Vana napomena! Autor i izdava briljivo su doradili i provjerili savjete koji su objavljeni u ovoj knjizi.

Unato tome nije mogue jamiti za njih. Autor, izdava i njihovi suradnici ne odgovaraju za eventualno nanesenu tetu ljudima, stvarima i imovini.

Snovi se ostvaruju. Svaki dan, svake minute, svake sekunde. Stalno neto prieljkujemo. Svjesno ili nesvjesno. Bez obzira na to vjerujemo li u to ili ne. elimo ak i onda kada uope ne elimo. to prieljkujete? to treba ostvariti u Vaem ivotu?

Naslov izvornika Pierre Franckh Erfolgreich Wnschen Copyright 2006., KOHA Verlag GmbH Original German edition published by KOHA Verlag GmbH, Burgrain, Germany

Predgovor

Moja pria
Sa est godina ostvarila mi se prva elja. Napisao sam pisamce svom anelu zatitniku koje moja majka nikako nije smjela pronai te sam ga stoga sakrio. elja mi se unato tome ispunila. Dobio sam tono onakav bicikl kakav sam i prieljkivao. Tono u boji kakvu sam elio te sa zvonom koje |e na sebi imalo ukras u obliku mia. Kada sam imao devet godina, vie nisam vje rovao, ve sam znao da se elje ostvaruju. Barem moje elje. U meuvremenu sam ve na papirie ispisao mnoge elje koje su se ispunile. uda za
7

mene nisu bila stvar u koju vjerujete ili ne, ve su postala stvarnost. Mali je djeak usprkos svemu odluio to podvri preispitivanju. Sigurno je samo ono to je provjereno. Iz tog sam razloga bio primoran iskuati neto to nikako nije bilo ostvarivo. Palo mi je na pamet da od bia ondje gore naruim ulogu u filmu. Uistinu dobru ulogu, a moje ime treba biti ispisano na forpanu velikim slovima. Na papiri sam stoga i napisao: ...da me svi mo gu dobro vidjeti. I doista, jo sam iste godine u igranome filmu Fakinske prie dobio ulogu suparnika glavnog junaka. Moji su roditelji sma trali da je rije o udu a ja svojom narudbom, koju nitko osim mene nije shvatio ozbiljno. Ja sam je itekako shvatio ozbiljno jer je na rudba bila vrlo tono definirana, mnogo vie od onoga to sam zamislio. Poinio sam, naime, malu, ali sudbonosnu pogreku. Na papiriu sam zapisao da elim da me na filmu svi vide. No, govor nisam ni spomenuo. Redatelj je za vrije me snimanja filma odluio da e lik kojega sam glumio biti pruski djeak koji govori berlinskim
8

narjejem. Na moj posvemanji uas, u filmu sam progovorio drukijim glasom jer su moj glas zamijenili sinkroniziranim govorom. Dobio sam, dakle, prvu veliku ulogu na filmskom platnu; elja mi se ostvarila. Svi su me mogli vidjeti, ali me nitko, naalost, nije mogao uti. Nisam mogao dobiti bolji te, naalost, ni bolniji dokaz svog nepreciznog eljenja (to je i razlog to sam cijelo jedno poglavlje ove knjige posvetio ispravnu formuliranju.) Neko sam vrijeme gnjevno grdio ona bia ondje gore. No naposljetku mi je postalo jasno da krivnja nije njihova. Oni govore neki drugi jezik, a ne moj. Nisu mogli znati to ja smatram dobrim ili loim. Nisu imala iskustva kako se ov dje, na Zemlji, stvari odvijaju, ve su jednostavno samo proveli moje naputke. Otada za mene vie nije bilo dvojbe:
elje se ostvaruju. I to tono onako kao to smo ih naruili.

Kao dijete sam to znao. Kao dijete sam bio u dodiru sa svojim eljama te oekivao da se one
9

ostvare prema mojim zamislima. Sustav papiria s ispisanim eljama tada je besprijekorno izvra vao svoju zadau. No, djeak je rastao te u nekom trenutku i odrastao. Maleni djeak koji je tada kao dijete znao vie nego kasnije kao odrasla osoba postao je skeptian i realist. U pubertetu je vie vjerovao odraslima nego samome sebi. Njegov talent eljenja sve je vie padao u zaborav. U svom odraslom svijetu elio je sam neto postii, htio je biti ponosan na sebe i vjerovati u vlastitu snagu. Tuu je pomo, a posebice onu odozgo smatrao smijenom i sra motnom. U ivotu malenoga djeaka uda vie nisu bila dobrodola. ivot mu je postajao sve tei, ozbiljniji te je esto nailazio na nepremostive prepreke. Poeo se boriti, sve ee usporeivati s drugima te primijetio da igra loim kartama. U meuvremenu je postalo oito da je svijet ne pravedan: zato nekima ba sve polazi za rukom, a drugima ne? Kako to da jedni uvijek imaju sree dok kod drugih sve ide nizbrdo? Zato jedni ive nevjerojatno dobro, a neki strano loe?
10

Odgovor na to pitanje pronaao sam kada sam godinama kasnije naiao na malenu bije lu knjiicu s naslovom uda koja je znaila prekretnicu u mom ivotu. Stuart Wilde u toj knjizi pripovijeda o slinim iskustvima koje sam proivio kao dijete. Jedinstveni nain eljenja naziva narudbom izraz koji udesno pristaje a Wilde tvrdi da djeluje za sve ljude i u svakom trenutku. Bio sam duboko ganut. Poeo sam se prisjeati svog djetinjstva. Tada su jo bila mogua uda o kojima je govorio Stuart Wilde. Bila su mi jednostavno na raspolaganju. Ali zato bi neto poput toga bilo omogueno samo djetetu? Zato ne i odrasloj osobi? Moda ivot i nije tako nepravedan? Moda je jedina razlika izmeu uspjenih i neuspjenih u tome to pobjednici nikada ne sumnjaju u svoje elje? Jednostavno znaju da im pripada ono to poele. Smatraju da je normalno da se njihove predodbe ispunjavanju? Njihove se mi sli ostvaruju, i to neprestano. No, na koji nain razmiljati drukije od drugih?
11

Uspjeni ljudi ne sumnjaju i uvijek su pozitivno usmjereni k svojim ciljevima.

Sve se, naposljetku, uvijek svede na jednu ra zliku. Jedni prieljkuju svjesno i ciljano, a drugi nesvjesno i nekoordinirano, bez spoznaje da su sami uzrok takvog stanja. Knjigom Stuarta Wildea moj se ivot u potpu nosti promijenio. Otada sam u svom ivotu ne brojeno puta elje uspjeno predao. Stvar djeluje! ivot je tako jednostavan, morate samo zaeljeti i nauiti nekoliko malih trikove i toseva. Kao i kod svega, tako i kod uspjenog eljenja moete pogrijeiti u mnogoemu te svata moe poi po zlu.

Poeo sam se paljivo prouavati. Predmet moga zanimanja bile su prije svega moje ne svjesne elja i pitanje kako da zadrim nadzor nad njima.
Naa se oekivanja esto ne ispune, jer oekujemo da se nee ispuniti.

Svemir ne zna razlikovati dobro i zlo. On je dnostavno daje. Svemiru je svejedno hoe li se ostvarenje elje negativno ili pozitivno odraziti na na ivot. Svemir ne poznaje pravedno ili ne pravedno, dobro ili loe, pozitivno ili negativno. Svemir nam daje samo ono to odgovara naim predodbama. Svemir? to bi to trebalo biti? Pa, pomoi e nam ako si svemir predoimo kao gigantski veliku robnu kuu kataloke prodaje. Slina se stvar dogaa i naim eljama. One se obraduju i isporuuju. Neto kasnije u knjizi pozabavit u se stvarnim fizikalnim meudjelovanjem slanja naih elja i njihova ostvarenja u naim ivotima, to jest o
13

I eljeti se moe nauiti

elje se ostvaruju. Svaki dan, svaki sat, svake minute. I nae elje. I to sve. No, to takoer znai da se i nae sumnje ostvaruju kao i nae misli o vlastitoj inferiornosti. Te su misli takoer elje, iako nenamjerne, no svejedno se obistinjuju.
12

odnosu energije i njezine manifestacije na ma terijalnoj razini. Trenutano e nam predodba univerzalne robne kue kataloke prodaje pomoi da ispravno nauimo nain na koji moemo na uiti eljeti. Od pomoi e nam biti da se time neoptereeno pozabavimo. Sve ono zabavno i djeje ostvaruje se mnogo bre i spretnije. Da bismo bez potekoa bili neoptereeni i leerni, vano je znati da nam sve stoji na ras polaganju te da ono to dobijemo nee nikome drugome manjkati. (Ovo se, naravno, ne odnosi na sluaj kada poelim supruga svoje prijateljice.) U posljednjih sam trideset godina mnogo na uio o tome kako uspjeno eljeti. Iz vlastitih i tuih iskustava i pogreaka iskri staliziralo se sedam pravila koja nam pomau ivjeti ivot kakav smo oduvijek eljeli. Ako ne to poelimo na ispravan nain, ostvarit emo sve u svom ivotu. I ono nemogue. ak i ono nedostino. udesno je to ne postoje granice ako neto pravilno zaelimo. Bez obzira na to
14

je li rije o novcu, kui, autu, partneru, poslu ili ljubavi: sve je mogue.
Ne postoje granice. Ogranienja postoje samo u glavi.

Ondje, u glavi, oblikujemo svoj svakodnevni svijet. Mi odrasli to ne znamo ili ne elimo znati te smo stoga najee sa svijetom koji smo sami stvorili vrlo nezadovoljni. Na koji nain otkloniti ogranienja, kako elje ti na pravi nain? Kako da nam poe za rukom da svoje elje izrazimo sasvim jasno i nedvo smisleno, a da predaju svoje elje ne uprskamo ili poelimo neto to zapravo ne prieljkujemo? Kako da ne propustimo predaju? Kako da onome loem u naemu ivotu ne pridajemo preveliku pozornost? Sve su to pitanja koja mi na predavanjima ljudi uvijek iznova postavljaju. No, naposljetku rije je samo o jednome: kako da uspijem u naumu da u svoj ivot pustim uda?

15

elje se ostvaruju. to u mom ivotu treba ostvariti?

to sam ee na svojim predavanjima pripo vijedao o uspjenom eljenju, to su ljudi eljeli vie doznati o toj temi. Mnogo je onih koji su ve uli o najrazliitijim vrstama eljenja te uspjeno eljenje neko vrijeme ak i prakticirali da bi napo sljetku odustali jer cijeli sustav za njih naprosto nije funkcionirao. Bio sam zauen da ono to je za mene i moj ivot u meuvremenu postalo posve normalno drugima nije samo po sebi razumljivo. to sam vie pripovijedao, to se postavljalo vie pitanja. Poeo sam preispitivati samoga sebe te ispitivati svoju publiku na koji nain prieljkuju. Postajalo mi je sve jasnije zato kod velikog broja njih to ne djeluje i gdje su pogreke. Sve sam ee sluao molbe da konano neto napiem o nainu rada uspjenog eljenja. Veliko hvala svima onima koji su me na to uvijek iznova primoravali. Bez vas ne bi bilo ove knjige.

Jo mi je uvijek u sjeanju gospoa koja mi je uz ljubazan osmijeh rekla: Znam da ete napi sati tu knjigu. Zato? zapanjeno sam upitao. Jer ja to elim.

16

17

Pravilo broj 1

ih nain pustiti na energetsko putovanje. Kod nevanih stvari prije smo skloni vjerovati da e se elja ostvariti jer nam ionako nije osobito vana. Upravo je povjerenje jedna od najvanijih pretpostavki uspjenog eljenja. Povjerenje stvara vjeru u uspjeno eljenje.
Vjera u uspjeh stvara uspjeh.

Jednostavno zaponite

Da biste nauili uspjeno eljeti, najbolje je da jednostavno ponemo. I to laganim vjebama zagrijavanja jer nam je elja da uskoro vidimo i prve uspjehe. Kako na najbri nain doi do malih uspjeha? Malim eljama. Zato malima? Lake je na djeji i neoptereen nain prii malim eljama. Stvari koje nam ne znae mnogo ne nose toliki teret straha. Mogue ih je predo iti te ih ponovno zaboraviti, odnosno na taj
18

Najvanije je vjerovati u uspjeh. To je praizvor koji elju neprestano hrani energijom. Vjera je ta koja pomie planine.

Stvar razuma
Razum za razliku od vjere zahtijeva logina objanjenja te e nas stoga pokuati uvjeriti da eljenje ne moe djelovati. Razum ne zna druga ije. No, svako novo pozitivno iskustvo i uspjean doivljaj doprinijet e tome da uskoro budemo uvjereni da posjedujemo sposobnost uspjenog eljenja. Um izuzetno brzo ui. No, zna samo ono to je sam iskusio i to razumije. Ostatak ne eli te ga ne moe percipirati.
19

Razum nije ovlaten za uda. Naprotiv, sve e napraviti da sprijei bilo koje udo. Stvari koje se ne uklapaju u njegov svjetonazor, ne postoje. Stoga u kasnije u knjizi na primjeru znanstvenih spoznaja objasniti na koji se nain nae elje ispunjavaju i beziznimno ostvaruju. To je ar gument koji moemo podastrijeti razumu kada opet zapone sumnjati. Da neto razjasnimo: velika uda takoer mo gu funkcionirati, univerzumu je svejedno je li vaa elja velika ili mala.
Naa predodba je uvijek ta koja neto doputa ili sprjeava.

vie nije udo ve ipak uspjena isporuka nae elje. etvrto i peto udo postaju potvrda elje. Na razum shvaa da oito postoji neto to ne moe mo objasniti. Prilagoava se situaciji i osmiljava novi koncept. Odjednom poinje prihvaati novi svijet jer uspjeno eljenje funkcionira na nain koji je razumu razuman: prima se i alje. Um se tijekom vremena poinje osjeati kao stvoritelj. I tako odjednom vjerujemo najveem fizikal nom zakonu:
Energija slijedi pozornost.

Naa je predodba sazdana tako da zapravo ne vjerujemo u ispunjenje svojih elja i upravo zbog toga nesvjesno vrlo snano radimo protiv ostvarenja naoko velikih stvari. Manja se uda, naprotiv, u izvjesnim i slu ajnim okolnostima ipak mogu dogoditi, sjetimo se samo poslovice: Slijepa koko nekada prona e zrno. Nakon prvih manjih uda, pronai emo moda hrabrosti za jo jedno udo koje, tko zna,
20

Ako je to istinito, govori razum, mogli bismo se odvaiti poeljeti i neto vee. Naravno. Od velike je vanosti da na um doista uvjerimo u to. To e nam najbolje poi za rukom ako zapone mo malim udima. Moramo paziti da ostanemo pri tome. Nepokolebljivo. Stoga emo zapoeti kratkom testnom fazom. Potreban nam je uspjean dogaaj da bismo svom razumu mogli rei: Gle, ovo djeluje. Potrebno nam je neto konkretno kako bismo
21

se rijeili svojih ustaljenih uvjerenja da ionako neemo uspjeti.

Rezervacija parkiralinog mjesta Da uzmemo primjer popularnog parkiralinog mjesta kojeg nikada nema ni za lijek jer nam ga drugi zauzmu ispred nosa? Moglo bi biti korisno. Prednost broj 1 Parkiralina mjesta najlaka su vjeba jer parki ranje nije opasno i ozbiljno za nas ni naa dosa danja uvjerenja. Kada bismo uspjenim eljenjem uspjeli pribaviti parkiralino mjesto, to nam ne bi poljuljalo sustav razmiljanja. To je vano jer na razum osjeti kada mu je pozicija glavnog mislioca dovedena u pitanje te se protiv toga bori. No, parkiralino mjesto prije je zabava, svoje vrsna igra. Upali li nam stvar s parkiranjem, to jo uvijek nita ne dokazuje. Prednost broj 2 Parkiralino mjesto doista nije toliko vano da bismo vjerovali da ga uistinu ne zasluujemo. Situacija je posve drukija kod veih uda. Kada nam je neto uistinu vano, mnogo smo sumnji23

Vjeba ini virtuoza

Jo smo poetnici u umjetnosti svjesnog uspje nog eljenja. Smatrajmo se naunicima. Zlatarski naunik, primjerice, nee prvo prionuti izradi dragocjene dijamantne ogrlice. To mu je cilj. Na kraju svojeg kolovanja, nakon to svlada potrebno znanje i vjetinu, znat e rukovati dra gocjenim materijalima. To nam je cilj; htjeli bismo da nam eljenje, kako velikih tako i malih stvari, ide od ruke te da dobijemo eljeni rezultat. Stoga vjebajmo radije na malim eljama kako bismo skupili iskustvo. To znai da emo i grijeiti jer se na vlastitim pogrekama ui. Upravo je to bio sluaj s mojom eljom za ulogom na filmskom platnu. Vje bajmo stoga na stvarima s kojima emo ubrzo doivjeti uspjeh.

22

aviji i vjerujemo da do odreenih dogaaja u naem ivotu nee doi jer smo potajno uvjereni da ne zasluujemo neto udesno. Nisam za to dovoljno lijep, pametan, bogat ili inteligentan. Kako to djeluje? Moja narudba parkiralinog mjesta Kada izlazim iz kue, aljem kratku molbu. Moji sugovornici su ovaj put parkiralini aneli. Mo gao bih naravno rei i dragi svemire ili dragi kozmose ili draga eljena energijo. Kojim god to imenom nazvali, zapravo nije vano, glavno je da djeluje. Aneli su mi svakako najdrai. Smatram ih osobnijima i primljivijima. Kojeg god sugovornika odabrali, vano je da ga ne ismijavate i ne smatrate glupim. Prieljkujemo parkiralino mjesto i prolazimo kroz testnu fazu. U fazi testiranja ponekada je doputeno uiniti i neobine stvari. Dragi parkiralini anelu, u ulici imam parkiralino mjesto. Ono je ve odreeno za me ne. Dobit u ga, i to tono kada onamo stignem.
24

elju ne smijemo izrei neposredno prije nego to stignemo na odredite jer je ak i svemiru potrebna odreena prednost. Najbolje je, dakle, ve pri odlasku od kue izraziti svoju elju. To! Djeluje! Danas elimo povjerovati u to. Danas emo provjeriti snagu svojih misli i vidjeti kako ivot moe biti jednostavan. Na putu prema odreditu ne mislimo o tome vie nego to je potrebno. Ako jo nemamo iskustva u uspjenom eljenju, prije emo poeti sumnjati u sebe nego biti si gurni da sve radimo u vlastitu korist. injenica je da e se, kada svojim vozilom stignemo do cilja, dogoditi udo. Jedno je parki ralino mjesto slobodno ili netko s njega upravo odlazi, i to tono ono koje nam je potrebno. Otkada Michaela i ja uspjeno elimo, ne mamo vie potekoa pri traenju parkirali nog mjesta. Ve desetljeima! U meuvremenu molbu izriemo gotovo usput jer znamo da je komunikacija uspostavljena te da e naa elja zasigurno stii na odredite.
25

Ne odvija se sve uvijek savreno. Ponekada i mi zaboravimo izrei elju te nam bude vrlo smijeno kada je sve prepuno automobila koji su u potrazi za parkralinim mjestom. U takvoj situaciji uvijek zapitam Michaelu: Vjerojatno si prekasno naruila? Njezin odgovor glasi uvijek jednako: Mislila sam da si ti ve odavno obavio narudbu. U takvim nam trenucima postaje jasna razlika izmeu uspjenog eljenja i mukotrpne borbe za neto.
Suraivati sa svemirom znatno je jednostavnije nego se sam muiti.

U potrazi za biljkama Prije nekoliko smo godina za na ugodni dom eljeli nabaviti neke biljke. Trebale su biti velike i dopirati do samog stropa. Obilazili smo trgo vine s graevinskom opremom, cvjearnice te rasadnike. Ubrzo nam je postalo jasno da ono to elimo nadilazi nae financijske mogunosti. Velike izrasle palme i druge biljke stajale su pravo malo bogatstvo, a lijepe ukrasne posude da ne spominjemo. Nije nam preostalo nita drugo nego da poe limo, zahvalimo i vjerujemo. Ve nakon tjedan dana zazvonio je telefon. Jedan nas je prijatelj pitao imamo li vremena i volje da idemo s njim. Neko veliko poduzee zbog steaja rasprodaje sav namjetaj. Uredski namjetaj nije bio na popisu naih elja, ali htjeli smo pomoi svojem prijatelju. Pri ulasku u uredsku zgradu, sve nam je posta lo jasno. Smjekale su nam se visoko izrasle biljke u ogromnim prekrasnim ardinj erama. Budui da ih nitko nije elio, steajni nam ih je upravitelj dao gotovo besplatno. Unajmili smo kamion te
27

Dakle, iskoristimo snagu koja nam svima stoji na raspolaganju. ak i ako je rije o neemu toli ko jednostavnome kao to je parkiralino mjesto. Ve si dugo vremena Michaela i ja olakavamo svakodnevni ivot takvim malim eljama te nam se to sad u cijelosti ini samo po sebi razumlji vim. Cijelu bismo knjigu uspjeli popuniti samo takvim malim udima.
26

ih jo istoga dana odvezli kui. Biljke su uistinu bile toliko velike da smo kod kue prvo morali napraviti mjesta za njih. Odaberite jo nekoliko takvih manjih elja. Postanite uspjeni s njima. Uvjerite sebe i svoj razum, steknite povjerenje. Tada se s punim povjerenjem moete pozabaviti i veim eljama. Uinite to. Uostalom, samo e vas va razum smatrati smijenima, no va razum nije ovlaten za uda. Pravilo broj 2

Tono formuliranje

NaeloJa sam
Kada ljudi neto poele, uvijek iznova ine najve u greku jer svojim odabirom rijei alju posve drukiju poruku nego to im je to bila namjera. Iako ne mislite nita loe, na taj se nain neete pribliiti svojem cilju. Naprotiv. Najee elje izraavamo tako da nesretno stanje u kojem se nalazimo jo dodatno zabetoniramo. Primjerice, prieljkujete li mnogo novca, tada je posve pogreno formulirati naredbenu reeni cu elim postati bogat. Ono to ete dobiti jest upravo stanje elim postati bogat. To stanje

28

29

vam je ve poznato. Rije je o stanju prieljku jem neto, a nije rije o stanju imam neto. Na taj nain samo naglaavamo svoje nedostatke.
Ne stvarajte stanje prieljkujem neto, ve stanje imam neto

Uvijek elimo u sadanjem obliku, nikada u buduem obliku.

