Profesionalno izlaganje zračenju i

optimizacija u radu sa otvorenim

izvorima zračenja
 Profesionalno izlaganje zračenju

• Profesionalno izložena lica su lica koja

rade sa izvorima ili se u procesu rada
nalaze u poljima zračenja i mogu biti
podvrgnuti ekspoziciji koja može rezultirati
dozama višim od vrijednosti granica doza
za stanovništvo.
 Opravdanost

• Svaka postojeća ili nova djelatnost koja

podrazumijeva ekspoziciju jonizirajućem
zračenju mora biti opravdana u skladu sa
ekonomskom, društvenom ili drugom
koristi u odnosu na štetnost po zdravlje
koju može prouzrokovati.
 Optimizacija
• Svaka djelatnost mora biti provođena tako
da ekspozicija jonizirajućem zračenju bude
onoliko niska koliko je to objektivno
moguće postići s obzirom na ekonomske i
društvene faktore.
 Granica doza
• Zbir primljenih doza od svih djelatnosti ne
smije prekoračiti granice doza za
profesionalno izložena lica, lica na obuci,
učenike, studente i stanovništvo.

• Ekspozicija profesionalno izloženih lica

20mSv godišnje
 Odgovornosti u radu sa otvorenim
izvorima zračenja
• Zaštita profesionalno izloženih lica koje rade u
bolnicama zahtjeva dobro organizovanu
strukturu odgovornosti unutar radne jedinice.
• Postojanje hijerarhijskih odgovornosti od
regulatornog tijela (DARNS) do osoba koje su
odgovorne za zaštitu od zračenja unutar radne
organizacije.
• Regulatorno tijelo je odgovorno za
uspostavljanje državne regulative iz oblasti
zašite dok je radna organizacija i pojedinci
odgovorni za sprovođenje mjera zaštite svako
na svom nivou.
 Optimizacija zaštite profesionalno
izloženih lica
• Zaštita profesionalno izloženih lica zasniva se na:

• Procjeni radijacijske sigurnosti, odnosno prethodnoj evaluaciji radnih

uslova kako bi se utvrdila priroda i veličina rizika od zračenja i
osigurala primjena principa optimizacije,

• Klasifikaciji radnih mjesta na različite zone, imajući u vidu sljedeće:

– Procjenu očekivanih godišnjih doza,
– Rizik disperzije kontaminacije,
– Vjerovatnoće i veličine potencijalnih ekspozicija.
– Klasifikaciji profesionalno izloženih lica u različite kategorije prema
radnim uslovima,
– Primjeni kontrolnih mjera i monitoringa za različite radne zone i radne
uslove, uključujući gdje je potrebno i individualni monitoring,
– Zdravstvenoj kontroli
 Procjena radijacijske sigurnosti

• Prije nego se otpočne bilo kakva djelatnost

sa izvorima zračenja, neophodno je
napraviti procjenu radijacijske sigurnosti
zbog utvrđivanja mjera koje su potrebne
da se izvrši restrikcija ekspozicije
profesionalno izloženih lica i stanovništva.
 PREVENCIJА EKSPOZICIJE
• Klasifikacija i obilježavanje zona
• U skladu sa važećim propisima iz oblasti
radijacijske i nuklearne sigurnosti, potrebno je
identificirati i označiti sve radne prostore u
kojima postoji mogućnost da se primi efektivna
doza iznad 1 mSv godišnje ili godišnja
ekvivalentna doza viša od 15 mSv za sočivo, ili
godišnja ekvivalentna doza viša od 50 mSv za
kožu, ili za šake, podlaktice, stopala i gležnjeve,
te uspostaviti primjenjive mjere zaštite od
zračenja.
 Klasifikacija zona

• U skladu sa rizikom od ekspozicije,

uzimajući u obzir vjerovatnoću i veličinu
potencijalnih ekspozicija, klasifikacija
radnih prostora se dijeli na:
– kontroliranu i
– nadgledanu zonu,
 Kontrolirana zona

