Algoritmi

Pojam algoritma

Algoritam predstavlja uređen skup pravila

koja se formulišu u cilju rešavanja
zadatka.
 ulazne veličine algoritma,
 izlazne veličine algoritma.
 algoritamski korak.
Grafičko predstavljanje algoritma
START Korak
starta
Korak ulaznih podataka

Korak obrade podataka

Korak uslova
Korak izlaznih podataka
KRAJ Korak završetka
Korak starta
Primjer:
START
Korak ulaznih podataka
Primjer:

A, B, C
Korak obrade podataka
Primjer:

D = ( b2 - 4ac )
Korak uslovnog grananja
Primjer:

D<0

T
Korak izlaznih podataka

Primjer:

X1, X2
Korak završetka

Primjer:

KRAJ
Srtuktura algoritma

 Linijska struktura

 Ciklična struktura
Linijska struktura

 Prosta linijska struktura

 Razgranata linijska struktura

Prosta linijska struktura
Prosta linijska struktura algoritma je ona
linijska struktura kod koje se svaki
algoritamski korak izvršava jedanput u toku
jednog izvršavanja algoritma.
Prosta linijska struktura
START

P1

P2

P3

KRAJ
Primjer:
Sastaviti algoritam koji izračunava zbir
START
(S) dva realna broja a i b tj. S=a+b

a, b

S=a+b

KRAJ
Razgranata linijska struktura
Je ona linijska struktura
START
algoritma, kod koje se svaki
algoritamski korak izvršava P1
najviše jedanput u toku jednog
izvršavanja algoritma. xRy
T

P2 P3

KRAJ
Primjer:
Sastaviti algoritam za
START
izračunavanje funkcije y=|
x| x

x<0 T

y=x y= -x

KRAJ
Ciklična struktura
Niz algoritamskih koraka u kojem se
jedan ili više algoritamskih koraka može
izvršiti više od jedanput pri jednom
izvršavanju algoritma predstavlja
cikličnu strukturu ili ciklus.
 Konstantna ciklična struktura
 Promjenjiva ciklična struktura
Konstantna ciklična struktura
Ciklička struktura algoritma u kojoj ne
dolazi do promene zakona obrade u
algoritamskim koracima koji čine ciklus
zove se konstantna ciklična struktura.
Konstantna ciklična struktura
START

P1

T
xRy

P3
P2
KRAJ
Primjer:
Sastaviti algoritam za izračunavanje stepena y=xn
START

x, n

y=1

T
n=0

n=n-1 y

y=y*x KRAJ
Promjenjiva ciklična struktura
Ciklička struktura u kojoj dolazi do
promene zakona obrade, u jednom ili više
algoritamskih koraka, koji se nalaze u
ciklusu zove se promenIjiva ciklička
struktura.
Promjenjiva ciklična struktura
START

P1

T
x1R1y1

P2

T
x2R2y2
P3

KRAJ
Primjeri

Ispitni zadaci
1. Sastaviti algoritam za izračunavanje korjena
kvadratne jednačine u skupu realnih brojeva (R).

START

a, b, c

D=b2-4ac

D<0 T
x1=(-b-(D)1/2)/2a

x2=(-b+(D)1/2)/2a Nema realnih

korjena
y

KRAJ
 START

XD

i=0
Sastaviti algoritam par XD
za konverziju cjelog T XD= XD - 1
djela DEKADNOG Ci = 0
broja u BINARNI Ci = 1

XD= XD/2
broj.
i=i+1

XD = 0

T
k= i, 0, -1

Ci

KRAJ
Sastaviti algoritam za određivanje prestupnosti
godine (godina nije prestupna ako nije djeljiva sa 4
ili je djeljiva sa 100, a nije sa 400).

START

G|4
T
G|100
T
G|400
T
t='Jeste' t='Nije'

KRAJ
 START

Sastaviti algoritam za i= 1,N

određivanje najveće Ai

vrednosti (max M) nekog

niza Ai, i=1...n.
M = A1

i = 2,N

M<Ai
T
M = Ai

M
KRAJ
 START

Sastaviti algoritam za B= 0
ispisivanje broja i = 1, N
članova niza djeljivih
sa 5. Ai

Ai | 5
T
B=B+1

KRAJ
Sastaviti algoritam za izračunavanje faktorijel
funkcije (F= n!) START

F= 1
T
n=0

i = 2, N

F=F*i

KRAJ
Algoritamski opisati korišćenje
telefonskog aparata, koristeći START
sledeće algoritamske korake:
4
1 PREKID VEZE
2 DA LI JE ZAUZETA LINIJA
3 DA LI JE DOBIJEN TEL SIGNAL 3
4 PODIZANJE SLUŠALICE T
5 BIRANJE TEL. BROJA
6 RAZGOVOR 5

T
2

6 1

KRAJ
Algoritam i program
 Algoritam zapisan tako da je prihvatljiv od
strane računara zove se program, a
proces pisanja programa zove se
programiranje.
Programiranje
 mašinski jezik
 simbolički jezik
 viši programski jezici
 Basic,
 Pascal,
 Cobol, ...
 objektno programiranje
 Java,
 C++, C#,
 ...