Egipat : Staro Carstvo

Radili : Emina/Najda/Irfan/Nikola/Imran/Omar
Antički Egipat je bila najznačajnija civilizacija antičkog svijeta, koja je nastala
u sjeveroistočnoj Africi uz donji tok rijeke Nil u današnjem Egiptu.

Nastao je 3150. godine p.n.e. političkim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg

Egipta pod prvim faraonom Menesom.

Historija antičkog Egipta prati niz stabilnih kraljevina koje su podijeljene

periodima relativne nestabilnosti poznatim kao intermedijarni periodi: 

 Staro carstvo tokom ranog bronzanog doba, 

                  
     Srednje carstvo tokom srednjeg bronzanog doba

                   
Novo carstvo tokom kasnog bronzanog doba.
 Slikarstvo
• Kao u svim antičkim civilizacijama, slikarstvo u Egiptu počelo
je ukrašavanjem keramike: prirodne zemljane boje nanošene
su četkicom načinjenom od štapića čiji bi kraj žvakali i grickali
dok se vlakna ne bi razdvojila.
• Ljudi su često prikazani kao karikature. Ovo slikarstvo je
zanimljivo zato što je staro čak nekoliko tisucljeca. S tim
slikama oni su najčešće prikazivali neke događaje ili tijek
života. Većina tih slika, slikano je na zidu, što se danas baš i
ne nalazi. Sve slike su jako značajne i vrijedne jer ih je teško
za nacrtat.
• Boja je bila jako važna u egipatskoj umjetnosti i simbolici, pa
se pojavljuje i na najstarijim spomenicima, predmetima, a
najbolje očuvani su u unutrašnjosti grobnica koje su bile
potpuno oslikane.
• Egipatske slike najčešće prikazuju mitološke scene, potom
scene iz života faraona, borbe i prinošenje žrtvi, i na kraju
scene iz svakodnevnog života.
 Pisma
• Egipatsko pismo predstavlja poseban umjetnički
izraz, cilj pisma je narativni, ali i dekorativni
(ukrašavajući) - hijeroglifi.
• Natpisi uvijek prate reljefe, objašnjavaju njihov
sadržaj, a čitali su se i odozgo prema dolje ili
tečno s lijeva na desno i natrag s desna na lijevo.
• Pismo je zanimljivo jer pokazuje kako se na
slikovit način mogu pojednostavljenim
znakovima označiti pojedina bića, predmeti, pa i
nezbiljski pojmovi, a ponekad sklopom znakova
možemo čitanjem dobiti zvukove koji označavaju
nešto potpuno drugo od onoga što je oslikano.
• Zato je egipatsko pismo predstavljalo zagonetku
europskim istraživačima koji nisu navikli da jedna
slika predstavlja i pojam i slog, te da se neki
pojmovi mogu pisati na više načina.
 U doba Egipta gradile su se:
stambene građevine,
grobnice i
hramovi.
Stambene građevine
nisu sačuvane, jer su bile građene od trstike
ili palminih grana i zemlje,
odnosno mulja.
Grobnice i hramovi su građeni od kamena, s
razlogom -
kamen je trajan materijal, a vjerovalo se je
da postoji vječni život, pa je
trebalo osigurati faraonu građevinu preko
koje će otići u vječnost
Prve grobnice nazivaju se MASTABE
(arapski – sjedalica), to su grobnice

arhitektura pravokutnog
tlocrta, napravljene od cigli ili kamena, a
sastoje se od tzv. bunara
Piramide
-Od oblika mastabe razvila se je STEPENASTA PIRAMIDA
-Nakon stepenaste piramide, razvila se je PRAVILNA
PIRAMIDA koja je bila glatkih stranica i pravog priklonog
kuta od 51 °
-Najveće piramide su u Gize i to su piramide faraona
Keopsa, Kefrena i Mikerinosa.
Unutrasnjost piramida DŽOSEROVA STEPENASTA PIRAMIDA U SAKKARI
Monumentalni volumen piramide je jako zatvoren, gotovo
puno geometrijsko tijelo ravnih stranica. Na površini bilo je
oklopljeno najglatkijim pločama koje su reflektirale svjetlo i u
golemom prostranstvu pustinje odavale istinski zapanjujući
dojam na promatrača. U unutrašnjosti, piramida se sastoji od
uskih mračnih hodnika koji vode do glavne faraonove grobne
komore koja je, u odnosu na monumentalni volumen zida
piramide
Pitanja