meteori

SNAGA SUOSJEANJA

Zbirka predavanja Njegove Svetosti

Dalaj Lame XIV

Naslov izvornika

The Power of Compassion

His Holiness the XIV Dalai Lama 1995

2
 meteori

PREDGOVOR

Njegova Svetost Dalaj Lama dravni je poglavar i duhovni voa

tibetskoga naroda. Ujedno ga dre najviim budistikim voom i
oitovanjem Chenreziga, Bodhisattve suosjeanja.
Uenjak i ovjek mira, Njegova Svetost Dalaj Lama proputovao je
cijeli svijet ne samo da bi pobudio zanimanje svijeta za silnu patnju
tibetskog naroda, ve i da bi govorio o budizmu i snazi suosjeanja.
Od 1959. Njegova Svetost ivi u progonstvu u Dharamsali u Indiji,
nakon to su kineske trupe uguile tibetski narodni ustanak protiv
kineske vlasti u Tibetu. Kina je zauzela Tibet 1949/50.
Godine 1989. Njegovoj je Svetosti dodijeljena Nobelova nagrada za
mir zbog njegove nenasilne borbe za osloboenje Tibeta. Od vremena
kad je prognan do danas susreo se s mnogim svjetskim politiarima i
duhovnim voama ukljuujui predsjednika Clintona, premijera Johna
Majora, predsjednika Vaclava Havela, Njegovu Svetost papu Ivana
Pavla, nadbiskupa od Canterburyja te nadbiskupa Desmonda Tutua. S
tim je voama podijelio svoja stajalita o meusobnoj ovisnosti
ovjeanstva i izrazio svoju zabrinutost zbog trgovine orujem,
ugroenosti okolia i netolerancije.
Njegova Svetost sebe naziva skromnim budistikim redovnikom. U
predavanjima i na putovanjima oduevljava publiku svojom
jednostavnou, humorom i srdanom toplinom - Njegova je poruka
svugdje ista- istie vanost ljubavi, suosjeanja i opratanja.
Tekst za ovu knjigu uzet je iz niza javnih predavanja koje je Njegova
Svetost Dalaj Lama odrao na stadionu Wembley u Londonu, svibnja
1995. Premda su stotine ljudi sluale ta predavanja, mnogi su od tada
zatraili prijepise govora od Tibetskog ureda, slubene agencije Njegove
Svetosti Dalaj Lame u Londonu. Osoblje Tibetskog ureda stoga je
neizmjerno sretno to je u mogunosti ponuditi rijei Njegove Svetosti
itateljima irom svijeta.
U izvornim predavanjima Njegova Svetost Dalaj Lama govorio je
uglavnom engleski, ali je takoer upotrebljavao i tibetski obraajui se
svome slubenom prevoditelju. Pokrovitelj ovog posjeta Londonu
svibnja 1993. bila je Zaklada za Tibet u Londonu.
Tibetski ured zahvaljuje Jane Rasch i Cait Collins za brojne sate koje
su provele transkribirajui govore s vrpci. Takoer se elimo zahvaliti
prevoditelju Njegove Svetosti Gesheu Thuptenu Jinpi i Heather Wardle
za njihov rad na ureivanju toga teksta.
3
 meteori

Ga Kesang Y Takla Predstavnica Njegove Svetosti

Dalaj Lame
London

4
 meteori

ZADOVOLJSTVO, RADOST I UMIJEE

DOBROG IVLJENJA

Ljudi koji puno brinu zamolili su me da govorim o odreenim

temama i o najboljem nainu na koji se treba odnositi spram ivotnih
situacija. Pokuat u to objasniti tako da obini ljudi shvate na koji nain
mogu upotrijebiti vlastite mogunosti u susretu s neugodnim
situacijama kao to je smrt ili mentalnim frustracijama kao to su ljutnja i
mrnja.
Ja sam budist i cijela se moja izobrazba temelji na budistikom uenju
ili Buddhinoj dharmi. Premda govorim iz vlastitog iskustva, mislim da
nitko nema pravo nametati svoja vjerovanja drugima. Ne elim vas
uvjeriti da je moj put najbolji. Odluite sami. Ako otkrijete neto to je
prikladno za vas, onda moete poeti sami eksperimentirati. Ako
shvatite da tu nema koristi za vas, moete to odbaciti.
Temeljna je injenica da sva iva bia, osobito ljudska bia, ele sreu,
a ne ele bol i patnju. Polazei od toga, imamo pravo biti sretni i sluiti
se razliitim metodama ili sredstvima kako bismo se oslobodili patnje i
sretnije ivjeli. Meutim, te metode ne bi smjele zadirati u tua prava
niti drugima nanositi jo vie patnje. Vrijedi ozbiljno promisliti o
pozitivnim i negativnim posljedicama tih metoda. Trebali biste biti
svjesni da ima razlike izmeu kratkoronih i dugoronih interesa i
posljedica. Ako se kratkoroni interes kosi s dugoronim interesom,
dugoroni je interes vaniji. Budisti obino kau da nita nije apsolutno
te da je sve relativno. Stoga moramo prosuivati u skladu s
okolnostima.
Naa iskustva i osjeaji uglavnom se odnose na naa tijela i na um. Iz
svakodnevnog iskustva nam je poznato da je mentalna srea
5
 meteori

blagotvorna. Primjerice, premda je dvoje ljudi suoeno s istom

tragedijom, jedna je osoba lake podnosi od druge zahvaljujui svom
mentalnom stavu.
Vjerujem da je naelo po kojem se svi ljudski problemi mogu rijeiti
strojevima i stvarima pogreno. Naravno, materijalna pomagala iznimno
su korisna. Istodobno je potpuno jasno da se svi nai problemi ne mogu
rijeiti iskljuivo materijalnim pomagalima. U materijalistikom drutvu
vlada isto tako puno mentalnog nemira i nezadovoljstva, ako ne i vie
nego u nematerijalistikom. To nam govori da smo na koncu samo
ljudska bia. Stoga moramo ozbiljno promisliti o svojim unutarnjim
sposobnostima i dubljim vrlinama.
Mislim da je vrlo vano da se onaj koji doista eli sreu u ivotu
oslanja kako na unutarnja tako i na izvanjska sredstva; drugim rijeima,
da se i materijalno i mentalno razvija. To bi se moglo nazvati 'duhovnim
razvojem', ali kad kaem 'duhovno' pod time ne podrazumijevam bilo
koju vrstu religije. Kad upotrebljavam rije 'duhovni' mislim na temeljne
ljudske vrline. To su ljudska privrenost, osjeaj angairanosti,
disciplina i ljudska inteligencija pod ispravnim vodstvom dobrih
motiva. Sve to imamo ve od roenja; ne stjeemo ih kasnije u ivotu.
Religija, meutim, dolazi kasnije u naem ivotu. U tom smislu vjerujem
da postoje dvije razine raznih religijskih uenja. Na jednoj razini
religijska uenja govore o Bogu ili Svemoguem, ili u budizmu o nirvani
i sljedeem ivotu. No ipak na drugoj razini sva nas religijska uenja i
tradicije pouavaju da budemo dobri i srdani ljudi. Ta religijska uenja
naprosto osnauju temeljne ljudske vrline koje imamo od roenja.
Kao ljudi, svi imamo iste ljudske mogunosti ako nemamo neku vrstu
poremeene funkcije mozga. udesni ljudski mozak izvor je nae snage
i izvor nae budunosti pod uvjetom da ga koristimo u ispravnoj
namjeri. Ako divan ljudski um koristimo na neispravan nain, to je
uistinu katastrofa.
Mislim da su ljudska bia najrazvijenija iva bia na ovom planetu.
Ljudi imaju sposobnost ne samo sebi stvoriti sretan ivot, ve i pomoi
drugim biima. Imamo prirodni poriv za stvaranjem i vrlo je vano da
to shvatimo.
Uvjeren sam da su ljudski mozak i temeljno ljudsko suosjeanje po
svojoj prirodi u nekoj vrsti ravnotee. Ponekad, kad odrastemo
poinjemo zanemarivati ljudsku privrenost i usmjerimo se samo na
mozak te lako gubimo ravnoteu. Upravo se tada ponu dogaati
6
 meteori

katastrofe i nesree. Ako promotrimo razliite vrste sisavaca, vidjet

emo da je priroda vrlo vana te da je najsnaniji imbenik koji stvara
neku vrstu ravnotee.
Postanemo li svjesni vlastitih mogunosti i pouzdamo li se u svoje
sposobnosti moi emo izgraditi bolji svijet. U mom iskustvu,
samopouzdanje je iznimno vano. Takva vrsta pouzdanja nije slijepo
vjerovanje; to je svjesnost o vlastitim mogunostima. Na temelju toga
ljudska se bia mogu preobraziti jaanjem vrlina i smanjivanjem
negativnih osobina. Preobrazba ne znai stopostotnu promjenu. Bez
temelja u onome emu teimo, kako moemo razviti vrline? Budisti
nazivaju te mogunosti Buddhinom prirodom koja je istodobno temeljna
nepomuena svjetlost prirode uma.
U temelju Buddhina uenja jest uenje o etiri plemenite istine: 1) da
postoji patnja; 2) da ta patnja ima uzrok; 3) da postoji prestanak patnje,
te na koncu 4) da postoji put do takve slobode. Temeljno naelo ovoga
uenja jest univerzalno naelo uzronosti. Ono to se istie u ovom
temeljnom uenju jest izvorna svjesnost o vlastitim mogunostima i
potrebi da ih se u potpunosti iskoristi. Kad se sagleda na taj nain, svaka
ljudska aktivnost postaje bitna.
Primjerice, osmjeh je vrlo vaan izraz ljudskog lica. Ali zbog ljudske
inteligencije ak i dobar dio ljudske prirode moe se upotrijebiti na lo
nain, kao to su sarkastini osmjeh ili diplomatski osmjeh ija je jedina
svrha da pobude sumnjiavost. Mislim da je iskren, srdaan osmjeh
veoma vaan u naem svakodnevnom ivotu. Kako nastaje taj osmjeh
uvelike ovisi o naem stavu. Nerazumno je oekivati osmjehe od drugih
ako se i sami ne smijeimo. Dakle, uviamo da mnoge stvari ovise o
naem vlastitom ponaanju.
Sad bismo trebali govoriti o naoj motivaciji i mentalnim stavovima.
Kao to sam ranije napomenuo, sposobnost kojom se stvaraju pozitivne
stvari takoer moe proizvesti i negativne uinke. Bitno je osloniti se na
ljudsku inteligenciju i mo prosudivanja te imati na umu u kojoj mjeri
neto pridonosi kratkotrajnoj i dugotrajnoj srei. Do odreene mjere i
samo je tijelo dobar pokazatelj. Primjerice, ako neka vrsta hrane izazove
kod vas nelagodu, kasnije zasigurno neete poeljeti tu vrstu hrane. ini
se da nam u odreenom stadiju samo tijelo moe rei to je prikladno za
nae blagostanje i sreu, a to nije. Na primjer, ima dana kad osjeamo
jau elju za zelenom salatom i odreenim povrem a katkad moemo
poeljeti jesti neto drugo. Na neki nain, ti nam tjelesni pokazatelji
govore to koristi naem zdravlju, a to ne.
7
 meteori

Premda je, primjerice, vrlo jasno da je naem tijelu potrebna tekuina

kad smo edni, katkad tjelesni pokazatelji mogu stvoriti zabunu. U
takvim sluajevima inteligencija je odgovorna za prosudbu o onome to
je najbolje. Koji put e upozorenje vae inteligencije biti suprotno od
izravne elje jer ono poznaje dugotrajne posljedice. Dakle, uloga
inteligencije jest odredili pozitivne i negativne mogunosti u dogaaju
ili imbeniku koji bi mogao imati i pozitivne i negativne rezultate. Uloga
inteligencije, upotpunjene svjesnou koju stjeemo obrazovanjem, jest
prosuivati i u skladu s time iskoristiti mogunosti za nae vlastito
dobro i blagostanje.
Ako ispitamo svoj mentalni svijet, otkrit emo da postoje razliiti
mentalni imbenici koji imaju svoje pozitivne i negativne vidove.
Primjerice, moemo ispitati dvije vrste mentalnih imbenika koje su vrlo
sline: jedna je samopouzdanje, a druga je umiljenost ili oholost. Slini
su po tome to raspiruju um i daju vam dosta samopouzdanja i
hrabrosti. Ali umiljenost i oholost dovode do negativnih posljedica, dok
samopouzdanje uglavnom dovodi do pozitivnih posljedica. Obino
pravim razliku izmeu razliitih vrsta ega. Jedna vrsta ega je onaj koji
nam povlauje kako bi izvukao neku korist za sebe, zanemarujui prava
drugih i ak iskoritava druge poinivi ubojstvo, krau itd. To je
negativni ego. Druga vrsta ega kae: "Moram biti dobar ovjek. Moram
sluiti. Moram preuzeti odgovornost u potpunosti. Ta vrsta jakog
osjeaja za "ja" ili jastvo u suprotnosti je s naim negativnim emocijama.
Dakle, postoje dvije vrste ega, a mudrost ili inteligencija razluuje
izmeu njih. Slino tome, moramo biti u stanju razlikovati iskrenu
poniznost od nedostatka samopouzdanja. Moe nam se dogoditi da lako
pomijeamo to dvoje jer su to funkcije mozga koje nas u manjoj mjeri
ponizuju, ali jedna je pozitivna dok je druga negativna.
Drugi primjer zato moemo vidjeti ako preispitamo ljubav i
suosjeanje s jedne strane te jaku vezanost s druge. Premda se i jedno i
drugo odnosi na neto to volimo, jaka vezanost dovodi do negativnih
posljedica, dok ljubav i suosjeanje dovode do pozitivnih posljedica.
Tako dva stanja uma koja se odlikuju istim temeljnim osobinama mogu
imati razliite negativne i pozitivne rezultate.
Isto je i sa eljom. Ima pozitivnih i negativnih elja. Mislim da je
openito ona elja za koju postoje ispravni razlozi pozitivna, dok je elja
za koju ne postoje ispravni razlozi negativna i moe dovesti do
problema. elja je prvotni pokreta u postizanju sree sada i u
budunosti. S budistikog stajalita postizanje stanja Buddhe moe se
8
 meteori

postii samo odreenom vrstom elje. Primjerice budistika literatura

Mahavane govori o dvije elje ili dvije tenje. Jedna je tenja da se bude
koristan svim ivim biima, a druga je tenja da se do kraja postigne
prosvijetljeno stanje kako bismo u tome uspjeli. Bez te dvije vrste tenji
postizanje potpunog prosvjetljenja nije mogue. Ali ima takoer i
negativnih stvari koje nastaju iz elje. Protuotrov za negativne elje jest
zadovoljstvo. Uvijek postoje krajnosti ali srednji je put ispravan put.
Dakle, ako vas elja tjera u krajnost onda je na vaoj inteligenciji
odgovornost da provjeri njezin smjer i vrati je u sredinu.
Osjeaj zadovoljstva kljuni je imbenik za postizanje sree. Tjelesno
zdravlje, materijalno bogatstvo i prijatelji, tri su preduvjeta za sreu.
Zadovoljstvo je klju prema kojem se odreuju rezultati vaeg odnosa
spram sva tri imbenika.
Kao prvo, u odnosu na tijelo moemo vidjeti da prevelika vezanost za
tijelo ponekad dovodi do problema. Iz tog razloga budistiko uenje
promatra tijelo iz drugog ugla i nastoji analizirati prirodu tijela. Za mene
je razmiljanje u tom pravcu vrlo korisno. Razmiljam o izvoru svoga
tijela i istinskoj prirodi krvi, kostiju i mesa. Tijelo nije neto isto. ak je i
in raanja krvav. Isto tako, bez obzira na to koliko se lijepim ili
ureenim vae tijelo doima izvana, unutra je jo uvijek puno prljavtine.
Prekriveno koom, ljudsko tijelo katkad izgleda prekrasno. Ali ako se
dublje zagledamo, tijelo je zapravo grozno! Premda uzimamo kvalitetnu
hranu lijepe boje, okusa i mirisa, hrana se preobraava u neiste otpadne
tvari. Unato tomu, pokuamo li izdvojiti taj proces stvaranja neistih
tvari u tijelu, neemo preivjeti. To se, dakako, ne odnosi samo na tijela
drugih ljudi, ve i na nae vlastito. Najhitnije je da se upravo zbog svoga
tijela razbolijevamo, starimo, patimo i umiremo. No unato tim
manama, tijelo je iznimno dragocjeno zbog inteligencije koju moemo
upotrijebiti za mnoga velika djela. Stoga, kad neija elja ili vezanost za
vlastito tijelo ode u krajnost, vrlo je uinkovito meditirati o neistim
vidovima tijela, te se osobito zamisliti nad njegovim izborom, graom i
funkcijama, tako da se stekne realniji i umjereniji uvid u tijelo.
Slino tome, kad nai stavovi spram materijalnih stvari i bogatstva
nisu ispravni, to moe odvesti u drugu krajnost to jest do pretjerane
vezanosti za stvari kao to su imanja, kue i osobna imovina. To moe
dovesti do nemogunosti da budemo zadovoljni. Ako se to dogodi, tada
e osoba uvijek ostati u stanju nezadovoljstva, uvijek prieljkujui vie.
Na neki nain osoba je tada siromana jer se patnja siromatva raa
9
 meteori

uslijed prieljkivanja neega i osjeaja da smo toga lieni. Dakle, premda

osoba moe imati mnogo materijalnih stvari, ako je u umu siromana,
onda e se uvijek osjeati lienom i stalno eljeti vie.
S druge strane, materijalne stvari iznimno su bitne za drutvo, jer kad
pojedinci steknu materijalno bogatstvo i napredak, to na neki nain
poveava blagostanje drutva i zajednice u kojoj ive. Za to je potreban
odreeni stupanj onoga to bih nazvao zdravom konkurencijom, zato
to bez konkurencije moda ne bi bilo takvog sjajnog napretka i
materijalnog razvoja. Nadalje, jo je uvijek vrlo vano biti svjestan
kakva nam je vrsta konkurencije potrebna, koja je vrsta konkurencije
prijateljska i nije joj cilj unititi i upropastiti protivnika ili druge ljude,
ve djelovati kao poticaj za rast i napredak.
Osobno, mogu povui neke paralele izmeu potrebe za
konkurencijom u materijalnom i duhovnom razvoju u budizmu. U
budizmu, temelj puta jest traenje utoita u tri dragulja: Buddhi, dharmi
(ispravnosti) i sanghi (duhovnoj zajednici). Buddhu, koji je savreno
prosvijetljeno bie, vrlo je teko slijediti. Moete crpiti nadahnue iz
Buddhinoga primjera, ali se ne moete uistinu mjeriti s njim, ali kad
naete utoite u sanghi, duhovnoj zajednici, u njoj moe biti duhovnih
suputnika koji su na samom poetku puta do prosvjetljenja. Kad
promislite o kvalitetima sanghe, dobit ete ohrabrenje - to vam daje
osjeaj da se moete mjeriti s drugima. To uistinu nije negativna
konkurencija; to je zdrava konkurencija. Istodobno moete slijediti
primjer drugih koji su ispred vas s vjerom da moete dosegnuti stupanj
na kojem su oni.
Kad govorimo o uitku ili elji i materijalnom blagastanju, budistika
literatura spominje pet vrsta predmeta elje: oblik, zvuk, miris, okus i
dodirni podraaji. Hoe li nas ti predmeti u kojima uivamo dovesti do
sree i zadovoljstva, ili upravo suprotno uzrokovati nam patnju i
nezadovoljstvo, u velikoj mjeri ovisi o tome kako primjenjujemo svoju
sposobnost inteligencije.
Slino tome, isto kao i u sluaju materijalnih stvari, nae veze s
prijateljima imaju razliite mogunosti. U nekim sluajevima, odreena
vrsta interakcije s prijateljima moe dovesti do vee patnje, razoaranja i
nezadovoljstva. Odreena vrsta interakcije takoer moe dovesti do
zadovoljstva, osjeaja ispunjenosti i sree. Ishod naih meusobnih
odnosa opet ovisi o primjeni inteligencije.
Jo jedno vano pitanje tie se seksualnih odnosa. Seksualni odnosi
10
 meteori

dio su prirode i bez njih ne bi bilo ljudskih bia - to je jasno. Ali ii u

krajnosti, kao to je slijepa ljubav, esto uzrokuje probleme i vie patnje.
Mislim da je glavna svrha seksualnih veza razmnoavanje, stvaranje
prekrasnih malih beba. ovjek ne bi smio eljeti samo uivati u seksu,
ve bi trebao razvijati osjeaj odgovornosti i obveze. Ako pogledamo
druge vrste, mislim da neke od njih zavrjeuju divljenje. Na primjer,
neke prie, kao to su labudovi, temelje svoje odnose iskljuivo na
osjeaju odgovornosti i imaju jednog partnera do kraja ivota. To je
predivno! Neke druge ivotinje, kao na primjer psi, nemaju tu vrstu
odgovornosti i samo uivaju u spolnom inu, preputajui svu
odgovornost majci. To je po mom miljenju uasno!
Mislim da mi kao ljudska bia moramo slijediti prirodu, ali
civiliziranim seksualnim odnosima ne moemo nazvati one u kojima se
iskljuivo trai prolazno zadovoljstvo. Ako ne uviamo osjeaj
odgovornosti i braka to je kratkovidno. Ponekad mi ljudi postavljaju
pitanja o braku. Naravno da nemam izravno iskustvo, ali u jedno sam
siguran: srljati u brak na brzinu je opasno. Najprije trebate tijekom
dueg razdoblja ispitati jedno drugo, a onda kad ste se uistinu uvjerili
da moete ivjeti zajedno, trebate se vjenati. To je ispravan put.
ini se da mnoge obitelji u ovo moderno doba imaju problema. Jedan
razlog tome jest pretjerana seksualna sloboda. K tome, jedan dio vae
moderne kulture promie seks i spolnost na nain za koji drim da nije
zdrav. S druge strane, ako usporedimo seks s nasiljem, onda mislim da
je seks bolji! Ali esto se upravo zbog seksa raa nasilje. Mislim da su u
stvari tijesno isprepleteni.
Premda su ono najvanije u obitelji djeca, kontracepcija je takoer
iznimno vana. Naravno, s budistikog stajalita, svaki je ljudski ivot
neizmjerno dragocjen. S tog stajalita kontracepcija nije dobra. Ali
istodobno broj ljudi na svijetu nezaustavljivo rasle. Moda se pet
milijardi ljudi moe prehraniti ako se sva prirodna bogatstva ispravno
koriste, po rijeima znanstvenika jo bi dvije do tri milijarde ljudi mogle
opstati. Ali mislim kako je bolje kad je ljudi manje, mirnije je i prijaznije.
S tim veim ciljem u vidu namee se jasan zakljuak da se kontracepcija
mora upotrebljavati za dobrobit cijelog ovjeanstva. Kontracepcija je,
dapae, nuna.
Dakle ponavljam, nae vladanje u svakodnevnom ivotu kljuni je
imbenik za odreivanje priinjavaju li nam sve te stvari i odnosi uistinu
dugotrajno zadovoljstvo ili ne. Mnogo toga ovisi o naem vlastitom

11
 meteori

stavu. A u tom mentalnom imbeniku motivacija igra glavnu ulogu.

U budistikoj literaturi, ljudski ivot ili ponovno roenje poeljan je
oblik postojanja. Razliiti imbenici utjeu na ugodnost tog poeljnog
ljudskog ivota kao to su dug ivot, dobro zdravlje, materijalno
bogatstvo i rjeitost, tako da se s drugima moe komunicirati na bolji
nain. Ali kao to sam ranije istaknuo, koji e uvjeti dovesti do ivota u
blagostanju ili do ivota u patnji ponajvie ovisi o tome primjenjujemo li
svoju sposobnost inteligencije ili ne, i kako je primjenjujemo.
U svezi s tim u budistikoj se literaturi govori o est savrenosti.
Primjerice, u sluaju gomilanja materijalnih stvari, budizam kae kako
su velikodunost i davanje izvori bogatstva. Meutim, kako bi netko bio
uspjean u velikodunosti i davanju, on najprije mora imati vrstu
moralnu stegu, odreene nazore i naela. Ta moralna stega ili ta naela
mogu se razviti samo ako je osoba sposobna izdrati tekoe i nevolje
kad na njih naie. Za to je takoer potrebno odreeno ulaganje napora
ili truda s radou. elimo li uspjeno vjebati ulaganje truda s radou,
moramo imati sposobnost koncentracije, usredotoavanja na dogaaje,
aktivnosti ili ciljeve. A to opet ovisi o tome imamo li ili nemamo
sposobnost primjenjivanja svoje prosudbe, svoga suda o tome to je
poeljno a to nepoeljno, to je negativno a to pozitivno. Dakle, na
neki nain svih est savrenosti odnose se na stjecanje barem jednoga od
uvjeta, recimo, materijalnog bogatstva.
to nam je initi ako elimo u svakodnevnom ivotu provesti naela
koja su uvjet za prakticiranje est savrenosti? Budizam preporua
ivjeti svoj ivot u skladu s moralnom stegom i pridravanjem onoga to
je poznato kao Deset pravila ili izbjegavanje Deset negativnih
postupaka. Od tih deset negativnih postupaka, jedan, poznat kao 'kriva
stajalita' ili 'iskrivljeni pogledi', moda ima vie smisla u nekom
religijskom kontekstu. Osim njega svih ostalih devet postupaka, rekao
bih, mogu se nai u svim religijskim tradicijama. Sve ostale svako e
drutvo osuditi kao negativne ili nepoeljne bez obzira na religijsko
usmjerenje.
Zakljuujemo da je ispravno vladanje nain na koji ivot postaje
smisleniji, stvaralakiji i spokojniji. U tom smislu mnogo ovisi o naem
vladanju i naim mentalnim stavovima.

