Ličnost: teorije ličnosti

• Svaki čovjek je neponovljiva individua koja se

razlikuje od drugih po svojoj psihofizičkoj
strukturi i ponašanju.
• Istovremeno, nauku je oduvijek interesovalo
koje su to opće zakonitosti ljudskog ponašanja
na osnovu kojih se može predvidjeti postupak
pojedinca i grupe.
• -Pjeron tumači ličnost kao cjelovito jedinstvo različitih
psihičkih karakteristika (sposobnosti, karaktera,
temperamenta i sl.) i ponašanja koje je
karakteristično za pojedinca.
• -Ajzenk kaže da je ličnost manje ili više trajna i čvrsta
organizacija pojedinih psihičkih i fizičkih karakteristika
koje određuju čovjekovo ponašanje i prilagođavanje.
• - Olport tumači ličnost kao dinamičku organizaciju
psihofizičkih procesa i stanja, koji pojedinca izdvajaju
od drugih
• Dakle, ličnost je organizirana cjelina bioloških,
psihičkih i socijalnih osobina, koje svojom
posebnošću izdvajaju pojedinca od drugih
ljudi.
• Ličnost se ne rađa, ona nastaje u procesu
odgoja i vlastite aktivnosti pojedinca.
• Olport u određenju ličnosti ističe tri bitna
momenta: jedinstvo, osobitost i dosljednost.
 JEDINSTVO
• Čovjek funkcionira kao jedinstven organizam
sa svim svojim psihičkim i fizičkim svojstvima.
• Jedinstvo podrazumijeva tu cjelovitost, jer se
ne mogu izdvajati pojedina svojstva i zasebno
razmatrati.
 OSOBITOST
• Svaki čovjek je jedinstven!
• To je ono što ljude razlikuje jedne od drugih,
ali opće zakonitosti funkcioniranja psihičkih
procesa daju nam mogućnost da ljude
uspoređujemo.
 DOSLJEDNOST
• Ova se karakteristika odnosi na relativno
dosljedno ponašanje pojedinca u sličnim
situacijama.
• Iz iskustva znamo da čovjek mijenja svoje
ponašanje, ali određene specifičnosti tog
ponašanja daju nam mogućnost da konkretnu
ličnost izdvojimo od drugih i da možemo na
temelju toga predviđati njeno ponašanje
 STRUKTURA LIČNOSTI
• Strukturu ličnosti čine različite crte ili osobine.
• Tako su Pjeron i Ajzenk grupirali osobine na
četiri komponente: temperament, karakter,
sposobnosti i fizička konstitucija.
• Sličnu klasifikaciju osobina ličnosti daje i
Gilford, s tim što on dodaje i motivacione
osobine.
 FAKTORSKA ANALIZA LIČNOSTI
• Faktorska analiza ličnosti je matematički
model kojim se utvrđuje povezanost između
velikog broja faktora (osobina ličnosti).
• Na ovaj se način ličnost svodi na manji broj
nezavisnih, primarnih osobina ličnosti.
 Temperament
• Temperament označava način i karakteristike
emocionalnog reagovanja.
• Od toga kako se često izmjenjuju, koliko traju,
kojeg su intenziteta i kakvog su tona emocije,
zavise osobine temperamenta.
• Hipokrat kao osnovu za osjećajni život čovjeka
uzima životne sokove.
• Galen to kasnije detaljnije razrađuje. Prema
njemu, četiri su osnovna soka koji utječu na
ljudsko ponašanje: krv, sluz, žuta žuč i crna
žuč.
• Prema toj klasifikaciji, postoje ovi tipovi
temperamenta: kolerični, sangvinični,
flegmatični i melanholični.
• Kolerični ljudi su oni koji imaju snažne i burne reakcije. Njih
karakteriziraju jaka osjećanja i česta uzbuđenja. Kolerici se brzo
ljute i burno izražavaju svoju ljutnju, zbog čega su često u
sukobu sa drugima.
• Sangvinični temperament se odlikuje brzom reakcijom i slabim
i kratkotrajnim osjećanjima. Sangvinici brzo mijenjaju
raspoloženja, ali su skloniji veselom raspoloženju.
• Flegmatični temperament se odlikuje rijetkim i sporim
reakcijama. Njegova su osjećanja slabija i rjeđe se javljaju. To su
uglavnom mirni, staloženi, slabo osjetljivi i slabo pokretljivi
ljudi.
• Melanholični temperament sliči flegmatičnom jer ga
karakterizira sporost u reakcijama i rijetko reagovanje.
Međutim, reakcije melanholika su u odnosu na flegmatika
intenzivnije i duže traju. Melanholik je inertan i zabrinut.
Uglavnom reaguje na ono što se tiče njegove ličnosti.
• Aristotel je smatrao da temperament zavisi od
spoljnog izgleda čovjeka. Takvo su razmišljanje
podržali "fiziognomisti".
• Spoljni znaci na osnovu kojih se može suditi o
temperamentu, prema ovim predstavnicima
su pokreti tijela, geste i mimika, ten, kosa,
glas, opća konstrukcija tijela, tako da više
ovakvih znakova ukazuje na određeni tip
emocionalnog reagiranja.
• Fiziognomisti ljude dijele na sljedeće tipove i
njima odgovarajući temperament:
• 1. Endomorfan tip je puniji čovjek sa izraženim
stomakom. Njega prema ovim zagovornicima
karakteriše viscerotomni temperament. Takvi
su ljudi bezbrižni i prijatni, teže ka
ugodnostima, uživaju u jelu i piću, čitaju
mnogo, ali površno.
• 2. Mezomorfni tip ima razvijenu muskulaturu, široka
ramena i niži rast. Njih karakteriše somatotomni
temperament, odnosno imaju žive pokrete, energični
su, puni energije, grudi su im isturene i spremni su za
borbu.
• 3. Ektomorfan tip ima nježne i duge kosti, mršaviji su i
višeg su rasta. Njihov temperament je cerebrotoman.
Ponašaju se stidljivo, teško uspostavljaju komunikaciju i
teško se prilagođavaju.
• 4. Prosječan čovjek ima svojstva svih ovih tipova i takvih
je najviše u ljudskoj populaciji.
• Danas peovlađuje mišljenje da temperament
zavisi od nasljednih predispozicija, ali daje
ispoljavanje podložno utjecaju okoline.
• Sljedeća shema pokazuje odnos Hipokratove
podjele i savremenih viđenja temperamenta:
 TEORIJE LIČNOSTI
1- FROJDOVA PSIHODINAMIČKA TEORIJA LIČNOSTI
• On tumači da se ličnost sastoji iz tri segmenta koji se međusobno prožimaju.
• A) Id (lat. ono) je najstariji dio ličnosti i predstavlja biološki-instinktivni dio. Id
nastoji zadovoljiti nagone po svaku cijenu, što mu daje karakter životinjskog
nagona.
• B) Ego (lat. ja) je psihološki segment ličnosti koji traži realno i prihvatljivo
zadovoljavanje onoga čemu teži nagon.
C) Superego (lat. nad-ja) čini socijalni aspekt ličnosti, odnosno to su norme,
ideali i principi koje je pojedinac usvojio i na osnovu čega usklađuje svoje
ponašanje. Suštinska je uloga superega da potiskuje ili na neki drugi način
sprječava prodor ida iz nesvjesne u svjesnu sferu.

