Professional Documents
Culture Documents
RELIG|JA
;*iti
280 282_
283 284 244 2A' 285 300
DREVNE RELIGIJE
i)d
rvu!!!E BEr.!G|JE
ZOROASTR IZAill
CIVILNO DRUSWO
301
GOSPODABSWO
_,3g?
SrNTorzAM
KoN F!lc|AN lzAl[ TAOIZAM
{;
D8!srVEN4lE!! lasl
POLITIKA 306
pRzAvA
ZAKoNI
NARODI
---jqq
110
HINDUIZAM
286
N'
luDArzAlM KRSCANSWO
288 249 290
312 313
RAT
291 &q4I!14
DRUSTVA
KULTURA
292 294 296
PI|AVA UUDSKA
1!1
28o
Druatvo ivjercvonja
RELIGUA
,_r:"',1i.t""," iar. bo2enska popraien n biia skupom obiiaia rnoralnirr i kodcksompodrlkutog u I|i,-,_"_i: vlersl<r nauk. obiinoz:Lpisan u obliku svete knjige, i njcgove i lcgendc, kro prite trebalu pomoji rrudrma ! ' inffu,i da shvrca smirao iivoc.r. svaka rcrigija svoje ima nazorc krajnjem o cilju zivota,
";t:,;,:t':
, ,, _ ,r. ^ i1 . . , .'
t l s u@ ! ! [ j 6la"iffilitfiI
IMALI I\4NOGO RELIGUA? svc icfij. t.k,) ,cris n.rln,)iili k,iiir{v) tRlxrrh.
BOG
wi,u,"iigi;" p';,,"1" 1o,";",;"1"r".gtu,g"
i l i ' i : , , i i ' , .I r ,r i . . v , " , i , . . ,i , . r , , , , , , . . ( k ,j , . l j u d i mi, r \ , 1. , ^ : . , . 1 , r ' , I r . ( i , , " r . t i ! i j ,,,. , 2 r
nici n,olnvonr(inaa.jLrs,om hoguzr prrnoi.
d r u g i r r rc d i rr . , ; rfr.,r l , * , . i , r . r tn r r , 1 t n
TKONE[4A VIERE?
Atcnti odbactrju vjeomnjc u sn nadnmvm bie. Agnoiticiprihvtajr nosuinost pGtojadja Bosa, ali nest j! ninajednu nadrusustnnu. ni Hunmi$i m njsto Bosl shyljajuljuarh Eum. Mnosi suljudi nnelisiou,i, rlir: rbe krtu daiprlt imrjuspirioatna
KAKO UEIMO SE RELIGIII? Mladi ljudi ot iino $jedurlisiju slijedciivjeovanjr iobrede vc.hr Elisiirdiecu rodnelja. uciprcdrvaniLmi
R"iisire
!9 mt jadl r,, htjadr 9ro nrLluna T8onLrium r4ontLriuot 3,0 mlLriun' no mfltllnd It mllm. { h Lilui. $o ooo
NUD|Lt REUG|JA ODGOVoR? SVE Kd nredi ljudi odnst jLr,oni podinjuposiNtjatiskovsna AJEOINSTVO RELIGI]A pitrnjarStoje sniisdo rivot{? Za!toljudipdtei liBosa? Iha ovrqdsk vode {upajuporvdlud Sve svjetske su rligije Fkulde natdpir.njrodgovorhi relisie usnjeebc :ldoBkibbii, nusllmaiski hodra, il Nojnatii. Doksuapadijatke trdl)oduino$Bogui sp$ od sijehi, ktoiojatke N vilc pEvodavnl katoLltkl kadliaL, .prskoplapaiski i budhlstlill okcnurc sm6poznaji iodobrdojLr cikluoponourog otl
rcdovnlk,onllako F kaaiu zono daopfe dLJeve stavitiDnad tfeba
ZASTO RELIGIOZNI? UUDIPOSTAIU Zrsonctke plibdnog svijcta svcmiftporicdle i surclisijskc osj.daje cirdvu kroz ljudsh pdicst. Drtrds zn{nosr notc obj.$ iti rnnoso toga, ipak N n ci s v c p l l j L i i d a l j c p o s c r u4il i s i j o m ab i , , d scl,iol,jNnili dosadit i svojcnjslo u ryijeiu.
STVARANJE SVUETA
Mnoge rcliti imajuvlasdru priiu o podrijdu wijeta i ljudskogroda.To su takozvane priie o stvaranju, testo namprenose i drevna shvaianja o dovjkunFgoruodnosu i prema prirodnom wijetu.Neki i u znanswenoj teorijio Velikorn joJ pnskuvidesamo jcdnupriduo swamnju.
IGKO IE IZGLEDAO POEETM SVUETA? Neke Eligije inajuslotene o bogovima surodili prid. koji wije!.Takoiu$Flski Aboddriniprialju o Snovibmdobu kadsuZemljon lunli oitski prctcii oblikovdiknjolike. da Judaian i k!&dsM sovorc je wijer n6so ,a je$ dan!
VIERU'U RETIGUE ZNOTV'EtNI? LI U Relisievdnon imju i $oj vldtiti [ilendli Tlko, pihjedc, kllcndd sdnjoamoiikoE nmdr Mar?prdvidr d. ie sdainja cpoha av*ni 2012.Hinduisrii budhisti vjerujudaje vijeme cikliiko, d! se$e sialnoiaova iada, ib vtjedi i a yijet. tuiimi i nuslimrni vjenlu u linemo viijemei konac svijeanaDm siainog sudr.
282
Dru'tvo i vjerovqnja
::|
DREVNE RELIGI:
Nekesu religije izumrle zajedno s O njimai njihovimodlikama, primjeri
, danasznamo na tim
:.::.
njihovihsaiuvanih gradivina ostataka i matcrijalne kuirure. Najpoznarije su nan drevne religije Egipta, Crdkei Srednjc Amerike.
TKO BIORA? IE
riEipaUi$ Noe bogr SrD.x Rn l)ikuivili $ soltolsL((,f, ovnujsl{ohinaL{l(oh gl$om. (ro no ro aenslui,t kod .Ltrg.vtcliih cligiji, j n i l! n,IlliFd,i rl, ulivxli lioslve riic l(,Lrlnihrligiji.
7..'r,,
.@
\.\. . ." ., l. .i
torq: r' f,ikullr i ,ro,mijr r t).jcn) r1 .! kvdh Kr{l\r r l \ l ( L { \ i nlL n r r ' i f r , i { , I k i l t r i [ $ ( r ( n 1 ( ? . , u l . i t t i n jc rhll, |ovl(r tr,(lx \r b y,r o eor(zJlu'r .
LI BOGOVI S NAMA? IESU STARI JOS r Ltrr\ ioii (hi^ rLrri ii i.rnmgriL(i ,inskilr inc h
br1or.L. lik) rr, tiriju .., si r)Lid(i Srri!yi !trr.rv.r (\ tri,nlnrn Zcf, jO ,,v.rni I',dni 'in:liin l),)ANjm,L, x n i L h o v , i D ( 1 , ,u w r i , r j ( i . r i I r i o v c r , l r rr s D d , L l i n ,(r! i f i i . . r r l i i r L v i i d r i r \ , i v r r i r , r , , , n t , i h i rd o N o n l ) o g rM . l ( r r ) .
j! rdyl rim.l rri. i^ sun!v. ntrtNi. tr.ii tr'j!!( 8nd L sr d ldvsko ri,in dilr lrnhNo m I lpm a jr rh! prin6 p rr({r.rcr v! G*! m qor.). p iimdiLm p.rr f. Fuj ido
ZAGROBNI ZIVOT
ivfisrodr sc iivot nasravlja poslijcinfiis !i,Da t joi dt nxjsL;'rijir, i ,cti8ija. Drcvnc ur vladrLc icsto pokrprli s vctikin mronvom kori$ib srvari, od n,odeh bLodov.r hruc de bi ;D olakiilitiff do n. dNgoD svijetu.
STo ro DUSA? JE
ilhosc rligjc vjerujudx t i.\j{ k! ponoti i icaoi, bozxnsl(idio, iij dio zo!! duion. Nekei!'ligijc, i pinjeric. hi, ,i\tiiLa,rj.,rjL, & lu!x prbiu u ivantr. l'o!liiosmri, dun scwraa nr rDnju u novomiijrlu, i i pak odlaziu tuj ili prkro.
LOKALNE RELIGUE
lokalnereligije imajusvoje sljedbenike samo nekojplemenskoj u ili kulturnojskupinikojaiivi izvanmodernog druiwa.One se
),ii,$
podvigx l)ofiiirenekog f,cdikr iligq.ici ! eftodiem trlkc (gc skupi,rc. l'oDckiJrc.i njio,i pokipij! nroi.
RITUALI
Poputsvih relisije!a svij.ru. i lokalre in jo obrede ili nrulle propisan ponuf,*r i rijaipo'noau liz kojih sezajednica povczujc j.ra.] i ,ajedniiki identiret. ObLedhr sc nogu obiljeiiri posebni ,ivoini obiixji, primjc,iccskhpaije br{ka, . J i <o . r lr. i i r r d o zr r p n n , " ,: . 1 . , ' " \ n " 8 . i 1 " .
284
DruStvo vjercvonja i
ZOROASTRIZAM
Zoroaster Zaratustra ili iivio je oko 13.stoljeta Kr pr. u danainjem Iranu.On je naudavao ljudi morajubirati da izmedu suprotsravljenih dobrai zla.Njegovje naukjako sila utjecao kasnije na religie.
KAKO POSTAIE SE PARSI?
