Predavanje br.

Ponuda i potražnja (osnovni

elementi i primjena)

Potražnja i ponašanje potrošača

 TEORIJA PONUDE I POTRAŽNJE
• Teorija ponude i potražnje pokazuje kako
preferencije, odnosno želje potrošača određuju
potražnju za dobrima, dok su troškovi poslovanja
temelj ponude dobara.
• Analizirati ćemo ponudu i potražnju na savršeno
konkurentnom tržištu.
• Savršeno konkurentno tržište- tržište sa velikim
brojem poduzeća, na strani ponude i potražnje, koja
proizvode isti standardizirani proizvod i imaju toliko
mali tržišni udio da nemaju utjecaj na cijenu
proizvoda kojeg proizvode.
 POTRAŽNJA
• Pojam potražnje označuje spremnost i volju potrošača
da kupe neki proizvod ili uslugu.
• Pri analizi tržišta za potražnju je ključna CIJENA.
• Tablica potražnje – prikazuje skupinu podataka koji
govore o odnosu cijene i potraživane količine uz sve
ostalo nepromijenjeno.
• Krivulja potražnje - pokazuje odnos cijene i količine
koje su potrošači spremni kupiti (potraživana
količina) uz sve ostalo nepromijenjeno.
• Razlikujemo individualnu i tržišnu krivulju potražnje.
 TABLICA POTRAŽNJE ZA
KUKURUZNIM PAHULJICAMA
Tablica potražnje za kukuruznim pahuljicama

(1) (2)
Cijena Tražena količina
(dolara po kutiji) (milijuna kutija godišnje)
P Q
NEGATIVNO NAGNUTA KRIVULJA
POTRAŽNJE POVEZUJE TRAŽENU
KOLIČINU S CIJENOM
Cijena kukuruznih pahuljica (dolara po kutiji)

Količina kukuruznih pahuljica (milijuna kutija godišnje)

 TRŽIŠNA KRIVULJA POTRAŽNJE
• Tržišna krivulja potražnje predstavlja horizontalnu sumu
svih individualnih krivulja potražnje. Zašto je opadajuća?
• Zbog zakona opadajuće potražnje: kada cijena proizvoda
raste uz ostale stvari nepromijenjene, potrošač kupuje manje, a
kada se cijena smanjuje uz ostalo nepromijenjeno, potražnja
raste, jer je potrošač spreman kupovati više.
• Učinak supstitucije: kada cijena proizvoda “X” raste
zamijenit ćemo ga sa sličnim proizvodom koji će nam
približno isto zadovoljiti sve naše potrebe, zamijenit ćemo ga
supstitutom
• Učinak dohotka: kada cijena proizvoda “X” poraste, uz
nepromijenjeni dohodak, potrošač ima na raspolaganju
realno manje novaca nego prije, postaje siromašniji, potrošač
smanjuje svoju potrošnju
OD INDIVIDULANE DO TRŽIŠNE
KRIVULJE POTRAŽNJE
 ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA
KRIVULJU POTRAŽNJE
• Necjenovni čimbenici koji utječu na krivulju potražnje za
(npr. automobilima) su sljedeći i oni pomiču cijelu krivulju
ulijevo ili udesno.
1) Prosječni dohodak – rast dohotka povećava potražnju
2) Stanovništvo – rast stanovništva povećava potražnju
3) Cijene povezanih dobara – pad cijene benzina povećava
potražnju za automobila
4) Ukusi – posjedovanje novog auta je statusni simbol
5) Posebni utjecaji – sigurnost automobila
• Potražnja se mijenja i kada se promijeni cijena, što dovodi
do pomaka uzduž krivulje potražnje .
više cijene- manja potražnja
niže cijene – veća potražnja
POMAK PO KRIVULJI POTRAŽNJE
PROMJENE KRIVULJE POTRAŽNJE
(POMACI ULIJEVO I UDESNO)
 PONUDA
• Pojam ponude označuje spremnost i volju proizvođača da ponude
neki proizvod ili uslugu na tržištu.
• Pri analizi tržišta za ponudu je ključna CIJENA.
• Tablica ponude – prikazuje skupinu podataka koji govore o
odnosu cijene i ponuđene količine uz sve ostalo nepromijenjeno.
• Krivulja ponude - pokazuje koliko proizvoda su proizvođači
spremni ponuditi i prodati na tržištu uz danu cijenu, uz ostale
faktore nepromijenjene koji mogu imati utjecaj na ponudu.
• Razlikujemo individualnu krivulju ponude (jednog poduzeća) i
tržišnu krivulju ponude, koja predstavlja zbroj individualnih
krivulja ponude svih poduzeća na tržištu.
• Krivulja ponude je zbog zakona ponude rastuća krivulja.
više cijene – veća ponuda
niže cijene – manja ponuda
TABLICA PONUDE ZA KUKURUZNE
PAHULJICE
Tablica ponude za kukuruzne pahuljice

