ČAUŠEVIĆ KAO

REFORMATOR
Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Islamska vjeronauka i religijski odgoj Minela Halilović

Prvi ciklus studija, VIII semestar

Akademska godina 2018/2019.

Biografija

 Mehmed Džemaludin Čaušević (1870 – 1938), muslimanski pros-vjetitelj,

reformator, vjerski lider, reis l-ulema bosanskohercegovačkih i, potom,
jugoslovenskih muslimana, alim koji je najsnažnije i najodlučnije zastupao puteve
obnove muslimanskog vjerskog i društvenog života.
 Rođen je u vrijeme kad je u Bosni još bilo Osmansko carstvo, školovao
se u jednoj bosanskoj medresi u Bihaću, u doba Austrougarskog carstva. Otišao je
potom, kao mladić, u Carigrad i izbliza pratio pretposljednja desetlje ća
nekad slavne Osmanske države.
 U predvečerje Prvog svjetskog rata bio je izabran za reisu l-ulemu, a nakon sloma
Austrou-garske 1918. godine bio je prvi jugoslovenski reisu l-ulema. Ostat će
upamćen i po svojoj hrabroj ostavci na položaj reisu l-uleme, 1930. godine.
Biografija

 Čaušević je bosanski velikan po mnogo čemu, po dubini i širini svoga

obrazovanja, vremenu u kojem se pojavio, slobodi s kojom je izricao svoje stavove,
markantnosti svoje pojave, kao i po “gardu” koji je znao zauzeti kad god je
bilo potrebno da brani svoje stavove za koje je čvrsto vjerovao da su pravi,
pravovremeni, te time i islamski.
 Rođen je 1870. godine u mjestu Arapuša kod Bosanske Krupe. Pred svojim ocem,
učenim Ali-hodžom, završio je početno obrazovanje. Nakon toga upisuje se u
medresu u Bihaću, gdje naukovanje nastavlja pred bihaćkim muftijom Ahmed-Sabit
efendijom Ribićem. Kako je bio talentiran i briljantan učenik, u dobi od
sedamnaest godina bio je preporučen za daljnje naukovanje u Istanbulu pred tada
slav-nim profesorom Salih efendi Tokatlijom.
 Stupanj idžazeta (idžazet-nama) stekao je u Istanbulu pred profesorom
Hasanom Husni efendijom. Još ranije, 1898. godine, Čaušević je, po
nagovoru svoga profesora Ismaila Haqqi efendije Manastirlije, upisao pravni
fakultet u Istanbulu (Mektebi-hukuk).
Čaušević kao reformator

 Pitanje obrazovanja bosanskih muslimana bilo je u samom središtu Čauševićeva

dugogodišnjeg reformatorskog rada. Kao i mnogi savremeni reformatori u Bosni ili
drugdje u islamskom svijetu, bavio se pitanjima kao što su pokrivanje žene i njenog
hidžaba, nošenje šešira, bankovne kamate zatim pitanjem da li musliman smije
služiti vojsku u državi gdje je suvremen nemusliman itd.
 Govoreći svoje stavove Čaušević je bio žestoko napadan, ali nije ostao dužan jer je
svojim dobrim odgovorima uzvraćao. Zbog svojih stavova o spomenutim pitanjima
Čauševića možemo označiti „vjerskim modernistom”.
 Čaušević je osim rada na reformi medresa u BiH, pokrenuo važne listove me đu
kojima se izdvajaju Tarik i Mualim, istakao se u radu društva Gajret i radio je na
reformi vakufskog sistema u BiH.
Čauševićev rad na reformi hutbi, vazova i pisma

 Biser ističe da se Čaušević odmah na početku 20-tog stoljeća pokazao da zna

govoriti na svojim vazovima i o „Ovom svijetu”, dok su pripadnici uleme tadašnje
većinom govorili samo o vrijednostima „Onog svijeta”zbog čega je stanje Bošnjaka
vođeno u letargiju, siromaštvo, iseljavanje u Tursku itd.
 Čaušević je uspio kod islamske dioničke štamparije da nabavi arapski hurufat sa
posebnim znacima koji manjkaju u arapskom jeziku, a u našem se čuju.
 U svome reformatorskom radu pokrenuo je i kalendar koji se zvao Mekteb. Čaušević
je štampao još neka djela na svojoj arebici.( Vasijjetnamu od Birgilija, Mevlud od
Saliha Gaševića.
 1909.godine osniva „Udruženje imama i mualima BiH”.( Reforma u mektebima,
uvođenje udžbenika na maternjem jeziku, borba za bolji položaj imama i
vjeroučitelja. Mualim).
Pitanje odijevanja muslimanskih žena, nošenje šešira...

 Čaušević je bio pristalica Muhammeda Abduhua koji je smatrao da su šerijatski

pravnici tokom mnogih stoljeća zamaglili Kur ansku poruku. Stoga je potrebno
smatra Čaušević, ići izravno na Kur an, a ne ostati samo kod djela i mišljenja
šerijatskih pravnika.
 Čaušević argumentira svoj stav da žene muslimanke nisu dužne pokrivati svoja lica
(tesettur),ovakvim mišljenjem htio je ohrabriti muslimansku populaciju u BiH na
školovanje, otvarale su se mnoge moderne škole i za školu se opredjeljivalo
relativno mali broj muslimanki. Drugo bori se protiv izolovanja muslimanskih
djevojaka, one se moraju uključivati u škole evropskog tipa.
 Drugo pitanje je bilo nošenje šešira. Što se tiče šešira smatrao je da je to haram
samo ukoliko se nosi da bi neko pokazao svoje nevjerstvo.
 Čaušević nije govorio, a da njegove ideje nisu bile potkrepljene idejama i knjigama
slične naravi.
Čaušević i pitanje zaostalosti bosanskih muslimana

 Čaušević putuje Bosnom u vrijeme Austro-Ugarske i kasnije Kraljevinom

Jugoslavijom i posvuda kod muslimana vidi strašnu zaostalost i neorganiziranost.
 U vrijeme reisu-l-uleme Čauševića proces denacionalizacije Bošnjaka je bio u punom
zamahu. Čaušević je smatrao te probleme samo posljedicom jadnog i prezrenog
stanja muslimana u Bosni. On je svojim tekstovima nastojao da probudi bosanske
muslimane iz leturgije.
 Čaušević kao i većina reformatora islamskog svijeta u 19-tom i 20-tom stolje ću prvo
se poziva na islam, potom kaže da čemu poziva islam također poziva i znanost, a
čemu poziva znanost poziva i zdrav razum.
HVALA NA PAŽNJI :)