PLANIRANJE

Mr Igor Todorovi

Gdje smo sada?

Kako e mo mjeriti?

Kako e mo kontrolisati?

...?

Gdje elimo da budemo?

Kako e mo tamo doi? Kako e mo to provesti?

Planiranje

Planiranje
Planiranje je temeljna, polazna funkcija menadmenta
Predstavlja prvu meu jednakim funcijama

menadmenta

Planiranje
Planiranje je proces koji ukljuuje izbor zadataka i

ciljeva te akcija za njihovo ostvarivanje

Zahtjeva odluivanje, odnosno izbor izmeu

alternativnih buduih smjerova djelovanja

Kljuni aspekti planiranja

1.
2. 3. 4. 5.

6.
7.

Vezano za kontrolu iroka primjena Formalno i neformalno planiranje Utvrivanje i omoguavanje ostvarivanja organizacionih ciljeva Vremenski period (od nekoliko nedelja do niza godina) esto brkanje sa predvianjem Fleksibilnost

Planiranje
Planovi osiguravaju racionalan pristup ostvarivanju prethodno odabranih ciljeva.
Planiranje ima zadatak poduzeu osigurati: da zna zato postoji i to mu je temeljno podruje djelovanja, da zna koje su mu dobre, a koje loe strane, da zna koje prilike i prijetnje dolaze iz eksterne okoline, da moe prepoznati i uspostaviti odgovarajue standarde poslovanja, da ima definisana pravila ponaanja (politiku) koje e se pridravati svi zaposlenici u izvravanju ciljeva poduzea.

Proces planiranja
1

Iniciranje procesa Utvrivanje ciljeva Utvrivanje planskih premisa

Utvrivanje upotrebljivih alternativa

Ocjenjivanje alternativa Odabiranje najboljih, najpovoljnijih alternativa Formulisanje podravajuih planova Implementacija planova

Vrste planiranja
Prema prirodi odluka
Prema vremenskom horizontu Prema funkcionalnom podruiju Prema pristupima

Prema prirodi odluka

Strategijsko planitanje
Operativno planiranje

Prema prirodi odluka

Strategijsko planitanje Rjeavanje strategijskij problema Donoenje strategijskij odluka Odreivanje najvanijih ciljeva Orjentisano interno i eksterno Interna analiza Eksterna analiza veoma bitna Na najviem nivou

Prema prirodi odluka

Prema Eriu strategijsko planitanje mora da obuhvata

slijedee korake:
1. 2. 3. 4. 5.

Analizu eksternog okruenja Analizu internog okruenja Definisanje ciljeva Definisanje strategijskih alternativa Ocjenu i izbor

Prema prirodi odluka

Operativno planiranje Kratkorono Rjeavanje konkretnih, praktinih problema Nastavlja se na strategijsko planiranje Planovi i procedure za ostvarivanje ciljeva organizacije Operatvni menaderi

Prema vremenskom horizontu

Dugorono planiranje Period preko 10 godina
Srednjorono planiranje Period od 3 do 7 godina Kratkorono planiranje Period do godinu dana

Prema funkcionalnom podruiju

Planiranje se dijeli po poslovnim funkcijama

organizacije Razlikujemo vie vrsta planiranja

Onoliko koliko ima baznih funkcija u organizaciji

Npr: planiranje nabavke, planiranje proizvodnje,

planiranje finansija, planiranje kadrova, itd.

Prema pristupima
Prema R. Akofu 1. Zadovoljavajui 2. Optimizirajui 3. Adaptivni
Prema Eriu 1. Inside Out 2. Outside In

Drugi pristupi 1. Top down 2. Bottom up

Planiranje i odluivanje
Donoenje odluka je sastavni, neodvojivi dio rada

menadera na svim nivoima

Planiranje predstavlja odluivanje (u veini situacija) Rezultat planiranja su odgovarajue odluke Odluke donose i svi zaposleni u organizaciji Kontrola kvaliteta proizvoda i usluga Higijensko-tehnika zatita na radu Itd.

Planiranje i odluivanje
Programirane odluke Donose se u skldu sa propisanim politikama, procedurama i pravilima organizacije Ogranieno na probleme koji se ponavljaju i ija se rjeenja mogu unapred predviditi i uniformisati Ograniavaju slobodu pojedinaca u organizaciji (daju im mali prostor za odluivanje) Neprogramirane odluke Donose se za pojedinane, nestandardne i neprevidive probleme

Faze procesa odluivanja

Faza ispitivanja situacije 2. Faza iznalaenja alternativa 3. Faza procjene alternativa 4. Faza implementacije i nadgledanja odluke
1.