• Frojd kaže da čovjek ne predstavlja svjesno već nesvjesno biće i zato je, za
njega glavni pokretač ljudske aktivnosti podsvijest.
• On nesvjesno dijeli na: eros i tanatos. Eros je
nagon koji održava život (glad, žeđ, seks), a
tanatos je nagon ka smrti (agresija,
destrukcija).
• Ova dva nagona produkuju energiju koju Frojd
naziva libido.
 Uloga djetinjstva pri formiranju ličnosti po
Frojdu
• Uloga ranog djetinjstva!
• Dijete prolazi kroz različite faze zadovoljavanja svojih nagona.
• 1. Oralni stadij traje do kraja prve godine života. Dijete na ovom
stadiju preko usta zadovoljava svoj seksualni nagon.
• 2. Analni stadij je tokom druge godine kada dijete doživljava
najveće zadovoljstvo u defekaciji (velika nužda).
• 3. Falični stadij se izražava u dječijem zadovoljstvu prilikom
manipulacije genitalnim organima. Prema Frojdu ovaj je stadij
posebno značajan za formiranje ličnosti.
• Na tom se stadiju formira tzv. "Edipov kompleks„ kao težnja
prema roditelju suprotnog spola i neprijateljstvo prema roditelju
istoga spola
 2- PERSONOLOŠKA TEORIJA LIČNOSTI

• Ovu teoriju razvio je Olport.

• U odnosu na Frojda koji prenaglašava
nesvjesno u čovjeku, Olport tumači daje
svjesna motivacija osnovna determinanta
ljudskog ponašanja.
• Frojd u prošlosti vidi objašnjenje sadašnjosti,
dok Olport sadašnjost tumači onim kako se
pojedinac određuje prema budućnosti.
3- FROMOVA SOCIJALNA TEORIJA LIČNOSTI

• Erih From je prenaglašavao utjecaj društvene

okoline na razvoj i formiranje ličnosti.
• On kaže da je ličnost kompromis između
biološke prirode čovjeka i normi koje postavlja
društvo.
4- RODŽERSOVA FENOMENOLOŠKA TEORIJA
LIČNOSTI
• Rodžers tumači da se čovjekov optimalan razvoj
postiže kada mu se omogući da ispolji svoje
mogućnosti.
• dolazi do sukoba sa okolinom.
• Suština ove teorije je daje čovjek u suštini dobar i
racionalan i da može djelovati i živjeti u harmoniji sa
drugima i sa samim sobom.
• za razliku od Frojda, tumači da čovjek nema
destruktivni nagon, već težnju za prirodan rast
prema potpunoj afirmaciji.
 5- BIHEVIORISTIČKA TEORIJA LIČNOSTI

• Bihevioristička teorija ličnosti usmjerena je na

izučavanje ljudskog ponašanja kao objektivne
realnosti, koje se može egzaktno utvrditi i
mjeriti na osnovu informacija o promjenama u
objektivnom svijetu.
• To Skiner prikazuje formulom S-»R, gdje je S
podražaj, a R odgovor ili ponašanje.
• Dakle, ponašanje je funkcija podražaja iz
objektivnog svijeta.
6- DIMENZIONALNA TIPOLOGIJA LIČNOSTI

• Ajzenk
• Ajzenk je faktorskom analizom utvrdio sljedeće
fundamentalne dimenzije ličnosti:
• a) Intraverzija - introverzija, (I-E faktor)
• b) Neuroticizam - stabilnost (N faktor) i
• c) Psihoticizam (P faktor).