Jane Cobbald VIKTOR SCHAUBERGER ivot u uenju od Prirode

Jane Cobbald

VIKTOR SCHAUBERGER
ivot u uenju od Prirode

SADRAJ

PREDGOVOR HRVATSKOM I Z D A N J U

9
ZAHVALE

15
PREDGOVOR ALICKA BARTHOLOMEWA

17
UVOD

19
1. NASTANAK V O D E N O G A AROBNJAKA

23
2 . KRIVUDAV P U T D O M U D R O S T I

29
3. OSJEANJE ZEMLJINOGA P U L S A

39
4. JAJA IJAJOLIKI OBLICI

51
5. RITMOVI IVOTA

61
6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

69
7. KAKO STVARI RASTU

77

8. IVOTNE ENERGIJE 87 9. MATERIJALNA RAZLIKA 99 10. NASLIJEE, N A D A H N U E I VIZIJA 109 1 1 . PREDAJUI TAFETU 121 12. U DVADESET PRVO STOLJEE 131 RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER 135 IZVORI, VEZE I PRIMJENE 143 KAZALO 149

P R E D G O V O R HRVATSKOM

IZDANJU

D A V N O J E

R E E N O

- jezici postoje da bi sc ljudi loije razumjeli. Rijei ne mogu

uobliiti cjelovitost misli niti prenijeti sve nijanse znaenja ili kulturnoga konte ksta. Isto vrijedi i za definicije i sve druge izraze koji tee t o m e da precizno opiu neku pojavu, nakon to su je prvotno izolirali od ostatka svijeta. Nigdje takav problem nije bolje uoljiv nego u pokuaju saetoga opisivanja o vjeka o kojemu govori ova knjiga. Drugim rijeima, nemogue je precizno defi nirati tko i stoje bio Viktor Schauberger. tovie, u suvremenome poimanju svi jeta, kojim vladaju specijalisti za razna podruja, to je jednostavno nemogue. Viktor Schauberger nalikuje osobi izvan svoga pravog vremena. Vjerujem da bi nekada davno - u doba vladavine moda dubokoumnijih doktrina koje su spa jale umjetnost, religiju, filozofiju i znanost u neodvojivu cjelinu, to je danas ne zamislivo stvari stajale znatno drugaije. T k o je, dakle, bio Viktor Schauberger? Pokuajmo sa - znanstvenik. Doista, ako je znanost disciplina koja pokuava dokuiti istinu o prirodi svijeta oko nas, Schauberger je to doista bio. Ali opet - kada bi Schauberger saznao da ste ga na zvali znanstvenikom, vjerojatno bi se uvrijedio. Po pitanju metode, njegov je p u t spoznaje bio p o t p u n o razliit. On se nije bavio analizom, razbijajui p r e d m e t u sitne dijelove da bi na temelju djelia pokuao spoznati neto o cjelini. On je pro matrao cjelinu sa svim njenim neodvojivim elementima i vezama izmeu njih. Tako je otkrivao temeljna, upotrebljiva naela koja nisu imala usputne destruk tivne uinke. Kako i bi? Bila su to naela Prirode same. Stoga gaje njegov put vo dio u p o t p u n o suprotnome smjeru od onoga kojim se kree suvremena znanost. T a m o gdje su oni vidjeli mrtvu tvar i mehanizme, on je vidio inteligenciju priro de i iva bia. D o k su oni vodu smatrali kemijskim spojem, on ju je smatrao i vim biem. Do biti vode nije bilo mogue doi promatrajui atome od kojih se sastoji, njena se priroda otkrivala ponaanjem unutar veih sustava kojih je bila 9

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

PREDGOVOR

dio i koje je, prema Viktorom shvaanju, animirala, bivajui neto nalik krvi or ganizma kojega znamo kao Zemlju. Kao i mi sada, tako se i Schauberger suoio s manjkom izraza koji bi opisivali ono to je otkrio. Stoga je morao sam skovati novu terminologiju. Ne treba posebno naglaavati da to takoer nije pripomoglo prihvaanju njegovih ideja i razumijevanja svijeta. Razilaenja, animoziteti i nerazumijevanje sa znanstvenom zajednicom bili su neminovni. Njegov put bio je put intuitivne spoznaje funkcioniranja cjeline. Schauberger nije mogao shva titi kako akademski ljudi (osim asnih iznimaka) ne uviaju oigledne stvari koje je, uz to, mogao zorno dokazati i demonstrirati - bilo eksperimentom, bilo uinkovitou nekoga izuma nezamislive efikasnosti, utemeljenog upravo na tim naelima. Stoga ih je smatrao neznalicama. O n i mu nisu ostajali duni. Ta on je bio tek lugar, neobrazovan ovjek koji je veinu svoga ivota proveo u umi. Zar je to ovjek koji e davati lekcije desecima strunjaka, znanstvenika, inenjera i profesora? Stoga, da ne bismo uvrijedili ni Schaubergera ni znanstvenike, pokuajmo ga nazvati - filozofom. Doista, znaajan dio njegovih zakljuaka doveo ga je na trag velikih filozofa povijesti, od antike Grke nadalje. Usporedba njegovih zaklju aka i zakljuaka nekih od najveih filozofa u povijesti pokazuje da izmeu njih skoro da nema nikakve razlike. Kada se ne bi znalo da je rije o neobrazovanu lugaru, ovjek bi pomislio daje Schauberger prepisao misli Platona, Heraklita, Pitagore, Keplera, Goethea... Osim toga, filozofi su umovali, ali na temelju svo jih zakljuaka nisu stvarali praktine izume. Stoga p r o p a d a na pokuaj opisa Schaubergera kao filozofa. Tek filozofa, u ovom sluaju. Stoga pokuajmo s - izumitelj. Taj pojam doista ima p u n o veze sa Viktorom Schaubergerom. Bio je inovator i izumitelj na mnogim poljima. Na popisu njego vih izuma i inovacija nalaze se korita za sputanje trupaca, brane, konstrukcije ko rita rijeka, vodovodne cijevi, alati za zemljodjelstvo, letjelice koje su mogle levitirati, ak i neke vrste free energy ureaja... Pa ipak, on nije bio klasini izumi telj, nalik, recimo, Edisonu, koji je m u k o t r p n o m m e t o d o m pokuaja i pogrea ka dolazio do izuma koji su funkcionirali u okviru poznatoga znanja. Kada smo ve spomenuli Edisona - Schauberger je bio vie nalik Tesli, intuitivnom geniju

elektriciteta koji je izume stvarao na temelju shvaanja kako funkcionira sama Priroda. On je stvarao izume, ali oni su bili tek posljedica otkrivanja naela koja nitko prije njega nije uvidio. Schauberger je shvaao principe cjelovitosti, ali je bio i konkretan. Usprkos tome to je toliko volio boraviti u umi, on nije nudio povratak ivotu u umi ve tehnoloki svijet zasnovan na p o t p u n o drukijim na elima od danas prevladavajuih. Istim onima koja vladaju u umi i na svakome drugom netaknutom dijelu naega planeta. Schauberger je vei dio ivota proveo u frustraciji. Njegove ideje bile su toliko drukije od svega to ini suvremeni znanstveni i tehnoloki idejni sklop, da za pravo nikada nije imao priliku n a m e t n u t i ih. Sto moe jedan ovjek protiv bu jice? Nita. Ili ipak moe bar neto? O n o stoje Schauberger i napravio - ostaviti svoje za misli i ideje onima koji dolaze. Jer ideje putuju dugo i polako - ponekad deset ljeima (kao to zorno svjedoi i ova knjiga, prva koja predstavlja Schaubergera na hrvatskome jeziku). Ponekad i stoljeima. Nadajmo se da ovo potonje nee biti sluaj s Viktorovim otkriima. Toliko slova smo potroili, a nismo definirali tko je bio Viktor Schauberger. Moda bi neki apstraktniji izrazi poput filozof p r i r o d e ili znanstvenik rene sansnoga t i p a , bio manje neprecizan - ali zato ne bi bio nita vie precizan. S obzirom na to daje Schauberger bio ovjek sa sposobnou pronicanja dubo ke magije prirode kroz prouavanje vode, moda je, na kraju krajeva, izraz koji ga najbolje opisuje upravo onaj po kojemu je i postao slavan. arobnjak v o d e . Doista, bio je potreban arobnjak a bismo shvatili to ta obina, svakodnevna voa, tvar koje oko nas ima u gotovo neogranienim koliinama, uistinu jest.
K R E I M I R M I A K

10

11

Ovu

knjigu posveujem gospodi Ingeborg Schauberger,

iznimnoj i odlunoj dami koja je vjeru u svoga svekra odrala vie od pedeset godina.

ZAHVALE

O k o ove knjige pomogli su mi dragi prijatelji: Jenny Mitchell u Australiji; Wolf gang i Susanne Prock, Johannes Stadler, Jorg i Ingrid Schauberger te gospoda Ingeborg Schauberger u Austriji; Curt Hallberg u vedskoj te Alick Bartholomew, Nick Raeside, Denise Tearle i Gill Whitehurst u Ujedinjenome Kraljevstvu. Za hvaljujem svima, a osobito svome partneru Nigelu Thorleyu koji je bio izrazito dobroudan za vrijeme cijeloga ovog projekta. Kako ova knjiga obuhvaa i stanovita sporna podruja, izazvat e razlike u milje njima o svome sadraju. Za njih i pogreke u tekstu sama snosim odgovornost. Jane Cobbald

OPASKA ITATELJU

Viktor Schauberger ivio je u prvoj polovici dvadesetoga stoljea, u svijem vrijedno sti drukijih od dananjih. Jedna od promjena koje su se otada dogodile jest odnos prema lovu. Za njegova narataja, odlazak ljudi u lov predstavljao je prirodnu stvar. Nije vidio nita sporno izmeu lova i svojega silnog potovanja Prirode. Danas je svijet sloeniji i mnoge su vrste u divljini ugroene pa neki od nas imaju o tome po dijeljene stavove. Meutim, neporecivo je da brojne od njegovih izvanrednih pria potjeu iz vremena dok je, lovei, samovao u planinskim umama.

ZABILJEKA O ILUSTRACIJAMA

Knjiga sadri izbor crtea Viktora Schaubergera koji ranije nisu objavljivani u ovo me obliku. Izabrani su iz nizova skica koje je nacrtao 1946. i 1947. godine. Bilo je to teko razdoblje za njega i njegovu zemlju. Nije mogao nastaviti ni s jednim od pro jekata na kojima je prije radio. Naao se u izolaciji vlastita doma. Onemoguen da radi na bilo kakvome praktinom izazovu na otvorenome, povukao se u sebe. Crtei su nastali na papiru s crtovljem, uglavnom bez popratnih objanjenja. 15

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER:

IVOT U

UENJU OD PRIRODE

Po m o m e miljenju, oni omoguuju letimian pogled na svijet kakvim ga vidi Viktor Schauberger. Svjedoe o njegovu opaanju pojavnih oblika u Prirodi i nje govu uvianju njihova znaenja. Neki od njih doimaju se p o p u t vrtloga u brza ku; drugi su pak nalik sitnoj ribi. Ostali se m o g u tumaiti na oba naina. Sve su to dijelovi kontinuuma koji pokazuju njegovu oaranost neprekinutim procesi ma koje je p r o m a t r a o u igri oko sebe. Svjedoe o njegovu geslu kapieren u n d kopieren, shvati i preslikaj. Drugim rijeima, ponajprije nastoj razumjeti Pri rodu, a p o t o m ju preslikaj.

PREDGOVOR
ALICKA BARTHOLOMEWA

VIKTOR SCHAUBERGER dao je osobit doprinos znanju o svijetu Prirode. Slavan je po svojim otkriima u podruju prouavanja vode, u poljoprivrednim tehni kama i na podruju energije - to poboljava, a to ugroava ivot. Schauberger

Skraenice Schauberger ovih izvora upotrijebljenih u ovome rukopisu: V - Vodeni arobnjak PKU - Priroda kao uitelj PZ - Plodna zemlja EE - Evolucija energije Pojedinosti o ovim knjigama mogue je nai u Literaturi i d o d a t n i m uputama, na 141. stranici.

n a m donosi sveobuhvatan, cjelovit pristup razumijevanju Prirode. Rabei sjajna rjeenja u Prirodi, izumio je ureaje za proizvodnju energije da bi ljude oslobo dio robovanja ruilakim izvorima energije. Razvio je poljoprivredne postupke kako bi poboljao kakvou tla i usjeva. Schauberger je pokazao da kod uravnoteenih ekosustava koji su u skladu s pra vilima bioraznolikosti postoji vea kreativnost i evolucija viih i sloenijih oblika ivota, ali da u njima istovremeno vladaju red i stabilnost. Otkada su prohodali Ze mljom, ljudi surauju s Prirodom. Iako smo jo uvijek dio nje, danas se ponaamo kao da smo superiorni, dominirajui nad drugim vrstama i zlorabei njezinu dare ljivost. Viktor je prije osamdeset godina upozorio - nastavimo li djelovati protiv Prirode, Zemljini ekosustavi e oslabjeti, klima e postati razorna, a ljudsko e se drutvo raspasti u ekstremnome nasilju, pohlepi i pandemijsldm bolestima. Pred n a m a je posve osobita knjiga. Iz Janeine oaranosti glavnim likom proi zlazi elja da otkrije kako je djelovao Schaubergerov um. Viktor je bio intuitivan vizionar - inenjer prije nego egzaktni znanstvenik - te je bio zaokupljen razu mijevanjem zagonetnih procesa Prirode. Jane Cobbald n a m prua vrijedne uvi de u Viktorov svjetonazor. Vjeto je uvela njegov glas u tekst navodei anegdote koje ocrtavaju njegovu osobnost. Veina istraivaa iz knjiga saznaje to treba oekivati da e vidjeti, a p o t o m promatra o n o to je nesvjesno oekivala. Viktor Schauberger nije imao takvih oekivanja. Promatrao je s ushienjem djeteta. Jane enskom intuicijom prenosi taj osjeaj zadivljenosti.

16

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

Njezina objanjenja vanosti prave vrste gibanja, najkorisnije vrste temperatur nih promjena i znaenja oblika jajeta od osobite su koristi. Njezini opisi Viktorovih uvida u rast biljaka, suptilnih energija ukljuenih u to i elektromagnetskih interakcija u vodi i tlu p o m a u da se demistificiraju ti procesi. Nakon Viktorove smrti njegov sin Walter utemeljio je Schaubergerov istraiva ki institut, Pitagora-Keplerovu kolu. Janeini razgovori s njegovom udovicom, gospodom Ingeborg Schauberger pomau oslikavanju odnosa oca i sina. Viktor Schauberger, iscjelitelj okolia i pronalaza tehnologije naklonjene oko liu, ivopisno je opisivao kako nae omalovaavanje zakona prirode donosi samo katastrofe. Njegova vizija ovjenosti koja djeluje unutar prirodnih zakona staza je koju m o r a m o ponovno otkriti elimo li preivjeti. Malo je mario za sebe, ali je s razumijevanjem usvajao kako ivjeti u skladu s na im okoliem, posvetivi ivot unapreivanju ivota drugih. Njegovi uvidi od i votne su vanosti za nas danas, kada prevladavajua znanstvena paradigma vidi Zemlju kao inertnu materiju, a prirodu se smatra mehanikim sustavom te se nje zini resursi iskoritavaju na korist ovjeanstva, pridonosei unitavanju okolia i klimatskim promjenama. Jane Cobbald predstavlja djelo koje, vrlo itko, unapre uje razumijevanje silno vanih i znaajnih naela koje je Schauberger otkrio.
ISPRVA M E

UVOD

zamislima Viktora Schaubergera privukao njegov rad s bakrenim ala

tom. Odrasla sam na farmi i sjeam se registriranja podsvjesne tuge kada sam se zapitala treba li ljudski odnos prema Zemlji i njezinim biima biti ba takav. Sje am se ovaca u toru u proljee. Ovce su jo poludivlje pa, iako fiziki dobro zbri nute, torovi se nisu doimali pravim mjestima za njih. Obraena polja me tako er nisu privlaila. Sume i divljina, manje obuhvaeni dijelovima posjeda, bila su mjesta na kojima sam eljela boraviti. Ve odrasla, u 1990-ima itala sam o Viktoru Schaubergeru i nadahnjivala se iz vjeima o njegovu radu s bakrenim alatkama. inilo se to tako profinjenom za misli. Moda je naposljetku ipak mogue pronai drukiji nain obrade zemlje. Bila sam primorana priekati jo deset godina prije nego to sam mogla nasta viti s takvom zamisli. Tada sam imala vrt, tipian engleski vrt s cvijeem i p o vrem. Nisam bila odve uspjena vrtlarica, iako mi nije manjkalo entuzijazma. Tada sam zapoela upotrebljavati bakrene alatke u svome vrtu. Radei s njima postupno sam uoavala da je rije o posve drukijem osjeaju. Alatke su sjekle tlo istim rezovima. Dobiva se osjeaj da se radi sa zemljom, a ne protiv nje. Su protno tome, upotreba mojih starih eljeznih alatki navodila me da se osjeam kao da uspostavljam svoju volju nad vrtom. Nikada neu zaboraviti berbu svojih krumpira prve godine. Nekoliko sam go dina bila nastojala uzgajati krumpire u malim prireenim recima u dnu vrta, uvi jek sa slinim rezultatom. Svaki put pobrala bih jedva neto vie krumpira nego sto sam ih posadila i svi su se odreda morali vaditi iz zemlje metalnom ipkom. Ovaj p u t pria je bila posve drukija. Biljke su bujno rasle, a poetkom kolovoza krumpiri su stali izvirivati na povrinu tla. Skupila sam ih nekoliko da ih o d m a h pripremim, a ostatak vratila u zemlju s p o k o e n o m travom. Iskopavi krumpir

18

19

JANU

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

UVOD

potkraj kolovoza dobila sam obilan prinos, urod se pribliavao komercijalnom uzgoju. Od svih tih krumpira samo je est izvaeno rilom. D o k ovo piem, oba vila sam berbu ovogodinjega krumpira, a prinos je jednako dobar kao i te prve godine. Nakon prve sezone liila sam se svojih starih alatki od eljeza. Nije mi vie pa dalo na pamet da ih upotrijebim u vrtu. Jo sam uvijek povremeno entuzijastina u svome pristupu vrtlarenju, ali m o r a m kazati da je sada uspjeniji nego rani je. Sve je to vrlo osobno, a da tako i ostane, pridodajem kako mi se vrt sada ini sretnijim. Ova knjiga nastajala je iz osobnih zapisa. Bila sam oarana Viktorom Schaubergerom i proitala sam sve to sam o njemu uspjela pronai. Zapoela sam tra gati za temeljnim naelima u nastojanju da u svojoj glavi posloim razliite stra ne njegova sustava. Pred vama je rezultat takvoga nastojanja. U spisima Viktora Schaubergera tra ila sam ono to je on vidio, njegova tumaenja zbivanja koja je promatrao, izu me koje je razvijao kao rezultat svojih razumijevanja. Ovdje nije konano obja njenje zamisli Viktora Schaubergera, to su prije zakljuci mojih osobnih razmi ljanja temeljenih na Schaubergerovoj ostavtini, koju je preveo Callum Coats, i vlastitim obilascima mjesta u prirodi n a d a h n u t i m njegovim zapisima. Moj je cilj istraiti razliite strane njegova sustava razmiljanja i predstaviti ih njegovim rijeima. On je kovao nove rijei i pojmove da bi objasnio prirodne pro cese koje je promatrao. Moj je osjeaj da Schaubergerova objanjenja nisu tako teka koliko su razliita. Polazio je od osnovnih naela, putova Mudre Prirode, kako ju je nazivao. Mnoge njegove zamisli razilaze se s dominirajuom znanosti, a ponekad joj jed nostavno protuslove. Kada se takvo to dogodi, slijedim Viktora Schaubergera, iako se pozivam i na konvencionalnu znanost kada ona moe pomoi u obja njavanju njegova naina miljenja. Jane Cobbald, sijeanj 2006. Oduvijek me privlaila uma. Satima sam mogao sjediti i gledati vodu kako protjee, a da se ne zasitim i posustanem... Postupno sam zapoeo igru s tajnim silama vode, predajui svoju svje snost i preputajui vodi da na neko vrijeme ovlada njome. Malo poma lo, ta je igra prerasla u vrlo ozbiljan izazov jer sam shvatio da je mogue odvojiti svoju svjesnost od tijela i predati je vodi. Kada se moja svjesnost najzad vratila, najdublje skrivena dua vode esto mi je otkrivala najposebnije stvari... Primjenjujui tu viziju zavezanih oiju, naposljetku sam razvio vezu s tajno vitom Prirodom iju sam bit postupno uio opaati i razumijevati. Viktor Schauberger, Priroda kao uitelj, str. 29-30

20

21

I. NASTANAK VODENOGA AROBNJAKA

D I O L U G A R S K O G A

posla Viktora Schaubergera sastojao se u dovlaenju ve pro

danoga drveta s planine. To se obino radilo tegllenjem na saonicama s upregnu tim parom volova. Schauberger je mrzio gledati bol koju na tekom terenu ivo tinjama zadaje teret koji su morale vui i podnoenje vozaeva bia. Znao je ta koer da voza mora natovariti saonice to je vie mogue kako bi pokrio svoje trokove i zaradio plau. Tragovi kroz snijeg bi se unitili kada bi voza upotrijebio lance za koenje na strminama pa je obiavao potjerati volove galopom koji im je trebao olakati slje dei uspon. To je iziskivalo veliki napor ivotinja te je ovoga puta jedna od njih posve iznemogla. Voza je siao i dao oduka bijesu biujui i urlajui na izmo renu ivotinju da se podigne. Borila se da ustane na noge, ali se zapetljala u za pregu. Schauberger je doviknuo ovjeku da prestane, ali ga je time samo jo vie razjario. Ugledao je kako ivotinji na usta nadire pjena, a u oima sjaji posljed nji traak skrenoga duha. ovjek je tada dohvatio povodac sa srebrnim zvoniima i prebacio ga preko lea uspravnoga vola na drugoga koji je leao. Kada mu gaje namjestio preko gla ve, to je vola toliko uasnulo da je uinio zadnji napor da se podigne i tada p o d b o ovjeka koji je odletio ustranu. Za vozaa je to bila kap koja je prelila au. Oporavivi se od pada, dograbio je eki, obiao oko saonica i odbio lance te su se ldade s praskom stumbale niz kosinu. Tada je nestao s parom svojih volova. Nakon to je neko vrijeme razmiljao, Viktor Schauberger vratio se nai nu prijevoza koji mu se vie sviao, ali je do tada bio sprijeen da ga ko risti. Bio je to prijevoz niz planinske potoke. Takav je nain ranije dvaput odbaen iz dva razloga. Prvi je razlog bio taj to se smatralo da bi se tako unitavala korita bujica, a drugi je bilo miljenje kako tee klade bukve i bora nee plutati. 23

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

I. NASTANAK VODENOG

AROBNJAKA

Znao je kako je njegov otac prevozio tone bukovih stabala vodom na ve like udaljenosti. Sjeao se oeva objanjenja da nou i osobito za mjesei ne voda postaje svjeija i ustrija te tako s lakoom nosi teke trupce. Na pravio je improviziranu branu i ustavna vrata te u nju nabacao rasprene klade. Iduega jutra plutale su bez tekoa potokom, ali im su se suneve zrake probile do vode, drvo je potonulo. Klonei se dnevnoga svjetla, Vik tor Schauberger uspio je gotovo cijelu poiljku, osim nekoliko jogunastih utopljenika zaostalih u dubokoj jaruzi, spustiti u dolinu.

