You are on page 1of 10

4.

ODNOSI PONUDE I
POTRAŽNJE U
BRODARSTVU
Predmet: Brodarsko poslovanje

Predmetni nastavnik: Doc.dr Senka Šekularac Ivošević


Osnovi potražnje u brodarstvu
Potražnja za svim modalitetima robnog prevoza proizlazi iz potražnje za robama, radi se o
izvedenoj (deriviranoj) potražnji.
• Kada nema potražnje za robama nema ni potražnje za prevozima u logističkim lancima.
FAKTORI
POTRAŽNJE
POMORSKOG
PREVOZA

Nacionalne mjere Odnos između vrsta i


Obim spoljno- ekonomske i količina tereta i
trgovinske robne transportno-pomorske udaljenosti na Međunarodni odnosi
razmjene morem politike plovidbenim pravcima
spoljno-trgovinske
razmjene

- Odnos potrebe i - Protekcionističke mjere i - Bilateralne mjere,


kupovine moći diskriminacija zastave ugovori i sporazumi
- Proizvodnja - Razne barijere spoljno- -Multilateralne šeme o
-Stepen razvoja trgovinskoj razmjeni raspodjeli tereta u
transporta i skladišnih - Uticaj multinacionalnih međunarodnim
kapaciteta kompanija pomorskim prevozima
ČINIOCI (UZROCI) PROMJENA U POTRAŽNJI za prevozom tereta morskim putem:
- uzroci dugotrajnog ili čak trajnog uticaja koji su u funkciji s evolutivnim fenomenima svjetske
privrede ili privrede pojedinih zemalja,
• međunarodna podjela rada,
Činioci koji utiču na • geografska distribucija mjesta proizvodnje i potrošnje,
povećanje potražnje • promjena prevoznih pravaca,
• ekonomske integracija više zemalja
• barijere u pomorskoj trgovini,
• razne restrikcije u međunarodnoj trgovini,
• uticaj depresivnih prilika u privredi ili privredama pojedinih zemalja,
Činioci koji utiču na
• orijentacija prema drugim putevima ili otvaranje novih, izbjegavanje
smanjenje potražnje
morskih puteva,
• iscrpljenos ili prestanak iskorištavanja nekih izvorišta sirovina,
energenata i drugih roba koje su predmet pomorske trgovine
Činioci koji utiču u oba • tehnički napredak i
smjera na potražnju • prirodni uzroci

− uzroci oscilirajućeg ili cikličnog karaktera dugoročnog, srednjoročnog ili


kratkoročnog djelovanja (mogu imati tehničke, konjukturne i sezonske
karakteristike) , i
− uzroci nepredvidljivog ili slučajnog karaktera.
Vještačko smanjivanje ponude u cilju savladavanja krize i ublažavanja njenog
negativanog učinka, postiže se:
• smanjivanjem nosivosti postojećih ili brodova u gradnji na osnovu odredbi
međunarodnih konvencija,
• smanjivanjem brzina brodova do onih tehnički dopustivih,
• ukrcajem i iskrcajem tereta u više luka,
• korištenjem brodova za skladištenje raznih roba, i
• donošenjem strategijskih odluka o raspremi i rezanju brodova.

Radikalna mjera za svladavanje krize jeste rezanje brodova, što je


promjena tehničkog karaktera koja ima za posljedicu stvarno smanjivanje
ukupnosti ponude svjetskog brodarstva.
Činioci uticaja i uzroci promjena ponude pomorskih prevoza

Ponuda pomorskih prevoza određena je veličinom i strukturom brodarstva.


 Ukupni kapaciteti brodarstva namijenjeni prevozu tereta čine potencijalnu ponudu.
 Stvarna ponuda iskazana je aktivnom tonažom i njenim prevoznim učinkom.

