Posebnosti upravljanja velikim

zdravstvenim sustavima
Siniša Varga
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
• Ministarstvo zdravstva RH je tijelo
središnje državne uprave, čija je osnovna
zadaća Vladi i Hrvatskom saboru
predlagati zdravstvenu politiku, tj. najbolje
mjere za smanjenje tereta bolesti i
unapređenje zdravlja stanovništva.
• Sjedište Ministarstva zdravstva je u
Zagrebu, Ksaver 200a, gdje se nalazi
kabinet ministra. Ministarstvo zdravstva
putem državnih bolnica i svoje razgranate
mreže državnih zavoda djeluje na
cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske.
 Glavne zadaće Ministarstva su:
• Oblikovanje zdravstvene politike koja osigurava zdravlje
pojedinca i populacije,
• Priprema zakona i podzakonskih akata u cilju provođenja
zdravstvene zaštite,
• Praćenje stanja zdravlja i predlaganje mjera za njegovo
poboljšanje,
• Donošenje programa investicija u zdravstvu, temeljeno
na znanstvenim dokazima,
• Poticanje razvoja i primjene novih tehnologija i
znanstvenih dostignuća iz područja medicine i zdravstva.

Ministarstvo zdravstva provodi navedene zadaće u sklopu svojih ustrojbenih jedinica.

Dio poslova provodi se putem državnih bolnica i mreže državnih zavoda.
 funkcija zajedničkih za sve nacionalne
zdravstvene sustave
1. produkciju zdravstvenih resursa (zdravstveno osoblje,
zdravstvene institucije, farmaceutska proizvodnja, nabava i
distribucija lijekova, proizvodnja medicinske opreme,
medicinsko istraživanje i tehnologija);
2. pružanje zdravstvene zaštite (službe zdravlja okolice;
službe prevencije bolesti i unapređivanje zdravlja za
pojedince; primarna, sekundarna, i tercijarna zdravstvena
zaštita, zaštita za pojedince unutar specijalnih grupa
populacije, zdravstvena zaštita za pojedince sa specijalnim
oboljenjima, organizirana samo-pomoć);
3. mehanizmi ekonomske pomoći (mobilizacija financijskih
sredstava, alokacija zdravstvenih fondova).
• Da bi obavljala navedene funkcije,
ministarstva zdravstva moraju biti
ovlaštena, dobro organizirana, te moraju
imati instrumente za koordinaciju i kontrolu
slijedećih 13 upravljačkih funkcija:
 INSTRUMENTE ZA KOORDINACIJU I KONTROLU
1. upravljanje zdravstvenim
poslovima,
2. planiranje i formulacija
zdravstvene politike,
3. protok informacija,
4. koordinacija unutar
zdravstvenog sustava,
5. koordinacija sa socijalnim i
ekonomskim sektorom,
6. obuhvaćanje čitave
zajednice,
7. zdravstveni propisi,
8. regulacija ljudskih resursa,
9. regulacija fizičkih resursa,
10. regulacija službi koje pružaju
zdravstvenu zaštitu
pojedincima,
11. regulacija vezana za okolicu,
12. evaluacija zdravstvenih
službi,
13. međunarodna suradnja.
 PREDUVJETI
• METODE FINANCIRANJA
– Metode alokacije i mobilizacije zdravstvenih rashoda; prioriteti i
namjena zdravstvenih sredstava; uspostavljeni kriteriji socijalne
pravde i jednakosti (posebno za osnovne pakete besplatne
zdravstvene zaštite);

• STIMULACIJE I MATERIJALNO NAGRAĐIVANJE

DAVATELJA ZDRAVSTVENIH USLUGA
– sustav materijalnog nagrađivanja da bi se (a) regulirala ponuda i
potražnja zdravstvenih usluga, (b) osiguravanje kvalitete
zdravstvene zaštite, (c) stimulacija ekonomske učinkovitosti
zdravstvenih službi;
 PREDUVJETI (2)
• STANDARDI I PROPISI
– uključujući akreditaciju zdravstvenih institucija,
registraciju i licenciranje zdravstvenih radnika;

• JASNA PODJELA ODGOVORNOSTI

– Podjela odgovornosti i prava između ministarstava
zdravstva i privatnih zdravstvenih agencija, i ostalih
sektora; regulacija, koordinacija i kontrola ponašanja
sudionika u zdravstvenom sustavu;
 PREDUVJETI (3)
• NADZOR I INFORMACIJE
– Zdravstveni status populacije, rad zdravstvenog
sustava i njegovog okruženja, sakupljanje i pružanje
podataka, evaluacija i analiza;