Otprilike u to vrijeme Viktora Schaubergera zamijetila je princeza, mlada ena princa Adolfa, dok je u njegovu lovitu lovila na svoj roendan. S istananim smi slom za pravi trenutak, zazvao je za nju jelena dvanaesterca tradicionalnim nai n o m austrijskih lovaca, puhanjem u koljku. Poslije nezaboravnoga prvog obila ska, princeza je provodila sve vie vremena lovei u tom prostranom podruju, a Schauberger ju je pratio u ulozi lovouvara. U jednoj takvoj prilici raspravljali su o natjeaju koji dotada jo nije donio nikakva korisnog rezultata, pa se razgovor usmjerio na prijedlog Viktora Schaubergera. Princeza se zanimala za p o t a n k o

Viktor Schauberger zacijelo je bio usamljeno dijete. Imao je nekoliko brae i se stara, ali izgleda daje vrijeme najradije provodio lutajui umom u blizini svoga doma u gornjoj Austriji. Njegov otac, djed i preci kojih se uspijevao sjetiti, radili su u umama. Mladi Viktor upijao je njihove tradicije te se u svom kasnijem i votu esto prisjeao mudrosti koje su mu oni prenosili. Nije bio zaneseni kolarac. Njegova tri starija brata krenula su na sveuilite, ali kada je otac poelio da i on krene njihovim stopama, Viktor je odbio. Ve je bio zamijetio da previe uenja iz knjiga spreava ljude da uoe uda koja je on tek zapoinjao opaati. Nije elio doivjeti istu sudbinu, a u tome ga je podravala majka. Dogovorili su se da e se kolovati za dravnog lugara. Navrio je dvadeset etvrtu kada je izbio Prvi svjetski rat, te je unovaen. Borio se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te je naposljetku ranjen. Nakon rata zapo slio se kod princa Adolfa von Schaumburg-Lippea gdje je preuzeo skrb za 21000 hektara gotovo nedirnutih uma u Gornjoj Austriji. U tom velikom lovitu bio je najbolji lugar i lovouvar. Godine 1924. princ je pokrenuo natjeaj ne bi li pronaao najuinkovitiji nain da zrelo drvo dovue s udaljenih podruja u planini. Viktor Schauberger bio je nastavio sa svojim promatranjem Prirode te je sada predstavio svoje ideje o ka nalu za odvoenje trupaca koje je temeljio na svojim prouavanjima. Njegova je polazna toka bila da izgradi korito onako kako se kree vodeni tok, a ne kako to stoji u uobiajenim zamislima o izgradnji kanala. Kako se radilo o neortodok snoj zamisli, a on je bio tek obini lugar bez slubenoga obrazovanja u tome po druju, moda i ne iznenauje to je njegov prijedlog smjesta odbijen. 24

sti. Iako su joj tehnike pojedinosti vjerojatno bile nejasne, mogla je shvatiti da bi, uspije li, ta zamisao bila daleko jeftinija od svih drugih. Po povratku, princeza je uvjerila svoga supruga da poblie pogleda lovouvarev neobian, ali obeavajui nacrt. Sporazum je bio na pomolu. Nacrt je trebao biti prihvaen p o d uvjetom da Schauberger osigura novac. Pokae li se uspje hom, bit e obeteen. S druge strane, imat e potpuni nadzor nad nacrtom i iz gradnjom kanala. Da skratim dugu i dogaajima ispunjenu priu, Schaubergerov kanal nadmaio je ak i njegova osobna oekivanja. U to doba, manje od desetljea nakon pada Carstva, austrijsko drutvo bilo je jo uvijek izrazito hijerarhino. Prihvaajui tu osobitu priliku koju mu je princ ponudio, Viktor Schauberger je izaao iz svoga mjesta u toj rigidnoj hijerarhiji. Od toga trenutka njegov se ivot poeo razliko vati od ivota njegovih predaka. Schauberger je otada bio poznat kao vodeni arobnjak. Napustio je posao kod princa i krenuo u izgradnju slinih objekata posvuda u sredinjoj Europi. Po stao je namjetenik vlade u Beu. J e d n o m je znanstveniku bilo odreeno da su rauje s njim kako bi demistificirao Schaubergerova shvaanja onima s tradici onalnijim obrazovanjem. Schaubergerov je rad objavljen u znanstvenim asopi sima. Patentirao je nekoliko izuma za poboljanje kakvoe vode.

ak i u najranijoj mladosti moja najvea elja bila je shvatiti Prirodu i ta kvim se razumijevanjem pribliiti istini, onoj istini koju nisam mogao otkri ti ni u koli, niti u crkvi. Viktor Schauberger, PKU, str. 29
25

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

I.

NASTANAK VODENOG

AROBNJAKA

Kako je rad Viktora Schaubergera postajao sve poznatiji, ne iznenauje da je privukao panju nacista. Godine 1934. Adolf Hitler ga je pozvao u Berlin. Hi tler ga je srdano pozdravio govorei mu kako je prouavao njegov rad te da ga se dojmilo ono to je proitao. Njihov p r e t h o d n o predvien tridesetminutni sa stanak potrajao je sat i pol. Cijenei istinu i ne pokazujui obzir za interese vla sti, to je obiljeilo itav njegov ivot, Viktor Schauberger nastavio je Hitleru go voriti gdje je njegova politika upravljanja energijom i rijenim tokovima otila U krivome smjeru. Hitler se zainteresirao i zatraio od njega da razgovor nastavi s njegovim znanstvenim savjetnicima. Meutim, sastanci sa savjetnicima poka zali su se manje plodonosnima. Tako je izgledao ivot Viktora Schaubergera u 1930-ima. Naao se u vrtlogu no vih pronalazaka. Prijavljivao je patente za ureaje za proizvodnju energije. Cijelo vrijeme uivao je podrku nekolicine uglednika, opirui se pritisku establimenta. Bio je uvjeren da su suvremeni oblici proizvodnje energije opasni, razarajui i otrovni, te da Priroda djeluje drugim, graditeljskim sustavom stvaranja. Vjero vao je da je samo dubokim razumijevanjem djelovanja Prirode mogue otkriti alternativni nain koji bi poboljao kvalitetu ivota. Godine 1941., pred izbijanje Drugoga svjetskog rata, Schauberger je unovaen iako je jo trpio od posljedica ranjavanja u p r e t h o d n o m e ratu i bio suvie star za aktivnu slubu. Viktor Schauberger ostavio je nekoliko zapisa iz toga razdoblja u kojemu je bio obvezan nastaviti svoja istraivanja u njemakoj slubi. Godine 1943. prebaen je u SS. Pod prijetnjom smru bio je obvezan raditi za Heinricha Himmlera. Dodijeljen mu je prostor u blizini koncentracijskoga logora Mautha usen te mu je nareeno da u osoblje pozove logorae. Uspio je izvui neke ustupke - svi koji su s njime radili prebaeni su iz logora i doputena im je civilna odje a. Uspostavili su svoju radionicu u dvorcu Schonbrunn, a nakon saveznikoga bombardiranja, nastavili su raditi u selu Leonstein u Gornjoj Austriji. Pri kraju rata Amerikanci su poistili njegov prostor u Leonsteinu, a Rusi od nijeli sve iz njegova bekog stana te ga p o t o m zapalili. Nakon to je rat zavrio, amerike su ga snage drale nekoliko mjeseci u zatvoru. Gotovo je neprekidno ispitivan o svome radu te mu je savjetovano da ga prekine.

Nakon to je osloboen, posvetio se novome podruju ispitivanja - poljopri vredi. Jo ga je uvijek vukla elja za otkrivanjem tehnologija koje bi poboljale kakvou ivota ljudskih bia i uspostavile prosvijeeniji odnos s planetom Ze mljom. Provodio je terenska ispitivanja s poljoprivrednim alatkama presvueni ma bakrom, koja su dovela do izvanrednih rezultata. Meutim, opet je bio spri jeen da postigne ikakvu komercijalnu primjenu svojih zamisli. Suoivi se s jo j e d n o m nepremostivom zaprekom, vratio se svojim drugim istraivanjima i naposljetku primio neku vrstu podrke akademskoga establimenta. N a k o n strahota posljednjega rata postao je uvjeren da su njegovi prona lasci ponudili ljudima njemakoga govornog podruja priliku da se iskupe za gri jehe pred ostatkom svijeta. Mogli su donijeti bolji svijet cijelome ovjeanstvu.

Jednako je tako nuno proistiti sadanji pristup onih koji kao politiari otu eni od Prirode osuuju (nau) sadanju sudbinu, situaciju za koju je cijelo puanstvo takoer bez sumnje krivo. Slobodnim i dragovoljnim otkrivanjem najvee tajne Prirode to se, barem djelomice, moe ispraviti. Viktor Schauberger, svibanj 1945., EE, str. 91

Posljednja epizoda njegova ivota vrlo je tuna. Godine 1958. posjetila ga je ne kolicina Amerikanaca. Obeali su mu sve pogodnosti koje su mu bile potrebne, pod uvjetom da doe u Ameriku nastaviti svoja istraivanja. Takve je pozive pri je odbijao, ali ovaj je, iz nekih razloga, prihvatio. Viktor i njegov sin Walter otili su u SAD iako nije govorio engleski, a Walter tek pomalo. Doao je u Ameriku, ali se obeane pogodnosti nikada nisu ostvarile. Viktor i Wilter bili su prepute ni sebi u bungalovu u Teksasu, ne radei nita. Viktor se razbolio i zatraio da se vrati kui. Doputeno mu je uz uvjet da potpie dokument na engleskome koji su mu ponudili domaini prema kojem se odrie svih svojih prava na sadanja i budua otkria. Bio je astan ovjek pa, otkrivi s ime se morao sloiti, shvatio je da ne moe nastaviti svoje ivotno djelo. Umro je u tjednu u kojemu se vratio, 25. rujna 1958. u Linzu, u Austriji.

27

2. KRIVUDAV PUT DO MUDROSTI

JO

M L A D O S T I

Viktor Schauberger jednoga je dana ugledao neto to

je ostalo uza nj do kraja ivota. Na prvi pogled nije to bilo nita neobino, i mnogi od nas su to vidjeli, ali je tom osobitom prilikom shvatio njegov golemi znaaj i dobio nadahnue za glavninu svoga budueg rada. Bio je u planini i stajao uz potok. Brzak je bio irine otprilike metra. Kri stalno jasan, leden i brz. Muile su ga mnoge stvari i dovele na to mjesto. Jo u djetinjstvu majka mu je govorila da se duhovi umrlih vraaju na takve potoke kako bi pomogli ivima u tekim vremenima. Rekla mu je da e i ona takoer biti ondje da mu pomogne. Sada, kada je odrastao, osjeao je da mu je potrebna njezina pomo. Zurio je neko vrijeme u vodu, putajui svoj pogled i svijest da prate njezin tok, ali pomo se nije pojavila. Razoaran, predao se. Stavio je tap u vodu da bi se prebacio na drugu oba lu i, uinivi to, preplaio pastrvu koja je nepomino stajala u struji. U tre nu se poput strijele bacila uzvodno. Smjesta mu se pojavilo nekoliko mi sli. Kada ju je uzbunio, pojurila je uzvodno, protiv struje, a ne nizvodno. Kakva ju je energija navela da postupi tako? Sinulo mu je kako je mnogo puta ugledao pastrvu gotovo nepominu u brzaku potoka. Kako uspije vaju mirovati u tako brzoj vodi, tek povremeno klepnuvi krgama i zamahnuvi repom? Da sve bude jo zagonetnije, Viktor Schauberger znao je da nedaleko od mjesta gdje je stajao zapoinje visoki vodopad. Kako se pastrva uope ondje nala? Shvatio je kako prisustvuje pojavama o ko jima konvencionalna znanost ne raspravlja. Sinulo mu je kako im to us pijeva i kako bi to znanje mogao iskoristiti za ope dobro.

SPIRALNI PLES

Jedno od omiljenih tiva Viktora Schaubergera bila je Smaragdna ploica Hermesa Trismegistosa, alkemiarski tekst iz drevne Grke. Sadravao je uveno naelo: koliko iznad, toliko ispod. Viktor Schauberger prepoznao je to naelo u kretanju Zemlje kroz nebeski svod koje se zrcali u protoku vode u potoku.
29

ANE COBBALD:

VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO MUDROSTI

Planet Zemlja okree se oko svoje osi. To nam daje dan i no. Takoer, okree se oko Sunca p o d kosim kutom tako da u razliito doba godine prvo jedna, a po t o m druga hemisfera prima suneve zrake p o d izravnijim kutom. To n a m daje godinja doba. I tree, cijeli sunev sustav kree se unutar galaksije koja nam daje astroloke ere poznate kao staro i novo doba. Tako se planet koji nastanjujemo vrti kroz svemir nosei nas sa sobom. Tekuice na Zemljinoj povrini zrcale takvo kretanje. Na daleko nioj razini moemo to vidjeti kada voda ulazi u odvod. O n a se prirodno vrtloi oko sredi njega vrtloga. Kako smo uili u koli, na sjevernoj hemisferi voda koja odlazi u odvod vrtloi se suprotno od kazaljke na satu, a juno od ekvatora u smjeru ka zaljke. Meutim, kada sljedei put izvuete ep iz odvoda, promotrite sredinji vrtlog! On takoer slijedi svoj vlastiti zmijoliki ritam. Tako, na neki nain, vidi mo dvostruku spiralu. Voa koja otjee vrti se oko sredinjega vrtloga, a cjelina se takoer leluja i pokree. Takvo se kretanje moe vidjeti u nainu na koji sjemenke sikomore lepraju kada se ujesen odvajaju od matinoga stabla, okreui se i sputajui zavojito podalje na tlo. Odraava se to i u plesu, u valceru. Plesai se vrte jedan oko drugoga u ri tmu glazbe, dok istovremeno opisuju vei krug kreui se plesnim podijem. Sada zamislite sebe kako stojite na rijenoj obali. Po mogunosti uz rijeku koja tee prirodno te njezin tok nije izmijenjen ljudskom rukom. Promatrajte tok vode. Ona ne tee jednako cijelom irinom rijeke. Najbra je negdje blizu sredine, a sa svim mirna uz obale. Svako ispupenje ili zapreka, p o p u t kamena, izaziva vrtloge nizvodno. Oni imaju svoje spiralne pokrete, a baeni prut privremeno okree pravac uzvodno, protiv struje. Struja ne tee pravocrtno - zmijoliko opisuje iri luk. Zavojita je du toka, po put vode koja istjee iz kade ili poput planeta Zemlje koji se okree u svemiru. Naposljetku se cijeli vodeni tok kree, a u irim rijenim dolinama nailazimo na meandre. Na daleko manjoj i broj razini promatramo potoie na plai dok jure svojim p u t o m u more, vijugajui kroz pijesak. Viktor Schauberger tvrdio je da voda u svome toku nastoji zrcaliti tri vrste kre tanja planeta. Prvo, voda se okree oko svoje osi: K R U N O KRETANJE, poput 31

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

planeta koji se kreu oko svoje osi donosei n a m dan i no. Potom, voda VIJU GA dok tee svojim koritom, kao to planet Zemlja vijuga dok rotira oko Sun ca tijekom godine. I, najzad, sav vodeni tok uvija se i okree u P R O S T O R N O J KRIVULJI odraavajui cijeli sunev sustav koji slijedi svoj p u t kroz galaksiju. To je razlog zato voda, preputena svojim vlastitim mehanizmima, nikada ne tee pravocrtno. Njegova osobita pronicljivost dovela je tu misao korak dalje - da je voda naj zdravija i najpotentnija kada tee kako eli. Svoje spoznaje doveo je do prakti nih primjena. Kanali za sputanje klada koje je izgradio trebali su potaknuti vodu da tee na nain da nosi debla tea od sebe. Nacrt takvih kanala iao je za tim da podupre to gibanje kruno-spiralnom prostornom krivuljom.

GRAVITACIJA I LEVITACIJA

Sunce je daleko najvei i najtei objekt u sunevu sustavu. Zato svi planeti ne popadaju prema njemu? Zato to se kreu oko njega. Neto u njihovu okretanju spreava ih od padanja na Sunce. Blie n a m a , i drvee i ljudi rastu uvis, usprkos gravitaciji. Neto ih osnauje da se opiru sili tei. Viktor Schauberger naziva tu suprotnu silu LEVITACIJOM. Kako z n a m o iz iskustva astronauta, sila tea sla bi pri uspinjanju iznad atmosfere. To upuuje na to da ona nije stalna. Zamislite vrh kovitlaca. Dok vrtloi, on stoji na svojoj toki, oigledno prkosei gravitaciji. Jednom kada vrtloenje prestane, poinje padanje. Vrh kovitlaca ne sto ji na jednome mjestu poput balerine. Kree se po povrini opisujui veu spiralu. Drukije reeno, kree se ujednaavajui kruno-spiralnu prostornu krivulju. Sada zamislite kapljicu vode na povrini vrha kovitlaca. Kada se vrh zavrti, ka pljica e odletjeti. to ako se voda nalazi unutar vrka kovitlaca poput vode u nu trini Zemlje? Bit e potaknuta da se digne.

Jednoga dana mladi je Viktor Schauberger sjedio na obali jednoga od je zera u blizini Oda u Gornjoj Austriji. Bilo je vrue ljetno popodne, a on je razmiljao da zapliva. Sjedei ondje, zamijetio je neko kretanje vode u jezeru. Stala se kovitlati bez vidljiva razloga. Drvee koje se nalo uz jezero nakon proljetnoga ota panja i zaostalo u pijesku na njegovim rubovima, poelo se okretati zahva eno kovitlacima. Nosilo ga je prema neemu to se doimalo poput vrtlo ne kade usred jezera. Ondje je zastalo, a onda je povueno nadolje takvom snagom daje deblima strgnuta kora. Drvee vie nije izronilo. Ponovno se sve smirilo, ali samo na trenutak. Iz jezera je nanovo poela sve snanija tutnjava koja je prerasla u urlik. Odjednom se, uz zvuk gr mljavine, stup vode visok kao kua izdigao iz sredine jezera i na povri ni zavrtio poput lijevka. A onda se sruio. Valovi su zapljuskivali obalu primoravajui Schauber gera da se povue s mjesta na kojem je dotada sjedio. Kada su se smirili, povrina jezera doimala se zamjetno viom. Taj fenomen bio je poznat tamonjim ljudima. Priali su kako nakon du gog razdoblja vrueg vremena jezera poinju huati, a potom izbijaju vo deni stupovi.

Mislim da bi bilo daleko bolje daje Newton ponajprije razmiljao kako jeja buka uope dola gore. Viktor Schauberger, PKU, str. 90

Ta levitacijska sila koncentrira se prema unutra, prema vrtlogu u sreditu spi rale. Moan primjer toga vidljiv je u primjeru tornada. Kod tornada masa pada jueg zraka i vode uzrokuje nastajanje sredinjega vrtloga. Ponaa se kao divov ski usisava, nosei velike objekte na priline udaljenosti - metrima, katkad i kilometrima. Kada se kree kako Priroda smjera, voda se kree u kruno-spiralnoj prostornoj krivulji i u svome kretanju sadrava levitaciju. T\j proces poma e objasniti kako pastrva moe preskoiti vodopad uzdiui se u sredite spira le vode koja se sputa. Ako je sprijeena da se kree u tome pravcu, levitacija nestaje i povrina vode je ravna. To se dogaa s p o d z e m n i m vodama u nutrini Zemlje, sa sokovima dr vea i s rijekom koja tee prema moru. Takva voda hrani i odrava ivot u sebi.

32

33

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

Pogledajte neke vodene biljke u brzim potocima. U brzim strujama one lelujaju njeno, uspravno, vie kao da su zahvaene povjetarcem negoli bujicom koja se obruava na njih. Jedini put kada se takve biljke istrgnu iz korijena jest kada bu jica izae izvan nadzora i izgubi svoj ritam - primjerice, u poplavi.

to ukljuuje majstorstvo; akademsko jer se nauava u svim sveuilinim ustano vama. Ta vrsta gibanja temelji se na pritisku, spiralnom rastu prema van. Kao i pro izvodna snaga, tehniko gibanje vodi zagrijavanju, irenju i destrukciji kompo nenata. Schauberger tvrdi da Priroda koristi to gibanje kako bi izazvala raspa

Bilo je proljee, doba mrijesta, jasna mjeseina obasjavala je no. Viktor Schauberger sjedio je pokraj jezerca u podnoju vodopada. Voda je po put tekuega metala padala u jezerce, potom zauborila i onda se smiri vala. Kut mjeseine na vodi doputao mu je da promatra kruenje riba u prozirnoj vodi jezerca. Iznenada su se sve ribe razbjeale. Iz nizvodnoga toka u jezercu pojavila se velika pastrva. Zapoela je plivati ukrug. Plivajui, njezini su pokreti postajali sve izraeniji, kao da se kretala u obliku osmice. Viktoru Schaubergeru uinilo se da pastrva gotovo plee neku vrstu narodnoga plesa. Njezin put doveo ju je do uzburkane vode podno vodopada. Nestala je. Sve stoje Schauberger mogao vidjeti bila je divlje uskovitlana voda iznad mjesta gdje je zadnji put vidio pastrvu. Sljedeega trena po javila se ponovno, ali stojei na repu i plivajui s vidljivim naporom pre ma gore. Dosegnula je vrh vodopada i kao da se odgurnula perajom svo ga repa. Schauberger je zauo glasan pljusak kada se spustila u vodu nad vodopadom.

danje i truljenje. To se naelo primjenjuje u svakodnevnom ivotu. Staklenke za konzerviranje obino imaju sigurnosno d u g m e u sreditu poldopca s poru kom da se sadraj ne koristi ako se dugme moe utisnuti. Ako se sadraj pone raspadati, iri se te sigurnosno dugine iskoi.

