DISKALKULIJA

 Pod diskalkulijom se podrazumjeva skup

specifičnih teškoća u učenju
matematike/aritmetike i u obavljanju
matematičkih/aritmetičkih zadataka.

 To su takva odstupanja koja stvaraju osobi ozbiljne

teškoće u ovladavanju matematikom/aritmetikom
bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog
razvoja, normalno funkcioniranje osjetila, te
optimalne uvjete redovnog poučavanja.

 Terminološki razlikujemo dikalkuliju i akalkuliju.

Diaklkulija i akalkulija
• Teškoće u u svajanju matematike mogu biti
• lake,
• umjerene i
• teške,
• pa je, prema tome, rezultat djelimična ili
potpuna matematička nesposobnost.
Diskalkulija
• Je djelimičan poremećaj procesa usvajanja
matematike, koji se može pojavljivati u svim ili
samo određenim područjima matematike.

• Dijete pri tome napreduje u usvajanju

matematike, ali mnogo sporije od svojih
vršnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi.
Akalkulija
• A- “bez”, “potpuno nedostajanje”

• Je pojam koji označava potpunu nesposobnost

usvajanja gradiva iz matematike, odnosno
potpunu odsutnost matematičkog mišljenja.

• U većini slučajeva akalkulija je sekundarni,

stečeni poremećaj koji se događa u odrasloj dobi
zbog moždane lezije ili bolesti CNS-a.
• Nastaje zbog toga što su pogođeni oni dijelovi i
sustavi mozga koji su odgovorni za obavljanje
matematičkih operacija.

• Dakle, o stečenoj akalkuliji govorimo kada su

matematičke sposobnosti nestale u osobe koja je
prije ozljede ili bolesti normalno poznavala i
primjenjivala matematiku.

• Simptom afazije
Razvojna diskalkulija
• U djece se najčešće radi o razvojnoj diskalkuliji,
• odnosno o teškoćama koje se formiraju u ranoj
razvojnoj dobi, najčešće prije rođenja i ispoljavaju
se odmah čim je dijete počelo upoznavati pojam
broja i obavljati elementarne računske radnje.

• Zbog toga je zovemo “razvojnom”.

• Samostalna ili kombinovana

• Ladislav Košč:
• Razvojna diskalkulija je strukturalni poremećaj
matematičkih sposobnosti koji vuče svoje
korjene iz onih dijelova mozga koji su anatomski
i psihološki neposredno odgovorni za
sazrijevanje matematičkih sposobnosti u skladu
s dobi, a pri tome nisu posljedica poremećaja
općih mentalnih funkcija.
Kako prepoznati dijete sa
diskalkulijom
• U procesu učenja matematike sva djeca čine više
ili manje grešaka.

• Djeca kojoj je matematika težak predmet uče

sporije i čine više grešaka.

• Djeca s diskalkulijom se razlikuju po tome što

čine mnogo neuobičajenim, odnosno specifičnih
grešaka.
Parafazične supstitucije
(neispravna upotreba brojeva pri čitanju, pisanju i računanju)
 Dijete zamjenjuje jedan broj nekim drugim.

 Takve zamjene nemaju nikakve veze s teškoćama

u razumijevanju pojma broja.

 Greške zamjene se događaju kako u čitanju,

pisanju brojeva, tako i pri upotrebi digitrona.

 Kada računa pomoću digitrona, djetetov prst

jednostavno pritišće krivu tipku.
• Dijete svaki put zamjenjuje neke druge brojeve, a
pri tome se ne radi o sličnosti oblika ili
prostornog položaja brojeva ili o pritiskanju
tipke digitrona koja se nalazi pored ispravne.

• Broj 4 dijete čita kao “osam”, a neki drugi put ga

koristi kao da je to broj 3, npr.
• 3x4=9
Perseveracije (greške
“zaglavljivanja”)
• Dijete ponavlja isti broj ili radnju više puta i nije
u stanju preći na slijedeći korak kako u pisanju,
tako i u računanju.