(1) (2)
Cijena Ponuđena količina
(dolara po kutiji) (milijuna kutija godišnje)
P Q
POZITIVNO NAGNUTA KRIVULJA
PONUDE POVEZUJE PONUĐENU
KOLIČINU S CIJENOM
Cijena kukuruznih pahuljica (dolara po kutiji)

Količina kukuruznih pahuljica (milijuna kutija godišnje)

 ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA
KRIVULJU PONUDE
• Na ponudu (kao i na potražnju) utječe CIJENA, čija
promjena dovodi do pomaka na samoj krivulji
ponude prema gore ili prema dolje, kao i
NECJENOVNI ČIMBENICI, koji pomiču cijelu
krivulju ponude ulijevo ili udesno, a to su:
1) tehnologija
2) cijene inputa
3) cijene povezanih dobara
4) državne politike
5) posebni utjecaji
 RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE
• Tržišna ravnoteža javlja se kod cijene kod koje je
tražena količina jednaka ponuđenoj količini.
• Ravnotežna cijena još se naziva cijena koja čisti
tržište. To znači da je dobrovoljno ponuđena
količina jednaka dobrovoljno traženoj količini
(nema viškova ni manjkova).
• Na savršeno konkurentnom tržištu ravnoteža se
javlja u sjecištu krivulja ponude i potražnje.
• Kada tržište nije u ravnoteži, tržište će se
prilagođavati smanjujući povremeno viškove ili
manjkove do ponovne ravnoteže, a to znači da je na
djelu tržišni mehanizam.
 TRŽIŠNA RAVNOTEŽA JAVLJA SE U
SJECIŠTU KRIVULJA PONUDE I POTRAŽNJE
Višak
Cijena (dolara po
kutiji)

Točka ravnoteže

Manjak

Količina (milijuna kutija godišnje)

 POMACI PONUDE I POTRAŽNJE MIJENJAJU
RAVNOTEŽNU CIJENU I KOLIČINU
(a) Pomak ponude (b) Pomak potražnje

Cijena
Cijena

Količina Količina
 CJENOVNA ELASTIČNOST
• Elastičnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na
drugu. Što je veća elastičnost, to je i veća osjetljivost.
• Razlikujemo:
1) Cjenovnu elastičnost potražnje
2) Cjenovnu elastičnost ponude
• Cjenovna elastičnost (EP) izračunava se kao omjer
postotne promjene količine (Q) i postotne promjene
cijene (P).
• EP = (%ΔQ)/(% ΔP)
 CJENOVNA ELASTIČNOST
POTRAŽNJE I PONUDE
• Cjenovna elastičnost potražnje je omjer postotne
promjene tražene količine i postotne promjene cijene.
Mjeri kolika je promjena tražene količine nekog proizvoda
kada se njegova cijena promijeni za 1%.
• Cjenovna elastičnost ponude je omjer postotne promjene
ponuđene količine i postotne promjene cijene. Mjeri
kolika je promjena ponuđene količine nekog proizvoda
kada se njegova cijena promijeni za 1%.
• Cjenovna elastičnost ponude i potražnje daje nam
kvantificiranu veličinu promjene ponuđene i
potraživane količine na promjenu cijene za 1%.
 ELASTIČNOST I KRIVULJA PONUDE
I POTRAŽNJE
• Elastičnost je povezana sa nagibom, ali nije isto što i
nagib.
• Što je krivulja strmija, to je elastičnost ponude
(potražnje) manja. Što je krivulja položenija, to je
elastičnost ponude (potražnje) veća.
• Kada je krivulja horizontalna, kažemo da je savršeno
elastična. Količina enormno reagira na postotnu
promjenu cijene (E = ∞).
• Kada je krivulja potpuno vertikalna, kaže se da je
savršeno neelastična. Količina uopće ne reagira na
postotnu promjenu cijene (E = 0).
 SAVRŠENO ELASTIČNA I
NEELASTIČNA POTRAŽNJA

