IZRADA

TUŽILAČKIH AKATA
– OPTUŽNICA -

Predavač: Slavica Matijaš

 Podizanje optužnice

Relevantni zakonski propisi

 Član 241 ZKP RS

Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno
dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je
osumnjičeni učinio krivično djelo, podiže optužnicu.

 Optužnica je pisani akt (član 243 stav 5 ZKP RS)

- Optužnica se dostavlja na potvrđivanje

 Član 290 ZKP RS

Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se
izmjenilo činjenično stanje izneseno u optužnici, on može
promijeniti optužnicu u korist ili na štetu optuženog
 Sadržaj optužnice
Relevantni propisi
 Član 242 ZKP RS

Optužnica sadrži:
- naziv suda,
- ime i prezime osumnjičenog, sa ličnim podacima,
- opis djela iz kojih proizlaze zakonska obilježja
krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog
djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je
izvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti
potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi,
- zakonski naziv krivičnog djela – pravna kvalifikacija
sa navođenjem odredbe Krivičnog zakona,
- prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz
naznačenje imena svjedoka vještaka, spisa koje
treba pročitati i predmeta koji služe kao dokazi,

- rezultati istrage,

- materijal koji potkrepljuje navode optužnice.

 Jednom optužnicom može se obuhvatiti više

krivičnih dijela ili više osumnjičenih.

 Dodatni posebni prijedlozi.

 Vrste optužnice

- Optužnica

- Optužnica sa kazenim nalogom

- Optužnica prema osumnjičenom koji je krivično

djelo učinio u stanju neuračunljivosti
 Obrazac optužnice

Okružno tužilaštvo Banja Luka

Zaglavlje Broj: T13 0 KTPO 0025200 14
Banja Luka, dana 28.02.2014. g.

Naziv suda Okružni sud Banja Luka

Na osnovu člana 43 stav 2 tačke ž

Zakonski i člana 241 stav 1 i člana 242 ZKP RS
osnov za Na osnovu člana 43 stav 2 tačke e
podizanje i člana 358 ZKP RS
optužnice
Na osnovu člana 43 stav 2 tačke ž
i člana 244 stav 1,
242 stav 1 i člana 383 stav 1 ZKP RS
 Lični podaci
PETAR PETROVIĆ zv. “Lale”, sin Pane i majke Marije rođene
Pavlović, rođen 02.07.1957. godine u Banja Luci, gdje je i nastanjen u
ul. Aleja Sv. Save br. 25, JMBG 0207957387103 Srbin, državljanin RS
BiH, pismen, sa završenom SSS, po zanimanju mašinski tehničar,
zaposlen,PP Metalac sa prosječnom platom 630 KM, vlasnik putničkog
vozila “VW” vrijednosti 4.000 KM, vlasnik dvosobnog stana
vrijednosti 60.000 KM, oženjen, otac dvoje djece, vojsku služio 1978.
godine u Sinju, vodi se u VO Banja Luka, nema čin rezervnog vojnog
starješine, nije odlikovan

osuđivan presudom Općinskog suda Travnik br. K-237/77 od

07.10.1977. godine zbog krivičnog djela iz člana 181 stav 3, a u vezi sa
članom 177 stav 4 KZ SR BiH na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci,
presudom Osnovnog suda Banja Luka br. K-297/97 od 26.11.1997.
godine zbog krivičnog djela iz člana 148 stav 3 KZ RS na kaznu zatvora
u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci,

nalazi se u pritvoru po rješenju Osnovnog suda Banja Luka KPP-57/05

od 21.5.2005. godine, koji pritvor je produžen rješenjem Osnovnog
suda KV-100/05 od 18.3.2005. godine, koji po ovom rješenju može
trajati do 18.5.2005. godine, vode se i drugi krivični postupci.
 Dispozitiv (činjenični opis krivičnog djela)

Da je

dana 18.4.2005. godine, oko 19,00 sati u

Drugovićima, opština Laktaši, na raskrsnici puteva koji
iz Drugovića vode na oranicu i šumu zvanu “Rastik”, u
namjeri da liši života sačekao oštećenog M.N. te ga
udario oštricom sjekire, veličine sječiva 15x12 cm, u leđa
u predjelu lopatice, zadavši mu tim udarcem – reznu
ranu na prsištu s lijeve strane grudnog koša, dužine 15
cm, s lomom rebara i posljedičnim razdorom vrha
lijevog plućnog krila i aorte, koje ozljede su teške i po
život opasne, usljed kojih je povređeni odmah
preminuo.
Zakonski opis
Dakle drugog lišio života
Zakon ne predviđa zakonski opis krivičnog djela, ali
po meni je poželjan jer predstavlja zaključak koji
logički slijedi i proizlazi iz činjeničnog opisa.

