72

(Neobina obiteljska kuharica)

Slatki dobar tek

73

Tamara Modri

Slatki dobar tek

(Neobina obiteljska kuharica)

Tamara Modri & Studio TiM, Rijeka 2008. Urednik Milan Zagorac Izrada ilustracija i naslovnice Ivica Mati Izdava [studio TiM] V. Babi 2, Rijeka tel. (fax) 051/677-196 Tisak Futura d.o.o., Rijeka ISBN 978-953-95101-6-7 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 111110097

74

Slatki dobar tek

(Neobina obiteljska kuharica)

Ulomci iz neobine kuharice

[studio TiM]
75

Teko je zapravo izdvojiti samo jednog autora ove kuharice jer su knjigu pisali mnogi (mama, sestra, tete, suprugova nona). Svima im se ovim putem zahvaljujem na uistinu nesebinoj pomoi. Zahvaljujem se i Ivici Matiu na brojnim popodnevima koja je proveo uz svoj laptop smiljajui i stvarajui ilustracije. Naravno, i njegovoj supruzi Ani na beskrajnom strpljenju i savjetima, s obzirom da je ona bila prvi sudac njegovih uradaka. Takoer veliko hvala i mojoj sestri Natai bez koje bi ova knjiga bila u mnogoemu manjkava.
76

Prelazak iz jeseni u zimu nekako je manje optereujui. Hladniji su dani postali svakodnevica. Zimska garderoba zauzima vei dio ormara. Boi je pred vratima. Svi ve priaju gdje e, kako i s kime doekati Novu godinu te, eventualno, koje inozemno (naravno!) skijalite namjeravaju posjetiti. Zanimljivo je kako smo se preko noi premetnuli u pravu skijaku naciju, gotovo poput Austrijanaca ili Norveana. Za te je znalce Hrvatska nekako preuska pa masovno hitaju u Austriju ili Italiju. A slijede ih i fotoreporteri koji obavezno moraju ovjekovjeiti njihova sretna i nasmijeena lica. A mi koji smo ostali moda bismo trebali shvatiti, konano, kakva sve vana dogaanja u Kronplatzu proputamo. S obzirom da nisam poklonik ni zime, ni zimskih radosti, ni snijega, ni skijanja, ovo bih godinje doba najradije prespavala, poput medvjeda. Stoga se nastojim to vie posvetiti poslu jer kada ste neim odve zaokupljeni, i vrijeme bre proe. I dok mnogi uivaju uz vatru, ja nestrpljivo brojim dane do proljea.

77

Zima

imsko je razdoblje imalo jednu prednost - penica se ukljuivala bez nekog posebnog povoda pa je u stanu bilo ugodno toplo. Otvarala su se vrata spavaih soba i dnevnog boravka kako bi cijeli stan bio podjednako ugrijan. Kada bi zapuhala jaka bura, ispod balkonskih vrata i prozora podmetali smo krpe i tako nastojali sprijeiti strujanje hladnog zraka. Grijali smo se na drva jer stan nije imao predvien sustav centralnoga grijanja. U kasnu bi se jesen organizirale radne akcije piljenja i cijepanja drva koja su se potom spremala u podrum. Nono bi se svakog dana s etvrtog kata sputao do podruma, napunio vreu drva i na leima je dopremao u stan. U pomo mu je esto priskakao moj tata. Rijeka je grad, izmeu ostalog, poznat i po buri. Vjerojatno znate da se bura raa u Senju, u Rijeci se eni, a u Trstu umire. O toj stranoj buri uvijek su se prepriavale kojekakve zgode; gradom, a pogotovo rivom koja je u potpunosti otvorena prema moru, uope se nije moglo hodati, ljudi su se pridravali za rasvjetne stupove da ih vjetar ne odnese, eiri su letjeli s glava, jaki naleti obarali bi prolaznike na zemlju, dizali krovove kua pa ak, barem se tako prialo, i prevrtali automobile. Ja takvu buru nikada nisam doivjela. Samo nekoliko jaih udara kada se u Bakarcu more prelijeva preko ceste i zapljuskuje prednje automobilsko staklo. Tada je obino zatvoren i Krki most. Grad se u potpunosti isprazni. ini vam se kao da se more, nebo i kopno spojilo u jedno, a to jedno je zastraujue crno. Moj je suprug prije enidbe ivio na 25. katu kurinjskih nebodera zvanih eevi. Lusteri u stanu znali su se ljuljati naprijed-natrag (zato svi imaju plafonjere). Sljedee se jutro obino zbraja teta: toliko i toliko poruenih stabala, unitenih raznoraznih vodova ili automobila na koje su, primjerice, doletjele daske... Ono lijepo to svaka zima nosi sa sobom jesu Boi, Nova godina i makare. Za mene je Boi vrijeme okupljanja i ponovnih susreta. Ne kae se uzaludno:
79