Dananja tehnologija stremi naprijed sa silama koje djeluju unazad. Viktor Schauberger, EE, str. 174

Kao i kod svake energije, sa svakim oblikom gibanja povezano je zraenje. Sto jei uza stroj moete ga gotovo osjetiti. Prema tvrdnjama Viktora Schauberge ra, poaljete li ga kroz zrakopraznu cijev mogue je vidjeti tamnocrveno svjetlo. Takva emanacija dovodi do pogoranja kakvoe nae vode, nae hrane pa ak i naega misaonog procesa. On vodu promatra kao ivu krv ivue Zemlje i kae da voda koja se pokree silom, tehniki, kroz turbinu primjerice, moe oboljeti, ak postati kancerogena. Viktor Schauberger govori kako su stari Grci znali za tu

JO O GIBANJU

tehnologiju, ali su se, za razliku od nas, odbili njome koristiti. Mislili su da je pre opasna te su se radije oslanjah na snagu ljudi i ivotinja u fizikim poslovima.

Viktor Schauberger spomenuti proces opisuje kao P L A N E T A R N O GIBANJE ili I Z V O R N O GIBANJE. To je pribrano, usredotoeno, centripetalno gibanje koje privlai u sredite spirale. Mehaniki pronalasci industrijske revolucije te meljili su se na obrnutom procesu. Nai strojevi rade spiralno prema van, stva rajui buku, toplinu i pritisak. Takvi su strojevi poznati kao neuinkoviti. Kom ponente unutar stroja, ukljuujui esto fosilna goriva, djeluju posredstvom pla mena. O n e se unitavaju da bi proizvele energiju ili gibanje te pritom oslobaa ju otrovni otpad. Schauberger je na tu vrstu gibanja ukazivao kao na T E H N O A K A D E M S K O ili T E H N I K O gibanje: tehno od grke rijei techne, u znaenju umijee ili vjetina,

Ilije posvemanja glupost ili najvei zloin svih vremena koristiti razgradene atomske energije za izgradnju svjetskoga gospodarstva. Viktor Schauberger, EE, str. 27

Izvorno se gibanje takoer moe osjetiti. T k o se nije osjetio osvjeenim i smirenim nakon to je neko vrijeme proveo na rijenoj obali promatrajui vodu kako krivu da svojim putem prema moru? To gibanje predstavlja plavozelenu energiju koja se razlijeva uokolo, osnaujui cijeli ivot i poveavajui plodnost okolnoga tla. 35

3.

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

I dok tehnoakademsko gibanje uzrokuje pritisak kada se komponente susret nu i eksplodiraju, izvorno gibanje ima suprotan uinak kada se one susretnu i kondenziraju. Njihova meusobna povezanost vodi smanjenju pritiska to Vik tor Schauberger opisuje kao BIOLOKI VAKUUM. Taj je princip primijenio u nekoliko svojih izuma.

primjerice dok osoba ima groznicu, zahvaeno je i srce pa se ritam njegovih ot kucaja mijenja. Jedno od planinskih jezera znao je nadlijetati jastreb. Svake veeri, otprili ke u isto vrijeme, pojavljivao bi se nad jezerom, kruio i isputao svoj sabla sni krik, sjurio se nad vodu te odletio s lososom u kandama. Za mladoga Viktora Schaubergera, to je predstavljalo zagonetku. Lososi nisu povrin ski plivai. Kako ga je jastreb uspijevao zgrabiti, a da i ne smoi noge? Na jednoj strani jezera nalazilo se stjenovito ispupenje iz kojega je ra sla visoka omorika. Jedne veeri uspeo se na drvo. Stajao je nepomino, skriven zelenilom, promatrajui svojim teleskopom. Nedaleko ispod sebe ugledao je losose koji su plivali u svojoj rupi. Jednim je okom budno mo trio hoe li ugledati jastreba. Toan kao i obino, stigao je nad jezero. Krctavo se oglasio i objavio svoj dolazak svima u dolini. Tada je zapoeo letjeti prema gore pravei nad jezerom spiralu sa sve manjim krugovima. Iznenada se, poput kamena, sjurio u jezero, a onda lepetom krila zakoio ba nad povrinom. Veliki losos ve se koprcao u njegovim kandama. Najzad je, s plijenom, odletjeo preko ume. Viktor je bio tako hipnotiziran jastrebom da je zaboravio gledati to su radili lososi. Odluio je sve dobro promotriti idui put. Prvom prilikom vratio se i uspeo na drvo na izboini odakle se pruao po gled na jezero. Lososi su opet plivali u svojoj rupi. U sumrak jastreb je po novno najavio svoj dolazak jezovitim krikom. Zapoeo je u spirali kruiti nad jezerom. Ovaj put Viktor je paljivo motrio losose i bio tako hipnoti ziran njihovim kretanjem daje gotovo ispao iz sjedala koje si je namjestio na drvetu. Lososi su plivali u istoj spirali, oponaajui let jastreba iznad njih. Dok su se izdizali u vodi, imitirajui jastrebov nain uspinjanja, pli vali su sve blie jedni drugima prema povrini. Ribe u sredini spirale bile su tako blizu jedna drugoj da su njihove peraje najzad probile povrinu vode. I tada se dogodilo. Njegova se sjena nadvila nad tim minijaturnim vrtlogom i sekundu potom odletio je s lososom u kandama. Mnogim se veerima Viktor vraao da promatra ovu dramu. Jastreb je sti zao navrijeme i isputao svoj krik koji je odjekivao unaokolo. Svaki put pak on se njihao na drvetu gledajui kako se svi u igri kreu jednakom spiralom. I gotovo svaki put jastreb je odletio s lososom u kandama.

Kako bi se to drukije trebalo napraviti?, pitanje je koje uvijek slijedi. Od govor je jednostavan: tono suprotno od onoga kako se radi danas! Viktor Schauberger, PKU, str. 11

Ako promatramo potok kako se rui niz planinsku strminu, pitamo se je li voda gurnuta ili povuena? Jesu li ljunak i kamenje gurani ili vueni uzdu korita? Viktor Schauberger bi rekao da su povueni ba kao to voda istjee kroz otvor. Govori o tome kao o V U N O J SILI. Jednako tako, rekao bi da planet Zemlja propada kroz nebesa. Moe se initi oiglednim kako sposobnost vodotoka da nosi teke terete ovi si o strmini njegova nagiba. to je strmiji nagib, vea je sposobnost prenoenja. Viktor Schauberger razmatrao je tu konvencionalnu mudrost. Kako su pokazali njegovi kanali za prijevoz trupaca, vuna sila povezana s izvornim gibanjem ima jednak ili vei kapacitet prenoenja na strmom nagibu, a ne uzrokuje uzburka nost niti unitavanje vodotoka pri takvom postupku. Ptice i ribe ija su tijela izvedena da razviju iste levitacijske energije, privue ne su svojim medijem dok se kreu. I ovdje vidimo suprotnost tehnologiji koja pokree sve nae strojeve. Tehniko gibanje odbija i potiskuje. Izvorno gibanje poziva, privlai.

Ptica ne leti - nju se leti. Riba ne pliva - ona jeplivana. Viktor Schauberger, PKU, str. 175

Jednako tako, Viktor Schauberger tvrdi da u ljudskome tijelu nije srce to koje pumpa krv, nego krv pumpa srce. U prilog tome, on kae da kada je krv pregrijana, 36

37

3 . OSJEANJE Z E M L J I N O G A P U L S A

Na planinskoj visoravni nalazio se izvor prekriven tronom kuicom. Kupolasta kamena koliba izgledala je kao da bi se svakoga trena mogla sru iti te ju je Viktor Schauberger, vrlo mladi lugar, odluio poruiti. Njego vi stariji sudruzi u lovu, meutim, nisu takvo to drali dobrom zamisli. Srui li tu kolibu, rekli su, izvor e presuiti. Iako u tome nije vidio nikakvu logiku, Schauberger je odluio postupi ti paljivo. Zamolio je svoje ljude da obiljee svaki kamen dok rastavlja ju kolibu kako bi je, pokae li se potrebnim, mogli ponovno izgraditi. Tako je i uinjeno. Kao to su stariji predvidjeli, izvor je doista presuio. Visoravan je osku dijevala vodom pa je izvor bio dragocjen. Po njegovim uputama kupola je ponovno izgraena, a nekoliko dana kasnije voda je ponovno potekla. Iz tog je iskustva shvatio da postoji osjetljiva povezanost suneva svjetla, topline i podzemnih voda, koju nije razumijevao u potpunosti.

ANOMALNA TEKUINA

Temperatura vode kritian je dio sustava Viktora Schaubergera. Ope je pozna to da je voda neobina supstancija te da je gua u tekuem nego u krutom sta nju. Zbog toga led pliva na povrini vode. Ustvari, voda je najgua na etiri Celzijeva stupnja, malo iznad smrzavanja. Schauberger upuuje na tu temperaturu kao na anomalnu toku ili toku neutralnosti. On kae da je voda na toj tempe raturi bez temperature. Zemlja je proeta vodom koja osjea otkucaje mijenjanja temperature iz ritmo va dana i godinjih doba. Ti ritmovi zagrijavanja i hlaenja ire se u Zemlju. Za uzvrat, p o d z e m n a voda neprekidno mijenja temperaturu. Kao to meteorolozi izrauju karte temperatura zraka, iscrtavajui linije izmeu svih toaka jedna ke temperature, slinu je kartu, koja bi pokazivala sloj iste temperature, mogu e izraditi za podzemne vode. O n e se zagrijavaju odozdo, a naizmjenino hlade 39

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

3.

OSJEANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

i zagrijavaju odozgo. Negdje ispod naih nogu sloj je koji se nalazi na anomalnoj toki. Schauberger to opisuje kao G R A N I N I SLOJ. Sada dolazimo do zapanjujueg saznanja. Svaki dio vode koji se o d m a k n e od anomalne toke, bilo da se zagrijava do pet stupnjeva ili da se hladi p r e m a tri stupnja, proirit e se. Kada se neto proiruje, kree se prema van u svim prav cima, ukljuujui i prema vodi na anomalnoj toki. To znai da se granini sloj neprekidno stee uslijed vode koja se proiruje oko njega, poput zubne paste u tubi. Sve dok nema poldopca, lagani pritisak pri dnu tube istiskuje pastu iz otvo ra, toke najmanjega otpora oko mase zubne paste. O b r n u t o , svaka voda koja se hladi ili zagrijava prema anomalnoj toki, kako postaje gua, saima se. To privlai vie vode. Tako je sloj vode na anomalnoj toki od etiri Celzijeva stupnja najgui pa skuplja svu okolnu vodu.

su Schaubergerovim kanalima za sputanje trupaca mogle ploviti klade tee od vode koja ih je nosila. U tim kanalima on je na nekim tokama isputao iskori tenu, a punio korita svjeom, hladnom vodom i takav se postupak odvijao ci jelim tokom. Vodeno tijelo takoer odgovara na ritam dana i noi, zagrijavanjem danju i hla enjem nou. Schauberger kae da umari tradicionalno najtea debla brzacima sputaju nou kada voda ima najveu snagu noenja.

Viktor Schauberger imao je, promovirajui svoje neortodoksne zamisli, mnoga neslaganja s establimentom. Meutim, uivao je i podrku kru gova od kojih to nije oekivao. Jedan medu njima bio je ministar poljo privrede Andreas Thaler, i sam seljaki sin. Thaler mu je ispriao sljede u priu: U blizini moje seoske kue u Tirolu nalazi se izvor koji sam za vrue ga ljeta s nelagodom promatrao jer je taj maleni izvor bio za mene i moje imanje sve ili nita. Godinu za godinom uspijevao sam napraviti da izli jevanje toga malog izvora bude sve vie i vie dok se sve unaokolo poe lo suiti i prelazilo u smee. to je vrijeme bilo toplije, voda je postajala

Sve plovi, pluta i kree se. Nema starija ravnotee i nema stanja mirovanja. Viktor Schauberger, V, str. 167

U podzemnoj vodi ispod nas djeluje pulsirajui ritam koji se proiruje ili zgu njava odgovarajui na promjene temperature po danima ili godinjim dobima. S levitirajuim efektom Zemljina gibanja postupno se podie prema gore. Ako je biljni pokriva odstranjen, tlo je izloeno izravnoj sunevoj toplini, a rezultirajui puis topline vraa gornju granicu p o d z e m n e vode natrag. Sve dok je povrina zatiena vegetacijom i zadrava se na stalnoj temperaturi, voda bez temperatu re naposljetku e probiti. Viktor Schauberger je u mnogim prilikama mjerio temperaturu izvorske vode u trenutku izviranja iz zemlje i otkrio da je voda iz planinskih izvora zaista na tem peraturi od tono ili priblino etiri Celzijeva stupnja. U jakim izvorima voda za drava takvu temperaturu cijele godine. Ti su izvori najsnaniji ljeti, danju, kada se zemlja zagrije i stegne bestemperaturni sloj. U svakome vodenom tijelu, granini sloj se dri pritiskom okolne vode: hlae njem ili zagrijavanjem, ali uvijek proirivanjem. To je drugi dio objanjenja kako 40

hladnijom i naposljetku tijekom ekstremno sunoga ljeta izbijala je go tovo dvadesetak koraka povie prvobitnoga izvora. Voda je bila bolja i obilnija. (PKU, str. 67) Kasnije je Schauberger naiao na drugi lutajui izvor, slian onome na imanju ministra Thalera, u crnogorskim planinama. Njegov mu je vodi ispriao da se ljeti pojavljuje na viem mjestu u planini, a zimi nestaje i iz bija u dolini. Viktor Schauberger uzeo je svoj termometar i izmjerio tem peraturu vode u izvoru. Iznosila je tono 4 Celzijeva stupnja. Petnaest me tara nie, voda je ve bila toplija, 8 Celzijeva stupnja.

Voda na anomalnoj toki ima najvei kapacitet nosivosti jer je gusta i podrava je okolna voda. Moe nositi najvie plutajuih estica tvari i otopina plinova. Ta voda je zrela. Pripravna je predati svoje blago okoliu. Izvorska voda bogata je spojevima ugljika koje skuplja na svome putu prema gore. Ti spojevi ugljika na staju iz ostataka predaka one vegetacije koja sada cvjeta na povrini. Kako voda

il

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

3.

OSJEANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

postaje toplijom u dodiru sa sunevim svjetlom, ona e ih predati. U boci kvali tetne, tek natoene izvorske vode vidimo kako na stijenkama nastaju mali mje hurii. To je ugljini dioksid jer se ugljik u izvorskoj vodi mijea s atmosferskim kisikom. Ne p o t p u n o jednako kao u gaziranoj mineralnoj vodi. Ako se vodu od nese na hladno, t a m n o mjesto, poput podruma, tada e ponovno apsorbirati mje hurie, ali e njezin okus i dalje biti neukusan i bljutav. Izgubila je svoju prvobitnu pjenuavost, sve kvalitete koje je nakupila na svome putu kroz tlo. Viktor Schauberger vjerovao je da temperatura objanjava zato katkad naduto ivotinjsko truplo pluta na vodi, a drugi put opet p o t o n e i nikada se vie ne po javi. Ponajprije, tijelo je bilo zagrijano, irilo se i poelo truliti. Drugo, ono tone do graninoga sloja gdje se postupno sjedinjuje sa zemljinim energetskim odla galitem. U prvome primjeru, ivotinjsko truplo se gibalo tehniki: lutalo je, i rilo se i zagrijavalo; u drugome, hladilo se i gibalo planetarno: nadimalo se, kon denziralo. Kada peremo u toploj vodi, oekujemo da e svojstva zagrijane vode odstraniti neistou. Pranje u hladnoj vodi je moda poticajno, ali ne odstranju je uinkovito prljavtinu. Svaki postupak ima svoje mjesto.

Temperatura je, dakle, razlika meu razliitostima iz kojih izrasta nepre kidno gibanje evolucije, koja je sama rezultat napetosti to proizlaze iz suprotstavljenih smjerova gibanja. Viktor Schauberger, EE, str. 3

Temperaturni gradijenti pomau nam razumjeti zato tlo ponekad upija kinicu, a p o n e k a d je odbacuje na povrinu. Ogoljena zemlja upija toplinu iz suneva svjetla. Kada je toplija od kinice, voda u tlu iri se bre nego kia. Stoga postoji negativni temperaturni gradijent iz zemlje prema zraku. To je dovoljno da spri jei kiu da prodire u tlo te ona otjee povrinom. Na vruim, bezvodnim tlima takvo to dovodi do poplava nakon loa. Kia ne moe prodrijeti u vrelu zemlju, stoga tee povrinom. Kada je tlo prekriveno raslinjem, ono ga titi od izravne suneve topline te osta je hladno. U tome primjeru nastaje pozitivan temperaturni gradijent. Topla kinica iri se u tlo gdje se hladi, to omoguuje daljnje upijanje kie. Gibanje vode rijekama do mora, isparavanje u zrak i ponovno vraanje na ze mlju u obliku kie, poznato je kao H I D R O L O K I CIKLUS. Schauberger dodaje novu dimenziju opeprihvaenomu razumijevanju toga ciklusa, opisujui p u n e i polovine hidroloke cikluse. Kada je zemlja dostatno hladna daje upije, kinica zatvara svoj puni ciklus prolazei kroza zemlju, sazrijevajui i pojavljujui se u izvorima. Tada utjee u rijeke i potoke, isparava, oblikuje se u oblake i ponovno pada kao kia. On to naziva punim hidrolokim ciklusom. Kada je pokrov vege tacije odstranjen, voda je sprijeena da ulazi u tlo te tako otjee povrinom. Tada ponovno isparava te naposljetku pada kao kia. Drugim rijeima, voda ide prei com, gubei dio svojega puta kroza zemlju. Taj drugi proces on opisuje kao po lovini hidroloki ciklus. Takva voda moe biti pitka, ali nije tako zrela ili blago tvorna kao voda koja je zakljuila puni ciklus.

Dogaa li se rast ili pad iskljuivo je pitanje temperature... Ona obdaruje vodu njezinim temeljnim oblikom energije. U jednome primjeru to obiljea va rast ili ivot, a u drugome pad ili smrt. Viktor Schauberger, PZ, str. 68

TEMPERATURNI

GRADIJENTI

Viktor Schauberger uveo je novi pojam da bi objasnio svojstva vode kada mije nja temperaturu - pojam T E M P E R A T U R N I H GRADIJENATA. Voda koja se odmie od anomalne toke, zagrijavanjem ili hlaenjem, na negativnome je tem peraturnom gradijentu. Odmiui se, ona predaje neke blagodati koje je priku pila. Voda koja se pribliava anomalnoj toki postaje gua i, prikupljajui to u sebe iz okolia, nalazi se na pozitivnom ili opadajuem t e m p e r a t u r n o m gradi jentu. Na negativnome temperaturnom gradijentu voda kao da izdie, a na p o zitivnome kao da udie. 42

TEMPERATURA I RIJEKE

Zamisao o temperaturnim gradijentima takoer nam pomae razumjeti to se zbi va kada rijeka mirno tee svojim tokom, a to uzrokuje da nagriza svoje obale, na nosi mulj ili plavi. Dio vode koji je najblii anomalnoj toki jest onaj gdje je struja 43

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER:

IVOT U

UENJU OD PRIRODE

3. OSJEANJE Z E M L J N O G A P U L S A

najsnanija. Ta voda tee najbre. Schauberger je naziva jezgrom vodenoga tije la. Kada rijeka tee glatko i mirno, jezgra vodenoga tijela uvija se u sebe iz toplije vode koja je okruuje, tako je hladei i smanjujui pritisak na rijene obale. Ako je biljni pokrov odstranjen s obala, povrinu vode obasjava vie suneva svjetla pa rijeka mora obaviti vie posla da bi upravljala t o m d o d a t n o m topli n o m . Umjetne betonske obale mogu biti hrapave i proizvoditi dodatnu toplinu trenjem kako voda otjee. Kada je rijeka ispravljena ima strmije nagibe pa se s njima takoer mora nositi. Temperaturni gradijent upravlja i kakvoom mulja na rijenim obalama. Jezgra vodenoga tijela, najblia anomalnoj toki, ima najvee svojstvo noenja. Tako tim dijelom rijeka nosi najvee kamenje. Kako se voda grije prema obalama, postu p n o odlae manje estice. Obale se uvruju najfinijim sedimentom koji djelu je kao koa rijeke. To shvaanje navelo je Schaubergera da vidi glupost pokuaja da se rijeka kon trolira ispravljanjem ili podupiranjem njezinih obala. Bilo je to, s njegova motri ta, n a o p a k o razmiljanje. Rijeka nadzire obale, a ne obratno. U svojoj kritino sti buno je negodovao protiv vodnih vlasti. Objavljivao je pisma i lanke optu ujui ih za razaranje Rajne i Dunava, za pretvaranje bogatstava sredinje Europe u zatrovane kanale blata i gubitak mnogobrojnih jutara plodne obradive zemlje. Takav vatreni val psovanja jednoga biveg umara bez akademskoga obrazova nja nije ga ba omilio vladajuima. Rijeka, preputena sama sebi, sama e se i regulirati. O n a e ak prilagoditi svoj vlastiti gradijent, omoguavajui sebi da tee o p t i m a l n o m brzinom. Gdje strmo pada, nastaje poveano trenje izmeu slojeva voe u rijeci, te rijeke s ko ritom i obalama. To znai vie topline, pa se voda zagrijava. Posljedica toga je da voda odlae dio sedimenta koji nosi. Zauzvrat, smanjuje se gradijent te tako rijeka moe tei hladnija i mirnija. U donjem toku ohlaena jezgra vodenoga ti jela sada moe uzeti vie sedimenta. I tako nastavlja, udiui i izdiui, itavim putem do mora.
P I S M O V I K T O R A SCHAUBERGERA S I N U 1941.

