Mentor: dr Petar Bojović Student: Filip Marković 2020/2 05-01
Beograd, maj 2020. godine 1. Pojava revizije Od najstarijih vremena ljudstvo je obavljalo određene svrsishodne poslovne aktivnosti i vodilo poslovne evidencije o istima. Svrha vođenja poslovnih evidencija je bila u polaganju računa državi za plaćanje poreza.
Svrha nastajanja revizije je davanje mišljenja o finansijskim
izveštajima. Istorija revizije je određena istorijom računovodstva ili knjigovodstva.
U latinskom jeziku reč „auditor” je imala značenje slušaoca
koji je saslušavao poreske obveznike o rezultatima njihovog rada kako bi im odredio poresko opterećenje. 2. Uloga revizije Značaj i uloga revizije u privredi i prosperitetu svake zemlje su nemerljivi. Neke od značajnijih uloge koje revizija ima su: • Uloga revizije u zadovoljavanju potreba najšire javnosti, • Uloga revizije u prihvatanju koncepta novog preduzeća, • Uloga revizije inspirisana zahtevom zaštite poverilaca. 3. Razoj revizije u Republici Srbiji Polemika oko uvođenja revizije u Srbiji, počela je još u Kraljevini Jugoslaviji. Ova oštra polemika se vodila između poznavalaca revizije s jedne strane i tvrdokornih državnih organa s druge strane. U našim preduzećima, inostrana preduzeća, kao vlasnici akcija imali su upravljačku funkciju i zalagali su se za uspostavljanje nezavisne računovodstvene revizije. Tek sa pojavom ekonomske krize (1929-1933) reviziji se počinje poklanjati adekvatna pažnja. 3. Razoj revizije u Republici Srbiji Godine 1948. donet je Zakon o reviziji privrednih preduzeća i ustanova, koji je regulisao pitanja revizije u 57 članova. Tek posle1974. godine, upućivanjem određenog broja radnika Službe društvenog knjigovodstva u Englesku na teorijsko-praktičnu obuku za obavljanje poslova revizije, došlo je do oživljavanja ideje o uvođenju revizije kod nas. 3. Razoj revizije u Republici Srbiji Period postojanja ekonomsko-finansijske Službe društvenog knjigovodstva označio je evoluciju pozitivnog mišljenja o reviziji kao profesiji i o njenom značaju za tržišnu privredu.
Zakon o reviziji računovodstvenih izveštaja donet
1997. godine, ali zbog pojedinih neadekvatnih rešenja i njihove primene u prethodnom periodu, došlo je do izmene i dopune ovog zakona. 4. Doprinosi u razvoju revizije Razvoju revizije na našim prostorima, značajan doprinos je dao i profesor dr Eugen Sladović. Značaj njegovog doprinosa sa ogleda u tome, što je pre svega, objavio svoj predlog Zakona o privrednim savetnicima (zvanju koje danas odgovara zvanju ovlašćenih računovođa i ovlašćenih revizora). 5. Rezultati razvoja revizije u Srbiji Pouzdano se može tvrditi da je svaka godina u tom desetogodišnjem periodu donosila širenja obima dejstva, kako organizacija za koje se obavlja revizija i usluge slične reviziji, tako i izveštaja koji su predmet revizije. Proces osnivanja novih firmi se ne može okarakterisati burnim, zahvaljujući dejstvu dva bitna faktora:
1. Prvi je da je ulaz na listu revizorskih kuća zakonski
regulisan i kontrolisan proces; 2. Drugi faktor je činjenica da Srbija ima veoma ograničenu ponudu ovlašćenih revizora. 5. Rezultati razvoja revizije u Srbiji Kao osnovni rezultati razvoja revizije kod nas mogu se navesti sledeći:
• Jačanje svesti o značaju revizije;
• Značajan doprinos sređivanju odnosa u finansijskom izveštavanju; • Relativno se dobro uhodavaju i regulatorni organi; • Uvećan je broj revizorskih firmi; i • Povećan je, ali vrlo niskom dinamikom, broj ovlašćenih revizora. 6. Struktura revizorskih firmi u Srbiji 7. Prihodi revizorskih firmi u odnoisu na broj zaposlenih 8. Rezultati prve revizije budžeta Srbije
Prva revizija završnog računa budžeta u istoriji Srbije, koju je
28.11.2009. godine predstavila Državna revizorska institucija (DRI), iznela je neverovatnu neodgovornost u trošenju novca građana, koju su pokazale sve kontrolisane institucije: • 14 ministarstava, • Uprava za trezor, • Uprava za javne nabavke, • Uprava za zajedničke poslove i Direkcija za imovinu. Samo je u sistemu javnih nabavki utvrđeno da je više od dve milijarde dinara u sivoj zoni. H V A L A!