Professional Documents
Culture Documents
KULTURE DALEKOG ISTOKA-konačno
KULTURE DALEKOG ISTOKA-konačno
Nepostojanje sistematskih zapisa o tijeku politi kih i kulturnih zbivanja Vjerske i beletristi ke literature
Rezultati: arheologije (iskapanja zapo eta tek prije 150 godina), numizmatike, relativne kronologije (kovani novac), apsolutne kronologije (putnici; gr ki izaslanici i kineski budisti)
Indska kultura (2300.-1600. pr.n.e.) Doseljenje Arijaca (poslije 1300. pr.n.e.) Vedsko razdoblje (1000.-600. pr.n.e.) Bimbizara (540.-490. pr.n.e.) 490.-460. pr.n.e. Oko 520. pr.n.e. Dinastija Nanda (360.-320. pr.n.e.) Aleksandar Veliki u Indiji (327.-325. pr.n.e.)
-prve gradske kulture (na podru ju rijeke Inda) -najstarije, nede ifrirano pismo -doseljenje nove etni ke skupine Indoarijci - irenje arijske kulture na istok -sredi te politi ke mo i u kraljevstvu Magadhu -osnivanje budizma (Buddha) i d ainizma (Mahavira) -osvajanja Darija I. (Perzija) -pro irenje kraljevstva Magadhe na zapad i jug -prodor Grka u Indiju
Indska kultura
(2300.-1600. g.pr.Kr)
Najstarija i najzna ajnija nalazi ta na podru ju uz dolinu rijeke Ind, Ravija i Satleja (oko 70 nalazi ta) starosjedioci:Dravidi Ratarstvo i seoske kulture Trgovina izme u stanovnika doline Inda i susjeda u Mezopotamiji
Indska kultura ima svoje pismo, sustav mjera, keramiku izra enu na lon arskom kolu i znanje obrade bronce Pismo na pe atnicima iz indske kulture jo uvijek ne umijemo itati
Doba procvata velikih gradova: Mohend o Dara (400km od u a) i Harappa (na Ravi) smjer sjever-jug, prava mre a ulica, centralna uprava, pro ireni kanalizacijski sustav, bedemi tite donji grad
na zapadu, na bre uljku nalazila se citadela -kompleks velikih razmjera: stambene ku e, itnice, vojarne, upravne zgrade, ku e robova, samostani, kupali te (12x7,2.5 m)
Gradske stambene ku e: bez ukrasa, od pe enih ili su enih opeka, zidovi oblijepljeni ilova om, ispred dubok bunar Oru je: nije se razlikovalo od oru ja za lov Pismo- neodgonetnuto: 270 znakova, slogovno pismo
Umjetnost: oslikana keramika, posu e-glineni predmeti izra ivani na lon arskom kolu, plastike od bronce i kamena Poznato oko 1200 pe atnika (slika ivotinje + natpis)
Na S-Z Indije stvaraju Pend ab (Zemlju 5 rijeka) Primjenjuju kovine (bakar,zlato i srebro) Dru tvo se raduje ivotu, bogatstvogoveda, ovozemaljski ivot; ratarstvo i sto arstvo
VJERA:
vedsko razdoblje duhovni razvoj, u enje o ponovnom ra anju temelj svih kasnijih religija Indije, prodor Arijaca na istok -> Upani ade ( ivot=mukotrpan)
BUDIZAM
BIDDHARATHA GAUTAMA = BUDDHA (prosvijetljeni) Umro oko 480. pr.n.e. Tragao za na inom kako da se iza e iz kruga ponovnog ra anja Zalagao se za jednakost u dru tvu Smatrao je da je svaki ivot trpljenje Njegova smrt svr etak vedskog razdoblja
HINDUIZAM
Jasno se odvaja od budizma tako da gradi strogi sistem kata
Za vrijeme Buddhe (560.-480.) sredi te politi ke mo i je u kraljevini Magadha Dinastija Nande (360.-322.) irenje kraljevstva na zapad i jug
Aleksandar Veliki -331. bitka kod Gaugamele, slom perzijskog carstva -327. sklapa savez s kraljem Taksile protiv Pora, te ga zajedno sa indijskom kopnenom vojskom kojoj su bili oslonac slonovi, kona no i pobje uje
KINA
Stanovni tvo se isprva nastanilo u dolinama rijeka: Huang He ( ute rijeke) i Jangce (Duge rijeke)
Temeljem kineske kulture smatraju se Tri dinastije (Xia, Shang i Zhou) Suvremena arheologija svrstava razdoblje Xia u doba kasnog neolitika i po etak bron anog doba, otprilike potkraj 3. tis.pr.Kr
Kultura Xia
Jedna od kultura koja je ivjela u dolini ute rijeke Prema legendi i arheolo kim nalazima dinastija Xia osnovala je prvu dr avu u Kini, me utim granice te dr ave nisu poznate Legenda: mu karci-kraljevi mudraci, a nasljednike su birali prema zaslugama - junak Yu promijenio je tok ute rijeke, te je izabran za nasljednika, a znao je okupiti 800 poglavara i mogao ih je svrnuti ili pogubiti - nakon njegove smrti poglavari su za nasljednika odabrali Yuova sina te je tako postala prva kraljevska dinastija
Car je tako er naredio i izgradnju mauzoleja u kojem je sudjelovalo 700 000 radnika Trebala je ogromna radna snaga, a ljudi su bili primorani na besplatan rad, te se stanje jo i pogor alo kad su uveli o tre kazne za one koji su odbijali sudjelovati
210.pr.Kr.car je umro i po ele su pobune Nakon 5-godi njeg gra anskog rata Liu Huan svrgnuo je dinastiju Qin i osnovao vlastitu Han
Prihva anje konfucijanizma humanizam, individualna odgovornost, i kolektivna sigurnost Napredak: razvila se trgovina diljem cijele zemlje, proizvodila se odje a i namje taj, tehni ka unapre enja; proizvodnja papira i eljeza
HVALA NA PA NJI