44

45

JANE

COBBALD:

VIKTOR.

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

3.

OSJEANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

PRAKTINE

PRIMJENE

Djela ljudskih ruku dobrodola su, vjerovao je on, sve dok se vodi rauna o putu kojim voda eli protjecati i dok se zadovoljava njezin okoli. Godine 1927. prija vio je, naposljetku odobreni, patent ureaja za regulaciju rijeke, koji ureuje ri jeni tok iznutra. Radilo se o betonskim blokovima usidrenima u pravilnim raz macima na odreenim mjestima rijenoga korita. Unutranje povrine blokova bile su zaobljene tako da iznutra daju oblik jajeta. Zarezane su uskim kanaliima koji vode prema unutra i prema gore u poveavajuoj krivulji prema sredi tu protoka vodenog puta. Te koione prepone, kako ih je nazvao, postavljene su uzvodno gdje rijeka nagriza korito. Svrha tih blokova bila je da usmjeravaju tok vode prema jezgri vodenoga tijela, podalje od obale. Kada su takvi blokovi ugraeni, rijeka je mogla nositi tee kamenje i sediment preko koionih prepo na i odlagati ih u niem dijelu toka. Drugo polje kojemu je poklonio panju bila je konstrukcija brana. Temperatur ni gradijenti od kljune su vanosti za sigurnost brana. Ako je betonski zid brane topliji ili hladniji od vode koju zadrava, razlika u temperaturi znai da e dva tijela djelovati meusobno. Temperaturni gradijent odreuje hoe li voda nagri zati branu koja je zadrava, stvarajui pukotine u zidu, ili na nju odlagati sedi ment i tako je ojaavati. Godine 1930. Viktor Schauberger osmislio je zid brane tako to je uzeo u ob zir temperaturna svojstva vode i pretvorio ih u prednost. Kada se povrina jezera zimi zamrzne, toplija voda, na etiri Celzijeva stupnja, uhvaena je u klopku na dnu. Predloio je postavljanje druge opne na unutarnjoj strani zida brane, prema jezeru, s otvorom izmeu tih dviju opni na vrhu i na dnu. U temelju brane, topli ja voda blia jezerskome dnu privuena je u pukotinu izmeu dviju opni. O n a raste i naposljetku curi preko ruba na vrhu brane. Voda koja je u dodiru s beton skom branom toplija je od povrine vode i okolnoga zraka. S manje izraenim temperaturnim krajnostima, struktura zida brane ne unitava se tako brzo. Ljeti je temperaturna razlika obrnuta. Voda s dna hladnija je od povrinske vode i, bu dui da je privuena prema gore, hladi zid brane. Ista zamisao sada ima suprotni
16

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

3. O S J E A N J E Z E M L J N O G A l'ULSA

uinak, titei zid brane od pregrijavanja. U oba sluaja na zid brane djeluje pozi tivni temperaturni gradijent jer je temperatura zida brane blia anomalnoj toki nego temperatura povrine vode u jezeru. U sldadu s time, voda jezera ne nagri za zid brane. Taj mehanizam takoer titi branu od fluktuacije u temperaturi iz meu dana i noi. Jednostavna zamisao titi cijeli zid brane od krajnosti u tem peraturi koje bi inae neizbjeno razarale graevinu. Ta izvedba takoer omoguava inenjerima da reguliraju temperaturu vode koja istjee iz brane. Voda u jezeru moe se povlaiti na razliite naine ovisno o dobu godine i temperaturi prirodnoga vodenog toka. To omoguuje da voda nizvod no tee u optimalnoj temperaturi, smanjujui kovitlace i spreavajui da prodire u obale ili nanosi mulj dok nastoji primiti vodu drukije temperature.

Razgovori s Forchheimerovim kolegama potvrdili su Schaubergeru ono to je ve nasluivao. On i znanstvenici imali su u osnovi razliita shvaanja prirode vode i onoga to ona znai. Schaubergerova polazna toka, nadahnuta njegovom intuicijom i potvrena brojnim iskustvima, jest da je voda ivi entitet. To zna i da ima svoju strukturu i osobine. Voda die i prolazi kroz procese umiranja i obnavljanja. Moe biti zdrava ili nezdrava. On se usredotoio da shvati kako se procesi ivota manifestiraju kroz vodu i kako te procese moemo voditi na do brobit svih. Za znanstvenike s kojima se susretao, voda je bila inertna supstan cija s n e k i m zanimljivim fizikalnim svojstvima. Schaubergerovo stajalite nije se moglo usuglasiti sa stajalitem znanstvenika, ak ni polovino. On je promatrao ivi svijet, a oni su prouavali onaj mehaniki.

Sve stoje potrebno da se ponovno uspostavi prirodni poredak jest urediti anomalno stanje zdravija uz pomo temperaturnoga gradijenta. Viktor Schauberger, PZ, str. 34

Da je voda doista ono to hidrolozi dre da jest - kemijska inertna supstan cija - onda ve odavna ne bi bilo ni vode, niti ivota na ovoj Zemlji. Viktor Schauberger, V,str. 85

NOVI

PRIJATELJ

Susret s Philippom Forchheimerom, ovjekom s ugledom i naobrazbom, te bez predrasuda, pokazao se zaista sretnom prilikom. Meutim, Forchheimer je ve bio u dubokoj starosti i umro je 1931. godine. Serija lanaka, koji su predstavlja li svojevrsni proboj, bila je okonana, a pokretni most prema znanstvenoj zajed nici p o n o v n o podignut.

Razdoblje ranih 1930-ih bilo je jedno od rijetkih perioda kada je Viktor Scha uberger uivao podrku uglednih znanstvenika. Profesor Philipp Forchheimer, umirovljeni hidrolog, bio je odreen da mu se pridrui, u poetku kako bi shvatio i objasnio zagonetna korita za sputanje trupaca. Prof. Forchheimer svakako je bio strpljiv i bez predrasuda. Mogao je slijediti tijek razmiljanja Viktora Schau bergera i u njemu vidjeti smisao. Postao je tako uvjeren u vrijednost znanja Vik tora Schaubergera da mu je dogovorio pisanje serije lanaka, koje je sam uredio, za austrijski Hidrobs'kiglasnik. Forchheimer je zapisao: N a d m o n o s t Schaubergerove zamisli nad suvremenim projektima je oigledna. (VC, str. 133) Bio je to velik potez za osobu Forchheimerova ugleda i prestia. Postavio je sebe u ulogu uenika i pokazao se sposobnim izdii se iznad omalovaavanja i netr peljivosti znanstvenih krugova prema Viktoru Schaubergeru i uviati istinitost onoga o emu je govorio. Prepoznao je vanost njegovih prouavanja i borio se za njih kod svojih kolega. 48

Vodu smatram krvlju Zemlje. Njezin unutarnji proces, iako ne identian ono me u naoj krvi, bez sumnje mu je vrlo slian. Taj proces daje vodi gibanje. Usporedio bih to unutarnje gibanje s onime u pupoljku cvijeta. Dok se rascvjetava, stvara krunu latica slinu vrtlogu u sreditu, na kraju koje stoji istinska tajna gibanja - ivot m statu nascendi, u obliku koncentracije gibanja. Viktor Schauberger, V, str. 85

Viktor Schauberger udio se oblicima kapi rose. Prije no to se sunce rada postoji kratak trenutak u kojemu zrak kao da postaje hladniji. U tome trenu, ako su uvjeti povoljni, embrionalna vreica, nalik praznome 49

JANE

COBBALD:

VIKTOR SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

mjehuru sapunice, pojavljuje se na vrku vlati trave. U hladnom, plavom, blistavom jutarnjem svjetlu mjehuri se puni vodom. Kada ovjek boso nog stane u rosnu travu, osjeti se osnaen i okrijepljen. Kako se sunce us pinje na nebu, kakvoa svjetla se mijenja, postaje toplije i njegove zrake izravno dodiruju rosnu kap. U tome trenutku, uskoro roena kap rose sjedinjuje se sa svojom duom. Kap rose sada osjea snagu sile tee i po staje punijom, svijajui vlat trave. Vreica se rasprsne i voda kapa niz vlat, prenosei blagodat zemlji.

4. JAJA I JAJOLIKI OBLICI

PRVI K A N A L

za sputanje trupaca koji je Viktor Schauberger izgradio za

princa Adolfa von Schaumburg-Lippea nije bio nalik nijednom dotad. Izgraen od drvea, zmijoliko je kruio niza strmine, a ne najkraim pu tom, i imao je izgled zatupljene strane jajeta. Sam je bio prikupio novac za gradnju pa su njegov bankovni raun i samopotovanje ovisili o uspje hu pothvata. Doao je dan kada se osjetio spremnim da iskua kanal. Uzet je prvi trupac s gomile i sputen u leite korita. Plutao je kojih stotinjak metara, a zatim potonuo na dno. Voda je nadirala straga i prekrila stranice kanala, ali se trupac nije pokrenuo. Schauberger je bio zaprepaten. Pomaknuo je tru pac i udaljio radnike da bi o problemu razmislio u miru i tiini. Pogledao je izbliza i otkrio daje strmina nagiba prevelika za nizak obujam vode. Polagano je etao oko kanala. Bio je siguran da su zavoji ispravni. Spustio se do bazena za zadravanje vocie, sjeo na kamen na toplome suncu i za gledao se u vodu. Sjedei tako, osjetio je kako ga neto grebe kroz konate hlae. Poskoio je i, okrenuvi se, spazio daje sjedio na zmiji koja se smo tala na toplome kamenu. Dohvatio ju je i bacio u vodu. Doplivala je do obale, ali nije mogla izai jer je povrina kamena bila suvie strma. Plivala je naprijed i nazad te naposljetku nala svoj put preko brane. Zapitao se kako zmija pliva tako brzo bez peraja. Dohvatio je svoj dale kozor i promatrao njezino kretanje kroz vodu dok nije dosegnula dru gu stranu bazena i ispuzala van. Predoio je sebi zmijino udno gibanje u vodi petljom i shvatio da je izvodila naizmjenine vodoravne i okomi te zavoje. U tome trenutku sinula mu je ideja. Krenuo je potraiti radnike i naao ih kako u kolibi pripremaju hranu. Zatraio je da pojedu to prije te da podu do pilane i donesu tristo tankih daica aria. Tada im je pokazao kako da zabiju daice pod kosinom u dnu korita. Do kasno naveer uma je odjekivala od udaraca ekia. Blizu ponoi, kada se vratio kui, naao je poruku glavnoga umarskog povjerenika kojom javlja da e princ, princeza i nekoliko strunjaka ujutro

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

3. J A J A I J A J O L I K I

OBLICI

prisustvovati pokusnom sputanju trupaca. Pohitao je nazad, dobrih sat vremena pjeice, i obeao radnicima platiti trostruku satnicu ako nasta ve raditi cijelu no i zavre posao do osam ujutro. Kao po dogovoru, za vrili su do 7.30. Poslao ih je na doruak, obeavi dodatni poticaj ako se vrate na ustavu u 9.30. Svita je stigla. Njegovi radnici otvorili su vrata ustave i zapoeli ipkama gurati trupce u kanal. Tea klada kliznula je medu lake, a radnici su po tajice nastojali pogurati je s puta. Netko medu uzvanicima ih je vidio i povikao da odstupe. Schauberger se sloio s njime. Trupac je plutao preko bazena, a kada je dostigao i zaepio kanal, razina vode iza njega poela se dizati. Svi su zurili u trupac. Kanal bi se u trenu prepunio. Zauo se klokot kad se teki trupac stao pomicati. Zanjihao se lijevo, pa desno, a onda se sjurio niz korito. Jurio je vijugajui s jedne na drugu stra nu i iza zavoja nestao s vidika, (vidi PKU, str. 52-53) Kasnije je Schauberger dalje razvijao zamisao s daicama u koritu na koju ga je potakla vodena zmija. Koristio se njome u regulaciji rijeka tako da voda ne dere obale i patentirao jo jedan izum da bi poboljao protok u cijevima za vodu. Oba ureaja potiu vodu da spiralno krui prema unu tra tako da se smjer gibanja okree sreditu spirale, oslobaajui pritisak na obale ili stijenke cijevi za vodu. Jajoliki oblici posvuda su u prirodi kada ih ponete traiti. Zemljina or bita oko Sunca, obino opisivana kao eliptina, zapravo slijedi oblik ja jeta. Kine kapi i cvjetni pupoljci takoer. Promatramo U ribu, poput pa strve, jajolikog je oblika iz sva tri plana - odozgo, sprijeda i sa strane. Jajoliko je i tijelo ptice. Uitelji slikanja navode oblik jajeta kao temelj za crtanje ljudske glave. Spirala se udobno smjeta u jajoliki oblik. Kada naraste u irinu i dobi je na intenzitetu, stane se kretati prema vrhu takvoga oblika. Odlaete li jaja u hladnjak s vrhom jajeta nadolje, dulje e sauvati svjeinu. Amfo re koje su nai preci koristili za uvanje hrane i pia, imale su takav, ina e nepraktian, oblik. Schauberger kae da jaje s vrhom nadolje zrai prema van dok ono sa zatupljenim krajem nadolje privlai u sebe. Ovo potonje je najbolji oblik za izazivanje raspadanja. Sukladno tome, preporuuje da se hrpa za kompost oblikuje kao jaje sa zatupljenim krajem nadolje.

Svaka snaga... otkriva se i izbija iz izvornoga oblika ivota, jajeta. Viktor Schauberger, PZ, str. 8

Viktor Schauberger smatra da svi jajoliki oblici imaju priroenu plovnost. To svojstvo pomae biljnim sokovima da rastu u drvetu. Danju korijenje privlai p o d z e m n u vodu p r e m a toplijoj kronji stabla. Kako se voda zagrijava, kisik iz atmosfere mijea se s lebdeim spojevima ugljika i oblikuje ugljini dioksid. Taj ugljini dioksid nalazi se u jajolikim mjehuriima u kapilarama. Plovnost tih mje huria pomae biljnim sokovima da se uspinju do kronje drveta. Schauberger izraava svoju zabrinutost zbog prakse plantanoga uzgoja uma u kojemu su stabla izloenija sunevom svjetlu nego u p r i r o d n o m e razvoju. U na stojanju da se zatite od dodatne topline, stabla rastu bre. Kapilare su ire i spuvastije, mjehurii ugljinoga dioksida ne sjedaju kako treba, rastui biljni sok nije tako hranjiv pa drvo obolijeva. Takvi postupci, usmjereni na koliinu drveta na tetu kakvoe u konanici, po njegovu miljenju, ne koriste nikomu.

Jednoga dana, prije slubenoga otvorenja kanala za sputanje trupaca, po javio se glavni umarski povjerenik. Zabranio je nastavak radova dok ne stigne istrano povjerenstvo. lanovi, predstavnici lokalne vlasti i umar ske uprave, pojavili su se u pravome trenutku. Pregledali su cijelo gradi lite i doli do brane visoke petnaestak metara koja je okruivala bazen s vodom. Obavijestili su Viktora Schaubergera daje brana nesigurna te da nee biti dovoljno vrsta da izdri pritisak nadolazee vode kada se jed nom otvore vrata ustave. Schauberger nije odgovorio ni rijei. Uzeo je svoju puku i siao do bra ne. Uspeo se na zid brane i ispalio dva pucnja u zrak. Ako su slubeni lju di ikada posumnjali u mentalnu stabilnost gospodina Schaubergera, nje govo ponaanje sada kao daje potvrdilo njihove sumnje. Meutim, nisu znali da su ta dva pucnja u zrak bila ranije dogovoreni znak njegovim lju dima da otvore velika vrata ustave iznad kanala. Odjednom se zaulo huanje. Schauberger je pokazao uzvodno na jurei vodeni zid u kojemu su se vidjele ldade i busenovi trave kako se mijea ju u zapjenjenoj vodi. Povjerenici su pomahnitalo vikali i kretnjama mu S3

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

3. J A J A 1 J A J O L I K I O B L I C I

pokazivali da pohita na sigurno mjesto. Schauberger je ostao stajati na gnut kao da provjerava zid brane na kojemu je stajao. Izradio je bazen u obliku jajeta i bio siguran da e izdrati. Prvi udar vode uao je u bazen, zakrenuo se i usmjerio svoju snagu prema naviruoj novoj vodi. Debla su se ustoboila i ak iskakala u zrak iz vrtloga prije nego to se bazen ispunio s milijun prostornih metara, a voda i debla stiala svoj ples. (vidi PKU, str. 53-54)

osobito vrijednima u toj vrsti je crni orao koji jaja polae u visinama gdje je zrak razrijeen i atmosfera suvie rijetka da bi usmjeravala snagu sunevih zraka. Schauberger je vjerovao da su nai preci primjenjivali ista naela za cjevovode i grobne komore. Kamenje je obraivano na nain da se postigne rezultat slian irenju hranjivih energija, istodobno zatiujui sadraje od tetnih utjecaja. To im je omoguavalo da uz male ume podiu umjetne gorske izvore vode visoke kakvoe. On kae da su se cjevovodi izraivali od prirodnih kamenih cijevi oblo

ivot je roen iz jajeta. Gdje se u prirodi pojavi, oblik jajeta predstavlja zametak sljedeega utjelovljenja, bez obzira je li rije o ptici, ribi ili n e k o m finom izvoru energije. Svaka kap rose sadrava navjetaj novoga ivota. Ako je posljedica hla enja, kao u primjeru cvjetnoga pupoljka, daje raanje novoga ivota u fizikome obliku. Ako je pak posljedica zagrijavanja, kao u kapi rose, o n d a rada ener giju koju osjeamo kao tipkanje dok koraamo m o k r o m travom.

enih bukom. buka se izraivala od pijeska i vapna, ili se upotrebljavala r i m ska b u k a napravljena od vulkanskoga pepela umjesto pijeska. Vjerovao je da se slini naini jo uvijek mogu pronai u Meksiku u obliku pi ramida i obeliska ije su vanjske povrine obraivane tako da omoguuju ire nje zraka. Postupak bi se p o t o m olakavao nadsvoenjem zgrada zlatnim kro vovima i iljatim kupolama.

Sveti gral - krajnji oblik jajeta (aice) Viktor Schauberger

Zahvaljujui neophodnim katalizatorima djelovali su kao prave ljuske ja jeta. Postali su stvarni diui mehanizmi omoguavajui da se razviju razli iti elementi staroga zidarstva. Viktor Schauberger, PZ, str. 28

O D V O D E D O ZRAKA

Viktor Schauberger vidi napredak u nainu kako pojedine vrste polau svoja jaja. Ribe, koje svoje ivote provode u vodi, legu jaja bez ljuske. Njihova su jaja hra njena i zatiena vodom i njezinim sastojcima. Amfibije, koje mogu ivjeti nazraku, moraju pak zatititi svoja jaja vodenim pokrovom. Neki vodenjaci, kae on, polau svoja jaja u vlane rupe te ih p o t o m prekrivaju urinom i izluevinama iz eluca. Drugi jaja polau sa smeuranom o p n o m . Problem je uvijek u tome da izvan vode jaja moraju biti zatiena od tetnih utjecaja i prehranjivati se hra n o m odgovarajue kakvoe. Ptija jaja predstavljaju daljnji korak u toj progresiji. Njihova jaja su majstorska djela inenjeringa. Ljuska jajeta mora zatititi novi ivot unutra i dopustiti da se kroz nju procjeduje hrana dobre kakvoe. Ona je vrstoga oblika, a ipak dovolj no fina da proputa hranjive tvari da se ire do ivota koji se unutra razvija. Medu 54

Za Schaubergera takva primjena naina djelovanja prirode dio je ljudskoga posla nja. Kao to se ivotinjsko carstvo oslobodilo prevlasti vode, usavravajui naine kako se legu mladi, tako i ljudsko drutvo u cjelini pokazuje isti ar uzdizanja.

Drevni narodi, bolje reeno njihovi vladari i oni koji su upravljali njihovim ivotima (visoko sveenstvo), uinili su posve istu stvar jer je prava svrha evo lucije da sve izdie na viu razinu razvitka ili otkria. Viktor Schauberger, PZ, str. 28

Schauberger je vjerovao da se tehnologija jajolikoga oblika i spiralno gibanje koje mu prirodno pristaje moe primijeniti i danas. Mogue ju je prilagoditi da osigura vodu visoke kakvoe i za pie i za natapanje usjeva. Ona sadri tajnu novih
SS

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

oblika energije koji mogu zamijeniti naftu i dizelske strojeve za koje je ustvrdio da su razarajui, rasipni i opasni. Stoga e se ovjeanstvo, osloboeno gladi, po novno vratiti zdravlju i imati slobodu kretanja na zemlji, p o d vodom i u zraku. Schauberger je opisivao zrelu, ljekovitu vodu koja izranja iz gorskoga izvora kao O P L E M E N J E N U V O D U . Patentirao je ureaj u obliku jajeta koji vou iz slavine pretvara u izvorsku vodu visoke kakvoe. Uz p o m o materijala posude, protjecanjem i tonim temperaturnim gradijentom, voda moe ponovno upija ti n e o p h o d n e elemente na svome putu i vratiti svoju energiju. Schauberger je na sebi ispitivao takvu vodu i uvjerio se u njezino blagotvorno djelovanje. Prijatelji i znanci doznali su za to i zatraili da je i sami kuaju. U nekoliko tjedana stale su kolati prie o izvanrednim oporavcima od kroninih oboljenja. Bubreni kamenci, reumatizam, malarija - sve se smanjivalo nakon stoje oboljeli popio vode iz Schaubergerove jajolike posude. ak su se smanjivala i oboljenja od raka. Me utim, u Austriji je zakon samo kvalificiranim lijenicima omoguavao da lijee ljude. Vlasti su doznale za njegovo djelovanje te je bio primoran prekinuti istra ivanje budui da je njegova voda smatrana nezakonitom.