Kljuni elementi planiranja

1.
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Misija Ciljevi Strategije Politike Procedure Pravila Planovi Programi Budeti

Model procesa strategijskog menadmenta

VIZIJA

O S R k E r D u I N e nj A e

Vanjska Vanjska sredina okolina:

Formulisanje strategije Formuliranje strategije

Implementiranje Implementacija strategije

Evalulacija i i Evaluiranje kontrolisanje kontroliranje

Opta sredina okolina Poslovna Poslovna sredina okolina

Misija Ciljevi
Strategije

Politike

Unutra nj Unutranja asredina okolina:

Programi

Struktura Kultura Resursi

Budeti Procedure

Performanse

P
I faza II faza

n a

v
III faza

a
IV faza

Misija
Misija definie osnovnu funkciju ili zadatak

preduzea.

Misija odreuje domenu poslovanja preduzea u

terminima proizvoda i usluga, kupaca, trita, tehnologija, nivo proizvodnje, distribucije, imovine i sposobnosti preduzea.

Misija
Svaka vrsta organiovanog djelovanja bi trebala imati

svrhu ili misiju.

Npr. svrha privrednog preduzea je proizvodnja i

distribucija prirodnih dobara i usluga.

Ciljevi
Predstavljaju odreeno, eljeno stanje ili eljeni uinak

koji organizacija namjerava da ostvari u nekom kraem ili duem vremenskom preiodu.
Usko vezani sa misijom organizacije
Za razliku od misije, ciljevi imaju prostorno i

vremensko ogranienje

Osnovna uloga ciljeva

Postojanje ciljeva daje svrsishodnost aktivnostima

organizacije Slue za usmjeravanje i koordinaciju svih aktivnosti, organizacionih dijelova i pojedinaca Predstavljaju osnovu na bazi koje se donose druge upravljake odluke Na osnovu njih se vri alokacija resursa Doprinose poveanju performansi organizacije Koriste se i kao standardi za ocjenu uspjenosti u radu menadera Predstavljaju osnovu i izvor za motivisanje lanova organizacije

Podjela ciljeva
Sa stanovita prirode podruija
Sa aspekta vremena Prema vaznoti Ostale podjele

Podjela ciljeva
Sa stanovita prirode podruija Ekonomske i nekekonomske Sa aspekta vremena Dugorone, srednjorone i kratkorone Prema vaznoti Primarne i sekundarne Ostale podjele Osnovne (temeljne), parcijalne i induvidualne

Hijerarhija ciljeva
1. Socioekonomska svrha 2. Misija
Upravni / nadzornbi odbor

Pr

ad ol je

Top menandment

e pr do oz od up ist

od oz go

pr e

3. Ukupni ciljevi organizacije (dugoroni, strategijski) 4. Odreeni ukupni ciljevi (npr. u kljunim podrujima rezultata)

ma

ist up

re go

Pr

5. Ciljevi dijela preduzea

Menandment srednjeg nivoa

6. Ciljevi odjeljenja i jedinica

Menandment nieg nivoa

7. Ciljevi pojedinaca - Radna uspjenost - Ciljevi linog razvoja HIJERARHIJA CILJEVA ORGANIZACIJSKA HIJERARHIJA

Naela utvrivanja ciljeva

1.
2. 3. 4. 5. 6. 7.

Mjerljivost Pokrivanje glavnih podruija poslovanja organizacije Ambicioznost, odnosno izazovnost ciljeva Vremenska odreenost ciljeva Povezanost ciljeva sa nagradama za njihovo izvravanje Ukljuivanje zaposlenih u formulisanje ciljeva Praenje ostvarivanja ciljeva

Strategija
Strategija se definie kao utvrivanje osnovnih

dugoronih ciljeva preduzea, usvajanje pravaca djelovanja i alokacija resursa nunih za njihovo ostvarenje.
Mintzberg, Quinn, i Voyer su definisali strategiju kao

nacrt ili plan koji integrie glavne ciljeve, politike i akcije preduzea u jedinstvenu cjelinu

Strategija
Svrha strategija je utvrditi i dati na znanje, pomou

sistema glavnih ciljeva i politika, zamiljenu sliku preduzea.

Strategijom se nastoji tano odrediti kako e

preduzee ispuniti svoje ciljeve, a to je zadatak brojnih veih i manjih prateih programa.