• U kontroliranoj zoni godišnja izloženost

pojedinca može preći
– 6 mSv efektivne doze godišnje ili
– godišnju ekvivalentnu dozu od 15 mSv za
sočivo, ili
– godišnju ekvivalentnu dozu od 150 mSv za
kožu ili za šake, podlaktice, stopala i
gležnjeve
 Kontrolirana zona
• Poluvrući laboratorij
• Soba za aplikaciju
• Skladište izotopa
• Skladište RA otpada
• Soba sa gama kamerom kada se
aplikacija vrši u trenutku snimanja
• Sve prostorije moraju biti propisno
obilježene i ograničen pristup
neovlaštenim licima.
 Nadgledana zona
• Sve ostale prostorije na odjelu.
• Nadgledana zona je ona zona u kojoj
postoji vjerovatnoća da godišnja izloženost
pojedinca može premašiti 1 mSv efektivne
doze godišnje ili godišnju ekvivalentnu
dozu od 15 mSv za sočivo, ili godišnju
ekvivalentnu dozu od 50 mSv za kožu ili
za šake, podlaktice, stopala i gležnjeve.
 Kontrolirana zona

• U kontroliranoj zoni se provode posebne

radne procedure s ciljem restrikcije
ekspozicije, izbjegavanja disperzije
radioaktivne kontaminacije, ili prevencije ili
ograničavanja vjerovatnoće i veličine
radioloških akcidenata ili njihovih
posljedica.
 Kontrolirana zona

• U kontroliranim zonama u kojima postoji rizik od:

– Vanjske ekspozicije – obavezno je korištenje

individualnih dozimetara,

– Kontaminacije – obavezno je korištenje odgovarajućih

ličnih zaštitnih sredstava prilagođenih postojećem riziku.
Na izlazu iz ovih zona moraju postojati odgovarajući
detektori u cilju provjere moguće kontaminacije lica i
opreme, kako bi se u slučaju otkrivanja kontaminacije
mogle preduzeti odgovarajuće mjere.
• U nadgledanim zonama se mora obavljati
procjena doza putem monitoringa radnog
mjesta.
 Procjena ekspozicije
• Procjena ekspozicije profesionalno izloženih lica
u nuklearnoj medicini vrši se na osnovu rezultata
mjerenja nivoa kontaminacije i nivoa vanjske
ekspozicije u radnoj sredini u svim radnim
procesima na mjestima gdje je lice najviše
izloženo zračenju, uzimajući u obzir brzinu doze
i vrijeme ekspozicije.
• Dobijena vrijednost za godišnju efektivnu dozu
upoređuje se sa odgovarajućim podacima
individualnog monitoringa.
 Monitoring radnog mjesta

• Monitoring radnog mjesta obuhvata

mjerenje:
– Nivoa brzine doza, uz specificiranje prirode i
kvaliteta zračenja o kojem se radi,
– Koncentracije aktivnosti u vazduhu i
površinske kontaminacije, specificirajući
prirodu radioaktivnih supstanci i njihovog
fizičkog i hemijskog stanja, pri radu sa
otvorenim izvorima.
 Evidentiranje i čuvanje
dokumentacije

• Svi izmjereni podaci moraju biti arhivirani, a

rezultati mjerenja procjene induvidualnih doza
moraju se cuvati u arhivi najmanje 5 godina.
• U registru individualnih doza profesionalno
izloženih lica moraju biti registrirane mjesečne
doze, doze akumulirane u toku kalendarske
godine i doze akumulirane u periodu od 5
uzastopnih godina.
 Lokana pravila
• Osoblje profesionalni izloženo zračenju:
– specijalisti nuklearne medicine
– specijalizanti nuklearne medicine
– fizičari
– hemičari
– radiološki inžinjeri
– medicinski tehničari i sestre
– laboratorijski tehničari
– radnice za održavanje higijene
• Osoblje mora nositi lične dozimetre koji se
očitavaju svakog mjeseca i obavljati godišnje
zdravstvene preglede.
 Lokalna pravila
• Za vrijeme rada se uvijek mora koristiti personalni
dozimetar
• Odgovornost za ovaj dozimetar ima korisnik, budući da
je osobni i neprenosiv.
• Osoblje Klinike uvijek pri radu mora se prodržavati
sljedećih pravila:
• nošenje zaštitne kecelje (min. 0,50 mmPb)
• nošenje zaštitnih rukavica
• Mora postojati dnevnik rada za svaki aparat, gdje se
dnevno bilježe sljedeći podaci:
• bilo kakvi incidenti
• tip pretrage
• kvarovi i opravke
• testiranje aparata (kontrole doze na radnom mjestu, funkcionsanje
aparata i kontrola kvaliteta)
 Osnovne procedure pri rukovanju
sa izvorima zračenja
• Radioaktivni materijal se priprema i čuva
poluvrućem laboratoriju.
• Prostorije u kojima se rukuje sa otvorenim
izvorima zračenja moraju biti vidno označene.
• Osnovna opasnosti od tečnih izvora
joniirajućeg zračenja se ogleda u opasnosti od
spoljne i unutrašnje kontaminacije radioktivnim
materijalom sto za posljedicu ima visoke doze
zračenja u organima gdje je doslo do
koncentracije datog materijala.
• Pravila koja bi trebala da pomognu u
sprjecavanju od ozračivanja su sljedeća:
Sprječavanje vanjske i unutrašnje
kontaminacije
• Konzumiranje
hrane, pića, cigareta
ili nanosenje šminke
je strogo zabranjeno
u zoni zračenja.
• Mantili ili radna uniforma se
moraju nostiti u zoni zračenja i
uvijek kada se rukuje sa izvorima
zračenja.
• Nošenje zaštitnih rukavica je
obavezno za vrijeme rukavanja sa
radioaktivnim izvorima zračenja.

