MEDRESA “OSMAN -EF.

REDŽOVIĆ”

NASTAVNI PREDMET: FILOZOFIJA

ŠK. GODINA: 2015./16.

RAZRED: ČETVRTI (IV)

NASTAVNIK: mr.sci. FAHRUDIN MEMIĆ, prof.

SAVREMENA FILOZOFIJA

SEREN KJERKEGOR
SEREN KJERKEGOR (1813.-1855)
KJERKEGOROVA BIOGRAFIJA
Kjerkegorova biografija određena je s nekoliko odnosa
i događaja koji su imali dalekosežne posljedice kako u
njegovom životu tako i u njegovu djelu. Na prvom je
mjestu odnos s ocem, uspješnim i sretnim trgovcem,
ali i izuzetno melanholičnim i slabašnim čovjekom,
kojeg su cijelog života razdirali neopisivi osjećaji
krivnje. Odrastajući u razmjerno bogatom, ali
sumornom domu i u tijesnoj duhovnoj i psihološkoj
povezanosti s puritanski religioznim ocem,
Kierkegaarda već zarana zaokuplja smisao kršćanstva,
pa od 1830. godine studira teologiju i filozofiju da bi
1840. godine položio državni ispit iz teologije i
postigao stepen magistra radom “Pojam ironije”.
ironij
 FILOZOFIJA SERENA
KJERKEGORA

Seren Kjerkegor nazivan danski Sokrat

odgojen je u porodici religioznih
fanatika. Od rane mladosti bio je
opterećen iščekivanjem kazne i smrti, te
je stoga raskinuo zaruke, odbio posao
protestanskog svećenika i povukao se iz
života.
 FILOZOFIJA SERENA
KJERKEGORA

U svojoj filozofiji žestoko je kritikovao

crkvu i malograđanštinu. Naslovi
njegovih djela najbolje oslikavaju
njegovo unutrašnje stanje: “Strah i
drhtanje”, “Ili-ili”, “Pojam strepnje”,
“Bolest na smrt” itd.
 FILOZOFIJA SERENA
KJERKEGORA
Čovjek je biće mogućnosti, slobode i lične
odgovornosti za vlastitu sudbinu. Život je
neponovljiv i ne podliježe nikakvim
šemama, a egzistencija je poseban način
postojanja čovjeka. Strepnja proističe iz
mogućnosti slobode, odnosno mogućnosti
izbora, koji može rezultirati grijehom.
Budućnost je zato neizvjesna, a sigurna je
samo smrt.
 FILOZOFIJA SERENA
KJERKEGORA
Vjera je za Kjerkegora privatni odnos
čovjeka prema Bogu. Taj put je
individualan. Crkvene obrede zato
smatra smiješnim, a crkvu optužuje da je
izdala krščanstvo. Uticao je na: Ibsena,
Strindberga i Rilkea. Tek u našem
stoljeću postao je poznat kao prvi filozof
egzistencije.
 LITERATURA

Muhamed Filipović “Filozofija”

Fahrudin Memić “Filozofija”

(neautorizirana skripta)