Otkriće autizma

• Prvi opisao Leo Kanner 1943. g.

• On je temeljitim i sustavnim promatranjem iz
veće skupine djece s psihičkim poremećajima
izdvojio 11 koja su izgledala tjelesno zdrava, ali
su pokazivala specifične simptome od kojih je
dominirao poremećaj govora, ponašanja i
komunikacije,
i koja su se po iskazanim simptomima razlikovala
od drugih psihičkih bolesti rane dječje dobi.
• Poremećaj je nazvao infantilnim autizmom zbog
simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje
 Što je autizam?

Grč. Authos = sam

• Autizam je kompleksni razvojni poremećaj koji

se pojavljuje u prve tri godine života, premda
se ponekad dijagnosticira puno kasnije.
• Utječe na normalan razvoj mozga u području
društvenih i komunikacijskih vještina
 ETIOLOGIJA
• Uzroci autizma još uvijek nisu jasni.

• Pojedinačni slučajevi se mogu povezati s

nekim bolestima koje je majka preboljela u
trudnoći, kao što je rubeola, ili nekim rijetkim
bolestima samog djeteta (npr. fenilketonurija).
Neke studije su ukazale i na utjecaj naslijeđa.
 Autizam se promijenio

Do 1985 frekvencija pojavljivanja 3-5 na 10.000 djece (akutni

metabolički problemi uzrokovani genima).

Nakon 1985 u SAD-u prevladava (preko 80% slučajeva)

regresivni tip autizma
(regresija nakon normalnog razvoja nastupa oko 2 godine
života).

Frekvencija pojavljivanja je 30-35 na 10.000 djece s

daljnjom tendencijom rasta.
 ZNAKOVI I SIMPTOMI
• Prvi znaci autizma javljaju se već u prve
tri godine života i to najčešće već
unutar prve godine, no često u tom
ranom razdoblju ostaju neprepoznati.

• Upozoravajući je znak da dijete ne

reagira na podražaje iz okoline, što
roditeljima može izgledati kao da dijete
dobro ne vidi ili ne čuje.
• Djetetov sluh i vid nisu oštećeni, već njegove
reakcije na podražaj nisu odgovarajuće.

• Na majčin smiješak ne odgovara smiješkom, ne

uspostavlja kontakt očima, odupire se
promjenama i voli rituale.

• Karakteristično je ponavljanje nesvrsishodnih

pokreta i radnji (njihanje glavom, lupanje glavom
o zid…). Dijete se igra samo, ponavljajući istu
igru sa istim predmetom kroz duže vrijeme
• Razvoj govora je usporen, nepravilan, a
neka djeca uopće ne govore.

• Dio oboljelih izrazito je agresivan spram

drugih i sebe samih (agresija i
autoagresija).
 PONAŠANJE
• Promjene ponašanja autističnog djeteta, koje
odstupa od ponašanja psihički zdravog
djeteta, često su uočljive već od najranije
dobi. Poremećaje spavanja i uspavljivanja
često susrećemo kod autističnog djeteta.
• Dijete neuobičajeno malo spava, kasno zaspi,
a veoma se rano budi. Noću se učestalo budi.
• Autistično dijete često gleda svoje ručice,
okreće ih, približava licu, a takve igre mogu
trajati satima. Često hodaju na prstima “kao
balerine” i pritom izvode čudne pokrete
rukama i nogama. Stereotipni pokreti
(pljeskanje rukama, lepršanje, kucanje prstima
po predmetima, itd.) karakteristični su za
autistični poremećaj.
 STRAH
• Autistično dijete, još više nego zdravo, osjeća
strah koji dolazi iznutra i izvana i prijeti
njegovom integritetu. Često je preosjetljivo ili
slabo osjetljivo na podražaje, npr. boje se
slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagiraju,
često paradoksalno reagiraju na podražaje,
npr. kod izvora zvuka zatvaraju oči, a kod
izvora svjetlosti uši. Strah je stalni pratilac
autističnog djeteta.
 IGRA
• Da li se autistično dijete igra? I kako se igra? Igra se
veoma neobično, čudno, ali se ipak igra. Pretežno se
igra samo sa sobom, manje sa drugom djecom.
• Autistično dijete igra se gledajući vlastite ruke, uvijek
na isti način, okreće ih, približava i udaljava od lica. Igra
se predmetima koji nisu za igru. Poskakuje, plješće
rukama. To radi uvijek na isti način. Društvene igre i
igre sa drugom djecom ne interesiraju ga, a možda ih
ne razumije te ih zato odbacuje. Ono kao da osjeća da
je drugačije od druge djece koja ga obično ne
prihvaćaju u svoje igre.
 EMOCIJE
• Autistično dijete nije emocionalno hladno. Ono
traži kontakt, voli ga,često se ponaša drugačije,jer
ono ne zna prići drugome, iako je veoma
zadovoljno kada to učini.
Autistično dijete izbjegava kontakt oči u oči. To je
jeda od osnovnih znakova ovoga poremećaja –
ono kao da gleda kroz osobe, a ne u osobe. Ipak,
autistično dijete osjeća, naručito je emocionalno
vezano uz majku, kao i svako drugo dijete
• Autističino dijete osjetljivo je na promjene.
Iako se ne igra s drugom djecom u grupi u
kojoj boravi, ono osjeća promjene i veoma
burno na njih reagira.
 Komunikacija
• nemogućnost započinjanja ili održavanja
komunikacije
• razvoj govora je usporen ili ga uopće nema
• ponavljanje riječi
• obrnuti izgovor
• korištenje besmislene rime
• komuniciranje gestikulacijom umjesto riječima
• kratka mogućnost koncentracije
 Društvena interakcija
• pomanjkanje empatije (neosjetljivost na
osjećaje i želje drugih)
• poteškoće u sklapanju prijateljstva
• povučenost u sebe
• preferiranje provođenja vremena
nasamo ( ne vole da ih itko ometa u igri )
• djelomični ili potpuni izostanak očnog
kontakta
 Neke posebnosti ponašanja po kojima ćete
prepoznati dijete s autizmom