• STIL UPRAVLJANJA
– Upravljanje prema naprijed; planiranje ciljeva i
strategija zdravstvene politike, zdravstveni programi i
upravljanje prema ciljevima.
POTRAŽNJA za zdravstvenim uslugama može biti
smanjena strategijama koje se sastoje od:
• poboljšanja zdravstvenog statusa, te smanjenja
incidencije i prevalencije bolesti i povreda;
• smanjenje potražnje za specijalistima i bolničkim
liječenjem putem poboljšanja (bolja obuka i motivacija
liječnika opće prakse) primarne zdravstvene zaštite;
• smanjivanjem broja besplatnih zdravstvenih usluga;
• manjih subvencija za lijekove i ostala medicinska
pomagala.
 PONUDA zdravstvenih usluga se može
smanjiti slijedećim strategijama :
• smanjivanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova i
kontrolom nad novom izgradnjom i investicijama,
• smanjenje prosječnog trajanja liječenja u bolnicama i
poliklinikama,
• povećanje produktivnosti i kvalitete rada liječnika putem
njihove transformacije u "privatizirane" zdravstvene radnike
izložene slobodnom izboru i konkurenciji za "novac koji
slijedi pacijenta",
• uvođenje slobode izbora liječnika u svim zdravstvenim
institucijama i omogućavanje zdravstvenim radnicima da
koriste zdravstvene institucije u javnom vlasništvu za
liječenje svojih pacijenata.
 Modeli financiranja
• PRORAČUN
• GLAVARINA
• GLOBALNI PRORAČUNI BAZIRANI NA POVIJESNIM TROŠKOVIMA
• GRUPE BOLESTI VEZANE ZA DIJAGNOZU (DRG)
• REFUNDIRANJE PREMA SLUČAJU
• REFUNDIRANJE VRIJEDNOVANO REZULTATIMA
• "BOLNO / OPSKRBNI DANI"
• NAPLATA PO RADNIM OPERACIJAMA
• PROSPEKTIVNO REFUNDIRANJE PO SLUČAJU NA BAZI GRUPE USLUGA
(PPS)
• EPIZODNE USLUGE
• REFUNDIRANJE PO SLUČAJU KORIGIRANO PREMA REZULTATU (Oregon
koncept)
• HIBRIDNE (MJEŠANE) METODE FINANCIRANJA
• NAGRAĐIVANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Akreditacija i upravljanje kvalitetom
• korisnici usluga i njihove potrebe moraju biti jasno
identificirane;
• vrednovanje usluga/službi treba biti temeljena na
procesu, te orijentirana na rezultate povezane za ovim
procesima;
• evaluacija procesa je višefunkcionalna, i uključuje
čitave timove koji sudjeluju u procesu. Članstvo u timu
treba reflektirati sve razine unutar organizacije koje su
uključene u proces;
• rukovodstvo organizacije igra glavnu ulogu u promociji
kvalitete.
Slabosti ministarstava zdravstva
• neadekvatan ili neodgovarajući opseg
odgovornosti,
• izoliranost zdravstvenih sustava,
• previše centralizirana odgovornost,
• loše upravljanje i slabo rukovodstvo,
• loše veze sa ostalim socijalnim sektorima,
• nerazvijena suradnja sa stanovništvom, i
• nedovoljna ekonomska potpora.
 STRATEGIJE ZA JAČANJE
MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA
• određivanje odgovarajućeg opsega odgovornosti ministarstava
zdravstva,
• koordinacija funkcija unutar zdravstvenog sustava (koordinacija
unutar ministarstava i koordinacija unutar zdravstvenog sektora,
• decentralizacija i organizacijsko restrukturiranje (decentralizacija
odgovornosti ministarstava zdravstva i organizacijsko
restrukturiranje ministarstava zdravstva),
• unaprijeđeno upravljanje i rukovođenje (funkcije upravljanja i
rukovođenje),
• intersektorska suradnja,
• uključenje zajednice u zdravstveni program,
• povećanje ekonomske potpore.
Hrvatska Irska
Oko 4M stanovnika, koncentracija stanovništva u 4 grada, slabo nastanjena
ruralna područja, starenje stanovništva, rast
• nezaraznih bolesti,
Acute Hospitals itd. Policy
and Blood
Division
• Child Care and National Children's Office
• Continuing Care Division
• Uprava za pravne poslove • Eligibility, Long-Stay Charges and
Services for Older People
• Uprava za ekonomska pitanja • Finance Division
• Uprava za stručno-medicinske • Medical Division
poslove • Personnel Management and
Development Division
• Uprava za sanitarnu inspekciju
• Primary Health Care Division
• Strategic Policy Division
 U P R A V A Z A S T R U C N O M E D IC IN S K E P O S L O V E