Zurorritrs iliasrL\rram je bLonrrbeni Ltie,ir leEiiskogrorna. Krd lc to cinwo prop:t., ne|nsu s njdini sljedl,eni.i, pNlijc nnoso prosonx, prslili u I iju, gdjeN dobili ine P3Ni(,ljudi iz Po,ije(). Mladi e Pdsi, hd arie FdaD sodina, u vjc^r urcde arenonijon &non Nayjotc. > OBREO I{AV'OTE oievoiti.a dki p makusrt, na il sdu uicu,koiu omohiu tr ioj puti 0k0pasa rzdrmuzmolrv-A odmotaju Iako uvedu vjotu. u iu rtt stolapqh na k ttna ptedstavtjaju dobteijeat, dobtenlsli i dobtadjela, dok tti rcda na rcpu prettstavljaju s'ptotno, ba3
> FAMVAHAR ovaisimboL, takozvmi predstavlh hfavahar, besm'lnu aovlekovu a porcdno d!lu, ju, l rofoastsiitku'ells Njesov judsk ik !puaule vezu lovlekom na s
SINTOIZAM
Ime lintoizamizvodise iz rijeti shinto (,put bogovan),to je i japanska najstarija religija. joj je itovanje Bit kamijaili duhova. Za njih sevjerujeda prebivaju svimsilnimi impresivnim u prirodnimpojavama, primjerice vjetrui planiniFuji. u K p sEPO'AV|O stNTOtzAr ?
Nirl@re zn. (oliko je linloizro $ar jer nu sci,,ori liju duboko u plctpNijesri. Njcsovi N s ghqri denenri vjercjltno poj.vili pslije 4. sioljc& pr Kr. Iako sc veinu iinbhri&ih pobotnosti odnosina 4naljsl kanijc, iinbisri&i teksbviiz 8. soljeda spo,rilju inb6kc k{nije aduine a srl@nje Nijeo.
Godiinja svetkovlia mal5ud najvaznlil !intoktitkt dosadai io vjem.inos slku miesnos po kamlja ukama I prenosivom
KONFUCUANIZAM
KongFuai (,,UdireljKong<)u zapadnjaikojkulturi poznat podimenomKonfucije(Confuciu$, je kineskimudrac bio ko.ji je Liviood,551. 479. pr. Kr. Njegovo udenje do se odnosilo prije svega primjeren na odnos meduljudima,te je traiilo iskazivanje poitovanja prema roditeljima precima, i swaranje i kao harmonidnog druiwa utemeljenog vrlini. na
fiUIU tI UUDI KONFUCUA?
Kong Fftzi nije scbc p'ogldiavro swceh, i muiivro rr i e J ,i e t u e o o . , r o ; . 'v o r b i n . 6 r " d , N l c g . ' . . . ., i . ) , . . poslije njcgoye ruviliu&nici,pr saproiiriliu Ko,cji stud i slareloo duiu J'panu vijetnamu.Njesovis. djedbenici rlikog
hko kontuciFn(i sLave nc bogove, on ipaku hbmovimi popul ovosa ralvaiu uliu svoie u
KONFUCIIE> KontuciFv biLisu spk isprvi (iskth nam ieij.ir savietovanJu vhdaE. od ledna najpoznatiiih gLari: 'Vadai rcaeika niima u prnjeb.. siLom moDLnog
TAOIZAM
je Taoili ,put,,organizacijskonateloditavog univrzuma. Naibolii jett wuw?iiIi nrcin mislieniadielovanja i d)elovade beznapora. Ako sene trudimooduprijeti dogadajima niti njima ovladati, sworitiemo mir i harmoniju u sebii u svijetu. i
STo ro er? JE
lrincip Qi leti u koiijcnu kincskos i iivoia i yjerdrnja. To F kljuina Nr koja wdi lcmii, d e$oji s od dva komplendrdrr izrcn dusijc: jin! i jans-J.Kiiei su vjercvaii & Qi prcijei drisijddn putovima u .diem rijelu i da bole$ Dashjelsd seti purovi zas4dc. Akupunktun ih oorn ubodim igle.
286
Druitvo i vjerovanio
HINDUIZAM
je Hinduizam jednaod najstarijih religija wijetu na i najstarija religija Indiji. Onaje vile naiin iivota u negoli skupvjerovanja,nemapojedinainog i osnivata. Hinduizam razvija se polakoi looz dugorazdoblje iz mnoiwalokalnihreligija. 5ro,r ro SRAHMANI
Mnosi liMuhtinjertrju dr seiri re Emvisiosti kije jcdnaiep,omtnjiv. sNenct, trkozHni Bnhn,.n, v *vrhlaik silakoji jeseoilaUnivdnn itr koju e sv vnai. Hinduistiljcruj( daseljudskrdlia ponovno
ucikrusinaEISEEME.
ASVEII2VIJK
p'ednavLF 3'ahmana i leto d!ti kaoponofu mediladjl. 5NIVA PLEsA. > Bos vapredstavLla sh rkeranie nvamnF.ovdie p'lkbn ie ple!cnaiijeLu kako demona. pelLia a pLamena o(o niesa eneiiu w?uma un Prcdnavlja
Clanovisekte KGhna Haie pripadnic deraika su hlidul?ma lro godina Ameftiosiovao c Bhaktivedanta. u A. 0iinave 3al01960rh Kfthnu,lednu Vishnuovh od nkae.ja futjewtienia), dode a ime . i n i n o e- d e < n n d / / d r . o . r ' 5 h ! / ( . 0 " p o b d e ,d A
(ie stvoricLi srahma 5nilemo sa b atis shhhanom) aeti, tma grave bi mogao gledat sv da na nrane, zaiednovchnuom 0n s auvaiom I Shivdn razorlte ler rvortroistvo Hindukri,ovu koje Irinu , ro iestr obLika,,
REINKARNACUA
Hinduisti vjeLuju da;iva bi6a nemaju eno jedan ;ivot, vet dasuarobljena ciklusu u unnarja i ponovnog radanja, nkozvanoj&'ll'ari Liudi seponovno radaju viii iii niii u ii- -" " dmiwenisloj, ovisno o ponairnju vei u prijainjen,ivoru. UTENIK HINDUIZMA? JELI BUDHIZAIVI
Budhizrn ne z nm tienje o pdbjanju bosakm ni !o kakoje saoreneijer. On seihas,pmtonej koncodh nr hinduttiiku frcdodtiu o ciklnsu p.novnos edanja i piranje krla po$ta nitudrr ilioslobodenje b8 cillusr, ] ropo$ite od oslobadxnjcn svojih sljedbnikaod phlep,
JUDAIZAM
je svjetska religija Judaizam najstarija jednog utemeljena vjerovanju na u ijedinogBoga. Zidovivjerujuda ih je Bogproglasio izabranim narodom i obeiao zemlju, danainjilzrael,akobudu slijedili njegove zapovijedi. su pak One
izloienesvetim u spisi-"lEEEg.
K0Lr(0 vRsTA PosToJ! iupArzMA
R.li8iozni Zidovi dtelc udvijc ghvnerktrpne: se otudokne i neoiiodoksne. Ortod.ksi 7i{lovi berpo8ovon$ slujajuToN idr;c scsvihnjezinjh pr*ila. juditif, noddnom Neo{odoksni Zkiovi prilasoduju
,i!ot!.r jedni dru8i jurdoBr.. i it! Il:ElEiItrlg. KAp MrAptuupt PoSTAJU PINoUETN|?
Kdd navdil3 godine, djciaka sf,rflati l,oainju od'rdift,paposlije isroimeoogobrcda postije bdnikvlh (,sinrnpovijedir. Obrcd oivij. sc u ridovskob svcti$tu, toje$siidgosi, ta losa r srijedisotu slNotosdosadijr. u
DAVIOOVA zM]CDA> Saie'okbka Davldova zvii,da ie bilaebnia kaos hboliudalrma pdie orp ke2oogodha, ona matr nran a, rar PasimboLD raesklh je ulediiio pemena h lto k r a L i Dd , v m i e d a m s a0 simbo naelskol na Slayii dDavnoiranavi
TORA
jLdaizma N4svtiji tekst wori prprvihl<njisa hcbrcjsLog Strrog zavjcra, a zovu Torcn ili Knj;som gx r:rkona. oLrodolsna rradicijr smaim jc Lijc.i da Tor izmvno Bog izdiktirao Mojsiju. Na[oj sesinrgogi posebnoj U u nisi okrenutoj nala,ilijep,rulton ispis?! svilak ]trc. Jeruzalenu
SVETI DANI
Mnosetidovskcsvelkovn,e kroz godinuslave prolle dosadajc. njih od spomenino Kipur (Danpomirenjr), Paah(Prha)i Ro3-haiam Jom je subo, {Novusodinu).ldna od mjvarnijjhzapovijedipoitovanje (sabata) dam odnora. kao
STolE To sABAr-?
Subota s rar (D hcbicjskom ili labbath)iidonkije sveti dar. ona poiirjc u pcdh uncnurktr?rliskasunca raje sye i do $bdrjes sninja. Toje dan odmo.! kid nije dopuire. nikaLav rad iak d kutruje. on slali vjcrovanjed. seBog u sedni drn sNannja odn,Eo.
(devetemkakom svljeiniakul
288
DruStvo vjerovonja i
rnSfnruswo
Kdiani vjetujuu jednoga Bogas tri boianske osobe: BogaOca,BogaSina u i Sverog Duha.Zivor i poJanjelsusa kao Mesile. prije2000godina, od ockriva nam
*i !
! L-*
*-t r
t
t*J
1 KRIZ
lrrrj|flE.
i DE$SIE.
K,#ui vjerujl,
I SVEIT VAStLtjE BLAZENI, MOSW ovap'epoaatLJva kared6La16,rtoLieta ruska iz p'lpada pftvonavnoi kdtaBkoj i'adkljl, se Ial o86mk,'askeiu krornol Fu'opl, Rlmokarolllke od pape .lkveI njetiogglavaE oddiepio n, stolhfu, u
USKRSNUCE
Kriiani yjeruju je Isus da Krisrnidanaposlije smrtiponovno oiivio, nakon tgajeuznesen nn nebo nastavi da iivjcti s desne strane nebeskog svog je oca. Njegovo uskrsnuie izvornade sve za kritane,
BIBLUA
KriianskoSvetopismozovemo Biblijon. Ona udrutuje ;idovski (Srarizavje| i i [ritanski dio (Novi zavje|. U Novon zavjerunalazimo wjcdoienF o tivoru i uienjuKrisra njesovih i prvihsljedbenika.