• Odbija tjelesni kontakt • Ne obraća pažnju na

druge

• Ne igra se s drugom • Ne pokazuje strah od

djecom opasnosti
• Smije se ili hihoće bez • Ponavlja riječi mehanički
razloga

• Nemaštovito u igri • Upadljivo hiperaktivno ili

krajnje pasivno
• Dijagnostički kriteriji za utvrđivanje autizma
svakih se desetak godina nešto promijene, a
nastao je i niz procjena za autistični
poremećaj. Jedna od tih, možda najviše
korištena, iako nikad znanstveno evalvirana,
jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj
je od 14 ponuđenih simptoma potrebno
barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.
 Creakova skala glasi:

Velike teškoće u druženju i igranju s drugom

djecom
Dijete se ponaša kao da je gluho
Dijete ima jak otpor prema učenju
Dijete nema straha od stvarnih opasnosti
Dijete ima jak otpor promjenama u rutini
Dijete se radije koristi gestom ako nešto želi
Dijete se smije bez vidljiva razloga
Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi
Pretjerana fizička aktivnost (hiperaktivnost)
Dijete izbjegava pogled u oči
Neuobičajena vezanost za objekte ili dijelove
objekta
Dijete okreće predmete i potreseno je ako je u tome
prekinuto
Neprestano se igra čudnih igara i ponavlja ih
Dijete se drži po strani
Posebne sposobnosti autistične djece
(talenti)
 
• Posebne sposobnosti su veoma rijetke, kao i kod
psihičkih zdravih osoba tako i kod autisičnih, iako su
češće kod ovih drugih.
• Osobe koje imaju izrazitu sposobnost, a inače su
mentalno retardirane, nazivane su idiot-savant (učeni
idiot). Objašnjenja za ovu pojavu su veoma različita.
Smatra se da u cijelome svijetu ima svega nekoliko
stotina ovakovih osoba. Njihove sposobnosti primjete
se većinom već u djetinjstvu, a razvojem drugih
sposobnosti i znanja,često se ovi talenti izgube, ili viče
nisu izraženi.
• Talenti mogu biti:
glazbeni,likovni, za matematiku, sposobnost
pamćenja raznih podataka, određivanje
datuma, reproduciranje riječi na stranom
jeziku bez znanja riječi...
neke djeca mogu određivat točno vrijeme sata,
čak i kada ih se probudi usred noći...
• Neke od zapanjujućih sposobnosti koje su zabilježene u
literaturi:
• -Šestomjesečno dojenče koje je mrmljajući moglo
reproducirati cijele arije koje je čulo
• -Petogodišnji dječak koji je mogao rastaviti sat,radio, televizor
ili usisivač i ponovno ga sastaviti
• -Slijepa osoba koja je fantastično crtala
• -Autistična djevojčica koja je mogla reproducirati cijele
stranice teksta bez ijedne greške , a nakon samo jednog
viđenja
• Smatra se da tajna leži u hipotalamusu,dijelu
limbičkog sustava velikog mozga, koji je odgovoran
za emocije i pamćenje.
• Talentirani autist je majstor u sitnicama, a ne
shvaća cjelinu ne može generalizirati.
• Poznato je iz povijesti da su neki genijalni ljudi imale
autistične crte (Netwon?, Einstein?). Einstein je
progovorio tek u petoj godini i nije bio osobit učenik,
a u djetinjstvu je bio daleko od genijalnog djeteta. . .
 ODGOJ I OBRAZOVANJE UČENIKA S
AUTIZMOM
• U Hrvatskoj se djeca s autizmom školuju
prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju .

• Omogućeno je školovanje u posebnim odgojno-

obrazovnim organizacijama (Centar za autizam
Zagreb, Rijeka i Split).
• Timovi stručnjaka različitog profila (liječnik,
defektolog, psiholog, fizioterapeut, socijalni
radnik) zajednički rješavaju odgojno-
obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge
potrebe učenika.
• Školovanje može trajati do 21. godine uz
istovremeno radno osposobljavanje.
• Literatura:
1. Bujas-Petković Z. Autistični poremećaj:
dijagnoza i tretman. Školska knjiga 1995.
2. Nikolić S. Autizam
3. Internet: www.medicina.hr
www.autizam.hr