12
 meteori

II

KAKO SE SUOITI SA SMRU I

ISPRAVNO UMRIJETI

Vrlo je teko objasniti kako na spokojan nain prihvatiti smrt. Zdrav

razum kae da postoje dva naina za rjeavanje problema i patnje. Prvi
jest jednostavno nastojati izbjei problem, izbaciti ga iz misli, premda je
problem u stvari jo uvijek tu i nije se smanjio. Drugi je nain izravno se
suoiti s problemom i analizirati ga, upoznati se s njim i shvatiti da su
problemi dio ivota svakoga od nas.
Ve sam govorio o tijelu i bolesti. Bolest se dogodi. To nije neto
izvanredno; to je dio prirode i ivotna je injenica. Bolest se dogaa zato
to postoji tijelo. Dakako, imamo pravo izbjei bolest i bol, ali unato
naem trudu, kad nas bolest snae, bolje ju je prihvatiti. Premda
trebamo uloiti sav mogui trud u to skorije izljeenje bolesti, to vam ne
bi trebalo predstavljati dodatni mentalni teret. Kao to je veliki indijski
uenjak Shantideva rekao: "Ako postoji nain da se prebrodi patnja,
onda nema potrebe za brigom; ako nema naina da se prebrodi patnja,
onda nema ni koristi od brige". Takvo racionalno stajalite od velike je
koristi.
Sada elim govoriti o smrti. Smrt je dio svakoga ivota. Svialo nam
se to ili ne, ona e nas zasigurno zadesiti. Umjesto da izbjegavamo
razmiljati o njoj, bilo bi bolje shvatiti njezino znaenje. Na vijestima
esto vidimo ubojstvo i smrt, ali neki ljudi misle kako se smrt dogaa
nekom drugom, a ne njima samima. Takvo je stajalite krivo. Svi imamo
isto tijelo i isto ljudsko meso, stoga emo svi umrijeti. Naravno, velika je
razlika izmeu prirodne smrti i smrti uslijed nesretnog sluaja, ali u biti
smrt e doi prije ili kasnije. Ako je vae stajalite od poetka: "Da, smrt
je dio ivota", onda e vam biti lake suoiti se s njom. Dakle, dva su
13
 meteori

razliita pristupa rjeavanju ovoga problema. Jedan je jednostavno ga

izbjegavati i o njemu ne misliti previe. Drugi, koji je puno uinkovitiji,
jest izravno se suoiti s njim tako to smo ga ve svjesni. Openito
govorei, postoje dvije vrste problema ili patnje: s jednom vrstom
mogue je, usvojimo li odreena stajalita, uistinu smanjiti snagu i
razinu patnje i tjeskobe. Meutim, moe se raditi o drugim vrstama
problema i patnji kod kojih usvajanje odreenoga stajalita i naina
razmiljanja ne mora nuno smanjiti razinu patnje, ali e vas ipak
pripremiti za suoenje s njima.
Kad se u naim ivotima dogaaju nevolje mogua su dva ishoda.
Jedna je mogunost mentalni nemir, tjeskoba, strah, dvojba, razoaranje
i na koncu depresija, a u najgorem sluaju ak samoubojstvo. To je jedan
nain. Druga je mogunost to da uslijed traginih iskustava postanete
realniji, dakle pribliite se stvarnosti. Uz pomo sposobnosti
istraivanja, tragina iskustva mogu vas osnaiti i poveati vae
samopouzdanje i povjerenje u vlastite mogunosti. Neki nesretni
dogaaj moe postati izvorom vae unutarnje snage.
Kao to sam ve rekao, uspjeh u ivotu i u naoj budunosti ovisi o
naoj motivaciji i odlunosti, ili samopouzdanju. Tekim iskustvima
ivot katkad dobiva vie smisla. Pogledate li ljude koji su od roenja
imali sve, vidjet ete da kad sitnice pou krivo oni gube nadu i postaju
razdraljivi. Za razliku od njih, ljudi koji pripadaju narataju koji je u
Engleskoj proivio Drugi svjetski rat, razvili su snanija mentalna
stajalita kao posljedicu svojih nevolja. Mislim da se osoba koja je
proivjela vie tekoa moe bolje suoiti s problemima od osobe koja
nikad nije iskusila patnju. S tog je stajalita, dakle, patnja dobra ivotna
lekcija.
Meutim, je li takvo stajalite samo jedan oblik samozavaravanja? I
sam sam izgubio zemlju, a to je jo gore u mojoj je zemlji bilo puno
razaranja, patnje i nesree. Proveo sam ne samo vei dio svog ivota, ve
i najbolji dio ivota izvan Tibeta. Ako to promatrate iskljuivo iz jednog
kuta, ini se da u tome nema gotovo nieg pozitivnog. Ali iz drugog
kuta moe se vidjeti da sam upravo zbog te nesree stekao drugu vrstu
slobode, kao to je prilika za upoznavanje raznih ljudi iz razliitih
tradicija, a isto tako i znanstvenika koji se bave razliitim podrujima.
Ta su iskustva obogatila moj ivot i pomogla mi nauiti mnoge vrijedne
stvari. Dakle, moja tragina iskustva imaju dragocjenu dimenziju.
Sagledavanje problema iz razliitih kutova zapravo umanjuje
mentalni teret i mentalno razoarenje. S budistikog stajalita svaki
14
 meteori

dogaaj ima brojne vidove i prirodno je da se jedan dogaaj moe

promatrati iz mnogobrojnih kutova. Stoga je korisno kad se neto
dogodi pokuati to sagledati iz razliitih kutova, tako e se moi vidjeti
pozitivni ili povoljni uinci. Nadalje, ako se neto dogodi, vrlo je korisno
odmah to usporedili s nekim drugim dogaajem ili dogaajima koji se
odvijaju kod drugih ljudi i naroda. To e vam biti od velike pomoi u
odravanju vlastitog mira uma.
Sada u kao budistiki redovnik objasniti kako se treba odnositi
spram smrti. Buddha je pouavao naela etiri plemenite istine, prva od
njih jest Istina o patnji. Istina o patnji pouava se u kontekstu triju odlika
postojanja od kojih je prva netrajnost. Kad govorimo o prirodi
netrajnosti moramo imati na umu da postoje dvije razine. Jedna je gruba
razina koja je potpuno oevidna i predstavlja prestanak razvoja ivota ili
nekog dogaaja. Meutim, netrajna priroda to se pouava u odnosu na
etiri plemenite istine odnosi se na suptilniji vid netrajnosti koji se
oituje kao prolazna priroda postojanja.
Svrha Buddhina uenja o suptilnijim vidovima netrajne prirode
postojanja jest pobuditi divljenje spram temeljne prirode naeg
postojanja koja nas ne zadovoljava. Ako ispravno shvatite prirodu
netrajnosti, shvatit ete kako ona otkriva da sve postojee stvoreno
uzrokom, to jest ono to je nastalo kao posljedica uzroka i okolnosti,
svoje postojanje u potpunosti duguje uzrocima i okolnostima.
I ne samo to, sami uzroci i okolnosti koji su doveli do tih dogaaja
uzrokuju i njihovo nestajanje i svretak. Dakle, u sjemenu uzroka
dogaaja sadrano je sjeme njihova svretka i nestajanja. Kad se to
povee s razumijevanjem netrajne prirode cijelog naeg bia koje ine
tijelo i um, taj se uzrok odnosi na neupueno stanje naega uma koji je
korijen naega postojanja, a to nam otkriva da naim fizikim ili
tjelesnim postojanjem uglavnom upravlja snaga naeg neznalakog
uma.
Meutim samo promiljanjem o grubim razinama netrajnosti ovjek
konano ui cijenili suptilnije razine netrajnosti. A na taj e se nain
ovjek moi suoiti i suprotstaviti elji da zgrabi trajnost ili vjenost
vlastitog identiteta ili sepstva, zato to ga upravo ta elja za
posjedovanjem trajnosti nagoni da se vrsto dri sadanjosti, to jest samo
onoga to se odnosi iskljuivo na ovaj ivot. Popustimo li taj stisak i
izdrimo li u sebi, bit e nam lake cijeniti vrijednost rada za budue
ivote.
Jedan od razloga zalo je svijest o smrti i netrajnosti toliko bitna u

15
 meteori

budistikoj vjerskoj praksi jest to to se smatra da stanje uma u trenutku

smrti ima golem utjecaj na na odabir oblika u kojem emo se ponovno
roditi. Najvie e utjecati to je li stanje naeg uma pozitivno ili
negativno. Stoga budistika vjerska praksa jako naglaava vanost
svijesti o smrti i neprolaznosti.
Premda je glavna svrha visokog stupnja svijesti o netrajnosti izvjebati
sebe tako da u asu smrti budemo u krjeposnom i pozitivnom stanju
svijesti te tako osiguramo povoljno ponovno roenje, tu su i druge
blagodati. Jedna od pozitivnih nuspojava odravanja vrlo visokog
stupnja svijesti o smrti jest to e to pripraviti osobu do te mjere da kad
se uistinu suoi sa smru, on ili ona e moi lake zadrati pribranost.
Naroito se u tantrikom budizmu smatra da je stanje svijesti koje osoba
doivi u trenutku smrti posebno suptilno te da upravo zbog suptilnosti
ta razina svijesti ima silnu snagu i utjecaj na na mentalni sklop. Stoga se
u tantrikoj praksi stavlja jaki naglasak na meditaciju o smrti kao i na
promiljanje o procesu smrti, tako da osoba u trenutku smrti ne samo da
zadri prisebnost, ve takoer bude u mogunosti uinkovito iskoristiti
to suptilno stanje svijesti za realizaciju svog puta.
Zbog toga tantrike meditacije koje se tehniki nazivaju 'yoga
meditacija na boanstva' budui da se meditira na razliita boanstva,
ukljuuju proces razlaganja kad se promilja o razlaganju elemenata
koje osoba proivljava u trenutku smrti. U stvari iz tantrikog kuta
gledanja, cijeli proces postojanja moe se objasniti s tri pojma koja se
nazivaju 'smrt', 'meustanje' i 'ponovno roenje'. Sva tri stanja
postojanja vide se kao stanja ili oitovanja svijesti i energija koje prate ili
pokreu svijest tako da meustanje i ponovno roenje nisu nita drugo
nego razliite razine suptilne svijesti i energije. Primjer za ta nestalna
stanja moe se nai i u naem svakodnevnom postojanju, kada tijekom
24 sata proivljavamo stanje dubokog spavanja, razdoblje budnosti i
stanje sna. Nae svakodnevno postojanje zapravo odlikuju ova tri stanja.
Kad govorimo o razlikama izmeu suptilnih i grubih razina svijesti
koje se navode u tantrikoj literaturi, mislim da je vano imati na umu
to se tono misli kad kaemo 'mentalna svijest'. Ljudi su esto pod
dojmom da kad govorimo o est vrsta mentalne svijesti postoji i neka
vrsta autonomne svijesti koja je potpuno neovisna o tjelesnom stanju, pa
je na naki nain jednaka dui. Meutim, to je krivo shvaanje. Osobno
mislim da kad bismo preispitali svoj mentalni svijet, otkrili bismo da
veina mentalnih stanja i funkcija ima izravne fizike uinke. Ne samo
osjetilna svijest, ve veliki dio onoga to bismo nazvali mentalnom
16
 meteori

svijesti ima fizioloku osnovu i blisko je povezano s tjelesnim stanjima,

upravo kao to znanstvenici kau da mozak i ivani sustav ine
primarnu fizioloku osnovu za veinu naih svjesnih doivljaja. Stoga
kad nestanu tjelesna stanja, ove mentalne funkcije takoer prestaju.
Pitanje zapravo glasi: to omoguuje odreenim fizikim supstancama
ili fiziolokim stanjima biti povodom nekog mentalnog doivljaja ili
stanja svijesti? Budistiko, osobito tantriko objanjenje upozorava na
ono to se naziva suptilnim stanjem jasnog svjetla, koje je neovisno o
fiziolokoj podlozi. I upravo je to stanje jasnog svjetla najsuptilnija
razina svijesti koja u meusobnom djelovanju s fiziolokom podlogom
daje povoda za sve nae svjesne i spoznajne doivljaje.
Postoje jasni dokazi o postojanju onoga to nazivamo stanjem svijesti
jasnog svjetla. Ima dogaaja koji e se openito vjerojatnije dogoditi
religioznim ljudima. Na primjer, u tibetanskoj zajednici u progonstvu
bilo je nekoliko sluajeva da su osobu proglasili kliniki mrtvom, to jest,
prestale su njezine modane funkcije i mozak je bio mrtav, ali
raspadanje tijela nije jo poelo i osoba je ostala u tom stanju dane i
dane. Primjerice, moj pokojni uitelj Kvabje Ling Rinpoche, ostao je u
tom stanju 13 dana. Proglasili su ga kliniki mrtvim i on je ve doivio
iskustvo smrti mozga, ali je njegovo tijelo ostalo ivo i nije se poelo
raspadati tijekom tih 13 dana.
Za to mora postojati objanjenje. Budistiko je objanjenje da tijekom
tog stanja osoba zapravo nije mrtva, ve proivljava proces umiranja.
Budisti objanjavaju da iako se veza izmeu tijela i uma prekinula na
grubljoj, kruoj razini, ona nije prestala postojati na suptilnoj razini. U
osobitom djelu tantrike literature koje se naziva Guhyasamaja tantra,
kae se da kad osoba proivi proces smrti, nastupa proces razlaganja.
Izmeu tog razlaganja i stanja jasnog svjetla postoji ciklus obratnog
kretanja, kad taj ciklus dosegne odreeni stupanj, zapoinje novi ivot
koji se naziva ponovno roenje. Tada to ponovno roenje ostaje a osoba
ponovno prolazi kroz proces razlaganja. Na neki nain, smrt je
meuslanje kad se elementi pretau u jasno svjetlo i odatle se ponovno
pojavljuju u drugom obliku. Dakle, smrt nije nita drugo nego
meustanje kad se fizioloki elementi jedne osobe pretau u jasno
svjetlo.
to se tie stvarnog procesa razlaganja razliitih elemenata, u literaturi
se navode razliiti stupnjevi razlaganja i njima pripadajui znakovi.
Primjerice, u sluaju razlaganja na grubljoj razini elemenata, postoje i
17
 meteori

unutarnji i izvanjski znakovi i pokazatelji koji oznauju razlaganje. Kad

se radi o suptilnim elementima postoje samo unutarnji znakovi kao to
su vizije i slino. Meu znanstvenicima sve vie raste zanimanje za te
opise procesa razlaganja, osobito u vezi s izvanjskim i unutarnjim
znakovima. Kao budist mislim kako je za nas vrlo vano da budemo
svjesni znanstvenih istraivanja koja su u tijeku. Meutim, moramo biti
u stanju razlikovati pojave koje i dalje ostaju izvan dosega provjere
postojeim znanstvenim metodama i pojava za koje se zna da ih
postojee znanstvene metode i istraivanja pobijaju. Rekao bih da ako se
za odreene pojave zna kako ih pobija znanost, putem znanstvenih
istraivanja i znanstvenih metoda, kao budisti mislim da emo morali
potivati te zakljuke.
Kako sve bolje upoznajete smrt te kako stjeete odreeni uvid u
njezine procese i prepoznajete njezine izvanjske i unutarnje pokazatelje,
pripremate se za nju. Iz vlastitog iskustva mogu rei da jo uvijek nisam
potpuno siguran da u u trenutku smrti uistinu moi primijeniti sve te
vjebe za koje sam se pripremao. Nita nije zajameno. Unato tome,
ponekad kad razmiljam o smrti, obuzme me neka vrsta uzbuenja.
Umjesto straha osjeam radoznalost a na taj mi je nain daleko lake
prihvatiti smrt. Pitam se do koje u mjere moi primijeniti te vjebe.
Naravno, moje jedino breme ako umrem danas jest: "O, to li e se
dogoditi s Tibetom? to e biti s tibetskom kulturom? to e biti s
pravima est milijuna Tibetanaca?" To je moja najvea briga. Osim toga
ne osjeam gotovo nikakav strah od smrti. Moda njegujem neku vrstu
slijepog povjerenja! Stoga je dobro smanjiti strah od smrti. U svojoj
svakodnevnoj molitvi zamiljam osam razliitih boanstava i osam
razliith smrti. Moda e sve moje pripreme pasti u vodu kad smrt doe.
Toplo se nadam da to nee biti sluaj!
Bilo kako bilo, mislim da su nam mentalne vjebe od velike pomoi u
promiljanju o smrti. ak ako i ne postoje sljedei ivoti, od njih ima
velike koristi ako nas mogu osloboditi straha. Upravo zato to je strah
umanjen, ovjek se moe u potpunosti pripremiti. Ba kao i kad je u
pitanju bitka, ne pripremimo li se, veliki su izgledi da emo izgubiti, ali
ako smo potpuno spremni vei su izgledi da emo se obraniti. Ako smo
potpuno spremni u trenutku smrti, moi emo dosegnuti mir uma. A
upravo je mir uma u asu smrti temelj za izgradnju ispravne motivacije
koja izravno jami povoljno ponovno roenje i bolji sljedei ivot.
Osobito za one koji vjebaju mahanuttarayogu lantrayanu, smrt je jedna od
rijetkih prilika za preobrazbu suptilnog uma u istinsku mudrost.
18
 meteori

to se tie onoga to nas oekuje nakon smrti, budisti govore o tri

podruja postojanja koja se tehniki nazivaju 'podruje oblika',
'bezoblino podruje' i podruje elja. I u podruju oblika i u podruju
elja postoji meustadij prije nego to doe do ponovnog roenja koji
nazivamo 'srednjim stanjem'. Sve ovo upuuje na injenicu da premda
nam smrt daje najbolju priliku da iskoristimo najsuptilniju razinu
svijesti, pretvarajui je u put mudrosti, ak i ako nismo u stanju
uinkovito iskoristiti tu priliku, tu je i meustanje koje je, premda
grublje od onoga koje se proivljava u asu smrti, puno suptilnije od
svijesti u asu ponovnog roenja. Dakle, imamo jo jednu priliku. Ako
nismo u stanju iskoristiti tu priliku ponovno se raamo i nastavljamo
ciklus.
Stoga, kako bismo iskoristili ovu udesnu priliku koju dobivamo u
asu smrti i nakon toga tijekom srednjeg stanja, moramo se najprije
izvjebati kako bismo bili u stanju iskoristiti te trenutke. U tu svrhu
budizam pouava razliite tehnike koje omoguuju pojedincu da
primijeni odreene meditativne tehnike tijekom sva tri stanja - stanja
sna, dubokog spavanja i budnosti.
Kao zakljuak, mislim da je mir uma u asu smrti od najveeg
znaenja bez obzira u to vjerujemo, bio to budizam ili neka druga
religija. U asu smrti, osoba ne bi smjela podlei srdbi, mrnji i si. To je
openito vrlo bitno. Mislim kako ak i ateisti uviaju da je bolje
preminuti na spokojan nain. To je puno sretniji nain odlaska. Isto tako
za one koji vjeruju u raj ili neki drugi slian pojam, najbolje je preminuti
spokojno mislei na Boga ili vjerujui u vie sile. Za budiste kao i druge
indijske vjerske tradicije koje prihvaaju teoriju ponovnog raanja ili
karme, prirodno je stajalite da je krjeposno stanje uma u asu smrti
blagotvorno.

19
 meteori

III

KAKO SE NOSITI SA LJUTNJOM I

EMOCIJAMA

Ljutnja i mrnja dva su nam najblia prijatelja. Kad sam bio mlad
ljutnja je bila moj bliski pratilac. Zatim sam konano shvatio da se
razilazimo. Oslanjajui se na zdrav razum, uz pomo suosjeanja i
mudrosti sad imam jae razloge s kojima mogu pobiti ljutnju.
Moje iskustvo pokazuje kako se svaka osoba koja uloi napor moe
promijeniti. Dakako, promjena nije trenutna i zahtijeva mnogo vremena.
Da bismo se promijenili i uspjeno nosili s emocijama, najbitnije je
analizirati koje su misli korisne, konstruktivne i donose nam blagodati.
Govorim o razlici izmeu misli koje nas uglavnom ine spokojnijima,
oputenijima i smiruju na um i onih koje stvaraju nelagodu, strah i
razoaranje. Ova je analiza slina onoj koju bismo mogli primijeniti na
pojave u izvanjskom svijetu, primjerice biljke. Neke biljke, cvijee i voe
dobri su za nas te ih zato uzgajamo i rabimo. One biljke koje su otrovne i
tetne uimo prepoznati i ak ponekad unititi.
Tu postoji slinost s unutarnjim svijetom. Bilo bi previe
pojednostavljeno govorili o 'tijelu' i 'umu'. Tijelo sainjavaju milijarde
razliitih estica. Slino tome, postoji puno razliitih vrsta misli i stanja
uma. Mudro je pomnije, promotriti svijet naeg uma i razluiti korisna
od tetnih stanja uma. Jednom kad ste u stanju prepoznati vrijednost
povoljnih stanja uma, moete ih poveati ili poticati.
Buddha je pouavao naela etiri plemenite istine, a one tvore temelj
Buddhine dhanne. Trea plemenita istina jest prestanak. Prema
Nagarjuni, u ovom kontekstu prestanak se odnosi na stanje uma ili
20
 meteori

mentalnu odliku u kojoj vjebom i ulaganjem napora prestaju sve

negativne emocije. Nagarjuna definira istinski prestanak kao stanje kad
osoba dosegne savreno stanje uma, koji je slobodan od utjecaja
razliitih tetnih ili negativnih emocija i misli. Takvo stanje istinskog
prestanka u budizmu predstavlja istinsku dharmu i stoga je utoite koje
trae svi oni koji prakticiraju budizam. Buddha postaje objekt utoita
koji zavrjeuje potovanje zato to je Buddha ostvario to stanje. Stoga
privrenost Buddhi i razlog zato netko trai utoite u Buddhi nije
stoga to je Buddha bio izuzetna osoba od poetka, ve zato to je
Buddha ostvario stanje istinskog prestanka. Isto tako duhovna zajednica
ili sangha takoer je utoite zato to su njezini lanovi osobe koje su ve
na putu ili kreu na put koji vodi k stanju prestanka.
Shvaamo da se istinsko stanje prestanka moe razumjeti samo u
okvirima stanja uma koji je slobodan ili proien od negativnih emocija
i misli primjenom protuotrova i suprotnim djelovanjem. Istinski
prestanak jest stanje uma i imbenici koji dovode do njega takoer su
funkcije uma. Temelj na kojem se odvija proienje jest mentalni tijek.
Stoga je razumijevanje prirode uma od najveeg znaenja za
prakticiranje budizma. Rekavi to, ne mislim da je sve to postoji
naprosto odraz ili projekcija uma te da nita ne postoji odvojeno od
uma. Ali zbog vanosti razumijevanja prirode uma u budistikoj praksi,
ljudi esto opisuju budizam kao 'znanost o umu'.
Openito govorei, u budistikoj literaturi negativne emocije ili misli
definirane su kao 'stanje koje uzrokuje nemir u umu neke osobe'. Te
tetne emocije i misli imbenici su koji stvaraju nesreu i nemir u nama.
Emocije ne moraju nuno biti neto negativno. Na znanstvenoj
konferenciji kojoj sam bio nazoan zajedno s mnogim psiholozima i
neurolozima zakljueno je da ak i Buddhe (prosvijetljeni) imaju
emocije, u skladu s definicijom emocija kakva se nalazi u razliitim
znanstvenim disciplinama. Dakle, karuna (beskrajno suosjeanje ili
dobrota) se moe nazvati jednom vrstom emocije.
Dakako, emocije mogu biti pozitivne i negativne. Stoga, kad
govorimo o ljutnji i si., bavimo se negativnim emocijama. Negativne su
emocije one koje odmah stvaraju neku vrstu nesree ili nelagode i koje
na duge staze uzrokuju odreene postupke. Ti postupci na koncu
dovode do povrede drugih i lako nanose bol ili uzrokuju patnju nama
samima. Na to se misli pod negativnim emocijama.
Jedna od negativnih emocija je ljutnja. Moemo govoriti o dvije vrste
ljutnje. Jedna vrsta ljutnje moe se preobraziti u pozitivnu emociju.
21
 meteori

Primjerice, ako iskreno suosjeamo i brinemo za nekoga, a ta osoba ne

uzme u obzir naa upozorenja u vezi sa svojim postupcima, onda ne
preostaje nita drugo nego uporaba neke vrste sile kako bi se zaustavila
njezina nedjela. U praksi Tantravane postoje tehnike meditacije koje
omoguuju preobrazbu energije ljutnje. To je ono to stoji iza gnjevnih
boanstava. Ako je ljutnja potaknuta suosjeanjem, ona u nekim
sluajevima moe biti i korisna jer nam daje dodatnu energiju i pomae
nam da djelujemo hitro. Meutim, ljutnja esto dovodi do mrnje, a
mrnja je uvijek negativna. Mrnja skriva zle namjere. Obino
analiziram ljutnju na dvije razine: na osnovnoj ljudskoj razini i na
budistikoj razini. S ljudske razine nepovezano s bilo kojom vjerskom
tradicijom ili ideologijom, moemo promatrati izvore nae sree: dobro
zdravlje, materijalna sredstva i zdravo drutvo. Sa zdravstvenog
stajalita, negativne emocije poput mrnje vrlo su loe. Budui da se
ljudi uglavnom trude voditi rauna o svom zdravlju, jedna od tehnika
koju mogu uporabiti jest rad na svom mentalnom stanju. Stanje vaeg
uma uvijek bi trebalo biti spokojno. Poput vala koji se die iz vode i
ponovno uranja u nju, smetnje tom spokoju vrlo su kratkotrajne tako da
ne bi trebale utjecati na osnovni mentalni stav. Premda ne moete
odstraniti sve negativne emocije, ako je va mentalni stav zdrav i
spokojan, one na vas nee previe djelovati. Ako ostanete neuznemi-
reni, va krvni tlak i sl. takoer ostaje u normalnim granicama, a kao
posljedica toga popravit e vam se zdravlje. Iako ne mogu znanstveno
objasniti zato je tomu tako, vjerujem da se moja tjelesna kondicija
popravlja s godinama. Uvijek rabim iste lijekove, idem kod istog
lijenika, jedem istu hranu, to dakle mora biti zbog mog mentalnog
stava. Neki mi ljudi kau: "Mora da rabite neku posebnu vrstu tibetskih
lijekova". Ali to nije sluaj!
Kao to sam ranije napomenuo, kad sam bio mlai bio sam prilino
nagao. Znao sam to ponekad opravdali time to je i moj otac bio nagle
udi, kao da je to neto genetsko. Ali vrijeme je prolazilo i sad znam da
ne osjeam gotovo nikakvu mrnju ni spram koga, ukljuujui i Kineze
koji uzrokuju nesreu i patnju Tibetancima. ak i spram njih doista ne
osjeam nikakvu mrnju.
Neki od mojih bliskih prijatelja imaju visoki krvni tlak, unato tome
nikada nisu iskusili nita slino ozbiljnoj zdravstvenoj krizi i nikada nisu
umorni. Tijekom godina upoznao sam mnoge ljude koji vrlo dobro
prakticiraju budizam. S druge strane imam i drugih prijatelja koji
uivaju velika materijalna dobra, ali kad s njima zaponem razgovor,
22
 meteori

nakon nekoliko uvodnih ljubaznih rijei, oni se poinju tuiti i jadati.

Unato materijalnom bogatstvu, ti ljudi nemaju spokojne ili smirene
umove. Kao rezultat, oni se uvijek zabrinjavaju za svoju probavu,
spavanje, sve! Stoga je jasno kako je mir uma vrlo bitan imbenik koji
utjee na dobro zdravlje. Ako elite biti zdravi, nemojte traiti lijenika,
pogledajte u sebe. Pokuajte iskoristiti barem dio svojih mogunosti. To
e vas ak manje kotati!
Drugi izvor sree jesu materijalne stvari. Katkad se probudim u ranu
zoru i ako nisam najbolje raspoloen, kad pogledam na sat osjetim jo
veu nelagodu, zbog svog neraspoloenja. Drugih dana, moda uslijed
iskustva prethodnog dana, kad se probudim moje je raspoloenje veselo
i radosno. Ako tada pogledam na sat doivljavam ga kao neto izrazito
lijepo. Ali, to je isti sat, zar ne? Jedina je razlika u mom mentalnom
stavu. Hoe li nas materijalne stvari koje posjedujemo uistinu usreiti ili
ne ovisi iskljuivo o naem mentalnom stavu.
Za nae je materijalne stvari loe ako naim umom upravlja ljutnja.
Ponovno u ispriati neto o sebi. Kad sam bio mlad obiavao sam
popravljati satove. Pokuao sam i nisam uspio puno puta. Ponekad bih
izgubio strpljenje i bacio sat! U tim trenucima ljutnja je potpuno
izmijenila moj stav i nakon toga strano sam se pokajao zbog svojih
postupaka. Ako mi je cilj bio popraviti sat, zato sam njime lupio o stol?
Opet se moe vidjeti koliko je mentalni stav bitan kako bi se materijalne
stvari upotrijebile za vlastito zadovoljstvo i korist.
Trei izvor sree jesu nai prijatelji. Oito je da kad ste mentalno
smireni, iskreni ste i otvoreni. Navest u jedan primjer. Prije 14-15
godina jedan Englez po imenu Phillips bio je u bliskom odnosu s
kineskom vladom, napose s Chouku Laiem i drugim voama. Poznavao
ih je dugi niz godina i bio dobar prijatelj s Kinezima. Jednom prilikom
1977. ili 1978. god. Philips je doao u Dharamsalu posjetiti me. Sa sobom
je donio filmove i govorio o svim pogodnostima u Kini. Na poetku
naeg sastanka meu nama je bilo puno nesuglasica zato to smo se u
potpunosti drali svojih suprotnih miljenja. Po njegovom miljenju
ulazak Kineza u Tibet bio je neto dobro. Po mom miljenju i u skladu s
brojnim izvjeima, situacija nije bila dobra. Kao i obino, spram njega
nisam osjeao nita negativno. Samo sam osjeao da se on dri tih
pogleda iz neznanja. Otvoreno sam nastavio na razgovor. Ustvrdio
sam kako su oni Tibetanci koji su se pridruili kineskoj komunistikoj
partiji jo 1930.god. i sudjelovali u Sino-japanskom ratu te prihvatili
kinesku okupaciju i oduevljeno suraivali s kineskim komunistima, to
23
 meteori

inili zato to su vjerovali da je to bila zlatna prilika za razvoj Tibeta, sa

stajalita marksistike ideologije. Ti su ljudi suraivali s Kinezima
njegujui velike nade. Zatim oko 1956. ili 1957. god. veina ih je
otputena iz razliitih kineskih ureda, neki su zavrili u zatvoru, a neki
su nestali. Time sam objasnio kako mi nismo protiv Kineza niti protiv
komunista. U stvari, ponekad za sebe mislim da sam pola marksist, a
pola budist. Objasnio sam mu sve te razliite stvari iskreno i otvoreno, a
nakon nekog vremena njegovo se stajalite potpuno izmijenilo. Ovaj mi
primjer daje potvrdu da ak i ako postoji velika razlika u miljenjima,
komunikacija je mogua na meuljudskoj razini. Moemo zanemarili
svoja razliita miljenja i komunicirati kao ljudska bia. Mislim da je to
jedan od naina na koji se moe stvoriti pozitivan stav kod drugih ljudi.
Isto tako sasvim sam siguran da bi etrnaesti Dalaj Lama imao puno
manje prijatelja na razliitim mjestima kad bi se manje smijeio. Moje
stajalite spram drugih ljudi jest da ih uvijek gledam na ljudskoj razini.
Na toj razini, bilo da ste predsjednik, kraljica ili prosjak, nema razlike,
pod uvjetom da njegujemo istinske ljudske osjeaje i smjeimo se
iskreno.
Mislim da je iskreni ljudski osjeaj vredniji od drutvenog poloaja i
slino. Ja sam obino ljudsko bie. Svojim iskustvom i mentalnom
disciplinom, razvio se odreeni novi stav. To nije nita osobito. Vi koji
ste po mom miljenju stekli bolju naobrazbu i vie iskustva od mene,
imate bolje izglede da se promijenite iznutra. Potjeem iz malog sela u
kojem nema suvremenog obrazovanja i vrstih veza s ostatkom svijeta.
Takoer od svoje petnaeste ili esnaeste godine nosim nezamislivi teret.
Stoga bi svatko od vas trebao osjeati da imate velike mogunosti i da je
uz samopouzdanje i ulaganje vie truda promjena mogua ako je elite.
Ako osjeate da vam je sadanji nain ivljenja neugodan ili imate
potekoe, nemojte gledati samo negativne stvari. Pogledajte i pozitivnu
stranu, kakve se mogunosti pruaju i uloite napor. Mislim da vam je
tad ve djelomino zajamen uspjeh. Ako upotrijebimo svu svoju
pozitivnu ljudsku energiju ili ljudske vrline, moi emo svladati te
ljudske probleme.
Dakle, to se tie naeg kontakta s blinjima, na mentalni stav od
najvee je vanosti. ak je i za nevjernika, ako je jednostavan i iskren
ovjek, najvei izvor sree njegov mentalni stav. Premda ste moda
dobrog zdravlja, upotrebljavate materijalne stvari na ispravan nain i
njegujete dobre veze s drugim ljudima, glavni uzrok za sretan ivot
24
 meteori