Savršeno
neelastična
potražnja
Cijena

Savršeno elastična
potražnja

Količina
 CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE
DIJELI SE U TRI KATEGORIJE
(b) Jedinično elastična
(a) Elastična potražnja (c) Neelastična potražnja
potražnja

Cijena (dolari)

Cijena (dolari)
Cijena (dolari)

Količina (milijun) Količina (milijun) Količina (milijun)

 KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI
• Ponuda i potražnja su elastične ako je postotna promjena
količine veća od postotne promjene cijene. E > 1
• Ponuda i potražnja su neelastične ako je postotna promjena
količine manja od postotne promjene cijene. E < 1
• Elastična ponuda znači da je postotna promjena ponuđene
količine veća od postotne promjene cijene. E S > 1
• Elastična potražnja znači da je postotna promjena tražene
količine veća od postotne promjene cijene. E D > 1
• Neelastična ponuda znači da je postotna promjena ponuđene
količine u odnosu na postotnu promjenu cijene manja. ES<1
• Neelastična potražnja znači da je postotna promjena tražene
količine u odnosu na postotnu promjenu cijene manja. ED<1
 PRAVILO ZA IZRAČUNAVANJE
ELESTIČNOSTI POTRAŽNJE
podijeliti duljinu pravca ispod točke s duljinom pravca iznad točke
 FAKTORI KOJI UTJEČU NA
ELASTIČNOST POTRAŽNJE
• 1) Što neki proizvod ima više supstituta, to je elastičnost
potražnje veća.
• 2) Što potrošač ima više vremena na raspolaganju, to je
elastičnost potražnje veća. Ima više supstituta u dugom, nego u
kratkom roku. Dugi rok ima velik broj opcija za promjene.
• 3) Što je dobro manje nužno za život, to je elastičnost potražnje
veća.
• 4) Potražnja za proizvodima koji sudjeluju s velikim
postotkom u dohotku potrošača je elastičnija od potražnje za
proizvodima čiji je udio u dohotku mali.
• 5) Potražnja je elastičnija ako je proizvod usko definiran. Npr.
potražnja za prijevozom je neelastična, jer ne možemo pronaći
supstitute (široko definirano). Potražnja za autobusnim prijevozom
je daleko elastičnija, jer postoje supstituti (avion, vlak, brod).
 FAKTORI KOJI UTJEČU NA
ELASTIČNOST PONUDE
• 1) Karakteristike poslovnog kapaciteta, tj. mogućnost
povećavanja proizvodnje s obzirom na postrojenje, rad i kapital
• 2) Što je duže razdoblje, to je elastičnost ponude veća. U dugom
roku postoje veće mogućnosti i manji su troškovni zahtjevi za
promjenom proizvodnog procesa i njegovom prilagodbom
novonastaloj situaciji na tržištu.
• Ekonomisti razlikuju tri vremenska razdoblja kada govore o
ponudi: 􀂄Trenutni rok. 􀂄Kratki rok. 􀂄Dugi rok.
• U trenutnom roku, ponuđena količina je fiksna – ponuda je
savršeno neelastična.
• U kratkom roku, ponekad je moguće izvršiti supstituciju, pa je
i kratkoročna krivulja elastična.
• Dugoročno, moguće je izvršiti supstituciju, pa je i krivulja
ponude elastičnija od one u kratkom roku.
 ELASTIČNOST PONUDE OVISI O
REAKCIJI PROIZVOĐAČA NA CIJENU

Elastičnost ponude (dugi, kratki i trenutni rok)