Viktor Schauberger pria bajkovitu zgodu iz jedne od svojih ekspedicija u umu. Ondje se u visokoj planini prostirala dolina koja je godinama bila nedostupna zbog klizita. Zbog toga nitko ondje nije boravio. Upotrijebivi konopac i kuke za penjanje uspeo se do ulaza u dolinu. Pro lazio je netaknutom umovitom zemljom sa starim, visokim omorikama i stablima aria, po zdravom bilju to je raslo ispod njih. Promatrao je pla ninske divlje jarce, divokoze, i one su promatrale njega, vie znatieljno nego uplaeno. To je potaknulo njegov lovaki ponos. Iako su bile opre zne, nisu se oglasile svojim upozoravaj uim piskavim glasanjem. Kao i obino, njegov izgovor za takav put bio je lov. Bio je u potrazi za tetrijebom. Prolazei dolinom, otkrio je granu na koju bi se tetrijeb spu tao kako bi otpjevao svoju jutarnju pjesmu. Potraio je mjesto na koje mu e ga priekati. Neto podalje otkrio je pogodno stablo, oslonio se na nj zaogrnuvi se kaputom kako bi se ugrijao i namjestio se da eka svita nje. Vladala je no bez mjeseine. Pod drveem je postajalo sve mranije
NENASLOVLJENI CRTE VIKTORA SCHAUBERGERA

te uskoro nije mogao vidjeti ni prst pred nosom. Usnuo je.

37

56

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

Kada se probudio jo je uvijek vladala tama, ali kroz mrak se pred njim ukazao maleni plamen. Nije to bila vatra, nego prije crvenkasti plamiak iznad tla. Bio je sluao o vatri lutalici i pomislio da bi to moglo biti takvo to. Nastavio ju je promatrati. Njegovu je panju tada privukao svjetlosni jajoliki oblik koji je lebdio nad humkom na proplanku. Ta je utvara bila tako udna da se osovio na noge. Lebdjela je iznad humka, vrhom nadolje, isputajui ukasti sjaj. Pove avala se sve dok nije izrasla gotovo dva metra uvis i metar u irinu. Tre sao se od straha i hladnoe. Pribliio se sjajnome nadzemaljskom jajetu dok su mu koljena klecala od straha. Nije isputalo toplinu ni miris. Stavio je ruku imutra, ne osje tivi nita i ne vidjevi nikakvu sjenu. Zamijetio je kako je humak prekri ven malim bijelim cvjetovima. Podigao je busen s tla vrhom svoga ta pa, ali nije ugledao nita. Jaje je i dalje sjalo, nepromijenjeno, svojim bez bojnim svjetlom. Vratio se do svoga stabla i ostao promatrajui dalje. Naposljetku je svje tlo poelo slabjeti i uskoro je nestalo. Nedugo potom zrak je postao to pliji i poelo je svitati. Otiao je do humka da ga razgleda po danjem svjetlu. Posvuda po humkubili su njeni bijeli cvjetovi s krupnim kapima rose na laticama. Kad je dodirnuo jednu od kapi, ona je teko pala na tlo kao da je s cvijeta uda rena ekiem. tapom je proao po humku, ali nije otkrio nita neobino. Tada je nje gov tap naiao na otpor. Bio je to divokozin rog. Istraivao je dalje i ot krio jo rogovlja te naposljetku netaknuto tijelo divokoze. Streljivo ko jim je ubijena jo je uvijek bilo ondje u prednjoj nozi. Lovna je sezona bila ve odavno prola, a ivotinja kao da je ovdje leala neko vrijeme. Shva tio je da stoji na poivalitu divokoza. Briljivo je vratio busenje natrag i napustio dolinu. Ono to zovu nebesima u stvarnosti je zbir slian vreici jruktigena u oplo enom pileem jajetu, koja pluta i polagano se okree oko svoje osi pod utje cajem stalnih promjena temperature. U tome procesu njena e struja ivo ta biti isputena u obliku impulsa koji se ovlaenim jezikom mogu osjetiti kao hladnoa na vrhu jajeta, a toplina na zatupljenom dijelu. Ako se okre taji toga ivotnog stroja pojaavaju uslijed poviene temperature koju daje 58

kvoka koja lei na jajima ili toplina sunca, tada u protoplazmi okruenoj grubim i njenim materijalom ljuske jajeta zapoinje tajanstveno tkanje i omatanje oko umanjka. Poinje irenje majinstva i umotavajue, voljeno i gajeno gibanje, koje dovodi do troenja one supstancije u kojoj je bila usa ena tako arko iekivana neodoljiva pobuda. Viktor Schauberger, PKU, str. 177

5. R I T M O V I IVOTA

V I K T O R SCHAUBERGER

znao je daje planinski potok hladniji blie izvo

ru i pitao se ima li to ikakve veze sa sposobnou pastrve da nepokretna stoji u brzacu. Proveo je pokus kako bi provjerio svoju postavku o znae nju tih malih promjena temperature. Izabrao je mjesto na potoku gdje je bio vidio nepominu pastrvu. Zatra io je od svojih ljudi da ponesu kotao nekoliko stotina metara uzvodno, napune ga vodom i stave na vatru. Tako su i uinili. On se vratio da pro matra pastrvu. Kada se voda dobro zagrijala, ljudi su je izlili u potok. Za nekoliko trenutaka pastrva je zapoela trzati repom i bacakati se. Unato svim pokuajima, nije se uspjela zadrati na mjestu, nego ju je voda odni jela nizvodno. Neto kasnije mirno se vratila u prvobitni poloaj.

AROBNA UMA

Temperatura je od presudne vanosti za ivotne procese. Razlika u djeliu stup nja odreuje hoe li jaje istruliti ili e se razviti. O n a odreuje hoe li sjeme osta ti neiskoriteno ili stvoriti novi ivot. H o d a t e li prirodnim umovitim krajem, ispod visokih stabala, ut ete vjetar, a na njihovim vrhovima ugledati sunevo svjetlo. Ali, onuda kuda koraate, po umskome tlu, tiho je i hladno. D o k gazite po mekoj prostirci od lia, s balda hinom koji vam stabla nadvijaju n a d glavom, zatieni ste od vanjskoga vreme na. Viktor Schauberger govori o tome kako zrelo drvee ureduje mikroklimu is p o d sebe, titei svoje izdanke tako da mogu cvjetati.

Svojim lepravim liem i njiuim granama matino stablo iri svoj kisik i stvara novi visokokvalitetni prehrambeni materijal za mlado drvo ispod sebe, kojega samo na taj nain moe upijati. Viktor Schauberger, PZ, str. 11
61

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

5. R I T M O V I IVOTA

Stabla su dugovjena. O n a su dio sloenoga ekosustava koji u svome okrilju sa drava i prehranjuje mnotvo ivota. To je okoli koji ljudi mogu unititi, ali ga ne mogu lako stvoriti. Samo drvee predstavlja udo. Biljni sok uspinje se uza sta blo da dosegne i nahrani lie visoko iznad, u kronji stabla. Pojam B I O C E N O Z A opisuje kolektivitet organizama u n e k o m e podruju. Svaki ivi dio biosfere, svaka biljka i ivotinja, daje svoj vlastiti doprinos kakvo i cjeline. Svatko dodaje svoj jedinstveni okus podzemnoj vodi koja omoguuje i odrava njihov suivot. Drvee, dugovjeno kakvo ve jest, daje sloenom eko sustavu vremena p o t r e b n o g da se razvije p o d njegovom zatitom. Za Viktora Schaubergera, to je od kljune vanosti za zdravlje svih. Okoli omoguuje ra zvitak viih oblika ivota. No, on je krhak. Smanjenje biocenoze znai da jedan ili vie prinositelja ovoj sveukupnosti ne ispunjavaju svoju ulogu. To dovodi do osiromaenja kakvoe p o d z e m n e vode, oboljenja biljaka i ivotinja i, u konanici, do bolesnih ljudi. Kao i monokultura na plantaama, drvee se bori za potrebne hranjive sastoj ke iz dostupne vode. Stabla postaju isti potroai vode, uzimajui je vie nego to je proizvedu te naposljetku isuuju zemlju. U prirodnoj umi koja obiluje ra znolikim ivotnim oblicima, voda je proeta hranjivim sastojcima visoke kakvo e. Schauberger je vjerovao da takva vrsta umske zemlje postaje isti proizvo a vode. Stablima je potrebna manja koliina vode pa gornja granica podzemne vode i tekui izvori ostaju visoki . Schauberger se uasavao postupaka krenja uma - rezanja svih stabala u neko me podruju zbog ega zemlja ostaje izravno izloena suncu. To, po njegovu mi ljenju, uzrokuje pregrijavanje tla. Dovodi do opadanja gornje granice podzemnih voda, a time do sue i naposljetku do umiranja ume. Meutim, to ne znai da se uma ne smije sjei. Schauberger zastupa selektivnu sjeu - etvu zrelih stabala tako da izdanci mogu preuzeti njihovo mjesto i nastaviti kolektivitet ume.

KAKO SE BILJNI SOK USPINJE

Kako se biljni sok uspinje prema kronji visokih stabala? Kapilarni postupak dio je toga procesa. Ali, svatko tko je vukao porub svoje odjee po lokvi vode znat e da taj kapilarni postupak ima ogranienu snagu. On privlai nekoliko centimetara vode u tkaninu nae odjee, ne vie. Ni u drvetu mehaniki kapilarni postupak ne moe biti objanjenje za sve. Za poetak, sok se mora uspinjati, a ne sputati. Kada uredujete ivicu i sadite mladicu, ona mora biti iznad razine mjesta na kojemu je odsjeena. Ako je mladica nia od razine gdje je odrezana, ona e se sasuiti. Bilj ni sok mora ii prema gore, protiv sile tee. Jasno, rije je o suptilnim procesima. Prema Schaubergerovu stajalitu, temperatura takoer ima svoju vanost. Na crnogorinim umama promatrao je sljedei fenomen. Oko podneva, za to plih tihih dana moe se vidjeti fina izmaglica kako se izdie p o n a d vrhova drve a te nestaje u svjetlu i toplini. Po njegovu miljenju, to je posljedica negativnoga temperaturnog gradijenta. Sokovi u drveu, koji sadre vrijedne sastojke ugljika, naglo su povueni prema gore gdje se mijeaju s atmosferskim kisikom. Kae da su stari umari obiavali promatrati takvu pojavu u vrijeme objeda i pakirali ki ne kabanice u ruksake jer je to navijetalo popodnevnu lou. Takva se izmaglica ne vidi nad mjeovitim umama gdje je temperatura stalnija. Viktor Schauberger obuavan je za lugara, a ne za plantanoga biologa. Uio je iz onoga to je oko sebe vidio u umama i planinama. Neka od njegovih sazna nja odgovaraju o n o m e stoje napisano u botanikim udbenicima, druga pak ne. Primjerice, tek se usput zanimao za postupak fotosinteze. (Nain kojim biljke koriste zeleni klorofil u liu da bi za dana dole do suneve energije. Tu ener giju koriste da bi razgradile vodu u sokovima i spojile ju s atmosferskim uglji nim dioksidom i tako stvorile krob i druge ugljine spojeve.) Vie gaje zanima la voda kao medij za dogaanje takvih interakcija, pokretana svojim tempera turnim promjenama i izmjenama noi i dana te godinjih doba. Za dnevnoga svjetla pozitivni temperaturni gradijent djeluje izvan stabla prema unutra jer je vanjska strana toplija i debela kora titi nutrinu. Ta temperaturna razlika jednolika je, ali malena, ograniena visokim baldahinom od lia. Sokovi 63

uma je prebivalite vode i jednako tako prebivalite ivotnih procesa ija kvaliteta opada ako je naruen njezin organski razvitak. Viktor Schauberger, PZ, str. 98 62

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

5. R I T M O V I I V O T A

obrnut. Kisik se oslobaa u sreditu stabla, uzrokujui zagrijavanje, dok vanjski dio stabla ostaje hladniji Za Viktora Schaubergera, kora drveta predstavlja djelo inenjerskoga dizaj na slino ljusci jajeta. Temperatura je jedan od niih oblika zraenja. Vii oblici ukljuuju sunevu energiju koja moe spaliti onoga tko nije odgovarajue zati en. Kora prua tu zatitu osjetljivim unutarnjim procesima u stablu.

Promatramo li johe poredane du rijenih obala, moemo zamijetiti da one ne rastu prema svjetlu, nego nadsvoduju jedna drugu te se vrhovi njihovih kronji gotovo dodiruju. One tako tvore svod koji sadri izravnu hranjivu i difuznu mjeavinu koju onda udiu kroz koru, ija funkcija odgovara krgama. Viktor Schauberger, PZ, str. 118

Drvee se razlikuje po svojoj sposobnosti da trpi izravno sunevo svjetlo. Jed nako kao i konvencionalno umarstvo i Viktor Schauberger dijeli ga na podvr ste, drvee koje trai svjetlo i o n o koje trai sjenu. Biljke koje trae svjetlo, p o put engleskog hrasta, imaju debelu koru koja ih izolira od sunca. Biljke koje tra e sjenu, kao to su bukva i bor, ne mogu podnijeti previe svjetla i toplina izrav no utjee na njihovu koru. Ona remeti temperaturni gradijent koji upravlja kre tanjem soka prema kronji. U umama koje su u svome razvoju preputene sebi, drvee raste visoko i uspravno. Postoji debeli baldahin od grana te tako vrlo malo suneva svjetla stie do tla. U takvim umama prizemlje je zatieno od vanjskih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Samo jedna zraka sunca dovoljna je da izmijeni stanje ravnotee izmeu prema vanjskome dijelu stabla zagrijavaju se i ire, stiui hladniji sok u sredinu. Podrka jajolikih zranih mjehuria takoer pomae uspinjanju sokova. Atmos ferski kisik kojega on opisuje kao m u k i , postaje aktivniji u toplim uvjetima na osunanoj strani stabla, dok su ugljini spojevi (za Schaubergera, enske supstan cije) ivlji u hladnijim uvjetima na sjenovitoj strani. Spoj to dvoje vodi stvaranju sloenijih spojeva kao to su krobovi i proteini. Nou je temperaturni gradijent 64 Ako su biljke koje trae sjenu zasaene na izravnome sunevom svjetlu, nji hove grane mogu rasti samo na onoj strani stabla okrenutoj od sunca ili pak de bla nabreknu od spuvastoga rasta. Za Viktora Schaubergera ova druga pojava 65 tijela i vode. Viktor Schauberger, PZ, str. 55

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

5. R I T M O V I IVOTA

jednaka je oteenosti ivotinja i ljudi u groznici. S njegova stajalita, brzorastue drvo slabe kakvoe, koje se proizvodi takvim umarskim postupcima, posljedi ca je bolesti, a ne zdravlja. Vrlo se kritiki odnosio p r e m a toj utrci za koliinom drva na utrb kakvoe. Biljke koje trae sjenu previe su izloene suncu to uzrokuje bolest, a plantani uzgoj pojedinih vrsta liava umu njezine bioraznolikosti. Jedan od simpto ma oboljenja ivoga organizma je porast temperature. Schauberger je pokazao kako poveani temperaturni gradijent, daleko od anomalne toke od etiri Cel zijeva stupnja, vodi proirivanju i truljenju. Truljenje je dio ivotnoga ritma, neizbjean proces koji sljedeem narataju omo guuje da se oblikuje na ostacima prethodnoga. Da bi pripomogla tome procesu, priroda se oslanja na mikroorganizme koji izazivaju truljenje i koji se razmno avaju u takvim uvjetima. Svako ivo bie ima svoju optimalnu temperaturu u kojoj se unutarnja flora i fauna odravaju u ravnotei. Problemi nastaju kada se, uslijed pregrijavanja, ti mikroorganizmi skupljaju u inae zdravom biu, bilo to stablo, ivotinja, biljka ili ovjek.

su rastuim biljkama. Voda koja dolazi s povrine oskudna je solima, a bogata kisikom. O n a prolazi dublje od sloja u anomalnoj toki. Uranja u zemlju gdje se zagrijava, a u procesu razlaganja na svoje sastojke, stvara jo vie topline. Topli na znai irenje pa tako ona raste i moe prikupljati soli na svome povratnom putovanju. Da bi soli postale dostupne biljkama, gornja granica p o d z e m n e vode mora biti visoka. Sve to bi uzrokovalo da se gornja granica podzemne vode spusti, kao to je plantana monokultura ili pregrijavanje povrine odstranjenjem vegetacije, po remetilo bi procese. To dovodi do manje zdravih biljaka i ivotinja. Viktor Scha uberger promatrao je rast drvea koje je primalo vodu oskudnu tim solima. Nii dijelovi debla bili su zdravi do granice do koje je sol dola, ali navie prema kro nji izgledala su nekako mrava, koata, kao da ih je napala kakva ivotinja.

Da seljak samo zna kolika je vanost sume, njegovao bije kao sAm ivot. Viktor Schauberger, PZ, str. 107

Za njega, optimalni je izgled zdrava drveta visok valjak iste irine du cijeloga debla. O n o raste okomito u odnosu na tlo, na drugaijoj razini od zemlje, kao da

Voda ima ulogu neumornoga nosaa svjetla, energije i topline. Prvo i najva nije, ona je nosa svih supstancija koje stvaraju i odravaju ivot. Viktor Schauberger, PZ, str. 97

ga je sama zemlja odgurnula. Stoast oblik, p o p u t boinoga drvca, simptom je njegove nemoi da du cijeloga debla zadri stalni temperaturni gradijent. Drvo nije sposobno visoko uznijeti vrijedne ugljikove sastojke te ih odlae nie. Viktor Schauberger mislio je da umari mogu nauiti lekciju o upravljanju umama iz naina na koji krava pase. Krava prikuplja busene trave jezi kom, okree ih oko njihove osi i tada povlai. To uzrokuje da se stabljike trave lome na pravome mjestu. I ne samo to - krava tada ruje travu svo jim mokrim ustima to izaziva promjenu polarnosti u zraku koji okruuje odsjeenu travu i omoguuje da ozljeda trave gotovo odmah zacijeli. Na posljetku teina njezina tijela zbija travu izgubljenu njezinim upanjem i u tom postupku ona vraa vie topline zemlji nego to je nestala zbog va kuuma stvorena njezinim upanjem. To znai da se, unato injenici da je krava odnijela neto trave, tim postupkom zemlji vraa jo vie energi je te panjak moe rasti zdravije, raznovrsnije i plodnije.
67

SOL ZEMLJE

Soli nastaju od metala i kiseline i rastapaju se u vodi. Primjerice, kemijski naziv za kuhinjsku sol je natrijev klorid. O n a je kombinacija natrija, metala i kloridne kiseline. Soli sadre mikroelemente koji su neophodni za zdravlje biljaka. Tem peratura upravlja izviranjem tih hranjivih soli iz zemlje da bi hranile vegetaciju na povrini. Sol se rastapa u toploj vodi, a taloi kada se voda hladi. D u b o k o u zemlji p o d z e m n a voda dostie visoke temperature te moe upijati razliite soli. Kako se voda podie, hladi se prema anomalnoj toki. Tako dugo dok je nasla ga u anomalnoj toki unutar dosega korijenja vegetacije, odloene soli dostupne

66

JANE C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : I V O T U UENJU OD PRIRODE

Promatrao je i nain na koji tradicionalni seljaci kosom kose travu. Kosa se ekia i naotri uveer. Sljedeega jutra, prije no to sunce izae dovoljno visoko nad livadu, seljak kosi rosnu travu pod niskim kutom. Napon koji je tijekom noi nastao u kosi izoliran je drvenim drkom te tako spaljuje ozljede trave. Na taj nain i polje i sjeena stona hrana zadravaju svoju energiju. Ni jedna od njih se ne gubi pranjenjem u atmosferu. Kako se sunce uspinje, konja postaje sve napornija bez obzira na to kakva je otri ca. Kosa gubi svoj akumulirani naboj, seljaci odlau kose za taj dan izvan izravnoga dodira sa suncem, kako bi se ponovno napunile. Jednak prirodni proces promatrao je u jesenskim jutrima. Za izlaska sunca, kada se jedva osjeti povjetarac, na tisue uvelih listova opada na tlo. im se sunce digne dovoljno visoko da zagrije zrak, pojava prestaje. Za Scha ubergera, ranojutarnje sunce ima najjau snagu i stvara najveu koliinu kisika. Kisik spaljuje ozljede nastale zbog odvajanja lia od matinoga stabla i otvorena rana brzo zacjeljuje. (vidi PZ, str. 113-115)

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

NEKE SPOSOBNOSTI

opaanja koje je posjedovao Viktor Schauberger po

sve su iznad iskustava veine nas. Dok ih se slua, doimaju se posve bizar nima, gotovo nezamislivima. Takav se dogaaj zbio jednoga osobito hladnoga zimskog dana. Lovio je divlje koze, divokoze. Ustrijelio je mujaka koji se sruio u jarugu. Sjurio se za njim niza strminu. Nasreu nije propao kroz led kada je pao u potok na dnu klisure. Pripremio je jarca da ga ponese kui. Zatim je poao preko leda do otvorene vode da opere ruke. Zagledao se u ledenu, mirnu, kristalno istu vodu. Bila je duboka nekoliko metara. Pro matrajui, zamijetio je nekoliko velikih klada kako se pomiu ispod nje ga u udnome plesu. Kraj jedne klade plutao je uspravno pribliavajui se drugoj. Kada je priao blie drugoj kladi, ona je odskoila unazad kao da je odgurnuta i ponovno se smirila. Potom je sljedea klada ponovila isti ples. Schauberger je ostao u udu. Zaboravio je na jarca i ostatak popodneva proveo na ledu, nesvjestan hladnoe, promatrajui gibanje tih veli kih, tekih bukovih klada u mirnoj dubokoj vodi. Kako se sputala veer, postajalo je hladnije. Poeo je izlaziti puni mjesec. Okretanje klada sada se pojaalo. Odjednom, jedna od njih se uspravila i ustremila u zrak. Probila je povrinu vode i nala se ovijena ledenom ogr licom. Pojavile su se i druge klade te su za nekoliko minuta zaplesale svoj ples, svaka izbijajui na povrinu s ipkastom ogrlicom od leda. Nova su uda tek uslijedila! Ponovno se zagledao u vodu i ugledao novo gibanje. Dio krupnoga jajolikog kamenja s dna toka zapoelo se gibati na isti nain kao i klade. Kao da je zaboravilo da je podinjeno zakonu gravi tacije, zanosilo se jedno prema drugome i opet se odbijalo. Kako se puni mjesec uspinjao na nebu, on je sada obratio panju na ka menje. Jedan se, veliine i oblika ljudske glave, zapoeo okretati u sve punijem krugu. Zatim se takoer izdigao na povrinu optoen ledenom ogrlicom. Uskoro su se pojavili i drugi kameni obluci te se neko vrijeme, ondje na ledenoj mjeseini, povrina vode proarana kamenjem ljuljala u njihovu tajanstvenome plesu.

