Professional Documents
Culture Documents
Euroatlantski
tjednik Četvrtkom...
Četvrtkom...
Razlika je vrlo mala, ali ipak indikativna, te na neki način potvrđuje očekivanja. Pretpos-
tavljalo se naime da će s približavanjem travanjskog summita NATO-a, na kojem Hrvatska
i Albanija trebaju postati punopravne članice, opredjeljenje za NATO jačati, navodi se u
Večernjem listu.
Spornih momenata više nema i sad se još samo čeka dovršenje procesa ratifikacije hrvatskog protokola o pristupanju toj asocija-
ciji, dodaje se u Večernjem.
Potvrđivanje tog dokumenta još se čeka od sedam zemalja: Francuske, Grčke, Luksemburga, Nizozemske, Islanda, Portugala i,
naravno, Slovenije. Neočekivana prošlotjedna odgoda ratifikacije hrvatskog protokola u Ljubljani zasad se nije negativno odrazi-
la na raspoloženje hrvatskih građana prema NATO-u. No izazvala je vrlo oštre reakcije iz sjedišta NATO-a, kao i iz Sjedinjenih
Američkih Država, koje su posebno podupirale ulazak Hrvatske i Albanije u tu asocijaciju, pa se "popravni" iz potvrđivanja hr-
vatskog protokola u Ljubljani očekuje idući tjedan. Zaključuje se u Večernjem listu.
Prije točno godinu dana prvi put je u redovitoj mjesečnoj anketi NATO bio popularniji od EU.
U siječnju prošle godine potpora građana ulasku u EU pala je s 56 na 49,4 posto, a broj građana koji podržavaju ulazak Hrvatske
u NATO-u porastao je s 46,7 na 54,1 posto.
Pretprošle godine za ulazak u EU izjašnjavalo se 56 posto ispitanika u Večernjakovoj anketi, a za NATO ih je bilo 47 posto.
ET/OPSA
Koristeći servis Scribd, naše biltene možete downloadati, printati, staviti na vlastite stranice ili blog, poslati prijateljima, ili jed-
nostavno komentirati i ocijeniti...
ET/OPSA
Euroatlantski tjednik
Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Posjeti
Kontakt: opsa@email.t-com.hr http://opsa.blog.hr
Broj 37., godina 2. EUROATLANTSKI TJEDNIK
Veleposlanik ističe da će posjet princeze Anne biti odlična prigoda da vidi ključne promjene u Hrvatskoj od njezina zadnjeg pos-
jeta prije deset godina, kao i prigoda da u Zagrebu i Splitu pruži potporu ranjivim društvenim skupinama i pokaže interes za zaš-
titu ugroženih životinjskih vrsta. Tijekom višednevnog posjeta Hrvatskoj, princeza Anne obići će zagrebačku udrugu Krila -
Terapijsko jahanje, Centar za rehabilitaciju "Zagreb" - Podružnicu Sloboština, Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SU-
VAG, a u Splitu Pomorsku bazu Lora te Mediteranski institut za istraživanje života Medils.
Princeza Anne drugo je dijete i jedina kći kraljice Elizabete II. i vojvode od Edinburgha. Rođena je 1950. godine, a titulu
"kraljevska princeza" dodijelila joj je kraljica Elizabeta II., u lipnju 1987. godine zbog važnosti kraljevskih dužnosti koje obavlja
u njezino ime. Kraljevska princeza godišnje obavi oko 700 kraljevskih dužnosti i javnih pojavljivanja, a posebno se ističe dobro-
tvornim radom. Obnaša dužnost međunarodne predsjednice zaklade "Save the Children Fund" koja se brine za socijalno ugrože-
nu djecu u Velikoj Britaniji i u četrdeset dvije druge zemlje svijeta i pokrovitelj je udruge "Riders for Health" koja pruža zdrav-
stvenu skrb u ruralnim područjima Afrike. Princeza Anne usko surađuje s brojnim dobrotvornim društvima poput "The Princess
Royal Trust for Carers", najvećim servisom za pružanje pomoći osoba s invaliditetom i kroničnim bolesnicima. Poznata je i po
sklonosti prema konjičkom sportu u kojem je osvojila dvije srebrne i jednu zlatnu medalju na europskim prvenstvima te je jedini
član britanske kraljevske obitelji koji se natjecao na Olimpijskim igrama. Predsjednica je Britanskog olimpijskog odbora te čla-
nica Međunarodnog olimpijskog odbora i Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine.
Princeza Anne u braku je s viceadmiralom Timothyjem Laurenceom i ima dvoje djece iz prvog braka s kapetanom Markom
Philipsom.
ET/OPSA
Nekoliko stotina pripadnika bivšeg Kosovskog zaštitnog korpusa, koji nisu ušli u sastav novih snaga, prosvjedovalo je pošto je
on nedavno raspušten u Prištini, tvrdeći da je tijekom izbora bilo nepravilnosti. U današnjem priopćenju KFOR-a s tim u vezi se
ističe da je učinjen određeni broj administrativnih pogreški, no da su one bile vrlo rijetke, pravodobno uočene i ispravljene. Ko-
sovske sigurnosne snage imat će 2.500 aktivnih pripadnika i 800 pripadnika pričuvnog sastava i u lipnju ove godine trebale bi
biti operativne.
ET/OPSA
Sudionici skupa u tome su dokumentu upozorili na to da je potrebno ubrzati europsku integraciju zemalja jugoistočne Europe te
su pozvali EU da 2009. razmotri završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom, početak pregovora s Makedonijom, crnogorski
zahtjev za članstvom te prijam, razmatranje i odgovor na očekivane zahtjeve Srbije, Albanije i Makedonije za članstvom u EU.
Naglašeno je da pripremljenost svake zemlje u regiji za EU treba ocjenjivati pojedinačno, a Europska je unija pozvana da ove
godine razmotri ukidanje viznog režima za sve zemlje u regiji za koje još vrijedi.
Ističe se kako će se teškoće zbog gospodarske krize, kako je dogovoreno, prevladavati ulaganjem u infrastrukturu bitnu za dotič-
nu državu i međunarodnu zajednicu te unaprjeđenje energetske učinkovitosti, zatim omogućivanjem dostupnosti sredstava bana-
ka u regiji te izgradnjom društvene solidarnosti.
Državni tajnik u hrvatskome Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Davor Božinović u izjavi novinarima istaknu-
o je kako je važno da su zemlje u regiji poduprle završetak hrvatskih pregovora s EU-om do kraja 2009.
"Hrvatska podupire zahtjeve svih zemalja jugoistočne Europe za članstvom u EU i zahtjeve onih koje to žele u NATO-u. To je
naša stalna politika i ona se neće mijenjati", istaknuo je Božinović. Ulazak Hrvatske u EU su, po njegovim riječima, zemlje u
regiji prepoznale kao svoj interes, kao što je i interes Hrvatske da sve te zemlje nastave svoj put k EU, jer je to, kako je rekao,
"zapravo ulog u dugoročnu stabilnost i napredak cijele regije".
ET/OPSA
Sve će strane nastaviti razgovarati, rekao je Swoboda i dodao kako će osobno pokušati pridonijeti razradi prijedloga europskog
povjerenika za proširenje Ollija Rhena kako bi on bio prihvatljiv objema stranama. Neovisno o tome koliko mogu pomoći me-
đunarodno posredovanje i međunarodni sud, naglasio je izvjestitelj EP za RH, dvije se strane moraju dogovoriti o proceduri i
pronaći se u smjernicama.
"Osobito se to odnosi na Hrvatsku koja, iako još nije članica EU, ima punu potporu jako mnogo zemalja članica i zastupnika u
Europskom parlamentu" kazao je Swoboda. Novinarima je rekao kako je premijera Sanadera izvijestio o tome da je njegovo
izvješće o Hrvatskoj u Vanjskopolitičkom odboru EP prihvaćeno gotovo jednoglasno, pri čemu su za njega glasovali i neki euro-
zastupnici iz Slovenije koji su "izrazili simpatije prema Hrvatskoj", ocijenivši to dobrim znakom.
Hannes Swoboda rekao je kako se na unutarnjem planu u Hrvatskoj vidi snažan napredak u mnogim područjima. "Iako posao još
nije dovršen, napredak je velik i zato je izvješće o Hrvatskoj pozitivno", naglasio je
.
"Svi smo razočarani slovenskim neizglasavanjem ratifikacije pristupnog protokola Hrvatske u NATO", rekao je Swoboda i izra-
zio nadu da je riječ prije svega o tehničkom problemu koji će uskoro biti riješen pozitivnim glasovanjem o ratifikaciji u sloven-
skom parlamentu.
Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je kako je ovaj Swobodin posjet još važniji od prijašnjih, ne samo zato što je kao izvjesti-
telj EP za RH autor prijedloga Rezolucije o napretku Hrvatske o kojoj će se glasovati u EP, već i zbog situacije koja se dodatno
zakomplicirala sinoćnjim neizglasavanjem ratifikacije za članstvo Hrvatske u NATO savezu u slovenskom parlamentu. Očekuje-
mo da će slovenski parlament u najbržem mogućem roku ponovno staviti Sporazum na dnevni red i da će ga ratificirati kako bi
proces pristupa Hrvatske i Albanije NATO-u došao do kraja", kazao je hrvatski premijer. Hrvatska očekuje da će proces ratifika-
cije u svim zemljama članicama NATO biti uskoro dovršen i da će ratifikacijski dokumenti biti deponirani na vrijeme kako bi
Hrvatska i Albanija na summitu u Strasbourgu i Kehlu sudjelovale kao punopravne članice, rekao je Sanader.
Swobodu i voditelja delegacije EK u Hrvatskoj Vincenta Degerta koji je nazočio sastanku, Sanader je izvijestio da će Hrvatska
učiniti sve što može kako bi, u skladu s ranije planiranim, ispunila sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja predviđenih tijekom
mandata češkog predsjedništva, ocijenivši kako bi idealno bilo da se to učini do kraja ožujka.
"Slovenska blokada pregovora i neizglasavanje ratifikacije pristupnog sporazuma NATO-u Hrvatsku neće omesti u tome da od-
radi svoj posao" kazao je Sanader dodavši kako Hrvatska zna što radi i kako je u stalnom kontaktu s partnerima EU i NATO-u.
Predsjednik hrvatske Vlade podsjetio je kako je prije točno osam dana slovenskom premijeru Borutu Pahoru poslana službena
diplomatska nota u kojoj ga poziva da dođe u Hrvatsku, no na tu notu do danas nije stigao odgovor. Naglasio je kako treba vidje-
ti koji je izlaz iz ove situacije u kojoj postoje dvije blokade.
"Situacija sigurno nije dobra, ali to više nije problem Hrvatske već postaje problem EU i NATO", rekao je Sanader.
Hrvatski premijer spreman je, prema vlastitim riječima, razgovarati sa slovenskim kolegom i sve će učiniti da se blokada završi.
No ponovio je kako Hrvatska neće prihvatiti situaciju u kojoj neka članica pokušava ucijeniti svojeg susjeda kako bi iskoristila
situaciju u kojoj se nalazi, a to su pregovori.
"Kao što je Swoboda rekao, postoji pravo, postoje međunarodne i institucije UN i njihovi pravorijeci su pravno obvezujući. Taj
instrument treba koristiti", osobito stoga što su se dvije zemlje o tome dogovorile na Bledskom sastanku Sanadera i ondašnjeg
slovenskog premijera Janeza Janše.
ET/OPSA