O D JE L ZA PZZ O D JE L ZA S E K U N D AR N U O D J E L Z A L IJ E K O V E , O D JE L ZA JAV N O ZD R .
Z D R . Z A Š T IT U M E D . I H O M E O P . P R O IZ V . I RAZV. PROG RAM E

O d s je k z a H M i O d s je k z a
z d r . z a š t. u lju d s k e O d s je k z a b o l. O d s je k z a p o lik l. O d s je k z a e p id e m . O d s je k z a p la n ir a n je
o b it. i z a j. p o te n c ija le z d r . z a š titu z d r . z a š titu i z d r . e k o lo g iju zd r. k a p a c . i
ra z v o jn e p r o g r .

P odods. za H M P odods. za
z d r . d je l. ( V S S ) P o d . z a s u s ta v
u p r a v lj. u b o l n .

P o d o d s . z a z d r. P odods. za
z a š t . u o b it . i z a j. s e s t r in s t v o P odod. za
t r a n s p la n t a c iju

P o d o d . z a a k r e d it .
z d r. u s ta n o v a
 REFORMA (koja traje)
• Hrvatska treba do 2007 u potpunosti reformirati javni sektor i
državnu upravu, kako bi se kvalificirala za ulazak u EU, a
zdravstvo je ključni segment javnog sektora
• Hrvatska treba u potpunosti konsolidirati svoj proračun i javnu
potrošnju, gdje zdravstvo čini danas čak 10 % BDP
• Sve dosadašnje reforme su bile samo parcijalnog karaktera, tako
da ključni problemi nisu riješeni
• Zbog zaostale tehnologije upravljanja i financiranja u zdravstvu se
gubi preko 30% ljudskih i financijskih resursa
• Nedovoljna, neplanska i nestručna ulaganja su dovela do
kompletne deterioracije bolničkog sustava, zbog čega se
donošenje dugoročnog plana više ne može odgađati
• Ogroman tehnološki napredak u zdravstvu traži novi pristup
organizacije rada adekvatan 21 stoljeću
 MJERE
• Razvitak djelatnosti primarne zdravstvene zaštite
• Poboljšanje rada, kategorizacija i akreditacija
bolnica
• Unapređenje zdravlja smanjenjem rizičnih faktora
• Preventivne aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti
• Svrhovita i racionalna farmakoterapija
• Praćenje zdravstvenih pokazatelja s vremenskim i
međudržavnim usporedbama (INFORMATIKA!)
• Nove metode obračuna zdravstvenih usluga
 EU ISKUSTVA
• Nema države u Europi koja nije bila ili nije i danas u reformi
zdravstvenog sustava
• Nema države u Europi čiji bi se model strategije i reforme
mogao preporučiti Hrvatskoj kao najbolji
• Europska Komisija nema kompetencije nad socijalom i
zdravstvenom skrbi (health care), tako da nema niti regulacije
(directives), a niti jedinstvenog stava o “minimalnim kriterijima
zdravstvene usluge”
• Zdravstvena skrb je sadržaj rada različitih programa i projekata
EU, najčešće u suradnji s SZO
• Bitni segmenti javnog zdravstva jesu regulirani u EU (blood
safety, food safety, chemical safety, radiation protection, water
quality and safety, air quality, noise, occupational safety, etc)
 PRIPRAVNOST I ODGOVOR JAVNOG
ZDRAVSTVA NA BIOLOŠKE, KEMIJSKE
I RADIO-NUKLEARNE INCIDENTE
• Centralna i lokalna organizacija službi
• Epidemiološka služba
• Specifične službe za:
– prevenciju i kontrolu trovanja (PCCT)
– radio-nuklearnu zaštitu
– sprečavanje, dijagnostiku i tretman zaraznih bolesti
• Medicinska ugrentna služba (bolnička i vanbolnička)
• Vojna služba
 GLAVNI EU I WHO
PROGRAMI/PROJEKTI
• Health Evidence Network (HEN)
• Health Care Delivery (HCH):
– E-health
– emergency medical services
– health for all framework – renewal process
– hospital investment in infrastructure
– hospital accreditation guidelines
– hospital management/hospital performance
– Health promoting hospitals
– integrated care – linking levels of care from hospitals to
home
– empowerment of patients
Ne možemo to promijeniti jer nismo do sada tako radili!
M.H., 2002
 Hvala na pažnji!

Pitanja? Komentari?

sinisa@varga.hr