Ispravna formulacija stoga glasi: Spreman sam za bogatstvo u svojem ivotu. Ili: Ja sam bogat i sretan. Ili: Novac koji mi je namijenjen ve postoji i upravo pronalazi najbolji nain da doe u moj ivot. Naa reenica glasi: Ja jesam bogat. A ne: elim postati bogat. Prieljkujemo li sretnu vezu, tada ne smijemo poeljeti: elim imati pravog partnera u svom ivotu ili elim upoznati odgovarajueg par tnera. Na taj e nain sve ostati po starome. Svemir razumije da neto prieljkujete i alje vam stanje eljenja. Svemir ne poznaje razliku izme u sadanjosti i budunosti. Ono to mislimo i osjeamo, to i dobivamo. To za nae formuliranje elje prevedeno znai:
30

elim postati sretan donijet e nam naalost upravo to: eljenje. I nadalje emo upravo to htjeti. Svemir shvaa nau elju da neto prielj kujemo. Ja jesam sretan, donosi nam stanje koje zapravo prieljkujemo. Ja sam otvoren i spreman u svoj ivot pustiti ljubav, otvara vrata. Potraga je na kraju. Znam da za mene postoji prava osoba koja sad dolazi u moj ivot, donijet e nam eljenu osobu u ivot.

Praviti se kao da neto jest

elimo li novi ormar za dnevnu sobu, tada je najbolje da stari ormar ve ispraznimo, nekome poklonimo ili ga uklonimo iz sobe. Polazimo od stajalita da se elja ve obrauje. Ormar smo ve kupili. Ormar ve postoji i samo je pita nje vremena kada e novi ormar stajati u naoj dnevnoj sobi.
31

initi kao da neto ve jest primorat e sve mir na djelovanje. to je elja jasnije prisutna u naoj predodbi, to e se bre izjednaiti udna neujednaenost izmeu snage misli i stvarnosti.
Ono to elimo ve imamo.

Nae elje moemo pospjeiti tako da se pravi mo kao da su se ve ostvarile. Zato je to stanje pravim-se-kao-da-ve-jest toliko vano? Zato to se na taj nain uvijek iznova na pozitivan nain bavimo stvarima i dogaajima koji nam dolaze u susret te puni oekivanja iekujemo susret. Da kle, potrebno je dovesti se u pravo raspoloenje. Nae sumnje e popustiti, ojaat emo povjere nje i emocionalno osjetiti da nam ovakvo stanje moe biti ugodno i lijepo. Istodobno razumu dajemo vrlo malo prostora da trai argumente koji dokazuju suprotno. Uvijek kada nas um eli uvjeriti da je na plan nemogue ostvariti, moemo mu suprotstaviti veselje i ivotnu snagu koja se u naem ivotu manifestira dogaajima koji nam ulaze u ivot. Tako u se osjeati ka da stigne. Emocije su uvijek jae i intenzivnije nego argumenti koje nam um moe podastrijeti. Osjeajem predveselja jaamo u svojim eljama te se neemo dati pokolebati. No prije svega, nau svijest o nedostacima pretvorit emo u svijest o blagostanju. Ono to prieljkujemo to i posjedujemo, jer nam to po
33

Na taj e nain snano narasti pritisak nae elje. Energija koju aljemo toliko je jaka da se narudba nalazi posve gore na hrpi spisa naega referenta. Bez obzira na to je li rije o dotino me ormaru, novcu ili novome partneru. to se vie pravimo kao da smo ve bogati ili u eljenoj vezi s novim partnerom, to e se bre ostvariti ono to prieljkujemo jer cijelo vrijeme neprestano emitiramo nevjerojatno jaku energiju. Dogaaj koji prieljkujemo doslovno privlaimo u svoj ivot. To ne znai da emo, elimo li postati bogati, ve prije uvelike prekoraiti sredstva na tekuem raunu, ui u minus i suludo troiti. Ne, to znai da emo se ve osjeati bogato. Bogatstvo je dio naeg ivota.
32

prirodi pripada. Vie neemo stvarati emocio nalno ili financijsko siromatvo, ve emo svaki dogaaj ili susret percipirati kao neto to e nas dovesti korak blie naoj elji.

zano, ne prepoznajemo ono udesno u svojim ivotima, ve uranjamo u potmuli strah. Energija uvijek slijedi pozornost. To znai da uvijek privlaimo dogaaje kojima se bavimo, a to je tono ono to ne elimo, ve upravo uas koji elimo izbjei.
Sve to elimo izbjei privlaimo u svoj ivot.

Ne i nijedan iliti strahovanje

Potrebno je biti na oprezu kod elja koje dolaze optereene velikim teretom straha. Strah je poput velikog magneta.
Strahovi privlae dogaaje koje elimo sprijeiti.

Kada neto prieljkujemo, a pritom smo pro eti strahom, zapravo elimo neto izbjei. Bez obzira na to na koliko pozitivan nain to elimo izraziti. Iza svega toga se krije misao Ne elim da... ili Ne elim nikakav... No, svemir ne poznaje rijei ne i nijedan. Negacija mu ne znai nita. Isto tako nema utje caj na stvari i dogaaje koje elimo izbjei, to jest neto to ne treba uiniti. Takva se elja gotovo uvijek ostvari posve suprotno od nae istinske elje. Svemir, naime, filtrira rijei ne i nijedan iz obrasca narud benice i izvede ih kao da smo ih na taj nain poeljeli.
35

Misli koje su obojene strahom nabijene su i prepune emocija te stoga posjeduju izuzetno snanu energiju. Uvijek se vie bavimo stvarima kojih se pribojavamo. Neprestano zamiljamo najgore scenarije sa svim moguim detaljima te ih uvijek iznova vrtimo u mislima. Iako ih se pribojavamo, vie se bavimo njima nego ugodnima stvarima koje nam ivot prua. ak i kada nam je dobro i sve ide kao podma34

Ne elim biti bolestan, kao eljena energija prevedeno glasi: elim biti bolestan. Zato je to tako? Ne moemo neto ne pustiti nastati. Moemo uvijek neto stvoriti, a ne neto ne stvoriti. Sama pomisao na ne-stvaranje, stvara neto nepoeljno. Ne samo zato to svemir rije ne jednostavno kria kao nepoznanicu kako ne postati neto ve i zato to je iza te elje strah od bolesti znatno vei od elje za zdravljem. Ne moemo poeljeti da neto izbjegnemo. Moemo pustiti da se dogodi suprotno od toga. Moramo se pozabaviti s pozitivnim ekvivalen tom. Naredba koja nastaje ondje gore trebala bi stoga glasiti: Zdrav sam. Ta je naredba jedno stavna i jasna. Ova se elja bavi naim zdravljem, a ne bolesti. Budimo iskreni; koliko puta svaki dan pomi slimo i izgovaramo takve negativne elje? Ne elim ostati bez posla. Ne elim umrijeti. Ne elim doivjeti nesreu. Ne elim da me partner ostavi. Ne elim biti siromaan.
36

Na taj se nain bavimo samo negativnim as pektima i aljemo takvu vrstu energiju. Sada ve znamo to dospijeva do primatelja ondje gore. elja bi ispravno formulirana trebala glasiti: Imam posao. Sretan sam u vezi. Imam sve to mi uistinu treba. Moda netko razumije zato neke elje bivaju isporuene na pogrean nain. Nisu pogreno izvedene, naprotiv, narudba stigne vrlo brzo i precizno ostvarena, problem je to je eljeni formular bio pogreno ispunjen.

Zapiite elju
Time se elja pojaava. Na taj nain prvi put fiziki naputa nae tijelo te time dobiva na snazi. Naputamo podruje nagaanja i snova u koje jo uvijek istinski ne vjerujemo.
Kada neto zapiemo, time izraavamo svoju elju.

37

elja je postala materija. Naa vrsta volja. Nepokolebljiva, jasna i nedvosmislena. Trebali biste napismeno izraziti svoju elju, posebice ako ste poetnik u eljenju. Kasnije, kada ve steknete dovoljno uvrenog vjerova nja, ponekada neete morati zapisivati. Moete leerno izraziti svoju narudbu ili nakratko baciti pogled prema gore ili napraviti bilo to drugo to vam padne na pamet. Nedostatak usputnog eljenja jest to vie ne emo znati to smo neko poeljeli te emo prije ili kasnije izgubiti pregled nad situacijom. Osim toga, ne poelimo uvijek neto tek ta ko, u prolazu, ve stalno prieljkujemo sad ovo, sad ono a nae se elje mijenjaju. Ponekada poelimo neto na to uope ne mislimo, ve smo na trenutak time bili poneseni, da bismo sljedeeg trenutka poeljeli neto drugo. Svemir ne mari za to. Ono to smo poeljeli, bit e nam isporueno, ali nam vie nee biti zanimljivo i
38

neemo znati to uiniti s time. Odjednom emo se nai u zbrci odaslanih elja i neemo imati pregled nad vlastitim ivotom. Oko nas se moe odvijati nebrojeno mnogo razliitih i suprotnih stvari, a mi u tom kaosu neemo biti u stanju prepoznati injenicu da smo sami prouzroili tu situaciju. Tomu treba pridodati i sve nesvjesne elje koje nam uistinu ne trebaju. Opet smo ondje gdje smo ve bili, a ne elimo biti: stvari se dogaaju i uope nemamo pojma tko je njihov nalogodavac. Nae prve elje trebali bismo pokuati ostvariti na vrlo svjestan nain. Zapiemo li ih, dat emo im time jasan smjer i vanost. Savjetujem vam da, barem za poetak, u tu svrhu kreirate mali ritual.
Moja je elja vrijedna da se njome pozabavim.

Dopusti stoga da ovaj trenutak postane vrlo pose ban. Imaj dovoljna vremena i mira za sebe. Ovo je trenutak u kojemu oblikuje svoj ivot. Moda e pustiti ugodnu glazbu, upaliti nekoliko svijea
39

ili ostati u apsolutnoj tiini. Vano je samo da se pritom dobro opusti. Kada smo oputeni, ivot izgleda mnogo ugod niji i naa e elja poprimiti oblik na znatno pozitivniji nain. Pozitivne misli su poput katalizatora za nau energiju eljenja. Kasnije emo objasniti zbog ega. Kada svoje elje posve jasno formulira, zapii ih, s dubokim mirom i svijeu da e se one i ostvariti. Savij papiri i stavi ga na neko posebno mjesto. Treba ga spremiti na neko lijepo mjesto, jer nam to mjesto kazuje koliko nam je ta elja vana i sveta. Neka to bude i tajno mjesto za nepozvane goste i radoznalim pogledima nevidljivo mjesto. Vano je da znamo kolika je snaga odaslane elje, to emo potkrijepiti i posebnim mjestom na koje emo spremiti papiri sa eljom. Prednost zapisivanja na list papira ili u dnevnik jest to time imamo izuzetan dokaz koji moemo podastrijeti svojem umu kada se nakon kratkog vremena vie neemo moi sjetiti to smo to no zapisali. Naravno da otprilike znamo smisao
40

svoje elje, ali rijei se vremenom preokrenu i u naem sjeanju poprime drugo znaenje. Nije ni udo jer smo svaki dan obasipani nebrojeno mnogim novim dojmovima. Mijenjamo se mi, mijenjaju se nae misli, a time i nae sjeanje koje nam najee prikazuje iskrivljenu mjeavinu istinitih dogaaja, naih razmiljanja i nada. Kada isporuena elja stigne te iznova proita mo svoju izvornu narudbu, esto emo doivjeti arobno iznenaenje. Puni uenja, utvrdit emo da se naa elja doista u tanine ostvarila, kao to smo to pismeno naruili. Ne zapiemo li elju, zasigurno emo esto stajati pred nerjeivim zagonetkama. To mi se esto dogaalo. Iako je moja elja bila posve tono izvedena, nisam znao to njome zapoeti, jer elju nisam zapisao te sam u svom veselju, naravno, za boravio kako tono, od rijei do rijei, glasi elja.

41

Darovani paket je stigao, ali ne da se otvoriti. Prije otprilike deset godina, nakon naeg filmskog projekta A to je tek poetak koji se prikazivao u kinima, bili smo blizu potpunog financijskog sloma. Zajedniki novac uloili smo u vlastitu producentsku kuu. Iako je film bio iznenaujue uspjean, nije zaradio dovoljno novca. Michaela i ja smo na filmu radili gotovo besplatno, najveim dijelom se odrekli vlastita honorara kako bismo taj novac ponovno uloili u film. Nakon to smo do kraja iscrpili sve financij ske mogunosti, morali smo ipak zatvoriti svoje poduzee, ne znajui kakva nas financijska bu dunost oekuje. Mogli bismo to definirati na poneto drastian nain: izgubili smo sve i u tekim okolnostima morali smo poeti ispoetka. Situacija je bila vie nego napeta. Moja spisatelj ska djelatnost nije jo prinosila toliko da bismo od nje mogli ivjeti, a zadnja uteevina istopila se bre nego to smo mislili. Polako me poela hvatati panika. Michaeli sam priznao to me mu i. Opisivao sam joj najgore mogue scenarije te
42

u svom bojaljivom beznau bio posve uvjerljiv. Barem sam tako smatrao. Bez uvijanja sam joj objasnio da moramo nastaviti s glumom ili da emo biti prisiljeni otkazati najam skupe kue. Najbolje rjeenje jest da to bre pronaemo neki mali stan i preselimo se u njega. To je jedini nain na koji emo moi drati trokove u ne kim odrivim financijskim okvirima dok moda pisanjem ne zaradim dovoljno novca. Michaela se samo smijeila. Kada se Michaela osmjehuje, ne moe joj odbiti ama ba nijednu jedinu elju na ovome svijetu. Barem joj ja to ne mogu odbiti. Kada se Michaela smijei, smije se i njezina dua, a ja znam da e sve opet biti u redu. Istodobno mi je takoer bilo jasno kako nije dan moj prijedlog nee biti prihvaen. Michaela eli ve od svoje jedanaeste godine i divno je znati da je malo to moe uplaiti. Ona u ivotu osim, naravno, mene ima velikog saveznika, i to u svemiru. Kada smo se Michaela i ja prvi put sreli, su srela su se, dakle, dva aktivna eljitelja. Svaki
43

put kada je jedno od nas potiteno i loe volje, onaj drugi ga oraspoloi te se meusobno pod sjeamo da zapravo ne moramo initi nita osim primijeniti svoju snagu eljenja. Michaela je te veeri sa smjekom predloila jedino doista smisleno rjeenje. Jedino to nam je trebalo bilo je uspjeno eljenje.
Kada vie nema drugih mogunosti, uvijek moe eljeti.

dobio jer sam se odrekao najveeg dijela svojih redateljskih i autorskih honorara? Tim bi novcem trebali barem godinu dana ivjeti bezbrino, a novac treba otprilike biti u iznosu kojeg smo se odrekli u korist naeg filma. Ubrzo sam doao do iznosa od oko 80 000 njemakih maraka. No, uistinu lijep broj bio je 77 777 njemakih maraka. elja je konano bila kratka i jasna. Ve sam zahvalio na ispunjenju elje; bio sam siguran da e novac stii i vie nisam htio misliti na njega ili pasti u iskuenje sumnje. Moja je elja trebala zadrati svoju snagu i energiju. Nekoliko tjedana kasnije bili smo pozvani u Dsseldorf na Uneskovu gala veeru da ondje prodajemo sreke u humanitarne svrhe. Kupili smo, kao i svaki put, nekoliko sreaka i za sebe. No, te veeri nijedna naa sreka nije bila dobitna. Nismo dobili nijednu knjigu ni fen. ak niti neki jadni CD. Sve su nagrade ve bile izvuene i podijeljene sretnim dobitnicima, osim jedne: glavnog zgoditka, novog novcatog Jaguara.
45

Naravno. Kako sam to mogao smetnuti s uma? Michaela je zraila takvom sigurnou da sam iznova pronaao izgubljeno iskonsko povjerenje. Ako je pisanje doista moj fah te ako i nada lje trebam pisati, tada e se svemir pobrinuti za financijsku sigurnost. Mogunost koja se nudila kao rjeenje problema bila je isporuke moje na rudbe uz molbu da bude ekspresno izvedena. Tada sam jo uvijek bio uvjeren da za svoje elje trebam neku vrstu opravdanja. Koliko novca nam je potrebno? Koliko emo dugo morati ivjeti od te svote? Koliko sam nov ca izgubio s poduzeem? Koliko novca nisam
44

Odjednom, u istoj sekundi u kojoj se divovski kota lota zadnji put poeo okretati, znao sam da je doao trenutak u kojem e se materijalizirati moja elja. Bio je to veliki trenutak. U tom sam trenutku bio svjestan svemira i svih njegovih da rova. Znao sam da e u tom trenutku moja elja biti ispunjena. Bio sam povezan, bio sam jedno sa svemirom i samo sam uzdisao: O, moj Boe, sada e se dogoditi, a Michaela me zbunjeno promatrala. A ipak, iako sam imao predosjeaj, bio sam podjednako zapanjen kao i Michaela, kada je voditelj Kai Pflaume proitao broj moje sreke. Kai je bio toliko iznenaen to me vidi na pozornici da je odmah ondje, na licu mjesta, nekoliko puta provjerio broj moje sreke. No, nije bilo nikakve sumnje da sam upravo ja izvukao glavnu nagradu te veeri, Jaguar u vrijednosti od 111 000 njemakih maraka. Postavljalo se pitanje koju li u cijenu uspjeti dobiti za auto, jer smo Michaela i ja bili svjesni da ga ne moemo zadrati. Dobitak je trebao osigurati nastavak moga spisateljskog rada. Jedna ugledna autokua preuzela je posao prodaje i oglasila cijenu od 104 000 njemakih maraka.
46

Prolo je tjedan dana, pa jo jedan tjedan, a nakon njega i sljedei. Auto nitko nije htio kupiti. Bilo je dovoljno klijenata u salonu, no svi su prolazili kraj naeg vozila i kupovali isti model za punu cijenu. Nakon tri tjedana spustili smo cijenu na 99 000. Autokua nije bila oduevljena. Strahova li su da e sami sebi pokvariti cijene. Naposljetku su ipak popustili zbog mog inzistiranja. Opet je prolo tjedan dana, pa jo jedan, a auto je i dalje bio na prodaju. Nakon duge borbe uspjeli smo ponovno sniziti cijenu auta na 88 000 njemakih maraka. Uza lud. Prodaja auta i nadalje se inila nemoguom misijom. Nikome nita nije bilo jasno. Vozilo je bilo prava prilika. Nije nedostajalo klijenata, a opet, automobil, koji je u meuvremenu stajao odmah kraj ulaza, nitko nije htio kupiti ak ni po cijeni od 85 000 njemakih maraka. Michaela i ja nismo vie nita razumjeli. Novac koji smo prieljkivali bio je tu, praktiki pred naim oima, ali inilo se da ne postoji nain da doe do nas.
47

Rjeenje je bilo posve jednostavno. Dosad smo sve to smo uspjeno poeljeli i dobili, ak i ovaj auto. Unato tome nismo uspjeli shvatiti to je polo nizbrdo. Odluili smo se smiriti, sjesti i zapitati se o emu je rije. Odjednom nam je sve postalo jasno. Nismo razumjeli. Um tek rijetko moe biti od pomoi kada uspjeno elimo. Intuicija nas najee nave de na put kojim treba dalje krenuti. Odgovor je bio podjednako logian i jasan. Poelio sam da mi se vrati iznos kojeg sam se odrekao u korist filma te da godinu dana moemo ivjeti od tog iznosa. Zamolio sam iznos od oko 80 000. Ili moda ne? Nisam se, naravno, mogao tono prisjetiti. Dopalo mi se ponavljanje boanskog broja 7. Egzaktno toni iznos koji sam poelio bilo je 77 777 njemakih maraka. Uurbano sam nazvao autokuu, a ondje nisu bili ni najmanje oduevljeni mojim prijedlogom. Odbijali su prodati auto po tako niskoj cijeni. Tek su nakon podue rasprave i protiv svoje volje pristali na moj prijedlog.
48

Prolo je tjedan dana, pa opet jo jedan tjedan, a auto se i nadalje nije prodavao. Nisam vie shvaao svijet oko sebe. Sada je ipak sve bilo u redu? Zato moja narudba nije bila isporuena? Ponovno sam nazvao autokuu. Upitao sam je li cijena auta uistinu sniena na iznos od 77 777? Nakon podulje rasprave i povuci-potegni, priznali su mi da u od njih, dodue, dobiti 77 777, pro daju li auto, ali da ele neto na njemu i zaraditi te da je cijena vozila 82 000 njemakih maraka. Tek nakon to sam tvrdoglavo inzistirao da stave dogovorenu cijenu, pristali su na moj prijedlog, vjerojatno i iz razloga da me se konano otarase. Ni dva sata nakon toga uslijedio je poziv. Moj auto bio je za tu cijenu prodan gotovo odmah. Iako razdragan, gotovo sam se razljutio. Zato sam bio takav idiot da nisam zaelio 88 888 ili 99 999 njemakih maraka ili pak novac koji bi bio dostatan za dvije godine? U tom bih sluaju za svoj Jaguar dobio znatno vie. No, bih li doista i dobio vie od 77 777? Taj novac bio je i vie nego dovoljan za nas dvoje
49

i nae potrebe. Vjerojatno se radilo o realnom iznosu koji je mi je pripadao? Ili je narudba bila jednostavno samo precizno isporuena? Najvee iznenaenje u cijeloj prii tek slijedi. Ni godinu dana ranije moja udesna Michaela takoer je osvojila auto! Malu crvenu Toyotu koju i dandanas vozimo. Kako je do toga dolo? Pa, Michaela mi je ispriala kako je nekoliko tjedana ranije od svemira poeljela auto. Neto kasnije u vam ispriati sve o tom udesnom dobitku. Da se vratimo na Jaguara: da sam tada zapi sao svoju elju, utedio bih samome sebi pokoju glavobolju i nekoliko tjedana iekivanja. Kada se elja ostvarila, samo sam se nejasno prisjeao to sam tono poelio. Uostalom, dogaa se prilino esto da nam se odreeni dijelovi isporuke vie ne sviaju. Taj dio sigurno nismo poeljeli. Uvjereni smo da je uslijedila pogrena isporuka. No, napisano dokazuje kako smo uistinu netono i neprecizno
50

formulirali svoju elju i pokazuje da svemir tono isporuuje. Zapisujemo li elje, upravo emo tako u krat kom vremenu nauiti kako postupati s razlikom izmeu eljenoga i isporuenoga. Usporeujemo li nain rada, uskoro emo toliko precizno for mulirati vlastite elje, da e nam ivot poprimiti udo-tvorni oblik. Ovladamo li pravilnim oda birom rijei, uspjeno eljeti postat e prilino jednostavno. Zapisivanjem svojih elja dobili smo dokaz da naa mala tvornica elja funkcionira te da nije rije o izmiljotini. U vrlo kratkom vreme nu ispisat emo mnogo takvih papiria, nae e se poetne brige uskoro raspriti, a zaueno vjerovanje se naposljetku pretvoriti u izvjesnost.
Nita nije tako uspjeno kao uspjeh jer on za sobom povlai daljnje uspjehe.