Cijena

Količina
 CJENOVNA DISKRIMINACIJA
• Cjenovna diskriminacija postoji kada poduzeće
razgraničava potrošače na one s većom i manjom
elastičnošću potražnje.
• Poduzeća koja se odluče za cjenovnu diskriminaciju
uspostavljaju više cijene za potrošače čija je potražnja
neelastična i niže cijene za potrošače sa većom
elastičnošću potražnje.
• Primjeri cjenovne diskriminacije: Croatia Airlines
ima jednu tarifu u zimskom periodu, a drugu u ljetnom.
Cijene turističkih aranžmana niže su u predsezoni i
posezoni, a više u sezoni.
 ZAPAMTIMO: VRIJEDI ZA PONUDU I
POTRAŽNJU
• Savršena elastičnost – količina jako reagira na
promjenu cijene (E = ∞).
• Elastičnost – postotna promjena količine veća je od
postotne promjene cijene (E >1).
• Jedinična elastičnost – postotna promjena cijene i
količine su izjednačene (E = 1).
• Neelastičnost – postotna promjena količine je manja
od postotne promjene cijene (E <1).
• Savršena neelastičnost – količina uopće ne reagira
na promjenu cijene (E = 0).
Potražnja i ponašanje
potrošača
 TEORIJA POTROŠAČA
• Potrošač uvijek bira onaj proizvod (uslugu) koji za
njega ima najveći značaj, koji najviše cijeni,
odnosno koji će mu pružiti najviše zadovoljstva.
• Tri važna koraka u analizi teorije potrošača:
1) Proučavaju se potrošačke preferencije - zašto i
kako potrošač preferira jedno dobro nad drugim
2) Potrošač ima ograničena novčana sredstva
3) Određuje se kombinacija proizvoda kojom
potrošač maksimizira zadovoljstvo u danim
uvjetima
TEORIJA POTROŠAČA - PRIMJER
• Odlučili ste prodati gitaru kojom se ne služite duže vremena i
za koju niste emotivno vezani. Prodaju ste oglasili u
novinama/internetu. U svojim razmišljanjima formirali ste
minimalnu za Vas prihvatljivu cijenu od 500,00 kn.
• Temeljem objavljenog oglasa javile su Vam se tri osobe
zainteresirane za kupnju. Osoba A je bila spremna odvojiti
1000,00 kn. Osoba B je bila spremna odvojiti 800,00 kn.
Osoba C je bila spremna odvojiti 700,00 kn. Tražili ste cijenu
od 600,00 kn. Osoba B je brzo reagirala i ponudila Vam
traženi iznos. Kupnja je obavljena.
ZAKLJUČAK:
• Osoba B je kupila gitaru koja joj se jako sviđala i po cijeni
koja je ispod onoga što je osoba namjeravala platiti.
Prodavatelj je dobio više novaca nego je očekivao.
• Sudionici ove transakcije su profitirali? Koliko?
 MJERENJE ZADOVOLJSTVA
• Korisnost (Util) – mjera zadovoljstva razvijena u 19.
stoljeću (za mjerenje zadovoljstva)
• Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni
osjećaj zadovoljstva koje potrošač ostvaruje
konzumiranjem nekog proizvoda ili usluge.
• Korisnost nije dana veličina . Ona se razlikuje od
potrošača do potrošača ovisno o njegovim potrebama.
Gladnom čovjeku komad kruha ima veću korisnost nego
sitom.
• PITANJE: Je li Vaše zadovoljstvo koje se javlja
konzumiranjem prve jutarnje kave isto, veće ili manje od
zadovoljstva Vaše kolegice/kolege?
 UKUPNA I GRANIČNA KORISNOST
• Ukupna korisnost (TU) –Total utility - cjelokupno
zadovoljstvo koje potrošač ostvari potrošnjom određene
količine nekog proizvoda ili usluge.
• Granična korisnost (MU) – Marginal utility - promjena
ukupne korisnosti koja nastaje zbog potrošnje dodatne
jedinice nekog proizvoda ili usluge.
• Koliko Vam zadovoljstva pruža prva jutarnja kava? Druga?
Treća? … Nakon pete kave osjećate se loše!
• Dodatnom potrošnjom jedinice nekog proizvoda, granična
korisnost (MU) opada, a ukupna korisnost (TU) raste, ali
po opadajućoj stopi.
• Kada je ukupna korisnost dostigla svoj maksimum,
granična korisnost je jednaka nuli. Iza te točke, TU se
smanjuje, a MU postaje negativna.
 ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE
KORISNOSTI
• Nakon određene točke, granična korisnost od svake
dodatne jedinice proizvoda se smanjuje s
povećanjem potrošnje tog proizvoda.
• Zakon opadajuće granične korisnosti govori da
granična korisnost opada s povećanom potrošnjom
proizvoda i usluge.
• Ovaj princip ne govori da potrošač ne uživa
konzumirajući dobro, već da sa svakim dodatnim
proizvodom uživa manje.
• Primjer: Prvi kupljeni automobil predstavlja neizrecivo
zadovoljstvo, drugi nešto manje, a treći? (troškovi
održavanja, parkiranje…)
UKUPNA KORISNOST RASTE S
POTROŠNJOM
(1) (2) (3)
Količina Ukupna Granična
potrošenog dobra korisnost korisnost
Q TU MU
 ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE
KORISNOSTI
(a) Ukupna korisnost (b) Granična korisnost
Ukupna korisnost