• Na primjer, ako je u prvom zadatku na stranici

bio znak “+”, dijete zbraja u svim ostalim
zadacima do kraja stranice bez obzira što se znak
odavno promijenio.
 Greške “zaglavljivanja” također se ispoljavaju
kroz uporno ponavljanje nedavno naučenih
radnji.

 Nakon usvajanja nove računske radnje ili

postupka, dijete ga počinje primjenjivati i tamo
gdje taj postupak uopće nije prikladan.

 Naprimjer, nakon što je naučilo “posuđivanje” u

zadacima oduzimanja, dijete primjenjuje
“posuđivanje” čak i tamo gdje ne treba, ili nakon
usvajanja postupka množenja množi i tamo gdje
treba dodavati.
• “Pismeno mucanje”: 6666666666

• Umjesto zbroja dijete jednostavno piše broj

slijedeći po redu (...16, 17...; ...4, 5...)
• 16 x 3 = 17
• 6+4=5
• Ili ponavlja jedan od faktora ili pribrojnika:
• 6x3=3
• 4+2=2
• 24 + 2 = 46
Ogledalske greške
• Dijete ogledalski okreće brojeve, narušava ili
okledalski okreće redoslijed brojeva u
višeznamenkastim brojevima, kako u čitanju,
tako i u pisanju brojeva.

• 6 umjesto 9
• 542 piše/čita kao
• 425 ili 245
Usporenost
• Dijete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno
mnogo više vremena, nego što je uobičajeno u
njegovoj dobi.

• Naprimjer, za odgovor 1 + 9 = 10 treba mu više

od 3 sekunde.
Stavljanje brojeva u uzajamno
neprikladan prostorni položaj

• Tokom obavljanja pismenog računanja u

stupcima dijete zapisuje brojeve u uzajamno
neprikladnom odnosu i zbog toga dolazi do
pogrešnog rezultata.
• 65 28 x 31
• 305 84
• + 23 28____
• 390_ 112
• 1108

• 56 - 18
• + 32 __ 27
• 529 167
• Moguć je narušeni smjer rješavanja (s desna u
lijevo ili križno)

• 18-27 = 11
• (8 – 7 = 1), (2 – 1= 1)
Vizuelne greške
• Dijete pogrešno prepoznaje računske simbole i
relativan položaj brojeva i zbog toga obavlja
pogrešnu radnju ili neispravno prepoznaje broj.

• Naprimjer “+” prepoznaje kao “-” pa umjesto

sabiranja oduzima.
• Koju ulogu ima broj “3” u slijedećim položajima
u brojevima:
• 2.3, 23, 23
Proceduralne greške
• Dijete izostavlja, “preskače” jedan od obaveznih
koraka u rješavanju zadataka.
Slabo pamćenje i prepoznavanje
brojeva

• Dijete može imati teškoće s pamćenjem vlastitog

broja telefona.

• Može se dogoditi da neće prepoznati telefonski

broj ako je izgovoren ili zapisan na drugačiji
način
• Naprimjer, ako je dijete naviknuto izgovarati
telefonski broj 732230 kao 732-230,

• bit će mu veoma teško prepoznati isti broj kada

je grupiran na isti način, npr. 73-22-30.
Specifične teškoće koje diskalkulično dijete ima
u rješavanju matematičkih zadataka
• Teškoće u logici uključuju nerazumijevanje
izraza kao što su “trokut ispod kvadrata”.

• Kada obavlja zadatak prema usmenim uputama

učitelja ili kada piše diktat,
• dijete jednostavno bilježi elemente u onom
redoslijedu kako su imenovani,
• ali se ne obazire na prostorne odnose u kojima
su objekti prikazani.
• Ove teškoće uzrokovane su poremećajem
prostorne percepcije.

• Dijete nije u stanju stvarati prostorne oslonce

unutar broja kao što je položaj jedinica, desetica
itd.
• Teškoće u planiranju se ispoljavaju tako da
dijete ne analizira zadatak prije nego što ga
počne rješavati i ne kontrolira rezultat.