Kada sam ponovno zapoeo sa eljenjem, skupio sam mnogo takvih papiria. Bili su mi potrebni mnogi dokazi jer sam neko bio uenik
51

prirodoslovne gimnazije. Kao to je nadaleko poznato, ondje se koluju skeptini realisti. Stoga mi je bilo potrebno izvjesno vrijeme da preodgojim svoj um te da ga uvjerim u djelotvornost papiria sa eljama. No, naposljetku su papirii i za moj um bili dovoljno uvjerljivi. Um je shvatio da eljenje funkcionira te ga podrao i prema tome se usmjerio. Rado koristim papirie. U mojoj radnoj sobi dvije velike plutene ploe za poruke ukraavaju uzdune zidove te je stoga kreativni kaos kod mene pregledan. Ta papirologija nije za sva koga; mnogi su mi rekli da im je drae da svoje elje zapisuju u poseban kalendar elja ili da ih drugom bojom zapiu u dnevnik. Nain zapisivanja uistinu ima vie prednosti. Kao prvo, kasnije je lake razumjeti kojim smo putem vrludali dok nismo formulirali elju, od onog poetnog, nedefiniranog: elim puno ... pa do konane verzije. Pri sljedeoj elji moemo preskoiti mnogo praznog hoda. Druga prednost je to elje i nain na koji su ispunjene moete provjeriti uvijek, ak godinama
52

poslije. Iz napisanog moemo mnogo toga naui ti, i to ne samo formuliranje elja u budunosti. Imamo primjer neoborivog dokaza, crno na bijelo, koji moemo pokazati svojem umu kada iznova posumnja i te dogaaje pone pripisivati sluajnosti. Povrh toga, ono napisano iznova nam daje mogunost da pronaemo dovoljno motivacije da neto iznova uspjeno zaelimo. Ne sjetimo se uvijek te mogunosti, pogotovo ne u situacijama kada nam voda doe do grla. I last but not least veliki je uitak i zabava zapisivati svoje uspjene doivljaje!

Jasno, kratko i precizno formuliranje

to smo precizniji pri formuliranju svojih elja, to e tonije biti izvedena naa narudba. to smo neodluniji i rastreseniji, to vie mogunosti postoji da emo dobiti neto drugo, a ne ono to smo uistinu zamislili. elimo li, primjerice, ormar za dnevni bo ravak, tada je mudro opisati kako ormar treba izgledati i na koje e mjesto u sobi doi. Koja
53

boja, drvo i veliina te koji bi predmeti trebali nai mjesta u njemu. Nismo li zaista precizni, postoji mnogo manevarskog prostora izmeu zamiljenog i isporuenog te postoji mogunost da emo dobiti nekakav ormar koji uope nee mo moi upotrijebiti. Bez obzira na to koliko toaka sadri naa narudba i koliko smo je detaljno zabiljeili, sve e toke uredno biti isporuene. Unato tome, primijetit emo da je bilo jo mnogo drugih pojedinih toaka koje smo za boravili i koje nam sada smetaju. Nije vano da sastavite katalog s tisuu toaka jer ima sigurno jo stotine tisua detalja i finesa koje nam nisu pale na pamet i koje su nam isporuene na nain koji nismo poeljeli.
Pokuajte sve sroiti u dvije ili tri reenice.

Kada autor producentu treba predstaviti svoju ideju, tada se od njega oekuje da ideju izrazi jednom reenicom. Ako nismo u stanju vlastitu priu prenijeti u nekoliko rijei, tada nam to tek pogotovo nee uspjeti s mnogo rijei. Iz tog razloga autori esto vrlo dugo rade na tome da osnovnu ideju svoje prie samu u to je mogue krai koncept. Vrlo je slina situacija i s piscima reklamnih tekstova koji ponekada smiju upo trijebiti tek dvije ili tri rijei. No, upravo u tih nekoliko rijei treba biti sadrana cijela bit. to smo krae formulirali svoju elju, to e se preciznije ona ostvariti. to vie rijei i reenica koristimo, to e nam narudba, a time i isporuka elje, postati razvodnjenija i zbrkanija. Kratka reenica koja pogaa bit, ima jau snagu nego esej od dvije stranice. esto sam se imao prilike uvjeriti kako i ne koliko rijei moe imati veliku snagu. Nenamjerna, a ipak uspjena elja Televizija me proslavila i ve sam s dvadeset i dvije godine bio vrlo poznat. No, ne i u kazalitu.
55

Zvui kao proturjeje, ali ipak nije. Moramo li biti precizni i kratki, tada emo biti primorani da prodremo do istinske jezgre svoje elje. Moemo li neto izraziti u dvije reenice, sami emo znati to zaista elimo.
54

Televizija i kazalite tada nikako nisu ili zajedno. Televizijski glumci bili su u kazalinom svijetu ismijavani i na glasu kao glumci drugoga ranga. Bilo je izuzetno teko, gotovo nemogue, da televizijska zvijezda poput mene dobije dobru ulogu u nekom renomiranom kazalitu. Jednog sam dana u kazalitu Residenztheater vidio izvedbu Hamleta s Michaelom Degenom u naslovnoj ulozi. Predstava je na mene ostavila dubok dojam i poelio sam zaigrati u tom ka zalitu po svaku cijenu. Radilo se o nemoguoj misiji. Nisam uspio dobiti ak ni termin kod dramaturga ili tadanjeg intendanta Kurta Meisela. To me toliko razljutilo da sam svu svoju frustraciju prenio na velik list papira. U aru bijesa na njega sam velikim slovima zapisao: Igram u tom kazalitu! Jo ove godine! A ulogu u sam odabrati! Kako bi ba svi mogli vidjeti koliko sam ogor en, taj sam papiri stavio na zid. Kratko, preci zno i sigurno, napisano je pogaalo ono to sam elio. Bio sam uvjeren da se neto mora dogoditi.

Tri mjeseca kasnije nazvali su me iz kazalita Residenztheater. Htjeli su da navratim do njih. to se dogodilo? Michael Degen radio je insce nacije Fausta I. i Fausta II., a uloge nije elio dodijeliti glumcima iz vlastite kue, ve je tragao za novim, svjeim i nepotroenim licima, poput mene. Na audiciji sam pred njime odglumio ulomak u kojoj se u Faustu I. pojavljuje direktor kazalita. Michael Degen poslao me kui te sam tri dana poslije morao izvesti svoju interpretaciju uenika u Faustu. Degen me tada zaista upitao koja mi se uloga vie dopada te koji bih lik elio glumiti. Zamolio sam ga da mi dade vremena za raz miljanje te upitao svog oca za savjet. On je bio miljenja da je bolje da odigram ulogu uenika, klasinu ulogu koja u Faustu II. dobiva na va nosti i prerasta u vrlo veliku ulogu. Tako se dogodilo da sam jo iste godine u kazalitu Residenztheater u Mnchenu zaigrao ulogu koju sam sam odabrao. Intendant Kurt Meisel mi je istog tjedna ponu dio trogodinji ugovor. No, nisam se elio vezati uz neku kazalinu kuu na toliko vremena.
57

56

Na vlastite sam oi vidio kakve su bile reakcije mojih kolege koji su tek s crne oglasne ploe doznali koja im je uloga dodijeljena. Bio sam previe slobodnog duha da bih podnio neto slino. Tada sam, a da toga nisam bio svjestan, vrlo tono i precizno zaelio ostvarenje jedne elje te to iskazao vjeanjem ceduljice na zid. Nisam nimalo sumnjao da e se stvari upravo tako odi grati.

Pravilo broj 3

Zahvala turbopospjeiva uspjenih elja

Kada svoje elje prenesemo na papir, zahtjev emo zakljuiti zahvalom. To je iznimno vano! Zahvala sadri mnogo pozitivnih aspekata za nae uspjeno eljenje pa u ih na ovom mjestu ukratko spomenuti.

Poveati dobrotu
Zaponimo sa zahvalom promatrati sve uspje no u svojim ivotima. Obratimo pozornost na udesne stvari koje nam se dogaaju svaki dan.
58

59

Darujmo im nae potovanje i priznanje. Time emo prepoznati da je ve mnogo toga u naem ivotu savreno u redu. Postanimo svjesni koli ko smo toga dosad uzimali zdravo za gotovo te koliko pozornosti pridajemo onim malobrojnim stvarima u svojem ivotu kojima moda nismo zadovoljni. Napiemo li spontani kratki popis na kojem e stajati sve ono uspjeno u naem ivotu, zaudit emo se koliko se stavaka na njoj nalazi. esto je sluaj da od deset stvari njih osam udesno funk cionira, no mi emo i nadalje neprestano zuriti u onih nekoliko negativnih aspekata. Naravno da na takav nain nedostaci dobivaju na vanosti, a udesno postupno gubi dra i postaje nevano. Promatramo li uvijek samo ono to nam se ne svia, to e nas odvesti do toke kada nam se cijeli na ivot vie nee initi ugodnim.
Stalni pogled na nae nedostatke zaprijeit e nam pogled na nae bogatstvo.

previe se usporeujui s drugima. Najee su to usporedbe koje nas ini nesretnima. udnovato je da kod drugih uvijek uoavamo i promatramo samo pozitivne aspekte zbog kojih nas obuzima osjeaj manje vrijednosti jer ne moemo biti takvi i imati sve to. Sljedea kratka vjeba s popisom prilino e nam pomoi u pokuaju da jednom sami sebe promotrimo izvana. Odaberi miran trenutak i oputeno sjedni. Usredotoi se na samog sebe. Promatraj se sa smijekom. A sad prizovi u sjeanje sve krasne trenutke u svome ivotu. Koliko si toga dosad ve postigao. Kolikim si ljudima pomogao. Koga si dosad usreio. Promatraj se iznova u tim udesnim trenucima svoga ivota. Promatraj ih bez tuge. Dosad si bio sposoban postii sve to. To je tvoja snaga, tvoj talent i tvoje umijee. I u budunosti e uvijek iznova biti spreman za to. Sve to ponov no moe ostvariti. Sada se promotri u svojoj sredini. Promatraj svoju obitelj, prijatelje, svoju rodbinu. Ti si im
61

Moda jednostavno u naelu previe pozor nosti pridajemo onome negativnom. ivimo
60

vaan. U njihovim ivotima neto znai. Tvoja ljubav prema njima tvoje je bogatstvo. Ti si za njih podrka, uporite i uzor. Snagom svojih rijei, svakim svojim djelovanjem mijenja i njihov ivot. Kroz tebe ostvaruju mnogo toga to bez tebe, bez tvojeg ohrabrivanja, tvoje panje i tvoje ljubavi moda ne bi uspjeli ostvariti. Vjerojatno je sama tvoja prisutnost esto bila dovoljna. Osjeti zahvalnost za mogunosti koje ti je ivot dosada pruio, a to je da pokae svoju veliinu. A sada se usredotoi na trenutke u kojima su ti dosad tvoja obitelj i prijatelji pomogli. Koliko ljudi ima dobro miljenje o tebi? Koliko te ljudi voli, iako ti to uvijek ne mogu pokazati? Koliko snage i veselja ti uvijek iznova daju? Koliko esto se s tobom prepiru radi istine jer si im vaan? A sada se promatraj u svojoj neposrednoj oko lini. Koliko si udesno uspio ostvariti sve dosad, unato katkada i najteim moguim okolnostima. U mislima se osvrni oko sebe. Ovo si sve stvorio ni iz ega. Ti si stvaratelj svoga vlastita svijeta.
62

Promatraj se pun dobrote i topline. ivot i tebe obilato daruje. Osjeti koliko je sve udesno. Osjeti svoju zahvalnost. A sada otvori oi i zaponi zapisivati ove u desne stvari na svoj kratki popis. Bit e zauen koliko toga u tvom ivotu ve sada izuzetno dobro funkcionira. Time emo stvoriti i i pokrenuti novi krvotok. Umjesto da stalno razbijamo glavu vlastitim pro blemima, prepoznat emo dobro koje ve postoji u naem ivotu. to ee ponavljamo tu vjebu, to emo jasnije prepoznati dogaaje i ljude u svome ivotu koji rade u nau korist. Prepoznat emo da je na ivot na mnogim poljima poput rijeke.
Zahvalom se udesno mnoi.

Upremo li pogled u neto, tomu emo pred metu dovesti energiju. Zahvalom emo poveati sve one dobre stvari koje ve postoje u naem
63

ivotu jer im jo uvijek dovodimo energiju. ivot e postati sve udesniji jer smo svijest usmjerili na ono lijepo u naem ivotu. Zahvalnost e ispuniti srce. Zahvalnost nas ini istim izvorom energije. to je jasnija i ia energija, to e bre i preciznije moi djelovati nae elje.

Ojaati vjeru Zahvala e odstraniti sve sumnje i brige. Vje rujemo u izvedbu. Osjeamo sigurnost. Kao i u svakodnevnom ivotu zahvaljujemo samo za stvari koje su se ve dogodile. Hvala to to ini za mene. Zahvaljujemo samo za neto za to smo posve sigurni da e biti izvedeno. Zahvalom potvrujemo svoj zahtjev. elja je zapeaena. Ona je poput potpisa na dnu ugovo ra. Djeluje i u najgorim bezizlaznim situacijama, u to smo se Michaela i ja mogli nebrojeno puta uvjeriti. Kao to sam ve spomenuo, Michaela i ja smo unutar jedne godine dobili dva automobila. Ve sam ispriao priu o udesnom dobitku Jaguara. Ni dvanaest mjeseci prije dogodilo nam se slino udo. elja za vozilom Michaela je imala nezgodu s naim starim grad skim autom te smo tu staru krntiju koja je bila
65

Preseliti se u sadanjost
Temeljna misao zahvale nije samo povezanost sa svemirom i rijekom ivota, ve i skretanje eljenih dogaaja u sadanjost. U trenutku kada zahvaljujemo, elja e biti usliana i ve se manifestira jer zahvaljivanje premjeta elju u sadanjost. Zahvalu je mogue usporediti s amenom koji izgovaramo na kraju molitve. Amen ovdje preve deno znai: Istinito, sigurno!. Tako i jest. Energije molitve i elje vrlo su sline. U oba sluaja obraamo se nekom viem sustavu i mo limo za rjeenje. Jedno i drugo, molitvu i elju, peatimo ili zakljuujemo amenom ili zahvalom.
64

dobrano slupana, morali prodati. U to sam vri jeme svaki dan zbog priprema naeg filma A to je tek poetak morao putovati od Bonna do Klna. Hitno nam je bilo potrebno drugo vozilo za Michaelu. Ali odakle ga stvoriti? Posve jedno stavno: zaeljet emo ga. Umjesto ivciranja zbog prometne nezgode, pozdravili smo promjenu u svojem ivotu i bili spremni pustiti novi auto u svoj ivot. Kako? To vie nije bio na problem. Nekoliko tjedana poslije, nakon to smo ve odavno zaboravili na nau elju, bili smo pozva ni u Kln na jednu galaveeru te smo marljivo kupovali sreke za lutriju u dobrotvorne svrhe. Beskrajno smo dugo ekali da zapone izvlae nje. Naposljetku smo postali vrlo umorni i svoje sreke dali prijateljima te se zaputili kui. Sljedee jutro probudio nas je prijatelj. Odmah e navratiti do nas, jer je jedna od naih sreaka bila dobitna, rije je tek o sitnici, no svejedno bi nam osobno rado predao skromni dobitak. U naoj smo kuhinji upravo odravali casting. Ondje smo montirali malu kameru, a Clelia Sarto imala je probno snimanje za ulogu u naem novom filmu namijenjenom distribuciji u kini66

ma, kada se odjednom dotini prijatelj stvorio kod nas. Dar koji je drao u uzdignutoj ruci bio je doista malen. Radilo se o kljuu. Kljuu automobila. Vozilo se nalazilo se u predvorju MCM-ova studija, spremno da ga preuzmemo. Michaelina sreka bila je doista izvuena te noi kao glavni zgoditak. To se dogodilo bez znanja novinara! Bilo je to gotovo jezovito jer je Mi chaelina najvea potajna elja bila, da ako bude dolo do iznenadnog sluajnog, ak i velikog zgoditka, nitko o tome nita ne dozna. Michaela ne voli da mediji od takvih stvari naprave veliku predstavu. Situacija je bilo gotovo groteskna. Kada smo stigli do predvorja, radnici su ve poeli s rastavljenjem pozornice. Usred poslovne uurbanosti stajao je na novi auto, usamljen, naputen, zabo ravljen, a opet uoljiv kao da je na izlobi. Kada smo se uputili prema vozilu, nitko nije vodio brigu o nama. Nitko nije postavljao nikakva pitanja jer su svi bili zabavljeni svojim poslom. Stavili smo klju u bravu. Savreno je odgova rao. Srca su nam glasno tukla kada smo ga upali li. Motor je preo da je bila milina. Michaela nije
67

mogla doi k sebi od sree. Sve balone s lijepim eljama strpali smo u auto te se posve neopaeni odvezli iz predvorja, pokraj velike guve radnika i graevinskih strojeva. Michaela je osjeala du boku zahvalnost to je svemir prihvaa. Nekoliko dana poslije stigli su nam dokumenti vozila. Jo uvijek vozimo taj auto, dapae, trenu tano je to nae jedino prijevozno sredstvo. Naa elja je jo jedanput bila usliana na u desan nain. Bili smo sretni. Naravno, tko to ne bi bio? Ali, da budemo iskreni, dogodilo se upravo ono to smo poeljeli te smo na taj nain dogaaj privukli u svoj ivot. Nevjerojatno, a opet jednostavno.

Dragi Svemire, dragi aneli, dragi Boe, ili tko god od nadlenih, molim te, pobrini se za to i molim te, javi mi kada mogu neto napraviti. Oekujem jasne znakove. Jer upravo sad inim ono to vam je najmilije. Ugaam samome sebi. Zahvaljujem vam za vau pomo. Od toga se trenutka time vie ne trebamo za marati. Jer bi to u protivnome znailo da sumnja mo u one kojima smo povjerili zadatak. Ako smo vlastite probleme doista otpustili, tada znamo da e se o njima voditi rauna, a mi moemo, bezbrino i dobro raspoloeni, uivati.
Probleme otpustiti, a ne razbijati glavu nad njima.

Probleme jednostavno otpustiti

Zahvala nudi jo jednu prednost. Zahvala je dokaz da smo potragu za rjeenjem svojeg pro blema konano otpustili. udesno je da pri uspjenom eljenju svoje brige i probleme jednostavno moemo predati drugima i to osnaiti svojom zahvalom.
68

To je upravo ono to ve godinama inim sa svojim brigama. Jednostavno ih otpustim. Vie ne gruntam, ne razgovaram, ni sam sa sobom ni u mislima s drugima ljudima, ne promiljam varijante i alternative, ne razbijam glavu njima, ne pokuavam na sve mogue naine pronai ra zumno rjeenje. Jednostavno otpustim problem. Tek kada i ako dobijem impuls da krenem u
69

akciju, to i uinim. I gle uda, uvijek napravim ono pravo. To otputanje problema takoer je neto to sam morao nauiti. Kada sam preko noi ostao sam Prije mnogo, mnogo godina posve iznenada sam zapao u najvei oaj. Moja tadanja partnerica, s kojom sam ivio pet godina, upoznala je drugog mukarca. eljela je biti s njim. Provodila je svoje dane i noi s njim, a ja sam patio i bio u stanju najdublje nesree. Nita nisam jeo, a od puste tu ge i ljubavnih jada nisam mogao ni spavati. Srce mi je prepuklo. Plakao sam, divljao, oajavao. Povrh toga, mediji su opirno izvjetavali o novoj ljubavnoj srei dvoje ljubavnika, dok su mene okarakterizirali kao gubitnika, kao peti kota na autu, kao luzera koji samo teti novo nastaloj ljubavnoj srei. Iznutra sam bio duboko povrijeen, a u javnosti osramoen te sam tada dodirnuo dno dna. Nakon tjedan dana do ruku mi je dola knjiga u kojoj je izmeu ostalog stajala ova molitva:
70

Gospodine, Daj mi smirenosti Da prihvatim stvari Koje ne mogu promijeniti, Hrabrosti da promijenim Ono to mogu promijeniti, I mudrosti Da razlikujem jedno od drugoga. To sam negdje usput proitao. Kako mi je molitva mogla pomoi u toj situaciji?! Sljedeeg jutra, nakon deset dana najdubljeg oaja, iznova duboko tonui u svoje misli, izgo vorio sam tu molitvu. Toliko sam bio iscrpljen da vie nije postojalo nita za to bih se mogao uhvatiti, nita za to bih se mogao boriti. Moja je partnerica htjela ivjeti s drugim mukarcem i tu se vie nita nije dalo promijeniti. Odustao sam. Bio sam poraen. U cijelosti sam se prepustio. No, odjednom su nemarno izgovorene rijei zaivjele. Odjednom sam bio pun nade. Kao da je netko dodirnuo prekida svjetla; bio sam
71

ispunjen, proet dubokim povjerenjem. Poeo sam po stanu plesati, pjevati, kuhati: bio sam sretan u svojoj najdubljoj nesrei. Osjeaj sree bio je toliko silovit da su mi oi uvijek iznova bile pune suza radosnica. Takvo je stanje potrajalo gotovo godinu dana. Proet dubokom sreem doivljavao sam svijet na posve novi i posve drukiji nain. Ispunjen osjeajem uzajamnosti, povezanosti sa svemirom, ili Bogom, ili mojim viim ja, ili kako god to nazvali, bio sam skroz naskroz sretan. Sve je istovremeno bilo i nebitno i bitno. Moja partnerica mi se vratila. Osjetila je snagu koja je iz mene proizlazila. No, vie u sebi nisam mogao pronai svoju nekadanju ljubav prema njoj. Osjeao sam brinost i potovanje, te nauio pratati i priznavati vlastite pogreke. No, prije svega sam nauio kako k sebi pustiti ljubavi i utkati je u svaku svoju radnju. Novinari su mi ponudili da e iscrpno izvjetavati o mom stanju, da e me rehabilitirati, ali sve mi to odjednom vie nije bilo vano. Bio sam sretan i ispunjen. Javno mnijenje za mene vie nije bilo vano.
72

Tko eli vidjeti istinu, vidjet e je. Moj razum je sigurno bio drugog miljenja, ali preispitivao sam svoje osjeaje, intuiciju te se od toga dana izvrsno snalazim s njima. Tek sam mnogo kasnije osvijestio to je prou zroilo moj osjeaj sree: svoje sam brige jedno stavno otpustio. Sav je teret spao s mene. Od tog sam trenutka mogao slobodno i bez prisile iznova ivjeti ivot na svoj nain. Nije postojalo nita to sam morao iznuditi. Za mene e se pobrinuti. Zato se brinuti o neemu to ne moemo mijenjati. Uzaludan trud i muka u ljubavi te gu bitak energije. Svu svoju energiju mogao sam upotrijebiti za davanje ljepote svom ivotu. Kroz taj sam doivljaj spoznao da veina pro blema na udnovat nain postoji samo u naem razumu. Ono to sam isprva smatrao negativnim, gotovo uvijek se poslije prometnulo u moju ko rist. Bez obzira na to je li rije o tramvaju koji nam je pobjegao ispred nosa, odbijenom scenariju ili
73

neprihvaanju partnera. Poslije toga je uvijek slijedilo neto vee to me vodilo novom, fanta stinom udu.
Sve se dogaa za moje dobro.