• Rukavice se moraju staviti i

ukloniti bez doticanja vanjskog
dijela rukavice. Prenos aktiviteta
sa rukavica na kožu ili bilo koji
neaktivni region mora biti pažljivo
izbjegnut. Ako se rukavice
kontaminiraju u bilo kojoj fazi
rukovanja potrebno ih je odmah
pazljivo odstraniti kao radioaktivni
otpad i uzeti novi par rukavica.
 Sprječavanje vanjske i unutrašnje
kontaminacije
• Ako postoji opasnost od prskanja
radioaktivnog materijala iz potrebno je
zaštititi lice koristeći zastitnu pregradu od
olovnog stakla.
• Nakon uklanjanja rukavica, ruke treba
oprati i potom je potrebno mjernim
instrumentom izmjeriti nivo
kontaminacije.
• Osoblje koje rukuje sa
izvorima zračenja, prije
odlaska kući mora
prekontrolisati stanje
kontaminacije na rukama ili
odjeći. Ako mjerenje pokaze
povećan nivo aktivnosti onda
se ruke moraju prati sve dok
aktivitet na rukama ne spadne
na zadovoljavajuci nivo. U
ovom slučaju obavezo
obavijestiti osobu zaduženu za
zaštitu od zračenja.
Sprječavanje širenja kontaminacije
• Radne površine na kojima se radi sa otvorenim
izvorima zračenja moraju biti prekrivene dobro
apsorbujucim materijalom koji ima funkciju da sprijeci
sirenje kontaminacije.
• Kontaminirane šprice i igle se moraju odvajati u za to
specijalno namijenjene kontejnere.
• Niti jedan kontaminirani predmet ne smije se nalaziti
na stolu ili radnoj površini. Ako se radioaktivni materijal
mora biti odložiti onda je neophodno da se na vidnom
mjestu na ambalaži tačno naznači vrijeme, datum i
aktivitet prije odlaganja. Tako označen radioaktivni
materijal se mora odložiti na za to određeno mjesto
bez mogućnosti proljevanja ili pristupa nezaposlenih
osoba.
• Svaka alatka (npr. makaze, pincete i sl..) koja se
upotrijebi pri radu sa radioaktivnim izvorima mora biti
prekontrolisana i dekontaminirana u slučaju
kontaminacije.
• Stolovi i radne površine koje se koriste za rad sa
izvorima zračenja moraju se redovno čistiti i održavati.
Potrebno je svakodnevno nakon završenog radnog dana
mjeriti kontaminaciju i bilježiti izmjerene vrijednosti.
• Ako dodje do proljevanja radioaktivnog materijala,
obaveza zaposlenika je da to odmah prijavi šefu ili osobi
za zaduženoj za zaštitu od zračenja.
 Zaštita od vanjskog ozračivanja
• Glavni smisao zaštite od vanjskog ozračivanja sastoji se u tome
da se minimalizira ukupna apsorbovana doza zračenja
• Kada izvor nije u upotrebi mora biti pohranjen u olovnom
kontejneru ili na površini ograđnoj olovom.
• Transport izvora se može izvršiti samo u slućaju da se izvor
nalazi u olovnom nosaću.
• Izvor se nikad ne smije dohvatati direkno rukom nego uvijek uz
pomoc pomoćnih sredstava za rukovanje (kliješta, pincete, isl.)
• Svu manipulaciju sa izvorima koji se nalaze van olovne zaštite je
potrebno izvršavati što brže i preciynije.
• Izvori koji služe za kalibraciju moraju se vidno označiti i
zabranjeno ih je ostavljeti bez neoznačene i bez nadzora.
 Priprema i apliciranje doza
aktiviteta
• Osobe koje su zadužene za apripremu doza
moraju proći adekvatan trening.
• Sva priprema se mora vršiti u za to određenoj
prostoriji uz upotrebu rukavica, olovnih štitnika
isl. Tehnika rada mora biti u skladu za praksom.
