5.

OPASNOSTI-ŠTETNOSTI, RIZICI I
DEGRADACIJA SISTEMA
 Opasnost, rizik i degradacija sistema

U toku svoje egzistencije sistemi su izloženi uticaju

mnogih spoljašnih i unutrašnjih faktora.

Svaka promjena stanja uzrokovana je promjenom

parametara stanja.

Na promjene parametara sistema izazvane spoljašnim i/ili

unutrašnjim faktorima, sistem može da reaguje na tri
načina:
smanjivanjem kvaliteta;
zadržavanjem kvaliteta;
povećanjem kvaliteta.
Sva stanja narušenog kvaliteta sistema su
stanja otkaza sistema.

Procesi promjene stanja koji dovode do otkaza

su procesi degradacije.

Stanja opasnosti, rizika i otkaza su stanja

degradacije sistema.
Procesi degradacije se mogu podijeliti na dvije
osnovne grupe:

1. brzi degradacioni procesi, uslovljeni velikom

brzinom promjene parametara sistema, koji dovode
do skokovite promjene stanja ponašanja i
pokazatelja kvaliteta;

2. spori degradacioni procesi, koji izazivaju

postepenu promjenu stanja i akumulaciju
degradacionih pojava.
Unutrašnje ili spoljašnje dejstvo slučajnog
karaktera koje može da promjeni karakteristike
kvaliteta sistema naziva se poremećaj.

Reakcija sistema na poremećaj može biti

dvojaka:

 Poremećaje određene vrste i intenziteta sistem

apsorbuje ostajući u ravnotežnom stanju,
 Na neke poremećaje sistem reaguje prelaskom
u stanje opasnosti.
Karakteristična stanja sistema
 Opasnost-štetnost

Pored pojma opasnost u literaturi i praksi se

koristi i pojam štetnosti.

Pod pojmom opasnost se podrazumijeva: opasno

stanje, položaj, situacija,

Pod pojmom štetnost se podrazumijeva osobina,

svojstvo onoga što je štetno.
 Opasnost-štetnost

Kod nas se ne pravi razlika na adekvatan način

između ova dva pojma- opasnost i štetnost, pa se

 pod pojmom opasnost podrazumijevaju

iznenadna fizička, mehanička djelovanja koja
dovode do povreda, oboljenja, a
 pod pojmom štetnosti podrazumijevaju se
uticaji i djelovanja koja kontinuirano djeluju na
čovjeka i mogu da dovedu do oboljenja.
 Opasnost

Opasnost se može definirati kao stanje

elemenata u sistemu koje određuje
situaciju prije nastajanja događaja koji za
posljedicu može imati ugrožavanje
zdravlja ljudi ili materijalnu štetu.
• Stanje opasnosti (ili opasnost) je stanje sistema
u kome postoji vjerojatnoća nekontroliranog
oslobađanja energetskih i/ili materijalnih
potencijala sistema.

• Otkaz pojedinih elemenata sistema (koji nije

otkaz sistema u cjelini) koji sistem prevodi u
stanje opasnosti, može biti kompenziran ili
praćen nekontroliranim oslobađanjem
energetskih i/ili materijalnih potencijala, tj.
pojavom faktora opasnosti.
• Prostor u kome se osjeća uticaj faktora opasnosti
naziva se polje dejstva.
• Polje dejstva je, s obzirom na intenzitet i trajanje
faktora opasnosti, podijeljeno na zone.
• Stanje rizika sistema nastaje kada se u polju
dejstva faktora opasnosti nađu nezaštićeni
elementi sistema ili okruženja.
• Da bi se moglo upravljati takvim promjenama
stanja sistema neophodna je analiza rizika
tehnoloških sistema i profesionalnog rizika koje se
odnosi na radnike u tehnološkom sistemu.
 Rizik

Rizik se može predstaviti kao vjerojatnoća

pojave nekog događaja (G) sa mogućim
posljedicama u promatranom sistemu
pomnožena vjerojatnoćom prosječnih posljedica
(C) nastalih pojavom tog događaja.

R=G·C
U sistemskoj analizi otkaz predstavlja specifično stanje
u koje sistem dolazi kada neki atribut ili parametar izađe
iz specificiranog domena kojim je definiran
zadovoljavajući kvalitet sistema, te se može reći da

Otkaz predstavlja stanje narušenog kvaliteta sistema.

Analiza uslova nastanka otkaza i načina za eliminiranje

ili smanjenje mogućnosti sistema da pređe u stanje otkaza
predstavlja značajan segment sistemske analize, posebno
sa stanovišta pouzdanosti, sigurnosti i efektivnosti
sistema.
 Pouzdanost, bezbjednost/sigurnost,
efektivnost sistema
Pouzdanost se može definirati kao
"vjerojatnoća da proizvod obavi bez greške
određenu funkciju pod danim okolnostima za
određeno vrijeme".