Pravilo broj 4

To je duboka izvjesnost koju otada osjeam. Sve neugodno i negativno samo su korektiv koji e me vratiti na moj put k srei. Kroz ljubavnu dramu postao sam ponovno slobodan za drugu partnericu te sam na taj nain upoznao Michaelu, najveu sreu svog ivota.

Uvjeriti razum

U djetinjstvu smo nauili kako da nam elja to prije bude usliana: moljakamo, cendramo i glasno se deremo sve dok konano ne dobijemo lizalicu. elimo li neto, postupak je upravo obrnut: ne molimo, ne pokazujemo to nam sve nedo staje i koliko smo zbog toga nesretni sasvim suprotno:
Znamo da dobivamo ono to elimo, da nam to pripada te da e nam to uvijek stajati na raspolaganju.

74

75

To za veinu nas znai da najprije moramo promijeniti nain razmiljanja: zato je sve uvijek na raspolaganju? Zato eljenje uope djeluje? Dosad sam upotrijebio sliku svemira kao ve like robne kue kataloke prodaje, no sada emo se malo pozabaviti fizikalnim zakonitostima kako bismo uvjerili svoj um da nam se elje doista ostvaruju. Bez brige, nee biti teko, nego vie napeto. Veinu toga smo ve uli u koli na satu fizike, moda je to tada bilo tek suhoparno gradivo bez ikakve poveznice s naim ivotom. Sada e injenice zaivjeti novim ivotom. Meusobno povezane daju potpuno novu sliku stvarnosti. Dakle, samo hrabro, upustite se na putovanje u svijet onkraj vidljivoga. To je putovanje za na um neizbjeno kako bi mu uspjeno eljenje postalo razumno i kako bi ubudue podrao naa nastojanja.

Malo fizike
Sve je energija. Ne postoji nita drugo osim energije. Materija je ista energija. I mi ljudi sa stojimo se iskljuivo od energije. Podjednako su tako misli, osjeaji, emocije, dogaaji i situacije samo razliiti naini pojavnosti energije. Od ega se sastoji materija? Iz siunih male nih dijelova koje nazivamo atomi. Predmeti se naelno razlikuju tek sastavom atoma i nainom na koji su atomi nanizani. Sva materija na ovome svijetu sazdana je iz tih atoma. Atomi se veu na druge atome, ulaze u vee komplekse ili se opet razdvajaju. Atomi se mogu podijeliti u jo manje elemen tarne djelie, poglavito na protone, neutrone i elektrone. Pojednostavljeno to moemo zamisliti na sljedei nain: izmeu protona i neutrona koji grade jezgru atoma i elektrona koji u pu tanjama krue oko njih postoji mnogo praznog prostora. Nezamislivo, ali istinito: da je jezgra atoma velika poput graka, elektronska ovojnica bila bi udaljena 170 metara. Veina onoga to
77

76

zapravo vidimo jest samo praznina. Svejedno je percipiramo kao materiju. Meutim, mi je takvom doivljavamo, ali ona to u stvarnosti nije.
Nita nije onako kao to izgleda.

Primamo razliite titraje i u svojem mozgu informacije preraujemo u vrstu predodbu, odnosno prevodimo ih. Budui da ih gotovo svi ljudi vrlo slino prevode, odnosno barem to tako pretpostavljamo, stvari vidimo i doiv ljavamo na vrlo slian nain. Boje, primjerice, u stvarnosti ne postoje na nain na koje ih mi percipiramo. Titraji dolaze do naeg oka, ondje se pretvaraju u elektrine impulse te nam mozak stvara sliku onoga to vidimo. Razliite frekvencije boja u nama ak pobuuju osjeaje te nas potiu na titranje. Stoga neke boje smatramo hladnima ili toplima, iako materija uvijek posjeduje istu temperaturu. Sve je, dakle, sainjeno od atoma koji su pak sastavljeni od elementarnih estica, a one su enormna koliina energije. Tek kada shvatimo da je svaki predmet na ovome svijetu, svaki ovjek i svaka situacija samo
78

energija u razliitim oblicima, razumjet emo na koji nain moemo utjecati na energiju. Fiziari Marie i Pierre Curie promatrali su 1933. kako materija nastaje ni iz ega. Doli su do znan stvenog otkria da se energija moe pretvoriti u masu. Ovdje u igru ulazi vrlo vaan element za uspje no eljenje: energijom se moe upravljati, i to snagom misli. Nae su misli poput laserskog pitolja koji energiju moe usmjeriti na jednu toku. Svjetlo arulje i svjetlo lasera znatno se razlikuju jer je jedno od njih difuzno svjetlo, fotoni bruje u svim smjerovima, a ono drugo je usmjereno svjetlo. Na isti nain snaga naih misli upravlja sveprisutnom energijom te se ona zgunjava u odreeni oblik. Nita nije onako kako to vidimo. Materija je energija, nastaje kroz energiju i pomou energije zadrava odreeno stanje. Bez energije nema materije. Energijom se moe upravljati. Svaka je misao ista energija koja pak djeluje na energiju.
79

Ako iz energije proizlazi masa i ako su misli ista energija, tada stalno oko nas nastaju stvari koje materijaliziramo. Jer, naposljetku, nepresta no mislimo i razmiljamo. Da bismo konkretno privukli svoje elje u svoj ivot, moramo samo uiniti sljedeu stvar. Koristiti se snagom misli. Pripremiti se da budemo spremni za ono to elimo. U tu emo se svrhu okoristiti dvama zakoni ma. Zakon ouvanja energije Postoji fizikalni temeljni zakon na kojem je sazdan na cijeli ivot. On govori, kao to smo ve imali prilike uti, da se svaki oblik koji se manifestira sastoji od energije te da se moe pretvoriti u drugi oblik. Takoer kazuje da se energija nikada ne gubi, ve se samo moe pro mijeniti. Moe se promijeniti, transformirati, ali nikada ne moe nestati u zraku.
80

Prirodoslovni filozof Demokrit (470. 371. prije Krista) otkrio je da nita na ovom svijetu uistinu ne nestaje, ve se uvijek mijenja. Dana nja fizika oslanja se na ovu teoriju. to to znai za uspjeno eljenje? Podjednako kao to se materija moe promije niti u druge oblike ili u nama nevidljivu energiju, i isprva nevidljiva energija moe se promijeniti u materiju. Mi moemo utjecati na promjenu oblika. Energija je uvijek ta koja stvara nove oblike. Svijest upravlja i zadrava energiju.
Ono to mislimo pretvara se u materiju.

To moe biti i ono prividno nemogue. Kao to je, primjerice, unutar godine dana osvojiti dva auta, pronai ljubav svog ivota, odgovara jui posao, idealan stan ili moda samo rabljenu perilicu rublja. Svaka je elja energija koja se alje i ima elju da se konkretizira, odnosno preobrazi u materiju.
81

to su intenzivnije misli koje aljemo, to e jaa biti energija. to su misli jae nabijene emocija ma, to e biti snanije. Isto se, naalost, dogaa i s negativnim stva rima. Negativne se misli takoer ele uvrstiti. Energiji je svejedno to mislimo. Ona ne razli kuje izmeu dobra i zla, ne poznaje moral te ne iznosi svoj vrijednosni sud. Energiji je svejedno u to e se preoblikovati. Ona naprosto izmjenjuje razne oblike, a pri tome se rukovodi tek jednim naelom:
Energija prati pozornost.

lazu, smatraju vlastitim idejama, rade na njima te nam odjednom pred vratima stoji eljeni partner, iekivani dogaaj ili dugo eljeni predmet. Rije je o razliitim oblicima energije. Da budemo precizniji, na naem svijetu postoji nevjerojatna ponuda svega i svaega, ali je upitna raspodjela. Sve ve postoji. Za svakoga. I za nas. Rije je tek o odnosu ponude i potranje. Ve prema tome to energetski zahtijevamo, neto e se raspodijeliti ili nastati kako bi ulo u na ivot. ivimo li u svijetu oskudice, tada smo naru ili upravo tu oskudicu. Ono to dobivamo jest doivljaj oskudice, dok na susjed moda pliva u obilju, jer je, vrlo jednostavno, samo zahtijevao obilje u svom ivotu. Tek kada konano shvatimo da od svega ima dovoljno te da se naa stvarnost oblikuje prema naim traenjima, tada e se na ivot u potpu nosti promijeniti. Jer energija moe poprimiti svaki oblik.
Svega ima u izobilju, no raspodjeljuje se samo prema potranji.
83

Ako smo nesretni, vrlo esto u svemir aljemo negativne misli. Tako sam nesretna. Jako mi je loe. Nit ko me ne voli. Treba me aliti. Sve je tako beznadno. To su za svemir energetski zapo vjedne reenice. Naa e se nesrea uvrstiti. No, isto naelo takoer moe raditi i u nau korist. Misaona energija se i dalje zgunjava. Razliite energije se spajaju, ljudi ih uhvate u pro82

eljenje nije nita drugo ve gigantska ener getska burza. Traeno pronaeno. Dajemo energiju jer primamo energiju. Svoj svijet izgraujemo pre ma svojoj predodbi. Oblikujemo, zgunjavamo, ometamo ili unitavamo. Energija je uvijek pri sutna i moemo je oblikovati prema vlastitoj volji ili je privui u skladu s naom eljom. Ovdje u igru ulazi zakon rezonancije. Zakon rezonancije Zakon rezonacije kazuje da isto uvijek privlai isto. Nasupot tome, ne-isto se odbija. Isto se ak pojaava istim. Ono rezonira. To nam je poznato sa satova sviranja klavi ra. Ako odsviramo jednu strunu, odmah e sve jednako ugoene strune poeti treperiti, dok e strune ugoene na neku drugu frekvenciju u potpunosti ostati netaknute. Nae su misli takoer energija koja treperi na posve odreenoj frekvenciji. to god pomislimo pokrenut e titraje ugoene na istu frekvenciju kao i nae misli.
84

Isto naelo djeluje, naravno, i u obratnom smjeru. Sve to ondje vani u svijetu titra poput nai misli pokrenut e i nas. Nae su misli poput nevidljivih magneta koji privlae sve to im slii. Zato upravo oni koji ve posjeduju najvie, dobivaju jo vie? Jer razmiljaju na taj nain. Jer u njihovom misaonom svijetu nita drugo ne postoji. Jer ive u titrajima izobilja.
Uspjeh privlai uspjeh, nesrea uvijek privlai jo vie nesree.

Kada smo zaljubljeni, tada dodatno uz nau sreu u ljubavi i sve drugo ide kao podmazano. Naravno, svijet promatramo kroz ruiaste nao ale. Pozitivne misli stvaraju pozitivan svijet. ini se da nam sve uspijeva i polazi za rukom. Nae reenice tada glase: Tako sam sretan. Cijeli mi svijet lei pod nogama. Sve se dobro odvija. I doista, svijet nam uistinu stoji na raspolaga nju jer je svemir pohvatao i obradio te reenice. No, u trenutku kada emo promijeniti svoje miljenje i vie neemo biti poneseni krilima ljubavi, svijet emo poeti promatrati kritiki, a
85

reenice kojima elimo neto glasit e potpuno drugaije: Ona me vie ne voli. Sigurno me vara. Nisam lijepa. Osjeam se malen i ru an. U skladu s promjenama naih reenica kojima elimo, unutar vrlo kratkog vremenskog razdo blja nai e se doivljaji u potpunosti promijeniti. Dobit emo potvrdu svojih misli, a da nismo svjesni kako smo upravo sami uzronici takve situacije. Promatramo li sebe cijeli dan, ustanovit emo koliko takvih zapovjednih reenica u sebi gotovo neprestano ponavljamo. Titraj je titraj i rezonira s naim mislima i stavovima. To, naravno, vrijedi za sva podruja ivota, bez obzira na to je li rije o neemu po zitivnom ili negativnom. Titra li neto posve drukije od nas, to uop e neemo ni percipirati. to ne znai da to ne postoji za druge ljude ili da u naelu uope ne postoji.

I jo malo biologije
Vjerujem samo u ono to doista vidim, ener gija, titraj to mi prvo treba dokazati takve i sline reenice uvijek iznova moemo uti od uvjerenih realista. Kvaka je u tome to su po nosni na to. Zato je to kvaka i kako vlastitom razumu moemo objasniti kada se tu i tamo pokolebamo te zbog takvih reenica postanemo nesigurni, doznat ete na ovom izletu u biologiju. injenica je da naim osjetilima moemo spoznati tek najmanji dio stvarnosti koja nas okruuje. Oima moemo vidjeti tek osam posto posto jeeg spektra svjetlosti.
Nismo u stanju spoznati istinu.

To znai da 92 posto stvarnosti naim oima ostaje nedostupno. Kod drugih osjetila situacija je jo gora. Iako znamo da tih 92 posto uistinu postoji, pravimo se kao da zapravo uope ne postoji. I to samo zato to ih ne moemo percipirati. Vje87

86

rujemo, dakle, vie naoj percepciji nego uistinu injeninoj stvarnosti. Moramo utvrditi da naa spoznaja uope ne zna, odnosno nije istinita. Postoji pria koja to ilustrira na dobar nain: Nekoliko slijepaca do diruje slona. Onaj koji je dodirnuo nogu kae: Slon je okrugao i tvrd, drugi dodiruje slonovu surlu i govori: Slon je tanak i neprestano leti amo tamo.. Na upravo isti nain sami stvaramo sliku neega: ono malo to spoznamo, slaemo u vlastitu sliku te smo uvjereni da je to stvarnost. Prema kojim kriterijim stvaramo sliku? Prema onima koje ve poznajemo! Kakva je situacija sa stvarima koje barem za hvaljujui naim osjetilima moemo spoznati? Kako se ophodimo s tih sitnih osam posto koje uistinu moemo percipirati? Upijemo li ih doista sve?
Ono to ne spoznamo, za nas ne postoji.

Tonovi, zvukovi, umovi, slike, misli, razgovori, glazba, buka, reagiramo na opasnost, emocije, uurbanost i brzinu, odgovaramo na pisma, te lefonske pozive, elektronsku potu, donosimo odluke za nas i druge, itamo knjige, revije, strune asopise, bombardirani smo reklamama, doivljavamo razoaranja i odbijanja te smo u stalnoj interakciji s drugim ljudima. Informacije o informacijama svakodnevno se moraju procesuirati. Stignemo razmiljati tek o vrlo malom broju informacija. Jer razmiljati o neemu znai da si za to moramo uzeti vremena. Ali upravo smo s vremenom ogranieni. Razum stoga ne moe sve preraditi jer bi to naprosto nadilo njegove kapacitete. Razum se zbog tih razloga u mnogim stvarima jednostav no iskljui. To su uglavnom situacije koje ve poznajemo i koje su nam bliske. Zato bi na razum pri svakom autu koji se pribliava trebao oglasiti alarm? Veina onoga to ve poznajemo, posve se razumljivo i nesvjesno, zanemari, kako bismo imali dovoljno vremena za stvari koje su nam bitne.

Iako je rije tek o osam posto stvarnosti, to je jo uvijek o milijun razliitih utjecaja dnevno.
88

89

Stojimo li, primjerice, na autobusnoj stanici, kasnije sa sigurnou neemo biti u stanju rei koliko je vozila pokraj nas prolo. Ta injenica jednostavno nije bilo dovoljno vana da bismo se njome zamarali. Podjednako tako neemo primijetiti koliko je ljudi na kojoj stanici ulo ili izalo iz autobusa te koliko je pjeaka na zadnjem semaforu prelo preko ceste. Moda smo svoju percepciju usmjerili na novine ili smo u misli ma jo bili s partnerom ili ve na predstojeem uredskom sastanku.
Uvijek spoznajemo tek mali dio svijeta koji nas okruuje.

Od osam posto svih stvari svjesno primje ujemo tek jedan tisuiti dio i to smatramo sveobuhvatnom istinom. Stvarnost koju doivljavamo zanemarujue je mala u usporedi sa stvarnou koja nas uistinu okruuje. Stvarnost se ne moe percipirati u pu nom opsegu. Svaki dan tisuu puta donosimo odluke, neke svjesno, ali veinu njih ipak nesvje sno te na njih usmjerujemo svoju percepciju. Sve drugo za nas ne postoji. Ako smo odreene stvari dovoljno dugo is kljuivali iz svoga ivota, neemo moi ak ni vjerovati da one postoje za druge ljude. No to nije istina! Rije je o pokuaju naeg uma da iz tri kamenia mozaika sklopi cijelu sliku. Ostalih tisuu kamenia mozaika koji lee razbacani uokolo, ne uklapaju se u sliku. Na taj nain razum sebi potvruje da je njegovo opaanje tono i zrcali nam sliku kako ne postoji nita drugo osim onoga to mi doivljavamo.

I to uvijek onaj dio svijeta koji nam se ini vanim i prikladnim. U sekundi primamo oko 11.000 podraaja i skladitimo ih u svom mozgu, a da toga nismo svjesni. Svjesno u sekundi pri mjeujemo tek devet dojmova, odnosno podaaja. To znai da naa podsvijest skladiti nebrojeno mnogo informacija, a da to ne znamo. Svjesno percipiramo tek jednu tisuinu stvari koje nas okruuju.
90

91

Nemam ni najmanju molekulu pouzdanja da e postojati i druge vrste putovanja zrakom osim vonje balonom! (Lord Kelvin, fiziar)

to nam je initi ako ipak prieljkujemo imati ivopisniju sliku, ako elimo ivjeti u arenijoj stvarnosti koja nam prua vie mogunosti? Ako u svoj ivot elimo prizvati i neku drugu stvarnost? Prvo to moramo uiniti jest osvijestiti da ui stinu postoji mnogo vie od onoga to smo dosad opaali. Razum nove i nepoznate stvari dublje usvaja tek kada ih je uo ili proitao najmanje tri puta. Stoga je za razum vano i korisno da se ovo poglavlje vie puta proita. To e mu pomoi da se oslobodi svojih ustajalih uzoraka ponaanja. Drugo to nam je initi jest skrenuti vlastitu pozornost na eljeno podruje. Moramo pota knuti druge misli da zatitraju kako bi se u naem ivotu dogodilo neto novo i drugaije.

Povisiti frekvenciju titraja Povisiti frekvenciju titraja slino je namjetanju radiostanice. Okretat emo po svojoj frekvenciji na kojoj stvari putamo k sebi. No, na koji to nain inimo? Svoje titraje, primjerice, moemo povisiti mislimo li na lijepe stvari ili intoniramo sveta imena. Ve samo pjevanje svete rijei OM ili ponavljanje pozitivnih afirmativnih reenica die nam misaone titraje do podruja koja dosad ni smo poznavali te time na razini pojavnosti puta da nam u ivot ue neto naizgled nedostino. Pozitivne misli svakako imaju znatno viu vibraciju od negativnih. Izraziti pozitivne elje u svakom je sluaju poput namjetanja radiostanice. Postajemo prijemljivi za stvari kojh dotad nije bilo u naem i votu, no koje svejedno tamo vani zuje uokolo. Ne namjestimo li se na eljenu frekvenciju, nije ju mogue osjetiti. Nije ju mogue ni uti, opipati ni pozvati u svoj krevet. elite li uspje no eljeti, tada se morate upustiti u neto novo, inae to nije mogue opaziti.
93

92

Drimo li neto dovoljno dugo u svojoj svijesti, tada je to prisiljeno materijalizirati se u vanjskom svijetu. No, naa svijest, naalost, nije jedina in stancija koja redovito emitira energiju. U sebi imamo jedan mnogo uporniji dio koji takoer stalno izrie elje. Stoga se sada elimo uhvatiti u kotac sa slje deim pitanjem:
to to tono stalno i uvijek iznova drimo u svojoj podsvijesti?

dnevno bavimo svojom eljom. Osnaujemo elju, zamiljamo je, moda je ak vidimo i gle damo u svojim mislima, dakle vizualiziramo je, te se tada opet vraamo svakidanjici. Ostalih 23 sata i 50 minuta vjerujemo kako sve ionako ne djeluje te da je rije o izmiljotini jer zapravo nismo zasluili da nam se elja ostvari. Ipak sam ja gubitnik. Drugi uvijek imaju vie sree. Koja elja vjerojatno ima vie snage? Koja je elja dugotrajnija i snanija? esto su nam misli u svijesti, a i uvjerenja u podsvijesti, vrlo razliiti, a moda ak i meu sobno suprotni. ak ako je i ostvarivanje elje nadomak ruke te samo moramo posegnuti za njom, neemo znati to uiniti s tim darom, a prilika e neiskoritena proi pokraj nas. Neto intenzivno elimo, ali u sebi uope nismo spremni to i primiti. enja nas vue u odreenom smjeru, ali u stvarnosti nismo u stanju doista ispuniti novu ulogu. Barem je to je bio sluaj sa mnom.
95

ime nesvjesno filtriramo svoje elje? Postoji li neki unutranji trajka?