• Umjesto da prvo razmisli o tome šta se u zadatku

traži i kako ga treba rješavati, dijete odmah
počinje s naglim računanjem i na kraju gubi
potpuno vezu sa samim zadatkom.
• Dijete ne vidi zadatak kao cjelinu nego percipira
samo nepovezane dijelove i zbog toga ne može
sastaviti mentalni plan rješavanja.
• Teškoće se mogu pojaviti i pri provjeri rezultata.

• Ponekad dijete ništa ne postiže provjerom, iako

provjerava nekoliko puta, jer svaki put dobiva
neki drugi rezultat i ne zna koji je od njih
ispravan!
• Dijete s diskalkulijom može činiti slijedeće:
• Uopće ne provjeravati rezultat, jer unaprijed
osjeća da to neće pomoći,
• Uporno nastavlja provjeravati sve dok ne dobije
isti rezultat dva puta
• Dolazi do rezultata “prema osjećaju”
• Križa ili briše zapisani rezultat, trga ili ljutito
gužva papir i baca ga
• Odlučuje zapisati rezultat za koji zna da nije
ispravan, ali više nije u stanju tražiti i
provjeravati dalje
• Nesposobnost obavljanja jednostavnih
računskih radnji

• Za razliku od djece koja imaju teškoće u logici,

dijete s teškoćama u obavljanju jednostavnih
računskih radnji razumije logiku aritmetičkih
operacija, ali se ne može automatski prisjetiti
činjenica.
• Zato dolazi do rezultata brojanjem, uglavnom na
prste.
• Brojanje je jedina radnja dostupna takvoj djeci.
• Dijete ne zaboravlja brojeve nego šeme u koje ih
treba smjestiti
Osnovni oblici razvojne diskalkulije
• Ladislav Košč, 1970.
• Prema simptomima:
• Verbalna,
• Praktognostička
• Leksička
• Grafička
• Ideognostička
• Operacijska
Verbalna diskalkulija
• Dijete veoma teško usvaja verbalne matematičke
izraze, odnosno matematički rječnik, a to su:

• Imenovanje količine i broja predmeta,

• naziva znamenki,
• računskih simbola i radnji.
• Obično dijete je sposobno reći koliko ima
predmeta mnogo prije nego što upozna brojeve.

• Dijete s verbalnom diskalkulijom nije u stanju

imenovati količinu.
Senzorička verbalna diskalkulija
• Dijete ima teškoće u prepoznavanju usmeno
izgovorenog naziva broja kada ne vidi pred
sobom konkretne predmete čija količina
odgovara tom broju.

• To znači da dijete ne povezuje riječ s pojmom.

• Naprimjer, kada čuje riječ “tri” ono ne razumije

da ta riječ označava određenu količinu
predmeta, iako poznaje “tri”kao količinski
pojam.
• Ono je sposobno pročitati ili napisati broj

• te je u stanju ispravno glasno brojati predmete

koje promatra,

• ali ne može prepoznati broj kada ga percipira

sluhom.
Neprimjer:
• Učenik ispravno zapisuje i čita brojeve 2, 3, 4 ali
nije u stanju obaviti slijedeće upute:

• Pokaži mi tri prsta.

• Nacrtaj dva kružića.

• Prekriži četiri kvadrata.

• Takvo će dijete ispravno izbrojati udarce koje
čuje, odnosno obaviti zadatak:

• Koliko puta sam pokucala?

• Ali neće shvatiti uputu

• Pokucaj četiri puta

Motorička verbalna diskalkulija
• Dijete s motoričkom verbalnom diskalkulijom ne
može samostalno imenovati količine, ali je u
stanju čitati i pisati diktirane brojeve, te obavljati
računske radnje.

• Takav učenik može ispravno pročitati ili napisati

broj, ali ne može imenovati isti broj kada je
prezentiran kao količina.
• Dijete može imati teškoće i u brojanju naglas, jer
to zahtjeva poznavanje naziva brojeva i njihovo
automatizirano izgovaranje.