Zakonski naziv krivičnog djela – pravna kvalifikacija

sa navođenjem odredbe Krivičnog zakona

Čime je počinio krivično djelo ubistvo iz člana...

 Prijedlog dokaza
Saslušanje svjedoka:

- Vještak neuropsihijatar Marko Dr Ristić, KBC Banja Luka,

- Marko Marković sin Milana, iz Banja Luke, ul. Svetog Save 13,
- Petar Stupar sin Mladena, iz Banja Luke, Bukvalek bb

Da se izvrši uvid i pročita:

- Nalaz i mišljenje vještaka neuropsihijatra br. 2456/05 od
10.3.2005. godine,
- Zapisnik o saslušanju svjedoka Marka Markovića OT Banja
Luka br. T13 0 KTPO 0025200 14,
- Zapisnik o saslušanju svjedoka Petra Stupara OT Banja Luka
br. T13 0 KTPO 0025200 14,
- Zapisnik o uviđaju,
- Fotodokumentacija,
- Skica lica mjesta,
- Izvod iz kaznene evidencije
- Troškovnik
 Rezultati istrage

– Kratak opis rezultata istrage

– Materijal kojim potkrepljujemo navode optužnice

– Dodatni posebni prijedlozi

– Obrazložen prijedlog za određivanje pritvora

– Završni dio
u završnom dijelu zavisno od stila tužioca kratko
se iznosi stav tužioca o krivičnom djelu i
osnovanosti optužnice
 Činjenični opis
 Obilježja bića krivičnog djela
 Subjektivni elementi krivičnog djela

Obilježje bića krivičnog djela

 Osnovno pravilo je da činjenični opis mora biti konkretan,

potpun, jezgrovit i razgovjetan

 Mora sadržavati u konkretnom obliku sva bitna obilježja

krivičnog djela bez dodavanja suvišnih okolnosti, uz
navođenje najpotrebnijih ostalih okolnosti, potrebnih za
ocjenu identiteta djela

 Pravilna formulacija izreke činjeničnog opisa treba početi:

“da je .... “, a ne
“što je ....”, ovo iz razloga što je stilizacija
zakonskog naziva - pravne kvalifikacije činjeničnog opisa djela
u dispozitivu optužnice su navodi tužioca, a ne konačnog
utvrđenja (to je dužnost suda)
 Radnju izvršenja krivičnog djela u činjeničnom opisu,
treba navesti opisno sa svim njenim obilježjima,

 Nije pravilno u činjeničnom opisu upotrebiti izraze

“usmrtio”, “ukrao”, “utajio”, “pronevjerio”, takvi izrazi
izražavaju pojmove sastavljene od niza elemenata
objektivne i subjektivne prirode, a upravo te elemente
treba u opisu djela činjenično (konkretno) opisati.

Krađa je pojam koji u sebi uključuje elemente objektivne i

subjektivne prirode.

Ukrasti” znači oduzeti drugom tuđu pokretnu stvar s

ciljem da je protivpravno prisvoji.

“Usmrtiti” znači na određen način nekome zadati

smrtonosne povrede i zadobijene povrede treba opisati.
 Činjenični opis mora sadržavati sva obilježja
određenog krivičnog djela
 Ako ne sadrži neka od obilježja krivičnog djela
koji se učiniocu, optužnicom stavlja na teret,
tada optužnica ima nedostatke zbog čega sud
optuženog neće oglasiti krivim, za krivično
djelo:
a) nedostatak u opisu elemenata objektivne
strane krivičnog djela
b) nedostatak u pogledu okolnosti koji ulaze
u objektivnu stranu bića krivičnog djela,
jere se propušta opisati neki od specifičnih
elemenata takvih krivičnih djela
 Najčešći propust odnosi se na opis radnje
izvršenja krivičnog djela i posljedice
Primjer: Član 387 KZ RS sprečavanje službenog lica u
vršenju službene radnje

Da je
Dana 18.9.2002. godine, oko 20,00 časova u Gradišci, pred
svojom kućom u ul. Kordunska br. 35, u momentu kada ga je
carinski službenik – Carinarnice Gradiška Petar Petrović,
pozvao da mu otvori kamion kojim je neposredno prije toga
prešao granični prelaz u Gradišci, tom službenom licu rekao
da će ga ubiti.

Činjenični opis u navedenom primjeru za krivično djelo iz

člana 387 KZ RS bi kao logički zaključak trebao bi da glasi:
Da je
Dana 18.9.2002. godine, oko 20,00 časova u Gradišci, pred
svojom kućom u ul. Kordunska br. 35, u momentu kada ga je
carinski službenik – Carinarnice Gradiška Petar Petrović,
pozvao da mu otvori kamion kojim je neposredno prije toga
prešao granični prelaz u Gradišci, tom službenom licu rekao da
će ga ubiti, zbog čega je oštećeni, strahujući za vlastiti život
odustao od pregleda kamiona i odmah napustio dvorište.

U navedenom primjeru razriješili smo slijedeća bitna pitanja

činjeničnog opisa;
- nije nastupila zastara,
- odredili mjesnu i stvarnu nadležnost suda,
- utvrdili da je osumnjičeni prijetnjom upotrebom sile
spriječiti službeno lice u vršenju službene radnje,
- da oštećeni službenu radnju preduzima u okviru svojih
službenih ovlaštenja,
- da je objektivno spriječen da izvrši tu radnju
 Nedostaci u pogledu ostalih okolnosti u
činjeničnom opisu

 Izvan elemenata bića krivičnog djela bitni su:

- Vrijeme i mjesto izvršenja djela,
- Način izvršenja
- Predmet ili lice na kome se vrši krivično djelo

Navedeno je potrebno kako bi se krivično djelo

individualiziralo, kako bi se jasno vidjelo koje je
krivično djelo predmet optužnice.

 U činjeničnom opisu dispozitiva optužnice ne spadaju

činjenice koje su važne za odmjeravanje kazne
(olakšavajuće i otežavajuće). One su bitne samo kada
te činjenice daju krivičnom djelu oblik težeg
(kvalifikovanog) krivičnog djela ili oblik lakšeg
(privilegovanog) krivičnog djela. Olakšavajuće i
otežavajuće okolnosti tada ulaze u bitan element
krivičnog djela pa ih treba navesti u činjeničnom opisu
dispozitiva optužnice.
 Zajednički uvod činjeničnog opisa
Kad je sa više samostalnih radnji počinjeno više istovrsnih
krivičnih djela u sticaju, na identičan način, krivična djela
mogu imati zajednički uvod da bi se izbjeglo ponavljanje, a
potom se pojedina krivična djela navode samostalno u
preostalom dijelu.

Primjer: Da je:
u vremenskom periodu od 12.5. do 31.10.2001. godine, u
Banja Luci u večernjim časovima u grmlju u blizini
autobuskog stajališta u više navrata čekao sakriven u
grmlju da naiđe sama ženska osoba, pa kada se u tri navrata
naišle same oštećene AA, BB, CC, prijeteći im nožem odvukao
ih dublje u grmlje u namjeri da ih protiv njihove volje
obljubi, pa je tako:
a) Noću 12.5. oko 23,00 časa, sačekao AA, te držeći joj nož
pod grlom zatražio od iste da legne i skine gaćice, što je ova
u strahu i učinila, nakon čega je legao na nju i izvršio
obljubu.
b) Noću 10.6.2001. godine oko 22,00 časa sačekao BB, te ju je
najprije udarcem srušio na zemlju, a zatim držeći joj nož pod
grlom, strgao joj gaćice, legao na nju i izvršio obljubu.
c) ....
Činjenični opis pokušaja
Relevantni propis član 20 KZ RS.
Iz činjeničnog opisa potrebno je da se vidi namjera usmjerena
na izvršenje određenog krivičnog djela ali istovremeno u
činjeničnom opisu moraju biti opisane sve kompletne radnje
koje je izvršilac u tom cilju izvršio, kao i razlog i način zbog
čega je došlo do prekida dovršenja krivičnog djela
Primjer:
Dana 15.2.1999. godine oko 19,00 časova u Banja Luci, radeći u
drugoj smjeni u tvornici “Simens”, s ciljem da se okoristi, iz
magacina gdje su bili smješteni elektromotori, utovario dva
elektromotora vrijednosti od po 500 KM, dovezao ih do ograde
tvornice, u čemu ga je spriječio radnik obezbjeđenja FN u
momentu kada je motore prebacivao preko ograde.
 Činjenični opis saučesništva u krivičnom djelu
a) Saizvršilaštvo član 23 KZ RS
b) Podstrekavanje član 24 KZ RS,
c) Pomaganje 25 KZ RS.

Činjenični opis saizvršilaštva, član 23 KZ RS; obično se

koriste izrazi
“zajednički po prethodnom dogovoru”
“zajednički i dogovorno”

U činjeničnom opisu kod saizvršilaštva prvo treba navesti

zajediničke radnje, a potom pojedinačne radnje u
hronološkom redu, navodeći pojedinačne djelatnosti kojom
se pridonosi izvršenju djela, npr. čuvanje straže sa
namjerom da ugovorenim znakom dojavi, dodavanjem
predmeta, zajedničkim nošenjem i sakrivanjem predmeta.
Primjer:
Zajedno i po po prethodnom dogovoru dana 24.10.2005.
oko 23 časa u Banja Luci u ul. Subotička 22,došli
dotrgovine mještovite robe “Ana”, vlasništvo S.I.sa
namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi,tako
da je osumnjičeni D.O. odvijačem razbio staklo na vanjskim
vratima trgovine, a potom povlačenjem ruke otvorio
vrata,dok je za to vrijeme osumnjičeni D.K čuvao stražu, sa
namjerom da ugovorenim znakom, zviždukom dojavi
ukoliko neko naiđe, da bi potom osumnjičeni D.O.ušao u
prostor trgovine, odakle je uzeo i prisvojio 350 KM iz
blagajne, te određenu količinu kozmetičkih proizvoda,
alkoholnih i bezalkoholnih pića, cigareta,deterdženta,
koje stvri su podjelili, pribavivši protupravnu imovinsku
korist u ukupnoj vrijednosti od 8.450 KM, za koji su iznos
oštetili S.I.
Činjenični opis podstrekavanja na krivično djelo, član 24 KZ
RS

Podstrekač nema vlast nad počinjenim krivičnim djelom, već

podstrekač pridonosi njegovom izvršenju, odnosno podstiče,
učvršćuje odluku kod drugog lica da izvrši krivično djelo
Primjer:
Da je dana 02.7.2000. godine, u Prijedoru, kao komandir
Policijske stanice Prijedor, od drugoosumnjičeni V.A kao
policajca u toj policijskoj stanici, zatražio da napiše izveštaj o
utvrđivanju uslova prebivališta za A.T bez operativne provjere
na terenu, po konceptu koji mu je dao, a koje su provjere bile
potrebne u postupku izdavanja lične karte za A.T. pa je
drugoosumnjičeni znajući za šta mu provjera treba i da ti
podaci nisu istiniti, u izvještaju od 02.7.2000. godine, upisao da
je odlaskom na adresu S.E ul. Sv. Save br. 2 utvrdio da A.T.
Stanuje na toj adresi od 25.4.2000. godine kao podstanar, iako
nikada nije izašao na tu adresu niti utvrdio takvo stanje, te to
potpisao i predao prvoosumnjičenom M.S.
Činjenični opis pomaganja, član 25 KZ RS
U činjeničnom opisu radnje pomagača treba opisati na takav način
da predstavljaju doprinos ostvarenju krivičnog djela, jer
predstavlja umišljajnu djelatnost u odnosu na krivično djelo i
izvršioca,tako da svojim radnjama podupire djelo izvršioca.

Primjer: Da su
dana 19.12.2001. godine oko 22,00 časova u Banja Luci došli do
prodavnice “Sindi” u ul. Save Ljuboje, vozilom marke “Renault 5”
vlasništvo drugoosumnjičenog, koji je prvoosumjičenog dovezao te
kada mu je ovaj rekao da želi izvršiti otuđivanje predmeta iz
navedene trgovi drugoosumnjičeni se vratio kući, uz obećavćanje
da će oduzete predmete sakriti u svom podrumu,da bi potom
prvoosumnjičeni podesnim predmetom razbio staklo na izlogu
trgovine i ušao u njezinu unutrašnjostš odakle je uzeo i prisvojio
( 5 kg-suhomesnate proizvode,2o kg. kafu, 2o l.alkoholno ,....,koje
predmete je po dogovoru odnio kod drugoosumnjičenog koje su
potom zajedno sakrili,čime su pribavili protupravnu imovinsku
korist..............
 Činjenični opis sa obaveznim navođenjem blanketnog
propisa

Primjer: Da su,
zajedno u vremenskom periodu od mjeseca novembra 2006. do
februara 2007. godine u Banja Luci, protivno odredbama članova
28 i 42 Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih
droga (“Sl.glasnik BiH” br.8/06) po prethodnim dogovorima koje
su ostvarili putem mobilnih i fiksnih telefona, neovlašteno se
bavili kupovinom radi prodaje i prodajom supstanci, koje se
nalaze na Popisu opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz
kojih se može dobiti opojna droga i prekursura (“Sl. glasnik BiH”
br. 8/06, lista opojnih droga pod rednim brojem 10), pa je Petar
Petrović sve do 14.12.2006. godine od nepoznatih lica kao i od
Marka Markovića nabavljao veće količine opojne droge heroin,
koju je prodavao drugim uživaocima, pa je tako u više navrata
prodao Stanku Stankoviću razne količine heroina za iznos od 10 ili
20 KM, kao i radi daljnje prodaje Marku Markoviću koji je heroin
u više navrata prodavao raznim uživaocima i to: ......
 Činjenični opis krivičnih djela kod kojih je
svojstvo izvršioca bitan element krivičnog djela
za razliku od opštih krivičnih djela (delicta
communia) koja može počiniti svako, posebna
krivična djela (delicta propria) može počiniti
samo lice sa određenim svojstvom, koje je kao
konstitutivno obilježje posebno istaknuto u
zakonskom opisu bića tih kaznenih djela.
“Službeno ili odgovorno lice”
Primjer: Da je

u vremenskom periodu od 31.11.2001. gdoine – 12.07.2002. godine

u Banja Luci kao direktor, odgovorno lice za zakonito poslovanje
preduzeća “Normal” d.o.o. Banja Luka, izvršio nabavku robe od
više dobavljača u vrijednosti od 17.432,49 KM nakon čega je ovu
robu prodao krajnje nepoznatim kupcima za gotov novac
propuštajući da isti položi na žiro-račun preduzeća i poslovnim
knjigama obračuna i uplati poreske obaveze propisane poreskim
zakonodavstvom Republike Srpske, pri čemu je u poslovnim
knjigama ovog preduzeća lažno prikazao da je ovu robu prodao
preduzeću “LAV” d.o.o. Mostar uz uslovno oslobađanje od
plaćanja poreza na promet iz člana 21 Zakona o akcizama i porezu
na promet (“Sl.glasnik RS” br. 25/98) za period poslovanja do
28.5.2002. godine, te člana 28 Zakona o akcizama i porezu na
promet (“Sl. Glasnik RS” br. 25/02) za period poslovanja od
28.5.2002. godine, sačinjavajući pri tome lažne račune –
otpremnice po kojima je navodno vršena isporuka robe ovom
preduzeću unoseći u iste lažne podatke o vozačima i prevozunim
sredstvima kojima je navodno vršen prevoz robe, iako stvarnog
prometa robe sa preduzećem “LAV” d.o.o. Mostar......
 Činjenični opis subjektivnog elementa
krivičnog djela

Opis oblika krivnje – krvična odgovornost

Krivično je odgovoran učinilac koji je uračunljiv i koji je

krivično djelo učinio sa umišljajem ili iz nehata, kada je
zakonom pripisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje.

Krivnja kao pojam obuhvata subjektivne opšte sastojke

krivičnog djela i mora biti opisana u činjeničnom opisu

 Umišljaj

Krivično djelo može biti izvršeno sa direktnim ili

eventualnim umišljajem.
Krivično djelo je učinjeno sa direktnim umišljajem kada je
učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje.
(Dolus directus)

Primjer:Da je

dana 18.4.2005. godine, oko 19,00 sati u

Drugovićima, opština Laktaši, na raskrsnici puteva
koji iz Drugovića vode na oranicu i šumu zvanu
“Rastik”, u cilju da liši života sačekao oštećenog
M.N. te ga udario oštricom sjekire, veličine sječiva
15x12 cm, u leđa u predjelu lopatice, zadavši mu tim
udarcem – reznu ranu na prsištu s lijeve strane
grudnog koša, dužine 15 cm, s lomom rebara i
posljedičnim razdorom vrha lijevog plućnog krila i
aorte, koje ozljede su teške i po život opasne, usljed
kojih je povređeni odmah preminuo.
Krivično djelo učinjeno sa eventualnim umišljajem (dolus
eventualis) izvršilac je svjestan da može nastupiti
posljedica pa je na nju pristao. Dakle izvršilac predviđa
nastupanje štetne posljedice kao moguće i pristaje na tu
posljedicu.

Primjer: Da je
Dana 15.1.2006. godine oko 20,40 časova u Banja Luci u
alkoholisanom stanju upravljao svojim taxi putničkim
vozilom “Mazda” reg. Oznake 554-E-222 i kretao se ul.
Stepe Stepanovića iz pravca grada prema Laušu pa kako
mu se tom prilikom “navodno” negiralo pravac kretanja
putničko vozilo marke “Fiat” kojim je alkohilsanom stanju
upravljao oštećeni Pero Perić, kada je zaključio da se ovo
vozilo parkiralo na benzinskoj pumpi “Ideal”
isti je takođe skrenuo na benzinsku pumpu u namjeri da se
objasni, kojom prilikom je svoje vozilo parkirao uz vozilo
oštećenog i kroz otovoren prozor se obratio riječima
“majmune kako voziš”, pa kako oštećeni nije shvatio riječi,
izišli su iz vozila gdje je došlo do međusobnog guranja
oštećenog i osumnjičenog kojom prilikom je oštećeni
posrnuo i pao, te udario glavom o asvaltnu podlogu,
zadobivši tešku tjelesnu povredu u vidu preloma lijeve
sljepoočne kosti i dok je ležao na asvaltnoj podlozi,
osumnjičeni je izvadio nož na preklapanje dužine oštrice 10
cm i oštećenom zadao povredu u vidu ubodne rane u
predjelu desne strane grudnog koša, 3-4 cm od grudne kosti
sa prodiranjem krvi i vazduha u sredogruđe, te krvarenje u
regiji srčane ovojnice koja povreda je teška tjelesna
povreda opasna po život, te samo zahvaljujući brzoj
intervenciji ljekara spašen mu je život.
Činjenični opis namjere kod nekih krivičnih djela je obilježje tih
krivičnih djela. i predstavlja predodžbu o nekom cilju koji je
postavljen kao motiv da se djelo počini. Iako je svaka svjesna
djelatnost čovjeka ciljno ponašanje, predožbe o cilju redovito nije
obuhvaćena namjerom počinitelja i nije pravno relevantna za
pitanje krivnje
Kod nekih krivičnih djela sa posebnom namjerom postoji namjera i
to direktna, nekim u zakonu određenim ciljem i djelo izvršioca se u
odnosu prema tom cilju postavlja kao sredstvo.

Primjer: Da je u vremenskom periodu od 01. do 12.12.2005. godine,

nakon što je prethodnog dana sa oštećenom L.M u njegovom stanu u
ul.Kordunska bb, imao seksualne odnose, s ciljem da se okoristi, u
četiri navrata tražio od imenovane novac, jer da će u protivnom
njenom suprugu reći za njenu preljubu, pa mu je L.M u strahu da to
njezin suprug ne sazna, na Trgu revolucije u Banja Luci u četiri
navrata predala 01.12. iznos od 1.000 KM, 06.12. iznos od 5.000 KM,
08.12. iznos od 4.000 KM, 12.12. iznos od 8.000 KM koji je novac
uzeo i za sebe zadržao, oštetivši oštećenu za ukupan iznos od .....20
Iz navedenog primjera se vidi da u činjeničnom opisu nije
dovoljno samo navesti “s ciljem da se okoristi”, već treba
tačno opisati cilj i posljedice koje je izvršilac imao u vidu
kako bi iz konkretnog opisa proizašao kao logičan zaključak
zakonski opis “dakle u namjeri da sebi pribavi protupravnu
imovinsku korist zaprijetio drugom”