Ponudu mjerenu prevoznim učinkom aktivne tonaže u određenom razdoblju djeluju sljedeći faktori:
• veličina i struktura aktivne tonaže,
• upotrijebljeno vrijeme za održavanje brodova koji čine aktivnu tonažu,
• brzina plovidbe brodova za koje se računa prevozni učinak,
• plovidba u balastu aktivne tonaže,
• stepen iskoristivosti kapaciteta aktivne tonaže,
• udaljenosti prevoza, i
• brzina lučkih operacija.
FAKTORI PONUDE
POMORSKOG PREVOZA

UKUPNA STVARNA
PROSJEČAN TEHNOLOŠKI
AKTIVNA PRODUKTIVNOST
VIJEK BRODOVA PROGRES
TONAŽA BRODOVA

struktura brodova
povećanje
kapaciteta rasprema starost po veličini,
namjeni i opremi

održavanje, automatizacija,
smanjivanje nova tehnologija
kapaciteta popravke i brzina
rekonstrukcije transporta i
organizacija
prevoza
osavremenjavanje
ukupne prevozne plovidba
usluge

restriktivne mjere
nacionalnog (luke) propulzija
i međunarodnog
karaktera
(konvencije)
Sučeljavanje ponude i potražnje pomorskih prevoza

• Sučeljavanje ponude i potražnje pomorskih prevoza, „kretanje u začaranom krugu“,


događa se na vozarinskom tržištu.
Vozarinsko tržište se definiše kao ukupnost odnosa potražnje i ponude pomorskih
prevoza.
• Idealno stanje: da su veličina i struktura ponude i potražnje pomorskih prevoza
usklađeni i skladnog stepena razvoja.
Manjak prevoznih kapaciteta  Porast vozarina
I učinak: stariji i manje ekonomični brodovi uz veće vozarine mogu profitabilno
poslovati. Stoga se ubrzano povećava stepen iskoristivosti dijela ponude koji je bio
aktivan, ali djelimično iskorištavanog kapaciteta. Zatim se aktiviraju brodovi koji su bili u
raspremi, i tako sve do najveće moguće iskoristivosti ukupne ponude.
II učinak: da bi zaradili što je moguće više, brodovlasnici iskorišćavaju svoje brodove do
projektovane brzine, odnosno najveće brzine sa stanovišta rentabilnosti i uz što je god
moguće manje vremena izvan eksploatacije, čak i na uštrb održavanja brodova.
Funkcija ponude pomorskih prevoza
Tačka A - vozarina je vrlo mala, pa je i ponuda mala (svega 5
hiljada milijardi tonskih milja/godina). Uz tako malu
vozarinu neekonomični brodovi ne mogu pokrivati
operativne troškove, pa odlaze u raspremu, a oni koji i dalje
posluju plove uz smanjene brzine da bi uštedjeli na gorivu.
Tačka B - vozarine su dostigle visinu pri kojoj su se svi
brodovi aktivirali, tako da je ukupna ponuda porasla (na oko
8,5 hiljada milijardi tonskih milja/godina).
Tačka C - ponuda se još povećala, jer su se brodovi
iskorištavali uz njihove najveće brzine.
Tačka D – ne bilježi se daljnji porast ponude bez obzira na
povećavanje vozarinskih stavova. Javlja se potreba za
kupovinom novih brodova.
Odnosi ponude i potražnje pomorskih prevoza
Tačka A – niska potražnja i niski vozarinski stavovi (na visini tačke
F1).
Tačka B - povećanje potražnje (50%) do tačke B će izazvati vrlo
malo povećanje vozarinskog stava, jer su brodari odmah
odgovorili aktiviranjem brodova koji su bili u raspremi i tako
zadovoljili tu povećanu potražnju.
Tačka C - samo malo dalje povećanje potražnje (15%) do tačke C
dovoljno je da se vozarinski stav utrostruči. Razlog tome je što se
tržišni vozarinski stav formirao na visini koja je podsticaj da se iz
raspreme povuku stariji i manje ekonomični brodovi.
Tačka D - kada više nema mogućnosti povećavanja ponude,
korisnici pomorsko-prevoznih usluga se međusobno takmiče za
ograničene kapacitete ponude. Zavisno od toga koliko su im
neophodni prevozni kapaciteti, vozarine mogu ići do gotovo bilo
kojih visina (tzv. astronomske vozarine).
HVALA NA PAŽNJI!

You might also like