Il Natale con i tuoi e la Pasqua con chi vuoi, to bi u slobodnom prijevodu znailo: Boi provedi s obitelji, a Uskrs s kime god eli. Na Badnjak se uobiajeno kitio bor koji je bio postavljen u hodniku. Nekada smo nabavljali prirodne borove, no kasnije smo postali ekoloki osvijeteni pa smo ih zamijenili umjetnima. Nonin je bor bljetao od arenila, dok je mamin morao biti estetski rafiniraniji, to znai samo bijele kuglice i prozirne lampice. Kako dosadno! A gdje su zlatne i srebrne trakice? A gdje je vata koja je trebala doarati snijeg? Gdje su arene svjeice? Kuglice svih moguih boja? Ispod noninog bora mirisala je svjea mahovina po koju smo odlazili u Klanu. Sestra i ja bismo od kola papira napravile arene vjenie kojima smo kitile hodnik i kuhinju. Nona bi za Svetu Luciju posadila penicu koju bi za Boi podrezala, u sredinu stavila crvenu svijeu i povezala je manom. Bio je to njezin neizostavan ritual s obzirom da je bila loeg vida, a sveta je Lucija upravo zatitnica slabovidnih. I uvijek bi se prialo kako nam je sada dobro jer nekada svega toga nije bilo. Naime, moji su za vrijeme rata i kasnijeg poraa proli veliku krizu siromatva. Bili su mnogobrojna obitelj (nona, njena mama i troje djece), a radio je samo nono. Jedan im je susjed, koji je bio zaposlenik eljeznice, nabavljao bor koji su kitili kolaiima zamotanima u arene papirie. Za svega nekoliko dana po boru su visjeli samo prazni raznobojni papirii. Moda zbog toga moja mama ne voli arene borove... Veer prije Badnjaka stavljali smo moiti bakalar. Cijela je kua mirisala po ribi. Sljedeeg bi se dana pripremao za obiteljski ruak na dva naina: s krumpirom i na bijelo. Danas je cijeli postupak pripreme bakalara na bijelo skraen zahvaljujui multipraktiku, a nekada je ga nono satima tukao (runo naravno) dodavajui kap po kap maslinova ulja. U boino bi nas jutro pod borom doekali darovi. Zatim smo dorukovali slatki kruh i bijelu kavu (iznimno sam mogla namazati Nutellu jer je nona smatrala da je za djecu zdravija marmelada). Potom se pripremao raskoni ruak: juha, pohano meso, pirjani graak i kroketi (mali njoki od krumpira s parmezanom koji se pre). I na kraju kolai. Sjeanja su uistinu udna stvar: pojam dobroga ruka za mene je i danas onaj nekadanji boini.
80

Doek Nove godine organizirala je moja mama za iru obitelj. Novogodinja se veera sastojala od kiselog kupusa, peenog krumpira i kobasica. I meni uope nije bila ukusna. Kako sam odrastala, nove sam godine obavezno doekivala s prijateljima, da bih se kasnije opet vratila obiteljskim proslavama. S godinama sva ta djeja ushienost kao da nestane. Blagdani sve vie postaju sinonim za guve, prepune shopping centre u kojima ljudi histerino kupuju kao da stvaraju zalihe za nadolazei trei svjetski rat, strku, naguravanja i prometni kaos. aroliju je zamijenio konzumerizam. Slijedi niz boino-novogodinjih recepata. Kolai su se spravljali u veim koliinama jer se tanjuri nosio svakome kome se ilo estitati. *** U mojoj je obitelji uvrijeeno miljenje kako je kruh svetinja. Upravo je njime, na kraju svoga ivotnog puta, Isus nahranio svoje uenike na posljednjoj veeri. Stoga, kada se pripremaju bilo koje vrste kruha, slani ili pak slatki, elektrinu mijealicu treba zamijeniti rukama. Kada bi bilo kome od ukuana komadi kruha pao na pod, podignuo bi ga, poljubio i odloio u koaricu ili pojeo. Kruh se nikada nije bacio. Od starog bi se kruha pripremali njoki za ruak sljedeega dana praeni gulaom ili se pak suio i pripremao za mrvice. Za doruak ili kao desert poslije veere pripremale su se i landice. Slijedi recept koji nije vezan iskljuivo ni uz koje godinje doba.

81

Landice

Sastojci: stari kruh, 1 do 2 jaja, mlijeka po potrebi, ulje za prenje, eer i cimet za posipanje

U jedan tanjur ulijte mlijeko, a u drugi razmutite jaja (ovisno o koliini kruha koju pripremate). Kruh nareite na krike srednje debljine koje ete najprije namoiti u mlijeko, a zatim u razmuena jaja. Prite ih u ulju dok ne poprime zlatnu boju. Kratko ih ocijedite i odloite u zdjelu koju ste prekrili papirom ne bi li se upio viak masnoe. Prije posluivanja landice pospite mjeavinom eera i cimeta.

82

Slatki kruh

Sastojci: 1 kg brana, kockica i pol kvasca, malo soli, limunova korica, litre mlijeka (ili l tekuine, to znai pola mlijeka, pola vode), 3 jaja, paketia margarina, 10 lica eera, malo ruma

Pripremite kvasac na sljedei nain: razmrvite ga rukama, dodajte liicu eera, liicu brana, malo vode i sve to dobro promijeajte. Ostavite na toplome mjestu dvadesetak minuta. Dok se kvasac die, u posudici izmijeajte jaja, margarin, eer i rum. Branu dodajte limunovu koricu, malo soli, kvasac te izmijeana jaja, margarin, eer i rum. Dolijevajte mlijeko dok ne dobijete kompaktnu smjesu. Pripremljeno tijesto prekrijte krpom i pustite da se udvostrui. Zatim ga premijesite i oblikujte kruie koje ete poloiti na namaeni lim. Tako oblikovane kruie pustite da se diu jo otprilike pola sata. Pecite ih na 180 do 200C pedesetak minuta do sat vremena.

83

Orehnjaa

Sastojci za tijesto: 1 kockica kvasca, 400 g brana, 80 g margarina, 80 g eera, 2 umanjka, limunova korica, prstohvat soli, 2 do 3 dl mlijeka Sastojci za nadjev: 400 g samljevenih oraha, 150 g eera, 2 dl mlijeka, 100 g groica, 1 vreica vanilina eer, limunova korica, rum

Pripremite kvasac kao i za slatki kruh. Zamijesite uobiajeno dizano tijesto (kako se priprema dizano tijesto, pogledajte u dodatku na kraju knjige). Ostavite da se udvostrui. Potom ga izvaljajte na cm debljine, nanesite nadjev i zarolajte te poloite u namaeni lim. Ostavite dizati jo 10 do 15 minuta. Pecite otprilike 50 minuta na 180 do 200C. Nadjev ete pripremiti tako da izmijeate orahe, eer, vanilin eer, groice, limunovu koricu i rum uz dolijevanje kipuega mlijeka. Pustite da se smjesa ohladi prije no to njome namaete tijesto za orehnjau.

84

Gialetti
(kuma Narcisa)

Sastojci: 170 g eera, 2 jaja, 220 g otroga brana, vreice praka za pecivo, orasi, groice ili arancini po elji

Izmijeajte eer i jaja, dodajte brano promijeano s prakom za pecivo te ostale sastojke (orahe i arancine prethodno usitnite). Oblikujte tanje trudlice (obino njih tri) koje ete pei u prethodno namaenom limu otprilike 20 minuta na 180C (dok ne poprime lijepu utu boju). Napomena: obavezno ih reite dok su vrui!

85

Havajske rue

Sastojci za tijesto: 3 umanjka, 1 margarin, 300 g brana, kockice kvasca, 1 liica eera, prstohvat soli, limunova korica, malo mlijeka (ako se tijesto bude mrvilo) Sastojci za nadjev: 200 g samljevenih oraha, 200 g eera, 3 bjelanjka istuena u snijeg, 2 lice okolade u prahu, malo ruma (ako je nadjev pregust, dodajte malo mlijeka)

Pripremite kvasac, a potom zamijesite dizano tijesto. Nakon to se udvostruilo, premijesite ga i podijelite na otprilike etiri jednaka dijela. Svaki dio potom razvaljajte, namaite nadjevom i zarolajte. Isti ete postupak ponaviti i za preostala tri dijela. Tako zarolano tijesto reite kao okruglice veliine otprilike 2 cm. Stisnite ih pri dnu, a gornji dio lagano rairite kako bi poprimile oblik cvijeta. Pecite ih na temperaturi od 180 do 200C dok ne poute (otprilike dvadesetak minuta).

86

Bijela pita

Sastojci za tijesto: 450 g brana, 120 g masti (zamijenite je margarinom ili maslacem), 180 g eera, 2 jaja, 5 lica mlijeka, 1 vreica praka za pecivo (i ovdje stoji zapisano da se umjesto praka za pecivo upotrebljavala soda bikarbona) Sastojci za kremu: l hladnoga mlijeka, 4 lice brana, 150 g eera, 150 g maslaca, arome: limunova korica, vanilin eer, rum eer za posipanje

Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto i podijelite ga na tri dijela. Tanko ga razvaljajte na pobranjenoj dasci i pecite jedan po jedan dio s obrnute strane lima. Pustite da se ohladi. Kremu ete pripremiti na sljedei nain: 4 lice brana pomijeajte s malo mlijeka (kao kada pripremate puding) te dodajte preostalih pola litre. Kuhajte dok se ne zgusne uz stalno mijeanje. Pustite da se krema ohladi. Posebno mijeajte 150 g eera i 150 g maslaca dok se ne zapjeni. Smjesu umijeajte u rashlaenu kremu, dodajte arome i sve zajedno jo jednom promijeajte. Kremom namaite najprije jedan list tijesta, preklopite ga drugim, njega takoer namaite i preklopite treim. Obilno pospite eerom u prahu (ili premaite okoladnom glazurom). Pustite da pita odstoji nekoliko sati pa je tek onda reite na kocke.

87

Breskvice

Sastojci za tijesto: 2 jaja, 2 dl ulja, 2 dl mlijeka, 1 alica eera (2 dl), 650 do 700 g brana, 1 vreica praka za pecivo Sastojci za nadjev: izdubljeni dio breskvica, mlijeka po potrebi, 2 lice marmelade, 1 dl ruma, 50 g kakaa ili okolade, 1 alica eera (2 dl) crvena boja za kolae, kristalni eer

Jaja i eer pjenasto izmijeajte, dodajte ulje, ponovo promijeajte, dolijte mlijeko i na kraju dodajte brano pomijeano s prakom za pecivo. Pripremljeno tijesto pustite da odstoji dva sata. Ako je potrebno, dodajte jo malo brana kako biste mogli oblikovati kuglice, obavezno vodei rauna da tijesto ne smije biti pretvrdo. Kuglice slaite u nauljeni lim. Pecite ih dok ne poute. Svaku kuglicu, lagano ohlaenu da je moete drati u rukama, izdubite liicom. Izdubljeni dio breskvica dobro izmrvite, dolijte malo mlijeka, 1 dl ruma, dodajte 2 lice marmelade, 50 g kakaa ili okolade te alicu eera. Sve to dobro izmijeajte. Pripremljenim nadjevom punite svaku kuglicu, a zatim ih zalijepite. Obojite ih crvenom bojom za kolae (koristi se i sirup od malina) i uvaljajte u kristalni eer. Breskvice sloite u vei lim i pustite da se osue na hladnome mjestu.

88

Korneti od sira s marmeladom

Sastojci: 250 g svjeega kravljeg sira, 250 g brana, 150 g margarina, 1 vreica praka za pecivo, marmelada po izboru, eer u prahu

Od brana u koje ste umijeali praak za pecivo, margarina i protisnutoga sira zamijesite tijesto i razvaljajte ga na pobranjenoj dasci. aom oblikujte krugove. U sredinu svakoga kruga stavite liicu marmelade i preklopite. Rubove uvrstite prstima ili kotaiem za tijesto. Pecite kornete dvadesetak minuta na 180C. Na kraju ih uvaljajte u eer u prahu. Napomena: praak za pecivo moete zamijeniti i svjeim kvascem. U tom sluaju rubove izdubljenih krugova premaite bjelanjkom, preklopite i uvrstite prstima.

89

Kokosovi kolaii

Sastojci: 2 jaja, 120 g maslaca ili margarina, 200 g eera, 300 g brana, 100 g kokosovog brana, 1 vreica praka za pecivo, limunova korica

Maslac ili margarin pjenasto izmijeajte, dodajte cijela jaja i eer te nanovo sve izmijeajte. Zatim dodajte brano u koje ste prethodno umijeali praak za pecivo, limunovu koricu i na kraju kokosovo brano. Jo jednom dobro promijeajte. Pustite da tijesto odstoji na hladnome mjestu otprilike sat vremena. Zatim na pobranjenoj dasci oblikujte kuglice veliine oraha ili roie. Tijesto moete i razvaljajti te ukrasnim kalupima izrezati razne oblike (zvjezdice, srca, krugove). Lim obloite masnim papirom i posloite oblikovane kolaie (razmak meu njima neka bude dva do tri prsta). Pecite ih na umjerenoj temperaturi (otprilike na 170C).

90

Figaro

Sastojci: paket oblatna (moete ih kupiti u supermarketu), 3 jaja, 1 margarin, 400 g eera, 250 g krupno isjeckanih oraha

Sjedinite 3 jaja, margarin, 200 g eera i 250 g oraha. Neprestano mijeajte na laganoj vatri dok smjesa ne postane jednolina. Zatim, takoer na laganoj vatri, otopite preostalih 200 g eera dok ne poprimi svijetlosmeu boju. Dodajte licu vode. Na kraju rastopljeni eer umijeajte u ranije pripremljenu smjesu kojom ete, kada se djelomino ohladi, premazati oblatne. Na gornju oblatnu poloite neto teko, kakvu knjigu ili lonac. Pustite da figaro odstoji dan do dva pa ga reite na kockice. Figaro moete pripremiti s dva ili tri sloja oblatna.

91

Poljupci s marmeladom
(poznatiji i kao Husarska dugmad)

Sastojci: 150 g maslaca, 100 g eera, limunova korica, 2 umanjka, 300 g brana, 100 g samljevenih oraha, 1 do 2 lice ruma, 3 lice mlijeka (po potrebi), marmelada po izboru, eer za posipanje

Pjenasto izmijeajte 150 g maslaca sa 100 g eera, dodajte limunovu koricu i 2 umanjka. Sve jo jednom dobro izmijeajte pa dodajte 300 g brana, 100 g samljevenih oraha i licu do dvije ruma. Ako se tijesto mrvi, dodajte jo tri lice mlijeka. Pustite da odstoji na hladnome mjestu sat vremena. Zatim ga promijesite na pobranjenoj dasci i rukama oblikujte kuglice ne vee od oraha. U svaku kuglicu drvenom kuhaom utisnite rupicu. Sloite ih u lim (dno prekrijte masnim papirom) s dva do tri prsta razmaka te pecite na 170C dvadesetak minuta. Kada su gotove, pospite ih eerom u prahu i svaku rupicu napunite ukusnom marmeladom. Napomena: kako oblikujete kuglice, u svaku odmah kuhaom utisnite rupicu kako biste izbjegli mogue neeljeno pucanje.

92

Sitni keksi s marmeladom

Sastojci: 250 g eera, 250 g margarina, 2 jaja, 250 g samljevenih oraha, 500 g brana, marmelada po izboru, eer u prahu i dvije do tri vreice vanilina eera za posipanje

Pjenasto izmijeajte eer i margarin pa dodajte jaja, orahe i brano. Pripremljeno tijesto, koje ste drali u hladnjaku otprilike sat vremena, izvaljajte na pobranjenoj dasci (neka debljina bude otprilike 3 mm) pa manjom aom ili ukrasnim kalupima izdubite krugove. to su keksi manji, bit e i estetski privlaniji. Pecite ih desetak minuta na 170 do 180C dok lijepo ne poute. Kruie premaite marmeladom pazei da ne zahvatite rubove pa ih preklopite, odnosno prilijepite. I tako redom. Jo tople kekse pospite eerom u prahu koji ste prethodno promijeali s dvije do tri vreice usitnjenoga vanilina eera.

93

Kokosova rolada
(ili trudla od kokosovog brana)

Sastojci za smeu smjesu: 300 g samljevenih keksa, 100 g eera u prahu, 3 lice kakaa, crna kava, rum Sastojci za utu smjesu: 100 g maslaca, 120 g eera u prahu, 200 g kokosovog brana kokosovo brano za posipanje

Od samljevenih keksa, eera u prahu, kakaa, crne kave i ruma zamijesite kompaktnu masu. Podijelite je na dva do tri dijela. Mokrim rukama ili valjkom na vlanom ili lagano nauljenom najlonu (kako se smjesa ne bi lijepila za stol ili dasku) oblikujte manje pravokutnike. Pripremite utu smjesu mijeajui maslac, eer u prahu i kokosovo brano. Njome premaite smeu smjesu i zarolajte. Ili pak od ute smjese oblikujte trudlice koje ete poloiti na smeu smjesu i zarolati. Obilno posipajte kokosovim branom. Rolade odloite na hladno mjesto. Obavezno reite prije posluivanja.

94

Maarska Julka
Sastojci za tijesto br. 1: 230 g maslaca, 350 g brana, 2 lice bijelog vina, 1 umanjak S navedenim receptom za tijesto postoji jedan problem jako puca pa stvara niz problema; a s obzirom da ste pokuali spojiti usitnjene dijelove, ni vizualni doivljaj nije ba neto. Stoga navodim i zamjenski recept za tijesto, onaj od bijele pite, koje vam zasigurno nee pucati pa neete gubiti ivce. Sastojci za tijesto br. 2: 450 g brana, 1 vreica praka za pecivo, 120 g masti (margarina ili maslaca), 180 g eera, 2 jaja, 5 lica mlijeka Zamijesite tijesto i razvaljajte ga na dva dijela. Jednu polovicu stavite pei na obrnutu stranu lima i pustite je da se ohladi. Drugu polovicu poloite u lim i po njoj rasporedite prvi nadjev. Nadjev br. 1: 200 g eera, 5 umanjaka, 150 g okolade u prahu, 80 g mljevenih oraha ili ljenjaka, 1 vreica vanilina eer, 6 bjelanjaka (snijeg) eer izmijeajte sa umanjcima, dodajte okoladu u prahu, mljevene orahe ili ljenjake, vanilin eer i pripremljeni snijeg. Nadjev rasporedite po tijestu i pecite na 180C otprilike 20 minuta. Pustite da se ohladi pa premaite drugim nadjevom. Nadjev br. 2: 3 dl mlijeka, 2 velike lice otrog brana, 2 vreice vanilina eera, 200 g maslaca, 200 g eera u prahu Izmijeajte mlijeko, brano i vanilin eer (kao za puding) pa zakuhajte. Kada se smjesa ohladi, umijeajte izraeni maslac sa eerom u prahu. Na drugi nadjev poloite tijesto ispeeno na obrnutoj strani lima. Pospite eerom u prahu. Reite na manje kocke.
95

Sacher nite

Sastojci: 250 g eera, 6 jaja, 250 g margarina, 120 g okolade u prahu, 130 g brana, 1 vreica praka za pecivo, 1 dl jake crne kave, 120 g grubo sjeckanih oraha Sastojci za okoladnu glazuru: 1 okolada za kuhanje, 2 do 3 lice mlijeka, kockica maslaca oguljeni bademi za dekoraciju

Napravite tijesto na sljedei nain: izmijeajte eer sa 6 umanjaka, dodajte margarin, okoladu u prahu, crnu kavu, orahe te licu po licu brana u koje ste umijeali praak za pecivo i licu po licu snijega od 6 bjelanjaka. Pecite otprilike 40 minuta na 180 do 200C. Kada je kola gotov, pripremite okoladnu glazuru: otopite okoladu za kuhanje na laganoj vatri uz dvije do tri lice mlijeka. Neprestano mijeajte dok se ne otopi. Zatvorite plin, ubacite kockicu maslaca i promijeajte dok se i on ne otopi. Glazuru ravnomjerno prelijte po kolau to ete ga rezati na kocke i na svaku, po elji, stavite oguljeni badem.

96

Torta po vaem izboru

Sastojci za biskvitno tijesto: 6 jaja, 170 g eera, 100 g brana, 100 g Gustina, 1 vreica praka za pecivo, limunova korica, 3 lice limunova soka

Ako blagdanski stol elite obogatiti tortom, predlaem jedan tradicionalno-suvremeni spoj. Biskvit neka bude u primorju poznat kao Pan di Spagna, dok su za kremu varijacije brojne. Elektrinom mijealicom pjenasto izmijeajte umanjke i eer. Brano pomijeajte s Gustinom i prakom za pecivo te sve lagano istresite u pripremljenu smjesu. Dodajte sok i limunovu koricu. Nastavite mijeati drvenom kuhaom. Zatim postupno umijeajte snijeg to ga pripremili od 6 bjelanjaka. Mijeajte (runo) dok se svi sastojci ne sjedine. Biskvitno tijesto ulijte u kalup ije ste dno i rubove prethodno namastili. Pecite otprilike 30 do 40 minuta na temperaturi od 180C. Tijesto prereite na dva do tri dijela, ovisno o visini, te svaki dio premaite eljenom kremom, primjerice onom od Bakarske torte (vidi str. 16). Va izbor moe biti i jednostavna slastiarska krema. Tortu moete ukrasiti kandiranim trenjicama ili bobicama ribizla te proarati rastopljenom okoladom.

97

Slastiarska krema
Sastojci: 4 jaja, 100 g eera, 75 g brana, l mlijeka, limunova korica

Izmijeajte 4 umanjka i eer, dodajte brano i limunovu koricu te na kraju dolijevajte mlijeko. Mijeajte na vatri dok ne zavrije. Kada je krema zakuhala, smanjite vatru te je, uz neprestano mijeanje, kuhajte jo otprilike 2 minute. Ako elite da krema bude laganija, na kraju umijeajte i snijeg od preostala 4 bjelanjka.

98

Nakon boino-novogodinjeg razdoblja uslijedio bi kratki predah od pripremanja slastica. Svi koji bi nam dolazili estitati takoer su donosili tanjuri kolaa kojih je tako bilo u izobilju. A na vratima su ve bile makare koje zapoinju prve subote nakon Sveta tri kralja, kada se tradicionalno spravljaju krafne, krotule i fritule. U tom meurazdoblju nona je pripremala samo kekse koji su se obino posluivali uz popodnevnu kavu. Navela bih samo rije-dvije o tom napitku. U 16. stoljeu obiaj ispijanja kave seli se s Istoka na Zapad. Inae, prve vijesti o kavanama na Istoku, tonije u Meki, potjeu iz 15. stoljea. Godine 1554. otvorena je prva kavana u Carigradu. Meu prvim kavanama na Zapadu izvori navode dvije: u Beogradu (1552.) i Sarajevu (1592.). Godine 1640. otvorena je kavana u Veneciji, poznati Florian, a nedugo zatim i u Beu. U 18. stoljeu otvaraju se i kavane za ire slojeve u Parizu, Veneciji, Rimu i Firenzi. U mojoj se obitelji kava ispijala ujutro i poslijepodne. Uglavnom se kuhala ona turska, u dezvi, a ponekad i espresso u kafetijeri prepoznatljivog oblika. Velika se panja poklanjala vrsti kave kako bi se moglo uivati u aromi. Stoga smo nerijetko po kavu odlazili u oblinji Trst. Neko smo vrijeme kupovali kavu u zrnu koju smo potom sami mljeli. Zanimljivo je spomenuti kako je 60-ih godina vrlo moderno bilo naruiti eis-caffe. No, kada biste naruili tu kavu sa sladoledom i lagom, sjea se moja mama, servirali bi vam kavu s dvije kockice leda. Za vrijeme rata, priala je nona, bila je nestaica svega, pa tako i kave. U porau su pak primali pakete s hranom u sklopu amerike humanitarne pomoi. Pored nekakvoga utog sira i tzv. Trumanovih jaja (rije je o jajima u prahu), naao bi se i paketi kave. Jednom je prilikom nona skuhala tu kavu u litrenom vru i sama je popila. Vjerojatno je eljela nadoknaditi sve proputene kave u ratnim godinama. Toliko joj je pozlilo da je satima leala na krevetu i pritom imala osjeaj da se cijela spavaa soba neprestano okree. Visoka je cijena uskraenih uitaka! Slino je iskustvo proivio i moj tata, ali s bananama. Bio je djeak od nekih deset-dvanaest godina. Nekako se
99

domogao toliko eljenih banana pa da ih ne bi morao dijeliti s ostalom braom, povukao se u oblinji park i sam ih pojeo. I njemu je pozlilo te je satima leao na klupici. Grevi su bili neopisivi. Nikada vie nije okusio banane. A poslovica lijepo kae: Chi mangia solo, crepa solo! E chi mangia in compania, diavolo lo porta via! (Tko jede sam, crkava sam. A tko jede u drutvu, njega e ionako odnijeti vrag.) Dakle, svodi se na isto. Kako bilo, upotpunite uivanje u kavi (ili aju) pokojim slatkim zalogajem.

100

Keksi

Sastojci: 750 g brana, 1 margarin, 4 jaja, 250 g eera, 1 vreica praka za pecivo, limunova korica, mlijeka po potrebi

Izmijeajte brano s prakom za pecivo, dodajte margarin, jaja, eer, limunovu koricu te mlijeko ako je tijesto pretvrdo. Podijelite ga na nekoliko dijelova i pustite da odstoji neko vrijeme. Potom ga stavite u stroj s posebnim dodacima u obliku, primjerice, zvjezdica. Reite tapie eljene duljine (otprilike 5 cm). Pecite ih na 180C dok ne poprime zlatnoutu boju. Ukoliko nemate stroj za kekse, razvaljajte pripremljeno tijesto (pustite ga da odstoji neko vrijeme na hladnome mjestu) na pobranjenoj dasci i pomou raznih kalupia oblikujte srca, zvjezdice ili krugove. Prilikom peenja vodite rauna da, to su keksi tanji, prije e biti gotovi.

101

Sveta tri kralja najavljuju makarano razdoblje. Lijepo je biti netko drugi barem jednom godinje. Vjerovalo se (a moda se jo uvijek vjeruje) kako makare svojim plesom i ritualima tjeraju zimu i pozdravljaju toliko oekivano proljee. Nekada se na Sveta tri kralja, odnosno 6. sijenja, u Rijeci obiljeavala i Befana. Kako pria kazuje, stara je vjetica zajedno s kraljevima trebala darovati malog Isusa, no putem se izgubila pa su i darovi izostali. Stoga danas, kako bi se barem donekle iskupila, daruje svu djecu kakvim bombonom, kolaem ili suhim voem. Onima koji ba nisu bili jako dobri donosi ugljen. Kako u stvarnosti nema zloeste djece, svi dobivaju poneku sitnicu. Ugljen je stoga namijenjen samo odraslima jer oni mogu biti i te kako zloesti. Lik stare vjetice dugog nosa, garavog lica i otrcane odjee iz nekih se razloga posebno dopao Mussoliniju pa je Befana dobila jedan epitet - Befana fascista. Strano! Kako bilo, preivjela je Befana i tu suludu politiku pa je, liena bilo kakvih glupih ideolokih konotacija, nastavila darivati djecu. Tradicionalna rijeka maska je Mori - crnac s istonjakim turbanom u sredini kojega se nalazi crveni rubin. Neki kau da je lik Moria nastao po prvome crncu koji se nekada davno iskrcao u bakarskoj luci, dok drugi kao iskrcajnu luku navode upravo Rijeku. Mori je s vremenom postao zatitni znak grada pa se poeo pojavljivati na naunicama, ukrasnim iglama, narukvicama, laniima... U mojoj su obitelji postojala dva para takvih naunica. Jedan je zamijenjen za nekoliko litara ulja tijekom rata. Sauvala se samo jedna naunica koja je prenamijenjena u ukrasnu iglu. Mnoge zlatarne u gradu izrauju Morie, no malo njih ima veze s time. U zgradi na adresi Mihaeva draga 1 ivio je stanoviti gospodin Rolandi, zlatar koji je izraivao Morie. Moja se mama sjea kako su se djeca znala okupljati u njegovoj radionici, a on bi im darivao kakvo areno stakalce. No, vratimo se makarama. Karnevalska povorka po kojoj je
102

grad poznat novijeg je datuma. Tradicija makaranja, barem su moji tako priali, vie je bila vezana uz kvartove. Ljudi bi se maskirali i posjeivali susjede. Djeca bi obilazila zgradu i izvodila razne plesno-pjevne skeeve. Za nagradu bi dobila jaje ili fritulu. Oni hrabriji bi se sputali do Korza. Uvijek se navodio primjer jedne poznanice moje none koja bi se svake veeri poslije posla u tvornici duhana preodjenula u mukarca, nacrtala si brie, kosu skupila pod eir i u gangsterskom stilu 30-ih godina proetala Korzom. Prireivali su se i balovi pod maskama kojima moji, naalost, nisu prisustvovali. Za makare intenzivno ivi rijeko zalee. Kastav, Halubje, Zvonee, ejane, Brgud i mnoga druga mjesta odjekuju u ritmu zvonara. Odjeveni su u mornarske majice, prekriveni ovjim runom, za pasom im vise zvona, a na glavi imaju rogove. Djeluju poprilino zastraujue. Upravo su oni tjerali demone zime i pozdravljali srameljivo proljee. Svakog se vikenda od Grobnika do Moenike Drage organiziraju makarani tanci. Pored vas prolaze dobre vile, vragovi, zanosne brazilske plesaice, pjeroti, klaunovi, pelice, svemirci... Uistinu je buno i veselo. Ako vas put nanese u ove krajeve u vrijeme makara, moja je preporuka vrlo kratka: obavezno posjetiti! Susjedna Opatija poznata je pak po Balinjeradi, utrci maskiranih ljudi i vozila na kuglinim leajevima. Makarana zbivanja zavravaju spaljivanjem Pusta, glavnoga krivca za sve nedae u protekloj godini. Najprije mu se sudi, potom ga se vjea, a na kraju spaljuje. Uistinu okrutno. Vjeruje se da s njime nestaje i sve loe. Do idue godine, naravno.

103

Krotuli

Sastojci: 500 g brana, 1,25 dl mlijeka, 2 jaja, 80 g eera, 25 g kvasca, prstohvat soli, limunova korica, 80 g masti (margarina ili maslaca), ulje za prenje, eer za posipanje

Pripremite kvasac na uobiajeni nain te zamijesite glatko tijesto koje ete ostaviti da se udvostrui. Na pobranjenoj dasci razvaljajte tijesto debljine pola centimetra. Izreite trake dugake 20 cm od kojih ete oblikovati mane ili ih vezati u vor. Prite ih u ulju dok ne porumene. Krotule pospite eerom u prahu.

104

Fritule
(prvi recept)

Sastojci: 600 g brana, 3 jaja, 50 g eera, 50 g groica, 40 g kvasca, 2 dl mlijeka, aica ruma, limunova korica, prstohvat soli, prstohvat cimeta, ulje za prenje, eer za posipanje

Pripremite kvasac na uobiajeni nain. Dignuti kvasac umijeajte u brano, dodajte prethodno izmijeana jaja sa eerom, sol i limunovu koricu te dolijevajte mlijeko dok ne dobijete glatku smjesu. Na kraju dodajte rum, groice i cimet. Pustite da tijesto, koje ete prekriti kuhinjskom krpom, odstoji otprilike sat vremena. licom oblikujte fritule koje ete priti u dobro zagrijanom ulju dok ne poprime zlatnosmeu boju. Zdjelu u koju ete ih odlagati obloite papirom kako bi se upila suvina masnoa. Na kraju ih prebacite u istu zdjelu koju ete iznijeti na stol i pospite eerom u prahu. Napomena: licu kojom oblikujete fritule umoite u ulje kako se ne bi lijepile.

105

Fritule (drugi recept)

Sastojci: 500 g brana, 2 aice mlijeka, 80 g eera, prstohvat cimeta, 100 g groica natopljenih u rakiji, 40 g kvasca

Pripremite kvasac na uobiajeni nain, ali ga u ovome receptu ne dodajete u brano, ve na kraju, u pripremljeno tijesto. Pustite da tijesto odstoji otprilike osam sati, to znai da s pripremom zapoinjete u ranim poslijepodnevnim satima kako biste fritule posluili naveer. U daljnjoj fazi pripreme slijedite prethodni recept za fritule. Na kraju ih pospite eerom u prahu.

Fritule od jogurta
Sastojci: 1 jogurt, 12 lica brana, 1 vreica praka za pecivo, 2 jaja, 2 lice eera, malo soli, limunova korica

Brano promijeajte s prakom za pecivo pa dodajte navedene sastojke. Jo jednom sve dobro izmijeajte. Oblikujte fritule na ve opisani nain i prite ih u ne prevruem ulju. Na kraju ih pospite eerom u prahu. Prva napomena: po elji moete dodati i groice namoene u dvije-tri lice ruma. Druga napomena: kako bi vea zdjela bila puna fritula, udvostruite sve sastojke.

106

Krafne

Sastojci: 500 g brana, 3 umanjka, 40 g eera, 30 g kvasca, 1,5 dl mlijeka, 2 lice ulja, malo ruma ili rakije (dvije-tri lice), limunova korica, marmelada po elji, ulje za prenje, eer za posipanje

Od navedenih sastojaka pripremite uobiajeno dizano tijesto. Pustite da odstoji otprilike sat vremena pa ga razvaljajte, na pobranjenoj dasci, na pola centimetra debljine. aom oblikujte, odnosno izdubite krugove (ovisno o eljenoj veliini krafni). U sredinu svakog kruga stavite liicu do dvije marmelade. Poklopite ga drugim krugom, a krajeve (rubove) spojite prstima. Zatim drugom, neto manjom aom ponovo izdubite krug kako bi se rubovi dobro uvrstili. Krafne pokrijte krpom i pustite ih da odstoje jo tridesetak minuta do sat vremena. Prite ih na srednje vruem ulju s obje strane dok ne porumene (dvije do tri minute), s time da ete jednu stranu priti u poklopljenoj posudi, a drugu u otkrivenoj. Prite ih s obrnute strane na kojoj su se dizale. Na kraju ih pospite eerom u prahu. Napomena: od navedenih sastojaka dobit ete 35 manjih krafni.

107