Vjerovanja
Kada se elje ne ostvaruju, tada najee postoji druga elja koja je jaa od prve. Druga elja tada sigurno radi protiv prve. Dugotrajnije i sa znatno veim uvjerenjem. Kako to u veini sluajeva izgleda kada neto poelimo? Promotrimo li pomnije nain na koji elimo, spoznat emo da se moda deset minuta
94

Godinama prije mog razvojnog puta Ve sam prije 20 godina imao duboku elju da piem. Ali to da piem? Koga e uope zanimati to imam podijeliti? Nisam, dakle, tono znao o emu ni za koga da piem. Ali imao sam jasno izraenu elju. Htio sam da se moja knjiga objavi. Izgovorio sam elju, zahvalio se i vjerovao. Nekoliko tjedana kasnije do kasno u no sta jao sam za ankom jedne diskoteke u Berlinu. Odjednom, iz vedra neba, neki se ovjek okre nuo k meni i obratio mi se. Vi ete pisati. I to za mene. Nisam razumio to taj mukarac od mene eli i jednostavno sam se samo smjekao. No, on je u potpunosti ostao odluan. Napisat ete neto to ste samo vi u stanju napisati. A ja u biti va izdava. Pruio mi je svoju posjetnicu. Doista je bio urednik u izdavakoj kui. I to u jednoj od naj veih izdavakih kua.Uope ne znate jesam li sposoban pisati, uzvratio sam. Ni znam li uope pisati. Bih li vam inae priao? upitao me sa smjekom. Napisat ete neto, i to neto to e biti du bokoumno. Kada budete spremni, nazovite me.
96

Ostao sam zapanjen. Moja se elja ostvarila. Imao sam nakladnika, a da nisam napisao ni jedan jedini redak. No, za to jo uope nisam bio spreman. Od silnog straha da ne zakaem nikada ga nisam nazvao. Nisam napisao ni jednog jedinog retka. Umjesto toga strano sam se posvaao sa svo jom partnericom. Rasplakala se jer sam konano uspio nai svoj poziv, a ona nije. Nekoliko tjeda na opsjedala me svojom zavisti i ljubomorom, a ja sam tonuo u osjeaj vlastite inferiornosti. Uope ne znam pisati. Ispunjenje moje elje donijelo mi je, dakle, samo nevolje. Umjesto da ugrabim priliku, povukao sam se na teritorij na kojem sam bio uspjean: na pozornicu i ondje izgovarao tekstove drugih pisaca. Istodobno me razdirala krivnja to nisam ugrabio pravu priliku te me obuzeo osjeaj da sam posve zakazao. Moja se elja ostvarila, ali nisam mogao ostva riti priliku jer su duboko u meni postojala neka druga uvjerenja. Ne znam pisati. To nikoga ne
97

zanima. Ispast u smijean. Imam samo veliku gubicu. Ja sam arlatan. Ako se doista pokaem, svatko e imati priliku uvjeriti se da nita ne znam. Svijet nastaje snagom misli. Uvijek iznova. Svaki dan i svaku no.
Pretvaramo se u ono to mislimo.

Prepoznati uzorak vjerovanja

Od naeg najranije djetinjstva iz pamenja briemo nebrojeno mnogo detalja svog ivota. Preuzimamo predodbe svojih roditelja, baka i djedova, svoje brae i sestara, uitelja i profesora. Odrastamo u njihovu svijetu. Sve to smo nauili od njih, kako su se prema nama ophodili, to su nam govorili, te, naravno, kako su se ponaali prema samima sebi i drugima, kako su rjeavali probleme, na koji su nain ivjeli svoju vezu i na koji su se nain suoavali sa svijetom, sve nas je to intenzivno obiljeilo. Preuzeli smo za sebe te moduse ponaanja, a da ih nismo preispitali ili provjerili jesu li istiniti. Nau smo percepciju otada ograniili samo na stvari u koje vjerujemo. Kako za nas posto ji samo ono to uoavamo, osjeamo se jaki u svom vjerovanju. Ono u to vjerujem, ostvaruje se. Ono u to ne vjerujem, ne moe ui u moj ivot. injenica je da svojim vjerovanjem sami sebi odreemo tek kriku od punine ivota.
Vjerovanja su zapovjedne reenice.

Moramo, dakle, samo provjeriti to to misli mo. Koji se misaoni programi doista odigravaju i oblikuju na ivot na nain na koji ga upravo ivimo? Nije ba uvijek jednostavno osjetiti vla stite misaone programe? Mnogi od njih rade posve neopaeno, a mi ih nismo ni svjesni. Kakvi li su to samo programi? Najlake emo ih prepoznati u svojim strahovima i miljenjima o ivotu. Najjai programi rade kroz nae vjero vanje. Koje uzorke vjerovanja posjedujemo?

98

99

ivimo u ciklusu dogaaja koji se uvijek izno va ponavljaju jer ih svojim ogranienim mislima neprestano stvaramo. Gradimo svoj svijet prema vlastitim vjerovanjima. Osjeamo se potvreni u svom vjerovanju i jo intenzivnije razmiljamo u odreenom smjeru. Ono u to vjerujemo, ui e u na ivot. Mogli bismo razmiljati i na posve drukiji nain. Tada bi se u naem ivotu ostvarilo i neto sasvim drugo. Meutim, nije uvijek jednostavno ni lako promijeniti svoj nain razmiljanja. Mno ga naa vjerovanja toliko su duboko ukorijenjena u nama da nam teko pada uope ih prepoznati. No, postoji jedno vrlo dobro pomono sredstvo. Prije nego to nastavite itati: zaokruite nakratko koja bi od navedenih reenica mogla potjecati od vas? Koje su od tih izjava i vae izjave? Koje ste stvari preuzeli od svojih roditelja, brae i sestara, uitelja i profesora, prijatelja ili s televizije? O Ne vrijedim nita O Ne zasluujem to O Nikada neu biti sretan
100

O Tko bi me uope volio? O Neu uspjeti u tome O Drugi su bolji od mene O Nema Boga O Seks je lo O Ljubav se uvijek iskoritava O Ne postoji prava ljubav O Tko voli, bit e prevaren O Nikada nemam novca O Drugi su u krevetu bolji od mene O Ne vjerujem da e biti uspjeno O Nikada to neu dobro napraviti O Ljubav treba zasluiti O Nikome nisam vaan O to se uope moe promijeniti? O Bolje popustiti nego se svaati O Opet u izgubiti O Nitko me ne moe voljeti ovakvog kakav uistinu jesam O Ionako nikada ne dobijem ono to elim O Ako pokaem kakav uistinu jesam, svi e me napustiti
101

O Trebao bih se sramiti O Sve bi bilo dobro kada... O Prijateljstvo prestaje zbog novca O Zapravo... O Ne bih trebao... O Sve je to moja krivnja... O Mene ionako nitko ne slua O Ne razumijem ene O Ne razumijem mukarce O Nitko se ne brine za mene O Nikada ne dobijem ono to elim O Ne znam plesati O Ne znam raunati O Sve radim pogreno O Drugi vie uivaju u seksu O Ne mogu uistinu zadovoljiti mukarca O Ne mogu uistinu zadovoljiti enu O Nikada od mene nita nee postati O Uvijek sam loe sree O O seksu se ne govori O Sam sebi stalno laem O Nikomu vie ne vjerujem
102

O Samome sebi vie ne mogu vjerovati O Masturbiranje nije u redu O ivot je teak O Posao je naporan O Samo se s puno rada moe doi do novca O Novac kvari karakter ljudi O Nita ne mogu zapamtiti O Presporo razmiljam O Nemam nita rei O Nitko na mene ne obraa pozornost O Ne mogu ivjeti bez partnera O Tko juri, bre stari O Ne mogu se opustiti O Nita ne odgovara mojim oekivanjima O Ljubav ini ranjivim O Ljubav je prolazna O Sve moram sam zaraditi O Uvijek me se samo iskoritava O Za ljepotu treba trpjeti O Hvaliti samoga sebe nije u redu O Ne mogu ja to O Ona me nije zasluila
103

O Prvo moram ispatati svoju kaznu O Nisam to uope zasluio O Nema uspjeha bez truda i muke O Ne smijem eljeti neto takvo O Osjeam se malen i ruan O Cijeli je svijet protiv mene O U mome ivotu nema nikakvih uda O Moj posao nita ne vrijedi O Nikada nije dovoljno dobro O Nisam dostatan O Nitko me ne voli K tome jo i samodefinicija u obliku ja sam reenica. (Uzgred budi reeno, definicija do slovno znai razgranienje, a samodefinicija znai da vuem granice i iskljuujem ostatak stvarnosti.) O Ja sam nevaan O Ja sam usamljen O Ja sam glup O Ja sam bespomoan O Ja sam bezvrijedan
104

O Ja sam beskoristan O Ja sam samo na teret svima O Ja sam predobar za ovaj svijet O Ja sam kriv O Ja sam lo O Ja sam bojaljiv O Ja nemam sluha O Ja sam lijen O Ja sam bolestan O Ja sam predebeo O Ja sam premrav O Ja sam prenizak O Ja nisam dovoljno pametan O Ja sam loa osoba O Ja sam srameljiv O Ja sam preozbiljan O Ja ne mogu biti ozbiljan O Ja sam rado sam O Ja sam nezreo O Ja nisam dovoljno erotian O Ja sam konzervativan O Ja stojim objema nogama na zemlji
105

O Ja sam povran O Ja sam ovisan o seksu O Ja nisam seksi O Ja nisam priljiv/a O Ja sam impotentan O Ja sam frigidna O Ja sam perverzan O Ja nisam normalan O Ja sam lako zavodljiv O Ja sam slab O Ja sam nematovit O Ja sam umiljen O Ja sam strog, ali pravedan O Ja sam stalno rastresen O Ja sam drugaiji od ostalih O Ja nemam smisla za humor O Ja nisam razgovorljiv O Ja sam jadnik O Ja sam prestar O Ja nisam vrijedan ljubavi O Ja sam sebian O Ja nisam dovoljno vaan O Ja sam uvijek umoran
106

O Ja sam nespretan O Ja nisam lijep O Ja sam stalno bolestan O Ja sam nesretan Koji se od ovih uzoraka vjerovanja odnosi na vas? S kojim se od njih poistovjeujete? Koji su vam toliko prerasli u naviku da su postali vaa stvarnost? Sigurno ste zaokruili vie izjava. Pa, sad ko nano znate koje elje nesvjesno neprestano a ljete. Svoje svjesne elje na taj nain esto koimo ili ih preokreemo u njihovu suprotnost.
Uzorci vjerovanja su nevjerojatno jake elje.

Uzorci vjerovanja se neumorno i postojano izgovaraju ili misle. Vjerujete li, primjerice, da ljubav morate zaslu iti, tada neprestano aljete upravo tu misao koja vam se isto tako neprestano ispunjava. Vjerujete
107

li da samo s puno rada moete doi do novca, tada e doivljaj ii upravo u tom smjeru. Iz te mjeavine razliitih uzoraka vjerovanja gradimo nau osobnost. Nesvjesno se borimo protiv onoga to je izvan naih osobnih vjerovanja. Ako elimo razmiljati s novim, drugaijim, posve suprotnim vjerovanjima, tada ne trebamo tisuu puta pomisliti na to novo kako bismo se rijeili onog staroga. Ne, svemir reagira mnogo bre nego to to mislimo. No, u odreenim uvjetima ipak treba vremena jer ne vjerujemo u vlastite reenice te istodobno sa eljom aljemo i poprilinu koliinu sumnji avosti. Na taj nain referentu na stol pristie udna mjeavina elja. Kojoj od tih elja dati prednost? Naravno, onoj koja iza sebe ima dugu prolost. Svaki drugi referent na naem svijetu vjerojatno bi slino postupio. Bacio bi pogled u stare spise te nakon toga donio odluku u skladu sa svojim navikama. Mnoge elje oblikuju se iz spoznaje da postoji nekakav nedostatak.
108

Glasi li, primjerice, moja svjesna elja Ja sam lijep, ona ne vrijedi mnogo ako uistinu ne vje rujem u to. Ako deset minuta dnevno posve svjesno ostvarujem svoju elju, ali sam preostalih 23 sata i 50 minuta uvjeren u suprotno, koja e li se elja naposljetku ostvariti?

Rijeiti se uzoraka vjerovanja

Na koji se nain moemo rijeiti starih uzora ka vjerovanja? Spoznajom na koji su nain uzorci vjerovanja nastali. Najbolje je sve izjave koje smo zaokruili na pisati na ceduljicu te razmisliti odakle uistinu potjeu ta uvjerenja. Kada i kako su nastala? Koji su dogaaji doveli do njih? Koja je osoba uvijek iznova rabila te reenice? Koje su osobe tako neto mislile same o sebi? I tko nas je uvijek iznova uvjeravao da se upravo tako ponaamo? Poemo li natrag onamo, vratimo li se k izvoru, otkrit emo istinu. Sjednite mirno i oputeno te odaberite jednu od reenica koje ste zaokruili. Zatvorite oi i
109

postavljajte si uvijek iznova pitanje: Gdje je sve zapoelo? Bit ete iznenaeni koje e vam se davno zaboravljene slike vratiti. Prisjetit ete se dogaaja koji su se, ini se, zbili davno u prolo sti, ali jo uvijek utjeu na sliku koju imate o sebi. Odjednom emo utvrditi da mnogo naih uvjerenja ne pripada nama, ve moda potjeu od naeg oca ili majke. Moda su to reenice koje smo stalno i uvijek iznova sluali u njihovim prodikama. U nekom smo trenutku poeli smatrali da one vrijede i za nas te ih preuzeli. Zapoeli smo se poistovjeivati s njima. Od djetinjstva no simo sa sobom takve pogrene uzorke vjerovanja. Kada ponemo raspoznavati da je rije o preu zetom uvjerenju, a ne o jedinoj vaeoj istini, na stav o sebi poet e se mijenjati. Neemo vie biti toliko sigurni u svoja dosadanja uvjerenja. To je dobro jer oduzima snagu negativnim zapovjed nim reenicama kojima se obraamo svemiru. Cilj vjebe jest oslabiti snagu negativnih zapo vjednih reenica i jaati mo onih pozitivnih. To tee zajedno, ruku pod ruku. Prostori se prazne i poinju puniti novime. Stoga bismo usporedno
110

uz nau akciju koenja trebali aktivno zapoeti s radom na naoj pozitivnoj listi elja. uda se dogaaju kroz pozitivna vjerovanja. Podsjetimo se: Materija nastaje od materije i oblikuje se usmjerenom energijom. to god mislimo, materijalizirat e se. Energiji je svejedno to elimo. Ona radi onako kako mi to od nje oekujemo, u nau koristi ili na nau tetu. Sami sebe ograniavamo vlastitim mislima. Ograniavamo sami sebe svojom vjerom. Ograniavamo sami sebe negativnim zapo vjednim reenicama. Doivljavamo uvijek ono u to vjerujemo. Sve je mogue ako smatramo da je mogue. Uzmimo, primjerice, elju da budemo atrak tivniji. Kako da zaponemo s time da sami sebe uvjerimo da smo lijepi?

111

Vjeba za ljepotu Odaberi neki mirni trenutak, iskljui telefon i pronai u svom stanu mjesto gdje e neko vrije me moi biti neometan. Ugodna njena rasvjeta pridonijet e ugoaju, a potrebno nam je i veliko ogledalo, moda ono iz hodnika ili iz kupaonice. Tada sjedni pred to veliko ogledalo, najbolje da pri tome bude gol. to se redovito dogaa? Odmah uoavamo svoje tjelesne nedostatke. Predebelo, premekano, preobjeeno, prestaro, preveliko, premalo, presvijetlo, prenaborano, previe bezobli no. Najee se odmah usredotoujemo na celulit, na rupice, nabore i neistoe na koi. Kada nam netko kae da smo lijepi, ustrajno to poriemo te brzo i nadasve spremno pokazujemo gdje na naem tijelu ima nedostataka. Zauujue je to. Svi mi elimo biti lijepi, ali kada netko na nama uistinu vidi neto lijepo, pourit emo se uvjeriti ga u suprotno i bez srama pokazati vlastite nedostatke koje bismo zapravo radije sakrili. Na taj nain u svoj runi izgled ne uvjeravamo samo svojeg sugovornika, ve uvjeravamo i sami sebe. Neprestano.
112

Mi smo svoji najvei kritiari! Popustit emo tek kada na sugovornik uvidi svoju zabludu. Ne, nismo uistinu lijepi! Nakon napornog uvjeravanja esto e nas uhvatiti golema tuga. Nije ugodno biti ne-lijep, a opet, unato tome svaki dan sebe i druge uvjeravamo u to. Vratimo se natrag ogledalu ispred kojeg sjedimo. Danas emo postupiti posve drukije. Danas e mo se mirno i oputeno promotriti. Bez izricanja vrijednosnih sudova. Promatramo svoj dah, svoju kou, svoje zglobove. Osjeamo toplinu i intimnost ovog trenutka. To je nae tijelo koje obavlja toliko mnogo posla. Svaki dan, svake minute ovdje je za nas. Nikada ne odustaje. Bez obzira na to koliko ga muili i forsirali. Bez obzira na to vrijeamo li ga i zanemarujemo. Nae tijelo je udesno. Bez njega ne bismo mogli doivjeti mnoge krasne stvari. Darujmo naem tijelu, zbog njegovih neumor nih dostignua, na nekoliko minuta svu svoju pozornost. Osjetimo zahvalnost prema svom tijelu. Nakon nekog vremena usredotoit emo se na onaj dio koji nam se na vlastitom tijelu svia. To
113

moe biti kosa, usta, ramena, jedan prst, palac na nozi, grudi ili stranjica. Moda samo pupak. Uvijek postoji neto to nam se svia. Usredotoi mo se na to dok smo u prilici utvrditi da: Ja sam otvoren i spreman da se moja elja za ljepotom sad manifestira. Dajem tom udu dopu tenje da ue u moj ivot. Znam da ove negativne misli ne pripadaju meni te da e sa svakim danom biti sve slabije i slabije. Volim svoje tijelo i proma tram ga prepun uenja. Lijep sam i poeljan. Biti takav moje je pravo. Ako to ponovimo nekoliko veeri uzastop ce, ako se na neko vrijeme prema sebi i svom tijelu ponemo odnositi s potovanjem, otkrit emo sve vie mjesta na svojem tijelu koja nam se dopadaju. Svakim emo danom sebe sve vi e opaati. Moje je tijelo lijepo i poeljno. Ono strahovito puno obavlja i poinje, budui da mu poklanjamo panju i odajemo priznanje, bivati svakim danom sve ljepe. Nije da e se nae tijelo odmah promijeniti i postati lijepo (kao da postoji runo tijelo!), ve e
114

se vlastita slika o nama samima promijeniti. Ne emo vie postavljati neprirodne kriterije i rei: Moje e tijelo biti lijepo tek kada izgleda poput onoga Claudije Schiffer ili Brada Pitta. Ljepotu svojega tijela vidimo upravo sada. Unutarnja ljepota privlai vanjsku ljepotu. Time e nae tijelo uistinu biti sve ljepe, a mi emo imati sve jau karizmu. Poaljemo li samo elju ja sam lijep, na e unutarnji otpor postati znatno manji. elja se naposljetku moe manifestirati.
Doputam ljepotu.

Sve vie i vie uranjamo u frekvenciju ljepote. aljemo tu energiju te istovremeno pojaavamo vlastite titraje. Zakon o ouvanju energije i zakon rezonancije rade u nau korist. Moda e nam ve uskoro netko spomenuti koliko smo lijepi. A ovaj put vie neemo poiniti pogreku te svog sugovornika pokuati uvjeriti u suprotno. Da, lijep sam. I svakim danom postajem sve ljepi.
115

Nemogue? Ne, nita nije nemogue. Evo jo jednog primjera kako nita nije nemogue ako to smatramo moguim. Ponekada jednostavno moramo prestati stalno govoriti zato neto ne moe uspjeti. Katkada upravo traimo razloge za neuspjeh. Neke elje se pritom isporuuju. Nikada ne smijemo zaboraviti da svoj ivot oblikujemo svojim vlastitim, svjesnim i nesvjesnim vjero vanjima. Odmah obaviti nemogue Kada smo u Mnchenu radili na poslovima za kljuivanja svojeg kinofilma A to je tek poe tak, osjeali smo se toliko dobro da smo se pod svaku cijenu ponovno htjeli vratiti u Munchen. Vrijeme je bilo krasno, ljudi ljubazni, a svi nai prijatelji ondje. Munchen je jednostavno bio na dom. No, na to se odmah javilo tisue vjerovanja koja su objanjavala zato to nikako ne moe funkcionirati.

Vratiti se u svoj dom nee biti ba jednostavno jer naa kerka Julia u Bonnu pohaa meu narodnu kolu. Sigurno ju je nemogue upisati u kolu u Miinchenu jer su sve kole s nastavom na en gleskom jeziku u potpunosti popunjene. Kada dospije na listu ekanja, ekat e ne koliko godina. Naravno da to moemo poeljeti, ali objek tivno govorei, naa elja treba vremena, a do ljetnog odmora jo su samo dva kolska radna dana. U koli vjerojatno vie nema nikoga. Popisi uenika po razredima zasigurno su ve odavno napisani i podijeljeni. Nema slobodnog mjesta ni za nas ni za bilo koga drugoga na cijelome svijetu. Ove godine nikako ne moemo uspjeti. ak i da to silno elimo. Najvjerojatnije nam to nee poi za rukom ni sljedee godine.

116

117

No, tada smo si osvijestili da smo se jo jednom uhvatili u vlastitu zamku negativnih vjerovanja. Upravo smo poeli stvarati vlastiti neuspjeh. Odmah smo se urazumili i zapoeli eljeti svoju elju. Uspjeno eljeti postalo nam je ipak ve poput druge prirode. Nije nam se inilo realnim posvetiti se ovoj elji. Zato ne? Opet nam se kroz stranja vrata neopazice prikrao razum sa svojim sumnjama. Zato jed nostavno ne dopustimo da nam stigne u susret? Tek to smo formulirali i odaslali svoju elju, iznenada sam, nekako udno, poeo osjeati neprestanu potrebu da nazovem jednu od naj boljih meunarodnih kola. Michaela se samo smjekala. Ovo je samo glupost, govorio mi je razum. Naravno da je posve nemogue da nam se elja ispuni. To uope ne moe funkcionirati. No, Michaela ima obiaj nakon slanja elje vrlo pozorno oslukivati vrste energije. Ni dvije minute nakon toga moj je impuls pretvorila u djelo i nazvalu upravu kole.
118

Nevjerojatno udo poelo je poprimati oblik. Reeno joj je da doista u drugom razredu jo postoji jedno mjesto neko dijete je upravo odustalo te da sutra, zadnji nastavni dan, na vratimo do kole. Treba rei da nas niime nisu ohrabrili jer uobiajeni postupak primanja u kolu traje iznimno dugo. Sljedeeg smo jutra zaueni sjedili u uredu ravnateljice. Pokraj nas je upravo proao uplakani par roditelja ije dijete nije bilo primljeno u kolu te su se morali vratiti u Englesku. Da budemo iskreni, bilo nam je posve jasno da e nas unato ljubaznosti ravnateljice jednako tako odbiti kao i tisue drugih roditelja svake go dine. S druge strane, odaslali smo elju koja nas je dovela do ovog mjesta, ureda ravnateljice koja je, zaudo, bila spremna dodijeliti nam slobodno mjesto u koli, ledino slobodno mjesto u koli. A to je mjesto bilo upravo u drugom razredu u koji je trebala ii Julia. Ravnateljica je dugo razgovarala s Julijom koja je morala proi nekoliko testova. Intenzivno su razgovarale na engleskom i tada, nakon jednog
119

sata, udo je postalo stvarnost. Ravnateljica nam je kimnula s odobravanjem i dodala Julijino ime na popis novih uenika. Ako je neto uistinu bilo nemogue, tada je to bilo to: unutar jednog dana dobiti slobodno mjesto u toj koli. Jo godinama nakon toga drugi su nam roditelji potvrivali neshvatljivu dimenziju tog uda. Pravilo broj 5

Povjerenje umjesto sumnje

Sumnje su dalji oblik reenica vjerovanja iji uinci na eljenje mogu biti vrlo negativni. elite li uspjeno eljeti, tada je vrlo vano da sumnje ne naiu na plodno tlo, jer sumnja nije nita drugo nego vjerovanje u neostvarenje vlastite elje.
Tko tvrdi da ne vjeruje u to, u stvarnosti podjednako tako vjeruje: vjeruje u suprotnost svoje elje.

