VJEŠTAČ

KA
INTELIGENC
IJA

Hercegovac Adin IIIe

 SADRŽAJ

1 DEFINICIJA 2 PREDNOSTI

3 NEDOSTATCI 4 FUNKCIJE
DEFINICIJA
● Vještačka inteligencija (engl. Artificial Intelligence, skraćeno AI) je grana računalne
nauke koja se bavi razvojem algoritama, sistema i tehnologija kojima se omogućava
računarima da simuliraju ljudsko razmišljanje, učenje, zaključivanje i rješavanje
problema.

● Postoje različite vrste vještačke inteligencije,

● uključujući mašinsko učenje,
● duboko učenje, neuronske mreže,
● evolucijsko računarstvo,
● genetske algoritme…

● Tehnologije i algoritmi vještačke inteligencije sve su zastupljeniji u našem

svakodnevnom životu i poslovanju te se očekuje da će imati značajan utjecaj na način
na koji živimo i radimo u budućnosti.
PREDNOSTI
Postoje mnoge prednosti korištenja virtuelne inteligencije, a neke od njih su:

• Brzina: Virtuelna inteligencija može obraditi ogromne količine podataka u veoma

kratkom vremenskom periodu, što znači da se odluke mogu donijeti brže i
efikasnije.
• Preciznost: Budući da virtuelna inteligencija koristi algoritme za obradu podataka,
odluke koje donose su često preciznije od odluka koje donose ljudi.
• Skalabilnost: Virtuelna inteligencija se može skalirati na veliku mrežu računara
kako bi se obradila ogromna količina podataka u realnom vremenu.
• Ušteda vremena i novca: Virtuelna inteligencija može automatizovati mnoge
procese, što znači da se troškovi poslovanja mogu smanjiti, a produktivnost
povećati.
NEDOSTATCI
Iako postoji mnogo prednosti korištenja virtuelne inteligencije, postoje i neki nedostaci. Neki od njih
su:

• Nedostatak ljudskog faktora: Virtuelna inteligencija nema sposobnost da shvati kontekst i emocije,
što znači da ne može uvek donositi odluke koje bi ljudi doneli u istoj situaciji.

• Ograničena funkcionalnost: Virtuelna inteligencija može funkcionisati samo u okviru okoline u koju
je programirana. Ako se dogodi nešto van njenih parametara, može doći do pogrešne odluke.

• Nedostatak kreativnosti: Virtuelna inteligencija nema sposobnost da kreira nove ideje ili da se
prilagođava nepoznatim situacijama.
VRSTE
• Slabi AI (uski AI): sistemi koji su dizajnirani za
obavljanje specifičnih zadataka, poput
prepoznavanja lica ili vozila, a nisu sposobni za
razumijevanje konteksta ili donošenje odluka o
nečemu drugom.

• Jaki AI (opšti AI): sistemi koji su sposobni za

obavljanje širokog raspona zadataka i koji su
dizajnirani za razumijevanje konteksta i donošenje
odluka o nečemu drugom od njihovog specifičnog
zadatka. Takvi sistemi bi bili sposobni za samostalno
učenje i razumijevanje svijeta na isti način kao i ljudi.

• Superinteligenciju: teorijski sistemi koji su sposobni

za obavljanje zadataka s većom učinkovitošću od
bilo kojeg ljudskog bića.
 KAKO
FUNKCIONIŠE
Vještačka inteligencija (VI) koristi računalne algoritme i matematičke modele kako bi omogućila računarima
da obavljaju složene zadatke i donose odluke bez ljudske intervencije.

To se postiže korištenjem tehnologija poput mašinskog učenja, prirodne jezičke obrade i računalnog vida.

Vještačka inteligencija se primjenjuje u različitim područjima i može pomoći u automatizaciji zadataka,

poboljšanju kvalitete usluga i proizvoda, predviđanju trendova i donošenju boljih poslovnih odluka.
● Ključne tehnologije koje se koriste u razvoju AI uključuju mašinsko učenje, duboko
učenje, prirodno procesiranje jezika, računalni vid, robotsku procesnu automatizaciju i
više drugih.

● AI ima širok raspon primjena, uključujući autonomna vozila, robotiku, medicinu,

sigurnost, financije, marketing, društvene medije i više drugih. AI se također sve više
koristi u različitim industrijama, uključujući industriju zabave, obrazovanje i
proizvodnju.

● Unatoč svim prednostima, postoji i nekoliko izazova u razvoju i primjeni AI,

uključujući pitanja etike i sigurnosti podataka. Važno je da se AI razvija na način koji
je odgovoran i u skladu s vrijednostima društva.
PRIMJERI
KRAJ!

Hercegovac Adin IIIe