• Dijete može:
• izostaviti neke brojeve,
• ponovitit već jednom izgovorene,
• “zaglaviti” se na nekom broju ili
• pak haotično imenovati brojeve bez ikakvog
redoslijeda.
Primjer
• Tražimo od učenika da napiše brojeve 10, 7, 5 i 4,
• a zatim glasno pročita riječi “pet”, “sedam”,
“četiri” i “deset”.
• Učenik je uspješno obavio oba zadatka.
• U sljedećem zadatku od njega se tražilo da kaže
koliko je prstiju pokazao ispitivač.

• Evo njegovih odgovora:

• Ispitivač pokazuje: Učenik odgovara:
• 10 prstiju 2
• 7 prstiju 5
• 5 prstiju 9
• 4 prsta 4
• Neki učenici sa verbalnom diskalkulijom nisu u
stanju zapisati količinu predmeta kako riječima,
tako ni znamenkama.

• Na primjer:
• Učitelj: “Reci mi koji je to broj?” 21
• Dijete: “Dvadeset i jedan.”
• U: “Tako je, a sada ga napiši.”
• D: 20 1.
Praktognostička diskalkulija
(dispraktička diskalkulija)
• Dijete ima teškoće u manipuliranju stvarnim i
nacrtanim objektima (prstima, kuglicama,
kockama, štapićima itd.)
• Dijete ima teškoće:
• U zbrajanju predmeta,
• Upoređivanju prema količini (čega ima više, a
čega manje) i
• Prepoznavanju prostornih odnosa (šta je veće, a
šta manje, šta je duže, a šta kraće itd.)
• Praktognostička diskalkulija može biti senzorna i
motorička

• Nesposobnost identificiranja demonstrirane

količine predmeta – senzorička

• Nesposobnost zbrajanja zadanog broja stvarnih

predmeta - motorička
• Dijete s praktognostičkom diskalkulijom ima
teškoće i u geometriji.

• Teško mu je poredati likove prema veličini ili

ukazati na veći ili manji između 2 lika.
Primjer:
• U zadatku je potrebno poredati 6 štapića prema
visini

• Najkraći je dug 4 cm, a najduži je 16 cm.

• Dijete nije u stanju obaviti ovaj zadatak.
• Nije u stanju ni odabrati dva predmeta iste
dužine (visine, širine i dr.).
Leksička diskalkulija (numerička
disleksija)
• Teškoća u učenju matematičkih simbola
(brojeva, računskih znakova i zapisanih
matematičkih postupaka).
• Može se pojaviti izolirano, ali i u kombinaciji sa
drugim vrstama diskalkulije.
• Dijete s teškom leksičkom dikalkulijom nije u
stanju čitati izolirane znamenke i/ili jednostavne
računske simbole (2, 3, 6, 9, +, -, x itd.)
• U slučaju umjerene dijete ispravno čita
jednoznamenkaste, ali ne može čitati
višeznamenkaste brojeve, naročito one s
nekoliko “0” u sredini.

• Kasnije nije u stanju čitati razlomak, kvadrate,

korijene, decimalne brojeve itd.

• Takvo dijete može ispravno riješiti aritmetički

zadatak, ali ga neće moći pročitati.
• Čini slijedeće specifične greške:
• Zamjenjuje znamenke slične po optičkom
izgledu (npr. 3 i 8, 6 i 9, 2 i 5)
• Ogledalski čita dvoznamenkaste brojeve (npr.
broj 12 čita kao 21 i obrnuto)
• Umjesto da pročita broj imenuje samo izolirane
znamenke (npr. broj 238 čita kao “dva, tri,
osam”)
• Izostavlja “0” unutar broja (npr. broj 20028 čita
kao “dvjesto dvadeset i osam”).
Grafička diskalkulija (numerička
disgrafija)
• To je teškoća u pisanju matematičkih simbola
• U većini slučajeva se pojavljuje u kombinaciji sa
disleksijom i disgrafijom.