Uvijek vjerujemo u neto. Moda samo to da elja nee djelovati. udno je to sumnjamo bolje i intenzivnije nego to vjerujemo u uspjeno eljenje. Sami smo
120 121

sebi na putu ako smo prepuni sumnja. Sumnja ma opozivamo svoje elje, netom to smo ih odaslali. esto se uz elju kae ili pomisli: Ovo io nako nee djelovati. Ili U mom ivotu nee djelovati. Ali i ta misao nije nita drugo ve izgovorena elja. Oekivanje glasi Ne djeluje. Ili: Ne djeluje u mom ivotu. I to e se tada dogoditi? Ta e odaslana elja podjednako tako biti isporuena.

Mnogi tada kau: Jako sam to elio, ali nikada se nije dogodilo. Ma odmah sam to znao. Ali to ste odmah znali? Znali ste sa sigurnou da elje kod vas nee uspjeti. Tu ste spoznaju poslali istodobno sa eljom te joj na taj nain uzeli svu energiju. Svjesno formulirana elja najee je prekrive na nenamjernim sumnjama koje su nam u misli ma. Koliko je doista uspjeno eljenje, moemo prepoznati po tome koliko uporno negativna elja, odnosno prepreka ulazi u na ivot.
Uvijek smo uspjeni. Najee u stvaranju vlastitih neuspjeha.

Sumnja je jasno izraena elja

Odluimo li se ograniiti, tada emo doivjeti upravo to ogranienje. I bojaljivim mislima koimo svoju elju. Iza misli: to samo da napravim ako ovo ne upali? skriva se u stvari podjednako tako sumnja. Kada bismo bili uvjereni da e se elja ispuniti, tada nam brige vie ne bi bile potrebne. Zabrinutost nam samo pokazuje da se vie drimo sumnje, a ne vjerujemo u ispunjenje elje.
122

Sve pozitivne misli i mantre ovoga svijeta ne pomau ako duboko u svojoj nutrini neprestano mislimo na nedostatke i ogranienja. Sumnja je duboko ukorijenjeni stav. vrsto usidreno vjero vanje koje e se podjednako tako ostvariti.
Tko ne vjeruje u uspjeh, ne moe biti uspjean.

123

Izlaz to initi s vlastitim sumnjama? Sa sitnim glasom koji nam neprestano govori da ne zasluujemo ovo ili ono, da ovo ionako nee djelovati? Kako da nam poe za rukom da ne sluamo taj glas ili da o tome ne mislimo? To je kao i okolada na koju ne smijemo misli ti ako elimo smravjeti. Posve svjesno pokuava mo ne misliti na okoladu i, naravno, tek tada na nju mislimo. Ne misliti na neto nije mogue jer emo samim pokuajem da ne mislimo na neto misliti o tome. Izbjegavanje je loa strategija jer emo tako zapravo tek stvoriti misao. Najbolje je pustiti misli i ne vrednovati ih. Ov dje su, lebde poput mjehuria, izlaze na povrinu, kratko ih se promatra to su samo misli kojima nadalje ne pridajemo nikakvu snagu ni znaenje te ih nekomentirane ponovno otputamo i aljemo dalje. Nove misli stiu, neke su proistekle iz dnevnih dogaanja, druge iz nae prolosti. To su samo
124

misli, u njima nema nieg loeg. Tek ako se zbog njih ljutimo, poet e nam smetati. elimo li ih sprijeiti, dobit e mo. Tek s uvjerenjem jed nostavno neu uspjeti ili stalno me ometaju moje misli i unitavaju mi elje stvaramo takav scenarij. Dopustiti i ne vrednovati jedini je put. Misli dolaze i odlaze i ne ometaju uspjeno eljenje. Imajmo povjerenja u svoje elje. Misli koje nas ometaju ili smetaju nemaju nikakvu mo jer im ne dajemo snagu. Moemo otii korak dalje i okrenuti cijelu stvar:
Zato uvijek dovoditi u pitanje ono dobro? Zato ne bismo doveli u pitanje i ono loe?

Moemo sumnjati jesu li negativne misli ui stinu naa stvarnost. Sumnjom moemo usporiti i stalnu manifestaciju vjerovanja koja nas koe. Iz vlastitog iskustva znam koliko je lako brzo pokleknuti pred vlastitim negativnim sumnjama. Prije svega kada na nas raste pritisak.
125

elja za idealnom kuom Kada smo se eljeli preseliti iz Bonna u Mn chen, u Mnchenu smo imali samo moj mali ured. Michaela je vrlo draga i eljela je pod svaku cijenu u blizini ureda nai prekrasnu kuu kako svaki dan ne bih morao voziti kroz guvu. Otila je jo korak dalje. Bila je uvjerena da e pronai i unajmiti krasnu kuu na maksimalno tri minute hoda od ureda. I ja sam bio uvjeren jer smo svoju elju ve bili predali. No, gdje god smo priupitali za kuu, odgova rali su nam s nevjericom, odmahujui glavama. Posrednici za nekretnine brzo su nas uspjeli uvjeriti da posve sigurno neemo uspjeti nai neto slino u sljedeih godinu dana. Ne u tom dijelu grada jer se u toj etvrti naprosto nita ne nudi, zbog ega dosta njihovih klijenata ivi u hotelima. Na na oglas u novinama nitko se nije udostojio odgovoriti. to smo intenzivnije traili, to se vie ostvarenje nae elje inilo nemoguim. etiri tjedna prije planirane selidbe, tvrtka za selidbe postala je lagano nervozna. Htjeli su ko nano doznati kamo e isporuiti cijeli namjetaj. I ja sam to elio saznati.
126

Morali su traiti dozvolu za parkiranje i po staviti natpise da je zabranjeno zaustavljanje. No, nae eljene kue jo nije bilo na vidiku. Naprotiv. Bilo mi je jasno da ovaj put neemo uspjeti. Previe smo izazivali vlastitu sreu. Tada su moje sumnje poele rasti. Iz prak tinih razloga poeo sam razmiljati ne bismo li trebali unajmiti skladini prostor za svoj na mjetaj. Bio sam uvjeren da e ovaj put stvari krenuti po zlu. No, Michaela je nepokolebljivo ostajala pri svome. Kua e doi kao to smo to i poeljeli, emu onda sumnjati u to? Imala je, naravno, pravo. Naravno. No, situacije je polako postajala sve ozbiljnija. to ako svemir ima drugo poimanje vremena od nas? Moda je u svemir pristiglo nevjerojatno mnogo drugih elja pa se one rjeavanju po datumu kada su zaprimljene? Moda je na referent bio zabavljen jo mno gim drugim stvarima? Znatno vanijima nego to je naa sitniava elja za kuom u velikoj blizini moga ureda. to da kaemo ljudima zaduenima za selidbu? Upravo smo u svemir poslali svoju elju i u to
127

ne smijemo sumnjati. Svi bi nas smatrali totalno ludima. Da budem iskren, bilo je trenutaka kada sam i ja Michaelu smatrao... pa, recimo, tvrdoglavom. Na brak mi je bio mnogo vaniji od sve izvjesnije opasnosti da emo uskoro biti na ulici zajedno sa svojim namjetajem. Zapravo mi se prizor u mislima inio dosta tosan: sjedimo sa alicama na kauu, a oko nas automobili koji trae parkiralino mjesto. A to ako pone kiiti? Svakim sam danom bio sve uzrujaniji. Prije svega zbog injenice da je Michaela u svom bezgraninom povjerenju otkazala sve posrednike nekretninama koji nisu poput nje vjerovali u uspjeh (naravno, bila je rije o svim posrednicima). Zato da bude okruena energijama koje rade protiv njezine elje, objasnila mi je. Dakle, usprkos predstojeoj selidbi jo uvijek nismo imali nikakvu kuu te nikoga da nam je trai. Do tog sam trenutka pri uspjenom eljenju bio izrazito sretne ruke, no nije bilo sumnje da su nam bile postavljene granice. Michaela nije dijelila moje miljenje. ene su toliko nevjero128

jatno iracionalne. Svaka im se racionalna misao ini stranom. Termin se sve vie pribliavao. Kada-tad e i Michaela morati pogledati istini u oi. A grozna istina bila je oita: ovaj put brza dostava nije upalila. Na e namjetaj biti iskrcan na ulicu. No, Michaela nije eljela spoznati istinu, to mi je bilo neshvatljivo. Smatrala je da nema razloga za sumnju. Naprotiv, potaknula me je da svojim sumnjama ne pridajem pozornosti te je, puna povjerenja, vjerovala u ispunjenje nae elje. A onda se uistinu dogodilo udo. Krenulo je neprimjetno u jednoj ljekarni. Vlasnica nas je prepoznala. Prije mnogo godinama prodala nam je test za trudnou te dva sata kasnije jo jedan, jer rezultat nije bio jasan, a ja sam Michaelu pilio toliko dugo dok ljekarnicu nije pitala za savjet. Je li boja testne crte crvena ili plava? Ljekarnica se jo vrlo dobro prisjeala svega. Poeli smo razgovarati i odjednom nam je ispriala da se jedan od njezinih dugogodinjih prijatelja seli te da eli iznajmiti svoju kuu. Koja se nalazi ovdje, odmah iza ugla.
129

Ni deset minuta kasnije nazvali smo broj koji nam je dala te za sljedei dan dogovorili termin za razgledavanje. No, naravno da nismo izdrali. Jo smo se istog poslijepodneva uljali oko kue i izvana je razgledavali. Svidjela nam se. To je bila naa kua. No, sljedeeg je dana bio slubeni termin razgledavanja za sve zainteresirane. Zato bismo upravo mi dobili kuu? Moda zbog toga jer smo je poeljeli te je isporuka upravo u tijeku, smijeila se Michaela u svom nepokolebljivom vjerovanju. Tada se dogodilo drugo udo, odnosno drugi dio isporuke. Kada smo se poeli polako udaljavati od kue, stigla je jedna starija gospoa i htjela otvoriti vrtna vrata koja su zapinjala. Bili smo ve popri lino udaljeni kada nam je viknula da se vratimo te nas zamolila da joj pomognemo. Otvorili smo joj ne samo vrtna vrata ve i vrata od kue. Kada smo joj ispriali da emo sljedei dan zajedno sa svim drugim zainteresiranima posjetiti kuu, pozvala nas je da je odmah razgledamo. Na taj smo nain dobili sasvim privatan razgled kroz nau kuu.
130

Kua je bila upravo ono to smo traili. Bili smo oduevljeni. U mislima smo ve radili po djelu prostorija i znali gdje emo postaviti koji komad namjetaja. No, nismo jo bili toliko daleko. Starija gospo a nije eljela napreac donositi odluke, ali kako je simpatija bila obostrana, htjela je nazvati svog sina koji brine o kui. Sljedeeg smo dana imali priliku upoznati cijelu obitelj, prije nego to su stigli drugi zainteresirani. Bilo je krasno poslije podne i svima je bilo jasno da bismo upravo mi trebali dobiti kuu u najam. Iako su drugi kasnije nudili znaajno vie novca te vjerojatno i sigurniji izvor prihoda, uskoro smo u rukama drali ugovor o najmu. udo? Sluajnost? Ili isporuka nae elje? Meutim, postojao je veliki problem. Kua e biti na raspolaganju tek za tri mjeseca, jo je posve namjetena i stanari nemaju nikakve mogunosti da se ranije odsele iz kue. No, ak ni to nije predstavljalo potekou. Imali smo doputenje da odmah unesemo svoj
131

namjetaj u kuu, a u kratkom prijelaznom raz doblju spavat emo u uredu. Neto nakon toga stanari su se odselili, a mi uselili, prije nego to je bilo planirano. U nau prekrasnu prema eljama skrojenu i pravovre menu isporuenu kuu. Dogodilo se jo neto bolje. Ne samo da je kua tono odgovarala naim predodbama te da je moj ured doista bio udaljen tek tri minute hoda ve su i vlasnici bili uistinu ljubazni i dragi, a susjedi izuzetno dobronamjerni. Michaela je, dakle, imala pravo. Isporuka uvi jek stigne. Zato onda u to sumnjati?
Sumnja je neto poput storniranja elje.

To bi sasvim sigurno postalo dijelom mojeg iskustva da Michaela nije ostala toliko postojana u svojoj elji.

utljivost
Vrlo znaajna stvar za uspjeh elje jest da nikome o tome ne govorimo. Ni s kim ne govorite o svojoj elji dok se ona ne ostvari. Energija se raspruje stalnim raspredanjem. Uz to, na taj nain vrlo brzo zazivamo protivnike, zavidnike i sumnjiavce te njihovu vjerovanju i uvjerenjima nepotrebno dajemo prostora.
Prianje o vlastitoj elji slabi njezinu snagu.

Zbog ega? Sve doista velike ideje nastaju u ozraju utnje. Svaka ideja je ispoetka tek impuls, misao koja e, ako je ne uhvatimo, ponovno nestati. Isprva imamo samo predodbu koja e se polako sve vie konkretizirati i rasti dok je nakon nekog vremena neemo vidjeti u mislima kao jasan
133

Sumnja je poput protuelje. Sve to smo na ruili ponitavamo. Sumnja alje informaciju da iz svega ionako nita nee proizai. elja tada jednostavno glasi: Nije dobro. Svemir e ispo ruiti ono to je potvrda nae predodbe, a to je da se ionako nita nee dogoditi.
132

proizvod ili objekt. Tek kada je vlastita predodba o njoj uvrena, iz nje rastu i proizlaze vee vizije i konkretni planovi. Kada je vlastita predodba postala dovoljno ja ka, s njome izlazimo u vanjski svijet kako bismo i druge uvjerili u svoj projekt, zarazili ih euforijom i uinili naim saveznicima. Da to uinimo prerano, sami jo ne bismo bili dovoljno stabilni. U tom bi nas stadiju ve nekoliko neljubaznih ili runih i negativnih rijei vjerojatno dovelo do odustajanja od projekta. No, ako rastemo zajedno sa svojom idejom, te ako smo dovoljno snano srasli s vlastitim plano vima, tada se ideja ve poinje konkretizirati pa se za nju uistinu moemo angairati i aktivirati. Unato vjetru u prsa i protivnicima. Svi veliki izumitelji ovoga svijeta mogu po tvrditi taj proces. Dranje u tajnosti, odnosno diskrecija nije vana samo zbog opasnosti od krae ideje ve i zato to nam treba vremena da postanemo dovoljno samouvjereni. Tko bi se elio sramotiti idejama koje se ne mogu ostvariti? Sljedei bismo put jo manje vjerovali svojim idejama te bismo prije ili kasnije bili toliko uvje134

reni u svoju inferiornost da uope vie ne bismo dopustili sebi da razvijemo nove vlastite ideje ili koncepte. Poelimo li neto, javlja se jo jedan aspekt. Pribojavamo se da e nas smatrati posve ludima. Kome da ispriamo neto toliko otkvaeno? Bojimo se da e nas odjednom proglasiti lu acima i ezotericima te da nas vie nitko nee ozbiljno shvatiti. A tko e nas, posve sigurno, najvie ismijavati? Oni u ijim ivotima nema reda pa zato ne ele da nama bude bolje. Ako oni ne vjeruju, neka se ni u naim ivotima nita ne dogaa. Stoga je bolje utjeti. Kada skupimo dovoljno iskustva i kada nam se pokoja elja moda i ostvari, tada s nekime moemo podijeliti novost. Znamo snagu svojih misli. Za nas vie ne postoje sluajnosti. Na primjer druge ljude moe ak i ohrabriti. No, dok ne doe do toga, svoje bismo elje trebali u tiini ponavljati to ee. Najbolje da
135

uveer prije spavanju, kao i ujutro poslije bu enja, ponovimo formulaciju. Ako zaspimo sa eljom na usnama, tada e naa podsvijest dalje nositi tu elju. Moda ak usnemo o tome pa pri buenju potvrdimo koliko je udesan osjeaj znati da se tvoja elja ve obrauje. Ako uz to ujutro jo provedemo minutu u mirnoj posvee nosti svojoj elji i afirmacijom zaponemo dan, tada e nas pozitivna energija pratiti cijeli taj dan. Neke elje se, naravno, ostvare odmah. U pot punoj tiini putamo da nas jednostavno dovedu do pravog mjesta u pravo vrijeme, kao to se to nedavno meni dogodilo. Zrana luka Amsterdam zatvorena za promet Uspjeno eljenje djeluje u svim situacijama. Na ravno, posebno onda kada stvari u ivotu nisu ba bajne. No, ponekada ba u takvim situaci jama posve zaboravimo poeljeti neto pa se uurbano borimo. Mogue je brzo se maknuti od te besmislene trke. Takva mi se situacija dogodila u zranoj luci u Amsterdamu. Ogroman snijeg pao je posve
136

neoekivano za mnoge i u potpunosti paralizirao cijelu zranu luku. Za nekoliko sati strpljivog ekanja snjena je meava donijela toliko snije ga da je naposljetku cijeli aerodrom morao biti zatvoren za promet. Situacija je bila beznadna. Dijelilo se pie te pokrivai i jastuci za no. Bezbroj je ljudi bilo ljutito, bijesno, premoreno i u svaalakom raspoloenju. No, njihov negati van stav prema nepromjenjivim okolnostima nije im pomogao da ugodnije provedu no. Tisue njih stajale su oko altera za karte, tisue njih pokuavale su doi do svoje prtljage spremljene negdje u trbusima zrakoplova. Nitko uistinu nije znao to se dogaa i svi su bespomono tumarali uokolo. Isprva sam se slino osjeao i jednako pona ao. Dopustio sam da i mene zarazi uurbanost i uzrujanost. Sljedei sam dan imao nekoliko vanih dogovora na koje vie nisam mogao stii. Poeo sam se preznojavati u debeloj jakni i gubiti u bezbrojnim bespotrebnim radnjama. Odjednom sam se opet prisjetio uspjenog eljenja. to se ne moe promijeniti, ne moe se promijeniti i gotovo. Uivaj ivot u svakome tre137

nutku, zadri dobro raspoloenje i jednostavno narui uvijek najbolje rjeenje. Pravilo se moglo primijeniti i na situaciju te noi. Moja narudba bila je posve jednostavna i glasila je: Za ovu no imam prekrasnu mirnu hotelsku sobu i dobit u najbolju moguu priliku da se vratim u Mnchen. Sada sam otvoren i spreman za te informacije. Zahvalio sam jo na ispunjenju elje, time, dakle, zakljuio elju i bio spreman zaboraviti hitnost vlastite situacije. Znao sam da u biti zbrinut te da se o mojoj dobrobiti vodi briga. Prvo sam sjeo i u miru promatrao neobina dogaanja. Ne dogaa se svaki dan da zrana luka bude zatvorena za promet. Mogao sam vi djeti stvari koje prije nikada nisam doivio. I tako sam odjednom uoio prekrasnu igru. Dok se nebrojeno mnogo ljudi svaalo tko e dobiti zrakoplovne karte za sljedei dan, iako nije bilo sigurno da e sljedei dan zrana luka ponovno biti otvorena za promet, sjeo sam i pio kavu. Na prosto sam znao da e mi se dogoditi ono pravo.
138

Iako je hotel u zranoj luci zbog popunjenosti bio zatvoren kao i hoteli u blizini, postajao sam sve mirniji. Ljudi su bili oajni, djeca su plakala, inilo se da je situacija svakom minutom koja je prolazila postajala sve bezizlaznija. Rent-acar agencija takoer je zatvorila vrata jer su sva raspoloiva vozila bila iznajmljena. Moj se razum javio za rije i izgrdio me to se pravodobno nisam pobrinuo za najam auta, ali jo sam uvijek bio miran. Unajmiti vozilo nije mi se trenutano inilo najsretnijim rjeenjem. Postao sam gladan, lutao naokolo te se, dr ei u ruci alicu kave, naslonio na neki ank i promatrao masu nervoznih i uurbanih ljudi. Odjednom se neka ploa preklopila, staklo se pomaknulo u stranu, a jedan me enski glas upitao kamo elim. Bio sam naslonjen na alter za karte. U Miin chen, odgovorio sam zapanjeno. 7.03, s jednim presjedanjem, uzvratila je dama i prije nego to sam bilo to mogao odgo voriti, gurnula prema meni kartu za vlak. Sutra rano ujutro moete putovati odavde ili s glavnog kolodvora u Amsterdamu.
139

Bez dugog razmiljanja kupio sam kartu i iza sebe ugledao beskonano dugu kolonu ljudi koji ekaju u redu. Kada sam se prislonio na zatvoreni alter bio sam jedini gost, a sada je bio prenapuen ljudima. Zadnji u redu morali su sigurno ekati na red barem jo sat vremena, ako ne i due. Budui da nisam znao to da radim do 7 sati ujutro, etao sam naokolo i bez neke stvarne namjere siao na donji kat. Ondje je stajao vlak na kratke relacije koji je vozio u Amsterdam, stanica Glavni kolodvor. Uao sam u njega. Iste sekunde vlak je krenuo. Kondukter me upitao gdje u prenoiti i preporuio mi, a da ga to nisam upitao, hotel udaljen deset minuta hoda od Glavnog kolodvora, u jednoj od pokrajnjih uliica, jer su svi drugi hoteli zasigurno prebukirani zbog iznenadnih snjenih padalina. Na kolodvoru je oko jednog taksija stajalo trideset do etrdeset ljudi i meusobno se prepiralo. Vidio sam kako su putnici u dva hotela na kolodvoru bili odbijeni te su s tekom prtljagom i traeim pogledom izali iz hotela. Miran u dui gacao sam putem na koji su me naputili, naao
140

hotel i dobio zadnju sobu. Zadnju raspoloivu sobu te veeri. Prekrasnu, veliku i mirnu sobu. Naruio sam si neto za jelo i kao krunu uspjene veeri ak i au ampanjca. Bez dugog ekanja u redovima i borbe s dru gim putnicima za mjesto, brzo i neproblematino pojavilo mi se najbolje rjeenje za ovu no. Bio sam znatieljan hoe li vlak zaista biti prava i najbolja mogunost. Sutradan, ranom zorom, vidio sam putnike kako spavaju u hotelskom predvorju te saznao da je zrana luka jo uvijek zatvorena za promet te da e najvjerojatnije ostati zatvorena do kraja dana. Neki putnici su ak do etiri sata ekali u svojim avionima dok umorni i razoarani nisu ponovo morali izai iz njih. U mom vlaku za Njemaku sjedili su suputnici koji su cijelu no proveli u prekrcanom predvorju kolodvora i od njih sam saznao da su svi oni koji su se noas uspjeli dokopati auta ve nakon ne koliko kilometara morali okrenuti i vratiti jer su i autoceste bile zatvorene za promet. To je znailo da je vlak ne samo najbolja ve uistinu i jedina
141

mogunost da taj dan stignem iz Amsterdama u Mnchen. Bez uspjenog eljenja vjerojatno bih bio pro veo grozomornu no te bih uzalud strpljivo ekao zarobljen u zranoj luci. A ovako sam naspavan, sretan zbog dobrog doruka u vagon-restoranu, sjedio u vlaku dok su pokraj mene prolazile slike bijelih snjenih krajolika. Svatko uvijek sam odluuje hoe li neku situ aciju uistinu smatrati groznom ili divnom. Hoe li ona voditi k jo jednom porazu ili e se razviti u neto bolje. Stvari su onakve kakve jesu. U svakoj je sekun di mogue odluiti hoe li nam raditi u korist ili nam initi tetu. Kljuan je nain promatranja stvari. Moj je ivotni stav da uvijek oekujem samo najbolje. A to mi najlake polazi za rukom uspjenim eljenjem.