• Na kontejnerima (flakonima) u kojima se nalaze
bočice sa radiofarmaceuticima se moraju nalaziti
oznake o vrsti i aktivitetu radionulida,
farmacutiku, datumu i vremenu mjerenja
aktiviteta.
 Priprema radiofarmaka
• Svi radiofarmaceutici se moraju aplicirati uz upotrebu
sljedećih pravila:
• Svako rukovanje sa radiofarmacuticima može vršiti
samo obučeno osoblje.
• Mora se osigurati da se apliciranje radiofarmaceutika vrši
sa upotrebu sterilne opreme i sterilnih otopina.
• Odgovornost osobe zadužene za zaštitu od zračenja i
ostalog osoblja da poštuju sve pravila pri rukovanju sa
izvorima zračenja.
• Svaki u dozu prije aplikacije obavezno izmeriti u doze
kalibratoru.
• Špricu u kojoj se nalazi aktivitet prije apliciranja
obavezno držati o olovnom štitniku.
 Aplikacija radiofarmaka
• Radiofarmaceutike smiju aplicirati samo
osobe koji su obučene za rad sa
izvorima jonizirajućeg zračenja.
• Ordinirajući ljekar je odgovoran za zaštitu
pacijenta i negova je dužnost da prije
slanja na Institut za nuklearnu medicinu
provjeri da li je pacijetica u drugom
stanju.
 Aplikacija radiofarmaka
• Osim ako to nije nagovijesteno, aplikacija
doza treba da se vrši u sobi za aplikaciju
koja se nalazi na Institutu za nuklearnu
medicinu.
• Prije svake aplikacije se mora provjeriti
vrsta i aktivitet radiofarmaceutika i ime i
prezime pacijenta
 Transport radiofarmaka
– Pod transportom se podrazumjeva svako
pomjeranje radioaktivnog materijala koje je veće od
10 m. Transport se mora vršiti u olovnim
kontejnerima. Svaki kontejner mora da:
– osigura adekvatnu zaštitu za osoblje koje vrši
punjenje, transport i pražnjenje kontejnera.
– spriječi isticanje radioaktivnog materijala.
– da bude propisno označeno kojoj vrsti i koncentraciji
radionuklida se radi.
 Dekontaminacija i kontrola
zračenja
• Prostor u kojem se radi sa otvorenim
izvorima zračenja se mora kontrolisati.
• Evidentirati rezultate kontrole
• Sve slučajeve kontaminacije prijeviti
nadležnoj osobi za zaštitu od zračenja.
 Dekontaminacija osoblja
• U slučaju postojanja sumnje da je došlo do
kontaminacije dijelova tijela, uzeti monitor
za mjerenje zračenja i kontaminacije i
provjeriti kontaminiranu površinu.
• Ukoliko je kontaminacija prisutna oprati
kontaminiranu površinu pomoću vode i
sapuna.
 Dekontaminacija
• U slučaju da kontaminacija i pored pranja ne ukloni,
postupiti na sljedeći način.
• Dlanovi i ruke – nanijeti 1% rastvora Cetrimide i 2%
rastvora deterdženta i isprati sa vodom.
• Lice – U pranju lica upotrijebiti EDTA sapun. Posebno
pripaziti da se prilikom pranja lica kontaminacija ne
prenese na oči ili usta.
• Usta i usne – U slučaju da dođe do kontaminacije usta i
usne je potrebno ispirati vodom ili blagim rastvorom
hidrogen peroksida.
• Oči – Oči treba prati rastvorom fiziološke otopine i voditi
računa se na oči ne prenese kontaminacija sa drugih
dijelova.
 Dekontaminacija radnih
površina
– Ako se detektuje kontaminacija na radnoj
površini tu površinu je potrebno odmah
oprati vodom i sapunom i na taj način
pokušati otkloniti kontaminaciju. Postupak
ponavljati sve do trenutka kada više nije
moguće smaniti nivo kantaminacije.
Hvala na pažnji!