dolazi iznutra. Ako imate vie novca, katkad imate i vie briga te i dalje
osjeate neutaivu glad. Na koncu postajete rob novca. Premda je novac
vrlo koristan i nuan, on nije konam izvor sree. Slino tome,
naobrazba, ako nije dobro uravnoteena, moe donijeti vie nevolja,
veu napetost, jau pohlepu, vie elja i ambicija - ukratko, vie
mentalne patnje. Prijatelji nam takoer katkad uzrokuju nevolje.
Pogledajmo sad kako moemo svesti ljutnju i mrnju na najmanju
moguu mjeru. Kao prvo, iznimno je bitno shvatiti negativnost ovih
osjeaja openito, a osobito mrnje. Drim da je mrnja na najvei
neprijatelj. Pod "neprijateljem" podrazumijevam osobu ili okolnost koja
izravno ili neizravno unitava na interes. Na interes je ono to nas na
koncu ini sretnima.
Takoer moemo govoriti o izvanjskom neprijatelju. Primjerice, u
mom sluaju, naa kineska braa i sestre unitavaju tibetska prava i na
taj nain dolazi do jo vie patnje i tjeskobe. No, koliko me god to teko
pogaalo, to ne moe unititi najvii izvor moje sree - mir uma. To je
neto to izvanjski neprijatelj ne moe unititi. Oni mogu zauzeti nau
zemlju, mogu unititi nae posjede, poubijati nae prijatelje, ali to dolazi
na drugo mjesto ispod nae mentalne sree. Najvei izvor mentalne
sree za mene je mir uma. Njega nita ne moe unititi osim moje
vlastite ljutnje.
K tome, od izvanjskog se neprijatelja moe pobjei ili sakriti, a katkad
ga se moe i prevariti. Na primjer, ako netko naruava mir moga uma,
mogu ga izbjei ako zakljuam svoja vrata i sjedim sam u tiini. Ali to ne
mogu uiniti ako se razljutim! Kamo god iao, ljutnja me uvijek prati.
ak i ako zakljuam svoju sobu, ljutnja je jo uvijek unutra. Ukoliko ne
usvojimo odreene metode neemo je se moi osloboditi. Stoga, mrnja
ili ljutnja - tu mislim na negativnu srdbu - na koncu uistinu unitava
mir moga uma i stoga je moj istinski neprijatelj.
Neki ljudi vjeruju da nije dobro potiskivati emocije, da ili je puno bolje
iivjeti. Mislim da nema razlike izmeu raznih negativnih emocija.
Uzmimo primjerice frustraciju. Postoji jedna vrsta frustracije koja nastaje
kao posljedica prolih dogaaja. Katkad, ako skrivate negativne
dogaaje kao to je seksualno zlostavljanje, to svjesno ili nesvjesno
stvara probleme. Stoga je u tom sluaju puno bolje izraziti frustraciju i
iivjeti je. Meutim, kao to smo vidjeli iz iskustva s ljutnjom, ako je ne
pokuate smanjiti, ona e ostati s vama i ak se poveati. A tada ete se
ak i zbog sitnica odmah razljutiti. Jednom kad ponete nastojati
25
 meteori

kontrolirali i disciplinirati svoju ljutnju, na koncu vas ak ni velike

nevolje nee moi razljutiti. Vjebom i disciplinom ovjek se moe
promijeniti.
Kad vas obuzme ljutnja postoji jedna vana tehnika koja e vam
pomoi da zadrite mir uma. Ne biste trebali biti nezadovoljni ili
frustrirani, zato to to uzrokuje ljutnju i mrnju. Postoji prirodna veza
izmeu uzroka i posljedica. Jednom kad se odreeni uzroci i uvjeti
ispune, iznimno je teko sprijeiti da taj uzroni proces ne urodi plodom.
Nuno je ispitati situaciju tako da na vrlo ranom stupnju ovjek moe
zaustaviti uzroni proces. U tom se sluaju on nee razviti do naprednog
stupnja. U budistikom tekstu Vodi za ivljenje Bodhisattve, veliki
uenjak Shantideva govori kako je vrlo vano pobrinuti se da osoba ne
doe u situaciju koja vodi k nezadovoljstvu, jer je nezadovoljstvo sjeme
ljutnje. To znai da ovjek mora usvojiti novi kut gledanja na materijalno
bogatstvo koje posjeduje, svoje blinje i prijatelje te na razliite situacije.
Na osjeaj nezadovoljstva, nesree, beznaa i tako dalje, u stvari je
povezan sa svim pojavama. Ako ne usvojimo ispravne nazore, mogue
je da e sve i svata kod nas uzrokovati frustraciju. Kod nekih bi ljudi i
samo ime Buddhe moglo izazvati ljutnju i mrnju, premda to moda ne
bi bio sluaj pri izravnom osobnom susretu takve osobe s Buddhom.
Stoga sve pojave imaju mo da kod nas uzrokuju frustraciju i
nezadovoljstvo. Ipak, pojave su dio stvarnosti a mi smo podloni
zakonima postojanja. To nam, dakle, ostavlja samo jedan izbor:
promijeniti vlastiti stav. Uvodei promjene u svoje poglede na stvari i
dogaaje, sve pojave mogu postati prijatelji ili izvori sree, umjesto
neprijatelji ili izvori frustracije.
Meutim, osobit je sluaj kad imamo neprijatelja. Naravno, s jedne
strane, imati neprijatelja vrlo je loe. Liava nas mira uma i unitava
neke od naih vrlina. Ali ako to sagledamo iz drugog kuta, samo nam
neprijatelj prua priliku da vjebamo strpljenje. Nitko nam drugi ne daje
toliko prilike za toleranciju. Na primjer, kao budist, mislim da nam je
Buddha potpuno uskratio priliku da vjebamo toleranciju i strpljenje.
Neki lanovi sanghe nam je mogu pruiti, ali inae to je vrlo rijetko.
Budui da ne poznajemo pet milijardi ljudi na ovoj Zemlji, veina nam
ljudi ne daje priliku pokazati toleranciju ili strpljenje. Samo oni ljudi koje
poznajemo i koji nam stvaraju probleme uistinu nam pruaju dobru
priliku za vjebanje tolerancije i strpljenja.

26
 meteori

Gledano iz tog kuta, neprijatelj je najvei uitelj u naoj praksi.

Shantideva je sjajno objasnio kako su nai neprijatelji ili oni koji nam
nose zlo, zapravo oni koji zavrjeuju nae potovanje i koje moramo
gledati kao nae vrsne uitelje. Netko bi se mogao usprotiviti govorei
kako svoje neprijatelje ne moemo smatrati vrijednim potovanja zato
to nam oni nemaju namjeru pomoi; injenica da je neto za nas pouno
i korisno samo je plod sluajnosti. Shantideva kae - ako je tomu tako
zato onda mi koji prakticiramo budizam smatramo stanje prestanka
dragocjenim utoitem, kad je prestanak samo stanje uma i kao takvo
nema nam namjeru pomoi. Netko bi na to mogao rei da premda je to
istina, prestanak nam barem ne eli nanijeti zlo, dok nam nai
neprijatelji, upravo suprotno elji da nam pomognu, u biti namjeravaju
nanijeti zlo. Stoga, neprijatelja ne moemo potovati. Shantideva kae
kako je upravo ta namjera da nas se povrijedi ono to naeg neprijatelja
ini posebnim. Kad nam neprijatelj ne bi elio nanijeti zlo tada ga ne
bismo mogli nazvati neprijateljem, pa bi zbog toga na stav prema
njemu bio potpuno drukiji. Upravo je namjera da nam se nanese zlo
ono to tu osobu svrstava u nae neprijatelje, na taj nam nain neprijatelj
daje priliku da vjebamo toleranciju i strpljenje. Dakle, neprijatelj je
doista vrstan uitelj. Budete li ovako razmiljali na koncu ete biti u
stanju smanjiti negativne mentalne stavove i emocije, najposlije mrnju.
Ljudi ponekad misle kako je ljutnja korisna jer im daje dodatnu
energiju i neustraivost. Kad naiemo na tekoe moemo doivjeti
ljutnju kao svog zatitnika. Ali iako nam ljutnja daje vie energije, ta je
energija u svojoj biti slijepa. Nema jamstva da ljutnja i energija nee
nanijeti tetu naim vlastitim interesima. Stoga mrnja i ljutnja nisu
nimalo korisne.
Tu se javlja jo jedan problem - ako uvijek budete ponizni, drugi e
vas poeti iskoritavati, kako tada reagirati? Odgovor je vrlo
jednostavan: trebali biste reagirati mudro i zdravorazumski, bez ljutnje i
mrnje. Ako situacija zahtijeva od vas da neto poduzmete, moete bez
ljutnje poduzeti protumjere. Djela koja slijede istinsku mudrost a ne
ljutnju, zapravo su puno uinkovitija. Protumjera koju poduzimamo
svladani ljutnjom esto moe krenuti krivo. U drutvu koje snano
potie natjecanje ponekad je nuno poduzeti protumjere. Ponovno
moemo za primjer uzeti situaciju u Tibetu. Kao to sam ranije
napomenuo, mi slijedimo put istinskog nenasilja i suosjeanja, no to ne
znai da se trebamo samo pokloniti pred postupcima agresora i predati
se.
27
 meteori

Postoji jo jedan nain za vjebanje - svjesno preuzimanje tue patnje

na sebe. Mislim na situacije u kojima sudjelovanjem i postupanjem na
odreeni nain postajemo svjesni nevolje, tekoa i problema koji su
prolaznog karaktera, a istodobno smo duboko uvjereni kako e takva
djela imati vrlo blagotvoran dugotrajni uinak. Zbog takvog stava i nae
predanosti te elje da se postigne dugotrajni uinak, mi ponekad svjesno
i namjerno na sebe preuzimamo nevolje i probleme kratkotrajnog
karaktera.
Jedan od najuinkovitijih naina svladavanja snage negativnih
emocija kao to su ljutnja i mrnja jest razvijanje njima suprotnih snaga,
dakle pozitvvih odlika uma, a to su ljubav i suosjeanje.

28
 meteori

IV

DAVANJE I PRIMANJE

Praktini nain usmjeravanja ljubavi i

suosjeanja

Suosjeanje je najdivniji i najdragocjeniji osjeaj. Kad govorimo o

suosjeanju vrijedi zapamtiti da je osnovna ljudska priroda suosjeajna i
njena - vjerujem u to. Ponekad se upustim u raspravu s prijateljima koji
vjeruju kako je ljudska priroda u osnovi negativna i agresivna. Tvrdim
da ete, ako prouite ustroj ljudskog tijela, vidjeti da je vrlo srodan onim
vrstama sisavaca iji je ivot drueljubiv ili miran. Katkad u ali
primijetim kako se nae ruke nalaze na mjestu na kojem nam omoguuju
da se lako zagrlimo, a tee potuemo. Da su nae ruke namijenjene za
udarce, tada nam ovi prekrasni prsti ne bi trebali. Na primjer, kad su
prsti isprueni, boksa ne moe snano udarati, mora ih saviti u ake.
Stoga mislim da nam na temeljni fiziki ustroj predodreuje
suosjeajnu ili njenu prirodu.
Ako pogledamo ljudske odnose, brak i zaee su iznimno vani. Kao
to sam ranije rekao, brak se ne bi smio temeljiti na slijepoj zaljubljenosti
ili krajnjoj vrsti lude ljubavi; trebao bi se zasnivati na uzajamnom
poznavanju i shvaanju da ste stvoreni za zajedniki ivot. Brak ne slui
za kratkotrajno zadovoljstvo, ve za razvijanje smisla za odgovornost.
Takva istinska ljubav pravi je temelj braka.
Ispravno zaee djeteta dogodit e se kad njegujemo takvu vrstu
moralnog ili mentalnog stava. Dok je dijete u majinu trbuhu, majin
mir uma ima vrlo povoljan uinak na neroeno dijete, tvrde neki
29
 meteori

znanstvenici. Ako je majino mentalno stanje negativno, na primjer ako

je razdraena ili ljuta, to je vrlo tetno za zdravlje i razvoj neroenog
djeteta. Jedan mi je znanstvenik rekao da je prvih nekoliko tjedana
nakon roenja najvanije razdoblje jer se tijekom tog vremena poveava
djetetov mozak. Tijekom tog razdoblja dodir majke ili nekoga drugog
tko igra ulogu majke od presudnog je znaenja. To pokazuje da premda
dijete moda ne zna tko je tko, ono fiziki treba neiju ljubav. Uskrati li
mu se ta ljubav, nastaje velika opasnost za zdravi razvoj njegova mozga.
Nakon roenja, prvo to majka treba uiniti za dijete jest podojiti ga
svojim hranjivim mlijekom. Ako majka ne osjea privrenost ili njene
osjeaje za dijete, tada mlijeko nee potei. Ako majka "hrani" svoje
dojene njenim osjeajima, unato bolesti ili tegobama mlijeko e
nesputano tei. Takav stav je dragocjeni dragulj. Meutim, s druge
strane, ako dijete ne osjea bliskost s majkom, ono nee htjeti sisati. To
pokazuje koliko je bitan osjeaj privrenostii s jedne i s druge strane. To
je poetak naega ivota.
Slino je i s obrazovanjem, iz vlastitog iskustva znam da lekcije koje
nauimo od uitelja koji nisu samo vrsni strunjaci, ve pokazuju
duboku privrenost za svoje uenike, ostaju duboko ukorijenjene u na
um. S lekcijama koje smo dobili od drugih uitelja to nije sluaj. Unato
tome to osjeamo potrebu za uenjem, bojimo li se uitelja, novo
gradivo nee nam se urezati u pamenje. Puno ovisi o privrenosti
uitelja.
Slino tome, kad odemo u bolnicu, bez obzira na lijenikovu strunost,
ako on ili ona pokau duboke osjeaje i iskrenu brigu za nas, te ako se
smijee, osjeat emo se dobro. Ali ako lijenik pokae vrlo malo
ljudskih osjeaja, ak i ako je izvrstan strunjak, osjeat emo se
nesigurno i uplaeno. Takva je ljudska priroda.
Na koncu, promislimo o svom ivotu. U ranoj mladosti i isto tako u
starosti silno ovisimo o privrenosti drugih. Izmeu ta dva razdoblja
obino osjeamo da moemo postii sve bez pomoi drugih te da nam
privrenost drugih ljudi naprosto nije vana. No mislim kako je iznimno
vano i u tom razdoblju njegovati duboki osjeaj privrenosti. Kad se
ljudi u velikim gradovima osjeaju usamljenima, to ne znai da im
nedostaju bliske osobe, ve da sami ne njeguju osjeaj privrenosti. Kao
posljedica toga, njihovo mentalno zdravlje na koncu biva jako narueno.
S druge strane, ljudi koji odrastu okrueni ljubavlju iskusit e puno
zdraviji i laki razvoj tijela, uma i ponaanja. Djeca koja su odgajana u
okruju bez ljubavi, obino razvijaju negativnije stavove. Takoer, kako
30
 meteori

sam ve spomenuo, ljudskom je tijelu potreban mir uma. Ono to nas

uznemirava ima vrlo lo uinak na nae zdravlje. To nam pokazuje da je
cijeli ustroj naega zdravlja takav da mu odgovara okruenje ispunjeno
ljubavlju. Dakle, naa sposobnost za suosjeanje je tu. Jedino je pitanje
jesmo li je svjesni i koristimo li je.
Osnovna svrha ovog mog objanjenja bila je da vam pokaem kako
smo mi po prirodi suosjeajna bia te da je suosjeanje neto zbilja nuno
i neto to moemo razviti. Razliite filozofije i tradicije na razliite
naine tumae smisao ljubavi i suosjeanja. Neki od mojih prijatelja
krana vjeruju da se ljubav ne moe razviti bez Boje milosti, drugim
rijeima da bismo razvili ljubav i suosjeanje potrebna nam je vjera.
Budistiko tumaenje kae da se istinsko suosjeanje zasniva na jasnom
prihvaanju ili shvaanju da drugi, ba kao i mi sami, ele sreu i imaju
pravo svladati patnju. Na tom temelju ovjek poinje razvijati jednu
vrstu skrbi za dobrobit drugih, bez obzira na stav koji ima o samome
sebi. To je suosjeanje.
Vaa ljubav i suosjeanje koje osjeate za svoje prijatelje u puno
sluajeva zaprav o je vezanost. Taj se osjeaj ne zasniva na shvaanju da
sva bia imaju jednako pravo da budu sretna i nadvladaju patnju.
Umjesto toga, on se zasniva na ideji da je neto 'moje', netko 'moj
prijatelj' ili da je neto dobro za 'mene'. To je vezanost. Stoga, kad se
osjeaji jedne osobe prema vama promijene, va osjeaj bliskosti istog
trena nestaje. Meutim, kad se radi o suosjeanju onda razvijate jednu
vrstu skrbi za drugu osobu bez obzira kako se ona odnosi prema vama,
naprosto zato to je ta osoba va blinji i ima pravo nadvladati patnju.
Bez obzira na to hoe li ta osoba ostati neutralna prema vama ili ak
postati va neprijatelj, vaa skrb trebala bi ostati nepromijenjena zbog
njegova ili njezina prava na svladavanje patnje. U tome je glavna razlika.
Istinsko suosjeanje puno je zdravije; ono je nepristrano i temelji se na
razumu. Suprotno tome, vezanost je uskogrudna i pristrana.
U biti, istinsko suosjeanje potpuno je suprotno od vezanosti. Prema
budistikoj praksi, kako biste razvili istinsko suosjeanje najprije morate
vjebati meditaciju izjednaenja i spokoja, odvajajui se od onih ljudi koji
su vam vrlo bliski. Zatim se morate osloboditi negativnih osjeaja prema
svojim neprijateljima. Sva bi iva bia trebalo smatrati jednakima. Na toj
osnovi, moete postupno razviti istinsko suosjeanje za sve njih. Tu se
mora rei da istinsko suosjeanje nije isto to i saaljenje ili osjeaj da su
drugi na neki nain manje vrijedni od nas. Upravo suprotno, kad istinski
31
 meteori

suosjeate, smatrate druge vanijima od sebe.

Kao to sam ve ranije istaknuo, da bismo razvili istinsko suosjeanje
najprije moramo vjebati mir. To postaje vrlo vano jer ako ne njegujemo
osjeaj spokoja za sve, nai osjeaji za druge bit e pristrani. Sada u
navesti kratak primjer budistike vjebe meditacije za razvijanje spokoja.
Prvo trebate zamisliti malu skupinu ljudi koje poznajete, kao to su vai
prijatelji i roaci za koje ste vezani. Drugo, trebate zamisliti ljude prema
kojima ste potpuno ravnoduni. I tree, zamislite ljude koje ne volite.
Jednom kad ste zamislili te razliite ljude, trebali biste pokuati dovesti
um u njegovo prirodno stanje i razmisliti kako obino reagirate pri sus-
retu s tim ljudima. Zamijetit ete da bi vaa prva reakcija bila vezanost
za prijatelje, neprijateljstvo spram onih koje smatrate neprijateljima i
potpuna ravnodunost spram onih koje smatrate neutralnima. Tada
biste se trebali preispitati. Trebali biste usporediti uinke dvaju
suprotnih stavova koje njegujete spram prijatelja i neprijatelja te uvidjeti
zato osjeate takva nestalna stanja uma spram te dvije skupine ljudi.
Trebali biste uoiti kakve uinke imaju takve reakcije na va um i
pokuati shvatiti kako je beskorisno odnositi se spram njih na iskljuiv
nain. Ve sam govorio o prednostima i manama koje imaju osjeaji
mrnje i ljutnje spram neprijatelja, isto tako rekao sam neto o
negativnim posljedicama pretjerane vezanosti za prijatelje i slino.
Trebali biste promisliti o ovome, a zatim nastojati svoje snane osjeaje
prema tim dvjema suprotnim skupinama ljudi svesti na najmanju
moguu mjeru. Zatim biste, to je najvanije, trebali promisliti o
temeljnoj jednakosti izmeu sebe i svih ivih bia. Ba kao to imate
istinktivnu prirodnu elju da budete sretni i svladate patnju, isto je tako
imaju sva iva bia; jednako kao to vi imate pravo ispuniti tu svoju
unutarnju tenju, imaju ga i sva ostala iva bia. Na temelju ega onda
diskirminirate? Pogledamo li ovjeanstvo kao jednu cjelinu, mi smo
drutvena bia. tovie, strukture suvremenog gospodarstva,
obrazovanja i slino pokazuju da svijet postaje sve manji i mi sve vie
ovisimo jedni o drugima. Pod takvim okolnostima mislim kako je na
jedini izbor ivjeti i raditi zajedno u skladu i uvijek imati na umu
interese cijelog ovjeanstva. To je jedini svjetonazor koji moramo razviti
zbog vlastitog opstanka.
Po svojoj prirodi, napose stoga to sam ljudsko bie, moji interesi nisu
neovisni o drugima. Moja srea ovisi o srei drugih. Stoga kad vidim
sretne ljude, automatski se i sam osjeam sretnije nego kad vidim ljude u
tekoj situaciji. Na primjer, kad na televiziji vidimo prizore gladi u
32
 meteori

Somaliji, gdje pate starci i djeca, automatski osjeamo tugu, bez obzira
na to moe li im ta tuga pomoi ili ne.
K tome, u naem svakodnevnom ivotu uivamo mnoge pogodnosti
kao to su primjerice kue s klima ureajima. Sve te stvari i pogodnosti
postaju mogue ne zahvaljujui nama, ve zahvaljujui mnogim drugim
ljudima i njihovom izravnom ili neizravnom doprinosu. Sve se to
udruilo. Nemogue se vratiti nainu ivljenja od prije nekoliko stoljea
kad smo rabili samo najjednostavnija orua, a ne sve ove strojeve.
Naravno, jasno nam je da su sve pogodnosti koje sada uivamo
proizvod aktivnosti mnogih ljudi. Tijekom 24 sata spavate u krevetu -
mnogi su ljudi tome dali svoj doprinos, kao i pripremanju vae hrane,
osobito za one koji nisu vegetarijanci. Slava je zasigurno zasluga drugih
ljudi - bez nazonosti drugih ljudi pojam slave ne bi imao nikakvog
smisla. Isto tako, interesi Europe ovise o interesima Amerike, dok
interesi zapadne Europe ovise o gospodarskoj situaciji u istonoj Europi.
Svaki kontinent u velikoj mjeri ovisi o ostalima, to je stvarnost. Dakle,
mnoge stvari koje prieljkujemo, kao npr. bogatstvo, slava i tako dalje,
ne mogu se ostvariti bez aktivnog ili neizravnog sudjelovanja i suradnje
mnogih drugih ljudi.
Stoga, budui da svi imamo jednako pravo na sreu i svi smo
meusobno povezani, bez obzira koliko je vaan pojedinac, logino je da
je interes ostalih pet milijardi ljudi na ovom planetu vaniji od interesa
pojedinca. Ponete li razmiljati na taj nain, na koncu ete razvili osjeaj
sveope odgovornosti. Suvremeni problemi s okoliem kao to su rupe u
ozonskom omotau, upuuju na potrebu svjetske suradnje. ini se da je
s napretkom cijeli svijet postao puno manji, ali razvoj ljudske svijesti jo
uvijek kaska za njim.
Tu se ne radi o religijskoj praksi ve o budunosti ovjeanstva. Ta
vrsta ireg altruistikog stajalita iznimno je bitna u dananjem svijetu.
Ako sagledamo situaciju iz razliitih kutova, kao to su kompleksnost i
unutarnja povezanost prirode suvremenog ivljenja, tad emo postupno
zamijetiti promjenu u svojim nazorima tako da kad kaemo "drugi" i
mislimo na druge, neemo ih i dalje odbacivati kao neto to je nebitno
za nas. Neemo vie biti ravnoduni.
Ako mislite samo na sebe, ako zaboravljate na prava i dobrobit drugih
ili jo gore, ako izrabljujete druge, na koncu ete izgubiti. Neete imati
prijatelja koji e iskreno skrbiti za vau dobrobit. tovie, ako vam se
dogodi neto tragino, umjesto da se brinu, drugi bi se mogli potajno
33
 meteori

radovati. Nasuprot tome, ako je ovjek suosjeajan i altruist i ima na

umu interese drugih, tad e bez obzira na to poznaje li puno ljudi ili ne,
odmah stei prijatelje. Kad se takva osoba suoi s tragedijom, mnotvo
e mu ljudi pritei u pomo.
Istinsko prijateljstvo temelji se na iskrenoj ljudskoj privrenosti, a ne
na novcu ili moi. Dakako, zbog vae moi ili bogatstva moda e vam
prilaziti vie ljudi sa irokim osmjesima ili darovima, no duboko u sebi
znat ete da vam to nisu pravi prijatelji ve da su prijatelji naeg
bogatstva ili moi.
Iskreno ljudsko prijateljstvo temelji se na ljudskoj privrenosti bez
obzira na va poloaj. Stoga, to se vie brinete za dobrobit i prava
drugih, bit ete iskreniji prijatelj. to ste iskreniji i otvoreniji, na koncu
ete imati vie dobrobiti. Zato ponekad kaem ljudima da ako smo
uistinu sebini, tada je mudra sebinost puno bolja od neuke sebinosti i
uskogrudnosti.
Za budiste je razvoj mudrosti vrlo bitan - pod time mislim na mudrost
koja shvaa konanu prirodu stvarnosti Shunyate. Shvaanje Shunyate
daje vam barem nekakav osjeaj smirenosti u vezi s prestankom. Jednom
kad razvijete osjeaj za mogunost prestanka, postat e vam jasno da
patnja nije konana i da postoji alternativa. Ako postoji alternativa, onda
je ista vrijedna naega truda. Kad bi postojale samo dvije od etiri
Buddhine plemenite istine, patnja i uzrok patnje, to ne bi imalo previe
smisla. Meutim, druge dvije plemenite istine, ukljuujui i prestanak
patnje, pokazuju put k alternativnom nainu ivljenja. Postoji
mogunost prestanka patnje. Dakle, vrijedi se potruditi spoznati prirodu
patnje. Zato je mudrost iznimno bitna za beskonano poveavanje
suosjeanja.
Dakle, tako se osoba uputa u prakticiranje budizma: primjenjujui
svoju mudrost, inteligenciju i razumijevanje prirode stvarnosti, zajedno
s vjetinom razvijanja suosjeanja. Mislim da u svakodnevnom ivotu te
u svim vrstama profesionalnog rada moete primijeniti ovu suosjeajnu
motivaciju.
Dakako, na polju obrazovanja, nema sumnje da je suosjeajna
motivacija vana. Bez obzira na to jeste li vjernik ili nevjernik,
suosjeanje sa ivotom ili budunou vaih uenika, a ne samo s
njihovim ispitima, ono je to e va uiteljski rad uiniti uinkovitijim.
Pokaete li takvu motivaciju, mislim da e vas vai uenici pamtiti cijeli
svoj ivot.
34
 meteori

Slino tome, kad se radi o zdravlju, postoji jedna tibetska izreka koja
kae da uinkovitost tretmana ovisi o tome koliko je lijenik srdaan. Na
temelju te izreke kad tretman nekog lijenika ne uspije, ljudi krive
lijenikov karakter pretpostavljajui da on ili ona nisu dobre osobe.
Jadni lijenik katkad tako stekne vrlo lo glas! Stoga na podruju
zdravlja nema dvojbe da je suosjeajna motivacija neto vrlo bitno.
Mislim da se to takoer odnosi i na odvjetnike i politiare. Kad bi
politiari i odvjetnici imali vie suosjeajne motivacije, bilo bi puno
manje skandala. Kao rezlutat, cijela bi zajednica iskusila vie mira.
Mislim da bi rad politiara postao uinkovitiji i bio vie cijenjen.
Na posljetku, po mom miljenju, najgora stvar je ratovanje. No ipak,
rat u kojem su ukljuene ljudske emocije i suosjeanje manje je
destruktivan od mehanikog ratovanja koje je potpuno lieno ljudskog
osjeaja..
Takoer mislim da suosjeanje i osjeaj odgovornosti takoer spadaju
u podruje znanosti i tehnike. Naravno, sa isto znanstvenog stajalita,
uasna oruja poput atomske bombe izvanredna su dostignua. Ali
moemo rei da su to negativna otkria jer donose neizmjernu patnju.
Stoga ako ne uzmemo u obzir ljudsku patnju, ljudske osjeaje i suos-
jeajnost, nema granice izmeu dobra i zla. Dakle, ljudsko suosjeanje
svuda dosee.
Meni je malo tee primijenili ovo naelo suosjeanja na podruje
gospodarstva. Ali ekonomisti su ljudska bia i stoga, naravno, trebaju
ljudsku privrenost bez koje bi patili. Meutim, ako mislite samo na
zaradu bez obzira na posljedice, onda raspaivai droge nisu loi budui
da s gospodarskog stajalita ostvaruju ogromnu zaradu. Ali budui da je
ono to ine vrlo tetno za ljudsko drutvo i zajednicu, mi to smatramo
loim, a te ljude nazivamo kriminalcima. Ako je tome tako, tad mislim
da trgovci orujem spadaju u istu kategoriju. Trgovina orujem jednako
je tako opasna i neodgovorna.
Iz tih razloga mislim da ljudsko suosjeanje ili ono to katkad
nazivam ljudskom privrenou, igra glavnu ulogu u svim ljudskim
poslovima. Ba kao to vidite da povezani dlanom svih pet prstiju na
vaoj ruci postaje korisno, jer da nema dlana svih bi pet prstiju bilo
beskorisno. Slino tome, svako ljudsko djelo bez ljudskog osjeaja
postaje opasno. S ljudskim osjeajem i potivanjem ljudskih vrijednosti
svako ljudsko djelo postaje stvaralako.
ak i religija, koja je navodno dobra za ovjeanstvo, bez osnovnog
ljudskog suosjeanja moe postati prljava. Naalost, ak i danas ima
35
 meteori

problema koji su nastali iskljuivo zbog razliitih religija. Dakle, ljudsko

je suosjeanje neto temeljno. Ako je prisutno suosjeanje, sve ljudske
aktivnosti postaju korisnije.
Openito govorei, imam dojam da se u obrazovanju i nekim drugim
podrujima dosta zanemaruje ljudska motivacija. Moda je u drevno
doba religija trebala na sebe preuzeti tu odgovornost. Ali danas se
religija u ljudskoj zajednici doima pomalo staromodnom, pa ljudi gube
zanimanje za nju i za dublje ljudske, vrijednosti. Ipak, mislim da bi to
trebale biti dvije odvojene stvari. Ako osjeate potovanje ili zanimanje
za religiju, to je dobro. Ali ako vas religija ne zanima, ne biste trebali
zaboraviti vanost dubljih ljudskih vrijednosti.
Postoje razliiti pozitivni uinci poveavanja vlastitog suosjeanja.
Jedan od njih je to to e vea snaga suosjeanja poveati vau otpornost
u suoavanju s nevoljama i vau sposobnost njihove preobrazbe u
pozitivnije okolnosti. Jedan oblik vjebe koji je vrlo uinkovit nalazi se u
klasinom budistikom tekstu Vodi za ivot Bodhisattve. U toj vjebi
zamislite svoje staro ja, utjelovljenje egocentrinosti, sebinosti i tako
dalje, a onda zamislite skupinu ljudi koji predstavljaju mnotvo ostalih
ivih bia. Zatim usvojite stajalite neke tree osobe koja je neutralan,
nepristran promatra, pa usporedite procjenu vrijednosti, interesa i
vanosti te dvije skupine. Takoer pokuajte promisliti o pogrekama
kad ste bili potpuno nesvjesni osjeaja drugih ivih bia, te to je to staro
ja zapravo postiglo kao rezultat takvog naina ivljenja. Zatim razmislite
o svim drugim ivim biima i sagledajte koliko je vano njihovo
zadovoljstvo i blagostanje, koliko je potrebno da im sluite te vidite to
biste vi kao trea osoba, neutralni promatra, zakljuili iji su interesi i
zadovoljstvo vaniji. Tako ete prirodno poeti osjeati naklonost prema
bezbrojnim drugim biima.
Takoer mislim da to je jai va altruizam prema svim ivim biima,
to postajete hrabriji. to je vea vaa hrabrost, to manje osjeate sklonost
obeshrabrenju i gubitku nade. Stoga je suosjeanje takoer izvor
unutarnje snage. S poveavanjem unutarnje snage mogue je razviti
vrstu odlunost, a uz odlunost vee su anse za uspjeh, ma kakve
prepreke bile. S druge strane, ako osjeate neodlunost, strah i
nedostatak samopouzdanja, tada esto razvijate pesimistina stajalita.
Drim da je to istinski korijen neuspjeha. S pesimistinim stajalitem ne
moete postii ak ni ono to biste lako mogli. Meutim, ak i kad je
neto teko postii, ako imate nepokolebljivu odlunost na koncu postoji
mogunost uspjeha. Stoga je ak i u konvencionalnom smislu
36
 meteori

suosjeanje vrlo bitno za uspjeh u budunosti.