Pravilo broj 6

Biti otvoren za sluajnosti

Nije uvijek mogue zamisliti nain na koji e uslijediti isporuka. elja se gotovo uvijek ispuni na nain na koji to nikada ne bismo smatrali moguim. Dakle, treba samo biti spreman na ostvarenje elje. Ako stalno gledamo u smje ru iz kojeg oekujemo isporuku, moglo bi se dogoditi da propustimo dostavu, jer vrebamo na ostvarenje narudbe iskljuivo na nain koji odgovara naem skromnom daru predodbe. No, svemir je mnogo domiljatiji. Rado emo rei da se dogodilo udo jer smo posve iznenaeni time da odjednom u naem ivotu postoji toliko sluajnosti kojima se ostvaruje naa elja.
143

142

Svemir isporuuje na iznenaujui nain

U stvarnosti se jednostavno samo materijalizira naa elja. To se dogaa esto na nain s kojim nismo raunali. To nam mnogo kazuje o vlastitoj moi predodbe, no ne i o mnogobrojnim mo gunostima koje su put prema ostvarenju elje. Poelimo li, primjerice, novac, trebali bismo u potpunosti ostaviti otvorene sve mogunosti na koji e nain novac nai put do nas. Meutim, ako smo uvjereni da e nam teta Erna dati eljeni novac, tada sami sebe svojim uvrijeenim pre dodbama sprjeavamo u prepoznavanju prave isporuke.
Svemir uvijek bira najbri i najlaki put.

Naa energija elje ne uvjerava nikoga ni u to, ve je vie neka vrsta svemirske trailice. Kako ne moemo znati to ili tko e nam odgovoriti na elju, nemamo naravno ni pojma iz kojeg e smjera stii novac. Kako nemamo pojma, prilino je glupo odrediti kojim emo smjerom poi. A ipak to inimo. Samog sebe uvijek iznova uhvatim kako imam posve jasnu abloniziranu predodbu te stoga esto ne primi jetim odmah na koji se nain moja elja ostvarila. Gdje li je zapela moja naruena elja? Ili Sjedim u krivom vlaku! Sve ee putujem vlakom umjesto zrakoplovom. Smatram da se vrijeme moe bolje iskoristiti. Najee neko vrijeme sjedim u vagon-restoranu te potom na svom laptopu pogledam neki film. I ovaj sam put imao namjeru uiniti isto. Ujutro, kada izaem iz kue, hitro formuliram svoju elju i poaljem je u svemir. Prvo sam poelio kavu i kola, a zatim sam htio pogledati jedan film te sam sa sobom ponio sve potreptine za
145

Teta Erna nam moda uope ne eli dati no vac. U tom sluaju ne moe ni uhvatiti nau misaonu eljenu energiju. Jednostavno ne rezo nira s njome. Naa se odaslana energija stoga ne zadrava kod tete Erne, ve se stalno iri dalje, sve dok ne naie na neto to proizvodi jednake titraje i odgovara.
144

to. Moj laptop i jedan film na DVD-u. U ICEvlakovima postoje utinice sa strujom. No, ja sam odjednom sjedio u IC-vlaku. Ondje nema ni restorana ni utinica. Vlak je, osim toga, bio sasvim pun. Jedino slobodno mjesto nalazilo se za stolom, a s druge strane stola sjedili su ljudi koji su ljubazno piljili u mene. Moja narudba, pretpostavljam, ovaj put nije pristigla? Kada je vlak ve bio toliko napuen ljudima, bilo bi bolje da sam sjeo u neki kut, a ne ovdje, u sredinu velikog vagona bez odjeljaka? Kako god bilo, nikako nisam bio zadovoljan svemirom. Potiho sam se u sebi svaao sam sa sobom. Odjednom je mukarac preko puta udario koljenom o neto te trljao bolno mjesto. Utinica, mrzovoljno je mrmljala njegova ena. Kome li je potrebna utinica? Meni! kriknuo sam u sebi i iznenaeno pogledao ispod stola. Doista, ondje se nalazila utinica. Imao sam struju za svoj film. No, upra vo je tada vapski brani par izvadio koaru sa zalihama hrane. Nevjerojatno, ali prostrli su stol za sebe, a jednu alicu za kavu stavili i pred me146

ne. Kao i kolae. Jer kava bez kolaa nije prava kava, rekao je mukarac smijui se i poelio mi mnogo zabave pri gledanju filma. Narudba je bila predana i svemir ju je ispo ruio. Moja predodba se moda pomalo razli kovala od uobiajenih, ali isporuka je promptno pristigla. I upravo to je zabavno kod uspjenog eljenja. elje se uvijek ispunjavaju, potrebno je samo vjerovati i biti budan, jer e isporuka najee uslijediti na neoekivani nain. Ali kako prepoznati isporuku?

Intuicija
Na koji se nain ispunjavaju nae elje? Sasvim sigurno drukije od oekivanog. Nije naalost uvijek ba tako da poelimo neto te da nam to doleti odozgo na stol. Kako se sve uvijek vrti oko energije, ponekada nas ona samo vrlo njeno povede za ruku. Onamo gdje se se moe pronai eljeno. No, na koji nas nain vodi?
147

Ponekada to moe biti samo razgovor koji nakratko uhvatimo u prolazu, a nama sadri neto bitno. Moda je rije o nekoj misli koja nas dublje zaokupi. Ili iznenada poelimo da idemo drugim putem nego onim uobiajenim i sluajno sretnemo starog poznanika koji nam sluajno ispria kako bismo nekoga trebali upoznati. I neobino je to upravo ta osoba posjeduje ono to elimo. Stan, alat za zaepljenu cijev odvoda ili poznaje nekoga tko nam moe popraviti kvar na raunalu. Ili se netko udari u koljeno kako bi drugome pokazao skrivenu utinicu. Energije upravljaju, vode, vuku nas prema na prijed? Potrebno je biti otvoren za to. Ako smo odaslali elju, na snazi je pravilo da moramo biti vrlo pozorni i budni. U tom emo sluaju primiti sve potrebne informacije. Najsigurniji put vodi preko intuicije. Intuicija, to je to?
Intuicija je prihvaanje samog sebe.

ono to nam odgovara. Bez obzira na to koliko nam se to u prvi trenutak uinilo udno, ne ugodno ili smijeno. Inuticija nije nita drugo nego spontano postupanje. Kada nekome padne na pamet to eli napraviti, tada to uini. Ne traimo razloge za ili protiv toga. Ne vaemo je li to pametno ili ne. Slijedimo impuls. Intuicija je suprotnost razumu. Ne moemo razmiljati o njoj. Intucija nije logina posljedica intenzivnog razmiljanja. Intuicija nadilazi osje aje, nadilazi emocije. elimo li posluati glas intuicije, moramo plu tati. Ne biti usredotoeni na neki cilj. Stoga, ako ne preispitujemo i ne vrednujemo, ako pripazimo na tihe i mirne misli kojima emo se baviti, ako zastanemo u trenutku, ako ne ustrajemo u pro losti i ne oijukamo s budunosti, doi emo u kontakt sa svojom intuicijom.
Nain djelovanja intuicije moe se razviti samo u sadanjosti.

elimo li uspostaviti kontakt sa svojom intui cijom, ne moramo initi nita drugo ve slijediti
148

Pomou intuicije djelovanje postaje spontano, a povjerenje u mo vlastite spoznaje raste. Umje149

sto da se sami suoimo s izazovima svakidanji ce, doputamo da nas energija nosi do eljenog odgovora. Nije rije ni o emu, ve o tankoutnoj energiji koju smo odaslali te je sad ponovno primamo. Vraajui se k nama, sada nas vodi onamo gdje emo dobiti ono to prieljkujemo. Jednostavno reeno, ono to nas vodi jest vlastita sposobnost anticipiranja dogaaja. Naravno da smo isprva jo nesigurni. Kao i za sve, potrebno je neto vjebe i iskustva. No, iako je ispoetka teko razaznati na koji nain osjea mo intuiciju, nakon kratkog vremena prihvaanja razvit emo dobar nos za snanog saveznika na naoj strani. Ubrzo emo srasti u jedinku. Nismo vie sami. Nikada vie. U nama postoji via instancija koja nas vodi prema eljenom odgovoru. Bez brige, uspjeno eljenje djeluje uvijek. I bez intuicije. S intuicijom djeluje znatno bre. Naa je intuicija jednostavno neto poput potanske adrese na koju se alju informacije po koje emo doi.
150

Mnogo sam puta posve svjesno donio odluke protiv vlastite intuicije, isporuka je unato tome stigla. Ponekada i sa zakanjenjem. Slijede dva kratka primjera na koji nain in tuicija konkretno i izravno djeluje. Ekspresna isporuka Kada poelim posebno brzu isporuku, tada naruujem preko pitanja. Gdje li u nai to to elim? ili Kako da najbre doem do ...? Energiji koju sam poslao svjesno dajem zadatak da se javi mojoj intuiciji. Tada se opustim i oslukujem i najtie znako ve. Ponekada je odgovor reenica koju u kafiu izgovori gost pokraj vas ili naslov u nekim novi nama ili tekst neke pjesme na radiju. Prije mnogo godina, kada jo nisam bio pun pouzdanja u svoju intuiciju, znao sam katkada teko prepoznati znakove. esto nisam znao umiljam li si neto ili me vlastiti um posve svjesno sili prema odreenom smjeru.
151

Sjeam se jo vrlo dobro vremena kada sam se unato svom poslovnom uspjehu osjeao sve osamljeniji i prazniji. Tada je moja duboka elja bila samo shvatiti smisao svog ivota. Prisjeam se kako sam sjedio u kafiu u Schwabingu* i uzalud naglas razmiljao: emu zapravo sva ta muka? Gdje lei smisao mog dje lovanja? Bio sam uistinu ljut. Spreman sam za odgovore, ali neka stignu to bre. Tada sam na jednom stolu otkrio stari izguva ni raun kojem nisam pridavao nikakvo znae nje. Platio sam i na izlasku iz kafia konobar mi je rekao da sam neto ostavio. Mislio je upravo na taj stari izguvani raun. Bio je to raun iz jedne knjiare u blizini. No, jo uvijek nisam ui stinu bio zaintersiran. (Kao to sam rekao, nisam jo bio vjet u prepoznavanju znakova.) Neto kasnije, zaustavio me prolaznik i upitao za ulicu koju nisam poznavao. Niti dva koraka kasnije sjetio sam se da se tako zvala ulica u ko-

joj se nalazi knjiara iz koje je raun. Konano sam postao znatieljan i poao onamo. udna trgovina. U izlogu su se nalazile zvune zdjele, a pri ulasku mi je ususret stigao mali dimni oblak mirisnih tapia. Bila je to jedna od prvih ezo terinih knjiara u Miinchenu. Dotada nisam uope znao da postoji neto takvo. Kasnije e to postati moja knjiara u kojoj sam stalni gost. Nesigurno sam prolazio pokraj polica s knji gama. Ondje su stajali autori o kojima dotad nita nisam uo. Nisam imao pojma koju knjigu da kupim niti sam znao zato se uope nalazim u toj trgovini. Tada se prema meni okrenula ena kratko oiane kose u smijenim arenim pamunim hlaama i rekla mi: Morate proitati ovu knjigu, odlina je. S mudrim smijekom pokazala mi je knjigu na polici. Kupio sam tu knjigu, vie iz pristojnosti, a manje iz znatielje. Ta je knjiga iz korijena promijenila moj ivot. Bio je to Prirunik za viu svijest Kena Keyesa. U knjizi su se nalazili odgovori na sva moja pitanja. Pomou te sam knjige odjednom shvatio smisao svog djelovanja.
153

Schwabing dobrostojea etvrt u Mnchenu poznata po kafii

ma, barovima, restoranima, mjestima za izlazak, (nap. prev.)

152

No je li to ustinu bilo uspjeno eljenje pa me tog poslijepodneva neka via sila dovela do te knjige? Znamo na koji nain djeluje razum. Sumnja i neprestano tvrdi da je sve tek neprekidni niz sluajnosti. Nedugo nakon toga ponovno sam elio pronai odgovore na neka pitanja. Bio sam u potrazi za knjigom koja bi trebala imati po djednako intenzivan uinak na moj ivot. Ovaj sam put bio mnogo izravniji i odvaniji u formuliranju svoje elje. Htio sam jo istog dana u rukama drati takvu knjigu i oekivao sam da e mi netko priopiti naslov knjige. Nisam elio da me ovaj put sudbina tek tako uvjeri u to. Nisam htio izai iz kue. Nisam uope osjeao potrebu da izaem. Sat vremena kasnije nazvala me moja agenti ca. eljela je doznati jesam li konano proitao scenarij za novi Tatort*. Naravno da ga nisam proitao jer ga uope jo nisam dobio. Bila je zgroena. Ve sam odavno trebao proitati sce* Tatort dugovjena njemaka kriminalistika serija (nap. prev.)

narij. Radilo se o ulozi mog ivota. Rekla mi je da se odmah uputim k njoj pokupiti knjigu. Na povratku ponovno mi je na pamet pala moja elja. U toj sam je uurbanosti u potpunosti zaboravio. inilo se da je i svemir zaboravio na mene. Gdje li se samo nalazila moja knjiga? Tog sam se poslijepodneva otiao proetati po ulici Leopold. Naravno da sam bio vrlo pozoran i budno pazio na znakove. Moda e mi netko neto rei. Ili u u prolazu uloviti fragment ree nice koja e sadravati naslov knjige? Nita se slinog nije dogodilo. Sjeo sam na klupu i itao svoj scenarij. Tada sam ugledao jednog malog djeaka. Stajao je plaui pred ne kakvom trgovinom jer nije mogao otvoriti vrata. Pomogao sam mu. Bila je to knjiara, ne, ovaj put nije bila rije o ezoterinoj knjiari, ali sam zato ni tri koraka od blagajne doivio mali ok. Ondje je u mene zurila knjiga s naslovom Scenarij za majstorstvo u ivotu. Bila je to knjiga koja e me pratiti vie od godinu dana mog ivota. Imao sam osjeaj kao da je Ron Smotherman napisao tu knjigu iskljuivo za mene.
155

154

Nije li moja agentica rekla, da moram proitati scenarij jer je to uloga mog ivota! Isporuka uvijek stigne na odredite. Ako ni smo dovoljno tankoutni, tada e se paket nosati za nama toliko dugo dok vie neemo moi uzmai. elimo li pak isporuku primiti to bre, valja biti pozoran.

Pravilo broj 7

Prepoznati istinske, velike elje

elje su toliko raznolike koliko i osobnosti sva koga od nas. Netko bi rado nauio plesati, no nikada za to nije imao vremena ili ima dvije lijeve noge. Net ko drugi u potrazi je za pravim prijateljima jer sve jae osjea njihov nedostatak u svom ivotu, dok netko trei ezne za idealnim partnerom. Pri tome nijedna elja nije vea ili manja, va nija ili vie za odbacivanje od one druge. Bez obzira na to jesu li elje razumne ili ne, ine li se umu logine ili ne. Svaka elja nam jednostavno pokazuje nedostatak koji osjeamo u odreenim segmentima svog ivota.
156 157

U meuvremenu smo nauili kako nam se e lje ostvaruju. Ostaje razjasniti bitno pitanje hoe li se ispunjenjem nae elje ukloniti nedostatak koji osjeamo. Ili e se problem ubrzo pojaviti na nekom drugom mjestu? Stvarno je pitanje dakle na to nas eli upozoriti nedostatak koji osjeamo u svojem ivotu? Ono to elimo jest promjena. Neto u naem ivotu nam se ne svia i ne znamo kako bismo to na normalan nain promijenili. Najee isto tako ne znamo kako emo se osjeati nakon to se elja osvari. Hoe li na ivot time uistinu postati bolji?

No to to drugi neto smatraju izvrsnim jo uvijek ne znai da je to ono pravo za nas. to emo uiniti kada se dogodi ono za im ezne mo? Kada se, dakle, ostvare elje koje nam uope ne pristaju? Prije nego to neto poelimo, morali bismo sami sa sobom razjasniti to uistinu trebamo u ivotu. Hoemo li se tada uistinu osjeati bolje, prihvaenije, voljenije ili sretnije? Ostvarenje nekih elja moe nas staviti pod veliki pritisak. Posao iz snova moda nas moe pretjerano opteretiti, elja za djecom moda e se ispuniti prije vremena, a zbog dugo oekivane promjene stana moda izgubimo prijatelje.
elje koje se ispune mijenjaju nas zauvijek.

Koje mi elje odgovaraju?

Ovo je vrlo znaajno pitanje. Nema nikakva smisla eljeti neto to uope ne odgovara naoj stvarnoj prirodi. Unato tome, veina nas prielj kuje upravo to. esto poelimo neto samo zbog toga to i ostali to ele ili to ve posjeduju. esto trimo za idealom koji uope nije na.
158

No, jesmo li uistinu spremni za promjene i njihove posljedice? Naa prekrasna ljubavna afera za kojom smo dugo eznuli moda e nas suoiti sa strahom kako nismo dostatni ili strahom od gubitka osobe za kojom smo dugo udjeli. Mo da se uope neemo usuditi voziti velik auto ili
159

zbog njegove dojmljive veliine nikada neemo pronai parkiralino mjesto. Moda neemo moi ni znati izai na kraj sa slavom koju smo prieljkivali i s pozornou koja dolazi s njom. Snovi koji se ostvare nee nas ba uvijek pri bliiti stvarnoj srei. Prije nego to se usudimo ostvariti svoje velike elje, trebali bismo znati to uistinu oekujemo od njih. Svaka uspjena elja mijenja i nae ivotne uvjete. Stoga bismo trebali pozorno provjeriti jesmo li uistinu spremni za promjenu. Moda naa enje ide u odreenom smjeru, ali mi jo nismo uistinu spremni ispuniti novu ulogu koja nas oekuje.

dan moe raditi i initi to ga je volja, no je li nam to uistinu cilj? Moda e nam nedostajati na stari stan, susjedi, kolege. elji za novcem ne moe se nita prigovoriti, no treba biti naisto sa injenicom da svaka elja za sobom nosi i odreene posljedice. Moda je stoga mnogo vanije da razmislimo o uvjetima ivota koje bismo eljeli stvoriti. Jer mnogo novca jo uvijek nije jamstvo da emo biti sretni. Mnogi milijunai koji su se obogatili dobitkom na lutriji bili su ve nakon nekoliko godina ponovno si romani poput crkvenih mieva i nesretniji nego ikada prije. Iz tog smo razloga Michaela i ja sklopili mali deal sa svemirom.

elja za novcem
Dobiti mnogo novca znai takoer odrei se uo biajenog okruenja jer si sada moemo priutiti kuu. Moda emo izgubiti posao jer nam napro sto vie nee biti potreban ili u njemu neemo vidjeti neki dublji smisao. Naravno, ovjek cijeli
160

Na deal sa svemirom
Nakon to smo u roku od godine dana dobili dva auta, uspjeno eljenje uvelike nas se dojmilo. Zato uvijek posebno naruivati? Nije li mogu trajni nalog? Michaela i ja smo nakon toga poeljeli da se vie nikada ne moramo brinuti zbog novca. Nov161

ca jednostavno treba biti dovoljno. Ne previe, da bismo i nadalje osjeali dovoljno radosti i motivacije za svoj posao, ali ni premalo, molim. Novca bi u naem ivotu svakako trebalo biti dovoljno kako bismo ostvarili ono za im e znemo. Bila je rije o svojevrsnom dogovoru sa svemirom. Radit emo ono to nam donosi tijek ivota, a svemir e se ubudue pobrinuti da nam redovito pristiu novana sredstva.
Imetak treba sluiti nama, a ne mi imetku.

No, novac je samo jedna strana blagostanja. Istinsko bogatstvo sadri znatno vie. Da bismo zaista bili sretni kada elimo, morali bismo mi sliti i na sljedee aspekte: Zdravlje Krasna veza Zanimanje koje nas ispunjava Pravi prijatelji Dovoljno vremena za sebe i druge Unutarnji mir i spokoj Ovaj bi se popis mogao proizvoljno produiti. Vano je znati da je stvarno bogatstvo mno go vie od novca. No, novac, lova, i te kako je dobrodoao sastojak za vie veselja i unutarnje slobode u ivotu.