RUKOM PISINA > SIBLIJA Prrie rskanhknjlsa, erc Bibliiu prephlvaLi supaZljivo na Latinrkom r sdkom, su To obiino aniLi redovni.i u 5amostanima, a pmdavaLisu ih bogatim i lkdLdvanim lludima.
Druatvo vjerovonjo289 i
BUDHIZAM
je Budhizam prije nekih2500godina Indiji razvioSiddhartha u Gautama Budha(,'prosvijetljeniu). je daonovotumadenje ili On hinduistiikihidelao ffiffi i pouovnom radanju, iznio te nauko izbjegavanju patnje. Njegovo utenjeprolirilo kroz se tiravuisroinuAziju.
aEMU sLUZr MEDTT|RANJE?
vtrujc $ dx ic tsudhx Niro ,rrz,u n,.dniLriuii podrablon bodhi rLi nediricijiseLadi poaiantr unurainjeE i viiesn niieunjr s ijst pmri nira od $ih nisli i$er no ih skFie. IMAIULI I BUDHISTI SVETE ZGRADE? ivlro8ibtrdhisri hmmovr isdiri bi nhzrll rosjcauju pomoi Bud|istiahsvd,$i no\"rie lunhiirr6kalinjesovu n ' , ' i L U L i , . " ' . n. r r r ' , l " r ' " i .r.. u koli0i . iwrj1, !v(tios{d. Klrcskx ltll)iN[i !(ii,, i { nn,golt: fitriiNl, hli.?vr,. t)ruoJ..
(na M a(l redovik t TarLan'la ni.l ror prepoaatllive haLje !alarove (r!re) boF irw u rcdovnllkoi cdn .i ^anoi Sansha, a Redovn. d i r c d o v n Gs v o r u b u r ! p d n e k az a p o t n i u d
KARMA
Rijeikarmrprcnosi mn iclcju dobra loin djclainaju posljcdice ovom dn i iu i Lr butluiimtivotima. Budhnri vjcLuju jc ncjcdnako,t,lj.r. da Ci p"qqUrdhe,k!:r{ kroz skupljetre nnosciivorc,ali ju jc uvijck
5TO TONIRVANA? JE
NnqM je prosvjetljctrj., 4la;i odobodctrj 3ro
TIBETANSKI
290
Druitvo i vjercvanja
ISLAM
lslamznadi pokornost Alahovoj volji, a slavi zakone udenje ih jet i ito prorokMuhamed svetoi obznanio u I |lr|lMlltltl. Sljedbenici islama zovn (,,posluini,,). semuslimani
."b
u . zENA
,,., ttmrrl
m tiLimu im u5hleruiu prrnju proma Mcki, gL.va ic a m ! /'ak ltovrrii pok !aii.
HADZ
I I ; i l i h i . l r l l u kj c h o d o t i i t c u l \ 4 c k u r k o i cs v , r k i n r r u s l i n n , i k o j c i o i k x k oI n o g u i cr r c b rp o i i b r l , j(l ,D u rireru. Or jc Jc(hnod lct sLtl,ovr ishmr os!rli ru ispovijedtrnjc !jcrc, svahodncv'un,olin.,,
5TO To CAsA? JE
A DZAM!'A DJENNEU, U ]MALI ok0l!! ov. afrika d:im ia z 1a.norea., Dodisidr ! D enne!. m k o i v e i l o h k d i n u . g o v n c u i e r o s i , r s r i d e ml e o d i r b i ! r e remLje, tsLedon podsicri m rvdavu a s m b o l5 a n i 0 n l n a . l i e k c
7ivortr Lrinin r
ta didron
KURAN
I ( , J ' : i ( u . , ' , ' i , . e ,r..i,;J . . . t . , r F , j , sedata je Muhametlu objavio A1ah. srni Kuian ujcdi,juje nuslimdf zajediiiltin jczikoni, sc jcr si moraju udiriar.pski bi mogtidinri da izvomAlalove rijeai. KAKO KURAN GOVORB
A pJe rij.t 4rri?, znaii{Do ito tueba r.cttnad,, zab ii, olto lro r pojalio te Mrhamedololr.vo odanorjr poaelo dr&o Gabrijel rddio: ,Reci.injl. KuH j. pdijeljen i . " ; . , . u , . , b : * , .g d .t , . " , , , m,sl$.,Na kiaju { NakoEsiha onake kojegovor da sad
BoGATo URESENTKIMN > Miog a primterci Kmn: dirgorere lmjchine, poput ukrr!trv:ireALahovih r jeil imo le po srbl !r6k iin.
( : . , 1 ri l i K r b i t . \ v d i n r r { n r o i , s o , \ r & J h [ i j c ! l t l ( k i \ 4 r d n i r i v j c n , j Li, j u j . s r s ( l o I L n h i n l (Arr.lin) nr nrl.sr n. gr ir porv.riotivi ioyjfk Ad.nl (Adrn) LJrrtdnhnst(om .,rtoblitr onr r. hih N.rine (l.iinr 610. M(Lh,,n.(] r,rllklh boiinsr :160 j. t. \vdlnr posvdioAl:'hr.
Dtuitvoi vjercvonjo297
SIKHIZAM
On je vjerovao svetost tteba
predsavLja SimboL khanda mnoga kljurnasikhska vjerovanh. je khanda Sana dvosjekLi mai isimboLhlnvieruu moaistine. jedinsrvo K'us pak prcdstavLia
:.,),.
. t -
KAKO
SimboLsiknske'cligijc i MjvM,,ijc njc,i'rc filireiijro j c I h L i N r n d i ri Z l x h i h r D , ( l , r t l i s v c rj ic k i \ l |nsro jc u An,rlNrtr, l' !njil)tr,irg,r(lio i(vrti grfu Ildn l)xs. r M njcnr sdjcl( nckod n,!(li(i'Msu,r N rl(. |di sutr, A t h r l i g r u j 0Z l i n i h { D i ' \ r I y i ] r S t r r u r t r f i o rk ! ldu krjgr (1,fih Sihib.
ERU?
cu,n Nrnrkjc niurrvro(h jc,j<lini rrin oMj ito sr i 4 r r l i N ) r s d )" . s i k l i i , c ) l cl ( u l h , a r , v j d t r d r r i4jc(1n.,trs.,lriif,r i,rvcLrkrji6c. s,!(lincjc i(ovinir Nrn,botiN[. idcnor]vir rvinr Sikh"kcXrlar grlje OrN)vi) inrtd r,/rr4 ilihhsovtonicu, *ihl,i ?rjcdno bhgoti,l,ori{lrai I sn,lu ful<,ga nanle. rLo
r sirhcp,mlcilivm mlcni
GURU
Kro u svim hinduistiikinr tradicijdn., i lod siHD rijci gu,rl ozi:rdavr ludrog ,otkNirelja svjerla lamc". Silihi u dcsccorici oaitclja doslovnijc, ili, i svojih guM vidc jcdinswcniiivi spiLirual plancn koji in jc prcdro Bog, pfenijevii i sa najprijcnr su,ua Naoalta, prcko njcsr na svcsikhe.
9ql!l{!y4lv!4 IlrlcA?
DestiEuru Cobhd Singhn wos je nasljednikr odrcdio ^di cnnft (,lna, knlisu") tuko d. podije njesa ne bude tivi[ grrua.Onije dobih hc Cutu Giind, Sahib, injezini , . ' . i ( u \ ' i i l i \ o . ,r r u p . l , a a . . ' ' . L r ' - . 1 . / | ' . poisrikojc pripadaju tivon guuu.
(ntrvrhu),suru: GobhdaSjisha (gore deeo) I Gmuacra ha Sahbi (u ecdinD.coLobEdl (olile strrtr rlar Krr5hmn, F posubLien <to * usprotivio zalo
292
Druatva vjerovanja i
FTLOZOFUA
Rijedfilozofija grtkom doslovcc na znati omudroljubljeu. 'lb je disciplina kojatraii isrinuljudskimrazunom a ne u vjerskim objavama. Filozofija uglavnom sc bavidilemama posrojanja, spoznajedjelovanja, i te odgovara pitanjapoput:,Zairo postojimo?(, na ,Stoje swarno?uoKakosetrebamo i ponalrti?r,
TKO BILIPRVI SU FILOZOFI?
Nijc roznatok:tr]'( rodih lllM,njr. Ziridnjrikr.rdi.,ji nluo poaerrk vctcukrograkc nlr ioe. u rnoir Rlu lhd,i lAJntordr, od 100.f,. Kr fr rrdilj.. l,hiNVr iAiiorerovrrizi,iitjrnjaoloEi.i. 1,.iodoslovlju. ktsiukrciji, di.i i lntnt.i \od. ,,Bhu ,nisio y.i
aovid * str:
en.