Kao to sam ranije istaknuo, ovisno o razini vae mudrosti, postoje
razliite razine suosjeanja, kao to su suosjeanje koje je motivirano
istinskim uvidom u konanu prirodu stvarnosti, suosjeanje koje je
motivirano potivanjem netrajne prirode postojanja i suosjeanje koje je
motivirano svjesnou patnje drugih ivih bia. Razina vae mudrosti ili
dubina vaeg uvida u prirodu stvarnosti odreuje razinu suosjeanja
koju ete iskusiti. S budistikog stajalita, suosjeanje povezano s
mudrou od najvee je vanosti. To je kao da je suosjecanje vrlo iskrena
osoba, a mudrost vrlo sposobna osoba - ako se udrue, rezultat je
iznimno uinkovit.
Ja vidim suosjeanje, ljubav i opratanje kao zajedniki temelj svih
razliitih religija, bez obzira na tradiciju ili filozofiju. Premda postoje
temeljne razlike izmeu razliitih religijskih ideja, kao to je prihvaanje
Svemogueg Stvoritelja, svaka religija pouava nas istoj poruci: budite
srdane osobe. Sve naglaavaju vanost suosjeanja i opratanja. U stara
vremena kad su razliite religije imale sjedite na razliitim mjestima i
kad je komunikacija meu njima bila manja, nije bilo potrebe za
pluralizmom izmeu razliith religijskih tradicija. No danas je svijet
postao puno manji, pa je i komunikacija izmeu razliitih vjera postala
puno vea. Pod takvim okolnostima, mislim da je pluralizam meu
vjernicima od najvee vanosti. Jednom kad putem nepristranog,
objektivnog prouavanja sagledate koliko su razliite religije
unaprijedile ovjeanstvo tijekom stoljea, imat ete dovoljno razloga da
prihvatite ili potujete sve religije. Na koncu, meu ljudima je toliko
razliitih mentalnih sklonosti da niti jedna religija, ma kako duboka bila,
ne moe zadovoljiti sve razliite vrste ljudi.
Na primjer, danas, unato velikoj razlici meu religijskim tradicijama
veinu ljudi ne privlai religija. Od pet milijardi ljudi, mislim da je tek
jedna milijarda zaista religioznih ljudi. Premda mnogi kau: "Moja
obitelj pripada kranskoj, muslimanskoj i budistikoj tradiciji, pa sam ja
kranin, musliman ili budist, istinski vjernici u svakodnevnom ivotu a
osobito kad dou u teku situaciju, shvate da su pripadnici odreene
religije. Time mislim na one koji kau: "Ja sam kranin", a pritom misle
na Boga, mole se Bogu i ne pokazuju negativne emocije. Takvih vjernika
mislim da ima manje od milijardu na zemlji. Ostatak ovjeanstva od
etiri milijarde ljudi, ostaju u pravom smislu te rijei nevjernici. Dakle,
jedna religija oigledno ne moe zadovoljiti cijelo ovjeanstvo. U
takvim okolnostima razliitost religija zapravo je nuna i korisna, stoga
37
 meteori

je logino i razumno da sve religije djeluju i ive u skladu, meusobno si

pomaui. Odnedavno se vidi povoljan razvoj i zamijetio sam kako se
uspostavljaju bliske veze izmeu razliitih religija.
Dakle, kad promislimo o pogrekama sebinog naina razmiljanja i
ivljenja te kad smo razmotrili povoljne uinke usmjeravanja pozornosti
na zadovoljstvo drugih ivih bia i rada za njihovu dobrobit, kad smo se
u to uvjerili, postaje jasno koliko su vane budistika meditacija i vjeba
poznata pod nazivom 'vjebanje davanja i primanja'. One su posebno
namijenjene promicanju nae sposobnosti suosjeanja i ljubavi spram
drugih ivih bia. Vjeba se sastoji u zamiljanju kako preuzimamo na
sebe patnju, bol, negativnost i nepoeljna iskustva drugih ivih bia.
Zamiljate kako na sebe preuzimate patnje drugih, a onda im dajete ili
dijelite s njima vlastite vrline kao to su povoljna stanja uma, vaa
pozitivna energija, vae bogatstvo, srea itd. Takav oblik vjebe, premda
ne moe uistinu dovesti do smanjenja patnje ivih bia ili do porasta
vaih vrlina, ona psiholoki uzrokuje preobrazbu u vaem umu tako
uinkovito da uvelike pojaava va osjeaj ljubavi i suosjeanja.
Pokuaj da se vjeba provodi u svakodnevnom ivotu vrlo je
uinkovit i moe vrlo snano utjecati na um i zdravlje. Ako mislite da
vrijedi pokuati, tada biste bez obzira na to jeste li vjernik ili niste trebali
razvijati te osnovne ljudske vrline.
No, jedno morate zapamtiti: ove mentalne preobrazbe traju dugo i
nisu lake. Mislim da neki ljudi sa Zapada, gdje je tehnologija vrlo
razvijena, misle kako se sve odvija automatski. Ne biste trebali oekivati
duhovnu preobrazbu u kratkom razdoblju. To je nemogue. Imajte to
uvijek na umu i neprestano ulazite napor, pa ete nakon jedne, pet,
deset ili petnaest godina osjetiti promjenu. Jo uvijek je ak i meni
ponekad teko provoditi tu vjebu. Unato tome, uistinu vjerujem da su
takve vjebe neizmjerno korisne. Moj omiljeni citat iz Shantidevine
knjige glasi. "Dok god ima ivih bia, dok god ima svemira, ostat u tu
da bih sluio, da bih dao svoj mali doprinos za dobrobit drugih".

38
 meteori

MEUOVISNOST, MEUSOBNA

POVEZANOST I PRIRODA

STVARNOSTI

Kad razgovaramo o meuovisnosti, meusobnoj povezanosti i prirodi

stvarnosti, prvo pitanje koje se namee glasi: "to je vrijeme?" Ne
moemo odrediti vrijeme kao neku vrstu neovisnog entiteta. Openito
govorei postoje vanjske stvari i unutarnji osjeaji ili iskustva. Ako
polazimo od vanjske stvarnosti, moemo rei da postoje prolost,
sadanjost i budunost. Ako poblie razmotrimo 'sadanjost' npr.
godinu, mjesec, dan, sat, minutu i sekundu, ne moemo je pronai.
Sadanjosti nema. Ako nema sadanjosti, onda je teko govoriti o
prolosti i budunosti, zato to obje ovise o sadanjosti. Stoga, ako
promatramo vanjske stvari ini se da je prolost u naem sjeanju, a
budunost u mati, tek vizija.
Meutim, razmotrimo li unutarnja iskustva ili stanja svijesti, prolosti
vie nema, budunost jo nije poela, postoji samo sadanjost. Dakle,
stvari se kompliciraju ako razmiljamo na takav nain. To je priroda
meuovisnosti koja se na sanskrtu zove pralllyasamutpada. Ovo je vrlo
korisna zamisao koju svrstavam u svoje omiljene teme.
Postoje dvije razine meuovisnosti: povrna razina i dublja razina.
Najprije u se pozabaviti povrnom razinom. Kad govorimo o
budistikom naelu meuovisnosti to se obino naziva 'meuovisnim
postankom', moramo imali na umu da postoji mnogo razliitih razina
39
 meteori

shvaanja tog naela. Povrna razina shvaanja tog naela jest

meuovisna priroda odnosa izmeu uzroka i posljedice. Dublja razina
shvaanja tog naela puno je sveobuhvatnija i u stvari obuhvaa itav
niz stvarnosti. Naelo meuovisnosti postanka u odnosu na uzrok i
posljedicu kae da nita ne moe nastati bez odgovarajuceg uzroka i
okolnosti, sve nastaje kao rezultat nagomilavanja uzroka i okolnosti.
Ako pogledamo zakon prirode, vidjet emo da ga nisu stvorili ni
karma ni Buddha, ve je priroda jednostavno takva. Smatramo da se
budizam razvio u skladu sa zakonom prirode. Stoga, nai doivljaji
patnje i boli, uitka i radosti u cijelosti ovise o njihovim uzrocima i
okolnostima. Zbog tog prirodnog odnosa izmeu uzroka i posljedice,
budistiko naelo kae da to manje elimo doivjeti neko iskustvo,
dogaaj ili pojavu, tim vei napor moramo uloili u sprjeavanje
nagomilavanja njegovih uzroka i okolnosti, tako da moemo sprijeiti
njegov nastanak. to prije elimo odreeni dogaaj, ishod ili iskustvo,
tim veu pozornost moramo usmjeriti kako bismo se pobrinuli da se
uzrok i okolnosti nakupe, kako bismo mogli uivati u konanom ishodu.
Osobno vjerujem da je veza izmeu uzroka i posljedice takoer jedna
vrsta zakona prirode. Mislim da se ne moe racionalno objasniti zato
posljedice neizbjeno prate svoje uzroke i okolnosti. Na primjer, kae se
da negativna emotivna stanja kao to su ljutnja i mrnja imaju vrlo
naruavajue posljedice; budistiki spisi kau da je jedna od posljedica
mrnje i ljutnje runoa. Meutim, nema potpuno racionalnog
objanjenja kako runoa nastaje kao posljedica negativne emocije.
Unato tome, ovjek to moe shvatiti zato to kad osjetite snanu ljutnju
ili mrnju vae se crte lica promijene i lice postaje runo. Slino tome,
odreene vrste mentalnih i spoznajnih emotivnih stanja istog asa
donose pozitivnu promjenu izraza lica. Ta vam stanja daju prisebnost,
smirenost i spokoj te mogu dovesti do poeljnog ishoda. Dakle, tu se
vidi vrsta veze, ali ne i potpuno racionalno objanjenje.
Meutim, moemo rei da postoje neka emocionalna stanja kao to je
istinsko duboko suosjeanje, koja su pozitivna. No u trenutku kad se
pojave u naem srcu, moe se zamijetiti kako ne osjeamo radost.
Primjerice, ovjek moe biti potpuno pod utjecajem suosjeanja, te zato i
sam osjeati patnju osobe s kojom suosjea. U tom sluaju moglo bi se
ustvrdili, u skladu s onim to smo maloprije rekli, da suosjeanje nije
pozitivan uzrok. Ali tu mislim kako moramo shvatiti da, premda je
istina da kao posljedica suosjeanja on osjea kako sudjeluje u patnji
40
 meteori

druge osobe, on u tom trenutku osjea bol do odreene mjere, meutim,

ta je bol potpuno drukija od patnje potitene, oajne, bespomone i
beznadne osobe. Kad se radi o suosjeanju s patnjom, i sami osjeamo
jednu vrstu boli i veliku napetost, ali ne osjeamo gubitak kontrole zato
to smo na neki nain dragovoljno na sebe pruzeli patnju drugoga.
Dakle, ova emotivna stanja mogu se doimati kao da imaju slian ishod,
ali ona su potpuno razliita. Kad se radi o stvarnoj patnji, ona moe biti
tako jaka da osoba gubi kontrolu i predaje se, za razliku od suosjeanja s
patnjom drugih pri kojem zadravamo nadzor nad svojim mislima.
Sad, ako razumijete koliko je bitno cijeniti meuovisni odnos uzroka i
posljedice, zacijelo ete cijeniti uenje etiri plemenite istine. itavo
uenje etiri plemenite istine temelji se na naelu uzronosti. Kako bi se
naelo uzonosti o kojem govorimo potanko objasnilo, treba proitati
Buddhino uenje o Dvanaest veza ovisnog postanka. U njemu je Buddha
ustvrdio da kad postoji odreeni uzrok, uslijedit e i njegove posljedice;
budui da je nastao uzrok, znai da je postojalo neznanje koje je onda
dovelo do aktivnosti ili karme.
Tu su, dakle, tri tvrdnje. Jedna kae da zato to postoji uzrok slijede
posljedice; zbog nastanka uzroka nastale su i posljedice; zbog neznanja
dolo je do aktivnosti. Prva tvrdnja s potvrdnog stajalita kae da kad se
nagomilaju uzroci, posljedice e prirodno uslijediti. Ono to je u toj
tvrdnji takoer sadrano jest da posljedice nastaju iskljuivo zbog
nagomilavanja uzroka i okolnosti koje pogoduju njihovu nastanku, a da
osim uzronog procesa nema izvanjske sile ili moi kao to je Stvoritelj
ili slino, koje bi uzrokovale nastanak ovakvih pojava.
Druga tvrdnja ponovno istie vane odlike ovisnog postanka i kae
da uzrok koji izaziva posljedicu i sam mora imati svoj uzrok. Ako je
uzrok vjean, trajan, apsolutan entitet, onda takav entitet ne moe sam
po sebi biti uzrok neemu drugome. Ako je tako, onda on nije u stanju
proizvesti posljedice. Stoga, najprije mora postojati uzrok; drugo,
upravo taj uzrok mora i sam imati uzrok.
Trea tvrdnja istie bitno svojstvo naela ovisnog postanka. Kae da
posljedica mora biti srazmjerna uzroku, meu njima mora postojati
sklad. Ne moe bilo to proizvesti bilo to; mora postojati posebna veza
izmeu uzroka i posljedice. Buddha daje primjer kako neznanje dovodi
do aktivnosti. Ovdje se namee pitanje: "Tko poduzima tu aktivnost?"
To je ivo bie koje je poinilo neko djelo motivirano neznanjem te na taj
nain stvara vlastitu propast. Budui da ne postoji ivo bie koje eli
41
 meteori

nesreu ili patnju, samo iz neznanja ovjek poduzima aktivnosti koje

mogu proizvesti nepoeljne posljedice.
Tako otkrivamo da svih Dvanaest odnosa ovisnog postanka moemo
svrstati u tri vrste pojava. Prvo, bolne emocije; drugo, karmiko
djelovanje i njegovi dojmovi; tree, posljedica - patnja. Dakle, najvanija
poruka jest da je patnja neto to ne elimo, ali nastaje kao posljedica ili
rezultat neznanja. Buddha nije ustvrdio da je patnja posljedica
svjesnosti. Da je tako, onda bi proces osloboenja ili procienja
zasigurno ukljuivao zavretak upravo tog tijeka svijesti. Jedna pouka
koju moemo izvui iz ovog uenja jest da patnja koja je duboko
ukorijenjena u bolnim i negativnim emocijama i mislima, moe prestati.
Tog se stanja neznanja moemo osloboditi postizanjem uvida u prirodu
stvarnosti. Sada vidimo da naelo ovisnog postanka pokazuje kako je
svih dvanaest karika u lancu razvoja postanka koji omoguuje ulazak
pojedinca u krug raanja i umiranja, meusobno povezano.
Ako bismo sada primijenili tu meusobnu povezanost na nau
predodbu stvarnosti kao cjeline, mogli bismo stei duboki uvid. Tada
bismo, na primjer, mogli cijeniti meusobno ovisnu prirodu naih
interesa i interesa drugih te uvidjeti kako interesi i dobrobit ljudske vrste
ovise o dobrobiti ivotinja koje ive na istom planetu. Slino tome, kad
bismo razvili takvo shvaanje prirode stvarnosti, bili bismo u stanju
cijeniti meusobnu povezanost dobrobiti ljudskih bia i prirodnog
okolia. Mogli bismo isto tako razmotriti sadanjost, budunost itd. Tada
bismo bili u stanju razviti cjelovito (holistiko) shvaanje stvarnosti koje
bi imalo iznimno duboke implikacije.
Dakle, iz samo nekoliko rijei moemo vidjeti da nema potpuno
neovisnih uzroka nae vlastite sree. Srea ovisi o mnogim drugim
imbenicima. Namee se zakljuak da se, elimo li imati sretniju
budunost, moramo pobrinuti za sve to je povezano s nama. To je po
mom miljenju iznimno korisno stajalite. Dosad sam govorio o naelu
ovisnog postanka sa stajalita prve razine razumijevanja. U budistikim
tekstovima otkrivamo vanost shvaanja te razine ovisnog postanka. U
stvari, jedan od Mahayana tekstova pod imenom Saetak djela u kojem
Shantideva navodi mnoge dijelove iz Buddhinih sutri, istie prijeku
potrebu da najprije cijenimo meusobnu povezanost svih dogaaja i
pojava. To se moe ako shvatimo kako uslijed uzronog procesa i
stjecaja okolnosti nastaju neki drugi uzroci i okolnosti; uvidimo koliko je
bitno potovati ovu dogovornu stvarnost jer upravo na toj razini
shvaamo na koji nain neka iskustva dovode do nepoeljnih posljedica,
42
 meteori

a neki uzroci, njihovo nagomilavanje i stjecaj okolnosti, mogu dovesti do

poeljnih posljedica itd; te kako u stvari odreeni dogaaji mogu
izravno utjecati na nau dobrobit i iskustvo. Budui da postoji ta vrsta
povezanosti, najvanije je u prakticiranju budizma najprije razviti
duboko razumijevanje stajalita s prve razine. Zatim Buddha kae da
ovjek mora nadii to razumijevanje i preispitati konanu prirodu stvari
koje se odnose jedne spram drugih na ovaj meusobno povezani nain.
To upuuje na Buddhino uenje o Praznini.
U svom uenju o Dvanaest odnosa ovisnog postanka Buddha kae da,
premda iva bia ne ele patnju i nezadovoljstvo, ona zbog neznanja
nagomilavaju aktivnosti (karma) koje onda rezultiraju nepoeljnim
posljedicama. Tu se dakle postavljaju pitanja:."to je prava priroda
neznanja? Kakav to poriv zapravo nagoni ovjeka da postupa protiv
onoga to u biti eli?" Buddha time misli na ulogu negativih emocija i
misli kao to su ljutnja, mrnja, vezanost i sl. koje zasljepljuju ovjeka i
sprjeavaju ga da shvati prirodu stvarnosti. Kad bismo ispitali stanje
ovjekova uma u trenutku kad ga obuzmu snani osjeaji poput mrnje,
ljutnje ili duboke vezanosti, otkrili bismo da on u tom trenutku ima
krivu sliku o sebi, on je tad potpuno siguran da njegovo "ja" (ili druga
osoba ili predmet) postoji neovisno pa ga, moda i nesvjesno, doivljava
kao neku vrstu svog gospodara. On nije potpuno odvojen od tijela i uma
niti ga se treba poistovjeivati s tijelom ili umom, ali u njemu ima neto
to se moe definirati kao bit naeg bia ili jastvo, neka vrsta identiteta
ili bia koji silno elimo dokuiti. Na temelju toga doivljavamo duboka
emotivna iskustva poput vezanosti za one koje volimo, te snanu ljutnju
ili mrnju spram onih koje doivljavamo kao prijetnju itd.
Slino tome, ako preispitamo kako ustinu doivljavamo predmet
svoje elje ili ljutnje, zamijetit emo da pritom polazimo od
pretpostavke da je on neovisan entitet, neto to zavrjeuje elju ili
mrnju. Osim u suptilnom uenju o Praznini, ak i u svakodnevnom
ivotu esto uviamo nesrazmjer izmeu naina na koji doivljavamo
stvari i naina na koji stvari uistinu postoje. Kad to ne bi bila istina tada
osjeaj da smo prevareni ne bi imao nikakvog smisla. esto nas u ivotu
potpuno shrva razoarenje jer smo imali krive predodbe o stvarnosti.
Jednom kad se privid koji smo njegovali raspri, shvaamo da smo
prevareni. Dakle, puno puta u svakodnevnom ivotu uvjerili smo se da
se izgled neke situacije ne poklapa uvijek s njezinom stvarnou.
Isto tako, kao to sam istaknuo u govoru o netrajnosti, ak i sa
stajalita prolazne prirode pojava esto se vidi nesrazmjer izmeu naina
43
 meteori

na koji doivljavamo stvari i toga kakve stvari zapravo jesu. Na primjer,

kad nekoga sretnemo, kaemo: "Oh, to je ista osoba koju ve dugo
poznajem". Kad vidimo neki predmet takoer pomislimo: "Oh, to je isti
predmet koji sam vidio/vidjela prekjuer". To je vrlo grub nain
donoenja zakljuaka o stvarnosti. Ono to se uistinu dogaa jest
mijeanje slike ili predodbe koju imamo o neemu i istinske stvarnosti
trenutka. Zapravo je osoba ili predmet koju promatramo ve prola kroz
razliite stadije. Ta je stvar ili osoba dinamina, prolazna, trenutna, ono
to promatramo sada nikako ne moe biti jednako onome to smo vidjeli
juer ili prekjuer, ali mi imamo dojam da vidimo istu stvar zato to u
glavi mijeamo sliku stvari i samu stvar. Stoga tu ponovno vidimo
nesrazmjer izmeu naina kako nam se stvari ine i naina na koji zaista
postoje. Slino tome, sagledamo li to sa stajalita suvremene znanosti,
opet emo otkriti da postoji nesrazmjer izmeu zdravorazumskog
gledanja na stvarnost i naina na koji znanstvenici sa svog stajalita
tumae prirodu stvarnosti.
Dakle, ono to je iz svega ovoga jasno jest injenica da negdje postoji
pogreka u naem poistovjeivanju pojedinog bia s jastvom, osobom ili
tijelom. Meutim, tu dolazimo do pitanja - do koje mjere grijeimo? Ne
moemo prihvatiti da jastvo ili "ja" uope ne postoji, jer ako je tako tad
mnoge nae brige, planovi i postupci ne bi imali nikakvog smisla. Zbog
injenice da postoji jastvo, naa briga za postizanje potpunog
osloboenja za dobrobit svili ivih bia, naa briga za blagostanje drugih
ivih bia postaje vrlo ozbiljna, zato to postoji netko (ih neto) tko e
neto izgubiti ili dobiti kad mi usvojimo odreeni stav ili postupimo na
odreeni in.
Dakle, pravo pitanje glasi: do koje je mjere nae shvaanje jastva, na
osjeaj za identitet, nae shvaanje osobe ili pojedinca pogreno ili krivo,
a do koje je mjere ispravno? Postaviti granicu i razluiti izmeu
ispravnog i krivog gledanja na jastvo ili osobu iznimno je teko. Upravo
zbog te tekoe, no i stoga to smo u stanju postaviti takvu granicu, u
Indiji su se razvile razliite budistike filozofske kole. Neke kole
priznaju samo nepostojanje identiteta osobe, ali ne i izvanjskih dogaaja
ili pojava; neke kole priznaju nepostojanje identiteta ne samo osobe, ve
cijelog postojanja, a ak unutar te kole postoje razliiti pravci.
Razlog zbog kojeg se tolika vanost pridaje postavljanju takvih
granica jest taj to je to nuno za nae nastojanje da se oslobodimo patnje
i njezinih uzroka. To je djelomian odgovor na pitanje koje je
postavljeno tijekom jednog od prethodnih govora, a glasi: "Ako
44
 meteori

budizam priznaje uenje nejastva, to je onda ono to se ponovno raa?"