Od toga dana kod nas vie nikada nije bilo po stavljeno pitanje novca. Novac naprosto pristie u na ivot. Ponekada i na posve neoekivane naine. Kada zaponemo sa eljenjem, ubrzo postaje jasno: neemo postati bogati jer mnogo radimo, ve zato to smo to poeljeli i prizvali u svoj ivot. Samo ako smo uvjereni da to zasluujemo, bit emo uistinu otvoreni i spremni za eljenu isporuku.
162

Veza iz snova
To je vjerojatno najvea elja svih ljudi: pronai nekoga s kime emo podijeliti dobro i zlo, neko163

ga tko nas razumije, s kime se osjeamo voljeno i prihvaeno. elja za partnerom vjerojatno je ona koja na na ivot ima dalekoseni utjecaj. Upravo pri elji za odgovarajuim partnerom vano se upitati: to uistinu elim? odnosno koje osobine treba imati dotina osoba. Kao to smo paljivi pri odabiru branog druga, tako bismo paljivo trebali birati i elje koje elimo ostvariti.
Zato provjeri, to uistinu eli jer e ti se to i ostvariti.

ovakav kakav jesam. Prihvaam sve svoje mane i pogreke te se prihvaam ovakvim kakav jesam. Jedinstven sam i lijep i svaki dan sve blii svojoj ljubavi. Svojom ljubavlju prema sebi privlaim osobu koja e me promatrati istim oima kao i ja sebe. Otvoren sam i spreman k sebi pustiti ljubav prema sebi, kao i ljubav druge osobe. Prepreka ma i blokadama u sebi ne dajem vie snagu, a ljubav u meni moe slobodno tei. Otvoren sam i spreman da ljubav stupi u moj ivot. Kada bih samo poelio nekoga tko e me vo ljeti, a bez prihvaanja samog sebe, ne bih bio u stanju primiti ljubav. Tek kada smo u sebi spre mni, moemo prihvatiti sve to nam je potrebno. Tada vie ne moram traiti jer e me nai. Ako smo uistinu spremni, ono to u stvari traimo pronai e nas. Ipak, postoje elje koje uope ne djeluju. elje, primjerice, ne smiju prisiliti druge osobe da ine neto protiv svoje volje. Ne moemo nekoga navesti da nas voli. Ili da uini za nas neto odreeno.
165

Podjednako je vano i preispitivanje vlastitih motiva: Zato prieljkujem partnera, to mi mora donijeti? Najee nam ono to izvana prieljkujemo zapravo nedostaje u nutrini. Glasi li moja elja, primjerice: elim nekoga tko e me bezuvjetno voljeti, tada to u stvarno sti znai: Nisam voljen. Nisam vrijedan ljubavi. Ne volim samog sebe. Mnogi samo zato tragaju za partnerom koji e ih bezuvjetno voljeti jer ne vole sami sebe. U stvarnosti bi polazna toka elje zapravo trebala glasiti: Vrijedan sam ljubavi
164

Slobodna volja je iznad svega, pa i iznad svake elje.

Dobro da je tako, jer bi u protivnom svatko od nas mogao tota poeljeti i odjednom bismo bili prisiljeni raditi neto to nam se uope ne svia. Ali kako da pronaem osobu koja me voli? Uspjenim eljenjem svakako neu uspjeti ve zati uz sebe odreenu osobu koju sam odabrao, a koju moj um smatra pravom. No, ako svojom eljom u svoj ivot pozovem osobu koja titra na istoj frekvenciji poput mene i koja e mi uzvratiti ljubav, tada u sigurno pronai partnera koji mi je ravan i koji mi odgovara. Naruiti pravog partnera Na predavanjima o sretnim vezama uvijek mi iznova postavljaju isto pitanje: Kako da upo znam pravog partnera i kako da ga privuem u svoj ivot? To je zapravo vrlo jednostavno. Toliko jed nostavno da je veini nas nevjerojatno teko.
166

Moramo, naime, napraviti mnogo manje nego to mislite. Moramo samo prestati hektino i panino traiti. Jer upravo uurbana i nervozna potraga pokazuju da zapravo nemamo povjere nja. Duboko u sebi uvjereni smo da vie nikada neemo nikoga sresti. Barem ne onu pravu ili pravog. Potraga je suprotnost od pronalaenja. Da bismo pronali, moramo otvoriti oi i srce i biti spremni primati.
Uspjeno eljeti znai biti spreman primiti sva uda u svoj ivot.

Potraga svakako sprjeava prihvaanje. Za vrijeme potrage vezani smo uz posve odree ni objekt ili cilj. Uz projekciju koju kreiramo u svojoj ogranienoj svijesti i za kojom neumorno tragamo. U naoj predodbi uvijek e postojati netko tko je bez mane. Naravno, rije je o istoj projekciji elje za osobom bez mana i mranih strana. Tako neto ne postoji. Postoji samo u naoj mati koju u svako doba moemo ukljuiti ili iskljuiti ili promijeniti. Traimo osobu koja e nam odgovarati. Dakle, imat e mane posve sline naima. Da budemo
167

toni, zapravo tragamo za sobom jer se napo sljetku ipak elimo zrcaliti u svom voljenom par tneru. Mora nam biti slian. Mora rasti s nama i promatrati svijet slinim oima. O najbitnijim stvarima mora imati iste ili sline stavove kao mi. O vjernosti, obitelji, ljubavi, Bogu, nainu svladavanja ivota i njegovih nedaa. Naa mata ovdje nam nee biti mnogo od koristi. Neprestanom potragom sprijeit emo pravu ljubav prije nego to emo je doivjeti. Prije nego to poaljemo ovakvu sudbonosnu elju, trebali bismo biti naisto to zaista elimo. Razjasnimo jo jednom da narudba nije te ka, ali ima veliku teinu za na ivot. elja je vrlo znaajna za nas. Pogreke pri ispunjavanju obrasca elje mogu, dakle, imati dalekosene posljedice. I unato tome, esto uope nemamo pravu predodbu o tome kakav bi trebao biti na pra vi partner. Iako mislimo da znamo to nam je potrebno, nemamo pojma kakav bi nam partner
168

uistinu dobro doao. Ne elimo se dugo zadra vati na njegovim osobinama, ve ga jednostavno elimo imati. Iza toga se esto krije posve druga ija elja. Vie ne elimo biti sami. Prije nego to poaljemo svoju narudbu, tre bali bismo biti naisto kakvog partnera stvarno elimo imati u ivotu uza se. Tomu e pomoi popis koji sam u svojoj knjizi Pravila sree za ljubav detaljno opisao. Ovdje u dati samo kratak saetak. Taj e nam popis prilino brzo razjasniti to oekujemo od veze, to smo spremni sami unijeti u vezu i kakav nam partner najbolje pristaje. U svojim predavanjima i u pojedinanim sesijama vrlo esto radim s tim popisom jer je brz, uinkovit i jasan. elimo li, dakle, pravog partnera, mora nam prvo biti jasno za ime svemir umjesto nas treba tragati. Tako je i nastao ovaj popis. Razvio sam ga kada sam nakon bezbrojnih peripetija, ljubav nih scila i haribda, poelio pravu partnericu za svoj budui ivot. Tada sam se na neko vrijeme povukao kako bih i sam shvatio kakva e mi partnerica uistinu odgovarati.
169

Da bih dobio jasan odgovor, koristio sam ra zliita pomagala i mogunosti te sam pritom uvijek polazio od pitanja Kako u najbolje uoiti tko mi uistinu odgovara? Tada mi je na um pala ideja da sastavim popis. Da ukratko opiem to sam napravio: Na velikom komadu papiru napravio sam dva stupca. U prvom sam stupcu napisao koje osobine oekujem od svoje budue partnerice. Taj je stupac vrlo brzo bio u cijelosti ispisan te prilino opiran. Sve moje elje i enje nale su ondje svoje mjesto. U drugom sam stupcu napisao to sam sve spreman unijeti u vezu. I vidi uda, taj je stupac bio znatno krai. Ono to sam ne mogu unijeti u vezu, neu u njoj ni pronai. Posve je oito da sam bio u potrazi za partnericom s kojom u moi zajedno razvijati sve ono to mi nedostaje. Tko eli znati neto detaljnije o tome, neka proita knjigu Pravila sree u ljubavi u kojoj sam sve opirno opisao.

Kako mi je svakim danom sve vie postajalo jasno kakva bi trebala biti moja budua partne rica, sve sam zapisao na poseban list papira i odloio ga na dostojanstveno mjesto. Jo me i danas zauuje na kakav se udesan nain ta elja obistinila. Kako sam u svoj ivot privukao pravu partnericu Nekoliko sam tjedana vrlo paljivo razmiljao o svojoj elji za odgovarajuom partnericom i na temelju tih razmiljanja sastavio popis. Tek kada sam bio posve siguran kakva e mi partnerica najbolje odgovarati, predao sam svoj popis elja svemiru. Bilo mi je ve tada jasno da e moja elja biti ispunjena. Da budemo iskreni, svemiru ba nisam olak ao ispunjenje svoje elje jer sam se tada gotovo posve povukao iz javnosti i nekoliko mjeseci pro boravio gotovo iskljuivo u svom stanu. Iznimku
171

170

su inila moji svakodnevni dvosatni veernji nastupi kada sam u kazalitu na Kurfrstendammu stajao na pozornici. Iznimka je bila i sveana veera u veem krugu ljudi, na koju su me kolege njeno prisilile otii jer su bili miljenja da mi ne godi stalno samovanje u stanu. Kako da svemir izvede moju elju? Nekoliko tjedana kasnije zazvonio je telefon. Bila je to ena s kojom sam na sveanoj veeri prije nekoliko tjedana razmijenio nekoliko rijei. Nisam se vie mogao tono prisjetiti njezina izgleda. Samo sam jo znao da je plavokosa, vitka i da je nosila debele naoale. No, od prve smo se toliko dobro razumjeli da smo etiri sata telefo nirali te sljedeeg dana preko telefona opet raz govarali sedam sati. Kako se nismo mogli vidjeti ni nai, jer je glumila u kazalitu u Bremenu, a ja sam glumio u Berlinu, opet smo sljedeih dana ponovno razgovarali sedam sati. Meu nama je vladalo tako duboko razumijevanje u toliko mnogo razliitih stvari da smo sljedee noi, nakon daljnjih osam sati razgovora telefonom, odluili da zajedno otputujemo na odmor. Osje172

aj zajednitva bio je toliko intenzivan da smo sljedeeg dana preko telefona odluili da emo ivjeti zajedno, a Michaela, smirena i spremna rtvovati se, odmah je otkazala svoj posao i stan. Dan kasnije odluili smo se vjenati, a da se uistinu nismo dobro ni vidjeli. Uistinu se nismo vidjeli? Moda ne tjelesno, ali u dui smo poznavali svaki milimetar onog drugoga. Jedno smo drugome sve ispriali. Nisu postojale nikakve tajne. Jedno o drugome znali smo ak stvari koje jo nikada nikome nismo povjerili. Pokazali smo se. Otvorili smo vrata svojeg tijela i due i bez zadrke ogoljeli duu. Oboje smo znali da pripadamo jedno drugome. Svi moji prijatelji smatrali su me posve lu dim. Mislili su da sam u potpunosti poludio. Pokuavali su me uvjeriti u suprotno. Uope ne zna kako mirie, kakvog je okusa ni hoete li i tjelesno nai zajedniki jezk? No, znao sam da u, ako ne pruim ansu mogunosti da ivim svoju pravu, veliku ljubav, cijeloga ivota aliti za time. Uvijek kada neto drugdje ne bi dobro
173

funkcioniralo, pomislio bih na tu jedinstvenu priliku, na svoj neuspjeh i neodlunost. S druge strane, kakvom sam se riziku zapravo izloio? Ako Michaela i ja uistinu neemo nai zajedniki jezik tijela, tada emo imati ansu da postanemo najbolji prijatelji. Jer u dui smo ve bili saveznici. Mislila je poput mene, gledala je svijet istim oima kao ja, imala je iste enje i na de te je podjednako kao i ja bila spremna raditi na sebi da bi sve mane bile zajedniki rjeene. Kada sam se est tjedana kasnije, nakon mno go telefoniranja, pojavio pred njezinim stanom s kutijama za selidbu te je po prvi put uistinu vidio, bio sam presretan. Prvo to sam pomislio bilo je: Imao sam sreu. Michaela je bila najljep a ena koju sam uope mogao zamisliti. Najvie me iznenadilo to je Michaela, kada sam kasnije ponovno pronaao svoj popis i po gledao svoju narudbu, u svakom detalju tono odgovarala mojim predodbama s popisa. Naravno da u kompletu uvijek dobijemo i nekoliko dodataka, stvari i osobina koje nismo
174

formulirali na svojoj narudbenici elja. Ne mo emo ba misliti na sve. Ali sve to sam napisao na svom popisu ostvarit e se. Sluajnost? Tko jo uvijek u to vjeruje, taj neka i nadalje svoj ivot prepusti sluaju i neka se svojski potrudi. Znatno je jednostavnije uspjeno eljeti i sam odluivati o svom ivotu. Kao to to moj primjer zorno pokazuje, ne smijemo oekivati da e isporuka uslijediti na neki tono definirani nain. Moramo biti spremni. Na se novi partner moe sudariti s nama, prouzroiti nezgodu ili nas tuiti. Tko kae da prvi susret mora biti po zitivno obojen? Partner e svakako privui nau pozornost. Mnogi sretni brakovi zapoeli su tako da jedno drugo nisu mogli podnijeti, ali, zaudo, nisu bili ni ravnoduni jedno prema drugome. Naravno da je podjednako tako mogue da se cijela stvar razvija romantino te da obje strane od prve sekunde znaju da su sreli partnera za cijeli ivot.
175

Vano je da nemamo uvrijeeno miljenje i predodbu o nainu na koji e se to dogoditi. Inae bi nam svemir mogao isporuiti narudbu, a mi je zbog unutarnje odsutnosti ne bismo ni primijetili. esto me pitaju je li i Michaela istodobno u eter odaslala elju za novim partnerom. Ne, nije to napravila. Ali bila je otvorena i spremna upustiti se u vezu. Naravno da je mogla rei i ne, no to bi bila udna isporuka moje elje. Evo, ovdje je naj udesnija ena koja ti posve odgovara, ali ona te uope ne eli. No, svemir tako ne isporuuje. Michaela je bila spremna i otvorena, a ja u potrazi za idealnom partnericom koja je, naravno, trebala biti spre mna i otvorena za ljubavnu vezu. Uzgred budi reeno, doputeno je napisati uistinu sve to vam padne na pamet. I izgled i stas i karakterne osobine. To svakako jo uvijek nije jamstvo da ete s tim partnerom uistinu biti
176

sretni jer moda vlastitim eljama precijenite samog sebe. Pretpostavimo, primjerice, da na partner mora biti atletskog stasa i sportskog duha uz, naravno, dobar izgled. Moramo, meutim, poi od toga da e budui partner takoer biti sklon sportskim aktivnostima kojima se eli baviti u naem drutvu. elimo li to uistinu? Ili poelimo partnericu koja je u krevetu prava raketa, uvijek spremna. San svakog mukarca. Ali ako to uistinu postane stvarnost, lako se moe preobraziti u nonu moru. to ako nakon mje sec dana vie ne budete imali toliku potrebu za seksom kao ona ili vie ne budete mogli slijediti tempo ili jednom pokaete i druge interese? to ako moramo strahovati da emo biti ostavljeni jer vie nismo uspjeni u krevetu? to ako vas obuzme strah da parneru vie niste dostatni? Poelimo li partnera koji je prekrasan, a sami sebe smatramo manje privlanom osobom, brzo moe doi do osjeaja manje vrijednosti. Formulirati elje zbog osjeaja nedostatka koji trenutano osjeamo moe biti prilino opasno.
177

elja se ostvaruje. No nije zajameno da e elja ostvariti ono to je najbolje za nas. Stoga bismo, posebice kod elja koje se odnose na vezu i partnera, trebali dobro promisliti ka kvog partnera elimo privui.

Hou li postati sretniji?

Hoemo li uspjenim eljenjem postati sretniji? Da, u svakom sluaju, ali na drukiji nain nego to smo to pretpostavili. Srea je stvar unutarnjeg stava i nema mnogo veze sa stvarnim doivljajem svijeta i ljudi. Ni smo li sretni bez novca ili partnera, tada nismo sretni ni s njime. Naposljetku, svatko od nas poznaje osobu ko ja ima dovoljno novca i partnera ili je dostigla odreenu slavu, a unato tome je vjeno loe raspoloena i nesretna.
178 179

elimo li iskuati sreu, neemo je iskusiti ni dobiti kroz vanjske utjecaje. Srea, naime, nastaje uvijek iznutra prema van. Sreu doivljavamo kada aljemo sreu. Pri tome nije vano stanujemo li u vili ili u malom stanu od 30 kvadratnih metara. I u vili i u stanu moemo biti podjednako sretni kao i nesretni. Srea nastaje iz unutarnje smirenosti. Srea nastaje uvijek tada kada neto elimo podijeliti s drugima. Srea je stanje u kojem se nalazimo s par tnerom ili bez njega, s novcem ili bez njega, s kuom ili bez nje, s ugledom ili bez njega. No, mnogi vjeruju da e moi biti sretni tek kada budu posjedovali neto odreeno. I upravo nam taj rijeca kada ne doputa da budemo sret ni. I to nikada. Ne elimo se suoiti s pitanjem zato smo upravo ovdje gdje smo sada, elimo samo izai iz toga. No, nakon to su odreene okolnosti, vlastite nesvjesne elje i vjerovanja, stvorile situaciju koju ne elimo prihvatiti, vrlo
180

emo slino osjeati i djelovati i u promijenjenim vanjskim okolnostima.

Uvijek sa sobom nosimo sebe.

Sebe vodimo i u navodnu sreu, koja se, na ravno, uvijek nalazi negdje drugdje, a ne ovdje gdje smo mi. Stoga emo i u srei koju smo ie kivali biti nesretni. U naem e ivotu uvijek ne dostajati neto da bismo doivjeli istinsku sreu. Prije mnogo godina prividno sam imao sve. Novac, ugled, uspjeh u poslu, ene i zdravlje. Unato tome nisam bio sretan. Osjeao sam se prazno i stisnut u kut. I dalje sam bio uvjeren da je svima bolje nego meni. Bio sam uvjeren da moram dobiti jo vie kako bih se pribliio srei. Morao sam, dakle, biti jo uspjeniji, nagomilati jo vie imetka, odvui jo vie ena u krevet, da bi se pojavio osjeaj duboke sree. Upravo mi to vjerovanje nije doputalo da budem sretan. Upravo sam zbog vjerovanja u vlastite nedo statke te nedostatke zaista i osjeao. Svoju sam sreu odgodio za budunost, a da toga nisam bio
181

svjestan. Vjerovanje u nedostatke nadjaavalo je sve druge elje. Toliko sam jako vjerovao u te nedostatke, koji su me prividno sprjeavali u osjeaju sree, da mi se moje elje, nakon to su se neke poele ostvarivati, vie nisu inile pravi ma ili sam mislio da su dole prekasno. Kada bi pristigla koja od mojih isporuenih elja, nisam mogao nita, ama ba nita prihvatiti s veseljom i zahvalnou jer sam istodobno bio uvjeren da se drugima ispunila znaajnija ili vea elja. Bio sam u potrazi za sreom, no to sam je vie traio izvan sebe, to mi se vie gubila s vi dika. Moja nesvjesna elja tada je glasila: Nisam sretan. Moja srea lei u budunosti. Potrebno mi je jo vie da bih bio sretan. Time sam kon kretno naruio sljedee: Nikada u sadanjosti ne osjetiti sreu. Moje je osnovno stanje bilo stanje nesree. Ostvarenje jedne ili nekoliko elja vie nije moglo promijeniti moje stanje. Tek kada sam odustao i otpustio svoje mah nite predodbe da e me drugi uiniti sretnom osobom, poeo sam u sebi pronalaziti duboko zadovoljstvo i ljubav.
182

Naposljetku, iza moje se potrage uvijek skri valo samo jedno: enja za ljubavi i sigurnou, a kako ih nisam osjeao, nadao sam se da u ih primiti kroz vanjske utjecaje. No, ako u sebi ne osjeamo ljubav i sigurnost, tada nam je nijedna osoba na cijelom svijetu ne moe dati. Koliko god da mi je ao, to znai da ostvarenje svih elja ne mijenja na stav prema srei. Nismo li sada sretni, tada to neemo biti ni kada nam se djelovanjem izvana ostvare elje. Srea koju iskusimo na taj nain, tek je kratkog vijeka jer ne odgovara dubini koju ivimo. Je li me uspjeno eljenje uinilo sretnijim? Da, svakako! Manje zbog toga jer su se sve elje u mom ivotu ostvarile, ve zbog toga to se svjesnije odnosim prema svom ivotu te se pouzdajem u svoje vodstvo. Uvijek iznova imam priliku iskusiti da se moje elje ostvaruju kada to poelim. U sebi nosim spoznaju da se ovdje, na Zemlji, ne moram sam
183

muiti. ak i u najtiim i najusamljenijim tre nucima ispunjen sam i sretan. Bez obzira na to jesam li se potpuno povukao u osamu ili sam uronjen u masu ljudi, uvijek sam povezan. I pun zahvalnosti.
Suraivati sa svemirom znatno je jednostavnije nego se sam muiti.

O autoru

Uspjeno eljenje promijenilo je moj cijeli svijet. Moje doivljaje, moj nain promatranja stvari, moju percepciju, moju vezu i ljubav prema samome sebi. Svakim danom sam blii samome sebi. Uspje no eljenje mi je u tome pomoglo. Sa svakom dodatnom eljom koja mi se ispuni spoznajem koje stvari u mom ivotu doista imaju veliko znaenje. Ako moemo postii sve to elimo, ako moemo imati sve, poet emo pomnije prouavati istinske elje. Ljubav je naposljetku uvijek ta za kojom tra gamo. Ljubav nas konano usrei. Ljubav prema samima sebi. I prema drugima.
184

Pierre Franckh ve je u djetinjstvu stajao na ka zalinim daskama. Debitirao je u filmu Fakinske prie Helmuta Kutnera. Od 1958. glumio je u mnogim igranim filmovima te u vie od 200 televizijskih formata. Godine 2000. uspjeno je debitirao kao scenarist i redatelj filma A to je tek poetak. Od 1996. posveuje se knjievnom radu. Vie o autoru moete doznati na njegovoj mrenoj stranici: www.pierrefranckh.de.

185

Sadraj
Predgovor Moja pria I eljeti se moe nauiti 7 12

I jo malo biologije Vjerovanja Prepoznati uzorak vjerovanja Rijeiti se uzoraka vjerovanja

87 94 99 109

Pravilo broj 5
Povjerenje umjesto sumnje Sumnja je jasno izraena elja utljivost 121 122 233

Pravilo broj 1
Jednostavno zaponite Stvar razuma Vjeba ini virtuoza 18 19 22

Pravilo broj 6
Biti otvoren za sluajnosti Svemir isporuuje na iznenaujui nain Intuicija 143 144 147

Pravilo broj 2
Tono formuliranje NaeloJa sam Praviti se kao da neto jest Ne i nijedan iliti strahovanje Zapiite elju Jasno, kratko i precizno formuliranje 29 29 31 34 37 53

Pravilo broj 7
Prepoznati istinske, velike elje Koje mi elje odgovaraju? elja za novcem Veza iz snova Hou li postati sretniji? O autoru 157 158 160 163 179 185

Pravilo broj 3
Zahvala turbopospjeiva uspjenih elja Poveati dobrotu Preseliti se u sadanjost Probleme jednostavno otpustiti 59 59 64 68

Pravilo broj 4
Uvjeriti razum Malo fizike 75 77

186

187