''
r >2.\ - - )
4.'.:! -Y:t=
0'L$crijsvijcri ljtrlrIoE lrosojrij{. tro a ut]tu od,.Ligijc.kojl lroiivr ni vicLi,ut,,ofija pnblcnjj0ji tin'l.icc Pitanlio,iho(I,). (lrtuti i sloboln. \oljc - |isurii $ srjJi!(r Ltlofilfog (,rzlorros)
\,.*","**,"
STo To LoGtKA? JE
ti ilb?ouiiicloEikr t)osufr rzil)l,rnI dob,os.Jbj(g riii',i,rzn'iilirrir. J.din acDrh l( rsiirli ri r( tov f ihjcr f,ilwri krko!c iz dviicpfcnri((tncrIorrvlto dxdc i,vqririljxr altljuirk.l, o (lnii,S{,luN i{Njdl ic i , S v in , l j L i s n ( i i , , r l i j c d i ) S o L !j t u 1 ( n , , . cs r
ki :njccu Valkanu, ic dleLo ta riEkogs ikahRafadc, 0n. prkazuF mud,a.c raznh z epoh. k.o kolce! bcarenenskoj u akad.hili U rodi!tuv d no PLalona iArsrokLa 6dubLlencmspravu. u
NadnehyoElon l&om dl:e se SLoboda LtrosimboL iberanedemok&iF. deje koje su nad.hnuLe amalaku borbuza neovkno5t 1776. mzviLi emoprkipoLitilllfiLozoli, su ! p om rcdtrlohn Lo.ke leai l.cques
Bhagavad (,Pjesma Gita cospodnFl eddi (rshne hnoge flozofske nspnvcirmedu (Vshnuu judsrom i ijesovog rku) bLskos plirteLja a'luie,Krchin] prekr Mvicr anr
5TO TOETIKA? JE
L,:tile nolalna ili lilozolijr ilozol;ld jc disciplm{ kffaiLte koja lkt(oljudi stnnju hoelnc$NNc i nzlihju dobro odzli. Jcli izvor lrepo$rog poD.l.nj. osjccdj durnosri pBmr Bogu ilivlalritog utruuaiDjcg osjcdrji? lliakc htinennu -opCcnirc u Nih dfuiwifrdi6re govoredi, isroanj.iki d'!is! dutnost pi.mi'r I , . zajcdnici vileod, is'icu nipadnji&ih.:ii..'
I .'l
I
j..i.:
DRUSryA
Krozditavuwoju proilosti u svimkrajevima svijeta, ljudi su seorganizirali skupine u kojesusevodileistim iivotnim pravilima. Druitvo je ime ito gadajemo takvojorganiziranoj skupini.
\ldl
Nanc.nin
r;;:;i",", I
I
vtadati .iito st I
d'tltva.
,1:;;;.,rr,,,
eFrrfianfiflIlDlltlqtr{tl
codine 1939. Nienalkoiic f opae ! bo, yulei znamcnitiBdtnsk koi ic savLic, zid .Ddvaiao istolno Tapadnonlen.tko i dtulrvo.
I IORTA ODASRANE, ZA MRVICE I\i}SE ZA Nekismatolu bidtuStvo da mo6Lo sNrbitiTa dobrobl *oih aLanova. rh ovasLika lusrira so.iiaLn&o shyaaaniedrultvo a btasostanic da nd samo klase, dab sanosarrcbaLojlniati (Natp podrLtkomr te m ,Ane.tki rednc s zboinipLakd19u.snubhdnitkc z sL!rove")
-9*..,
'x
.x
\
ll,ayi5u samoiednaskupiii d, su ,p'avir nihovadtu<tva
DRUSTVEZNANOSTI E
DruiNene zrarosri u;emsnisluptuuianju iivor Ljr i u druiNu.Ekonomisd u prouiavaju gopodarsko djclovrnje gapove?ujuljudsk;m pa s ponilanjcn,. prouaMjud,ujwenu Sociolozi srrukturu nodaDih,ajdnica i nje,inurjcoj m ljudc.Prcdner p]k arinmja anrropolosa su kuhuni dmirvena struhnux rridicioDalDih druk.lva. ZASTO SUDRUSWENE ZAJEDNICE KORISNE?
BrzigosD.d.4kirai do lojcg j. do!lo u 18.i 19. ioljciu zJN julu.i rrtNrijskot rretu.iji, izurao j solenrc dn,inenefnn,td,c. Delsene{Lse n$o$i nzvile lQko bise objan,il. t)oiljedi.e pron,jdr i rkupili tih d iNu l)rn* funr oneponaru slivdd rir.io slorrn. dtulsenr pird,jr, od ku ntrnih mtikr
5roir ro emnoporoeU4t
r . , i - . , , f l , p " " 1 j . . f , " , . ' . , ' 1 r . t , , . , , , 1 . . . i j , ,. , i . ' t , . t . . ,.rlik.l,ri.r.cr..,1 r,..'..,'r. ed.,..h4t..igt: r r ' 1 ' . r , . . i . , k , . r " " 1 , . d . 1 . .. 1l ,. \ , 1 ' , . . i i i i r , ' . . ' . . r . koj,"rjcdro ^vcn)o kuhubn), i ro rr|o! r lokrlrnn dNlNiNi. Njc,in jc ciljbollc h^srijNMic "ljudskc obirdje
MARGANfi fiEAD
296
DruStvo ivjerovanja
KULTURNI OBI.AJI DIUEM SVI'ETA
'i.:r
KULTURA
KLLIturu iine zejeciniikcvtijednosri,obiiaji i vjerovanja koji
. DAN NEOVISNOST
i knruitrriii, r D(Ld,ir i{(hrolor jr zHiriLi sid\L{c l n h L r L i ! r c i l a l N . L {$ r ' , r i i i ( b s i ( I r j , p , i n j d i . ! v h 1 ) l r n r t r \ k r l l n . o ( l v i j i i tlr) oa r . r r i \ y i j { t u , o i f r k n j L r l i l j v . i i l ( L L I L t r n ir ] L ( r li i , r i l o , r l n i r riki! {i,r L r n l l N i t { L t L r , I " i r n r ( , i . .i u I n l i L o v . ,.
hlaju po6
domoriub ..
IVIUENJAJU KULTURE? LI SE Kdrft.tniiu tina povtsri inlusvrJn,nu. @1'{ ' 4'E*.'y;;!tj:1g,in:1:ii!,. r,'onjd,chrlur
no8u lzrri ih,r trultkne promjercI rrrctu.ijr Kuror.s. n,ij.rj,Jr ir toticijr s.lNsnn Lutffrd,r Jr'rn je !lobahib lt.,i,rril(.l jr I ohkilinie f ut.ytrnjr omosun,tu!dm,lirjdf N j{r la upozriiu d,!s.
\i.iin, rj r otrxsr urorlari n s.i! ltuhunl Onir. ul,lj.JU ktursvojL, obrelj,|ft, ol,.(lc lob{:rje, udridh*r, trulstft mlik i ltnz /rjdntik! tdilt, fo!il6l. Lj ir \rejoikL turi Lte iko,nolu i knjlee, rPrcrro tij{!rjr i elevizite
TRADICIJA
Rijitndicijau pravilLr odnosi sHopobiiajai vjerovanj? odrarrvaju se ni koji zajedniiki identiret skupine. Tradicija prenosi koljena koljeno se s na rijeaju
zAiToPosTojE TMDICUE?
Tradi.ije poisto izviN iz duboko ukdijerjdih vjercmtrja, ilisu jedno$rvno izniiljene u nekon rentrtku povije$i. Posbni dogadiji, popu Lratjsskih polork u Yelikoj Briradiji, Drnrahvalno$iu SAD{ i Dina Basiller lranolskoj, p o d . c r j u j u d . n ' u . i ( J e n e o ' i e h . J , g 1 l r , ' , ' d . .j . p k u njinx budcGjctrj hjcdriikc lelrutu rovijcid.
(CHAJD .-AJNA CEREMONIJA > ! lapanka l6di.ionaLnom pred kimonr uglednim zvodi lainu.eremonlju. sonima ore ie vnono:ena nlom praviLa. upnvllaiu mnoga Nckad niome, ostalo, se u tomiLno l:hravaLa dobrodoiLi@,
lEztK
jezikon- skuporn Svaka kultura komunicim djti,znakov^sinbolnpovczanih i gLamatiLom. Nnsvijctrpostoji 5000jcziki. oko
> ZNAX ,STO,( ovaizirkkoi vozatu ndreduje stane, dd mpsan i.lir dbpskon m sslerkom. Nle3ovo aalenle, medurim, flleliob?naiiule bd prcporatliv niesov obllk,
SUBKULTURA
porituraznovrsnost |to dopuitaju nrnn1im Mnogi sloiena drudwn tako skupinama swaranjc vlastnc sLrbkulturc s prepoznatljivim lonadanjcn, vjrov,ojima istavovi'na. SubkuLruLc modu,gl*bu i likovnu Lrroz iestoutjiu o.rrnatltnu kuhuru. unjclnosr
!ql,E-I9-q4!9:MM4
jNm l^di koji*i! ul,udcrju, trdiqlonridoltneui ivsrim ponekid s. frlvilior ,ivora pddruiuju primjeLice brndanu, 'norociklistidkin d,/ll,4,g.l' popur ilijapamkinlz,{aaza. hnrle Te obiinossnnjLr vlaurusrbkukunr kojas ellikujepnvilimtr oditarj,, tetovaiamr, slengom glaz.bom. i 'I lojdms i upddljivi iovio,naauju zi i aldiovaFoos ^og tdpadrb$ibaDdi. U sh,bi mlddN ltuluE, kro tr slftajr ,sus$ np&, i6b secjeo urjemj
TKOSE PRIKUUEUIE SUBKULTURI? Mnosiljudi,neose nhdi, prildjutuju sesubkdrui mdi iTaiamja Nojih ituersa
i idenrida. Tinejdirii adolesentipote$os Fogu slaboidentificiRti vijedno$ina iineresinr madboga s - iud' d,Im pr/ro.n; d,Linvi.Ji oiii.,on,l v . ' i . c i n g ] . : b n i m . p o ' ,l i n l o i . i \ n U o o { , u da medtr njiha pomti osjeaajpdpadnosti. Subkultu . roE ' .m<lj:, ul ' ' ot' i, nr o' fu fo klo,ros p -r
r AMRHIZAIV II \'TLIKOJBRITANI]I? Parkqska subkuLtum koncem r97oih meduadoLe{entima biLa le viLo omlljena. 0dLikovaLe io grubaI btra rc.k.gLarba re(okim su sa qihNina. Paikdskamoda, rojm bh im boFnjem ko! i je I buieniem kote,odbacvaLa matiane kuLlmne vdFdnosti, proiivbdit.lia i drultva. bilaje upftvosavBen znakpobune
aitl
:'l
300
DruEtvo vjerovanja i
OBITELJ
Obiteljje osnovna jedinica druiwena kojapostojiu wim druiwima,iakojoj jako varira. struktura Glavna svrha obitelji, a seobidnoswara vjenianjem, jesrradanje , to podizanje rece. d
STo To ,NUKLEARNA. JE oBtrEU?
