TJESKOBA I PANIKA

• Tjeskoba (anksioznost) je stanje koje se očituje osjećajem,

ustrašenosti, strahom sve do panike, uz psihomotornu
napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će
osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za
objekt ili osobu.
• Tjeskoba je najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod
mlađih i starijih osoba. Reakcija je na stvarnu situaciju
opasnosti, u kojoj se javlja strah, a zatim primjerena reakcija
koja je manje efektna što je strah veći. Može se razviti kao
kombinacija čimbenika rizika, uključujući životne događaje,
karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu.
Prirodno anksioznost se osjeća kada su osobe suočene sa
prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom. Javlja kada se
duže apstinira od seksualnog odnosa. Obično se ovaj
poremećaj javlja tokom rane adoloscencije ili rane odrasle
dobi.
 SIMPTOMI
• lak gubitak strpljenja
    * poteškoće s koncentracijom
    * očekivanje najgoreg mogućeg ishoda
neke situacije
    * stalno razmišljanje o najgorem mogućem
ishodu
    * poteškoće sa spavanjem
    * depresivost
    * preokupiranost oko neke stvari, ili
opsesivnost
 TJELESNI SIMPTOMI
• * pojačani osjećaj žeđi
    * nervozni "trbuh"
    * puštanje vjetrova
    * učestalo mokrenje
    * nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju
    * stezanje u prsima
    * periodi nastupanja uzlupanog srca (palpitacije)
    * bolovi u mišićima
    * glavobolje
    * smetenost
    * tremor
    * ženama mogu izostati menstruacije ili mogu biti jako bolne
 PODJELA ANKSIOZNIH
POREMEĆAJA
• Ansksiozni poremećaji dijele se na:
generalizirani anksiozni poremećaj,
opsesivno-kompulzivni poremećaj,
panični poremećaj, posttraumatski
stresni poremećaj, poremećaj socijalne
anksioznosti i specifične fobije.
• Generalizirani anksiozni poremećaj
(GAP). Karakterizira ga izražena i
nerealistična zabrinutnost koja traje
šest i ili duže mjeseci; kod odraslih
usmjerava se oko tema kao što su
zdravlje, novac ili karijera. Pored
kronične zabrinutosti, prisutni su
drhtanje, grčenje mišića, nesanica,
napetost u abdominalnom predjelu,
vrtoglavica, povećana iritabilnost.
 Opsesivno-kompulzivni
poremećaj (OKP), (engl. OCD)
•
Kod ove vrste poremećaja anksioznosti,
osobe imaju uporne, ponavljajuće misli
(opsesije) koje odražavaju pretjerani strah;
tipične misli su zabrinutost oko infekcija i
zaraženosti ili strah od neadekvatnog ili
nasilnog ponašanja. Opsesivne misli mogu
voditi ka izvođenju rituala kao što su pranje
ruku ili ponavljanje fraza. Cilj je oslobađanje
od opsesivnih misli.
 Panični poremećaj
• Ljudi sa paničnim poremećajem pate od ozbiljnih
napada panike bez očiglednog razloga. Napadi
panike izazivaju doživljaj kao da će se osoba
onesvjestiti, poludjeti ili doživjeti infarkt i umrijeti.
Manifestira se lupanjem srca, nelagodom ili bolom u
grudima, znojenjem, drhtanjem, zažarenošću ili
trncima po dijelovima tijela, suhim ustima i
doživljajem gušenja, strahom od umiranja i gubljenja
kontrole, doživljajem nestvarnosti, itd. Često se
javljaju sa agorafobijom – strahom da će se doživjeti
napad panike na mjestima sa kojih bi bilo teško
pobjeći, te se takva mjesta izbjegavaju.
 Post traumatski stresni
poremećaj (PTSP)
• Tjeskoba kao posljedica kroničnog stresa, (engl.
PTSD). Obično slijedi nakon izloženosti osobe
traumatskom događaju kao što su promatranje smrti
druge osobe, seksualno zlostavljanje, iznenadna
smrt bliske osobe ili prirodna katastrofa. Tri su
osnovne manifestacije PTSP-a: „oživljavanje”
traumatskog događaja (noćna mora), izbjegavajuće
ponašanje (izbjegavanje mjesta povezanih sa
traumom), te emocionalno udaljavanje od drugih i
psihološka uznemirenost.
 Poremećaj socijalne
anksioznosti
• Socijalna fobija karakterizira se izuzetnom
anksioznošću vezanom za procjenu drugih ili
ponašanje koje bi moglo dovesti do
ismijavanja i osramoćivanja. Ovakva
intenzivna anksioznost može voditi
izbjegavajućem ponašanju. Fizičke
manifestacije povezane sa ovim
poremećajem su lupanje srca, ubrzano
disanje, crvenjenje i znojenje.
 Specifične fobije
• Osobe sa specifičnim fobijama pate od
intenzivnog straha od specifičnih
situacija ili objekata (zatvoren ili
otvoren prostor, visina, pauci, psi, itd.).
Izraženost straha je neadekvatna u
odnosu na situaciju i osoba je
prepoznaje kao iracionalnu.
 Panika (panično stanje)
• oblik intenzivnog straha od iznenadne
opasnosti; često uključuje motoriku
koja omogućuje bijeg iz opasne
situacije.
• Panika je dio reakcije "bori se ili bježi" ("fight or flight"), i bitan
je dio našeg obrambenog sustava. U svakodnevnom govoru
"paničarenje" je dobilo drugi, izvrnuti smisao, pa znači nešto
poput izrazite plašljivosti, odnosno kukavičluka.

• Većina nas će osjetiti paniku u nekoj neugodnoj, ali za paniku

prigodnoj situaciji. Svjetlo na semaforu je zeleno za pješake, mi
prelazimo ulicu, ali odjednom nailazi automobil velikom
brzinom i ne pokazuje znakove kočenja. Panika je prigodna
reakcija u ovakvoj situaciji - trčimo, što nas noge brže nose.
Ali što ako neka bezazlena, svakodnevna situacija stvori takav
odgovor - ili što je gore, što ako osjetimo paniku bez nikakvog
prepoznatljivog razloga i bez ikakvog upozorenja. I dok neki
ljudi uživaju biti prestrašeni na smrt - zašto uopće i snimaju
horore - sasvim je drugo iskustvo kada ne znate zašto se
osjećate prepadnuti, zašto ste ustrašeni, niti znate kada će to
prestati.
 Što mogu učini da pomognem
sebi?
• Relaksacija
Prvi korak rješavanja fobija i panike je razbijanje začaranog
kruga. Učenje tehnika relaksacije može biti jako korisno.
•
Desenzitacija
Probajte u svojoj mašti zamisliti situaciju u kojoj se stvara
tjeskoba, i odredite kolika je ta stupanj tjeskobe. Zatim,
probajte smanjiti anksioznost u toj situaciji koristeći se
metodama relaksacije. Ovaj način nije jednostavan, jer zahtjeva
upornost, volju i mnogo vježbanja. Mnogim ljudima će biti
potrebna i stručna pomoć ili savjet.
• Ponekad samo-pomoć i psihoterapija neće biti dovoljni pa će
biti potrebno da liječnik opće prakse ili psihijatar propišu
lijekove, najčešće sedative, trankvilizatore za kraće vrijeme.