Vrste strategije
Korporativna strategija
Strategija stratekih poslovnih jedinica Funkcionalna strategija

Podjela strategija prema hijerarhiji ili tipovima i nivoima upravljanja

Opa i korporativna strategija Korporativna strategija

Poslovna strategija Strategija poslovnih jedinica Strategija poslovnih jedinica Strategija poslovnih jedinica

Funkcionalna strategija Strategija proizvodnje Strategija finansija Strategija marketinga Strategija istraivanja i razvoja Strategija upravljanja kadrovima

Strategijske opcije
1.
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Koncentracija na jedan posao Vertikalna integracija Koncentrina diversifikacija Konglomeratska diversifikacija Zajednika ulaganja Strategija ogranienja Strategija liavanja Likvidacija Reorganizacija Kombinacija navedenih strategija

Formulisanje strategije
Analiza konurentske pozicije preduzea ili industrije Porterova analiza pet konurentskih snaga

Pregovaraka mo dobavljaa Pregovaraka mo kupca Pretnja od supstituta Opasnost od ulaska nove konurencije Rivalitet

Porterova analiza pet konurentskih snaga

Barijere ulaska

Snaga kupaca

Rivalitet

Snaga dobavljaa

Supstituti

Politike
Kreiraju se sa ciljem da se omogui menaderima da

odluuju na slian nain u slinim situacijama

Politika je skup stavova, naela, principa i kriterija

kojim se usmjerava odluivanje i akcija u poslovanju organizacije

Politike
Definie podruje unutar kojeg se trebaju donositi

odluke te osiguravaju konzistentnost odluka sa ciljevima. Npr. politika preduzea moe biti da ne dovodi nove ljude ve napreduje i usavrava postojei kadar.
Politike se proteu na svim nivoima organizacije, od

politike preduzea, preko politike odjela do politika najmanjih segmenata organizacije

Pravila
Posebne postavke o tome ta se moe ili ta se ne moe

da ini u organizaciji u datoj situaciji

Ona ine iskljuive direktive: Zabranjeno puenje Obavezna zatitka oprema na radu Itd.

Procedure
Predstavljaju smjernice za djelovanje, odnosno akciju

ili izvrenje, te kako takve preciziraju ta i kako treba da se uradi

Odreuju tanu hronologiju sleda koraka koje treba

uiniti u esto ponavljanim dogaajima

Primjenjuju se na svim nivoima

organizacije

Planovi
Nastaju kao rezultat procesa planiranja
Plan je nita, planiranje je sve Dvajt Ajzenhauer Plan gubi svaki znaaj ako se promjene okolnosti

BIZNIS PLAN

Planovi
Prema Mitzbergu imaju dvije uloge:
Oni su medij komuniciranja Kao sredstvo kontrole

Podjela planova
Prema vremenu koje obuhvataju Dugoroni Sradnjoroni Kratkoroni Operativni

Specifini planski zadaci za pojedince ili organizacione jedinice, rasporeeni na vremenske intervale krae od jedne godine

Programi
Jednokratno planiranje, odnosno eksplicitni izvjetaji

u pismenoj formi o koracima koje treba preduzeti da bi se ostvarili konkretni zadaci

Skupovi ciljeva, politika, procedura, pravila, dodijeljenih

zadataka, koraka koje treba preduzeti, resursa koje treba zaposliti i drugih elemenata nunih za poslovanje, a obino su poduprti budetom.

Programi
Osnovni program moe zahtijevati niz popratnih programa

pri emu svi zahtijevaju koordinaciju i vremensko usklaivanje.

Oni se izvode iz drugih planskih odluka, prije svih

ciljeva, politika i strategija

Buet
Prikaz oekivanih rezultata izraenih brojano,

odnosno brojkom izraeni programi

Buet moe biti izraen finansijski, u radnim satima, u

jedinicama proizvoda ili satima maina ili u bilo kojem drugom brojanom obliku.

Buet
Temeljni je instrument planiranja u mnogim

preduzeima jer prisiljava poduzee da napravi numeriki prikaz oekivanog toka novca, trokova i prihoda, kapitalnih izdataka ili iskoritenosti kapaciteta.
Nuan je za kontrolu, ali samo ukoliko odraava

planove

Mr Igor Todorovi
igor.todorovic@efbl.org

Kabinet 401 Konsultacije: Ponedeljak Petak

9 - 11 9 - 11