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

Kod magnctizma, isto se odbija od istoga. Ba to se, vjerovao je Viktor Schau berger, dogaalo s kladama. Bile su magnetizirane p o d djelovanjem ledene vode i pune mjeseine te su se tako odbijale jedna od druge. D i n a m o , p o p u t onoga to napaja svjetiljku na biciklu, ima tri sastojka. To su kretanje (u primjeru bicilda okretanje kotaa), magnetizam (maleni magnet u di namu) i elektricitet (koji osvjetljava svjetiljku). Ako postoje dva, pojavit e se i trei. Kod svjetiljke bicikla djeluju magnetizam i kretanje tako da se stvara elek tricitet koji osvjetljava svjetiljku. Schauberger tvrdi da, kao to je to posve to no s tehnikim pokretanjem (kao kod dinama), isti princip djeluje i kod izvor noga gibanja. Razlika je u kvaliteti magnetizma i elektriciteta. Jedno vodi lakoi i narastanju, drugo teini i razaranju. Pleue klade i kamenje izranjali su na po vrinu jer je nastupilo veliko punjenje p o d djelovanjem B I O M A G N E T I Z M A u mjeseini i ledenoj vodi. U svakodnevnoj primjeni, magnetizam je o n o to navodi komadi eljeza u kompasu da pokazuje sjever. Meutim, fiziari poznaju najmanje tri vrste ma gnetizma, a onaj u komadiu eljeza naziva se feromagnetizam ( f e r r o znai eljezo). Feromagnetski materijali imaju sjeverni i juni pol te privlae druge feromagnetske materijale da se poravnavaju s njima. Viktor Schauberger osobito se zanimao za drugu vrstu magnetizma, poznatu kao D I J A M A G N E T I Z A M (dia na grkome znai kroz). Dijamagnetizam je naziv za polje pokretano elektronima koji se uvijaju oko jezgre atoma. Sve su stvari sa stavljene od atoma te je svaka supstancija u konanici dijamagnetska. U prisutno sti feromagneta ti materijali skreu p o d pravim kutovima u magnetsko polje. Meu dijamagnetskim materijalima su ugljen, bakar, voda, zlato i srebro. Me utim, neki su materijali osjetljiviji na feromagnetizam tako da je njihov prirod ni dijamagnetizam nadjaan. Supstancije koje to uzrokuju su PARAMAGNETSKE. Svaki a t o m u takvim materijalima reda se u smjeru vanjskoga feromagnetskog polja iako sami ne mogu zadrati nikakav magnetizam. Kada su maknuti iz vanjskoga feromagnetskog polja, vraaju se svome izvornom, neporedanom stanju. Paramagnetski materijali, medu ostalim, sadre kisik i aluminij. Zrak je 70

paramagnetski. Stoga postoji razlika izmeu elektromagnetskih svojstava vode u zemlji i atmosferskoga kisika. Procjenjuje se da zemlja sadri etiri posto eljeza. To znai da postoji slabo feromagnetsko polje nad cijelom Zemljom i protee se u atmosferu gdje se s njim povezuje paramagnetska atmosfera. Magnetna kompasna igla poklapa se s tim poljem kada pokazuje sjever. To polje uzrokuje da se dijamagnetski materijali u zemlji, kao to su voda i organska tvar, pokreu pod pravim kutom prema nje mu, drugim rijeima, prema gore. Schauberger vjeruje da u sjaju pime mjeseine voda dobiva dijamagnetsko punjenje to joj omoguuje da prenosi objekte koji su inae tei od nje, kao to su klade i kamenje koje je promatrao one noi. Kao i obino, Schauberger je poao dalje od konvencionalnoga razmiljanja. Po njemu je dijamagnetizam posljedica unutarnjega vijuganja, hlaenja i zgunjavajuega gibanja koje je opisao kao kruno-spiralnu prostornu krivulju. Tako se giba i planet Zemlja i tekuina u njoj. Tekuina koja se pokree u tome pravcu ima za posljedicu negativni pritisak i elektromagnetsko polje. Elektricitet nastao u ta kvome polju, koji naa tijela mogu registrirati kada stojimo u prirodnoj umi ili pokraj potoka, hladan je i konstruktivan. Nasuprot tome, elektricitet koji osvjet ljava nae domove, a nastaje centrifugalnim gibanjem, vru je i destruktivan.

Mnogi od suvremenika drali su kako je teko prihvatiti zamisli Viktora Schaubergera, ukljuujui i tvrdnju da ljunak pod vodom moe proizvo diti iskre. Jedan od njegovih prijatelja, urednik asopisa, rekao mu je kako je to pretjerana tvrdnja ako eli da ga znanstvena zajednica shvati ozbiljno. Schauberger se samo glasno nasmijao rekavi: Iskre pod vodom? Zar ih nikada niste vidjeli? Odmah u vam ih pokazati. Poite sa mnom! Napunio je vjedro vodom i odnio ga u zatamnjeni kut. Zatim je uzeo dva kamena i trljao ih pod vodom. Pojavile su se iskre! Ba kao i kad se elje zo i kremen taru na svjetlu. Za njegova prijatelja to je bio bajkovit pokus koji je kasnije esto izvodio pred sumnjiavcima.

Za Viktora Schaubergera taj je fenomen predstavljao izvor legendi o istome zlatu za koje mnogi tvrde da su ga vidjeli kako svjetluca u vodama Rajne. Iskre 71

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

su posljedica trenja kamenja pod vodom, kamenja koje sadri metal. On vjeruje da je to jo jedan primjer biomagnetizma, kao kad polovi potiskuju jedan dru goga (magnetski materijali su BIPOLARNI, tj. imaju dva pola, sjeverni i juni). On kae da je najbolji nain da se proizvede taj efekt iskrenja da se uzme kamen iz viih podruja planinskih potoka i razlomi na dvije polovice tako da obje ima ju jednaka magnetska svojstva. Sve oko nas odgovara j e d n o m e ili drugome obliku magnetizma i tako uzaja m n o djeluje sa svime s ime se dodiruje. To znai da se sve oko nas podvrgava promjeni, brzo ili usporeno. ak je i kamenje podvrgnuto tome procesu promje ne. Nita ne ostaje jednako sve je u gibanju. Tako dugo dok se zemlja, voda i zrak mogu planetarno gibati, tako da vjetar pue, a voda spiralno otjee, nastajat e energija. Kako smo vidjeli, oblik jajeta p o tie izvorno gibanje te je takoer kljuni sastojak procesa. Prema stajalitu Vikto ra Schaubergera, sam ivot je koncentrirana energija. Ta stalna promjena i uzaja m n o djelovanje predstavljaju temelj za cvjetanje organskoga ivota na Zemlji.

U meusobnoj mjeavini bipolarnih elemenata, svako gibanje povlai reak tivne uinke atomske i neprimjetne naravi. Viktor Schauberger, PZ, str. 3

Da bi se stvorila elektrina energija, mora postojati magnetsko polje. Supstanci je koje izvorno potjeu iz zraka imaju pozitivan elektrini naboj, a one sa Zemlje ili Mjeseca pak negativan. To se najbolje vidi kada sijevaju munje, a to se dogaa kada promjena mjestimice naraste do takve razine da provali nazad prema Ze mlji. Kia koja upija kisik i tako stjee pozitivan naboj, opisana je kao A N O D NA VODA. Podzemna voda koja stjee negativan naboj na svome putu prema povrini, opisana je kao K A T O D N A VODA. Drugim rijeima, Zemlja je gole ma, velianstvena, samopunea spiralna baterija. U bateriji energija tee od katode prema anodi - izvan Zemlje u atmosferu. Na vioj razini, Mjesec je katoda, Sunce je anoda, a zemaljska voda je elektrolit - medij koji omoguuje da dolazi do procesa izmjena energije.
72

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

TO TO ZNAI ZA RIJEKE

Slino tome, aa obine destilirane vode uvlait e u sebe sastojke iz tijela oso be koja ju je ispila. Poznato je da pijenje destilirane vode moe tetiti jer izvlai minerale iz tijela. Onaj koji je pije, hrani pie. aa svjee izvorske vode, s druge strane, hrani onoga tko ju pije. Predlagao je novi projekt za hidroelektrine turbine. Voda bi padala kroz lijevak koji je zarezan spiralno na unutarnjoj strani da potie prirodno uvirue gibanje. Kao da izlazi iz brizgalice, struja vode padala bi na neku vrstu lopatica vadiepa koje se okreu kao posljedica pada vode velikom brzinom. S takvim se ureajem voda, koja bi rotirala oko svoje osi, ne bi oteivala u tome procesu.

Kako smo vidjeli, voda moe nositi naboj. Za Viktora Schaubergera to je ve o m a vana injenica. O n a odreuje otjee li voda mirno ili nagriza obale, je li okolno tlo plodno ili jalovo i je li aa vode ukusna i osvjeavajua ili bez oku sa i bljutava. Ako je vodeno tijelo iscrpilo svoj naboj, kao to e se dogoditi ako doe u do dir s metalnim eljezom ili putem zagrijavanja, tada je iscrpljeno. U nastojanju da se napuni privlait e energiju od bilo kuda. Viktor Schauberger vjeruje da se ba to dogaa kada voda protjee kroz eljeznu reetku ili hidroelektrinu turbi nu. eljezo izvlai iz nje svaki naboj. (eljezo ima sposobnost da izazove iskrenje. Svaka iskra predstavlja pranjenje, izvlaenje energije sadrane u metalu.) Cen trifuge turbine remete i obru njezino izvorno (planetarno) gibanje. Schauber ger upuuje na udubljenja koja primjeuje na otricama hidroelektrine turbi ne. Ta udubljenja su, po njegovu miljenju, posljedica tehnikoga gibanja. Oni me to naziva i z v o r n o gibanje, voda zadrava kisik. Tehniko gibanje spre ava vodu da zadrava kisik pa ga ona oslobaa. U tome stanju kisik nije stabi lan i troi se na sve na to nailazi ukljuujui i otrice turbine. Hidroelektrinim turbinama prigovarao je i iz drugoga razloga. O n e naruavaju prirodni tok vode u njezinu vijuganju, kruno-spiralnoj prostornoj krivulji. Turbine lome struktu ru vode naslagama progresivno zagrijavajue vode koja spiralno krui oko hlad ne jezgre vodenoga tijela. Proavi kroz turbinu voda nastoji obnoviti svoju ravnoteu i vratiti se izvor n o m e gibanju uviruem gibanju. Kako je bila iscrpila svaki naboj koji je nosi la, ona se sada iznova popunjava. Privlai naboj koji se nalazi u podzemnoj vodi, ostavljajui manje za bujanje vegetacije na okolnim tlima. Sve stoje potrebno da se to ispravi jest da se zaustavi unitavanje voda. Vodeni tok koji ide p u t o m ko jim eli, na temperaturi koju eli, hrani ivot oko sebe.

... preivljavanje ili izumiranje ovisi o reguliranju elektromagnetskih me udjelovanja. Viktor Schauberger, PZ, str. 10 74

75

7- KAKO STVARI R A S T U

D O K JE bio jo mladi lugar, Viktora Schaubergera povremeno je posjei vao jedan seljak. Na njegovu posjedu redovito su uspijevale obilne etve i visoki prinosi, ali su ga susjedi smatrali ludim jer je, za razliku od njih, sve radio na drukiji nain i u drugo vrijeme. Jedne veeri, u sumrak, onuda je prolazio Viktor Schauberger. Zatekao je seljaka u ambaru iza kue kako stoji ispred velike drvene bave i pjeva mu neku udnu pjesmu. Drao je u ruci veliku drvenu pjenjau mijeaju i sadraj u bavi. Pjesma je bila neka vrsta visokih i niskih tonova, goto vo povika. Kada je ton rastao, mijeao je u jednome pravcu. Mijenjajui ton, okretao je i pravac mijeanja. S vremena na vrijeme zastajao bi i do davao aku ilovae koju je mrvio i bacao u bavu, a onda nastavljao mi jeati i pjevati. Schauberger se pribliio i pogledao u sadraj bave. Unutra je bila bistra voda. Seljak mu se nasmijao na pozdrav i mijeajui nastavio svoju ud nu pjesmu. Naposljetku je izvadio pjenjau i rekao: Eto, sada moe pro vreti. Uz au jabukovae, u kui, seljak je objasnio to je radio. Ilovaa je sadr avala aluminij. Umijeao ju je u hladnu vodu u bavi, zajedno s izdahnutim ugljinim dioksidom, koji je nastajao dok je pjevao. To je proimalo vodu neutralnim nabojem. Nakon drljanja polja drvenom drljaom, po lje je pricao nabijenom vodom, liem paprati, kao da mu daje blagoslov. Voda je isparavala ostavljajui za sobom kristale. Kristali omoguuju stva ranje svjetlucave ljubiaste mree visoke kakvoe, izmeu zemlje i neba. Stari seljak spominjao je tu mreu kao himen. Omoguavao je tlu da ostane vlano i plodno ak i za najveih vruina u godini.

MIJEANJE N E B A I ZEMLJE

U ovome poglavlju promatramo shvaanja Viktora Schaubergera o tome kako to raste. Po njegovu miljenju, fiziki rast reztdtat je zdruivanja dviju razliitih vrsta energije - jedne koja dolazi od Sunca i druge koja spiralno iz Zemljine nutrine
77

JANE C O B B A L D : VIKTOR S C H A U B E R G E R : I V O T U UENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

OKSIGENI

Sunevo svjetlo neprekidno pada na zemlju i u tome procesu stimulira atmos ferski kisik. Svjetlou i toplinom kisik postaje aktivniji. Ustvari, Viktor Schau berger ide i dalje od toga. On kae da sunevo svjetlo nastaje u susretu s atmosfe rom. Kako je izmeu Zemlje i Sunca mrak, moda ima pravo. Kisik koji on opi suje kao otpad Sunca, ovrsnuta je suneva svjetlost. Voda koja s neba pada kao kia upija dio kisika i u tome procesu stjee pozi tivan naboj. Sada p o d u z i m a m o prvi korak u organsku kemiju Schaubergerova stila. On eli napraviti razliku izmeu elementa kisika kako je opisan u udbe nicima kemije i ivoga, meudjelujueg oblika energije koji on zapaa oko sebe. Sukladno tome, etericitete s tom pozitivnom, mukom kvalitetom opisuje kao OKSIGENE. Oksigeni su aktivni kada je vrue. U umi, suneva svjetlost pada kroz lie na tlo. Kisik tada moe biti preraen bunjem koje bi se inae sprilo. Takav se pro ces moe vidjeti u gustim umama. Grane matinoga drvea p r e t h o d n o provau hranu u sunevu svjetlu za mladice koje rastu p o d njihovim okriljem. Slino tome, kada se rijeka kotrlja preko kamenja u svome koritu, stvaraju se maleni vrtlozi. Ti su vrtlozi usta koja uzimaju atmosferski kisik.

izlazi na povrinu. Schauberger o takvim vrstama energije govori kao o ETERIC I T E T I M A . Njihovo meudjelovanje omoguuje da se razvija ivot na Zemlji. Skovao je tri nove rijei da bi mogao objasniti svoje opaanje kako to raste: OKSIGEN, KARBON i F R U K T I G E N . O K S I G E N upuuje na element kisik, ali i vie od toga. Usredotouje se na nje gova energetska svojstva. To je etericitet uzrokovan aktivnou sunca. KARBON se odnosi na element ugljik i sve njegove spojeve. Karboni tvore fi ziki oblik svega ivota na Zemlji, od virusa do slonova. F R U K T I G E N je prvi zemljin etericitet koji emo susresti (jo e dva uslijediti kasnije). To je energija povezana s karbonima. Oslobaa se iz fizikih ostataka ivota na Zemlji kada se oni razgrauju u tlu. 78

K A R B O N I I FRUKTIGENI

Element ugljik baza je molekula koje oblikuju organizme svega ivota na Zemlji, od virusa do biljaka, od insekata do slonova. Kako se Viktor Schauberger zanima za neto drukiji proces, on daje i poneto drukiji naziv svim tim ciglama ivota. Njegov se pojam za njih moe prevesti kao K A R B O N I . Kada bilo koja vegetaci ja umire, ona se pretvara nazad u medij za budui rast, kao humus, ili se odlae u tlo kao ugljen, nafta ili plin. Energetski potencijal u tome odlagalitu ugljinih spojeva naziva se F R U K T I G E N . Schauberger upozorava na njegovu slatkastu, masnu emulgiranu prirodu, nasuprot kiselinskoj kvaliteti oksigena. Fosilna goriva stoga predstavljaju energetsku banku Zemlje, depozitni raun za budue fruktigene. Podzemna voda uspinje se kroz taj materijal na putu do 79

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

povrine i upija neke fruktigene. On kae da su biljke opremljene da preuzmu akumulirani naboj iz podzemne vode kroz vorie na korijenju koje naziva KORI J E N S K O M P R O T O P L A Z M O M . Podzemna voda ritmiki prazni svoju akumu liranu energiju u te male vreice sline jajetu. To je dio zemljina pulsiranja kako ga osjea vegetacija. Te su vreice vrlo osjetljive i slamaju se kada je biljka iupana s korijenom, a one izloene zraku. Biljka ih stvara nanovo kada je presaena.

U Schaubergerovu opisu MLADA VODA usputni je proizvod mirnoga meu djelovanja tih dvaju etericiteta, oksigena i fruktigena. No, jo nije spremna za pie. Mora proi kroz ciklus sazrijevanja tonui u zemlju i izlazei p o n o v n o da bi dobila soli i fruktigene. Tada je, izranjajui u izvoru, dovoljno zrela da hrani biljke i ivotinje.

Voda je organski magnet, a istodobno i transformator, prijamni k i predajnik. Oko visokih planinskih izvora rastu hranjive trave. Viktor Schauberger esto je ondje nailazio na bolesne i ranjene ivotinje kako pasu takve bilj ke. Jedui ih, izgleda da su pomagale procesu iscjeljivanja. Voda u takvim izvorima siromana je rastvorenim kisikom, a obiluje mikroelementima i ugljinim spojevima. Vjerovao je da visoka kakvoa izvorske vode koja je hranila te biljke omoguuje da one iscjeljuju planinske ivotinje. Ona takoer omoguava ivotinjama da iscjeljuju razarajui uinak sunevih zraka na svojoj koi na prorijeenome planinskom zraku. Onemoguen prilaz takvim mjestima, vjerovao je, znaio bi da bi visoko nabijena sun eva svjetlost mogla spriti njihovu kou i ivotinje bi mogle postati ugave. Stari umari su mu priali, namigujui i smijui se, da im je pijenje vode s takvih izvora pomoglo da njihova mukost bude ivahna i u viso kim godinama. Tu izviruu vodu iscjeljujuom su nazivali stari lovci jer je ublaavala kostobolju, artritis i druga oboljenja starije dobi. Zlobno se smjekajui, pate tino su objavljivali da obnavlja mukost ili je odrava u poznim godinama zbog ega ak ni feudalni veleposjednici, kada su poeli posrtati, nisu propu tali da piju vodu s tih izvora koji vraaju mladost. Viktor Schauberger, PZ, str. 3 Oksigeni su to aktivniji to su topliji, dok fruktigeni postaju potentniji u hlad nim, zamraenim uvjetima. Viktor Schauberger ukazuje da u dizelskome m o toru vozila nastaje reakcija kisika i ugljikovih spojeva. Meutim, to je centrifu galna reakcija do koje dolazi u uvjetima topline i tlaka. O n a za posljedicu ima buku, razaranje komponenti, energetski i toksiki otpad. Upozorava takoer da je, iz energetske perspektive, taj stroj neuinkovit. Suprotstavlja ga promiljenome, vlanom, tihom, graditeljskom procesu vegetativnoga rasta, ublaavanoga uinkom hlaenja vjetra kroz drvee. Element vodik takoer ima ulogu u ovome sustavu. On vidi vodik kao ko nani nosei medij svih ovdje opisanih procesa. Ugljik i vodik oblikuju gradivne elemente ivih bia. Organska kemija znanost je koja ih prouava. Kemijska je definicija vode da je ona molektda koja se sastoji od dva atoma vodika i jed nog atoma kisika. Odvojeni i p o d v r g n u t i zagrijavanju i pritisku, kisik i vodik e eksplodirati i gorjeti. Kada su pak okolnosti pogodne Schauberger tvrdi da vodik moe veza
MEUDJELOVANJE OKSIGENA I FRUKTIGENA

Ona je medijator ili akumulator rasta koji posreduje ivot... Viktor Schauberger, V, str. 55 - primjedba

ti, inae agresivni kisik, da bi stvorio vou. Toplina i pritisak proizvode vatru, a hladnoa i bioloki vakuum dovode do vode i vegetativnoga rasta zasnovano ga na ugljiku. Zagrijavanje i hlaenje dio su ciklusa, p o p u t dana i noi, naizmjenini ritam u procesima rasta. Kada su fruktigeni potentniji, u hladnim uvjetima, meudjelo vanje se zbiva u mediju vode i ono je korisno. Pod opadajuim temperaturnim 81

Oksigeni okomito prodiru kroz atmosferu. Fruktigeni se spiralno uspinju kroza zemlju u podzemnoj vodi. Vegetativni rast temeljen na ugljiku posljedica je zdru ivanja atmosferskog kisika, napunjenoga suncem i tih fruktigena. Oni se sasta ju na mjestu gdje biljke rastu na povrini zemlje. Schauberger takav pojas naziva GEOSFERA. Geosfera je elektriki neutralna.
so

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

gradijentom, prema anomalnoj toki od etiri Celzijeva stupnja, fruktigeni pot pomognuti vodikom, sposobni su vezati oksigene. To vodi nastajanju ugljinih spojeva - drugim rijeima, do fizikoga rasta - i vode. Za Schaubergera, taj susret pozitivne i negativne energije predstavlja proces naj vee vanosti u geosferi. To je savez mukih i enskih ivotnih energija na razini Suneva sustava i vodi raanju sljedeega narataja na planetu Zemlji. Kako smo vidjeli, gibanje vode njezinim tokom oponaa gibanje planeta svemirom. Na isti nain, svaki put kada enka jedne vrste poziva mujaka da se pare i stvore slje dei narataj, oni na nioj razini sudjeluju u zdruivanju energija Zemlje i Sunca koje se sve vrijeme zbiva oko nas. Kao i uvijek, problemi nastaju s ljudskim uplitanjem. Organizmi namijenjeni procesima hlaenja bit e uniteni uvedu li se toplina, svjetlost i kisik. U umi, matino drvee filtrira sunevu svjetlost za svoje mladice. Na jednak nain, naa plua uvjetuju da se kisik koji udiemo moe vezati s fruktigenima sadranima u naoj krvi, koji su bili filtrirani u utrobi.

kovezima od specifinih metala u hladne podzemne grobnice do kojih nije dopi rala toplina, svjetlost ni kia bogata kisikom. Kada se takvi ostaci ponu polagano raspadati, za tamnih se noi pokraj takvih prebivalita moe zamijetiti sablasna svjetlost. Energija sjedinjena s tim procesom isijavala je ledenu svjetlost kakvu je on jednom u noi bez mjeseine vidio iznad mjesta uginule divokoze.

