GRČKA

POČETKOM 19. STOLJEĆA

USTANAK PROTIV OSMANSKE VLASTI

• U okviru pokreta za oslobođenje od osmanske vlasti u Odesi je 1814. osnovano

revolucionarno društvo Filiki Eterija (Heterija).
• Njegov predsjednik Aleksandros Ipsilantis upao je 1821. s 2000 ljudi iz Rusije u
Moldaviju, podignuo ustanak u Iaşiu, ali je doživio neuspjeh.
• Već u travnju iste godine izbio je, pod vodstvom arhiepiskopa Germana, ustanak na
Peloponezu, a digli su se i ostali krajevi Grčke.
OSNIVAČ HETERIJA - ALEXANDROS IPSILANTIS
ARHIEPISKOPA GERMANOSA
GRČKI USTANAK

• Podijeljen u tri razdoblja:

• 1. razdoblje 1821. – 1824.
• 2. razdoblje 1824. – 1827.
• 3. razdoblje 1827. – 1829.
1. RAZDOBLJE

• Siječnju 1822.
• Na skupštini u Epidauru proglašena je neovisnost Grčke.
• Donesen prvi ustav i osnovana vlada.
• Masakr kod Chiosa
MASAKR KOD CHIOSA

• na otoku Chios
• ubojstvo desetaka tisuća ljudi (Grka)
• 1822. god. Grci sa susjednih otoka stigli su na Chios i ohrabrili Chiance da se pridruže
njihovoj pobuni.
• Kao odgovor, osmanske trupe iskrcale su se na otok i ubile tisuće. Masakr u Kršćani
izazvao međunarodno zgražanje i doveo do sve veće potpore grčkoj stvari u cijelom
svijetu.
MASAKR NA CHIOSU
2. RAZDOBLJE

• Političke razmirice i nedisciplina u redovima ustanika i izvježbana vojska egipatskoga

paše Mehmeda Alija, koja je pritekla u pomoć Osmanlijama posve promijenile položaj na
bojištima.
• Nakon 12 mjeseci opsade pao je Misolungi (1825–26), Osmanlije su ušli u Atenu - cijela
kopnena Grčka bila je u njihovim rukama.
3. RAZDOBLJE

• Narodna skupština u Trezenu izabrala je u ožujku 1827., uz potporu velikih sila, za regenta grofa I.
Kapodistriasa i izglasovala novi ustav.
• Upornost ustanika i pritisak javnoga mnijenja (filhelenizam) u Francuskoj i Velikoj Britaniji natjerali su
njihove vlade da se pridruže Rusiji u pomoći ustanku.
• Kako je Osmansko Carstvo odbilo zahtjev Rusije, Velike Britanije i Francuske da odobri Grčkoj
autonomiju, saveznička flota porazila je 20. 10. 1827. osmansku i egipatsku mornaricu u luci Navarino.
• Potučeno zatim u ratu s Rusijom, Osmansko Carstvo moralo je mirom u Edirneu 1829. priznati
neovisnost Grčke.
• Londonskim ugovorom u svibnju 1832. Grčka je bila proglašena kraljevstvom
BITKA KOD NAVARINA

• 20. listopada 1827. godine u zaljevu Navario

• posljednja velika pomorska bitka u povijesti koja je vođena isključivo pomoću brodova
pokretanih jedrima
• združena britanska, francuska i ruska flota odlučno je porazila protivničke snage
• Grcima osigurana nezavisnost
BITKA KOD NAVARINA
GRČKA NAKON USTANKA

• Prvi kralj - bavarski princ Otto von Wittelsbach (1832 – 1862) – Oton I.
• Atena - postala prijestolnicom nove države
• Drugi kralj - danski kraljević Vilim (1863. – 1913.) – Đuro I.
VLADAVINA OTTA VON WITTELSBACHA

• Unutrašnje političke borbe, poticane od velikih sila, dovode do rujanskog ustanka u Ateni
1843. kojim je kralj bio prisiljen donijeti novi ustav, kojim je uveden dvodomni
parlamentarni sustav
• Neuspjela „Velika ideja” - Velika Grčka s Carigradom kao glavnim gradom.
• Smijenjen sa prijestolja 1862. godine
OTON I.
ĐURO I.

• Dolazi na vlast pod utjecajem Engleske, Francuske i Rusije.

• Priznao je Ustav nakon čega je 1864. godine uveden parlamentarizam u Grčku.
• Za njegove vladavine Grčka je proširila svoj teritorij na Jonske otoke (1864.) i na sjever
(1881.)
• Jača povezanost s europskim silama na zapadu
• Vodi rat s Osmanskim Carstvom zbog Krete (1897.)
ĐURO I.
NAPRAVIO:

• Lovro Knez 3.g