• Dijete s teškom grafičkom diskalkulijom:

nije u stanju preslikavati

prepisivati brojeve
pisati diktat brojeva
• Sposoban je:
napisati riječ “četiri” i objasniti njezino
značenje

nije u stanju:

napisati isto kada je

potrebno označiti broj prstiju ili
predmeta koje promatra

Teškoća je u povezivanju pisanog sinbola s

odgovarajućom količinom.
• Dijete s umjerenim teškoćama može bez greške
pisati jednoznamenkaste, ali ne i
višeznamenkaste brojeve.
• Može praviti specifične greške:
• Pisanje brojeva u suprotnom smjeru;
• Izolirano zapisivanje pojedinih elemenata broja
(npr. broj 1284 zapisuje kao
1000 200 80 4 ili
kao 1000 200 83);
• Izostavljanje, premještanje ili dodavanje “0”
Npr. 20073 kao 274 ili 20730...; broj 4362 kao
400003000603
• Premještanje bilo kojih drugih znamenki u broju

• Zapisivanje broja riječima umjesto znamenkama

(npr. umjesto broja “8” zapisuje riječ “osam”,
broj 4362 zapisuje kao “četiri 36 02”)

• Pogrešno pisanje računskih znakova (+ - x : <>)

• Obrtanje, ogledalsko pisanje i druge greške u

grafičkom prikazivanju brojeva (npr. 3 i 8, 6 i 9,
2 i 7 i dr)
• Prostorna diskalkulija je podvrsta grafičke

• Ispostavlja se teškoćama ispravnog zapisivanja

brojeva u prostoru tokom pismenih kalkulacija

• Teškoće se javljaju kada je potrebno zapisati

brojeve u stupce i prenositi dalje u drugi stupac

• Zapisuje brojeve u uzajamno neprikladnom

prostornom položaju, zbog čega dolazi do
grešaka pri računanju
Ideognostička diskalkulija
• Teškoće u shvaćanju matematičkih pojmova i
koncepata, te u računanju u sebi, a zbog toga se
ispoljava kao nemogućnost obavljanja čak i vrlo
jednosavnih kalkulacija.

• Čitanje i pisanje matematičkih simbola obično

nije poremećeno.
• U najtežim slučajevima:
Dijete nije u stanju izračunati u sebi
niti najjednostavniji zadatak (2+2=4)

• U lakšim slučajevima:
Djeca ne mogu računati u sebi zadatke
adekvatno za njihovu dob i razred

Nerjetko se događa da dijete može čitati i pisati

brojeve ali ne shvaća smisao toga što je pročitalo
ili napisalo.
• Naprimjer

Zna da “9” znači “devet” i da “devet”

napišemo kao “9”

• ali ne zna da je

“9” ili “devet” za 1 manje od 10 ili

da je to 3 puta 3 ili
da je to polovina od 18 itd.
• Dijete nije u stanju:
• Pokazati toliko kuglica, kockica ili drugih
predmeta koliko je nacrtano na ploči ili koliko je
zapisalo u svoju svesku,
• Niti je u stanju identificirati količinu

• Dakle,
• Istaknuti simptom ideognostičke diskalkulije je
TEŠKOĆA U FORMIRANJU POJMOVA
(kognitivna funkcija).
• Dijete nije u stanju:

• Nastaviti niz brojeva – ne shvaća načelo prema

kojem je sastavljen niz

• U najtežim slučajevima ne može nastaviti niz 1-

2-3-4-... ili 9-8-7-6...

• Starije dijete ne može reći koji je sljedeći broj u

nizu 3-6-9-12
Operacijska diskalkulija
• Teškoća u učenju i primjeni pravila računanja
koja se ispoljava kao nesposobnost obavljanja
temeljnih računskih radnji (sabiranja,
oduzimanja, množenja i dijeljenja)
• Dijete čini sljedeće greške:

zamjenjuje jednu računsku operaciju drugom

npr. umjesto da množi dijete zbraja, ili
oduzima umjesto da dijeli i obrnuto:
2x3=5, 20:5=15, 20-5=4);

dijete pojednostavljuje način računanja:

3x7= 7+7+7= 21

u težim slučajevima:
3x7= 7+7+7= 777
• Računa na papiru i one zadatke koje je lakše
izračunati u sebi

• Dugo koristi prste u računanju umjesto da

računa na papiru ili u sebi
• Najteže je identificirati ovaj oblik diskalkulije
• Jer treba obratiti pažnju na način na koji dijete
računa i kako dolazi do rezultata