Znamo da je uenje o nejastvu (anatman) zajedniko budistikim
filozofskim kolama. To se oituje u nepriznavanju da postoji neovisno
ili trajno jastvo ili dua. No ono to u iznijeti ovdje jest shvaanje koje
zagovara Nagarjuna onako kako ga tumai indijski pandit Chadrakirti.
Nagarjuna u svom najvanijem djelu pod nazivom Temeljni traktat o
Srednjem putu tvrdi da je neznanje ili krivo shvaanje prirode stvarnosti
korijen svih naih patnji. Nain na koji se postie osloboenje od patnje
jest putem nadilaenja ovog neupuenog stanja uma, tog pogrenog
shvaanja stvarnosti, razvijanjem shvaanja krajnje prirode stvarnosti.
Nagar juna navodi dvije vrste neznanja: jedna je pokuaj da se shvati
unutarnja ili uroena stvarnost vlastitog jastva ili bia; druga je pokuaj
da se shvati unutarnje i neovisno postojanje izvanjskih dogaaja i stvari.
U nastavku tvrdi kako pokuaj da se shvati jastvo ili ja nastaje kao
posljedica pokuaja da se shvati naa ukupnost tj. nae tjelesne, umne i
duhovne funkcije. Zatim dodaje kako je potpuno jasno da moramo
ukloniti neznanje iz uma, moramo prozrijeti pogrenu predodbu naeg
krivog shvaanja. No jednostavno udaljavanje od takvog shvaanja,
samo uvianje da je ono pogreno ili tetno i sl., na koncu ne moe
osloboditi ovjeka takve vrste shvaanja. Jedino ako prozremo taj privid
krivog shvaanja, samo ako razvijamo uvid koji e izravno proturjeiti
nainu na koji bismo zbog neznanja inae shvaali stvarnost, moemo se
uspjeti osloboditi neznanja.
Pa kako moemo prozreti privid te krive predodbe o jastvu? Kako
dolazimo do uvida koji je izravno proturjean tom obliku razmiljanja?
Nagarjuna kae da ako jastvo, ja ili osoba postoje onako kako ih mi
obino zamiljamo, odnosno kako ih pogreno vidimo, tada slijedi da to
vie istraujemo njegovu bit, traei ono to stoji iza naziva i odlika koje
im dajemo, to bi nam ona trebala postati jasnija. Meutim, to se ne
dogaa. Kad bismo traili jastvo ili osobu kakve ih obino vidimo, ona
bi nestala, raspala bi se na neki nain, a to bi bio znak kako je takva
predodba o jastvu od poetka bila samo privid. Zbog te izjave jedan od
Nagarjuninih uenika, Arvadeva, napisao je u svom djelu etiri stotine
stihova o Srednjem putu da je upravo nae neznanje ili pogreno shvaanje
sjeme samsare (kruga raanja i umiranja), te da su stvari i dogaaji samo
objekti njegova poimanja i razumijevanja. Jedino ako prozremo privid
takvog shvaanja moi emo dovesti do konca proces postojanja.
Nagarjunini tekstovi sadre druga objanjenja koja pobijaju na nain
45
 meteori

shvaanja jastva i nijeu postojanje jastva ili osobe na nain na koji mi to

krivo shvaamo. On tvrdi da ako je osoba istovjetna s tijelom, tada
budui da je tijelo trajno i prolazno, podlono svakodnevnim
promjenama, jastvo ili osoba podlijee istom zakonu prolaznosti. Na
primjer, ljudsko bie kao tijelo moe prestati postojati, pa ako je jastvo
istovjetno tijelu u tom e trenutku i ono prestati postojati. S druge strane,
ako je jastvo potpuno neovisno o tijelu, kakvog onda ima smisla rei kad
je netko bolestan da je ta osoba bolesna? Stoga, osim unutarnje
povezanosti razliitih imbenika koji tvore nae bie, ne postoji neovisno
jastvo,
Slino tome, ako primijenimo istu analizu na izvanjsku stvarnost,
otkrit emo da svaka materijalna stvar ima dijelove koji su okrenuti u
razliitim smjerovima. Znamo da toliko dugo dok postoji bie ono se
sastoji od dijelova, te da postoji neka vrsta nune povezanosti cjeline s
dijelovima. Dakle, dolazimo do zakljuka kako osim unutarnje
povezanosti izmeu razliitih dijelova i pojma cjeline ne postoji
neovisno bie izvan tog sklopa. Istu analizu moemo primijeniti i na
svijest ili mentalne pojave. Jedina je razlika u tome to svojstva svijesti ili
mentalnih pojava nisu materijalna ili fizika. Meutim, moemo to
analizirati u okviru razliitih trenutaka koji tvore vremenski kontinuum.
Budui da ne moemo otkriti bit koja se krije iza naziva znai li to da
nita ne postoji? Tu se postavlja jo jedno pitanje: "Predstavlja li to
odsustvo pojava znaenje uenja o Praznini?". Nagarjuna je oekivao
kritiku sa stajalita realista koji tvrde da ako pojave ne postoje onakve
kakvima ih mi vidimo, ako se pojave ne mogu pronai u potrazi za
njihovom biti, tada ni ne postoje. Dakle, osoba ili jastvo ne postoji. A
ako osoba ne postoji onda nema ni djelovanja ili karme zato to sam
pojam karme podrazumijeva da netko neto poduzima; a ako nema
karme, onda ne moe biti patnje zato to nema onoga koji bi je iskusio,
dakle, slijedi da nema ni uzroka. A ako je tome tako, nema mogunosti
za oslobaanjem od patnje budui da nema niega ega se trebamo
osloboditi. tovie, nema puta koji vodi do slobode. A ako je tako onda
nema ni duhovne zajednice (sanghe) koja bi krenula putem do
osloboenja. Ako je tako onda nema ni mogunosti da se postane
savreno bie ili Buddha. Dakle, realisti tvrde da je Nagarjunina teza
istinita, ako se bit stvari ne moe pronai onda nita ne postoji, pa se
mora zanijekati postojanje samsare, nirvane i svega ostalog.
Nagarjuna kae kako takva kritika prema kojoj ovakve posljedice
proizlaze iz njegove teze pokazuje nedostatak razumijevanja dubljeg
46
 meteori

smisla uenja o Praznini, zato to ona ne tvrdi niti ne upuuje na

nepostojanje svega. Isto tako, uenje o Praznini nije samo tvrdnja da se
stvari ne mogu otkriti u potrazi za njihovom biti, njegov dublji smisao
govori o meuovisnoj prirodi stvarnosti.
Nagarjuna dalje objanjava to misli tvrdnjom da pravi smisao
Praznine izvire iz shvaanja naela ovisnosti postanka. On tvrdi da su
zato to imaju ovisan postanak i nastaju kao posljedica meusobno
ovisnih odnosa uzroka i okolnosti, pojave prazne. One nemaju uroeni i
neovisni poloaj. Potivati takvo stajalite znai istinski razumjeti
Srednji put. Drugim rijeima, kad shvatimo ovisnost postanka, uviamo
da ne samo postojanje pojava, ve i njihov identitet, ovisi o drugim
imbenicima.
Stoga ovisnost postanka moe raspriti, kako krajnosti apsolutnosti
tako i nihilizma, jer pojam 'ovisnost' upuuje na oblik postojanja kojemu
nedostaje neovisan ili apsolutni status te tako oslobaa pojedinca od
krajnosti apsolutnosti. K tome, 'postanak' oslobaa pojedinca od
potpadanja pod utjecaj krajnosti 'nihilizma', jer postanak upuuje na
shvaanje postojanja, odnosno to da stvari uistinu postoje.
Ranije sam ustvrdio kako nemogunost otkrivanja pojava ili entiteta u
potrazi za njihovom dobrobiti u stvari ne daje cjelovito znaenje uenja
o Praznini, ve da istodobno upuuje na to da pojave nemaju uroenu
prirodu, nedostaje im neovisno i uroeno postojanje. Time se misli na to
da njihovo postojanje i identitet proizlaze iz meusobnog djelovanja s
razliitim imbenicima. Buddhapalita, jedan od Nagarjuninih uenika,
tvrdi da zato to su pojave nastale uslijed meusobnog djelovanja raz-
liith imbenika, samo njihovo postojanje i identitet proizlaze iz drugih
imbenika. U suprotnom, kad bi postojali neovisno od svega drugog,
kad bi imali uroenu unutarnju stvarnost, ne bi bilo potrebe za
njihovom neovisnou o drugim imbenicima. Sama injenica da ovise o
drugim imbenicima znak je da nemaju neovisan ili apsolutan status.
Dakle, potpuno shvaanje Praznine moemo ostvariti tek kad
ponemo cijeniti suptilnost naela ovisnog postanka, pod uvjetom da
smo zakljuili kako je konana istina da se pojave ne mogu otkriti u
potrazi za njihovom biti. Nagarjuna tvrdi da ako naelo ili uenje o
Praznini ne vrijedi, ako pojave imaju neovisno i uroeno postojanje i
unutarnju stvarnost, onda su one apsolutne; stoga nema mjesta za
primjenu naela ovisnosti postanka, a time ni za primjenu naela
meuovisnosti. Kad bi to bilo istina, ne bi bilo mogue primijeniti naelo
47
 meteori

uzroka i posljedice pa time cjelovita predodba o stvarnosti takoer

postaje krivo shvaanje. A ako je tako tad cijela zamisao o etiri
plemenite istine gubi vrijednost budui da se ne moe primijeniti naelo
uzroka i posljedice. Na taj bismo nain pobili sva Buddhina uenja.
U stvari, Nagarjuna obre sve kritike upuene njegovoj tezi iznosei
kako bi realistino stajalite moralo pobiti sva Buddhina uenja. On
ukratko objanjava sve kritike izjavom da svaki sustav vjere ili duhovne
prakse koji nijee uenje o Praznini ne moe nita cjelovito objasniti, dok
sustav vjerovanja ili miljenja koji prihvaa naelo meuovisnosti
postanka, tj. uenje o Praznini, moe na cjelovit nain objasniti
stvarnost.
Stoga je ono to otkrivamo ovdje vrlo zanimljiv komplementaran
odnos izmeu dvije razine shvaanja ovisnosti postanka o emu sam
ranije govorio. Stajalite na prvoj razini zapravo objanjava veinu
svakodnevnih ivotnih iskustava gdje uzroci meusobno djeluju na
okolnosti i gdje je na djelu naelo uzroka i posljedice. Takvo gledanje na
meuovisnost postanka u budizmu se naziva ispravnim stajalitem na
svjetovnoj razini. to vie cijenite takvo stajalite, to ete biti blie dubljoj
razini shvaanja meuovisnosti postanka, zato to nae shvaanje
uzronog mehanizma na toj razini slui za postizanje uvida u praznu
prirodu svih pojava. Slino tome, jednom kad steknete najdublji uvid u
prazninu svih pojava, tada ete dobiti potvrdu svog uvjerenja u
djelotvornost uzroka i posljedica, a time ete vie potovati
opeprihvaenu stvarnost i relativnost svijeta. Dakle, postoji zanimljiv
komplementarni odnos izmeu ta dva stajalita.
Kako se va uvid u konanu prirodu stvarnosti i Praznine bude
produbljivao i poboljavao, razvijat e se i vaa predodba o stvarnosti,
tako da ete sve pojave i dogaaje doivljavati kao privid, a takav nain
vienja dat e dimenziju stvarnosti svim vaim interakcijama. Kao
posljedica toga, kad se naete u situaciji da poinjete razvijati
suosjeanje, umjesto da se osjeate otuenim od osobe s kojom
suosjeate, vaa e ukljuenost biti dublja i potpunija. To je zato to se
suosjeanje na koncu zasniva na sadanjem nainu razmiljanja i vi ste
do sad ve stekli dublji uvid u prirodu stvarnosti. U skladu s time, kad
se suoite sa situacijama koje bi inae kod vas izazvale bolne, negativne
osjeaje i reakcije, neete potpasti pod utjecaj takvih osjeaja. To je zato
to u osnovi svih negativnih osjeaja i misli kao to su udnja, mrnja,
ljutnja i sl. lei krivo shvaanje stvarnosti koje vidi stvari kao apsolutne,
48
 meteori

neovisne i samostojne. Kad steknete uvid u Prazninu popustit e vrsti

stisak kojim su negativni osjeaji uhvatili va um.
Na poetku ovog govora naveo sam primjer naeg pojma o vremenu:
obino pretpostavljamo da postoji neka vrsta neovisnog oblika
postojanja ili neovisnog entiteta koji se naziva 'vrijeme'. No, kad to
preispitamo na dubljoj razini, otkrit emo da je to samo uvrijeeno
miljenje. Osim meudjelovanja tri vremena, sadanjosti, prolosti i
budunosti, ne postoji nikakav neovisan sadanji trenutak, pa tako
razvijamo neku vrstu dinaminog gledanja na stvarnost. Slino tome,
kad razmiljam o sebi, premda u poetku mogu pretpostaviti kako
postoji neovisno jastvo, kad to poblie ispitam otkrit u da osim
meudjelovanja razliitih imbenika koji ine moje bie, te razliitih
trenutaka u vremenskom kontinuumu koji tvore moje bie, ne postoji
takvo to kao to je apsolutan, neovisan entitet. Budui da upravo to
obino 'jastvo', 'ja' ili osoba, na koncu postie osloboenje ili se
preobraava u Buddhu, ak ni Buddha nije apsolutan.
Slian je sluaj i s pojavom koju sam ranije spomenuo, s pojmom iste
svjetlosti koja je najsuptilnija razina svijesti. ovjek je ne bi trebao
zamiljati kao neku vrstu neovisnog entiteta. Osim tijeka svijesti koji
tvori ovu pojavu koju nazivamo ista svjetlost, ne moe se govoriti o
apsolutnom entitetu koji postoji neovisno.
Slino tome, otkrit emo kako mnoge od naih predodbi upuuju na
vrlo duboku, vrlo sloenu unutarnju povezanost. Na primjer, kad
govorimo o sebi kao o subjektu, taj pojam ima smisla samo u odnosu na
neki objekt, pojam subjekta nema smisla bez objekta. Isto tako, pojam
aktivnosti ima smisla samo u odnosu na bie koje kao initelj poduzima
neku aktivnost. Dakle, kad bismo analizirali veinu takvih pojmova,
otkrili bismo da u stvari ne moemo izdvojiti jedan entitet ili pojavu iz
njezina konteksta.
Ponovit u, ako nadiemo shvaanje da su stvari samo pokazatelji ili
nazivi te se upitamo iz ije su predodbe potekli nazivi, je li to
predodba iz prolosti ili budunosti, je li individualna ili kolektivna i
tako dalje, otkrit emo da se ne radi o neovisnom postojanju.
ak i sama Praznina koju vidimo kao konanu prirodu stvarnosti nije
apsolutna, niti postoji neovisno o svemu drugome. Ne moemo
zamisliti Prazninu kao neto neovisno na osnovi pojava, zato to kad
preispitamo prirodu stvarnosti otkrivamo kako ona ne sadri uroeno
postojanje. Ako, dakle, uzmemo da je i sama Praznina objekt i
49
 meteori

potraimo njezinu bit ili nain postojanja, opet emo otkriti da u njoj
nema uroenog postojanja. Stoga je Buddha pouavao o praznini
Praznine. Meutim, kad tragamo za istinskom biti neke pojave ili
dogaaja, ono to emo otkriti jest Praznina. No to ne znai da je
Praznina sama po sebi apsolutna, zato to Praznina kao pojam ili entitet
ne moe izdrati takvu analizu. Ako shvatimo samu Prazninu kao
objekt i onda je ponovno ispitamo, neemo je pronai. Unato tome, u
nekim spisima stoji da je Praznina konana istina. Tu bismo trebali
razjasniti to to znai 'konana'. ovjek ne bi smio krivo shvatiti da je
Praznina konana ili apsolutna istina, ve da se za nju upotrebljava
naziv 'konana istina' zato to je ona predmet uvida koji je uspio
prodrijeti u prirodu stvarnosti.

50
 meteori

VI

IZAZOV ZA OVJEANSTVO

Obraanje svim vjerama

U dananje doba svjedoci smo golemog napretka na podruju

materijalnog razvoja. Kao rezultat ljudski je ivot postao zamjetno
olakan. No, u isto vrijeme takoer smo se uvjerili da materijalni razvoj
sam po sebi ne moe ispuniti sve snove ovjeanstva. tovie, kako
materijalni razvoj dosee sve vii stupanj, katkad uviamo da stvara
razliite komplikacije to znai vie problema i izazova za nas. Zbog
toga mislim da sve velike svjetske religijske tradicije mogu pridonijeti
dobrobiti i blagostanju ovjeanstva i zadravaju svoju vanost u
dananje doba.
No, kako su se mnoge od velikih svjetskih religija razvijale tijekom
dugog povijesnog razdoblja, posve sam siguran da mnogi vidovi
njihovih uenja i tradicije odraavaju potrebe i probleme svojstvene
razliitim razdobljima i kulturama. Stoga mislim da je vrlo vano
uvidjeti razliku izmeu onoga to nazivam 'sr' i 'bit' religijskih uenja i
kulturolokih vidova pojedine tradicije. Ono to podrazumijeva 'sr' ili
'bit' religijskih tradicija jesu osnovne religijske poruke kao to su naela
ljubavi, suosjeanja i sl., budui da ta naela uvijek zadravaju svoju
relevantnost i vrijednost bez obzira na razdoblje i okolnosti. Ali kako se
vremena mijenjaju, mijenja se i kulturoloki kontekst, stoga drim kako
je vano da sljedbenici razliitih religijskih tradicija budu u mogunosti
provesti sve nune promjene koje bi se mogle odraziti na odreene
probleme vezane za razdoblje i kulturu u kojima ive.
Mislim da je najvanija zadaa svakog vjernika preispitati sebe, svoj
um, i pokuati promijeniti svoje tijelo, govor i um te postupati u skladu s
51
 meteori

uenjem i naelima religijske tradicije kojoj pripada. To je vrlo bitno. S

druge strane, ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na razini intelekta,
kao to je primjerice poznavanje odreenih uenja bez njihove primjene
u vlastitom ponaanju i ophoenju s drugima, tada mislim da se ini
velika pogreka. U stvari, ako netko ima odreeno znanje o religijskim
tradicijama ili uenjima, a unato tome njegova savjest i razmiljanje
ostaju potpuno netaknuti tim znanjem, onda to moe biti iznimno
razorno po njega. To moe dovesti do situacije u kojoj osoba, zato to
ima znanje o religijskim naelima, moe iskoristiti religiju u svrhu
iskoritavanja i manipulacije. Stoga drim da je nama, kao onima koji
vjeru ive, prva odgovornost paziti na svoje postupke.
Danas je situacija u svijetu potpuno drukija od nekadanje. U
prolosti su zajednice i drutva bili vie-manje neovisni jedni o drugima.
U takvim okolnostima pojam jedinstvene religije, monolitske kulture i si.
imao je smisla i svoje mjesto u kulturnom kontekstu. Meutim, danas je
situacija iz temelja promijenjena kao posljedica raznovrsnih imbenika:
jednostavno uspostavljanje veza meu zemljama, informacijska
revolucija, lakoa putovanja i sl. Stoga ljudsko drutvo ne moe
funkcionirati onako kako je funkcioniralo u prolosti.
Uzmimo za primjer grad London. London je grad u kojemu su
izmijeane razliite kulture i religije. Stoga ako nismo oprezni i ne
koristimo svoju inteligenciju, moe doi do sukoba prouzroenog
razliitim religijskim vjerovanjima i kulturama. Zato je vrlo vano
razviti stajalite koje uzima u obzir pluralitet religija. Najbolji nain
suoavanja s takvim izazovom jest ne samo prouavanje knjiga ve, to
je puno vanije, upoznavanje ljudi iz razliitih religijskih tradicija tako
da se s njima razmijene iskustva i doivljaji te ui iz njihovog iskustva.
Uspostavite li osobni kontakt, bit ete u mogunosti cijeniti vrijednost
drugih religijskih tradicija.
Sagledamo li to iz ireg kuta, vidjet emo da svakako postoje jaki
razlozi za potivanje pluraliteta religija i kultura, a to se osobito odnosi
na religije. injenica je da meu ljudima postoje razliite intelektualne
sklonosti, interesi, potrebe itd.; stoga to je vea raznovrsnost religijskih
tradicija, to je vea vjerojatnost da one mogu zadovoljiti potrebe
razliitih ljudi.
Povijest ovjeanstva prepuna je traginih dogaaja iji su uzrok bile
vjerske razlike. ak i dan danas vidimo kako izbijaju sukobi u ime
religije, a ljudsko je drutvo sve vie podijeljeno. Kad bismo prihvatili taj
52
 meteori

izazov, siguran sam da bismo tada otkrili kako postoji dovoljno velik
temelj na kojem moemo izgraditi sklad meu razliitim religijama i
razviti istinsko meusobno potivanje.
Jo jedan vaan izazov s kojim se ovjeanstvo danas suoava jest
problem zatite okolia. Zapravo veliki broj uglednih ekologa izrazio je
elju za veom ekolokom inicijativom i aktivnou razliitih vjerskih
zajednica, a napose njihovih voa. Mislim da je to vrlo opravdana elja.
Osobno osjeam kako veliki dio problema sa zatitom okolia zapravo
potjee od nezasitne elje, nedostatka zadovoljstva i pohlepe. Upravo u
uenjima razliitih religija otkrivamo upute koje nam omoguuju da
zadrimo elje i pohlepu pod nadzorom, te da u pozitivnom smislu
promijenimo svoje ponaanje i ophoenje s drugima. Zato drim da
religijske tradicije imaju ne samo mogunost ve i veliku odgovornost
da daju svoj doprinos u tom smislu.
Jo neto smatram iznimno vanim, odgovornost koju religijske
tradicije trebaju preuzeti na sebe, a to je osnivanje ujedinjene fronte
protiv rata i sukoba. Znam da je tijekom povijesti bilo nekoliko sluajeva
kad se ratom izvojevala sloboda i ostvarili odreeni ciljevi. Unato tomu
vjerujem kako rat nikad ne moe dovesti do konanog rjeenja
problema. Stoga mislim da je vrlo bitno za sve religijske tradicije da
zauzmu zajedniki stav i podignu svoj glas protiv svake pomisli na rat.
No, podii glas protiv rata nije dovoljno. Moramo neto poduzeti da
bismo zaustavili rat i sukob. Ono o emu moramo ozbiljno razmisliti je
pitanje razoruanja. Znam da su motiv irajua sila iz koje nastaje potreba
za orujem osjeaji mrnje i ljutnje. Ne postoji nain za potpuno
uklanjanje ljutnje i mrnje iz srca ljudi. No iako ih ne moemo potpuno
izbrisati, moemo ih ublaiti i smanjiti njihov intenzitet. To znai da
moramo uloiti ozbiljan napor za postizanje razoruanja.
Sljedei izazov s kojim se suoavamo jest pitanje broja stanovnika.
Znam da je sa stajalita religijskih tradicija ivot, napose ljudski ivot,
iznimno dragocjen. Sa stajalita pojedinca - to je vie ljudskih bia to
bolje, zato to onda imamo veu priliku za stvaranje novih ljudskih
ivota. Meutim, ako to pogledamo iz globalne perspektive, tad mislim
da oito postoji potreba da sve religijske tradicije ozbiljno razmisle o
pitanju broja stanovnika, zato to su izvori energije na Zemlji ogranieni.
Svjetski izvori energije mogu odravati ljudska bia na ovom planetu
samo do odreenog stupnja.

53
 meteori

VII

PITANJA I ODGOVORI

O raznim problemima suvremenog doba

O oneienju i kraju svijeta

Vaa Svetosti, koji je va prijedlog za zaustavljanje oneienja u svijetu i
svemiru? Hoe li morati nastupiti kraj svijeta i ovjeanstva kako bi dolo do
proienja i ponovnog poetka?
Naravno, s budistikog stajalita, a takoer i zdravorazumski
gledajui, vidimo da postoje poetak i kraj. To je logino, to je zakon i to
je priroda. Dakle, bilo da to nazivamo Velikim praskom ili nekako
drukija, odvija se proces evolucije ili poetka. Sukladno tome, mora
postojati i kraj. U svakom sluaju, mislim da kraj nee nastupiti jo
nekoliko milijuna godina.
A sad neto o oneienju. Kao to znate, dolazim iz Tibeta. Kad smo
bili u Tibetu, nismo imali pojma o oneienju. Tamo je sve vrlo isto! U
stvari prvi put kad sam naiao na oneienje i uo kako me ljudi
upozoravaju da ne smijem piti vodu iz slavine, za mene je to bio veliki
ok. S vremenom su se nae spoznaje produbljivale.
Danas je to vrlo izraen problem. Ne radi se samo o jednoj ili dvije
zemlje, ve o opstanku i zdravlju cijelog ovjeanstva. Ako u pogledu
toga imamo istu savjest i djelujemo u skladu s njom, ini se kako ipak
postoji nain da se taj problem barem umanji. Primjerice, prije dvije-tri
godine kad sam bio u Stockholmu na obali velike rijeke, prijatelji su mi
rekli da deset godina prije toga uope nije bilo riba u rijeci zbog velikog
oneienja. Negdje u vrijeme mog prvog posjeta poele su se
54
 meteori

pojavljivati prve ribe uslijed kontrole oneienja. Dakle, to pokazuje

kako postoji mogunost da se situacija pobolja.
Ubijanje i rat kao npr. u Bosni izravno nas okiraju, dok s druge strane
oneienje i drugi ekoloki problemi nemaju tu snagu oka. Postupno
iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, situacija se pogorava, a kad
problem postane oigledan moda e biti prekasno. Zato mislim da je to
vrlo ozbiljna stvar. Uvelike me ohrabruje to to su u mnogim zemljama
ljudi oito zabrinuti te se ak i neke politike stranke temelje na potrebi
zatite okolia i promiu je. Mislim da je to vrlo zdrav razvoj. Dakle, ima
nade.

O ljudskoj patnji
Vaa Svetosti, u suvremenom svijetu pokuavamo izbjei patnju. No, doima
se da stvaramo jo vie patnje u smislu da rad jedne osobe zadaje bol nekom
drugom, npr. u zdravstvu, politici itd. Kako emo prosuditi? Zar ne bismo
trebali naprosto prihvatiti odreenu koliinu patnje i neugode?
Mislim da postoje razliite vrste patnje. Openito govorei, sigurno je
mogue smanjiti razinu patnje. Osobno ne vjerujem da uvjeti koji
osiguravaju neije zadovoljstvo i sreu neizbjeno ukljuuju nanoenje
boli ili neki drugi negativan utjecaj na ivot drugih.
Tu bih elio neto istaknuti. Mislim da televizija i novine obino
izvjeuju o negativnim stvarima, na primjer o ubojstvima ili o
traginim dogaajima odmah se izvjeuje. U meuvremenu, milijuni
ljudi zapravo dobivaju pomo ili hranu ili skrb putem ljudske topline.
Tu mislim na milijune djece, bolesnih i starih. No, ljudski rod uzima
takve stvari zdravo za gotovo. On ih ne vidi kao neto emu bismo
trebali poklanjati osobitu pozornost. U stvari to samo pokazuje da pravu
ljudsku prirodu ine suosjeanje, toplina i ljubav. Svu ljudsku toplinu i
njezine rezultate ne zamjeujemo jer ih prihvaamo kao neto normalno,
za razliku od toga iznenadimo se kad vidimo stvari kao to je
krvoprolie; to je okantno za nas zato to naa priroda u biti nije takva.
Kao posljedica toga, mnogi ljudi ive u uvjerenju da je ljudska priroda
zla, agresivna, nasilna. Mislim da je to s psiholoke strane vrlo loe,
osobito za djecu i mlade koji putem televizije vide te negativne ljudske
osobine, ali uvijek samo na kratko. U lom trenutku ili kratkom vremenu,
ubijanje ili tue mogu biti u manjoj mjeri uzbudljive. No, gledano na
due staze, mislim da su takvi nasilni prizori iznimno tetni za ljudsko
drutvo. tovie, nedavno sam se sastao s filozofom Karlom Popperom.
55
 meteori

Znamo se od mog prvog posjeta njegovoj zemlji 1973. god. Ovom

prilikom smo razgovarali o nasilju na televiziji i ja sam izrazio svoje
stajalite da previe nasilja ima izrazito negativan utjecaj na umove
milijuna djece. Karl se u tome slae sa mnom. Ispravan nain
obrazovanja najvaniji je element ako elimo sauvati nadu u bolju
budunost.
O rasizmu, vjerskoj netrpeljivosti i ljudskoj lakoumnosti
Vaa Svetosti, rasizam, vjerska netrpeljivost i ljudska lakoumnost kao da su u
porastu. Kojim negativnim utjecajima to pripisujete? Kojim se pozitivnim
sredstvima moemo boriti protiv toga ?

Mislim da to uvelike ovisi o obrazovanju. im vie tonih informacija

dobijemo, dublje neto osvijestimo i uspostavimo bolje kontakte, tim
bolje. Dakako, isto tako moramo razviti otvorenost uma. Na koncu,
svatko je samo jedno ljudsko bie od pet milijardi na svijetu, a
budunost pojedinca u velikoj mjeri ovisi o drugima. Dio problema
vidim u nedostatku upuenosti o drugim kulturama i o postojanju
drugih zajednica, a isto tako i u nedostatku razumijevanja prirode
stvarnosti suvremenog postojanja. Kad bi bilo mogue pronai potpuno
zadovoljstvo i ispunjenje ivei potpuno neovisno o drugima unutar
vlastite kulture i zajednice - biti potpuno neovisan i nepovezan s drugim
zajednicama u svijetu - tada bih moda i uzeo u obzir tvrdnju da postoji
osnova za prihvaanje tako krivih nazora kao to su vjerska netrpeljivost
i rasizam. No, nije tako.
Stvarnost ivota drugih kultura i zajednica ne moe se zanemariti.
tovie, priroda suvremenog ivljenja je takva da su zadovoljstvo, srea i
uspjeh jedne zajednice usko povezani sa zadovoljstvom i interesima
drugih zajednica i drutava. U tako sloenom suvremenom svijetu nema
mjesta za vjersku netrpeljivost i rasizam.
Prema mom iskustvu nema sumnje da je budizam najprikladnija
religija za mene. No, to ne znai da je budizam najbolji za svakoga.
Svaka osoba ima razliite mentalne sklonosti, pa stoga nekim ljudima
vie odgovara odreena religija ili je za njih uinkovitija nego za druge.
Dakle, ako potujem prava svake osobe, onda moram potivati ili
prihvatiti vrijednost razliitih religija zato to su one uinkovite za
milijune ljudi.
Kad sam boravio u Tibetu do mene je dopiralo malo informacija, iz
knjiga ili osobnih kontakata saznavao sam o prirodi i vrijednostima
drugih tradicija. Otkako sam postao prognanik imao sam vie prilike
56
 meteori

uspostaviti bliskiji kontakt s drugim tradicijama, uglavnom razvijanjem

veza s drugima, pa sam stekao puno dublje razumijevanje njihovih
vrijednosti. Kao posljedica toga, moj je stav sada da su sve religije
vrijedne. Naravno, ak i s filozofskog stajalita jo uvijek vjerujem da je
budistika filozofija sofisticiranija, raznovrsnija ili ira, no, sve ostale
religije jednako tako daju ogromne dobrobiti i pruaju velike
mogunosti. Dakle, kako god se uzme, mislim da se moj stav spram
drugih religija uvelike promijenio. Danas, kamo god poem i kad god
sretnem pripadnike drugih religija, duboko se divim njihovoj predanosti
i najiskrenije potujem njihovu tradiciju.

O odgajanju djece
to je najvanije u odgoju djece?

Mislim da biste trebali pitati strunjake. To bi bilo bolje!

O novcu
Kako se moe ispravno ivjeti u drutvu koje se zasniva na potrebi za
stjecanjem novca?
Mislim da postoji mogunost da se to uskladi s ispravnim ivljenjem.
Na primjer, ak i Tibetanci trebaju zaraivati novac. Osobito ja, u ovom
trenutku kad je vlada prognana. Mislim da smo ove godine u minusu
preko dva milijuna dolara! To me jako brine!
O kontroli raanja i demografskoj eksploziji
Vaa Svetosti, imate li savjet u svezi s demografskom eksplozijom?