Zbog toga su, kako je objanjavao veoma lukavi stari umar, visoki sveenici davali sebe sahraniti u uvijek hladnu crkvenu kriptu. Zato su i obini svee nici imali barem maleni krov podignut nad svojim grobovima uzdu gro bljanskoga zida na istonoj strani, da bi se zatitili od kie. Viktor Schauberger, PKU, str. 94

Sve to umire naposljetku svoje ostatke vraa zemlji. Preci vegetacije koja je sada iva uvenuli su i istrunuli ostavljajui ostatke u tlu. Truljenjem i hladnim vrenjem organizam koji je jednom bio stablo raspao se u masu biljne tvari. Pod zemna voda na svome putu do povrine prolazi kroz te ostatke, privuena da sret ne nadolazeu sunevu energiju. Kada d o e s njom u dodir, biva proeta frukti-

CIKLUS FIZIKOGA IVOTA

genom, esencijalnom kvalitetom ivih bia ugraenim u sloene ugljine spoje ve nastale tijekom procesa ivota i rasta pradavnih biljaka. To sljedeemu nara taju ivih bia omoguuje da se same i proe isti proces.

Da bi dolo do rasta, truljenje se ve moralo dogoditi. Viktor Schauberger zani mao se za ovu transformaciju, raspadanje organizama na jednostavnije sastavne dijelove. Osobito je prouavao razliite procese fermentacije. U pravljenju vina kvasac prolazi kroz dva poetna stupnja. U prvome stupnju organizam kvasca udie kisik, nagriza meso ploda, pretvara ga u sok i izdie ugljini dioksid. To omoguuje da se kvasac poveava. U drugome stupnju, svjetlost i kisik iskljueni su, te kvasac ulazi u drukiji proces. Nagriza sloene eere ploda i na taj ih nain pretvara u alkohol koji je jednostavniji spoj ugljika. U oba stupnja izdie ugljini dioksid i oslobaa se energija. Viktora Schaubergera osobito zanima taj drugi proces, proces H L A D N E FER M E N T A C I J E koja, vjeruje on, doputa isputanje energije bolje kakvoe. Nje gova je tvrdnja da je razlika izmeu ta dva procesa bila dobro poznata u nekim krugovima. To je razlog zato su posmrtni ostaci vanih ljudi esto sahranjivani u
82

PRIMJENA O V I H ZAMISLI U POLJOPRIVREDI

U svojim poznim godinama Viktor Schauberger okrenuo se poljoprivredi. Zami slio je dva ureaja za poticanje procesa hladnoga vrenja biljnih tvari ili stajsko ga gnoja koji bi, naneseni na tlo, poticali stvaranje h i m e n a o kojemu je prije mnogo godina govorio onaj stari seljak. Prvi ureaj slui za stajski gnoj. Iskopajte u zemlji komoru u obliku jajeta. Pro vjerite jesu li stranice vrste da budu nepropusne za vodu te da u taj prostor ne do piru vanjsko svjetlo i toplina. Napunite prostor svjeim, fino isjeckanim stajskim i tekuim gnojem. Prelijte ga vodom s visokim stupnjem rastvorenoga kisika, kao to je kinica, ili rijenom vodom koja je bila izloena suncu. Dodajte minerale 83

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

razliitoga potencijala, poput aluminijem bogate ilovae kakvu je stari seljak bio razmrvio u svoju bavu s vodom. Pokrov prostora ima mali motor u sreditu koji pokree mjealicu koja izaziva vrtlog u donjoj treini komore. Mjealica je bolja ako sadri bakar i cink. Kada p a d n e no na k o m o r u se stavlja pokrov da u nju ne ulazi zrak i ukljui se motor. Sljedeega dana nema ni traga stajskome gnoju ostavljenome u komori. O n a sadri samo djelotvornu vodu slatkastoga mirisa. Uveer se manja koliina toga visokotekuega gnoja raspe po tlu. Kada sunce sljedeega dana obasja tlo, supstancije neba i zemlje susreu se i mi jeaju, kako Schauberger navodi iz jednoga od svojih omiljenih izvora, Smarag dnih ploica, Hermesa Trismegistosa. Sve dok nastali sloj nije oteen eljeznim oralom, po Schaubergerovu vjerovanju, taj gnoj moe dovesti do deveterostru koga poveanja prinosa, pa ak i ponovnog kultiviranja pustinje. Druga od njegovih zamisli jest preuzimanje stare tradicije - pravljenje komposta. Izaberite stablo, najbolje zrelo deblo voke sa irokom lisnatom kronjom. Isko pajte rupu oko podnoja debla, ali tako da ne otetite korijenje. Zatitite donji dio debla papirom, korom ili kartonom do visine prvih grana. Tada stavite svje e pokoenu travu, ljuske od krumpira i otpatke drugoga povra u pripremljenu rupu. Mogu se dodati i lie i slama ve ponjetih itarica. Rasprite neto pra ha bakra i cinka, malo soli pa ak i manju koliinu smedega eera po vrhu mje avine. Ugazite ju i prekrijte slojem zemlje. Zemlja moe biti pomijeana s pije skom ili ljunkom s oblinjega potoka. Ponavljajte takve slojeve sve dok imate otpadaka povra, postupno suavajui promjer i slaui ga na karton oko debla sve dok konani kup ne zadobije oblik jajeta. Kada je takvo oblikovanje gotovo, pukotinu kroz koju bi mogao ulaziti zrak prekrijte liem i vanjske stranice na bijte stranjom stranom lopate. Prvi stupanj fermentacije zapoinje ljeti kada je hrpa podignuta, a kine gliste se razmnoavaju. Ujesen je masa zatvorena i prekrivena liem koje je otpalo s drveta. Zimi se, u tako zatvorenom prostoru, moe dogoditi proces hladne fer mentacije. Sljedeega proljea kompostna naslaga e procvjetati. To je znak da je sazrela. Rairite kompost po zemlji lopatom od bakra ili bronce i brzo ga uko pajte. Kao bonus, sljedee e jeseni i vaa voka obilno roditi.

Procesi grijanja i hlaenja izmjenjuju se i pulsiraju cijeloga ivota. Kada vlada toplina, nastaje irenje te se tako razmnoavaju bakterije kao nuan dio procesa razgraivanja svega to vie nije potrebno kako bi ostalo na raspolaganju sljede em narataju. Schauberger ponekad o planetu Zemlji govori kao o naslazi gno ja. Kako je truljenje neizbjeni dio ivotnih procesa, shvaamo da on to ini po tujui sloenost i meuovisnost svega. Vjerovao je da e zlouporaba zemljinih zaliha fruktigena u tehnoakademskom gibanju destabilizirati vremenski sustav planeta. Ve 1930-ih predvidio je da e to dovesti do oluja, poplava i drugih nepredvidivih vremenskih stanja dok se Maj ka Zemlja pokuava prilagoditi. Njezine banke energije koriste se za svrhe koje idu protiv njezina prirodnoga puta napretka. ivot je, s njegova stajalita, giba nje prema sve sloenijim supstancijama viega stupnja. Preokretanje toga pro cesa vodi u smrt.

Rast je izravna posljedica prijenosa Volje, koja se zbiva u ritrnikome preo kretanju polariteta posrednika ivota, vode. Viktor Schauberger, PZ, str. 162

Rast i truljenje dva su dijela istoga procesa kao to magnet ima sjeverni i juni pol. Zajedno, oni vode evoluciji. Za Schaubergera, evolucija je otvoreni proces proiavanja. K a o to se planet Zemlja kree nebom, tako se ive stvari kreu naprijed. Nai preci pojavili su se ranije u vremenu te su tako, po njegovu milje nju, manje razvijeni nego sadanji, nastupajui narataj. Narataj u usponu razvija se na iskustvu onih koji su taj put ve proli. Mladi narataj stie kasnije te je ra zvojno stariji. To je, po njegovu shvaanju, jednako primjenjivo na biljke, ivoti nje i ljudska bia. To znai da je sav ivot naklonjen razvitku i poboljanju, a to se dogaa kada su dva procesa, rast i truljenje, u ravnotei.

Za svojih putovanja Viktor Schauberger posjetio je samostan Arlcs-surTech u istonim Pirinejima. Taj samostan ima kriptu s velikim mramor nim sarkofagom potpuno zatienim od /raka, s izboenom bakrenom
SS

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

cijevi iz koje izlazi voda udesnih ljekovitih svojstava. Tee tako najmanje sedamsto godina. Redovnici iscjeljujua svojstva vode smatraju takvim misterijem da su ponudili nagradu za objanjenje. Za Viktora Schauber gera visoka kakvoa vode nije bila tajnovita. Svaki izvor koji iklja iz zemljina sarkofaga i zatien je od sunevih zraka nosi potencijal jednakih ljekovitih svojstava. U kripti ispod toga pirinejskog samostana zadovo ljeni su svi preduvjeti, stekle su se sve pretpostavke. Hladna je i tamna. Voda je hermetiki zatvorena u svome mramornom prostoru tako da do nje ne moe doprijeti kisik. Bakrena cijev zavrna je sastavnica koja po mae toku vode da povea ivotnu energiju te postane zrela voda kakva izvire iz zemlje.

8. I V O T N E ENERGIJE

N A K O N USPJENOGA

prvog kanala za sputanje trupaca, Viktor Schau

berger nastavio je graditi druga takva korita po sredinjoj Europi. Za jed ne od takvih gradnji projektirao je novu vrstu ustavnih vrata koja su po ticala vodu da se okree poput protoka urina iz divlje ivotinje u trku. Taj tok omoguio je oblikovanje sredinjega lijevka, svjetlucajuega vrtloga energije koji se giba u pravcu suprotnome od toka vode. Na dan ispitivanja novih vrata sipila je kia. Sagnuo se i promatrao vrtlog koji se oblikovao na vratima ustave. Kia je kapala s oboda eira ispred njegovih oiju. Nije padala ravno u lijevak koji je vidio ispred sebe. Sjaj na traka svjetla u sreditu spirale kao da ju je spreavala u tome. Svaka kap s njegova eira ila je postrance, ocrtavajui stoastu formaciju na vrhu lijevka. Ali, ne zadugo. Iznenada, mlaz hladne vode buknuo je uvis i pogodio ga u lice. Pripisao je tu pojavu injenici da je zrak bio hladniji od vode te se lijevak nije mogao iriti prema gore. Umjesto toga iao je ustranu i kako se stoac irio, vodu koja je kapala s njegova eira gurao je postrance. Po jaavajui vrtlog uzrokovao je da vie vode bude usisano prema gore i u njegovo lice koje je bilo tono iznad vrtloga.

Izvor ivota nastaje kada se etericiteti zemlje veu s onima iz nebesa. Zato materinske sile i energije moraju biti monije od sluajnih oplodujuih sup stancija jer ako se proces dogaa obrnutim redom, nastaje vatra. Viktor Schauberger, PKU, str. 98

U ovome poglavlju razmatramo druga dva Zemljina etericiteta koja je opisao Vik tor Schauberger. Oba nastaju iz izvornoga gibanja, u uviruem, koncentrirajuem, spiralnom kretanju koje je vidljivo u kretanju planeta kroz nebesa i u pulsiranju krvi kroz arterije i vene. KVALIGENI zrae prema van, u polje koje okruuje objekt u spiralnom kretanju, bilo daje to voda koja tee rijekom ili planet Zemlja koji se kre e. D I N A G E N I se koncentriraju prema unutra, prema sreditu spirale. Jedan od izuma koje je razvio direktan je rezultat njegova razumijevanja ovih energija. Kao to smo vidjeli, smirujue zdruivanje oksigena i fruktigena donosi rast ivih bia. Njihovo meusobno djelovanje daje n a m naa fizika tijela, na prvi 86 87

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

8. I V O T N E E N E R G I J E

dom. Meutim, naa tijela i ona svih biljaka i ivotinja oko nas samo su kratko rona posudba. I ona e se vratiti zemlji u svoje vrijeme da bi otvorila put sljede em narataju. Taj cildus rasta i povratka prvi je zahtjev da bi ivot postojao na Zemlji. Viktor Schauberger opisuje ugljike nataloene za fiziki rast kao balast, odbaen da omogui razvoj viim energijama. Kvaligeni i dinageni su te pove zane dugoronije energije. Svako gibanje znai energiju. Postoje razliite kvalitete zraenja povezane s izvornim i tehnikim gibanjem. Tehniko gibanje proces je kojim se priroda slui za razbijanje stvari na sastavne dijelove. To je gibanje destruktivno. Kreativnost se teko pojavljuje u takvome polju. Da se posluimo ekstremnim primjerom, nije lako napregnuto razmiljati uz buku strojeva. Glazbeni zvui takoer mogu biti poticajni ili ruilaki - mogu stimulirati ili spreavati misaoni proces. Kvaligeni i dinageni imaju razliite uinke kada su rezultat tehnikoga gibanja.

KVALIGEN

Viktor Schauberger vrstu energije koja zrai prema van naziva kvaligen jer ona utjee na kvalitetu ivota svakoga koga dotakne. Ti oblici zraenja zahvaaju kva litetu procesa svih ivih bia, ukljuujui nae vlastite misli. Kvaligeni povezani s izvornim gibanjem imaju poticajna svojstva. Oni nastaju kao posljedica kreativ nog utjecaja. To je razlog zato osvjeavajue i poticajno djeluje etnja divljinom, umama, planinama ili uz more. Na takvim mjestima, daleko od buke i zraenja strojeva, m o e m o zamijetiti zraenje ivota na Zemlji. To je osobito primjetno zorom i predveer kada sunce nije tako jako. Kvaligeni utjeu na kvalitetu ljud skih misaonih procesa, jednako kao i na nae fiziko i mentalno zdravlje. Kvaligeni utjeu i na kvalitetu vegetativnoga rasta. Isijavane kvaligene upija p o d z e m n a voda koja opet hrani vegetaciju. Zdrava, bujna vegetacija odrava zemlju h l a d n o m , omoguavajui p o d z e m n o j vodi da raste i hrani je, te se tako nastavlja cildus ivota. Planeti u svojim spiralnim gibanjima nebesima takoer isijavaju kvaligene. Od lika kvaligena je levitacija. Viktor Schauberger govori kako su mlada, zdrava djeca 89

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

8. I V O T N E E N E R G I J E

i ivotinje tako proeti kvaligenima da ne osjeaju svoju vlastitu fiziku teinu. Promatrajui malu djecu moe se vidjeti koliko im je teko da ostanu mirni. Kvaligene isijava planet Zemlja, a jednako tako i Mjesec. Poznato je da Mjesec privlai svu vodu na Zemlji - svakoga dana on podie Tihi ocean za nekoliko me tara. Promjene u mjeseevoj gravitaciji mogu se izmjeriti u ajnoj alici, a morske mijene najjae su u vrijeme punoga i mladoga mjeseca. Tradicionalno, austrijski umari najtee trupce s visokih planina prevoze potocima pod svjetlom punoga mjeseca, kada je voda najplovnija. Suneva svjetlost, govorio je otac Viktoru Schaubergeru, ini da se voda sklupa i ulijeni. Prema stajalitu Viktora Schaubergera, to je energija na koju se pastrva oslanja kada nepomino stoji u jakoj struji planinskoga potoka te strelovito, poput munje, kree uzvodno kada je uznemirena. Oko hladnijega sredita vode postoji spiralno gibanje cijeloga toka vode. To izaziva pokretanje dinagenske energije i njezin tok u suprotnome smjeru. Pastrva lei u tome strujanju prilagodavajui svoj poloaj, kada je potrebno, njenim pokretima svojih krga, peraja i repa. Teki trupci, koji plutaju ispod povrine potoka, potpomognuti su i gurani tom energijom. Po Schaubergeru, sve to vidimo u procesu je poboljavanja i evolucije, prema sve veoj sloenosti. Na isti nain kao to su oksigeni koncentrirana suneva svje ... kolosalne nosee i vune sile koje cijelu zemlju odravaju u nestabilnom, plutajuem stanju i uzrokuju da ona rotira osobitim spiralnim prostornim krivuljama (kruno-spiralno prostorno gibanje). To su iste one sile koje omo guuju da sve to gmie i leti na ovoj naslazi gnoja - Zemlji - nadvlada vla stitu fiziku teinu. Viktor Schauberger, EE, str. 44 tlost, dinageni su energetski dvojnici metala, najfinijih fizikih elemenata koji se prirodno nalaze na Zemlji. Schauberger ide i dalje od toga. Izjavljuje da e u odgovarajuim uvjetima i s opadajuim temperaturnim gradijentom, metali sadrani u kamenju zapravo ra sti u procesu ovrivanja bipolarnih dinagena. Dalje kae daje taj fenomen po tvrdio forenziki znanstvenik dr. Zuckerkandl. (vidi EE, str. 23) Objanjava to
DINAGENI

uincima dviju vrsta gibanja. Tehniko gibanje, uz prisustvo rastuega tempe raturnog gradijenta, vodi ekspanziji. Izvorno (ili planetarno) gibanje, suprotno tome, vodi zbijanju. Kada su uvjeti prikladni, energija dinagena moe se zgusnu ti u svoj fiziki pandan, metal. Primjer toga procesa dao je u vodenome toku. Kada kamenje koje struja nosi zbog trenja pada na dno, nastaje toplina. Hladnija voda, pribliavajui se ano malnoj toki od etiri Celzijeva stupnja, upija tu toplinu iz okolne, toplije vode. Jezgra vodenoga tijela takoer moe nositi kamenje, ljunak i sediment nizvod no, gdje e zapoeti proces nagrizanja. Metali sadrani u kamenju nabijeni su tim stalnim trenjem. Ta energija dinagena koncentrira se naposljetku u metale koji se katkad vide kako svjetlucaju na rijenome dnu.

Trea vrsta Zemljina etericiteta, koja upotpunjuje trio s fruktigenima i kvalige nima, takoer je posljedica izvornoga gibanja. D o k kvaligeni zrae prema van, ova energija tee suprotnim smjerom od gravitacije, prema gore u smjeru sredi ta spirale. Viktor Schauberger ovu vrstu Zemljine energije opisuje kao dinagen. O n a se dramatino prikazuje u sredinjemu strujanju vodenoga mlaza gdje vr tlog djeluje u smjeru suprotnome od toka vode. Na isti nain kako se Zemlja kre e naprijed kroz nebesa u svojoj rotaciji i spiralnome plesu, dinagenska se ener gija kree prema njoj.

Zemlja rotira u spiralnim prostornim krivuljama oko svoje dijamagnetske osi. Ta os nije osovina nego negativno potencirana koncentracija dinagena koja raste kroz to uvirue gibanje. Sama os je neto srodno rupi u koju su usisane plodonosne supstancije. Viktor Schauberger, EE. str. 156
90

Svaka kiselina je tekui metal, a bez metala nema energije ni ivotnoga elek triciteta bilo koje vrste. Viktor Schauberger, PZ, str. 176
91

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

8. I V O T N E E N E R G I J E

Metali se kombiniraju s drugim elementima da bi stvorili soli. Soli su topljive u vodi. O n e se nalaze u urinu i fekalijama koje su izale iz ivotinja. Tada su izvor koncentriranoga dinagena. Viktor Schauberger tvrdi da bi mjehur bio vakuum i onemoguavao bi prolaz vode, kada ne bi bilo dinagenske energije koja ide u suprotnome pravcu omoguavajui izbacivanje urina. Taj otpad tada moe p o taknuti daljnji razvoj fruktigena. Tradicionalni vrtlari znaju da je urin vrlo uin kovit aktivator komposta koji ubrzava proces pretvaranja vegetacijskoga otpa da u gnojivo za sljedei narataj biljaka.

Tri etericiteta - fruktigeni, kvaligeni i dinageni postoje takoer i kod spiralno ga kretanja prema van, tehnikoga gibanja, ali tada imaju suprotan uinak. Tako dinageni, koji nastaju centrifugalnim gibanjem, dovode do raspadanja, razaranja ivota. S izvornim gibanjem oni vode poveanju ivotne snage. Oboje su dijelovi pulsirajuega ritma ivota, ali za pojavu evolucije i napretka na Zemlji ravnote a mora biti naklonjena izvornome gibanju.

ivot sam... najvea je shvatljiva koncentracija dinagena. Viktor Schauberger

ILII '?' JI

Jednom je prilikom Viktor Schauberger pozvan da grupi znanstvenika predstavi svoje zamisli o regulaciji rijeka. Bilo je to 1930-ih u Austriji, na mjestu i u vrijeme kada su se poloaj i kvalifikacije vrlo potivali. Scha uberger, samo s lugarskom naobrazbom, trebao je govoriti skupini sve uilinih profesora te nekolicini inenjera hidraulike. Kako je bio pisao da je sve to oni rade krivo, ve su unaprijed bili spremni da ga ne doe kaju sa simpatijama. Raspravu je orvorio rektor zatraivi da ukratko izloi svoje zamisli o prirod noj regulaciji rijeka, kojom ne bi nastajale erozije i tete uzrokovane vodom, to dovodi do korisnih uinaka u cijelome razvojnom lancu. Schauberger je odgovorio da se takvi pristupi ne daju zbiti u nekoliko rijei. Izvolite, rekao je rektor, moda moete osvijetliti bit stvari u nekoliko kratkih re enica. Molim da budete to jasniji i da se drite biti. Na to je Schauberger polagano i paljivo odgovorio: Na isti nain na koji jurei divlji vepar prelazi rijeku. Iako injenino tona, ta primjed ba zasigurno nije bila u skladu s rektorovim poimanjem i nije mu ba omilila toga skorojevikog umara. Nasreu, sveuilini profesor koji je sponzorirao skup shvatio je to Schauberger smjera. Taj se gospodin po kazao sposobnim da naelo izvornoga gibanja i njegove popratne energi je predstavi svojim kolegama pristupanijim jezikom te je zapoeta iva i korisna rasprava. Tri opisana Zemljina etericiteta tvore hijerarhiju. Fruktigeni, energetski vid uglji ka, spajaju se s oksigenima. Oni raaju vodu i vegetaciju. Schauberger opisuje fruk tigene kao zametke kvaligena. Fiziki, na ugljiku temeljen rast moe se gledati kao na balast koji je odbaen oslobaanjem kvaligena. Kvaligeni koji imaju svoj ivot i izraaj kroz izvorno gibanje, nazvani su tako jer upravljaju kvalitetom procesa svega ivoga, ukljuujui i nas. Isijavajui kvaligeni takoer omoguavaju da i vot cvjeta u svoj svojoj raznovrsnosti koja uspostavlja okvir za nastavak toga pro cesa. U isto vrijeme kao i kvaligeni, izvorno gibanje uzrokuje nastanak dinagena. Dinageni, najvii i najpotentniji od tri etericiteta, omoguavaju poveanje ivota te uspostavljaju uvjete za nastanak sljedeih generacija fruktigena. Problemi nastaju kada ili izvorno ili tehniko gibanje izau iz ravnotee. Po mi ljenju Viktora Schaubergera, to je uvijek posljedica ljudskoga uplitanja. Aludira na katastrofu Atlantide za koju ima neobino objanjenje. On navodi da su stanovnici Atlantide bili vrlo sposobni u uprezanju energija levitacijskoga rasta, ali su naposljet ku otili predaleko. Primijenili su tu tehnologiju tako uspjeno da su itava podruja Zemlje bila iupana i podignuta k nebu, a meu njima i sam otok Atlantida.