• Osobe s ovim oblikom diskalkulije obično su

sposobne da identificiraju brojeve i povežu ih s
konkretnim količinama.
• Ponekad su čak u stanju objasniti opći koncept
temeljnih aritmetičkih radnji.
ISPITIVANJE SPREMNOSTI DJETETA ZA USVAJANJE
MATEMATIKE U ŠKOLI
• Zadatke je sastavila Alison Brennen iz Jefferson
Community koledža u Kentuckyiju
• Temelje se na istraživanjima psihologa Jeana Piageta
• Individualno, traje kratko i zahtjeva vrlo malo
didaktičkog materijala
• Ispituju se vještine koje nisu matematičke ali su
neposredno povezane sa spemnošću za učenje
matematike.
• Temeljna područja su: razvrstavanje, nizanje,
ujednačavanje, održavanje broja, obrtanje i brojanje.
Zadatak - razvrstavanje
• Ovaj zadatak ispituje djetetovu sposobnost
sortiranja objekata prema nekom svojstvu (boja,
veličina, oblik i dr.).

• Zadatak se temelji na pretpostavci da dijete koje

prihvaća da su objekti prema jednom aspektu
slični, može prihvatiti i to da su objekti prema
nekom drugom aspektu različiti.
• Materijal:
• 2 plave kocke 1 plava loptica 1 plava vrpca
• 2 žute kocke 1 žuta loptica 1 žuta vrpca
• Dio A
• Stavite na sto plave kocke, lopticu i vrpcu.
• 1) Recite po čemu su ove stvari slične?
• 2) Recite po čemu su ove stvari različite?
• Dio B
• Stavite na sto žute kocke, lopticu i vrpcu.
• 1) Recite po čemu su ove stvari slične?
• 2) Recite po čemu su ove stvari različite?
• Dio C
• Stavite na sto žute i plave kocke.
• 1) Recite, po čemu su ove stvari različite?
• (Neka dijete razvrsta ove stvari u dva skupa)
• 2) Recite po čemu su ove stvari slične?
• 3) Dajte djetetu dvije loptice
• Kuda trebamo staviti ove loptice?
Zadatak 2 - Nizanje
• Ispitujemo djetetovu sposobnost nizanja
predmeta i održavanja slijeda

• Ispitujemo sposobnost stavljanja predmeta u

određeni niz prema veličini, a također ispitujemo
osjećaj za redne brojeve.
• Dio A
• Materijal: 5 vrpca različite dužine, od 1 do 5 jedinica
• 1) stavite trake na sto u nepravilnom redoslijedu
• 2) napravite od ovoga stepenice
• Dio B
• Materijal: 5 stupića različite visine, 1 jednica bijela, 3 jedinice
zelena, 5 jedinica žuta, 7 crna, 9 plava
• 1) staviće stupiće na sto u nepravilnom redoslijedu
• 2) Posložite stupiće od najvećeg prema najmanjem
• Dio C
• Materijal: kartice na kojima je nacrtano 2, 4, 6, 8 i 10 predmeta.
Neki predmeti su nacrtani vrlo blizu jedan drugome, dok drugi s
većim razmakom.
• 1) Stavite kartice na sto u nepravilnom redoslijedu
• 2) Posloži ove slike od one gdje ima najviše predmeta do one gdje
ima najmanje
Zadatak 3 - Ujednačavanje
• U ovom zadatku ispitujemo razvijenost
predmatematičke vještine upoređivanja i
ujednačavanje. Od djeteta se traži da promotri
skup predmeta i napravi isti takav.

