Blokada zapadnog Berlina i

Berlinski zračni most

Njemačka nakon rata:

 8.5 1945. godine kapitulacija Njemačke

 Njemačka podijeljena na 4 okupacijske zone ( francusku, britansku, sovjetsku i američku)
 Konferencija u Potsdamu (17 .7 do 2.8 1945) na kojoj se odlučivala sudbina Njemačke
nakon 2.Svjetskog rata ( Truman, Atlee i Staljin)
 Njemačka teško uništena, neki gradovi su doživjeli znatan pad broja stanovnika (npr. Koln
i Dresden)
 Nestašica hrane i osnovnih potrepština ,te razvoj crnog tržišta , njemačka valuta bila
potpuno obezvrijeđena.
 1947. godine dolazi do spajanja savezničkih okupacijskih zona u jednu i to predstavlja
temelj u kasnijem nastanku dvije njemačke države SRNJ i DDR.
 23.5 1949 proglašenje Savezne Republike Njemačke
 7.10 1949 . Proglašena Njemačka Demokratska Republika
 Zapadni dio postaje demokaracija , a istočni dio se transformira u socijalističku državu.
 Zapadni dio ima veliku financijsku pomoć od strane Sad-a(Marshallov plan) i to
iskorištava za obnovu uništene industrije dok je istočni dio države koji je već tad ostao iza
Željezne zavjese zaostajao za zapadnim djelom.
Blokada zapadnog Berlina:

 Budući da su zapadni saveznici htjeli uspostaviti novu njemačku državu, a Sovjetima se to

nije ni malo sviđalo pa su odlučili prekinuti svaku komunikaciju sa Saveznicima.
 Saveznici su odlučili uvesti novu njemačku valutu za svoje zone u Zapadnom Berlinu , na
što su obavijestili Francusku ,ali oni nisu obavijestili Sovjete zbog toga što su htjeli
uspostaviti kontrolu nad ekonomijom i obuzdati crno tržište.
 Sovjeti su imali odgovor na to i uspostavili su blokadu Zapdanog Berlina.
 Blokada je trajala od 28.6 do 12.5 1949. godine odnosno 10 i pol mjeseci.
 Sovjeti su blokirali sve ceste, mostove, željezničke pruge, granične prijelaze koje su vodile
do zapadnog Berlina.
 Sovjeti su ponudili da će ukinuti blokadu, ako Saveznici povuku njemačku marku iz
Zapadne Njemačke , no oni su to odbili, te su pokrenuli plan letenja kako bi dostavljali
robu u blokirani dio grada.
 Obećali su da će objaviti rat Sovjetima , ako obore neki od njihovih zrakoplova.
 Uspostavili su zračni most koji se održao nekoliko mjeseci od završetka blokade za svaki
slučaj da se blokada obnovi.
 Pomoću tog zračnog mosta Saveznici su u Berlin dostavili gotovo dva i pol miljuna tona
namirnica na otprilike 280.000 tisuća pojedinačnih letova.
 Vrhovni zapovjednik zapadnjačkih snaga u Berlinu bio je general Lucius D. Clay koji je
izdao naredbu za uspostavu zračnog mosta.
 Na svom vrhuncu na aerodrom Tempelhof je svakih 30 sekundi slijetao jedan zrakoplov. U
operaciji je poginulo ukupno 101 osoba.
 Sustav dostave bio je izrazito učinkovit te se prevozilo više robe pomoću zrakoplova nego
željeznice i ceste zajedno.
 Saveznici su uspjeli dokazati Sovjetima da se zračni most može održati neograničeno.
 Kontra-blokada je stvorila nestašicu robe u istočnom Berlinu ,pa su se Sovjeti bojali da se
doći do ustanka.
 2 miljuna stanovnika se oslanjalo na pomoć u vodu goriva,lijekova i hrane
 Saveznici su čak i čokoladu bacali stanovnicima Berlina.
 General Clay je za operaciju odlikovan medaljom o 4 zvjezdice i dobio je počasnu paradu
u New Yorku.
Literatura:

 https://hr.history-hub.com/sto-je-bio-zracni-most-u-berlinu
 https://povijest.hr/nadanasnjidan/kraj-sovjetske-blokade-berlina-1949/
 https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/70-godina-od-ukidanja-sovjetske-blokade-zapadnog-b
erlina-tko-je-heroj-koji-je-putem-zracnog-mosta-donosio-slatkise-djeci-u-zapadnom-berlin
u-8856170