Izft ,nddca,naobitcll' ozhaidr ajediictr sNNljnu o d g J l e F / 9 1 r n ' . l t l - u . ' "m . : " , , . . . .f , r . r i . o \ e c i . . ( O r ' ; ( s e o d , . , J . . . h i , . k . , o h , . , .r t t r . , i o . , . . k u , o j . , , . . ,e p Lbirlii I ar'.dnnr d,u.'\', \ed"a1 .t!.Ffl1 p,"o,Jen.. poputrdioda iviie bakovr, ddele su do latuobiteljisd $no jcd.im lodireljen.
,$
zbognaprerka nedicneie veai dio iovjelanstva vi svedu:e. : Iakose,a starit idanas bdntr nnoge obleLi,sve h vlle:ivi
Ht DUsKo vjENaANlE r
rhd.ionaLnoh ndusko vjentanje ie 6posravrla samovezu tmedu muua irere, u tivolu iove obiteLjivelku uloguigju i rLanoviobireLiiiz kojh
RODITELJSTVO
lznedu rodirelja djece, biliTdruteni i pa rodnjen ili uwjmjen, uspostavlj?jedinstven. vezx. se Rodirelji djeciosisuravaju hranu, krovnadglavon i enorivnupodriku,a i pripremaju zx njihovu ih uloguu druiwu odr:slih ljudi. Ponekad o djecl se brinu njihovipravni skbnici.
POTRAZI
DRUSTVO CIVILNO
Mnogi ljudi smatraju sebe povezanima zajednidkim interesima s drulwenommreiomkojasepruia izvannjihoveneposr,edne obitelji.Ljudi seokupljaju sezajedno da borezanekuideju ili organiziraju bavljenje sportomi dokolicu.
ZASTO STVARAIU DRUSTVA I KIUBOVE? UUDI
Napscu boglrijiN dllilsiNa ljudiinrjuvrcmor iza rktivno$ikojc idrlc i,vrn olcilao$ovnihekononskih iobneljskih prjNjedce unjeaDst ulogx, za ispon.Ulxal u klubilidnriwos dNgimljudinuhtih zrninanja srviq nove medu veze ljLdina.Neka, takozranr rlobruoorna dn,!!r, pohrru ljLdinr u nsolji.
TTRGOVACKA ZAONIGA INDIAI{KI S o g dl u d i \ l L p p o c l . d r ' o r " d o . o gb o g d . d d o b o . D " prdko svrhe lakorvanih zakLada iLif!dda.iF, zaklade fimrciFku daju podraku vriednim projektima,tako, pa prnied.e, poddavaiu prcsnme razvoia i ,altitedkoLila
STo To VoLoNTERSTVO? IE
K t u b o \ :d u , - r d o b , o ^ o n F u d , , 8 , Nojih ciljna slanjaju na md trepla.enih ponoi.ika ili \olontera. LjLdi seprihvriaju ralaosa poslaato no l j o d ' , . ' : u , 1 . r E . , p .i n J , r . . l o ' o t " o u l o r , " g r drugima. Volode(eo more ljrdina pibavni i mva pijaeljstva ili ih usivdid n nekon ndnon unijetr
Gddiie1935. ddbrotvoha !dtus, LiveAid dBiittaLa ie konre{ yedstyae i u VeLikoiBrltani nitakav u SA0! da 5e namaknu :tve gladiu Afi.i Pripijenosulh koi.emta mnogisuljudidal svdj filds, pa se lako srupllo60 hiLijuna dol,h.
JO2
oruitvoi viercvanja
EKONOMUA
Ljudi rade zajedno uzgoja radi biljakai iivotinja, ....i: vadenja sirovina zemlje, iz izrade predmeta zadm'l:,. koje
s"lj"EEE[EE!!fi[,
i u usluinid;elatnorti-, l'i
popur bankanwa. tl<onomiju go.podarrwo ili wori j t|F---f-,Liffi t-El or\rrrorcrla ra\poorerrsvcga r ioga.
sroErq!4!g!joME IqrRAtllq
U ekono,niji ponolcllunl koji po Dclojoijenintrdcobu i Nlusc, k.o iljudi koji ih Qr izr njitr flaiajr cijcnc odftdtrjezrkon ponudci torfrinje. ALo l. pdh F jxkx, cilene $tu. Akole ponudr vclile, citeDc rj!. A_ko lx .ileie prdru frnisko, proizvodaiiupLrfilu !.atriuju
'litiircje
STo ToTRZTSTE? JE
u cLonoinijimjcno kotem 0r kuri if,ldanii mzmjeijuju ilsluscri r)vrc. Sezbivmji ia diirr mbu ponudii totatrja r n)l)l i urhga. I)okfcie
,i
p
i
o v a t e m ! i d i j i r u l n p e r eu b i er a y e b r e L i o b L t : i l o t ' j e . t . o r t o s Takav kuiii poeo ncsmalra so dilet0m cttonomskos sunava.
!qKV!!y!tR!Mr9!9{llqlq4!4lEMg
LJtradicioorliih ekonomd(ih$tlviN ljklisNri koje nn ftbaju protvodeu nahn l(oLiaindna, aviirk (onoito qnl nenosu l)oroiid), pbdrju u mjs n rgovinskim vcdinima nx Lrr,iomr. U flxnskin pivrdaDu, vcainom ekononskih djel ionine uprxlljdj! niprratn. N(kr ni ll'ilne sile,ncgodtaR U,njciovnim susrvinr ieke su dthtnosiu udhinosi prilrbih wriki doLdn,sina, pri.rjc.icejavnin prorheton,upnvtjr ddan.
SToNESPADA EKoNoMUU? U
Kuini posloviidrugeltui.e djela!,osi nc uhk u ekomnski s6rav ako.(ko nijezanjil plaaen. Dio paknxcionainos dol,orka koji se(ponrakonito) ie pijN!ujc, pripada 6ko?'mtr sivuelonohiju. u
OIZVODNJA
izvodijaje troienjc sirovinr; nda u cilju ja ko.isnihdobxra.Slako dn,irvo snrra
' sfgl!fqj99PoD,1!!IL!4!!
p o d r s n o r r . l l \ ? F o , e . . , \n . ' J ,r!, h Rst g.stuh$\a u prviLL,ns nov,ri(lnr .mjesta, dnc i viic.oy!x kori potLonii NNu pa toioi ri. 9r, osin ogr, ssxLxyc(lnvr ia irSe $1h.. f,iDlLftL , , . r . . r D , . , t r : r , . ;i ncdfL. f,lniti.e (gLoziro()l i i fov.afti jv tnr(L
(|J PROII1ET NA'VEC KOMPANI]A MtrI]AROAMA 1OOO H DOLARA) I{A5OVNA PROZr'ODNJA ^ ove.LrtomoL,iLe D,oTvodc m falmodcariioi lvon iNor p r o a o d i D L n l i .A d o m d s N e j mmhiF rrike 5mrl'rtr to<kor Drozvodr c. Poncid rdro!iini pPron ) r,.lcni, I rd d! i! tukoDroirl vih
!!:!!l!
!!!
ay7
onmlr,idr nr | '.r,
POTROSAdI
('l(Njel(iLoii ku|!jc R)l). i uslugczrven,o j v t ) o ( , o i i a . n rl.\ 4 d u r j i h u l ) r i j r r h o c a i n ,ILu ( l l , 7 , r o i ' o s y io n i n m r . i ! , ( h i , t , s r r I r ,l ( u p o v i . o n ) ? , ' l o v o l j i v x r i , v n cp o L , c l )z i h r x o o n r,,n D o r l o c i odjcionr. l'rctvo(liii frcrxju rrcdvi(hLirdjc p o n l i i . r d r b i p , o i , ! o d i l ir ) b u k o j i a . s c p n x l i v x r i .
Pd,oni p.5ed(lrLmivei! m0i m t:iti,ir ! mnoro tgovro. l4nogo Lalce)iri kad c tLo:mo mnosoprozvod: .lem, ]e kao.primj.,r, m p rra( m t,r'imi.
c d oo 'o'.:.
m i e d n 0 n . i . i u , t rd ' ! g i p ! r d i l o i i l i a y i 3 e o k a . l a n L
304
Druitvo i vjerovanja
DRUSTVENA JEDNAKOST
Sociolozi pokazali su svadruitvaraslojena podijeljena su da ili Lrslojeve setemelje kasti,klasi,spolui etnidkoj koji na pripadnosti. Zbog togascneki ljudi u dfuitl..Lr nalaze u povoljnijem poloiaju,ito dovodido druiwenihnejednakosti.
zASTo NEKA sU DRUSTVA PoDUEUENA? *.",g,"r i,. DE@.1. * ""r,.,r-. pon,],
Nekeosrovnc nrike bedn ljudnm mog! lrjecati n , ' r i l u \ p o l o a ju d h i n . n u r h i r e r r hr , . R ' / l L l e b o q z ulo8cnntkrca itene u drnj! i podiza,rju djc.c.