• Materijal: 8 žutih i 8 plavih kocaka

• Dio A
• 1) stavite 4 žute kocke u vodoravni red
• 2) napravi isti takav red od plavih kocaka da ih ima isto
toliko kao i žutih

• Dio B
• 1) Stavite 5 žutih kocaka u dva reda tako da su u jednom
redu dvije kocke, a u drugom tri
• 2) Napravi isto tako s plavim kockama

• Dio C
• 1) Sa 5 žutih kocaka napravite krug (Obavezno provjerite
da dijete ima na raspolaganju više od 5 kocaka)
• 2) Napravi plavi krug s istim brojem kocaka kao i sa
žutim
Zadatak 4 – održavanje broja
(zasebni objekti)
• Ispitujemo osjećaj za održavanje broja zasebnih
objekata
• U dijelu A ispitujemo razvijenost percepcije
prostornih odnosa
• Ako dijete nije u stanju uočiti jednak broj
predmeta u dijelu A, nema potrebe prelaziti na
dio B.
• Drugi dio ispituje sposobnost perceptivnog
decentriranja i početak transformiranja
• Centrirano dijete osjeća da su redovi jednaki sve
dok vizuelno percipira da su iste dužine, bez
obzira na broj predmeta u njima.
• Kada se broj predmeta mijenja, ali se dužina
reda pri tome ne narušava, centrirano dijete će i
dalje misliti da nema promjena.
Zadatak 5 – Održavanje broja
(nepodijeljeni skupovi)
• Peti zadatak se razlikuje od četvrtog u
didaktičkom materijalu
• U četvrtom smo imali skupove od zasebnih,
odvojenih objekata
• U petom imamo nepodijeljene skupove u raznim
oblicima
• A ispitujemo djetetove sposobnosti
predmatematičkog mišljenja
Materijal: plastelin
• Dio A
• 1) Od plastelina napravite 2 kuglice jednake
veličine
• 2) jesu li kuglice jednake
• Ako dijete odgovori “ne”, dopustite mu da
oduzima plastelin jednoj kuglici i dodaje ga
drugoj sve dok ne odluči da su kuglice jednake
• 3) Spljoštite jednu kuglicu i napravite od nje
oblik cigare
• 4) Gdje ima više plastelina? Ima li ga jednako
• Dio B
• 1) Pokažite djetetu dvije jednake kuglice od
plastelina
• 2) jesu li jednake?
• Ako dijete odgovori “ne” dopustite mu da
oduzima plastelin jednoj kuglici i dodaje ga
drugoj sv dok ne odlučiii da su kuglice jednake
• 3) Podijelite jednu kuglicu na pola i učinite od
nje 2 manje kuglice
• 4) Dajte djetetu u jednu šaku 2 male kuglice, a u
drugu – veću kuglicu
• 5) Gdje ima više plastelina? Imamo li jednako
plastelina
Zadatak 6 - Obrtanje
• Ispitujemo da li je dijete sposobno da uoči 2
jednaka skupa te bez obzira na različiti raspored
predmeta u njima vidjeti da su jednaki

• Materijal: 12 plavih kružića i 12 crvenih kružića

• Dio A

• 1) Napravite 2 odvojena uzorka od 12 crvenih i 12

plavih kružića tako da u svakom bude 4 reda po
3 kružića
• 2) gdje ima više kružića? Ili su možda skupovi
jednaki?
• 3) Promijenite uzorak plavih kružića u 3 reda po
4 kružića u svakom
• 4) Gdje ih ima više? Ili ih ima jednako mnogo?
• Dio B

• 1) Posložite u krug 10 crvenih kružića. Isti takav

odvojeni krug napravite od 10 plavih kružića
• 2) Gdje ima više kružića? Ili ih ima jednako
mnogo?
• 3) promijenite uzorak plavih kružića tako da ih
posložite u obliku trokuta s redovima od 4, 2, 2 i
1 kružića
• Gdje ia više? Ili ih ima jednako mnogo?
Zadatak 7 - Brojanje
• Ispituje djetetovu sposobnost poznavanja
glavnih brojeva koji izražavaju kvantitativno
stanje objekata.
• Od djeteta tražite da označi brojem zadani skup,
odnosno da kaže koliko predmeta ima u skupu.
• Materijal: 7 žutih kockica
• Dio A
• 1) Stavite na sto 3 kocke u jedan red
• 2) Koliko ima kocaka?

• Dio B
• 1) Ispred reda sa 3 kocke stavite novi red sa 4
kocke
• 2) Koliko ima kocaka?

• Dio C
• 1) Polukružno postavite 5 kocaka
• 2) Koliko ima kocaka?