Mislim kako nema sumnje da je kontrola raanja potrebna. Pobaaj je

neto vrlo, vrlo tragino. Meutim, moje je miljenje da je kontrola
raanja nuna. Ponekad u ali kaem da bi bilo najbolje kad bi na svijetu
bilo vie redovnica i redovnika. Nije li to najbolji nenasilni nain
kontrole rasta stanovnitva?

O religiji u suvremenom svijetu

Vaa Svetosti, u Velikoj Britaniji tijekom posljednjih godina osjetan je odmak
57
 meteori

od religije. Istodobno sve vie raste zanimanje za razliite oblike samorazvoja. Je

li religija jo uvijek prikladan put u suvremenom svijetu?
Ona je neosporivo bitna u suvremenom svijetu. No, moda bih to
trebao pojasniti. Prolo je mnogo godina od vremena kad su nastale
razliite religije, stoga su neki njihovi vidovi moda zastarjeli. Meutim,
to ne znai da je religija u cjelini nebitna u dananje vrijeme. Zato je
vano razmotriti bit razliitih religija ukljuujui i budizam. Ljudska
bia, bilo dananja ili ona koja su ivjela prije 100,1000, 4000 ili 5000
godina, u osnovi su ista. Naravno, veliki dio kulture i naina ivota se
promijenio, pa ipak smo ista ljudska bia. Zato su osnovni ljudski
problemi i patnje kao to su smrt, starost, bolest, ratni sukobi i sl. jo
uvijek prisutni. Ne razmiljam o tome kako e ljudi izgledati za 10 000 ili
100 000 godina, to nitko ne zna. No, drim da smo kao ljudska bia
tijekom posljednjih nekoliko tisua godina zadrali manje-vie istu
prirodu.
Stoga mislim da se razliite religije zapravo bave ljudskom patnjom i
problemima ovjeanstva.
Na toj razini, zato to su ljudska priroda i patnja ostale iste, religije su
jo uvijek relevantne. S druge strane, neki obredni obiaji su se
promijenili. U Indiji je u doba feudalizma ili vladavine kraljeva, nain
izvoenje obreda bio pod jakim utjecajem tadanjih okolnosti. No, to se
promijenilo i mislim da e se morati nastaviti mijenjati.
to se tie budizma, on se ne bavi samo sadanjim ivotom, ve i
drugim mistinijim stvarima. Ukoliko se po ugledu na modernizaciju
koja se odvija u dananjem svijetu slina modernizacija ne pone odvijati
i u drugim podrujima ivljenja, mislim da e budizam zadrati svoju
relevantnost i prikladnost u dananjem svijetu, ne samo zato to su
mnogi temeljni problemi u ljudskom ivotu jo uvijek prisutni, ve i zato
to govori o stvarima koje su povezane s drugim mistinim oblicima
egzistencije. Uvijek vjerujem da je suvremena promjena samo povrna, a
da duboko u sebi ostajemo isti. Prole godine na granici izmeu Austrije
i Italije otkriveno je jedno staro tijelo. Kad bismo pretpostavili da je ta
osoba iva, mislim da bismo jo uvijek mogli komunicirati s njom unato
tome to je tijelo staro oko 4000 godina. Dakako, ta bi osoba potjecala iz
druge kulture i moda bi se malo drukije izraavala, ali u osnovi bismo
ipak mogli komunicirati.

58
 meteori

O osveti i situaciji u Bosni

Rekli ste da ako nema mrnje, uzvraanje moe biti pozitivno, kako bi se
sprijeilo druge da poine zlodjela. eli li Vaa Svetost komentirati opravdanost
davanja doputenja za zrane napade od strane Ujedinjenih naroda protiv
bosanskih Srba?
To je zbilja presloeno pitanje! Jedino to moemo uiniti jest
suosjeati s nesreom i patnjom tih ljudi. Situacija je tragina. Osim
sudjelovanja u njihovoj nesrei u svom srcu, ini se da se nita drugo
zapravo ne moe uiniti. Miljenja sam da se svi ti problemi i kaotine
situacije u Bosni, bivem Sovjetskom Savezu, kao i u Africi, ne dogaaju
odjednom. Uzroci tih dogaaja razvijaju se desetljeima. Stoga bismo
trebali uiti na tim dogaajima. U budunosti mislim da e, ako se pojavi
podruje na kojem postoji mogunost za razvoj neke vrste krize, svjetska
zajednica morati posvetiti punu pozornost tom podruju od samog
poetka i poduzeti potrebne mjere. Mislim da je to nuno.
to se tie krenja ljudskih prava danas, vrlo je ohrabrujue da ljudi
diljem svijeta na novi nain gledaju na pitanje ljudskih prava. To je vrlo
zdravo i dobro. No, za mene su krenje ljudskih prava i sline vrste
problema takoer simptomi. Na primilo jer, ako se pojavi oticanje ili
priti na povrini koe, to je zato to se neto poremetilo u tijelu. Nije
dovoljno samo izlijeiti simptome, morate to dublje ispitati i pokuati
pronai glavni uzrok. Trebali biste pokuati promijeniti temeljne uzroke,
tako da simptomi automatski nestanu.
Slino tome, mislim da se neto poremetilo u temeljnoj strukturi,
osobito na polju meunarodnih odnosa. esto prijateljima u Engleskoj i
SAD-u kaem: "Silno ste ponosni na svoju demokraciju i slobodu. No,
kad treba rijeiti meunarodne probleme, nitko se ne dri naela
demokracije, ve se oslanjale na gospodarsku nadmo ili vojnu silu. Vrlo
esto u meunarodnim odnosima ljudi se vie bave silom i moi nego
demokratskim naelima. U tom smislu mogu nastaviti: u najviem
meunarodnom tijelu, Ujedinjenim narodima, koje je utemeljeno nakon
Drugog svjetskog rata, pet naroda ima stalno mjesto u Vijeu sigurnosti i
svaki ima pravo veta. To nije demokratski. tovie, u Africi gdje milijuni
ljudi umiru od gladi, oruje je dostupno, a hrana nije. To je kontinent
prepun mogunosti, a milijuni dolara troe se na kupnju oruja! Mislim
da je to zbilja tuno.
Dakle, kao to smo ve rekli, mrnja je na neprijatelj pa je tako i
oruje na neprijatelj. Naravno, kad sam bio mlad, mislio sam da je
59
 meteori

oruje, npr. zrana puka, vrlo lijepo. Oboavao sam je latiti! Ali prava
svrha kojoj je oruje namijenjeno jest ubijanje! Strano. Moramo
poduzeti neto u svezi s tim lijepim, ali stranim orujem.
A to se tie vojnog establimenta... mislim kako je u zapadnjakoj
tradiciji normalno da se sin kralja ili kraljice koluje na vojnoj ili
pomorskoj akademiji. Narod se time ponosi. Ispriat u vam jednu malu
priu. Prole godine ekipa njemake televizije dola mi je u posjetu. U
razgovoru su rekli kako se Zapadnjaci jako boje smrti, dok se doima da
Istonjake smrt nimalo ne plai. U ali sam im odgovorio kako je tono
upravo suprotno. Vi Zapadnjaci tako volite vojnu silu. Ne samo da
izgraujete vlastitu vojnu silu, ve i prodajete oruje. Svrha oruja i
vojnog ustroja jest ubijanje. No, na Istoku ako se ubije ak i siuni
kukac, nastupi osjeaj kajanja. Na primjer, jednom kad sam bio u Tibetu
dogodilo se ubojstvo i svi su bili okirani. Nitko nije mogao vjerovati. U
skladu s tim ini se da se Zapadnjaci ne boje smrti, dok je se Istonjaci
uistinu plae. Zaista tako osjeam. Stoga mislim da neto nije u redu s
nainom shvaanja rata i vojnog ustroja. Bilo kako bilo, moramo uloiti
sve napore u smanjivanje vojne sile. to se tie ljudi u Bosni i vaeg
pitanja o stanju u Bosni, nemam jasan odgovor - ne znam.

O smanjivanju negativnosti u vijestima i medijima

Kakav savjet moete dati za smanjivanje negativnog utjecaja vijesti,
zabavnog programa i medija koji neprestano promiu negativne stavove i
emocije i suprotni su onome to vi zagovarate?
To je tono. esto izraavam zabrinutost u svezi s tim. Meutim, kao
to sam ve rekao, mislim da puno toga ovisi o naem mentalnom stavu.
Kad razmotrimo negativne pojave: ubijanje, seks i sl. iz drukijeg kuta,
vidimo da i oni mogu neemu posluiti. Katkad se prizori nasilja, seksa i
sl. mogu upotrijebiti u pozitivne svrhe, tako da se prikau njihovi
negativni uinci i razorna priroda razliitih ljudskih emocija. Odreeni
se prizori mogu upotrijebiti za podsjeanje na njihovu razornu prirodu.
Premda prizori seksa i nasilja mogu u poetku biti uzbudljivi, budete li
nastavili gledati dalje vidjet ete da su beskorisni.
Dakako, moje miljenje o medijima neto je drukije, osobito kad
govorimo o Zapadu. U zemlji kao to je Indija ubijanje i ubojstva esto se
prikazuju na televiziji, ali prizori voenja ljubavi nisu doputeni. No,
ako usporedite ubijanje i voenje ljubavi, onda je voenje ljubavi puno
bolje! Ako se pretvaramo da to nije dio ljudskog ivota ni to nije dobro,

60
 meteori

zar ne?
U svakom sluaju, mislim da je podjednako vano dali jasnu sliku
ljudskom umu o drugim dobrim ljudskim odlikama, a toga nedostaje.
Pokazujemo samo negativnu stranu: ubijanje, seks i sline stvari, a s
druge strane ljudsko suosjeanje na djelu uope se ne prikazuje.
Primjerice, prije deset dana posjetio sam u Washingtonu muzej
posveen rtvama holokausta. Dok sam gledao sve te strahote podsjetio
sam se na dvije strane ljudskog bia. S jedne strane, tu je nacistika
Njemaka i muenje, ubijanje, iskorjenjivanje idovskoga naroda; uas i
tragedija. To me je podsjetilo kako je zlo i strano kad ljudskom
inteligencijom upravlja mrnja. Ali, s druge strane, bilo je ljudi koji su
rtvovali vlastite ivote da bi zatitili idovski narod. To nam pokazuje
ljudsku vrlinu: staviti na kocku ak i vlastiti ivot da bi se pomoglo
ugroenima. Na taj nain mrnja je dobila protuteu. Ako dopustimo da
nas vodi mrnja, bit emo vrlo okrutni i destruktivni, no ako s druge
strane promiemo ljudske vrline, mogu se dogoditi udesne i predivne
stvari. Slino tome mediji bi morali pokazati obje strane. To je ono za to
se uvijek zalaem.

O genetikom inenjeringu
Znanstvenici i lijenici danas mogu pomoi ljudima da odaberu spol svojeg
djeteta. to Vaa Svetost misli o genetikom inenjeringu i kakvog on utjecaja
ima na neroenu djecu? Trebaju li izbor imati neroena djeca ili roditelji?
Mislim da je vrlo teko dati sveobuhvatan odgovor na to pitanje.
Treba prouiti svaki sluaj za sebe. Naravno, u nekim sluajevima takva
djela mogu biti pozitivna, stoga je vrlo teko o tome suditi.
O politikim voama
Mislite li da svjetski politiki voe koriste svoje sjajne mozgove na dobar i
poten nain?
Neki od njih moda, barem tako mislim! Nadam se!

O LJUDSKIM OSJEAJIMA

O nadvladavanju straha i oaja

61
 meteori

Je li mogue obinom ovjeku nadvladati strah i oaj? Kako to moemo uiniti?

O, da, i te kako je mogue. Na primjer, kad sam bio dijete bojao sam se
mranih prostorija. S vremenom je taj strah nestao. Isto je i s
upoznavanjem ljudi: to je um zatvoreniji, to je vea mogunost
nastanka straha i neugode. to ste otvoreniji to e te osjeati manju
neugodu. Takvo je moje iskustvo. Kad god se upoznajem s nekim, bilo
da je on veliki ovjek, prosjak ili obini ovjek, za mene nema razlike.
Najvanije je smijeiti se i pokazati iskrene ljudske osjeaje. Razliite
religije, razliite kulture, razliiti jezici, razliite rase - nije bitno.
Obrazovan ili neobrazovan, bogata ili siromah - nema razlike. Kad
otvorim srce i um, sve ljude doivljavam kao svoje prijatelje. To je vrlo
korisno. Na temelju tog stava, ako se situacija pokae drukijom, imam
pravo djelovati u skladu s okolnostima. Ali, na poetku moram sa svoje
strane stvoriti temelj. Tada se obino javlja pozitivna reakcija na ljudskoj
razini kod druge strane. Mislim da je strah ono to se mora ukloniti.
Isto tako u umu osobe raaju se mnoge nade. Ako jedna nada
propadne, ne znai da e propasti sve ostale. Imao sam prilike upoznati
ljude koji se osjeaju potpuno skrhanima i postaju oajni ako nisu u
mogunosti ostvariti jednu od svojih nada. No, mislim da je ljudski um
vrlo sloen. Ima toliko raznih vrsta nada i strahova da je vrlo opasno
polagati sve na jednu jedinu nadu, a onda, ako se ona ne ostvari, bili
potpuno skrhan. To je zaista vrlo opasno.

O odnosu spram vezanosti za materijalna bogatstva i prijatelje

Govorili ste o oslobaanju od vezanosti za tijelo. Koje su metode uinkovite u
borbi s izrazito jakom vezanou za materijalna bogatstva i prijatelje?
Za onoga koji vjeruje u reinkarnaciju ili bilo koju vrstu ivota nakon
smrti, postoje razne mentalne tehnike koje se mogu koristiti, kao npr.
razmiljanje o krajnjoj jalovosti prevelike vezanosti za prijatelje ili
materijalna bogatstva, ili razmiljanje o prolaznoj i netrajnoj prirodi tih
pojava. Moe se razmiljati o tome kako pretjerana vezanost za ove
pojave poveava negativne emocije i dovodi do nezadovoljstva i sl.
S druge strane, ako ste nevjernik ili ateist i promislite o svrsi svog
ivota, vidjet ete da ona nije samo stjecanje bogatstva ili bliskih osoba.
ivot ima mnoge druge svrhe. Ako ste nevjernik moete takoer izvesti
neke mentalne vjebe za smanjivanje pretjerane vezanosti za materijalno
bogatstvo i prijatelje. Primjerice, moete uzeli materijalno bogatstvo i
prijatelje kao jedan od razliitih uvjeta za ostvarenje sree i ispunjenja,
62
 meteori

ali to ne znai da su oni jedini uvjet ili nain postizanja ispunjenja ili
zadovoljstva. Stoga nema smisla biti usredotoen samo na jedno
postignue i uloiti svu energiju u to, zato to to nije jedini uvjet koji je
potreban za sretan i ispunjen ivot. U stvari, slini oblici mentalnih
vjebi mogu se nai u klasinim budistikim tekstovima, kao to je tekst
etiri stotine stihova o Srednjem putu.
O istinskoj toleranciji
Moe li Vaa Svetost jo neto rei o meuljudskim odnosima u skladu s
karmom pojedinca?Kako moemo shvatiti razliku izmeu tolerancije i gluposti?
Istinska tolerancija je stav ili reakcija koju ovjek usvaja u odnosu na
neku situaciju, drugu osobu ili dogaaj, kad je ovjek sposoban djelovati
na suprotan nain. Kad nakon razmiljanja i uzimanja u obzir mnogih
imbenika ovjek odluuje ne reagirati negativno - to je istinska
tolerancija. To je potpuno razliito od situacije u kojoj ovjek nikako nije
u stanju poduzeti tako jake protumjere. U tom je sluaju u bezizlaznom
poloaju pa ne moe postupiti drukije. Razlika izmeu ta dva sluaja
opisana je u jednom od budistikih tekstova pod nazivom Sabrana djela
indijskog uitelja Shantideve.
Stoga, kad se radi o mojoj toleranciji spram Kineza, potpuno se
opravdano moe postaviti pitanje: je li to zaista istinska tolerancija ili
ne?
O nadvladavanju straha
Kako moemo nadvladati strah ili plaljivost kao naviku i stanje uma, osobito
kad za njih nema opravdanog uzroka?

Mislim da postoji velika razlika izmeu nazora i naina razmiljanja.

esto osjetimo kako nas odjednom obuzme neka misao ili osjeaj kao to
je npr. strah. Ako taj osjeaj prepustimo njemu samome, ili, drugim
rijeima, ako mu se predamo bez previe razmiljanja, on nas moe
uvjeriti u svoju opravdanost i tako poeti utjecati na nas. Ono to je u
takvim situacijama najhitnije, jest primijeniti vlastitu mo razluivanja
tako da ne potpadnemo pod utjecaj takvih misli i osjeaja. Naravno, ako
ima dovoljno razloga za strah, onda je strah dobar! Strah je jedna mjera
zatite i stoga je dobar. No, ako je neutemeljen, onda se putem analitike
meditacije moe smanjiti. To je ispravan put.

63
 meteori

O spontanom suosjeanju
Moe li se suosjeanje spontano razviti nakon to smo zadobili izravan
intuitivni uvid?
Mislim da to uvelike ovisi o duhovnoj orijentaciji i osnovnoj
motivaciji. To je mogue za iskusne medilante koji su se dobro upoznali
s razliitim vidovima puta Mahavana, altruizmom i sl. Kako pojedinac
stjee sve vei uvid u prirodu stvarnosti, tako se poveava njegova
sposobnost suosjeanja i altruizma, jer e tada uvidjeti da se sva iva
bia kreu u krugu raanja i umiranja zbog nepoznavanja prirode
stvarnosti. Kad takvi meditanti postignu iznimno duboki uvid u prirodu
stvarnosti, takoer e shvatiti da postoji izlaz iz stanja patnje. Jednom
kad steknete tu spoznaju, suosjeanje spram ivih bia koje osjeate
postaje jo vee jer tada shvaate njihovu sudbinu, premda oni ne mogu
pronai izlaz jer su jo uvijek uhvaeni u taj krug.
Meutim, samo to to je netko postigao odreeni stupanj uvida u
prirodu stvarnosti ne jami automatski iskustvo suosjeanja. To je zato
to uvid u prirodu stvarnosti moe biti nadahnut altruistikom eljom
da se pomogne drugim ivim biima ili ga moe potaknuti elja koja na
prvo mjesto stavlja vlastiti interes - postizanje osloboenja iz kruga
raanja i umiranja. Dakle, stjecanje uvida u prirodu stvarnosti samo po
sebi ne moe rezultirati istinskim suosjeanjem; potrebne su neke
dodatne okolnosti.

O opratanju
Moete li neto rei o opratanju? U prolosti sam postupao kako nisam
trebao, a osjeaj krivnje zbog tih dvojbenih postupaka naruava mi mir uma,
unato tome to se istinski trudim popraviti uinjenu tetu. to mogu poduzeti
kako bih nauio lake oprostiti sebi i drugima?

Ako ste predani budist onda mogu preporuiti jedan oblik vjebe
proienja koji ukljuuje primjenu onoga to nazivamo etiri moi. Jedna
od njih je osjeaj kajanja zbog uinjenih postupaka. Izgleda da je kod vas
to ve prisutno. Jo je potrebno donijeti vrstu odluku da se takvi
postupci vie ne ponove u budunosti. Kad imamo to dvoje, vjeba
proienja moe obuhvatiti nalaenje utjehe u Tri dragulja, te
sudjelovanje u nekim religijskim obredima kao to su prostracija i
izgovaranje mantri, meditacija o ljubavi i suosjeanju ili meditacija o
praznini, krajnjoj prirodi stvarnosti.
64
 meteori

O pozitivnom izraavanju ljutnje

Postoje li primjeri pozitivnog izraavanja ljutnje koji se temelje na
suosjeanju i razumijevanju vlastite prirode?
Da, mogue je da se naemo u okolnostima u kojima je osnovna
motivacija zapravo suosjeanje, ali katalizator ili poticaj moe biti ljutnja
koja je vrlo snana sila uma.
O oslobaanju od patnje zbog zlostavljanja u djetinjstvu
Ako je netko bio povrijeen ili zlostavljan kao dijete, te kao odrasla osoba zbog
nanijete boli osjea depresiju i negativne emocije, moemo li se osloboditi patnje
putem meditacije? Je li proces psihoterapije komplementaran Putu?
Mislim da je najbolje rabiti obje tehnike. One se mogu razlikovati u
skladu s okolnostima, no openito uzevi one su zasigurno
komplementarne.

O odravanju kontakta s emocijama

Vaa Svetosti, kako mogu ostati u kontaktu s vlastitim emocijama, a da me
pritom ne bude strah? esto tako snano kontroliram osjeaje da postajem
zatvoren i nesposoban voljeti.

Kad govorim o ljubavi i suosjeanju istiem razliku izmeu onoga to

obino nazivamo ljubavlju i onoga to ja podrazumijevam pod pojmom
ljubavi. Ono na to mislim kad kaem ljubav moe se razviti na temelju
jasne spoznaje o postojanju drugih ljudi, te iskrenog potivanja
dobrobiti i prava drugih. Meutim, ljubav zasnovana na jakoj vezanosti
za svoje najmilije sa stajalita duhovne prakse neto je to se mora do
kraja proistiti. Mora se razviti odreeni stupanj nevezanosti.
Mislim da ete se moda na poetku susresti s nekom vrstom
usamljenosti. U stvari, to je jedan od ciljeva redovnikog ivota. Dok se
s jedne strane takav nain ivljenja moe doimati pomalo turim i
neprivlanim, s druge strane on je vrlo slikovit. Mislim da u stvarnosti
onaj prvi oblik sree ukljuuje preveliku nestalnost, zbog toga, kad se
gleda na duge staze, redovniki je nain ivljenja, premda manje
ivopisan, ipak vrst i stalan. Na duge staze mislim da je daleko
ugodniji! Dakle, to je utjeha za redovnice i redovnike!
O nadvladavanju oaja i depresije
Ako netko osjea veliki oaj i vrlo duboku depresiju te naveer lijee u krevet

65
 meteori

sa eljom da umre, kakav savjet moete dati takvoj osobi da bi postala staloenija
i pozitivnija?
Vrlo je teko ako se radi o nekome tko nema nikakav duhovni temelj
ili iskustvo. U tom sluaju zaista ne znam to bih savjetovao. Ali ako se
radi o nekome tko ima iskustva u duhovnosti ili religiji, te ako je osoba
stekla neko iskustvo u budistikoj praksi, tada e pomoi ako bude
razmiljao o prirodi Buddhe i mogunostima ljudskoga tijela i mozga.
Takoer je dobro proitati prie o velikim duhovnim ljudima iz
prolosti: u njihovim se ivotima ocrtavaju potekoe kroz koje su
proli. Primjerice, u nekim sluajevima veliki uitelji bili su ljudi koji na
poetku nisu imali gotovo nikakvu naobrazbu, ili su bili depresivni i bez
ikakvih sredstava itd. Ali kao rezultat odlunosti i pouzdanja u vlastite
mogunosti, na koncu su ipak bili u stanju postii velike spoznaje. Isto
tako moramo imati na umu da depresija i gubitak nade zapravo nikad
ne mogu pomoi u popravljanju situacije.
O preobrazbi energije bijesa i udnje
Vaa Svetosti, govorili ste o gnjevnim boanstvima. Moete li rei neto vie
o preobrazbi energije bijesa i udnje putem tantrike prakse. to je kljuno za
takvu preobrazbu?
Odreene odlike su nune da bi osoba bila u stanju preobraziti
energiju negativnih emocija, kao to su bijes i udnja, u Put. Takva
osoba mora imali vrsti temelj u spoznaji puta mudrosti i spoznaji naina
preobrazbe. U skladu s tim, osoba takoer mora imati odreeni stupanj
spoznaje o vogijskoj meditaciji na boanstvo, za to je potrebna jed-
nousmjerenost na odreeno ime i lik boanstva.
Zatim postoje odreeni oblici aktivnosti kojima se moemo baviti kako
bismo uspjeli preobraziti tu negativnu energiju, ukljuujui i postupke
iz gnjeva. Da bi se poduzela takva aktivnost potrebna je jedna vrsta
gnjevne motivacije, kao npr. bijes koji se u potpunosti temelji na
suosjeanju (karuna). Bolji odgovor obuhvatio bi puno due objanjenje.

O BUDIZMU

66
 meteori

O ispravnim stajalitima i mudrosti

Sigurno je kako su ispravna stajalita poetak mudrosti na putu. To se ne
odnosi samo na religiju.

Imate pravo kad kaete da ispravna stajalita ne moraju nuno biti

povlastica koja pripada religiji. Izopaena ili kriva stajalita spadaju u
Deset negativnih djela kad ih se promatra s religijske razine. U budizmu
se u Deset negativnih djela ubrajaju izopaena ili kriva stajalita kao to
su nevjerovanje u reinkarnaciju, nevjerovanje u mogunost postizanja
nirvane itd. To je zasigurno jedinstveno budistikoj tradiciji.

O meditaciji
Kako meditacija moe pomoi postizanju zadovoljstva?

Openito govorei kad upotrebljavamo rije meditacija vrlo je vano

imati na umu da ona ima vie razliitih znaenja. Na primjer, meditacija
moe biti jednousmjerena, kontemplativna, duboka, analitika i sl.
Osobito u kontekstu vjebe razvijanja zadovoljstva, ona vrsta meditacije
koju treba prakticirati ili kojom se treba baviti, vie je analitika.
Ukljuuje razmiljanje o razornim posljedicama nezadovoljstva i
dobrobitima zadovoljstva i sl. Razmiljanjem o pozitivnim i negativnim
posljedicama moete razviti sposobnost za osjeanje zadovoljstva. Dakle,
ako je shvaanje meditacije ogranieno samo na duboko,
jednousmjereno stanje uma bez primjene sposobnosti analize, ne mislim
da e takva vrsta meditacije dovesti do razvoja zadovoljstva. Tako
mislim zato to osnovni budistiki pristup meditaciji podrazumijeva
ukljuivanje nekog oblika vjebe tijekom meditacije, na takav nain da to
ima izravan utjecaj na razdoblje nakon meditacije, na primjer na nae
ponaanje i ophoenje s drugima.
O karmi
Karma je zakon uzroka i posljedica naih aktivnosti. Meutim, to je s
uzrocima i posljedicama neaktivnosti?

Uvijek kad se govori o pojmu karme, osobito s obzirom na negativnu i

pozitivnu karmu, ona je neizbjeno povezana s nekim oblikom
aktivnosti. No, to ne znai da postoje neutralni postupci ili neutralna
karma koja se moe shvatiti kao karma neaktivnosti. Na primjer, ako se
67
 meteori

naete u situaciji u kojoj je nekome potrebna pomo, netko pati ili je u

oajnoj situaciji, a okolnosti su takve da aktivnim sudjelovanjem ili
ukljuivanjem u situaciju moete pomoi ili olakati patnju, ako u tom
sluaju ostanete pasivni - to moe imati karmike posljedice.
Meutim, to uvelike ovisi o stajalitu i motivaciji. Bez obzira ima li
osoba sposobnost olakati patnju drugoga, ako je njezino stajalite takvo
da je potpuno ravnoduna prema dobrobiti drugih, te njihovu dobrobit i
potrebe preputa situaciji, to e joj zasigurno donijeti negativne
karmike posljedice. No, to je potpuno razliito od situacije u kojoj osoba
nehotice zanemaruje potrebe drugih i ostaje pasivna zbog nedostatka
samopouzdanja i hrabrosti. To moemo shvatiti kao manje negativno.
O razvijanju pouzdanja u nau prirodu Buddhe
Koji je najbolji nain za razvijanje pouzdanja u prirodu Buddhe u nama?

Na temelju pojma Praznine, znaenja objektivne iste svjetlosti te

pojma subjektivne iste svjetlosti, nastojimo razviti dublje razumijevanje
prirode Buddhe. Nije lako, ali istraivanjem, kako intelektualnim tako i
uspostavljanjem veze s naim svakodnevnim osjeajima, postoji nain
za razvijanje jedne vrste dubokog doivljaja ili osjeaja prirode Buddhe.
O prirodi ivih bia i tome imaju li biljke prirodu Buddhe.
Vaa Svetosti, suvremena znanost ne pravi jasnu razliku izmeu biljaka i
jednostavnih ivotinjskih organizama. Kako se u budizmu razluuje tko
posjeduje duh, a tko ne? Treba li vjerovati da biljke sudjeluju u krugu raanja i
umiranja i imaju prirodu Buddhe?
Na jednom skupu sa znanstvenicima o meusobnoj isprepletenosti
suvremene znanosti i budizma postavljeno je pitanje kako se odreuje je
li ivo bie osjeajno ili neosjeajno. Na koncu smo se svi sloili kako je
odluujui pokazatelj sposobnost za pokret i kretanje. Naravno, s
budistikog stajalita postoje iva bia koja nemaju oblik, poput onih u
svijetu bez oblika. tovie, unutar podruja oblika gdje se bia oituju u
fizikom obliku, budistika literatura spominje iva bia u obliku
biljaka, cvijea itd. Ali to se tie izravnog pitanja moe li se otkriti jesu
li biljke osjeajne ili nisu, iskreno govorei ne bih znao kako se to
odreuje. Mislim da na opeprihvaenoj razini ljudi kau: "To je samo
biljka". Onda je mi i prihvaamo samo kao biljku. Meutim, ipak
moramo uzeti u obzir da postoje razliite razine nedosljednosti izmeu
naina na koji doivljavamo stvari i naina na koji se stvari i dogaaji
68
 meteori

zbilja odvijaju. To moe na neki nain imati veze s tvrdnjom iznijetom u

budistikim filozofskim postavkama pod naziv om Madhyamika Pra-
sangika u kojima se prihvaa razlika izmeu lanoga i stvarnoga, privida
i stvarnosti, ali se na koncu ne prihvaa takva razlika.