RUSEN'E MRI'ERA> Kadierko hLeitom i !pomoiiu yuii Rzirku i drrilvetu Lrarieru.n. I daF rorfti drugim pjevii slevicWoider bivU anqilk predsledirk SiLtcttrron rDrel 5u aLaddl pr!preke I doii do rDleha
K$ntkisum\1 | kojem nxslj ,lo kFrcntcniivc sc dn,iivcnc ulose, dLcvnil. hijcrifhijrki n,'trvkojessc lljcdbeni.i dt. hhdukliikc ,rlisije Ldiji hko kr$ioska u pLiPidnos t)oi(tu osisu{lizep$hnjc, s dluse ofr, $knc,lluJlhaonenosuiujc svos t)of(vljanle dLuirrcnos poloiaji. Uledinio$llih drulhfr ljudldruirvci poloidikl6ustlctu nrderleu, i paur oni n.d!tin, u tomllu.ajuipaLdoru iudi,
ovalje ma Peruanar iho Fdan iz soemogmnoitvaliudiito dili.m svlieta tivo u bjjedi, bu dovoLjno noviaza,ado!dlrauiF osnofih poteba a koj. prema podacima uiodinienih naod., tyoretreiinu iovjeianstva. Stumain lrudjtr pravlLu maj! osraniien pfttup lkoht!tr i ?dEErvenoj skrbi.
SPOL
lravLjcnje rrzlikr iznedusfolola jc posLjcdica dmitvcnog p,epozrnanjr i polriaranjr spolnih LazliL<a izmedu nuikarrcr i ienr. Oro moic dovesti poljele poslovd, snd,iiva,j. do rcLavnopLaurc dLuirvcnihiansi i dnrltvcned;skriminrciic. PRAVA? IIIAIU LI ZENE IEDNAKA
idi'nl godnr ndrlc nDoei urnr hko N, ,enr I protuliLlh p,"u, (j(ifrl(xl sNovtr idxllcJc niircni u mjrcion (Lljclu rvijd, l)(J( su rcdjc sr zrltoninrilojijrnn jdi,jktr,70,Nx uiinile dosL,pfiiinr po nlikc 11,nk.i]., ,rlN Dlso i f,iro posiedoqnjrino'ir{. ,arc ni idrlt! ncj.dnrltozr$upliefci ! drtNr,)j !lutlJi i trlDn.nonl svij(u (0 $ zr isti torio n{o t,Lrifncnriic.d n iki,x.r.
^ZENAu MUSKoN1 SVUETU Muiriir s! u po! idi prsvoiLiposDe. ro i rihl jrvrju vriu tjdctu erru Niprldir . 1|r oloq .. medt m smrlo blor podli - kol rp b lE 5rsi mii ii lpre rop I Mry Lle web,(ni r irl Al,or!l@ 5/I{. nrrlrr.i. rborom!rs(urytr0 iuirih dana rzbjalu trarni5ke b.,Fre
BOGATSTVO
n t i s l r k o r , ( t | 1 , n r L ,, r l o b t u i n,ir n d o j o l c l i k c$ , o ( cr o v c l , ili l,,rk otivrjr u oL,itcljsl{o,n .$1jc(lsnn,.Njil,otu ior b(,grtnrc
,,,1'.'i.
'.
ul
Bogdst!o0noerLnre liii di ,b!tu kiko a.:ivjdi, nobodii ll !d oetu ituriJ roiJ spdavairri l llu(]. Bogal 6 n tosi d o m r . d L ' r .t i o ] c j ! l ! i m r i v o r , l g i h r d i ! ! i n r i n r d d ilo th'e 3to odLunLrr re klp l. (om
RASA
Rasajcskuphe Ljudis istim tjelcuim otllikamr, ptin,jcticc cnom koiom snatLadalekomanje ili plaron hoson. Danasserasna pripathost, n,eduLim, i vriron od cmiikc, r koja sc rcnclji nr sroj kuku,i, Jeziku obiiaju. Ta u sc dvr pojmr iesto b,krla, jcf j. zbogmerjcs mijcianja irsa, n,r f,Dxdnosr .csro bila nlcntiina etn;ikoj.
DRloa$nvlierx ol viie oialiil do|im,.d ltoji[ svxka imsvojL,luhumu trrliciju, zrvdro nultiediikim. \rFo{ ! prcllom $oLjfautrn)g, nLtu,.goetriika drulan Folulnrxh ' , ' ' p , c , o d _ li - , i r i ' r . . . 1l j l l rLufn,rmr, ldl(o bi s st uogle reNet$o rr ijrti i njihou ',i.i luit.dnxke irns u drulsru. fil,
3o,5Drujtvo i vjerovanjo
POLITIKA
Politikom nazivamo proces upravijanja druiwom i stjecanja vlasti.U tom procesu mogusudjelovati izabrani politidari, u kojemslutajugovorimo o , ili neizabrani dlanovi vladajuie elite.
l d,rk&{je hi pmccs ftunjenfosut)m.l)t govo no o cvortrciti ilinzvotu, gdlrkrd p*eksplozt.n,pr gorornno o rvoh,.iji lli preok,ttr,. Vrlikc F ndijc ohr.ije N odisnlcu s D-u,Fnncuskoj. c{,i$iikoir{usijiit(i,,i.
lo{oj. dvijcoimy,rc wsrvlisti: ddnoknisk{ tro,nM'r. i U dc,nokf{skonr drun{ jviodksliljuli{ jdultr u olluilvinjll o toDck.l(oaeseutLrvlj{injilioyoD zcnnjon,, gli$i(iinr nobodrinr irc tborimtr ncku ?i
(nlcn.lkos pa{ameic) bn.iu scpr0poroialio, icslyak to prednavLla brcislre11 kti Buidenas posja !iediiienia s nolneizdpadie Niemalke
'?
DEMOKRACUA
Denokracija(ito na grikom znaii rvladavina polidiki je sustav naroda") u kojemljudi sani birajuvlast, pravilu pLedstavnjl<r u izmedu rznih politiikiharanaka. republikarna U gradani birajui driavnog poglavrra, dok u monarhijama birajusanovladu. KOLTKO vRsra pE!-Ol(RACtipOSTOit? E
Po$ojc dvijc vne denok&ije pEdsjeddiika, u kojoj btra.i binju pEdsjednikr aon incnujc vladu(kaoo rEicukoji sADr,) iparlahenrama {kaou ldrmiji), u kojoj bnaaiiznvno hinju lldr liomck,d not vladrrii prdsjednikir frrnjinske$nnke.
3TolE To REFERENDUM?
Ponekadsenekejrko vrine odlukc rc prcpuitaju
I Ntuot{MA{DEta uMc1llE 6tas NA svol tzBoR JUZNoAFRttKtMMA pdlaneniahib zdtupnicinu, negoiznvno bi,xiiDr, (od
izboh, b li nosusLasovat daaokuZe svog svi lako ihe koji nonju u phvih tra izrano pionje odsovorni s sno hididitdtataiikal nagLasatkom iubaleg. u zapeAtenu Lhtlau o p'avlLu a sLaaie lLia poiedinogdi iline. RefeienduhonseobiiDoodludujc fiunjims kut taino, se ddaaku iu,cLasovanje le u kndldaraa stbnriku (popis il lttu kandtdda srbnke). kojr sctii! osnoliih pev{,lqo iddavnom suvdenitdu. iodne
GRADANSKA PRAVA
Gradani demokratskim u druiwim otckuju ravnopravno sudjelo\rnjc politidkom, u dru$Nenom igospodarskom iivoru.l,ravo ro sudjelovanje na zovemo gradanskin pravima. jamtepravednost Ona dtuitvaprema svirna.
MAnnx u,lllR mG
lmdkrn.q rt.9, - it66, dobrowlino dah3lobodul m
> ZENE PROSV]EDU'U . Zene A.ehu, ndoicrli,prorviedulu lirokih u protiy u ovlast lh ie 3ro 6d $rbiaiia pobunienlk zoo?, doblLa vlada. suovlastiukinuLe Te ghdaislapravi. nnoga osnovna
STRANKA
Politidkc stLanke se swaLajLr zrmpanjamzliditih radi interesa. mogubni ekonomski, Oni druiweni, vjenkiili kulturni,pao njnm ovisii predo&ba o tomc loko bi druiwom rrebato upmvljad. KAKO SWARAJU SE POLIT|eKE STRANKE?
is6je kad ljudi sisliaiin politiakin Novasftanka ?rkljuae sepolirii.d nedovoljno uljcrcnjima da zdliru a njilbr nk$c, par timc odhir poabrvitisami. Oni tada napravepopis cilj*, - trlozmi progon $m,rke F m temelju njesa tnie sldove koji ie ih dov6t na vlst. Clmwi aranke u pravilu glaovanjen izabiru vodu. pdput Sthnke resto oddavaiu veLik I nge, m ovdg kojem se na su pobonki bici! senranaikivode, nagraduiu iiskazuju lntercsi.
308
Druitvo i vjerovanja
DRZAVA
Driavaje podrudje jcdinswenim s zakonima jeclnom i vrhovnom r4aiiu.Moderna driavaima svojuvladu,oruianesnagc dliavne i sluZbe sluibi vladei driavnihzakona. u Driavnar4asr pravilu u upravlja policijom,a nasebe prcuzima orrguo ikolsrvu, i zdr.rvsn i u f)riave u prlvilu rmaJusvoju r
TKOSVERADI DRZAVU? ZA
D , d i E . { : o b , \ . ,i , \ " , t , , , , . g , . ., ,, .t r . , . . . , .. . l v . i , 1 ....,,1. . .t M . d r n i e / n : m r , , r n . i r r . i . r, , , . , . . t . .t . t i,. ,.. ,..,1
Dr:J!a piia luie oprcmu otuianh 5iag.. rako i., pImjefte, n , v o l a m q l k o sm L r : n j r kri, r R a p l dn a & r e m D d d o a r a . ako ga re faptuviLip, latna konDanla, iprk ro ne b rpleLa E,
:tl
D r r , ! t p i . i i ! l k o L s L l o d l j . . c r j v i l | d 0 s v c u l t ! 1 i i, o ! o d ,e. noll.n. Lrilnri. tr !(o slvo slvr i troLovinutrrdi! nris!, J 0r, )oFaif Sospodr!( tusl
POREZI
je Porez novac ga wnke i pojednrci lto plataju dr;avi kakobi nogh djelovati. Iravniporez plaiaju pojedinci prihode inovinu,I neizravri pore,iv6 na i su uldjuieniu cijentrdoban i uslusa.
pOVECAfl pRlHODt? KA(OSESNdAVANIEM POREZA MOGU POREZNt " 1*;.1.; * 1";.. ",,6" M n o g i e \ o n d(,i., m l m i r d a . "" i , " . i . * * a'. iuzndju porehu je godh{20.$oljco stoptr ddijsivcic poezne prihode. osamdcserih topoveo deiiki predsiednjk Ronrld Rcry{n. cospodissojc ojsiio, {li!e zbogslabog piljeu polez{ddavnidus skoro podyo$rutio.
poTRoS,qtA BENaNsxot puMpl ^ opoREzrvANjE NA akoddava prvatnm smatd jevoink da automobilom atetia
h d'u!tvo, le mo:esuzbiialldDaiiem naben,n pob ona porcz benzin potite Visoki na Liude kupovlnu ir nailih automobiLa mdnje koii t'o$.
DRUSTVENA SKRB
j Drulrvna skrbfinancijska pomoa ljudimi u nevolji. moguprimarinez4osleni, Nju zaradnsposobni i umirovljenici. Drulwenorn sklbimoiemo smatrari i nelrc besplnrne driavncusluge, primjericc odriavanje ikola.
LI ZEMUE POSTALE IESU SVE DREVEBLAGOSTAIIIA? S".r.*r'l^*fr{"i p"fidaku odluku torc koliko o d. sklbi iskdzivati snd.triDa. svojih ?oliticari nspnvljrju
U doba ekoiomske mnogise pomo! kize Liudlza obdtaiu drtavi. NasLi.lsu ne?aposLen gEdaiiNowyolka aetaiu besptaritboZifnirutal koi na ,a volkeekonomske (1929.-193r) seD sAo-a rtLa ki,e prct ittavtm kola svtjelom. o lonc kolikoscdfhva hom brinurio iovjeku,a koljko on s.Dlo scbi.Nckc,cnrjc u rMrcju nem.ju euG zx do!rvenu sk'b,fr levolj'riciovisc hilosdnji. o
CENTRALNA BANKA
Ddav: koja ina vlastituvalutu irna i sLediinju banku izdaje koja novac. Sredisnjx bink nasroji rcgulirari driavnu ckonomiju utjetuai kanltn na stope. je osigurati Cilj ekonomsku stabilnosr i sprijeiiri nagle skokove rasra opadanje. iz u
9Io ,E To KATVTATA?
Kanaft je cijma novd Tko ieli posuditi iovac prinjerice ' r d .L u p o n " n . { ^ B l L p " E p o . , o , r o g , o d r " , . d r.,.1 vije negoito je posudio, i h se razlita zovelonro. co(dm banh objavljuje 4konrnu sopu, b jc" qnovnuku{u, kojes o.da ost te ba e pridr:.vaju
r FORT KNO! KENTUCKY, sqD Rare zenlie imaiu.a,Lilte valde(vatenov.a), niihova vrjednost a se nekad odred prcma vaLa je ajednlakom sandadu nalu.ledna odradafa cenrblne baikeddrudtvanie aeneke kotko vaLute u odrcdiom papirnati imao poLognatu. lrenutku natDiilu.svedd1971 biti svakile dolar svoj u Dio5erogzlata Cuvao Forr u Kioxu.
t.r"
-'ri,,
./,-_
.r li
^ .:l
pov*pteko oalu
\)mbahzna
*.]
.in
'.t::
::::'r:*
'_i&
tazniatank
"1 '
"::i;:.:,i:
vaEa dwguie o
u1ff"'-*:i:'''"
.1
. prosvied . Lludska prava3r7 . Politika POTRAZI ttl Globaln; VISE 316 306-307 Drdtvo 2g4-2g5. Dr:ava3o8-3o9
312
Dtultvo i vjercvanio
NARODI
fujednarod,kojapotjeieod rijedioroditi,, (kaodtoi nacija potjeieod latinske rijedionatareo znadenja), istog oznadava velikuskupinu ljudi ujedinjenih jezikom zajednidkim ili kulturom.Nacionalne driaveoneu kojimaprevladava su jedan narod,a okruiene su . Mienacionalne sudriaveoneu kojimaiivi viie naroda. izmijeiano
aEiuu SLUZE NActoNAtNE DRZAVE?
o ovnaje mdljr naciomlne ddayeoiuvinje nacionltnos identira ik tur.svc ddnokJitske dd.ve onbsuiuju shdaniD. di sani q,&vti.ju nojom sudbimn, i adida je *"ledr,".eai,.,rs,"dr,.od\,.i.k.E.."r,,.,n.;-,t.,.onirci.o{L;Ljr{-/..oa rlornu)r!/bu.\r4\neGdrr\rvonoic\nnomIi"u(onozebnt..,,,.""j..",.,,...
TDIALOG MRODIMA ITIEDU KubansLi pcdsjcdnik elcr*rc (lijcvo) susdu r { yodom sasovjet*im Nikiton Hruiiovon(dano), pri pott,isivanju sponzunu plijaEljsNu o r963. rakvisptruuni ja.ajtr ha,odimx. rdtrcnje medtr KAKONASTAJU NARODI? Krozpovic{ nrodi $ na"rjllin{ nekoliko a. ndii Neki oa$dli ,ezulrat k{o gcogruAke ;ohcije, knou lnglcskoj. I)rugi, trAustnliji, kao M$dli suuslitdqnigmcijcjf,pdijalsdikos i iirenja, 4njenjujuii posrojeie nabdc. Drusi $r
trastjili rul)dddrjcmvedih*1$dvd ili nnovnim
scbolca svoja poliidkatnva. suorgrni,inniudrixve, Ako onda njihovi prcd$ivnici qtoviskc i kukume sldlpdju spuuumekm ivojncsarere.
GRANICE
Gmricaje crmkojaoznaiava prcsraje podru.Fjedne driave, porinj a sdje prodrutje druse. Gmnice jasno su ozna6ene hmma, no u sturaju na prijateljskih ponekad i na terenu. driava, ne Sporne granice su 6esto budnoiuvane inaju pogrinitne i pr;jlaze srrogirn pod nadzororn. ZA5TO NACUE SE SPORE GMNICA? OKO Nacije ryorc serica uijcdndti u sospodarkon, se oko zbos da kukurnom isnrejLon posledu. $ i rudnr VaiD bosasM pod kojr njnn kroivodc njinercku. bre, koje Grnice
s u prdilu mitijaju novima. Rijedak sluE daone odno dijclcnarode, je neso$, oni uz gkhicu isto iznijeimi, nipose ako jc ona Dajala rdspadomrckc veaeddavc, io v imo
RAT
Kaddriavene uspijusvoje sporove rijeiiti na miroljubivnadin, iestopribjegavaju i drugimoblicima ratu oruianog sukoba. driavcratomznajuosvajati zemljui prirodna bogatswa. Jake Gradanski rat odvijaunutarnekedriave. se On je kulminacija politiiLih i etniikih trvenja.
q lqllolELr !4lq!!4yl!{
Crv$if k,ilosoqo HdrriDumnL lhbdxj{o biri zdLaKvcDr ilutbr ?r zbinjavaqje Rnlcnih u ru. codinc 1864. jc lmtl)i\ur rnr ienwskr kowoxijr koP bih i.. ' . ' i . . . . , , , < . ' , i . . o , v r . ' . , L , . o l ,i i i r j i l htu pdrte rc orsutu i h! iiid'o po$upanje rmjenicima s , , i l m r r . l t c k c t r u I [ k , ! r , p o s i , i o j r\ v o l i h i l j e ! r c
r$., -E@llmfi,,.r,us]j,'
dp rih
r NAORUZqNI PROFESIONALCI ?aiaaene dra!t p,orivprolvnlki boreoru7an se m $igimi kopnen0m voFk0mL momir.0m inikopLovslvom. Neke ddave primjr,nt SirdI me Amerlk. Dd.v! iVe ki B aitla mi! p,0fciomLn!rcFku volnke koiima rd ie p p rdiipo{o. Drugeak, rnjeft. Knd r,,trc, volnkedobivaiu i06l!nicm,lo F5l obuiayinlem
loRU2)E
slupi nr nudoi . vqnaoprema onosutuje bosaum ddavama Etovanje 'laLeko v$uuh gmri.a. rusla tvan ova . p0dmonri.i rajtui iiivcaeF podmo6ko ripa
p L o v Ln a i v i e l u .D ! g . l e r o m e l a r ie m a o i posade. 150iLanora .
TERORIZAM
Al<o skupina pojedinaca zalJjuiida wo1e cilFvene nroiepoiriaidrtcaiseuobitajed
p.,v:l.f,,oJ li m{.11,.,ocp^i, , c ^ , r , " , , e tJ p o ( ; c / r . d " , i / T o n . T e r c
p,injenjuju nasiLje ljimc p,ijere xi poshvljaju.i svoj zahtjs(. NeLiod njih udanju sarno poliridLc na protivnike, drugin bimjui|tve. no
3t4
Drultvo i vjerovonjo
sih, prinj.dce Europska zajednica, mold. ojataju dabi s. moglcop j.ti mcidkoj hodi. Mordr ! 6!cdi{rc zanimanja diljcm Nihta dodcboba
Reaio
R'ZAMNJA IE'E UI U Kad kon@m se hladnos urulto 6ta sovlelsklsavez,nlegovl nr 5! gkir.ahai:ilkiulennose nove dtave,U Ceteitltsu m povell rdlsuzbllanh rusklvode Gt pokreta iadonal za
GLOBALIZACUA
Powrietku hladnogratapoieo seradati golemi globalni ekonomski susrav Dollo je do olaki.nja medunarcdne qovine i migracija, a velikesu wrtke prodirilebaze ditavon po svtetu - donostisvijetunovo bhgostanje, ati i nove nedaie. Globaliacija osimtoga oznatalalirenje zapadne kuhure. KAKVE OPASNOSTI SU GLOBALIZACUE? SruanjepdpuroNjeskos rriiia, to je$hlaoskojc
obuhuia bai ee driave, silno bi ohldllo poslovanje, ito bi dovelo do poboljjanja sniije kalitete zivota. rvomrre aulomobiLa u ktneskom Ato se, medudn, iz tosa iskljL,ie neki ljudi, noglo bi doil d o p ' o d u b l n i o i r u t n c d , $ i r 6 L n b o g a n qi . i , o ' m 1 , . uoblr2jenljl. podi:u Kompanije \,1a,I bi .c o,im ,oEr no"tc pob,.nu.idr ctonutuL fa6, golenil konpadta ne usrczi phn iovjeta poiedina. r WORNICE INOZEMST\II U
KADJEPOEELA GLOBALIZACIJA? Lr.z ,globalizacija( pui pojavio scplvi 1980-ih godina, ali ogovina njetskim u &mjedha po6rojijoi k nenos od dob!, r napose pojacala s! u 16.i 17.sloljcu se kad tsovaiki inperiji lonusala,Spaojokke, Ni@k i Britanijeo$ojili wijer. Stapoju Njetskihriii6 urelike iepomosl{ indb',ii'l nolu'iir u lt. joljeo. SvleBl'seirsovie usporila dn sjerskaBt. i i,ndlu njih, a J. icpolovno pocch,r,i kontrT lq80.ih. je! porkraj o
MEDUNARODNA ZAJEDNICA
Predstalnici zemLje l9l svijcra nsraju r i nsrilljrju u nznim foru itua, primjerice Ujedinjenimnarodnm i svjetskojbrnci. Te ztnlj{!o,e 4jednicu ru,od3,koja polakq ajcdriikin sihn,x,jeiavariglobrlneproblenre.
V SNAGE ODRZAVANJE MIRA ZA vit.c rismonl uled nlenih -r:;ir smt nFk u nhr podruiia odD.vanla Fdi nra VoFiri* lrdirrcr h Mtudi I prriu rubm, aiEudFju
ijel: .
at -,
Ddr
-ol
$.
ZASTITA
Svakr ddrv. moLlliouri rekrk.rv srruv obrancza zairnu sojih gradana. ODxnorx r;Npol'rgari sredstvima odvrrhnjc uapada, i sLcdswimr zr aLi obNjcitavanj:r noguaem nrprdu. U norom sjctskon porcrhuporrcbr o zazrjcdniikonrobnnom nanicic pojcdniin zcnljrmr mcdusobnu surrdnju. POTREBNA] NOVOM U IE LI OBRANA SVJETSKOIvI PORETKU?
lo ok rhdjlt Hhd.og tur mnogeu e dLzwepomdrle drcyoriv.rru lJdon,Ju ip.cusmje'idnovrcu so.ijihc sluube, iskoLhtiti lJ.i'njdi.(, zr s,,bijanjesnomxlM g!, \ovij.svjenki l)o.cd.lt,mflutnn, ivoio noyenrperoii ipodnLajr oqrotudiljrii, svijcQ, N, l9r5 irolkoviobnne pr
GLOBALNI PROSVJED
LJUOI KOIr Profl\C OrzJvno]pullucr 5e
. i prowjedovari. Mnogase,medurim,
:okoWlKoffil iffiffiffi
svijeta. Dcvedeserih segodina su pojaviie globalnc prowjednidke ., r,1 organizacije, su ujedinile prosvjeda naroda. koje glas svih
pROSVtEDNtCt? KAKO ORGANtztR4U SE GLOBALNT
;Pojdtihjnj.fL,o\Qnj! tk, iLmQrjcd.nj! kommila.ijl. primjeri.c,bos.amji r.rc,,(r, ,olilkialoje s(rjrje idrutivanje u.ilju rJaltudi 1!lirn:ko8djclovrij li pb$ido t,. n! rn.l. ... ,{,. '. .id,i."" .,. i-,i.,.
DUGOVI
Bogarr zcnrljc su posLrclivrlc sironrrtnin,n. novac Zl,o8rosarxjsi|lnnalDiji stanovnici svijctrnn,L.rjo vrrriti I00 bilijunrdo]rrnnddi|.I l' ro joi jz iprczivjcri. si,o,rriinimi hko pobjca; bijcdc. Zrnr ,rijc MOGU SEDUGOVI LI OTPISATI?
tc su /!mljr dosxd drl,lMled{oroprt po(o dug,r zcmrljx u rorotu, r orc N scnur,r pri{rlc or(triri$ic6loj tlgovini.Lludi (oj re borc,r sninlivirjc 1ihluAovxirtl!ti bidd ih se!to l,ijc otpi!. ir. riir, ito u, n,rnjr r!jeri
ZASTITA OKOLISA
Koniparij kojc iesrolo rcle konL<urirati svjetskonrriijru aesro na ie poiruju pr;odoi okolii. Prosvjcdnici vodc kampanjcda biga zaicititi od oplsllosrikoje don6i ijL,dsko djeloknjc, p,injerjcc od one.iiaenja i unikayanjahabiraia, ro L,spdlavljinjon medurdodie kdnrci. i
DtuStvoi vjercvlnjo
377
LJUDSKA PRAVA
Prava je svimljudimabezrazlike koja priznala svjetska zajednica zovemo ljudskimpravima, Poslije Drugogsvjetskog rara Ujedinjeni narodinaveli ljudska su sva prava uravnoteiili i ih s pravima driave.
SWU LI SESVIU POGTEDU LJUDSKIH PRAVA? Neka ljudsLa prihvaiilc $r pnE skoosve kultur i politiake
i r * . d o l " r d E " l o i , p o r n r .| J . ^ , I t r . . r r p , t . r . : t e dobodc, p,imjerice pQvona sudjelovdrjc izl,o,imi, u pdhw:cm ii( od nekihpram Loji r tidu ckonomskc i dtuiNene slobodc, uino r.ynopLavtrosi ;enr.
STo TosuvERENtrEn lE
ld&ve inajr p!ar, lso iro ih imriuipoledincikoji bai u niimitive.Pravo ddave donosiodlukc da bezlanjskog upLitanjr zovebo suldenoitu suvscnitetom. ili Sunercno$
{i
TUNVERZALNA DEKIAMCI]A I]JEDINJEN]H NARODA
Poiediie oGaie.iie, p mje'ke Amie(yrn(emalroial, biaie pkva Lludska politavon,viietu, podisiut 0vaiie tamprient pod'layalu vLadavliu TaLibam Nadan10,prosinc 1943, svleck3! vode obznanlLisu!ledhjen da prava va:ezasveiude. narcdDsLasal nstveia liudska koia ied tu iiezindm s donogenju sLdovanja iu od suzdDal Sovjetskl Sdd,lu:ioatitka Re0ub lsa!d lrkaArabila, lka
I s
lr
IVIOGUKRSITEUI U PMVA BITIK,{ZNJENI? UUDSKIH Mcdunarcdni o ljudskih aLori pnvinn doprirato
neduna@dnoj zxjednici okrivipojedihe da politidare alok orluie ljudska na pqvr svojih gndrna. Mnose drtave, medutin,, odbijaju lakw pinjenu Dedumrodnos p&vi, d ( o : ( o , h . n m J,r, b ,o n r 1 o 8 1 "^ J J ; i , i. r / , . i . i . ij , J , \ ' . i o pN{, icgouplnanju njihove u unurr{iDjc l)oslovc.
r MEOUNARODNI NAAGU SUO U Poled ddave ne p svoie luibeprctiv nadtuslh nol ddava gradu nosuDnilelpred [,ledunarcdn u nzoremskom Haagu. sud je orLobodlo odoprurbo NaNom bsiodaniu 1999. z sud NAro lto saie hiijelalusoslavih ju je proluakonito da bonbddiGo.
HUMANITARIZAM
Humanitaizanje shvaaanje izftd yesa srdlja dobrobnljudi. koje Tako hunanitarci, primjrice, smaraju lijetniciu raruleprijareljsk da nnjenike norajulijeiiti jednako brilno kaoj vlastite, obaziruii n se nimalo politi.kerazlile. na HunaDir?rne organizacije u dobamtova i kda prurxju vrlo nhu pomoa. STo To NEPR|STMNA PoMoO ,E
Hmrnibmc org.niracije, pdmjeric Cneni hit, mogu uh,iti i u ahaena podruija daponosN mjusotenijina. svesezara@r *rdr priom udlju dre ih pnrhd nepd,tmu pomoi - to je$ pomoaiwin ljrdima kojimaonantda, be ob'ie .d ' o k o i op o t n / k o , a , , p : o . d , t N * . , : n " d u i r . t - u r " , L T " . - 8 ] , r 4, jc prisune, pa pomiu smo onima koji sbje na njihorcj politiikoj $nri. A POMOCHMNISTIZE U GTADNI]VA cddne:do1. bosde zemLle s! darcvtrh hEnu afs;nistanekim proscma hianu. tbiesLicma Svlelskog za oosredsNom prcd tiudima bjeze mtomI dDavnlm koi llaleniem hitno hhnaiicta voda krcviad gravom. i ie pdrbia
UMJETNOS ZABAVA
5!!{A8!TV9.
zq
322 323
!8ra!tE.
KIPARSTVO UMETNICI FOTOGMFIIA DIZAIN ..
MluzlKL . ._qlsaNJq
TISKARSTVO
338
324 14
326
$[zEyNoSl PlEsNlsryq
KAZATISTE
12f 32a
330
K|NEMAToGRAF|jA Plscl
CRTANI FILM IGRAEKE IGRE KUCNA ZABAVA
SPORTOVI
352
354 356