Franačka

-Nakon seobe naroda većina novostvorenih germanskih država vrlo je brzo propala. No ne i
Franačka, koja će postati najmoćnija država ranoga srednjeg vijeka.
-Franačka je država koju je 511. godine ustanovio Klodvig iz dinastije Merovinga nakon seobe
germanskog plemena zvanog Franci na područje nekadašnje rimske provincije Galije, današnje
Francuske.
-Prijestolnica Klodvigove države bila je u Parizu.
-U Franačkoj nastaje feudalizam, gdje se s vremenom iz seoskih općina izdvajaju vojni vođe sa
svojim ratničkim družinama.
-Franačkom državom upravljao je kralj u čijoj službi stoje lokalni vojni vođe –feudalni
zemjloposjednici.
Kršćanstvo u Franačkoj
-Prihvativši kršćanstvo, Klodvig se prema svećenstu odnosio prijateljski te
je tako postavio temelje saveza između Crkve i države.
-Taj je savez osobito učvrstio u drugoj polovici 8.stoljeća, za vladavine
Pipina Maloga iz dinastije Karoligna, koji je svrgnuo vladare iz
Merovinške dinastije, njegov sin se zvao Karlo Veliki.
-756. godine osnovana je Papinska Država sa središtem u Rimu.
-Pipin Mali je svim stanovnicima u Franačkoj nametnuo obvezu plaćanja
desetine prihoda Crkvi.
Karlo Veliki
-Nakon smrti Pipina Malog na prijestolje dolazi njegov sin Karlo Veliki.
-Zahvaljujući svojim vojničkim i vladarskim sposobnostima Karlo je stvorio najmoćniju državu tog vremena te
tako stekao nadimak.
-On je iskazivo poštovanje prema crkvi te je istodobno sa širenjem franačke vlasti širio kršćanstvo na pokorene
narode.
-Njegova želja za obnovom Zapadnog Rimskog Carstva rezultirala je mnogobrojnim vojnim pohodima.
-Životopis Karla Velikog s mnogobrojnim detaljima iz njegova života napisao je njegov kroničar Einhard.
Bizant i Franačka
-Odnosi Franačke i Bizanta u početku su bili dobri.
-Godine 800. papa kruni Karla Velikog za cara Rimskog Carstva.
-Bizant ne prihvaća tu odluku te izbija rat.
-Rat je završen mirom u Aachenu 812.godine.
-Bizantu je priznata vlast nad Venecijom i dalmatinskim gradovima i otocima, a Franačkoj su pripale Istra,
Primorska i Panonska Hrvatska.
-Nažalost nasljednici Karla Velikog nisu uspjeli sačuvati moć Franačke države.
-Karlovi unuci ratuju zbog podjele teritorija te je mirom u Verdunu 843. godine Franačka podijeljena na tri
dijela: zapadno Franačko Carstvo, kraljevinu Italiju i Istočno Franačko Carstvo.
-Europa je na meti različitih napadača: Arapa, Mađara i Vikinga.
-Otona je u Rimu 962. godine papa okrunio za cara Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti