Biheviorizam Predmet

znanstvenog
istraživanja mogu
i teorija biti samo događaji
koji se mogu

socijalnog izravno opažati, a

to su podražaji i
reakcije

učenja
 inspirirala su ga istraživanja
Klasično učenja kod životinja koje je
uvjetovanje – provodio Pavlov
Watson
(1920)
 Watson & Rayner (1920.) bili su prvi psiholozi
koji su primijenili principe klasičnog
uvjetovanja na ljudsko ponašanje
promatrajući kako ovaj proces učenja može
objasniti razvoj fobija.
Watson &
Reiner Učinili su to u onome što se danas smatra
jednim od etički najsumnjivijih
(1920) eksperimenata ikada provedenih – u slučaju
malog Alberta. Majka Alberta B. bila je
eksperiment dojilja u dječjoj bolnici. Albert je opisan kao
'zdrav od rođenja’ i normalno osjetljivo
s dječakom dijete

Albertom Kad je imao oko devet mjeseci, testirane su

njegove reakcije na različite podražaje:
bijelog štakora, zapaljene novine i udar
čekića u čeličnu šipku od metar iznad
njegove glave
 Alberta je uplašio samo posljednji
podražaj – glasna buka željezne šipke, te
je ovo označeno kao bezuvjetni podražaj
(BP), a strah kao bezuvjetni odgovor (BO).
Ostali podražaji bili su neutralni jer nisu
izazivali strah.

Kad je Albert imao nešto više od jedanaest

mjeseci, štakor i BP predstavljeni su
Mali Albert zajedno: dok je Albert ispružio ruku da
pogladi životinju, Watson je udario šipku
iza njegove glave.

To se dogodilo ukupno sedam puta u

sljedećih sedam tjedana. Nakon tog
vremena štakor koji je bio neutralni
podražaj (NP) postao je uvjetovani
podražaj (UP), sam je uplašio Alberta, a
strah je sada bio uvjetovani odgovor (UO).
Mali Albert

UO (strah-plač) se
Nakon deset dana bilo
spontano prenio na
je 'mnogo manje
zeca, psa i druge
izraženo', no bilo je
podražaje koji su
vidljivo i nakon mjesec
prethodno bili
dana
neutralni
  Implikacija klasičnog uvjetovanja u
učionici manje je od postupaka
operantnog uvjetovanja, ali još uvijek
postoji potreba da učitelji pokušaju
osigurati da učenici povezuju pozitivna
emocionalna iskustva s učenjem

 Ako učenik uz školu veže negativna

emocionalna iskustva, onda to očito
Implikacije može imati loše rezultate, poput
stvaranja fobije od škole
u razredu
 Na primjer, ako je učenik maltretiran u
školi, mogao bi naučiti povezivati školu
sa strahom. To bi također moglo
objasniti zašto neki učenici pokazuju
posebnu odbojnost prema određenim
predmetima, a koja se nastavlja
tijekom njihove akademske karijere. To
se može dogoditi ako nastavnik
ponižava ili kažnjava učenika na satu
 Potkrepljenja i kazne imaju izuzetno
veliku primjenu u učenju prikladnih
Skinner - ponašanja
Teorija
ponašanje se može ojačati primjenom
operantnog različitih vrsta potkrepljenja koja
uvjetovanj slijede nakon njega (npr. hranom,
pohvalom, prijateljskim osmjehom)
a
ponašanje se može i oslabiti
primjenom kazni (npr. neodobravanje
ili uskraćivanje privilegija)
 Teorija
Albert
socijalnog Bandura
učenja
Učenje opažanjem – imitacija i modeliranje

uočio kako djeca mnoga

poželjna i nepoželjna njegova teorija ističe
ponašanja stječu važnost kognicije ili
gledajući i slušajući mišljenja
druge ljude oko sebe

Bandura joj je u novije

vrijeme čak i promijenio
ime u Socijalno-
kognitivni pristup
Eksperiment s Bobo lutkom
https://www.youtube.com/watch?v=kJppnQsBNzs
  kroz promatranje drugih djeca
razvijaju osobne standarde
ponašanja i osjećaj
samoefikasnosti
Teorija
socijalnog  Modifikacija ponašanja – postupci
za eliminaciju nepoželjnih
učenja ponašanja i jačanje poželjnih
reakcija (koriste se kod agresivnosti,
usporenog jezičnog razvoja i snažnih
strahova)