Granična korisnost

Količina Količina
 RACIONALAN IZBOR I GRANIČNA
KORISNOST
• Potrošač se prilikom izbora koliko nekog proizvoda
konzumirati suočava s jednim ograničenjem, svojim dohotkom.
• Cilj potrošača: pronaći košaricu proizvoda i količinu potrošnje
koja će mu dati maksimalno zadovoljstvo uz dani dohodak.
• Racionalni potrošač želi što je moguće veće zadovoljstvo
konzumacijom dobara iz raspoloživog dohotka. Sve dok želite
dobiti najviše iz vašeg novca, vršit ćete izbor između proizvoda i
usluga koji će imati najveću korisnost po jedinici troška.
• Tržišna košarica predstavlja izbor dva ili više proizvoda između
neograničenog broja proizvoda.
• Potrošač može imati više sklonosti prema jednoj u odnosu na drugu
košaricu (npr. jabuku i majicu preferira više u odnosu na kavu i
naočale)
 NAČELO JEDNAKOGRANIČNOSTI
(POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA)
• Nečelo jednakograničnosti - potrošač ostvaruje
maksimalno zadovoljstvo, uz uvjet fiksnog dohotka
i danih tržišnih cijena, kada je granična korisnost
zadnje potrošene novčane jedinice na neko dobro
potpuno jednaka graničnoj korisnosti zadnje
potrošene novčane jedinice na bilo koje drugo dobro.
• Potrošačeva ravnoteža i maksimalna korisnost:
• Kada je: MUX/PX=MUY/PY potrošač je u ravnoteži.
• Potrošač ne može više povećati svoju korisnost
prilagođavanjem svog izbora, jer je već ostvario
maksimalnu korisnost.
NAČELO JEDNAKOGRANIČNOSTI ZA
VIŠE PROIZVODA

• Ako je MUx /Px > MUz/Pz, povećajte potrošnju

proizvoda x.
• Ako je MUy/Py > MUz/Pz, povećajte potrošnju
proizvoda y.
• Kada je: MUX/PX = MUY/PY = MUZ/PZ
potrošač je ostvario maksimizaciju svoje korisnosti.
• Kada je navedeni princip postignut, potrošač je u
ravnoteži. Trošak dodatne jedince korisnosti je jednak
za sve proizvode i potrošač je tu najzadovoljniji.
 RACIONALAN IZBOR I ZAKON
POTRAŽNJE

• Princip racionalnog izbora vodi do zakona

potražnje.
• Kada cijena proizvoda raste, granična
korisnost po novčanoj jedinici koju dobivamo
se smanjuje i potrošač smanjuje potrošnju.
• Zbog opadajuće granične korisnosti, kada
cijena proizvoda raste, trošimo manje tog
proizvoda.
 UČINAK SUPSTITUCIJE
• Uz graničnu korisnost postoji i alternativni pristup
analizi potražnje: učinak supstitucije i učinak dohotka.
• UČINAK SUPSTITUCIJE – kad cijena nekog dobra
poraste, potrošači ga zamjenjuju sa supstitutom, tj.
jeftinijim dobrom koji će zadovoljiti istu potrebu.
• Dobra su supstituti (nadomjesci), ako povećanje cijene
jednog dobra povećava potražnju za drugim dobrom.
• Dobara su komplementarna (povezana), ako povećanje
cijene jednog dobra smanjuje potražnju za drugim
dobrom.
• Dobra su nezavisna, ako promjena cijene jednog dobra
nema učinka na potražnju za drugim dobrom.
 UČINAK DOHOTKA
• UČINAK DOHOTKA – javlja se kad cijene rastu, a
dohodak potrošača ostaje isti, što znači da realni
dohodak opada, jer realni dohodak označava ukupnu
količinu dobara koju možete kupiti svojim
dohotkom.
• Da bi se došlo do kvantitativne mjere učinka
dohotka, istražuje se dohodovna elastičnost nekog
dobra.
• Dohodovna elastičnost – postotna promjena količine
potražnje za nekim dobrom podijeljena sa postotnom
promjenom dohotka.
 EKONOMIJA OVISNOSTI
• Država, u pravilu, dopušta ljudima da odlučuju što će
kupiti sa svojim novcem, no u slučaju tzv. “štetnih
dobara”, kao što su droge, nikotin ili alkohol, može
zabraniti ili kažnjavati potrošnju.
• Štetna dobra su većinom dobra koja izazivaju ovisnost
i želja za njihovom potrošnjom znatno ovisi o prošloj
potrošnji i stečenoj navici konzumacije istih.
• Stoga se potražnja za tim dobrima razlikuje od
potrošača do potrošača i ovisi o tome da li se radi o
okorjelim ili povremenim uživateljima takvih tvari koje
izazivaju ovisnost.
 POTRAŽNJA OKORJELIH
UŽIVATELJA DROGE

