POJAM DEMOKRACIJE I

KRIZA DEMOKRACIJE

Doc. dr. sc. Hrvoje Jurić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

hjuric@ffzg.hr
 POJAM DEMOKRACIJE I
KRIZA DEMOKRACIJE

Danas se i u stručnim krugovima i među političkim "elitama" i u široj

javnosti sve više govori o "demokratskom deficitu" i sistemskim
problemima demokratskih institucija, odnosno o "krizi
demokracije", čak i u onim zemljama koje se diče demokratskom
tradicijom, kao što su SAD i zapadnoeuropske zemlje.
Stoga je potrebno temeljito propitati sâm pojam demokracije te
stanje i perspektive suvremene demokracije, prvenstveno
vladajućeg liberalno-demokratskog uređenja, parlamentarizma,
odnosno predstavničke demokracije.
U tom smislu, treba posvetiti pažnju i direktnoj (izravnoj,
neposrednoj) demokraciji, jer ideja i praksa direktne
demokracije nude alternativu postojećem ekonomsko-političkom
sistemu koji je izvor sve većeg nezadovoljstva građana, kako u
svijetu tako i u Hrvatskoj.
 DVA PITANJA

 Što je zapravo – demokracija?

 Što ne valja s postojećim uređenjem,

tj. s predstavničkom demokracijom?
 DVA PITANJA…
I DVA ZADATKA

 Što je demokracija?
 Što vi smatrate demokracijom?

 Osvijestiti u kakvom društveno-političkom

kontekstu zapravo živimo!
 Usporediti to s pojmom (i smislom)
demokracije!
 DEMOKRACIJA

 Demokracija (demos = narod; kratein = vladati)

izvorno i doslovno znači “vladavina naroda”.

 Oblik društvenog uređenja u kojem vlast proizlazi iz

naroda, tako da je narod vrhovni nositelj vlasti.
 Oblik vladavine u kojem svi građani imaju jednako
pravo da sudjeluju u donošenju odluka koje se tiču
njihovih života (individualnog života i zajedničkog
života).
 Vladavina većine u korist većine.
 DIREKTNA DEMOKRACIJA

= oblik demokracije koji je najbliži idealu demokracije,

jer na minimum smanjuje jaz između subjekta
demokracije i procedura demokracije

= oblik demokracije u kojem ljudi glasaju o

društvenim/političkim inicijativama direktno, za
razliku od predstavničke demokracije u kojoj ljudi
glasaju za predstavnike koji onda glasaju o
društvenim/političkim inicijativama
 PROCEDURA DEMOKRACIJE I
SUBJEKT DEMOKRACIJE

Kako se provodi demokracija?

= procedura demokracije ili demokratska procedura

– rasprava
– formuliranje problema, pitanja i prijedloga za njihovo rješavanje
– rasprava
– donošenje odluka
– izvršavanje odluka
– provjera izvršavanja odluka

Tko provodi demokratsku proceduru?

= subjekt demokracije

– narod (građani, zajednica) ili

“svi zainteresirani na koje se odluke odnose”
 DIREKTNA DEMOKRACIJA

NAROD (GRAĐANI, ZAJEDNICA)

direktno ili putem delegata/mandatara

rasprava; formuliranje problema, pitanja i prijedloga

za njihovo rješavanje; rasprava; donošenje odluka;
izvršavanje odluka; provjera izvršavanja odluka
PREDSTAVNIČKA DEMOKRACIJA

NAROD (GRAĐANI, ZAJEDNICA)

profesionalni političari
kao predstavnici svojih glasača

rasprava; formuliranje problema, pitanja i prijedloga za

njihovo rješavanje; rasprava; donošenje odluka;
izvršavanje odluka; provjera izvršavanja odluka
 PARTITOKRACIJA

NAROD (GRAĐANI, ZAJEDNICA)

profesionalni političari
kao predstavnici svojih stranaka

rasprava; formuliranje problema, pitanja i prijedloga za

njihovo rješavanje; rasprava; donošenje odluka;
izvršavanje odluka; provjera izvršavanja odluka
 MONTAGU NORMAN
guverner Engleske banke
u govoru Bankarskoj asocijaciji SAD-a, u New Yorku, 1924.

"Kapital mora sam sebe štititi na svaki mogući način. Dugovi

moraju biti sakupljeni, hipoteke zatvorene što je brže moguće.
Kad, kroz zakonodavni proces, obični ljudi izgube svoje
domove, postat će poslušniji te će njima biti lakše upravljati
preko čvrste ruke vlasti primijenjene od centralne moći pod
bogatstvom vodećih financijera. Te istine su dobro poznate
među našim vodećim ljudima, danas angažiranim u stvaranju
imperijalizma koji će upravljati svijetom. Razjedinjavanjem
glasača preko političkog stranačkog sustava
[republikanci/demokrati], možemo ih natjerati da troše svoju
energiju oko nevažnih pitanja. Na taj način, kroz diskretnu
akciju, možemo sebi osigurati to što je bilo tako dobro
isplanirano i tako uspješno ostvareno."
 BRANKO GRČIĆ
potpredsjednik hrvatske Vlade i
ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije

"Većina mjera koje smo donijeli uglavnom idu

na teret širokog kruga građana, a u korist
poduzetnika. I tu uopće nema spora. Ne
želim sada sve te mjere nabrajati jer je
javnost već dobro upoznata s njima.
Devedeset posto onoga što smo poduzeli ide
u korist poduzetnicima. To još uvijek nije
dovoljno, ali velik je poticaj i poboljšanje
uvjeta za poslovanje poduzetnika."
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 Princip kolektivnog donošenja odluka u

kojem sudjeluju svi zainteresirani na koje se
dotična odluka odnosi

– svi imaju jednako pravo sudjelovanja u raspravi

– svi imaju pravo glasa
– sustav raspravljanja, odlučivanja i izvršavanja
odluka je horizontalno strukturiran
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 odluke donose svi prisutni

 rasprava je temelj donošenja odluka
 potiče se bolja informiranost
 potiče se pojedinca na angažman oko pitanja
koja su važna za cijelu zajednicu
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 nema vođa pa tako niti njihove pristranosti jer

odluke donose svi
 odluke su donesene prema volji većine i
prema interesu većine, a ne pojedinih vođa
 na svakome je odgovornost pri odlučivanju,
ali i provedbi odluke
 moć odlučivanja i upravljanja se vraća u ruke
cjelokupne zajednice
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 kroz raspravu se teži konsenzusu

 konsenzus nije nužan, ali je poželjan jer se
njime štite interesi manjine
 većina odlučuje, a manjinu štiti konsenzus
koji se postiže raspravom, kompromisima itd.
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 Veto

– apsolutni veto: pojedinac može zaustaviti bilo koju

odluku ako ju smatra neprihvatljivom
– “osobni” veto: pojedinac ne zaustavlja odluku, ali
se s njome ne slaže i suzdržava se od
sudjelovanja u njenom provođenju
 ELEMENTI MODELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 Delegati i mandatari
– kako nema vođa, konkretne zadatke odrađuju delegati ili mandatari

 Delegati:
– izabiru se jednokratno za izvršavanje neke dužnosti
– nemaju pravo pregovaranja ili odlučivanja umjesto tijela koje predstavljaju
– smiju samo prenositi odluke ili stavove tijela koje predstavljaju

 Mandatari:
– pojedincima ili grupama daju se mandati da izvršavaju neke učestale
tehničke poslove za tijelo koje predstavljaju, ili kad je nužno brzo djelovanje

 Pravo na opoziv (delegata i mandatara)

– lako opozivanje pojedinaca izabranih za neku funkciju
– lakša kontrola pojedinaca koji obavljaju konkretne zadatke
 PREMA
DIREKTNOJ DEMOKRACIJI

Načelo zajednice (zajedništva)

Uža zajednica kao skupina ljudi koja u
određenom kontekstu ima zajedničke
probleme i zajedničke interese

Načelo supsidijarnosti
Sve ono o čemu se može odlučivati na nižim
razinama ne treba prebacivati na više razine
 HIJERARHIJSKI OBRAZAC

... u društveno-političkom životu

... u radnoj sredini

... u školi

itd.
 VRIJEDNOSTI I NAČELA
DIREKTNE DEMOKRACIJE

– sloboda
– jednakost
– pravednost

– zajedništvo
– solidarnost
– supsidijarnost
– odgovornost

– horizontalnost
– otvorenost
– dobrovoljnost
– smjenjivost
– informiranost
 PRIMJERI
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 atenski polis
 Pariška komuna
 sovjeti u Ruskoj revoluciji
 “mahnovščina”
 “biennio rosso”
 Španjolska 1930-ih
 samoupravljanje
 PRIMJERI
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 kibuci u Izraelu/Palestini
 Marinaleda
 Argentina
 Brazil
 zadrugarstvo
 TRI MODELA PROVEDBE
DIREKTNE DEMOKRACIJE

 RUPTURNI MODEL: revolucija; prevrat; direktni

napad na državu/sistem
 INTERSTICIJSKI MODEL: pokazati, u postojećim
okolnostima, da direktna demokracija funkcionira na
određenim razinama, a zatim raditi na populariziranju
i širenju tog modela
 SIMBIOTIČKI MODEL: pokušaji uvođenja i širenja
određenih elemenata direktne demokracije u
okvirima postojećeg sistema, u koaliciji
direktnodemokratskih skupina s nevladinim
organizacijama, sindikatima, strankama itd.
 REFERENDUM

– reducirani oblik direktne demokracije

– pred birače se stavlja unaprijed sastavljeno pitanje
koje jako utječe na izbor i ne daje alternative
– ne omogućuje odlučivanje o kompleksnim pitanjima od
šireg društvenog značaja, nego samo o konkretnim
jednoznačnim problemima
– glasači odlučuju na temelju informacija koje posjeduju,
a koje su često nedostatne
– može, ali i ne mora biti obvezujući
 TKO JE TO GRAĐANIN?

građanstvo = status
(pravni status na temelju kojeg posjedujemo
određena prava i zahtijevamo od institucija
da nam osiguraju ostvarenje tih prava)

građanstvo = uloga
(aktivno sudjelovanje u životu zajednice i u
njezinom osmišljavanju i kreiranju)
 PRITISAK ODOZDO

 osvještavanje građana
 samo-organiziranje građana
 artikuliranje zahtjeva
 građanska inicijativa i angažman