Činjenični opis subjektivnog elementa krivičnog djela

NEHATA

-Opisujemo riječima
-Olako držeći da štetne posljedice neće nastupiti
-Olako držeči da se oštećeni NN pri padu neće ozlijediti
-lakomisleno smatrajući,
-Olako držeći da se prilikom izvođenja radova neće ništa
dogoditi.
Primjer:
Da je
dana 29.11.2001. godine u Banja Luci u u. Marka Kraljevića, kao
radnica u apoteci “Zmijanje”, na traženje S.N. da mu izda lijek
magnezijev sulfat, gorku sol, koja se pije, olako držeći da izdaje
navedeni lijek, a ne provjeravajući što zaista daje, izdala lijek
acidi borici koji se koristi isključivo za vanjsku upotrebu, što je
kod oštećenog kad ga je popio izazvalo mučninu, pojačanu
stolicu i povraćanje,
 Optužnica sa kaznenim nalogom
Relevantni propisi za podizanje optužnice, član 43 stav 2 tačke ž
i člana 358 ZKP RS
Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do 5
godina ili novčana kazna, kao glavna kazna, a za koja djela je
prikupljeno dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je
osumnjičeni učinio krivično djelo, tužilac može u optužnici
zatražiti od suda da izda kazneni nalog – u kojem će optuženom
izreći određenu krivičnu sankciju ili mjeru bez provođenja
glavnog pretresa.
Tužilac može da zatraži izricanje jedne ili više od sljedećih
krivičnopravnih sankcija ili mjera: novčanu kaznu, uslovnu
osudu, ili mjere bezbjednosti – zabranu vršenja određenih
poziva, djelatnosti ili dužnosti, zabrane upravljanjem motornim
vozilom ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru oduzimanja
imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
Optužnica sa kaznenim nalogom sadržava sve elemente
optužnice s tim što sadrži i prijedlog vrste mjere krivičnopravne
sankcije.
-Tužilac u stavljanju prijedloga treba težiti da njegov prijedlog
bude realan, prihvatljiv i da ne dovede do erozije kaznene
politike
 Optužnica prema osumnjičen0m koji je
krivično krivično djelo počinio u stanju
neuračunljivosti
Relevantni propisi

Optužnica se podiže na osnovu člana 43 stav 2 tačke z, člana

241 stav 1, člana 242 stav 1 i člana 383 stav 1 ZKP RS.
 Ako se u toku istrage po izvršenom neuropsihijatrijskom
vještačenju utvrdi da je osumnjičeni u vrijeme izvršenja
krivičnog djela u stanju neuračunljivosti, tužilac će u optužnici
staviti zahtjev da sud utvrdi da je osumnjičeni počinio krivično
djelo u stanju neuračunljivosti.
 U činjeničnom opisu potrebno je opisati duševnu bolest,
privremenu duševnu poremećenost, nedovoljan duševni
razvitak ili neku drugu težu duševnu smetnju usljed koje
izvršilac krivičnog djela u vrijeme ostvarivanja zakonskog
obilježja krivičnog djela, nije bio u mogućnosti da shvati značaj
djela niti da upravlja svojim postupcima.
 U pravnom opisu može se, ali i ne mora naglasiti
da je osumnjičeni u stanju neuračunljivosti počinio
krivično djelo.

 Obrazloženje optužnice treba da sadrži predlog

sudu na osnovu člana 216 u vezi sa članom 383 stav
1 i 2 ZKP RS
- da je osumnjičeni N.N djelo počinio u stanju
neuračunjivosti,
- da se donese posebno rješenje kojim će mu se
obezbjediti prisilni smještaj u zdravstvenoj
ustanovi
 Može se staviti prijedlog za određivanje pritvora ili
prijedlog za produženje pritvora
Prijedlog dokaza zavisi od vrste krivičnog djela i samog toka
istrage

Rezultati istrage

Materijal koji potkrepljuje navode optužnice

Ovi sadržaji optužnice i njihovo obrazloženje zavise

isključivo od sposobnosti tužioca da vlastititim retoričkim
sposobnostima iskaže svoje viđenje predmeta.

Dodatni posebni prijedlozi

U optužnici dodatni posebni prijedlozi koji se odnose na

pritvor, mjeru bezbjednosti i sl. takođe moraju biti
obrazloženi.