(ilegalna droga)
Pilegalna
Cijena tvari

(legalna droga)

Plegalna

Količina tvari koja stvara ovisnost

 POTRAŽNJA POVREMENIH
UŽIVATELJA DROGE

(ilegalna droga)

Pilegalna
Cijena tvari

(legalna droga)

Plegalna

Količina tvari koja stvara ovisnost

 PARADOKS VRIJEDNOSTI
• Mnogi nužni proizvodi za život (npr. voda) imaju
nisku tržišnu vrijednost, dok drugi luksuzni
proizvodi (npr. dijamanti, zlato) s malom
upotrebnom vrijednosti imaju visoku tržišnu
vrijednost. Zašto?
• Zato što cijena ne odražava ukupnu korisnost nekog
dobra, već njegovu graničnu korisnost.
• Budući da ima toliko puno vode, posljednja se čaša vode
prodaje po vrlo niskoj cijeni. Iako je prva čaša vode od
životne vrijednosti, posljednja je potrebna samo za npr.
zalijevanje travnjaka ili pranje suđa.
 POTROŠAČEV VIŠAK
• Potrošačev višak ili probitak je razlika između
maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti
za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro, ili,
drugim riječima, razlika između ukupne korisnosti
nekog dobra i njegove ukupne tržišne vrijednosti.
• Probitak se javlja zato što svaku jedinicu nekog
proizvoda plaćamo isto, a ne daje nam istu graničnu
korisnost. Svaku jedinicu plaćamo koliko vrijedi
posljednja jedinica.
• Grafički prikazan, potrošačev višak je sve što se nalazi
ispod krivulje potražnje, a iznad linije cijene.
INDIVIDUALNI POTROŠAČEV VIŠAK
Cijena i granična korisnost vode
(mjereno u dolarima)

Potrošačeva
potražnja za vodom

Cijena vode

Količina vode
TRŽIŠNI POTROŠAČEV VIŠAK
Cijena i granična korisnost vode
(mjereno u dolarima)

Cijena vode
Potrošačev
višak

Ukupne kupovine

Količina vode
DODATAK: GEOMETRIJSKA ANALIZA
POTROŠAČEVE RAVNOTEŽE

• Ekonomist Vilfredo Pareto (1848.-1932.)

otkrio je da se svi važni elementi teorije
potražnje mogu analizirati bez pojma
korisnosti.
• Pareto je razvio ono što danas nazivamo
krivuljama indiferencije iz čega se razvila
suvremena teorija analize indiferencije.
 KRIVULJA INDIFERENCIJE
• Krivulja indiferencije – prikazuje set kombinacija dva
proizvoda koji za potrošača imaju jednaku razinu
zadovoljstva.
• Potrošač je indiferentan koju kombinaciju izabrati.
Krivulja indiferencije je opadajuća prema dolje i
udesno.
• Nagib krivulje indiferencije jednak je odnosu graničnih
korisnosti dvaju proizvoda.
• Apsolutna vrijednost nagiba krivulje indiferencije
naziva se granična stopa supstitucije (marginal rate of
substitution)= MRS - stopa po kojoj je potrošač voljan
zamijeniti jedno dobro drugim. MRS = MUA/MUB
 POTROŠAČEVA KRIVULJA
INDIFERENCIJE
Potrošačeva krivulja indiferencije Kombinacije indiferencije

Hrana Odjeća
Odjeća

Hrana
 MAPA INDIFERENCIJE
• Kada u koordinatnom sustavu prikazujemo
puno krivulja indiferencije dobivamo mapu
indiferencije.
• Mapa indiferenicje predstavlja više krivulja
indiferencije zajedno.
• Zadovoljstvo raste kako se krećemo prema
višoj krivulji indiferencije, udaljenijoj od
ishodišta.
• Zadovoljstvo pada kako se krećemo prema
krivuljama indiferencije koje su bliže
ishodištu.
 MAPA INDIFERENCIJE
Odjeća

Hrana
 POTROŠAČEV BUDŽETSKI PRAVAC
Potrošačev budžetski pravac Alternativne mogućnosti potrošnje

Hrana Odjeća
Odjeća

Potrošačev budžetski pravac

Hrana
POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA

Odjeća

Hrana