O svjesnim i nesvjesnim uvjerenjima

U pokuaju da se ivot sagleda u pozitivnom svjetlu, kako se budizam
postavlja prema podvojenosti izmeu svjesnih i nesvjesnih uvjerenja?
Nisam posve siguran u znaenje engleske rijei 'nesvjesno', ali kad
govorimo o nainima svladavanja razliitih bolnih i negativnih
spoznajnih i emocionalnih stanja, budizam stvara razliku izmeu
doivljaja koji su svjesni ili oigledni, te onih koji ostaju u obliku
sklonosti, tenji i namjera. Kad govorimo o njima, svladavanje svjesnih i
oitih spoznajnih i emocionalnih stanja smatra se lakim od svladavanja
suptilnih sklonosti, tenji i namjera uma. Stoga se u budistikim spisima
kad se predstavlja put prosvjetljenja, uvid u prirodu Praznine razmatra
kao protusila svladavanju svjesnih i oitih oblika ovih bolnih stanja.
Samo putem stalnog razvijanja razumijevanja prirode stvarnosti, dugim
procesom meditacije ovjek moe konano svladati sklonosti i tenje.
Budistika literatura spominje razliite stadije u procesu svladavanja
bolnih i negativnih stanja. Prvi stadij je izvjebati sebe na takav nain da
na poetnom stadiju osoba dosegne razinu na kojoj, premda se moda
ve susrela s odreenim okolnostima koje bi inae uzrokovale negativne
i bolne reakcije, ta se negativna stanja usljed vjebanja nee pojaviti.
Nakon toga e onda uslijediti vie stanje u kojem osoba zapravo moe
izravno svladati i sprijeiti pojavu bolnih emocija. Na koncu, na jo
naprednijem stupnju osoba ak moe ukloniti sjeme ili klicu koja
uzrokuje ta negativna stanja. Dakle, kao to vidite, proces svladavanja
negativnih i bolnih spoznajnih i emocionalnih stanja vrlo je sloen. Ne
mogu se pukim razvijanjem uvida u prirodu stvarnosti u istom trenutku
ukloniti sve negativnosti iz uma.
elim vam bolje predoiti sloenost procesa. Imali smo prilike vidjeti
da, s obzirom na odreeni problem, um prolazi kroz stanja koja se
prilino razlikuju. Na primjer, na stav prema odreenom problemu
moe u poetnom stadiju biti potpuno suprotan stvarnosti. Kao rezultat
naeg nastojanja da shvatimo pravu stvarnost situacije, moda emo
polako poeti sumnjati u svoje vrsto pogreno uvjerenje i promijeniti ga
u prilagodljivo stanje u kojem smo svjesni da stvari moda jesu takve, a
69
 meteori

moda i nisu. Prilagodljivo stanje oklijevanja moe se tada putem dublje

analize pretvoriti u stanje pretpostavljanja koje tei ispravnom
zakljuku. Kad se dalje produbi i priblii, takvo stanje pretpostavljanja
moe se pretvoriti u stanje istinskog znanja. Na poetnom stadiju to
istinsko znanje samo je zakljuak koji se zasniva na odreenim
postavkama i stoga je samo koncept. No, putem stalnog razvijanja
razumijevanja, na koncu i ono razumijevanje zasnovano na zakljucima,
prema budizmu, moe kulminirati izravnim intuitivnim shvaanjem
prirode stvarnosti. Jasno se vidi kako se odvija napredovanje. To na neki
nain pokazuje sloenost procesa svladavanja bornih stanja. Budizam
kae da pravo stanje prestanka u kojem je osoba potpuno svladala
uinke negativnih i bolnih emocionalnih i spoznajnih stanja jest izravni i
intuitivni uvid.

O tome zato se budizam opisuje kao duhovni put

Vaa Svetosti, zato se budizam opisuje kao duhovni put kad se sve vrti oko
uma?
Da, istina je da neki ljudi opisuju budizam kao znanost o umu, prije
negoli kao religiju. U djelima jednog od najveih budistikih uitelja,
Nagarjune, spominje se da pristup budistikom duhovnom putu
zahtijeva usklaeno primjenjivanje sposobnosti vjere i inteligencije.
Premda ne znam tono sva suptilna znaenja engleske rijei 'religija',
osobno mislim da se budizam moe definirati kao neka vrsta spoja
duhovnog puta i filozofskog sustava. Meutim, u budizmu se vei
naglasak stavlja na razum i inteligenciju nego na vjeru, no, naravno, ima
mjesta za ulogu vjere. Na primjer, budizam sve pojave svrstava u tri
kategorije. U prvu spadaju na prvi pogled oite pojave, naime one stvari
koje moemo izravno iskusiti ili osjetiti i razumjeti; u drugu spadaju
odreene vrste pojava koje zahtijevaju izvoenje zakljuaka putem
logikog procesa, ali do kojih jo uvijek moemo doi polazei od oitih
premisa; u treoj su kategoriji one pojave koje se nazivaju nejasnim
pojavama, koje se mogu razumjeti samo ako se oslonimo na svjedoenje
tree osobe i u kontekstu budizma na Buddhino svjedoenje.
Oslanjanjem na Buddhine rijei moemo prihvatiti njihovo postojanje.
Meutim, ak se ni tad Buddhino svjedoenje ne prihvaa slijepom
vjerom, samo zato to je on Buddha, ve radije zato to se pokazalo da
su Buddhine rijei pouzdane u kontekstu pojava i tema podvrgnutih
logikom razmiljanju i shvaanju. Upuujui na to da je dokazano kako
70
 meteori

su Buddhine rijei pouzdane kad se radi o ovim stvarima, ne moe se

zakljuiti da e Buddhine rijei jednako vrijediti i za probleme ili teme
koje nam nisu tako izravno oite. Dakle, tu se otvara mjesto za ulogu
vjere, no ipak moemo vidjeti da ona na koncu ovisi o razumu i
inteligenciji, tj. sposobnosti shvaanja. Dakle, budizam se moe opisati
kao spoj filozofskog sustava i duhovnog puta ili kao spoj znanosti o
umu i duhovnog puta.
Jedan od razloga zato kaem da u budistikoj metodologiji, osobito u
metodologiji Mahavana budizma, postoji razlika izmeu dvije kategorije
Buddhinih rijei, jest sljedei. Odreene vrste Buddhnih tekstova mogu
se shvatiti doslovno i odreeno, dok se neke druge ne mogu uzeti
zdravo za gotovo, ne prihvaaju se doslovno i zahtijevaju daljnje
tumaenje. Kako moemo odrediti treba li neki tekst prihvatiti doslovno
i odreeno ili ga trebamo dalje tumaiti kako bismo otkrili znaenje koje
se krije ispod povrine? To se moe uiniti samo oslanjanjem na jedan
oblik zakljuivanja. Stoga, konano shvaanje i ispitivanje donose
prosudbu. Smisao toga vrlo jasno ilustrira Buddhina reenica koju se
esto citira. "Redovnici (bhikshu) i mudri ljudi ne prihvaaju moje rijei
samo zato to su one rijei Buddhe, samo zato to su mi odani, ve poput
zlatara ispituju zlato na razliite naine da bi na koncu donijeli
prosudbu; u skladu s tim prihvaaju vrijednost mojih rijei tek nakon to
su ih podvrgli analizi i ispitivanju".
Na neki nain Buddha nam daje slobodu da njegove vlastite rijei
podvrgnemo dubljem ispitivanju. ini se da je ovjeanstvo podijeljeno
na dvije skupine: u jednoj ljudi tvrde da su radikalni materijalisti, a
druga se temelji iskljuivo na vjeri, bez velikog ispitivanja. To su dva
svijeta ili dva tabora. Budizam ne pripada ni jednome od njih. S jedne
strane budizam je znanost o umu, pa ga stoga jedna skupina odbija
tvrdei kako nije religija. S druge strane budizam je previe duhovan,
ukljuuje meditaciju i sline stvari, pa ga zato odbacuje i druga skupina.
Stoga budizam ostaje izmeu njih. Moda je upravo to prednost:
budizam moe posluiti kao most koji e spojiti te dvije krajnosti.
Ponekad osjeam da e u budunosti budizam odigrati bitnu ulogu u
spajanju tih dviju strana.

O celibatu
Je li celibat preduvjet za prosvjetljenje?

71
 meteori

Mislim da nije. Ipak, moete pitati zato je i sam Buddha na koncu

postao redovnik. Mislim da je sa stajalita Viniya sutre glavna svrha
celibata smanjivanje elje ili vezanosti.
Sa stajalita Tantravane, osobito najvie yoge Tantravane, iz energije
kapljice ili najvieg blaenstva izvire energija koja raspruje grubu
razinu svijesti ili grubu razinu energije. Kad se iskusi takvo blaenstvo,
postoji mogunost da e se grublja razina konano raspriti. Dakle,
kapljice su kljuni imbenik za blaenstvo.
U tibetskom budizmu, osobito ako pogledamo ikonografiju
boanstava i njihovih druica, moemo vidjeti kako je prisutno puno
izriito seksualne simbolike koja esto ostavlja krivi dojam. Zapravo, u
ovom sluaju koristi se spolni organ, ali energijski pokret koji se odvija
na koncu ostaje pod punim nadzorom. Energija se ne bi nikada trebala
samo pustiti. Nju treba nadzirati i na koncu usmjeriti u ostale dijelove
tijela. Ono to osoba koja prakticira tantru treba razviti jest sposobnost
uporabe vlastitog osjeaja i iskustva blaenstva, koji se osobito razvijaju
zbog protoka regenerativnih tekuina unutar energetskih kanala. Od
najvee je vanosti imati sposobnost zatite od pogrenog isputanja
energije. Tu se ne radi samo o obinom spolnom inu. Dakle, tu se moe
vidjeli da postoji neka posebna veza s celibatom. Osobito u prakticiranju
Kalachaktra lantre to pravilo zatite od isputanja energije dri se
iznimno bitnim. U literaturi o Ralachakri govori se o tri vrste iskustva
blaenstva: jedno je iskustvo blaenstva koje je potaknuto protokom
energije; drugo je nepromjenjivo iskustvo blaenstva, a tree
promjenjivo iskustvo blaenstva. Stog stajalita, kad je Buddha dao
zavjet celibata na toj razini nije objasnio sve razloge za to pravilo i tu
disciplinu. Potpuno objanjenje dolazi tek kad upoznamo Tantravana
sustav. Moda je to odgovor na vae pitanje. Na koncu mislim da je
odgovor i da i ne!

O enama i celibatu
Odgovor koji ste dali o potrebi za celibatom i postizanju blaenstva putem
neisputanja energije dan je sa stajalita mukarca. Zato se u tim vjebama
nikad ne spominje enska uloga? to ena treba uiniti sa svojom energijom da
bi ostvarila prosvjetljenje putem blaenstva?
Radi se o istoj tehnici i istom naelu. Prema rijeima nekih mojih
prijatelja iz Indije, oni koji prakticiraju hinduistiku Tantravanu, takoer
upoznaju vjebanje kundalini i chandralini. Prema onome to sam saznao,
72
 meteori

ena ima istu vrstu energije kapljice. Dakle, radi se o istoj metodi.
O obliku u kojem emo se ponovno roditi
Tko ili to odreuje u kojem emo se obliku ponovno vratiti na zemlju?

Prema budizmu, naa djela ili karma je ta koja zapravo odreuje

ponovno roenje. Takoer stanje uma u trenutku smrti ima odluujuu
ulogu. Oni koji su donekle upoznati s budizmom moda ve znaju za
glavno uenje koje je pouavao Buddha, pod nazivom dvvanaest veza u
lancu ovisnog postanka. Druga veza u lancu je karma. Meutim, sama
karma nije dovoljna da bi dovela do ponovnog roenja, stoga su drugi
uvjetujui imbenici kao to su negativne emocije i spoznaje jednako
nuni. To su osma i deveta veza koje predstavljaju vezanost i pohlepa.
Dakle, kad se aktivira karmiki utisak uslijed sile osme i devete veze,
odnosno vezanosti i pohlepe, tada karmiki utisak postaje zreo, tako da
je deseta veza poznata kao veza postanka. Dakle, priroda ponovnog
raanja u osnovi ovisi o karmikim utiscima i sposobnosti pojedinog
bia, ne samo o utiscima i sposobnostima koji su se nagomilali tijekom
sadanjeg ivota, ve i tijekom prethodnih ivota. Takoer unutar
karmikih mogunosti moe biti nekih koje su snanije i nekih koje su
slabije. Abhidharma Kosha, budistiki tekst, kae da najjai meu
'karmikim utiscima' ili 'karmikim klicama' koje osoba moe imati
pohranjenog u svom mentalnom kontinuumu, odreuje prirodu
ponovnog roenja. Ako osoba ima mnogo karmikih utisaka iste snage
tada je karmiko djelovanje koje je najblie sadanjem ivotu ono koje e
sazrijeti. A ako jo uvijek ostaje mnogo karmikih utisaka sline prirode,
tada je karmiko djelovanje s kojim je osoba najbolje upoznata ono koje
e sazrijeti i odrediti sljedee roenje. Kao to sam prije napomenuo,
jedan od odluujuih imbenika ili uvjeta jest stanje uma u trenutku
smrti.
O tome kako se moe iskoristiti stanje sna
Moete li neto vie rei o korisnosti stanja sna?
Samo u najvioj tantra yogi, tantrikom budizmu, otkrivamo
meditacijske tehnike koje se mogu primijeniti u stanju sna. Dvije su
glavne svrhe za takve vrste meditacije putem uporabe svijesti u stanju
sna. Kao to sam juer istaknuo, tijekom stanja sna prua nam se izvrsna
prilika za probu ili upoznavanje s procesom smrti, jer se i u stanju sna
doivljava proces slian razlaganju. Na neki nain meditanti to ine tako
73
 meteori

to koriste stanje sna da bi se upoznali s procesom razlaganja i nauili

prepoznati razliite znakove koji se povezuju s razliitim razinama
razlaganja.
Ali glavna svrha meditacije u snovima jest izvjebati sebe na takav
nain da ak i tijekom stanja sna uistinu moemo iskusiti ono to je
poznato kao ista svjetlost, najsuptilnija razina svijesti, na taj nain
omoguivi sebi istinsko iskustvo razlaganja razliitih elemenata tijekom
sna. A za to je potrebna sposobnost prepoznavanja snova kao stanja sna.
Dva su glavna naina da se to uini. Jedan je putem prana yoge koju ini
usmjeravanje energije kroz energetske kanale: vrlo napredna i teka
metoda za poetnike. Drugi nain ne vodi putem vjebanja prana yoge,
ve putem razvoja jedne vrste odlunosti ili mentalne snage -
razvijanjem snane volje za prepoznavanjem i odreivanjem snova kao
stanja sna. To je takoer umnogome povezano s vrstom prehrane koju
ste prihvatili, s vaim ponaanjem itd.

O priznavanju ena u tibetskom budizmu

Zato ene nikad u prolosti nisu priznate kao lame ili gurui u tibetskom
budizmu?
Zapravo postoji nekoliko visokih institucija koje prouavaju
reinkarnaciju kao to je Samdring Dorje Phagmo, koje tradicionalno
vode ene lame vrlo visokoga poloaja. Trenutno je lama Samdring
Dorje Phagmoa etrnaesta reinkarnacija. To pokazuje da je ova
institucija stara koliko i Karmapa koja se smatra prvom takvom
institucijom u Tibetu.
Dakle, postoji nekoliko reinkarniranih ena lama. Naravno, veina su i
danas i u prolosti mukarci. No, mora se priznati da se poloaj ena u
prolosti zanemarivao ili previao. Dio razloga za takvo zanemarivanje
prava i poloaja ena u tibetskom budizmu je zato to u prolosti ljudi
naprosto nisu tome posveivali puno pozornosti. Uzimali smo zateeno
stanje manje-vie zdravo za gotovo. Na primjer, nedavno sam se u
Dharamsali sastao sa zapadnjakim budistikim uiteljima. Tijekom
sastanka razgovaralo se o pravilima za odreivanje prioriteta po starosti
pri obredu zareivanja i zakljueno je da taj obiaj zaista odraava
predrasudu. Na sastanku sam obeao da u za est mjeseci organizirati
veliku konferenciju i okupili barem tibetske uenjake i redovnike
(bhikshu) kako bismo to raspravili.

74
 meteori

Openito mislim da u budistikom sustavu, a osobito u Viniya Sutri, i

mukarci i ene imaju pravo na najvii red, kako redovnici (bhikshu),
tako i redovnice (bhikshuni). Pa ipak, injenica je da redovnik dobiva vii
red, a redovnica nii. Zatim, u Bodhisattvavani su svi vjerovali da imaju
istu prirodu Buddhe. tovie, sposobnost postizanja razine Bodhicitte i
prakticiranja est paramita potpuno je jednaka.
to se tie tonog budistikog stava o pitanjima spolne diskriminacije,
enskih prava i poloaja ena u budizmu, kao to sam ranije istaknuo -
barem to se tie prisutnosti prirode Buddhe, nema nikakve razlike. Niti
ima ikakve razlike u smislu potencijala koji svaka osoba ima za
razvijanje najviih altruistikih tenji za postizanje stanja budinstvaili
uvida u konanu prirodu stvarnosti itd.
No, mora se priznati da se u nekim dijelovima budistike literature
odraava jedna vrsta diskriminacije. Na primjer, u jednom od tekstova
pod nazivom Abhidharina Kosha u kojem se navode odreene odlike ili
osobine napredne razine Bodhisattve, jedan od opisa doima se kao da
osobu koja je uznapredovala na putu ka prosvjetljenju prikazuje kao
mukarca. Dakle, zaista se doima kao da odraava pristranost. No, ako
promotrimo to pitanje sa stajalita koje drim najviim u budizmu, a to
je prema naem shvaanju stajalite najvie tantra yoge, rekao bih da
nema spolne diskriminacije zato to praksa najvie tantra yoge najprije
zahtijeva inicijaciju, a inicijacija u tantru nije potpuna bez punopravnog
i podjednakog sudjelovanja i enskih i mukih uenika. Na primjer, i
mukarci i ene primaju posveenje. Takoer u yoga mandali s
boanstvima nuno je punopravno sudjelovanje mukih i enskih
boanstava. to se tie tantre, zapravo postoje osobita pravila za one koji
vjebaju tantru, koja kau da ako poniavale ili potcjenjujete enu, time
krite pravilo tantre. Slino tome, cjelovito iskustvo tantrikog puta k
prosvjetljenju moe se zadobiti samo ako i mukarci i ene izvode
komplementarne vjebe. Na primjer, ako se radi o mukarcu, njemu su
potrebni pomo i poticaj suprotnog spola; isto tako ako ena prakticira
tantru potrebni su joj pomo i poticaj njezinog mukog partnera. To se
nadovezuje na teme o kojima smo govorili ranije, o postizanju blaenog
stanja uma; ali ovo je potpuno drukije od obinog seksa. Slino tome,
svaki uenik moe postii potpuno prosvjetljenje bez obzira na to da li
se rodio kao mukarac ili ena. Dakle, sa stajalita najvie tantra yoge,
rekao bih da nema razlike meu spolovima niti spolne diskriminacije.
Mislim da je vrlo vano za ene da nastoje izboriti sva svoja prava. U
75
 meteori

zajednici tibetanskih prognanika u Indiji dugi niz godina zagovaram

ensku stranu, dakle, stranu redovnica. One moraju razviti zanimanje ili
hrabrost za prouavanje jednako kao i redovnici. Premda danas u Tibetu
gotovo niti jedan samostan za redovnice nije mjesto ozbiljnog
prouavanja, legende nam govore o neto drukijoj prolosti u kojoj su
samostani za redovnice bili vana sredita za filozofsku naobrazbu i
rasprave, u tolikoj mjeri da je bilo nekoliko sluajeva rasprava izmeu
redovnika i redovnica u kojima su redovnici izgubili! Dakle, vidite da
ve vie od 20 godina u Indiji neprestano ulaem napore u rjeavanje
enskih pitanja, ali i same ene moraju preuzeti punu inicijativu, to je
bitno.

O predodreenosti
Neki ljudi i uitelji kau da kad neto uinimo ili odluimo, u stvari nismo mi
ti koji odluujemo i da e se ono to se ima dogoditi odviti bez obzira na to to
mi mislimo, kako smo neto odluili, ili na neki nain utjecali na razvoj
dogaaja ili situacije. Ako je tako, kako onda mi stvaramo karmu ako nismo oni
koji u stvari donose odluku?

Mislim da je to krivo shvaanje. Kad bi taj oblik fatalistikog

shvaanja naih postupaka i ivljenja bio istinit, onda sama zamisao o
mogunosti osloboenja ili prosvjetljenja ne bi imala nikakvog smisla.
Zato to je nuna posljedica pojma osloboenja potpuni obrat karme
uslijed kojega se postie spas ili stanje budinstva. To je upravo ono na
to se misli pod prakticiranjem i kroenjem na duhovni put. Ranije sam
spomenuo kako ponekad ljudi, pa i Tibetanci, koriste karmu kao izliku.
Mislim da je to neispravno.

O meditaciji bez prethodnog proienja motivacije od negativnosti

O velikoj teti koja nastaje provoenjem meditacije bez proienja motivacije
od negativnosti. Upoznao sam ljude koji su razvili neke mentalne moi i koriste
tu snagu za sebine, gotovo okrutne motive, dok su im umovi smrznuti ili
blokirani, a srca doslovno tvrda ili neista. Postoji li metoda za odmrzavanje
energija koje su se vrsto nakupile na neispravan nain?

Ono to je vano jest imati uravnoteen pristup vlastitoj meditaciji. U

stvari, zbog te vanosti u budistikom se uenju esto govori o
"sveobuhvatnom putu". Na primjer, ako bi se netko usredotoio
76
 meteori

iskljuivo na postizanje uvida u prazninu, bez poklanjanja pozornosti

razvoju suosjeajnijih vidova uma, tada bi to zapravo moglo imati za
posljedicu nii put. Slino tome, ako usmjerimo svu snagu u razvijanje
suosjeajnih strana puta, bez obraanja pozornosti na mudrost i
inteligenciju, onda zapravo altruistike tenje i stavovi nikad ne bi u
potpunosti bili razvijeni, zato to bi im nedostajao komplementarni
imbenik. Dakle, openito govorei moe se rei kako postoje dva
razliita pristupa osobnom prakticiranju budistikog puta. Jedan se
temelji na razvijanju razumijevanja svih sustava u budistikom putu i na
tome kako se veina kljunih elemenata uklapa u odreeni sustav.
Meutim, postoji i drugi pristup koji bismo mogli shvatiti kao
individualniji, u kojem osoba moda nije u potpunosti razvila
razumijevanje cijelog sveobuhvatnog sustava budistikog puta ve
naprosto jednousmjereno slijedi upute iskusnog uitelja. U tom sluaju
uitelj je zaista iznimno vaan i mora uistinu biti struan. Tada se radi o
iznimnom sluaju bez opirnog prouavanja.

O slijepoj vjeri
to mislite o slijepoj vjeri s ciljem postizanja osloboenja?
Mislim da vas ne moe odvesti daleko!
O suosjeanju i ovisnosti o drugima
Vaa Svetosti, u kojoj mjeri trebamo osjeati odgovornost u svom nastojanju da
budemo suosjeajna ljudska bia? to bismo trebali uiniti kad vidimo da je
netko emotivno ovisan o naem suosjeanju? Je li suosjeajno povrijediti nekoga
ako mislimo da je to najbolje na duge staze?
Mislim da biste trebali imati na umu suosjeanje s mudrou. Vrlo je
vano iskoristiti vlastitu inteligenciju za prosuivanje o dugoronim i
kratkoronim posljedicama svojih djela.

O vanosti postupaka pojedinca

Razumijem kako moj vlastiti um i postupci mogu utjecati na moje stanje.
Mogu li takoer utjecati i na stanje u svijetu kao npr. na glad, neimatinu i
druge teke patnje bia svugdje u svijetu? Kako?
Ponekad osjeamo da je postupak pojedinca beznaajan. Tada,
dakako, mislimo kako se uinci postiu putem kanaliziranja ili
77
 meteori

ujedinjujuih pokreta. No, pokret u drutvu, zajednici ili skupini ljudi

podrazumijeva udruivanje pojedinaca. Drutvo je skup pojedinaca i
stoga inicijativa mora potei od pojedinaca. Ukoliko svaki pojedinac ne
razvije osjeaj odgovornosti, cijela se zajednica ne moe pokrenuti.
Stoga je od najveeg znaenja ne misliti kako je napor pojedinca
beznaajan - ne bismo tako trebali osjeati. Trebali bismo uloiti napor.
O tome trebaju li poetnici polako ili brzo svladavati uenje budizma
Da li biste savjetovali Zapadnjacima poetnicima na budistikom putu da idu
polako i proue vee podruje ili da pokuaju nauiti to je mogue vie i idu
bre?

To opet ovisi o osobi. Mislim da je u nekim sluajevima opirno

prouavanje prikladnije i korisnije. Ali vano je na umu imati sljedee:
trebali biste shvatiti da za duhovni razvoj treba vremena, on se ne moe
odviti preko noi. Neki bi lama mogao rei: "Ako slijedi moje uenje,
stei e duhovno iskustvo za tjedan ili etrnaest dana". Mislim da je to
besmislica.

O istoj svjetlosti uma

Vaa Svetost govori o unutarnjoj istoj svjetlosti uma. Doima se da to
potjee iz Dzogchenova govora. U stvari, pojam unutarnjeg uma esto je
predmet neslaganja u dijalektici Madhyamike Prasagike. Neke hijerarhije
Gelugpa ak se u Dogchenovim postavkama dre krivovjernima i
nebudistikima. Unato tome Vaa Svetost razvila je nain da se ta dva
naizgled suprotna stajalita o konanoj prirodi uma povezu. Moete li objasniti
na koji se nain Dzogchen nadopunjuje s lamom Tsong Kapom?

Najprije mislim da ste malo pogrijeili. Moda je dolo do zbrke

izmeu dvije vrste naizgled vrlo slinih, no zapravo vrlo razliitih
pojmova. S jedne strane imamo unutarnju istu svjetlost uma, a s druge
ono to nazivam "unutarnjim shvaanjem trajnog jastva". To su dvije
razliite stvari. Unutarnje shvaanje trajnog vida jastva u stvari se odvija
na konceptualnoj razini, gdje su misaoni procesi jo aktivni. Tada se jo
uvijek odvija unutarnje shvaanje jastva, dok unutarnja ista svjetlost
uma postaje oita tek na najsuptilnijoj razini. No, dok do toga doe
veliki broj konceptualnih misaonih procesa ve se zavrio, pa su to dvije
78
 meteori

razliite stvari.
Ali to se tie istinske prirode iste svjetlosti uma i toga je li ona
konceptualna ili nekonceptualna, postoje razliita miljenja. Jo je jedna
razlika ta da ista svjetlost uma nastaje iznutra s ciljem shvaanja
prirode stvarnosti. U stvari, ovo je jedan od najsnanijih naina za
postizanje shvaanja trajnog vida jastva. Kae se da kad se objektivna
ista svjetlost, koja je praznina, spoji ili asimilira sa subjektivnim
iskustvom istog svjetla, a koji je unutarnji um o kojem ovdje govorimo,
ostvaruje se najsnanija svjesnost koja je izjednaena sa silom shvaanja.
Mislim, kad govorimo o Gelugpinom stavu ili stajalitu, moramo to
poistovjetiti vie s lamom Tsong Kapom, osnivaem Gelugpa tradicije i
njegova dva najvanija uenika. Otkrivamo da se u jednom od zapisa
Khnanpuje, jednog od dva najistaknutija uenika lame Tsong Kape,
postavlja pitanje o autentinosti i uinkovitosti Dzogchenovog stajalita
o konanoj prirodi. Khnanpuje kae da, to se tie pravog stajalita o
konanoj prirodi Dzogchenovih postavki, to je autentino stajalite,
neto to se svakako moe primijeniti u vlastitom provoenju najvie
tantra yoge. No, razlog zato se Dzogchenovo stajalite toliko kritizira
jest to to su se neki od Dzogchenovih uenika u to doba doimali previe
popustljivima u slijeenju etikih naela.
No, ono to se ovdje mora imati na umu jest uporaba rijei stajalite,
ispravno stajalie, stajalite praznine. Kad se u literaturi Madhyamike
govori o stajalitu praznine, to se najee odnosi na predmet praznine,
prirodu stvarnosti kakva jest, dok kad se rije 'stajalite' koristi u
Dzogchenovim tekstovima i Mahamudra literaturi, tada se prje odnosi
na subjektivno iskustvo nego na prazninu. Razlika je vrlo bitna i
moramo je potivati zato to ako usporedimo stajalite o praznini u sutri
i tantri, sa stajalita shvaanja praznine nema nikakve razlike. No,
razlika se pojavljuje u subjektivnom, stajalitu gdje se kae da je
tantriko subjektivno iskustvo praznine dublje.
Vaa Svetosti, kad biste imali tri elje to biste poeljeli?