Također se pouzdanost definiše kao:

"Sposobnost proizvoda da vrši zahtijevanu
funkciju u zadatim uslovima u toku zadatog
perioda vremena".
 bezbjednost/sigurnost

Pojam sigurnost potiče od francuske riječi

sequrite, a karakterističan je za zapadno govorno
područje bivšeg prostora SFRJ;
Pojam sigurnost je sinonim pojmu bezbjednost.

U rječniku, pojam sigurnost znači: stanje, osobina

onoga koji je siguran, onoga što je sigurno, u kome
nekome ili nečemu ne prijeti opasnost.
 Pokazatelji pouzdanosti i sigurnosti

Pokazatelji pouzdanosti predstavljaju kvantitativne

karakteristike nekog od svojstava pouzdanosti i to su:
1. Vjerojatnoća pouzdanosti
2. Vjerojatnoća otkaza
3. Učestalost otkaza i
4. Intenzitet otkaza
Analogno pokazateljima pouzdanosti mogu se definirati i
pokazatelji sigurnost i to:
1. Vjerojatnoća sigurnosti
2. Vjerojatnoća opasnosti
3. Učestalost opasnosti i
4. Intenzitet opasnosti
 Otkaz

Otkaz je, u smislu pouzdanosti, stanje sistema u

kome vrijednost najmanje jednog pokazatelja radne
sposobnosti ne pripada opsegu dozvoljenih vrijednosti.

U analizi pouzdanosti pod otkazom se

podrazumijeva promjena van određenih granica
bar jedne od radnih, osnovnih karakteristika
sistema ili izmjena samo onih radnih
karakteristika koje za posljedicu imaju gubitak
radne sposobnosti sistema.
 Otkaz
U analizi sigurnosti pod otkazom se podrazumijeva
promjena van određenih granica bar jedne od
karakteristika sistema koje za posljedicu imaju
povredu ljudi ili oštećenja materijalnih i prirodnih
dobara.
Sa stanovišta sigurnosti, otkaz je stanje sistema u kome
su ugroženi sigurnost i/ili zdravlje ljudi i/ili oštećena
materijalna ili prirodna dobra.
Za razliku od pouzdanosti koja se vezuje isključivo za
promatrani sistem, sigurnost je svojstvo sistema koje se
odnosi i na okruženje, odnosno na elemente i sisteme
koji čine neposredno okruženje promatranog sistema.
 Ilustracija odnosa nivoa pouzdanosti (P),
sigurnosti (B) i efektivnosti (E)

P, B, E

B P
1
E

0
 Nezgoda

Zavisno od namjene i cilja analize sistema, otkaz

možemo da promatramo u analizi pouzdanosti i
sigurnosti.

U literaturi i praksi se često neplanirani i neočekivani

događaj (slučaj) koji prouzrokuje neku negativnu
posljedicu u sistemu radne i životne sredine definiše
kao nezgoda.

U literaturi i praksi umjesto pojma nezgoda često se

upotrebljava termin nesreća.
 Nezgoda

Posljedice nezgode mogu da se manifestuju u obliku:

 povreda radnika,
 prekida procesa proizvodnje i
 oštećenje materijalnih i prirodnih dobara.

Često nezgode dovode samo do oštećenja materijalnih ili

prirodnih dobara, a u zavisnosti od stepena tih oštećenja,
takve posljedice se kvalifikuju kao:
 kvar,
 lom, ili
 havarija.
 Kvar, lom, havarija

 Pod kvarom se podrazumijeva manje oštećenje

sredstava zbog kojih dolazi do kraćih zastoja u
procesu rada.
 Lom je veće oštećenje sredstava zbog čega su ona ili
neki njihov dio trajno ili privremeno neupotrebljiva.
 Pojam havarije obuhvata oštećenje velikih razmjera,
kao što je na pr. potpuno uništavanje sredstava za rad,
koja postaju neupotrebljiva za dalje korištenje, ili takva
oštećenja za čije je otklanjanje ili popravku potrebno
angažirati velika sredstva.
 Rizik tehnoloških sistema

Prostor u kome se osjeća uticaj faktora opasnosti naziva se

polje dejstva.

Stanje rizika (ili rizik) sistema nastaje kada se u polju

dejstva faktora opasnosti nađu nezaštićeni elementi
sistema i/ili okruženja.

U literaturi se sreće veliki broj definicija rizika.