To je stroga tajna!

O RAZLIITIM VIDOVIMA SMRTI I UMIRANJA

79
 meteori

O sluajnoj i iznenadnoj smrti

Vaa Svetosti, to se dogaa s osobom koja, umre u nesrei kao to je npr.

prometna nesrea ili uslijed umorstva i sl.?

Pod takvim okolnostima osoba bi se mogla nai u stanju krajnje

tjeskobe ili oka, ali openito stanje uma u takvim situacijama moemo
opisati kao neutralno, um nije ni pun vrline ni bez vrline. Ono to sam
zamijetio u istraivanjima ponovnog roenja na temelju svjedoenja
djece koja tvrde da se sjeaju svojih prolih ivota, jest to da je u mnogim
sluajevima nain na koji su se susreli sa smru u prethodnom ivotu bio
vrlo neoekivan, kao to su nesretni sluajevi i sl. Stoga mislim da tome
treba posvetiti vie istraivanja. S budistikog stajalita, koliko mi je
poznato, nema posebnog objanjenja.
Prije oko 10 godina u Indiji sam upoznao dvije djevojice, jedna je bila
iz Punjaba, a druga iz Uttar Pradesha. U oba sluaja, djevojice su
doivjele iznenadnu smrt u prethodnom ivotu. Jedna od njih doista se
izvrsno sjeala svog prolog ivota. Kao posljedicu toga ovu su
djevojicu njezini roditelji iz prolog ivota prihvatili kao vlastitu ker,
tako da ona sad ima etiri roditelja! Poeo sam se pitati ima li tu jo
nekih veza. Prvo, i u ovom i u prolom ivotu one su enskog spola,
drugo, obje su umrle iznenada! Ne znam. Ako je doista tako, mislim da
e u budunosti biti vie reinkarniranih ena!

O razlikama izmeu spokojne i neoekivane ili nasilne smrti

Vaa Svetosti, moete li neto rei o razlikama izmeu spokojne i neoekivane
ili nasilne smrti?
Dakako, sa stajalita duhovne prakse prirodna je smrt bolja. Imamo
vie vremena za razmiljanje i duhovnu praksu. Takoer, prema
Tantravani, postoje znakovi koji pokazuju kad se razliiti elementi
rastapaju. Ako je tijelo relativno snano, ti su znakovi razlaganja
razliitih elemenata oitiji, tako da je praksa laka. Ako je, meutim,
umirui dugo bolovao i postao fiziki slab, tada ti znakovi ne moraju biti
jasni. Postoje razliite vrste meditacijskih tehnika koje se u budizmu
nazivaju prijenosnikom svijesti, a koje se preporuaju meditantu
80
 meteori

iskljuivo kao posljednje utoite. One omoguuju ovjeku da svjesno

proe procesom razlaganja. Prije toga pojavljuju se razliiti znakovi koji
pomau meditantu sa sigurnou odrediti svoju smrt. Kad se ti znakovi
neprestano ponavljaju i postoji mogunost obrata konanog rezultata,
tada meditant moe potraiti posljednje utoite u vjebi kakva je
prijenosnik svijesti. No, proces prirodne smrti puno je bolji.

O pripremanju za smrt i stanju kome

Ako se netko dobro pripremio za smrt, je li bitno ako je u komi sve do smrti
kao i u trenutku smrti?
Hoe li takva osoba ipak imati jasnu svijest za koju ste ranije rekli da je iznimno
bitna?
Premda je vrlo teko suditi o razlici izmeu ta dva stanja, kao
pretpostavku rekao bih da premda osoba moe biti vjeta u meditaciji,
ako dugo ostane u komi, onda bi to moda moglo utjecati na njezinu
sposobnost razluivanja razliitih znakova procesa razlaganja. Premda u
trenutku procesa razlaganja mo razluivanja nije ista kao na gruboj
konceptualnoj razini razmiljanja s kojom inae imamo iskustva, ipak
svjesna volja da se razlue znakovi razlaganja snano utjee na
sposobnost osobe da ostane svjesna u trenutku smrti. U idealnom
sluaju, bilo bi lijepo kad bismo mogli eksperimentirati s tim stanjem i
na primjer vidjeti hoe li na sposobnost iskusnog meditanta da ostane u
stanju istog svjetla utjecati stanje kome uslijed teke bolesti ili ne.
U stvari, prije nekoliko godina skupina znanstvenika dola je u
Dharamsalu i izvela nekoliko eksperimenata. eljeli su prouiti proces
smrti i u tu svrhu donijeli su jedan stroj. Ali kako utvrditi tko e umrijeti
i kada? I tko e doivjeti neko iskustvo? Nitko to nije mogao predvidjeti.
To je problem. Od tada je bilo vie sluajeva u kojima nakon smrti nije
dolo do raspadanja tijela. Mislim da je to u nekim sluajevima trajalo
tjedan dana, a u nekima i puno due. Meutim onda kad su se dogodili
ti sluajevi nije bilo nikoga tko bi mogao izvesti eksperimente. S druge
strane kad su znanstvenici bili prisutni sa svojom opremom, nitko nije
umro! To je vrlo teak zadatak!
O zaraenosti virusom HIV i odnoenju spram bijesa i smrti
Vaa Svetosti, kao netko tko je zaraen virusom HIV uvjerio sam se da me

81
 meteori

bijes zbog mog stanja sprjeava da smrt prihvatim spokojno. to bi moglo

pomoi kad se radi o takvom bijesu?
To je veliki problem. U velikoj mjeri stav je drutva prema takvim
osobama vrlo nezdrav, postoji tenja da ih se iskljuuje iz drutva. Da
stvar bude gora, ti su ljudi potpuno obeshrabreni i imaju vrlo malu
mentalnu snagu. No, ako bi poeli neto prakticirati, kao npr. budizam,
onda bi naravno uvidjeli da je ovaj ivot samo jedan od mnogih te da
kraj jednog ivota ne predstavlja kraj zauvijek. Takoer, svaki dogaaj i
iskustvo u ovom ivotu posljedica je dakako, naih djela ili karme, ne
nuno iz prolih ivota, ve je i posljedica postupaka iz ovog ivota. U
skladu sa zakonom uzroka i posljedice, ti nesretni dogaaji nastaju zbog
naih vlastitih postupaka u prolosti. Sloga mislim da je i to neka vrsta
utjehe.
Upoznao sam neke meditante s Tibeta koji su mi opisali svoja
iskustva. Neki bolesnici koji su bolovali od smrtonosnih bolesti zatraili
su od svojih lijenika da im iskreno kau moe li se njihova bolest
izlijeiti ili ne, te hoe li umrijeti od nje i koliko im je jo vremena ostalo.
Jednom kad takvi bolesnici saznaju da im je preostalo tek odreeno
vrijeme za ivot, rekli su mi, to im dolazi kao neka vrsta olakanja, zato
to onda mogu preorijentirati svoj ivot kako bi na prvo mjesto stavili
ono to je doista vano. Stoga mislim da sve u velikoj mjeri ovisi o
vlastitoj praksi. Osim toga, ne znam, teko je.
O eutanaziji
U sluajevima neizdrivo bolnih smrtonosnih bolesti ili ozljeda, biste li
oprostili olakavanje smrti ili ubijanje iz milosra?
To je takoer vrlo sloeno. Opet puno toga ovisi od sluaja do sluaja.
Sa stajalita budistike duhovne prakse, budui da su te situacije
uzrokovane karmom iz prolosti ili postupcima osobe, prije ili kasnije
ovjek mora doivjeti ta bolna iskustva. U takvim sluajevima bolje je
osjeati bol u ovom ljudskom tijelu i znati da barem postoje medicinske
sestre i lijenici koji se mogu brinuti za nas. Ako nam se to dogodi u
nekom drugom obliku egzistencije, neemo imati takvu pomo pri ruci i
tada je isto iskustvo doista beznadno. Eto to je jedan nain gledanja na
to.
S druge strane, ako je netko u komi i nema nade za oporavak, te ako u
tom stanju ostane vrlo dugo, to je vrlo skupo i trokovi mogu stvoriti
razne druge probleme. Tako sloena situacija moda je izniman sluaj,
82
 meteori

ali tu je vrlo teko neto rei ili generalizirati. Mislim da se mora donijeti
odluka na osnovi pojedinog sluaja.
Moda se mogu uoiti neke paralele izmeu prakse milosrdnog
ubijanja i budistike prakse prijenosa svijesti, s tom razlikom da u
sluaju prijenosa svijesti osoba vjeba na samoj sebi. Takoer ima razlike
i u ciljevima. U sluaju milosrdnog ubijanja motiv moe biti da se osobi
olaka neizdriva bol i patnja, dok je prijenos svijesti povezan s
pruanjem prilike osobi da iskoristi vrijeme smrti prije nego to njezini
tjelesni elementi dosegnu stanje u kojem znakovi procesa razlaganja
nisu vie jasno vidljivi. Dakle, postoje neke slinosti.

O suoavanju s bolnom smrti

Ima li Vaa Svetost savjet kako se suoiti s boli u vrijeme smrti?
Ako se radi o osobi koja se bavi duhovnom praksom, u tim trenucima
moe se dogoditi da uinak njegove prakse dade povoljne rezultate, u
suprotnom vrlo je teko rei to bi u tom trenutku bilo zaista od koristi.
Zato je ove metode i vjebe vrlo korisno provoditi od ranog djetinjstva,
bez obzira je li im osoba vina ili nije. Svatko bi se morao s njima
upoznati, tako da se kad doe vrijeme moe s takvim stvarima suoiti
bez puno napora. To je ispravan put. Ako to vjerujemo, sve dok nas
ozbiljna situacija ne zadesi, ne shvaamo praksu ozbiljno, no kad
situacija postane zaista oajna ve je prekasno i vrlo teko.
Puno ovisi o tome koliko smo upoznati s odreenom vrstom prakse.
Na primjer, ako ste izvrsno uvjebali razliite tehnike kao to je
meditacija o ljubavi i suosjeanju, meditacija o nepostojanju identiteta
pojava, meditacija o prolaznoj prirodi egzistencije, te ako ste vjebali
davanje i primanje - dajui vlastiti napredak, sreu i slino drugima i
uzimajui na sebe bol i patnju drugih - tada u trenutku smrti moete
proi svaku od tih vjebi u mislima ili moete obratiti veu pozornost na
jedan odreeni oblik prakse. Zbog ranije steene upuenosti bit ete u
stanju usredotoiti najvei dio svog uma ili svijesti na vjebe, u tolikoj
mjeri da e to ak ublaiti fiziku bol ili patnju koja e tad imati manji
uinak na vas. Slino tome, ako je vaa mo koncentracije vea, moi
ete se vrlo brzo usredotoiti upravo na ono mjesto gdje osjeate bol, a
zatim meditirati ili provoditi posebne vjebe kao to je vizualiziranje
bijele svjetlosti ili nevidljivih kapljica ili usmjeravati neke oblike, mantre
ili neto drugo na to posebno mjesto to e pomoi da se smanji fizika
bol. Ali ako vam nedostaje upuenost i praksa, tada je vrlo teko
83
 meteori

prosuditi koja bi metoda bila najbolja za svladavanje boli u datom

trenutku.

O karmi i nepotrebnom produivanju ivota

U skladu s onim to ste rekli o karmi, ako se netko bavi medicinom i
iscjeljivanjem, kakve su njegove karmike odgovornosti u vezi s uplitanjem u
proces smrti ili sprjeavanjem njegova nastanka te nepotrebnim produavanjem
ivota?
Openito govorei ne vidim nikakvo proturjeje izmeu medicinskog
strunjaka koji pomae pacijentu da ostane iv i karmikih odgovornosti
koje su sadrane u tome, zato to kad govorimo o smrti s budistikog
stajalita, ona se doivljava kao posljedica mnogih imbenika, a ne samo
karme. Iskustvo smrti koje e se dogoditi bit e rezultat karmikih
posljedica, na primjer, ako su se karmike mogunosti iscrpile ili zbog
stjecaja okolnosti smrt moe nastupiti nepravovremeno, dok u nekim
sluajevima smrt nastupa ne zbog iscrpljenja potpunog sazrijevanja
karme, ve zbog iscrpljenja dobrih zasluga. Slino tome postoje dvije
vrste bolesti: karmiki uzrokovana bolest, za razliku od one iji je
primarni uvjet ili uzrok vie izvanjski ili vie unutarnji.
Karmiki uzrokovana smrt odnosi se na situacije kad se unato svim
moguim sredstvima smrt ne moe izbjei. Za takvu vrstu smrti smatra
se da je karmiki uzrokovana. tovie, ak i u sluaju neoekivane smrti
iji se uzroci mogu shvatiti kao vie izvanjski, karma igra odreenu
ulogu. Na primjer, u sluaju produivanja ivota, sama injenica da je
mogue produiti ivot ili da postoje uvjeti da ga se produi na neki je
nain posljedica karme.
Zapravo sam zamijetio, ak i meu Tibetancima, da ponekad ljudi kao
individualna ljudska bia ne preuzimaju inicijativu i koriste karmu kao
neku vrstu izlike. Mislim da je to potpuno krivo. Tko stvara karmu? Mi
sami svojim postupcima stvaramo karmu. Na primjer, ako bih elio
neto zapisati, upravo bi taj in stvorio nove okolnosti i doveo do nekog
novog rezultata ili dogaaja. Radi se o uzroku i posljedici, sve odreuju
uzroci i posljedice. Misliti kako je karma neka vrsta neovisne energije je
krivo! Na svakodnevni ivot, ukusna hrana ili predan rad, te nae
oputanje - sve se odvija putem djelovanja. Sve je u djelovanju i
posljedicama, sve ovisi o djelima i posljedicama. O ijim djelima?
Naim! Ponekad mislim da se radi o nekoj vrsti nesporazuma kad
govorimo o karmi.
84
 meteori

ak i ako ste ve nakupili negativnu karmu, jo uvijek imate priliku

da se promijenite ili svladate tu negativnu karmu dobrom karmom.
Dakle, sve ovisi o vaim djelima. To je bitno. Za budiste je to najvanije
znati. Istinski budist imat e vrsto uvjerenje u prirodu Buddhe, koje e
mu omoguiti postizanje potpuno prosvijetljenog stanja, stanja
savrenstva. Ako je tako, zato onda ne bi svatko vrsto vjerovao da
moe svladati razliite probleme?
Teorija o uenju karme ukljuuje veliki broj sloenih pitanja tako da je
nemogue naprosto generalizirati i rei da je sve proizvod ili posljedica
karme. Na primjer, poimo od mog fizikog tijela, promotrimo
primjerice moju aku: injenica da je taj dio mog tijela tako intimno
povezan s mojim iskustvom i fizikim osjeajem boli i zadovoljstva,
jasno je vidljiva. No, kad bismo dalje pratili fizike uzroke za taj
odreeni dio tijela, mogli bismo ih pratiti unatrag do poetka vremena.
To je materijalna pojava ili proizvod materijalne pojave koja se moe
pratiti unatrag sve dalje i dalje do najranijeg stanja, sve dok se ne doe
do stanja u kojem je ona isti atom ili estica.
Prema budistikoj literaturi ta se estica tehniki naziva prostornom
esticom. Tako da se kao rezultat evolucijskog procesa koji je trajao
milijarde godina, ta siuna estica sada potpuno razvila u ovo ivue
tijelo koje moe djelovati kao orue za osjeanje boli i zadovoljstva.
Dakle, injenica da ovo tijelo pripada meni moe se vidjeti kao rezultat
karme, ali injenica da je ovo tijelo posljedica beskrajnog kontinuuma
materijalnih estica ne moe se vidjeti kao proizod karme, to je naprosto
prirodni zakon. Materijalne stvari potjeu iz materijalnih izvora.
Slino lome, ako razmotrimo razliku izmeu uma i tijela, otkrit emo
kako postoje odreene sredinje odlike koje ih razlikuju. Na primjer,
materijalne pojave imaju odreene odlike koje ih ine fizikima ili
materijalnima. One stvaraju prepreke, dok mentalne pojave imaju
prirodu jasnoe, prozranosti i znanja, ali nisu fizike; ne stvaraju
prepreke, injenica da te dvije vrste pojava postoje na tako suprotne ili
razliite naine, naprosto je zakon prirode. Ne moemo rei da su to
dvije razliite stvari zbog karme.
Budistika literatura Mahavane uzima tu sloenost stvarnosti u obzir i
pokazuje kako se na razliite naine moe pristupiti stvarnosti. U
budistikoj se literaturi govori o etiri naela za shvaanje prirode
stvarnosti. Jedno je naelo logikog izvoenja zakljuaka koje se moe
primijeniti na osnovi naeg shvaanja konane prirode stvarnosti, ali
85
 meteori

koje se moe prijaviti samo ako postoji odreena uzrona veza ili
meusobna povezanost pojava - injenica da neto moe uzrokovati
neto drugo ili da, kad se odreene stvari nagomilaju, one mogu
rezultirati odreenim ishodom. Na osnovi naela ovisnosti moemo
primijeniti logiko izvoenje zakljuaka.
Tada je naelo ovisnosti mogue zato to, na primjer, materija i um ili
materija i svijest uivaju razliiti status postojanja ili razliite odlike.
injenica da postoje takve razlike naprosto je zakon prirode, a u
Budistikoj literaturi Mahavane poznat je pod nazivom Prirodni zakon.
Uzimajui u obzir sloenost prirode stvarnosti, moramo pristupiti
shvaanju prirode stvarnosti mnogim razliitim putevima razluivanja.
Stoga je odreivanje utjecaja karme sloeno. Premda moemo rei da je
veliki dio onoga to doivljavamo proizvod ili posljedica karme,
odreivanje koliko daleko dosee utjecaj karme i kolike su posljedice
mehanizma prirodnog zakona, ostaje otvoreno za raspravu. To je neto
to bismo trebali ispitati i razumjeti ali to je vrlo teko.
O suoavanju sa smru prijatelja
Vaa Svetosti, o vlastitoj smrti govorite s lakoom i spokojem. Kako se suoavate
sa smru vaih prijatelja?
Ne znam. Kad su u pitanju moji vlastiti osjeaji moram rei da sam
ponekad vrlo tuan - bio sam iznimno tuan kad je moj stariji brat
Lobsang Samten preminuo. Mislim da je od sve moje brae i sestara, on
bio brat s kojim sam proveo najvie vremena u djetinjstvu, osobito kad
sam napustio svoje rodno mjesto Lhasu. Mislim da je putovanje trajalo
dva mjeseca. Znate li kakve su istonjake nosiljke? Brat i ja smo sjedili u
jednoj maloj nosiljci. Bili smo razigrani i obojica smo preli na istu stranu
nosiljke, a ona se cijela potpuno nagnula na jednu stranu. Tada je osoba
koja je vodila brigu o nosiljci istog trena povikala: "Nemojte to raditi! Ne
radite to!" Za njega je bilo najbolje da se dva brata posvaaju, onda je
imao dobru podjelu - na jednoj strani ja, a na drugoj moj brat. Tada je
nosiljka imala ravnoteu! Mislim da osoba koja se brinula za nosiljku
nije bila ba presretna! Stoga, kad je moj brat preminuo, doista sam
osjeao iznimno duboku tugu. No, s druge strane, to je injenica. Od
njegove smrti povremeno bih se upitao: "Uh, gdje li se on ponovno
rodio? Je li na ovom ili nekom drugom svijetu? Ako je na ovom svijetu,
gdje je?". S vremena na vrijeme obuzmu me takvi osjeaji.

86
 meteori

O meustanju svijesti izmeu smrti i ponovnog roenja

Opisali ste meustanje svijesti izmeu smrti i ponovnog roenja. Je li ono
povezano s nekom vrstom fizikih ili biokemijskih procesa, ili je neovisno o
fizikim procesima?
injenica da takvo medustanje nema veze sa sadanjim tijelom jasno
je vidljiva iz svetih tekstova. U tekstovima se opisuje da takvo bie ima
tijelo koje je po svojoj prirodi sainjeno od suptilne energije, dakle ne
radi se o fizikom tijelu, ali se takoer dodaje da ima neku vrstu boje i
oblika. Analogija koja se koristi u opisivanju tijela bia u meustanju jest
da je to tijelo sna. Reeno je da neki napredni meditanti mogu tijekom
stanja sna uistinu preuzeti tijelo sna, te se za to tijelo kae da je vrlo
slino tijelu bia u meustanju. Neki ljudi mogu prirodno iskusiti tijelo
sna, dok ga neki mogu namjerno postii.
Pitali ste o suptilnoj energiji ili nekom obliku suptilnog uma. Ipak,
vidi se boja i katkad oblik. To je vrlo sloena tema, ali meni se ini da
postoji pet izvanjskih i pet unutarnjih elemenata, te da meu
unutarnjima postoji gruba razina pet elemenata, kao i najsuptilnija
razina. Na najsuptilnijoj razini nalazi se ista svjetlost. ista svjetlost je
jedan vid, drugi vid je suptilna energija. U toj energiji ponekad postoji
odreena vrsta sjemena pet elemenata. Dakle, kad govorimo o istoj
svjetlosti kao temelju svega to postoji, mislim da se tu radi o
povezanosti izvanjskih, vrstih stvari s istom svjetlou. Spominje se
takoer i osobita energijska sila u tibetskoj budistikoj literaturi, iji je
tehniki naziv energija s pet zraenja i mislim da se moe pronai veza
izmeu makroskopskog svijeta svakodnevnih iskustava i
mikroskopskog svijeta suptilne energije. Veza koja je ostvarena izmeu
ta dva svijeta moe se shvatiti ako se razumije priroda njezine osobite
energijske sile o kojoj se govori u svetim tekstovima. Ono to je toliko
bitno za promicanje naeg shvaanje te veze, jest vidjeti postoji li neka
znaajna veza izmeu ove osobite energijske sile i onoga to sam opisao
kao esticu prostora. Osobno jo uvijek nemam potpuno razvijenu
zamisao o tome.

O znanju o smrti i Tibetskoj knjizi mrtvih

Moe li se znanje o procesu smrti stei itanjem Tibetske knjige mrtvih?

Da, ona moe pomoi. to se tie procesa smrti, a osobito razliitih

odlika i osobina meustanja, ponekad nailazimo na pomalo iskrivljenu
87
 meteori

sliku u Abhidharma literaturi i tantrikoj literaturi. Stoga je moda

najbolje pokuati stei ire razumijevanje itanjem vie tekstova.
Meutim, veina vizualizacija i vizija koje se opisuju u Tibetskoj knjizi
mrtvih mogu se smatrati usko vezanim za odreenu meditaciju na
boanstva poznatu pod nazivom mandala gnjevnih i spokojnih boanstava,
kako stoji u tekstu.

O SITUACIJI U TIBETU

O odnosu Tibeta spram velike nebudistike kineske zajednice

Kad biste se vratili u neovisni Tibet, biste li teko pomirili budistiko naelo
suosjeanja sa stvarnou vladanja zemljom iji su stanovnici veinom Kinezi
nebudisti?
Zamijetio sam tijekom nekoliko posljednjih desetljea toliko puno
zastranjenja u tibetskoj kulturi i tibetskom nainu ivota. Osim nae
brae i sestara Kineza, ak i meu Tibetancima postoji opasnost od toga.
Uzmimo, na primjer, mlade Tibetance koji su izbjegli iz Tibeta tijekom
nekoliko posljednjih godina - premda je njihov osjeaj da su Tibetanci
vrlo jak i postojan, neki vidovi njihova ponaanja bude u meni nemir.
Oni se brzo potuku ili rabe silu, a posljednjih mjeseci dogodila su se ak
dva ubojstva u kojima su sudjelovali mladi Tibetanci koji su izbjegli iz
Tibeta. U svakom drugom pogledu njihova je motivacija sjajna, ali toliko
je puno zastranjenja u njihovoj poniznosti ili potenju i suosjeajnom
stavu. Dakle, ak i u Indiji meu mojim vlastitim narodom dogaaju se
takve stvari. Zbog nedavnih dogaaja uistinu sam se duboko zabrinuo.
to se onda doista dogaa u mojoj zemlji, Tibetu?
Ipak, to je stvarnost s kojom se moramo suoiti. Kako bilo, vjerujem da
emo kad budemo imali slobodu, slobodu govora, misli i kretanja,
uspjeti svesti takve pojave na najmanju moguu mjeru. Premda u
budunosti kad budemo slobodni neu vie biti voa Tibetske vlade. To
je moja konana odluka. U stvari, izradili smo slubeni dokument u
kojem se kae da e se im se postigne osloboenje Tibeta, osnovati
privremena vlada i ja u predati svoje zakonske ovlasti toj vladi. Za dvije
godine ta e vlada organizirati skuptinu tibetskoga naroda. Tada e se
donijeti odluka o tibetskom ustavu. Dakle, to je neto to je ve
odlueno.
88
 meteori

O buduoj ulozi Vae Svetosti u Tibetu

Vaa Svetosti, maloprije ste rekli da vas promjenljivi stavovi nekih od vaih
Tibetanaca uznemiruju. Pitam se kako to da ste se odluili povui sa svog
poloaja u Tibetu, kad se doima da je mladim ljudima potrebno vie duhovno
nego politiko vodstvo.
injenica da neu vie biti voda tibetske vlade ne znai da u se odrei
moralne odgovornosti ili predanosti. Naravno, budui da sam
Tibetanac, a napose jer uivam toliko povjerenje, moja je obveza sluiti,
pomagati ovjeanstvu openito, te osobito onim ljudima koji mi
ukazuju iznimno povjerenje do posljednjeg daha. U stvari, jedan od
razloga zato ne elim preuzeti odgovornost u vladi jest taj da mi je, na
koncu, ve 57 godina, stoga drim da mi je preostalo jo 20 godina
aktivnog ivota, a nakon toga u biti prestar. U svakom sluaju unutar
zajednice prognanih u Indiji ve smo ubrzali demokratski proces.
Tijekom sljedeih 20 godina, demokracija se mora uspostaviti. U
suprotnom bi se na poetnom stadiju mogli pojaviti nemiri, smetnje i
komplikacije. Sve te komplikacije trebale bi se pojaviti tijekom mog
ivota, da bi se u budunosti stvari odvijale glatko.
Isto tako, ako nastavim obnaali svoju dunost, premda mislim da bi
mnogi Tibetanci to cijenili, to bi neizravnim putem postalo zapreka za
zdravi razvoj demokracije. Stoga sam odluio da se moram drati po
strani. Tu je jo jedna prednost: ako ostanem na elu vlade i nastanu
problemi izmeu sredinje vlade Tibeta i lokalnog stanovnitva, tada bi
moja nazonost mogla dovesti do daljnjih komplikacija. Ako ostanem
neupleten kao trea osoba, tada mogu pomoi u rjeavanju takvih
ozbiljnih situacija.
Takoer osobno ne elim imati udjela u slubenom protokolu. Ne
volim ga i predstavlja mi dodatan teret. elio bih imati vie slobode
kako bih se vie kretao kamo elim bez ikakvog protokola. Tako je puno
lake i bolje, zar ne? Iz tih sam razloga donio svoju odluku. No, to ne
znai da u dii ruke od svojih odgovornosti i obveza.
O uporabi sile u oslobaanju Tibeta
Vaa Svetosti, zar ne bi rtvovanje vaih uvjerenja o uporabi sile za
oslobaanje Tibeta bilo vrijedno truda, jer bi rezultiralo olakavanjem patnje
tibetskoga naroda?
Ne, ne mislim tako. U toj situaciji dolo bi do jo vie nasilja. To bi
89
 meteori

moda dovelo do veeg interesa javnosti, a to bi moglo pomoi. No, na

koncu, najvanije u svemu tome jest da Kina i Tibet moraju ivjeti kao
susjedi, svialo se to nama ili ne. Stoga, da bismo ivjeli u skladu,
prijateljstvu i miru u budunosti, nacionalna borba putem nenasilja od
najveeg je znaenja.
Jo je neto vano, a to je da konani dogovor ili rjeenje moraju nai i
Kinezi i Tibetanci zajedno. Za to nam je potrebna podrka s kineske
strane, mislim od strane kineskoga naroda, to je iznimno bitno. U
prolosti je na stav bio iskreno nenasilje, a to je ve dovelo do veeg
razumijevanja s kineske strane, ne samo izvana, nego i unutar same
Kine. Danas na cilj ima puno vie pristalica meu Kinezima nego
ranije. Kako vrijeme prolazi sve vie Kineza izraava duboko potovanje
i naklonost. Ponekad im je jo uvijek teko dati podrku neovisnom
Tibetu, ali cijene na nain borbe. Drim da je to iznimno dragocjeno.
Kad bi se Tibetanci latili oruja, mislim da bismo istog trena izgubili tu
vrstu podrke.
O podrci Tibetu
to bi Vaa Svetost voljela da ova publika poduzme kako bi pomogla Tibetu?
Premda mi vrlo mnogo znai to primamo veliku podrku iz mnogih
zemalja kao to su SAD i Velika Britanija, jo uvijek trebamo vie
aktivne podrke. Vidite, pitanje Tibeta je i pitanje ljudskih prava, ono
takoer ukljuuje probleme okolia i dekolonizacije. Najvanije pitanje
sada jest problem priliva kineskog stanovnitva. U ovom trenutku
potrebna nam je vea pomo da bismo zaustavili tu demografsku
promjenu. To je od daleko najveeg znaenja. Iskreno cijenimo svaki
oblik pomoi i podrke koji nam se iskae.

90