Pogodnu definiciju, kao i mjeru rizika, treba izabrati s

obzirom na vrstu problema i svrhu njegove analize.
 Rizik tehnoloških sistema
Sa aspekta sigurnosti, rizik je, prema nekim definicijama:

objektivna neizvjesnost koja se, po pravilu, odigrava kao

neželjeni događaj,

mjerljiva neizvjesnost;

neizvjesnost gubitka;

mogućnost gubitka ili povrede, ili izlaganje takvoj mogućnosti;

mogućnost realizacije neželjene posljedice nekog događaja.

 Rizik tehnoloških sistema
Često se pod rizikom podrazumijeva samo vjerojatnoća da
će se desiti neželjeni događaj, ne uzimajući u obzir
posljedice koje bi takav događaj izazvao.

Rizik je prema nekim definicijama također:

 mogućnost gubitka ili povrede, ili izlaganje takvoj
mogućnosti;
 mjera vjerojatnoće da će se štetne posljedice po život,
zdravlje, materijalna dobra i životnu sredinu javiti kao
rezultat neke određene opasnosti;
 nedostatak potpune kontrole nad rezultatima primjene
određene alternativne radnje...
 Rizik tehnoloških sistema

Sve navedene definicije rizika sadrže dvije osnovne

odrednice:
1. nedeterminiranost i
2. gubitak.

O riziku se može govoriti u slučaju kada:

 postoje najmanje dva ishoda jednog događaja, od kojih
 najmanje jedan ishod nije poželjan.

Za povezivanje vjerojatnoće i mjere gubitka koristi se

pojam očekivane vrijednosti rizika.
 Rizik tehnoloških sistema

Očekivana vrijednost rizika predstavlja proizvod vjerojatnoće

rizičnog događaja i mjere njime izazvanog gubitka.

R(x) = G (x) • C (x)

gdje je:
x - neželjeni događaj;
G(x) - vjerojatnoća opasnosti tj. vjerojatnoća neželjenog
događaja;
C(x) - očekivana veličina posljedica.
 Rizik tehnoloških sistema

Očekivana veličina posljedica se dobiva kao rezultat

klasične analize troškova i koristi i svodi se na monetarne
jedinice, ili kao rezultat pristupa zasnovanog na
višeatributnoj teoriji donošenja odluka.

Za očekivanu vrijednost rizika u praksi se često koristi

termin rizik.

Potrebno je praviti razliku između rizika kao stanja

sistema iz koga može da proistekne rizičan događaj i
očekivane vrijednosti rizika kao pokazatelja efekata
realizacije rizičnog događaja.
 Rizik tehnoloških sistema

Kvantitativna vrijednost očekivane vrijednosti

rizika dobivena na osnovu navedenog izraza
predstavlja mjeru rizika.

Međutim, ona ne daje uvid u promatranu rizičnu

situaciju u smislu da li se radi o situaciji veoma
male vjerojatnoće veoma velikog gubitka, ili o
situaciji veoma velike vjerojatnoće veoma malog
gubitka.
Farmer je definirao granicu rizika (koja može biti linija ili
oblast) koja razdvaja oblast prihvatljivog i neprihvatljivog
rizika.
Prihvatljiv rizik je onaj kojim se može upravljati.
G( X )

неприхватљив Ordinata- logaritamska razmjera

ризик
vjerojatnoće rizičnog događaja
Apscisa- logaritamska razmjera
прихватљив očekivane veličine gubitka
ризик

C( X )
Slika - Farmerov dijagram
 Rizik tehnoloških sistema

Za realizaciju rizičnog događaja neophodan je razvoj

uzročnog lanca događaja koji se sastoji od:

1. Otkaza pojedinih elemenata sistema (unutrašnji i/ili

spoljašnji poremećaji),
2. Pojave faktora opasnosti na neočekivanom mjestu
i/ili u neočekivano vreme,
3. Neispravnosti ili nepostojanja zaštitnih sredstava
i/ili neadekvatno ponašanje elemenata sistema u
novim uslovima funkcioniranja,
4. Dejstva faktora opasnosti na elemente sistema i/ili
okruženje.
 Klasifikacija rizika

Prema činiocima koji izazivaju rizik:

Biološki, hemijski, fizički rizici

Prema stepenu identifikacije rizika:

Specifični i generalni rizici

Prema dinamici razvoja:

Povremeni i kumulativni rizici

Prema načinu donošenja odluka za preuzimanje rizika:

Dobrovoljno preuzeti i nametnuti rizici
 Klasifikacija rizika

Prema mogućnosti upravljanja rizikom:

Upravljivi i neupravljivi rizici

Prema nivou upravljanja:

Rizici planiranja i operativni rizici

Prema karakteru efekata:

Tehnološki, rizici podrške, rizici performansi
proizvoda, rizici sigurnosti i zaštite zdravlja,
ekološki rizici, financijski rizici
 Ulazni elementi tehnološkog sistema i potencijalni uzroci otkaza
daju se u narednoj tabeli.
Tabela - Ulazni elementi tehnološkog sistema i potencijalni uzroci otkaza
Ulazni elementi
Tehnološki elementi oprema i
uređaja
Materijal i energija
Prostor
Projektovana organizaciona
struktura i upravljački postupci,
pravila i procedure tehnološkog
procesa
Čovjek - kadrovi
Spoljni/vanski uticaji
Potencijalni uzroci otkaza - udesa
Greške u projektu, materijalu, dokumentaciji, uputstvima, izradi, pogrešna
ocjena moguće i potrebne funkcije, neadekvatna eksploatacija i održavanje
Neadekvatni izbor materijala u eksploataciji, čuvanju, održavanju, tokovi i
kontrola
Greške u projektu određivanja uticaja okoline, uputstvima, izradi,
neadekvatna eksploatacija i održavanje, neadekvatan izbor lokacije,
nepridržavanje standarda, propisa i normativa
Teškoće u prijenosnu tačnosti informacija, nerazgraničenost nadležnosti,
problemi koordinacije, neadekvatna organizaciona struktura. Nepoznavanje
procesa i pravila funkcioniranja, neodređenosti, nepreciznost, nedosljednost,
zastarjelost tehnologija
Neadekvatna upustva, loš izbor, premor, nedostatak obuke, obrazovanja,
nedostatak iskustva, motiva i upravljačko, rukovodilačkih osobina kadrova
Zemljotres, požar, poplava, kontaminacija, rat, štetočine, itd.
Metode za procjenu rizika

Sve metode mogu biti kvalitativne i kvantitativne.

Kvalitativne metode se primjenjuju kada su raspoloživi

nenumerički podaci po kojima se vrši procjena rizika.

Procjena se vrši opisno u verbalnim kvalifikacijama

(„veliki rizik”, „umjereni rizik” i sl.).

Oni se formiraju na bazi teorije, na bazi skupova i bazi

logike, i danas predstavljaju nezamjenljivu tehniku u
operiranju sa neizvjesnostima.
 Metode za procjenu rizika

Kvantitativne metode se zasnivaju na podacima iz

prethodnog „života” promatranog sistema, odnosno na
statistički obrađenim podacima o radu promatranog
objekta/tehničkog sistema i o svim događajima koji su bili
relevantni za rizik pojave određenih štetnih događaja.

Uz to se postavlja i uslov potpunog poznavanja dinamike

nastanka štetnog događaja, odnosno mogućnost razvoja
adekvatnog modela ovog procesa.
 Metode za procjenu rizika

Kvantitativne metode često zahtijevaju pouzdane podatke,

do kojih nije uvijek lako ili nije moguće doći.

Zato je sve češća primjena ekspertnih ocjena.

Ekspertne ocjene se češće koriste za kvalitativnu nego za

kvantitativnu procjenu rizika.

Nedostatak ekspertnih procjena leži u predrasudama,

znanju, pristranosti, interesima, položaju eksperata.
 Identifikacija - prepoznavanje opasnosti
Pod identifikacijom opasnosti se podrazumijeva proces
otkrivanja i utvrđivanja kvantitativnih, vremenskih,
prostornih i drugih karakteristika, neophodnih i dovoljnih za
izradu preventivnih i operativnih mjera, usmjerenih na
osiguranje normalnog funkcioniranja tehničkih sistema i
kvaliteta života.

Identifikacija opasnosti nije uvijek jednostavna i postoji

veći broj metoda identifikacije koji se mogu primijeniti.
 Identifikacija opasnosti

Metode za identifikovanje opasnosti, mogu biti

predstavljeni u tri grupe:
1.uporedne metode: redovne provjere; ocjena sigurnosti;
prethodna analiza opasnosti, PHA analiza.
2. osnovne metode: analiza "Šta, ako?"; analiza opasnosti
i radne sposobnosti, (JSA/JHA), analiza vrsta i posljedica
otkaza (FMECA),
3. metode logičkih dijagrama: analiza "stabla otkaza" i
"stabla događaja"; uzročno-posljedična analiza; analiza
pouzdanosti ljudskog faktora, kao što su (HAZOP), (Fault
Tree Analysis)...
 Identifikacija opasnosti

Identifikacija opasnosti završava se izborom daljeg pravca

aktivnosti.
Jedna varijanta daljeg djelovanja može biti:

 odluka o prestanku dalje analize zbog neznatne

opasnosti ili se smatra da su dovoljne dobivene
prethodne ocjene;
 odluka o provođenju detaljnije analize i ocjene
opasnosti;
 izrada prethodnih preporuka za smanjenje opasnosti.