Visoko sveenstvo drevnih kultura imalo je dominirajue znanje o toj sili, Viktor Schauberger vjerovao je da kapi rose utjelovljuju oplodnju negativno nabi jenih dinagena svojim atmosferskim pandanom. Kako su dinageni povezani s meta lima, vjerojatnije je da e se pojaviti tamo gdje je tlo bogatije mikroelementima. 92 koje su njegovali i uvali kao sam ivot tako da zbog svojeg umijea budu potovani kao bogovi. Viktor Schauberger, EE, str. 26 93

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

8. I V O T N E E N E R G I J E

Danas se suoavamo sa suprotnim problemom. Naa industrija, na svijet ovi san je o raspadanju izazvanome procesima tehnikoga gibanja. Nastaje viak de struktivne energije koja ima drukiji skup posljedica.

N E P R E K I D A N POKRETAKI

STROJ

Uvidi Viktora Schaubergera u te prirodne energije, razvijani kroz godine proma tranja u umama i planinama, doveli su do zamisli o tome kako se mogu upotrije biti u strojevima. Vidio je naine kako upotrijebiti energiju povezanu s izvornim, a ne tehnikim gibanjem. Pokau li se uspjenima, to e znaiti da strojevi nee stvarati otrovni otpad i nee unitavati svoje gorivo. Sveti gral neprekidnoga kre tanja bit e dostupan svima. M n o g o puta pokuavao je opisati trenutak kada e se takva lepeza mogunosti, izlazak iz problema ovjeanstva, pred njim odjed n o m razbistriti. esto se prisjeao trenutka kad je stajao pokraj planinskoga p o toka i uznemirio pastrvu izazvavi je da klizne uzvodno protiv struje te bljeska razumijevanja koji mu je tamo sinuo.

Jednoga sam dana shvatio znaenje drugoga svijeta. To je veliki nadsvodni luk iznad nas koji je uveni pjesnik jednom nazvao ivim dahom Boga, to nije prazan izraz. Njegovo znaenje postat ejasno samo onima koji zna ju kako osloboditi goleme energije, materijalne i nematerijalne, koje su sadr ane u svakoj kapi vode i u najtanjoj struji zraka. Viktor Schauberger, PKU, str. 62

Nekoliko je puta pokuavao razviti stroj p o k r e t a n d i n a g e n s k o m energijom. Moda najuveniji razvio je kasnih 1930-ih i ranih 1940-ih. Moe raditi na vodu ili zrak. Izgleda p o p u t malenoga leteeg tanjura - kruni disk s malo izdignutim sreditem. Kapsulu okruuju dvije krune vodoravne ploe, jedna iznad druge. Ploe imaju oblik koncentrinih valova, slinih onima koji nastaju oko toke na kojoj je kamen baen u jezerce. Na strani svakoga vala, usmjereni prema sredi tu, nalaze se prorezi nalik ribljim krgama. Mali konvencionalni motor pokree rotaciju ploa oko osovine sredinje kapsule. U inaici pokretanoj vodom, motor 94

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

8. I V O T N E E N E R G I J E

povlai vodu u kapsulu i raspruje ju tehnikim gibanjem prema van. Kao i kod pastrvinih krga, tok prema van gura vodu kroz proreze. Ona p o t o m pada u pro stor izmeu dviju ploa i niz drugu stranu vala povlai jo vode za sobom. Taj se proces nastavlja izmeu valova i kroz svaki od njih u ploama, sve dok voda ne dosegne vanjski rub. Dospjevi dotle, usmjerena je prema jednoj od nekoliko prskalica. Te prskalice imaju oblik nadolje usmjerenoga vrha jajeta sa sredinjom osovinom izvedenom tako da uzrokuje da se tekuina uvija u samu sebe. Kako prolazi kroz prskalice, ona pada i spiralno se okree prema van, stvarajui vrtloge dinagenske energije u suprotnome pravcu. Voda tada pada u spremnik za zadravanje te odlazi na zad kroz sredinju kupu da bi ponovila cijeli proces. D o k se kree kroz turbinu i izvan nje, vodi se poboljava kvaliteta, dok istovremeno stvara energiju. Energizirana tekuina moe se izvui. Nastala snaga moe se koristiti za stvaranje ener gije ili pogona, ili za poboljanje kakvoe vode za pie. Mala koliina energije potrebna je da ga pokrene, ali nakon toga, to je u biti stroj koji se vjeno pokree. Viktor Schauberger vjerovao je da takav ureaj moe biti 98 posto uinkovit, u usporedbi s otprilike 12 posto kod konvencionalnih stro jeva. Patentirao je svoj ureaj 1940., kada je Austrija bila pod vlau nacistike Njemake. Godine 1941. unovaen je u njemaku vojsku, u dobi od pedeset pet godina, a 1943. dospio je p o d izmu SS-a. Obvezali su ga da nastavi s projektom uz p o m o drugih zatvorenika koncentracijskoga logora. Koristei princip usi snih turbina, razvili su levitacijski stroj. Kada je pokrenut prvi put, tiho se uspeo do stropa hangara, ostavljajui isprva plavozeleni trag, a p o t o m srebrni bljesak. Tresnuo je o strop i raspao se. Pitanje je li projekt nastavljen nakon toga vremena, bilo je predmetom brojnih nagaanja. Postoje pojedinane prie i glasine, ali injenice su neiihvatljive. G o vorilo se da su n a k o n rata ruske trupe uzele sve papire iz njegova stana u Beu i p o t o m ga zapalile. Amerikanci su uzeli sve iz njegove radionice u Leonsteinu. Tada su na nekoliko mjeseci zatoili Schaubergera, a oslobodili su ga p o d uvje t o m da napusti projekt. Sve je to plodno tlo za teoriju zavjere, o emu se drug dje vie pisalo.
96

Postoje dvije injenice u koje smo sigurni, no da bi se stvar jo vie zamrsila ak su i one, kako se ini, kontradiktorne. Prvo, Schauberger je za svoga ivota, izgle da, vjerovao da su drugi ljudi uspjeno koristili ovu tehnologiju. Drugo, posto jali su mnogobrojni pokuaji nakon njegove smrti da se razvije usisna turbina, ali nikakvi rezidtati nikada nisu objavljeni. Najuspjeniji dokumentirani poku aj zabiljeio je dvopostotni levitacijski efekt. Teko da bi to bilo dovoljno da se letei tanjuri poalju put nebesa.

75. srpnja 1936. Danas smo zapoeli sklapati stroj za transformaciju atoma. Sutra ili preko sutra proradit e po prvi put. Jednostavno i istinito, to je dojam koji se stje e pivmatranjem. 24. srpnja 1936. U smislu manufakture dijelovi stroja nisu propisno izraeni i sada, naa lost, cijeli posao moram napraviti jo jedanput jer ne mogu postii potrebne okretaje... 25. srpnja 1936. Ovaj tjedan provjeravao sam stroj koji namjerno ili nenamjerno ima mnoge neispravne dijelove. U budunosti ne elim vie nita imati s inenjerima. U konanici, oni su neasni i glupi. 27. srpnja 1936. Gotovo je! Najzad sam postigao planetarno gibanje'. elio sam stroj razbiti u komadie. Unutra se sve dogaalo suprotno mojim oekivanjima... ini se kao da Priroda odbija otkriti mi svoju konanu tajnu bio-gibanja. Sve je bilo drukije nego to sam zamislio. Uvijek je poneto nedostajalo i zaista sam poeo sumnjati... Izvaci iz dnevnika Viktora Schaubergera, EE, str. 125-127

97

9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A

G O D I N E

1933. kada je u sredinjoj Europi ve bio izgradio nekoliko kana

la za odvoenje trupaca, Viktor Schauberger primio je poziv bugarskoga kralja Borisa da jedan takav izgradi u njegovoj zemlji. Poziv je prihvatio i otputovao u tu zemlju. Kako je Schauberger nedvojbeno bio ovjek iro kih zanimanja i neortodoksnih perspektiva, kralj Boris ga je zamolio da istrai fenomen koji ga je ve poeo zabrinjavati. Zamijetio je pad poljo privrednih prinosa, a nije znao to stoji iza toga. Schauberger se zaputio Bugarskom. Cijela zemlja mu je djelovala bezvod no, s vegetacijom koja se borila s pomanjkanjem vode. Posvuda su se vi djele duboke jaruge izbrazdane kiom, pokazujui da nita to je palo nije moglo prodrijeti u tlo, iako je bilo rastresito i porozno. U velikome di jelu zemlje odnedavna su bili uvedeni suvremeni elini plugovi. Meu tim, na jugu, u blizini turskih sela ugledao je velianstvene visoke stablji ke kukuruza. Istraivao je dalje. Taj kukuruz obraivale su ene iz doma instava. Jo su uvijek upotrebljavale tradicionalne drvene alatke koje su bile suvie lagane za obradu urednih, vrlo suvremenih brazdi. Primijetio je da grumeni zemlje i krivuave linije drvenih plugova ostavljaju tlu na izmjence svjetlo i sjenu. Pitao se dovodi li izbor materijala i to neuredno oranje zemlje do tako bogata uroda i, ako da, kako.

M U D R O S T DRVEA

Bugarska epizoda nije bila prva u kojoj se Viktor Schauberger dao u potragu za zamjenom za eljezo. Na poetku 1930-ih, kada je zahuktali njemaki industrij ski stroj preao Rajnu prema sjeveru, on je odluio da je najzdraviji i najprakti niji nain prijenosa vode za domau upotrebu drvenim cijevima umjesto elje znim, koje je izabrala beka vodna uprava. Sastavio je popis razloga zato je nezdravo, dapae opasno, dovesti eljezo kao metal u dodir s pitkom vodom. eljezo je neplemenit metal. Kako voda prolazi
99

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

9.

MATERIJALNA

RAZLIKA

kroza nj, ono korodira i ostavlja naslagu taloga u cijevi. Tako se gaje tetne bakte rije koje tada odlaze s vodom. I ne samo to, blagotvoran negativni naboj, koji voda stjee svojim putem prema gore kroz tlo, ponitava se u dodiru s pozitivno nabi jenim eljezom. Voda tada postaje bljutava i nezdrava. Schauberger je bio uvjeren da e to dovesti do porasta oboljenja medu ljudima koji piju takvu vodu. Znao je da su se prije dvije tisue godina Rimljani, kako su njihovi gradovi p o stajali vei, odrekli drvenih cijevi. Govorio je kako su promatrali uinak vode na novie baene u izvore i tada su se, naalost, odluili za olovo, koje je u nekom pogledu ak i tetniji materijal od eljeza. Po njegovu miljenju, njihova pogre ka, koju se sada nadao ispraviti, nije bila samo u izboru materijala. Osjeao je da se ponajprije nisu smjeli odrei drveta. Schaubergerovo moda najomiljenije geslo glasilo je shvati i preslikaj (jo bolje to zvui na njemakom, kapieren und kopieren). Kako smo vidjeli, njego vo nadahnue dolo je iz vremena koje je kao mlad ovjek provodio u umama i planinama. Njegova prva slubena obuka i tradicija njegovih predaka otkad je pamtio, bila je umarstvo. Gajio je duboko potovanje za udo inenjerske teh nologije kakvo je drvo. Vidio je kako drvo prenosi vodu od korijenja do kronje i bez upotrebe crpke. I drugdje smo razmatrali njegova shvaanja kako je posti gnuto udo hidraulike. Materijal koji je priroda izgradila da nosi tu vodu je drvo. Drvo ima neutralni elektrini naboj. O n o je dobar elektrini izolator. Ako se dri izvan dodira sa svjetlom, ne oteuje se. Svako zdravo drvo prua dokaz da voda zadrava svoju kakvou dok tee deblom. Za Schaubergera, Priroda je iva. To znai da je sve to prenosi ivu tekuinu, bila to rijeka, drvo kroz koje se uspinje biljni sok, ili vene kojima lav tee naim tijelima takoer ivo i moe biti vie ili manje zdravo. Proces prenoenja ive te kuine pridonosi zdravlju ila, a istodobno osnauje i samu tekuinu. Uzmimo za primjer rijeku. Rijeka se proima sa svojim koritom, izgrauje ga, obnavlja i prilagoava njegov oblik na nain slian o n o m e kako sok koji tee kroz deblo uzajamno djeluje sa ivim stablom. Suvremeni projekti za vodene cjevovode, vje rovao je, ne obaziru se na svoju tetu, na taj kljuni uvid. 100

Voda, dakle, ne samo daje, vodena eljeznim cijevima, izgubila visoku razinu svoje due, nego je postala optereena ubitanom drugorazrednom duom. Viktor Schauberger, V, str. 55

Ve je bio zabiljeio uspjeh u prijenosu vode koristei drvo. Drveni kanali za sputanje trupaca koje je gradio posvuda u sredinjoj Europi privukli su panju ire javnosti. Nije vidio zato se jednako naelo ne bi moglo primijeniti kod vo dovodnih cijevi. Sve d o k je drvo dobre kakvoe i d o b r o poloeno, potrajat e due od eljeznih cijevi. I ne samo to vratio se zamisli koju je prvi p u t primijenio kod kanala za sputa nje trupaca dok je promatrao vodenu zmiju kako pliva u bazenu s vodom. Tada je urno pribijao tanke daice na stranama kanala. Izvedba je time bila pobolj ana. Lopatice za navoenje od posrebrenoga bakra privrene su na unutarnje stranice cijevi usmjeravajui vodu da tee kruno-spiralnom prostornom krivu-

C&TE ZA PATENT 1 3 8 2 9 6 , L O P A T I C E Z A N A V O E N J E U D R V E N O J V O D O V O D N O J C I J E V I

101

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

ljom. Dok se okree oko sebe, cijelo okreue vodeno tijelo spiralno se sputa niz cijev. Voda potaknuta da tee u takvome kanalu ovim gibanjem postaje zdravi ja jer joj njezino gibanje omoguuje da sve neisto izbaci u vanjski dio cijevi. To gibanje daje vodi snagu da protjee sredinom cijevi poboljavajui svoju kakvo u i takoer odrava zdravo drvo cijevi. U asu pristizanja na odredite, istjee zrela, zdrava, pitka voda. Debla iz plantanoga uzgoja ne bi bila pogodna za takve cijevi, ali on je rau nao da postoji dovoljno stabala potrebne kakvoe, prirodno izraslih bez suvre menih umarskih tehnika. Priredio je nacrte sa svim potankostima. Predao je prijave za patent. Ali, nikada se nita nije dogodilo. Beka vodna uprava nije pri hvatila njegovu zamisao.

Uestalost raka poveava se razmjerno duzini glavne eljezne vodovodne cijevi. Viktor Schauberger, PZ, str. 124

ZLATNI PLUG

Kako smo vidjeli, nakon to su ga iza Drugoga svjetskog rata Amerikanci oslo bodili, Viktoru Schaubergeru savjetovano je da prekine svoje istraivanje usisne turbine. Tako je svoju panju usmjerio posve drukijoj temi, za koju je osjeao da je ljudska rasa poduzela jo jedan pogrean zaokret - poljoprivredi. U razmiljanjima o poljoprivredi kretao je sa stajalita po kojem, preputena svojim vlastitim sredstvima, zemlja ostaje plodna. Istaknuo je injenicu da samo jedno drvo svake godine urodi velikim koliinama sjemena. Sve dok se ljudi dre podalje, odvija se super-proizvodnja golemih razmjera. Jednu od inovacija u poetku dvadesetog stoljea predstavljalo je umjetno gno jivo. Viktor Schauberger bio je zabrinut da ono donosi kratkoronu korist, a da u konanici zaguuje tlo. Kratkorono donosi napregnuti rast, ali dugorono te ti. Smatrao je da je rije o stimulansu koji nastaje od troske iz visokih pei. Pri znavao je da njezini sastojci koriste biljkama, ali je vjerovao da to nije sluaj s 102 103

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A

njezinim elektrinim svojstvima. Bila je deenergetizirana vatrom i zato bi liila tlo energije, ba kao to aa bljutave vode iscrpljuje ovjeka, a eljezni plug ze mlju. Zbog tih je razloga vjerovao da umjetno gnojivo i eljezne poljoprivredne alatke predstavljaju jednako pogrene zaokrete, spreavajui zemlju da zadri moguu plodnost.

Za poljoprivredne alatke traio je zamjenu za eljezo i opredijelio se za bakar. Svoj izbor bakra tumaio je dvama razlozima. Prvo, minerali koji sadre bakar, p o p u t malahita, zadravaju vodu. Drugo, tamo gdje u zemlji ima bakrene rude, vegetacija buja. I dalje, meu razlozima koje nije izriito navodio, jest da je ba kar stvrdnut hladnoom prije nego toplinom, to je sluaj sa eljezom, nije ma gnetian i tako ne remeti magnetizam tla. Najzad, bakar ima visoku termalnu i

Ako se pospe umjetno gnojivo, tada ostaci troske, posve lieni potencijala zbog razarajueg utjecaja vatre, liavaju podzemnu vodu njezinih levitativnih i stimulirajui}) supstancija. Bioloka posljedica takvoga nasilnog sustava po punjavanja lana je proizvodnost koja daje mnogo ploda, ali zemlji prepu ta malo hranjive vrijednosti. Viktor Schauberger, PZ, str. 174

elektrinu provodljivost. To znai da energije tla koje dolaze u dodir s bakrom nisu iscrpljene kao one koje nailaze na metalno eljezo, nego su p o t p o m o g n u t e u svom toku i mogu hraniti biljke. Godine 1947. bio je spreman provesti terenske pokuse. Imao je podrku kvali ficiranoga poljoprivrednog znanstvenika Franza Rosenbergera koji je bio neza visni svjedok u etiri pokusa. Tri su probe izvedene u suradnji s glavnim agrono

Njegov posjet Bugarskoj 1930-ih dao mu je ideju da svi razlozi koje je navodio protiv upotrebe metalnoga eljeza za prijenos vode, imaju jednaku vrijednost kada se primijene na poljoprivredne strojeve. Vjerovao je da dovoenje eljeza u dodir s p o d z e m n o m vodom moe djelovati unitavajue na zdravlje tla i biljaka. Dodir sa eljezom iz vode izvlai svaki naboj koji ona nosi, a kako je eljezo neplemeni ti materijal, ono takoer i korodira. Kako je ve zabiljeeno u stajalitima Vikto ra Schaubergera, takvo to omoguuje razmnaanje tetnih bakterija. Naposljet ku, upotreba eljeznoga pluga isuuje tlo. Pozitivno nabijeno eljezo uravnoteuje negativan naboj geosfere te takoer razlae p o d z e m n u vodu. Naposljetku, po njegovu miljenju, to dovodi do opadanja gornje granice p o d z e m n e vode. Ui nak upotrebe eljeznih plugova opisao je kao irenje babinje groznice, groznice poroda djeteta nad Zemljom.

m o m Odjela za primarnu industriju u Salzburgu. O d a b r a n o je nekoliko terena oko Salzburga. Plan je bio obraditi naizmjenine pojaseve u istome polju konven cionalnim elinim plugom i plugom s pobakrenim lemeima. U svemu drugome komadi zemlje bit e obraeni jednako. Odabrane su razliite vrste sjemena. Od itarica odabrane su jeam, zob i ra; od korijenskih biljaka mrkva i krumpir, a od zelene stone hrane uzeti su djetelina, trava i silazni kukuruz. Ostvarivanje neke zamisli esto je sloen posao te su pokusi neizbjeno bili ote ani praktinim problemima. U nekima od njih, elini plug nije upotrijebljen kao kontrolni. U drugima su pak etva i berba obavljene, a da plodovi nisu bili izvagani i izmjereni. U takvim sluajevima promatrai su se oslonili na ranije provo eni nadzor plodova u polju i napravili procjene prinosa. Meutim, tmato svim tim neprilikama rezidtat je bio jasan i nedvojben. Od svih obraenih biljaka, po lja obraena pobakrenim plugom imala su vee, zdravije biljke, manje tetoina i znaajno vee prinose nego kontrolne parcele. Izvanredni pobakreni plug p o stao je poznat kao zlatni p l u g . Ali, o n d a su stvari krenide po zlu. Viktor Schauberger izradio je nacrt novo

eljezo i elik, polarizirani vatrom, jednako su krajnje opasni za ume i po lja, jer te ispranjene supstancije poput magneta privlae vrijedne energi je iz tla. Viktor Schauberger, PZ, str. 124

ga pluga i elio s njime ui u serijsku proizvodnju. Meutim, bilo je mnogo ljudi zadovoljnih statusom quo, a bili su u mogunosti da dopuste ili sprijee razvoj

104

105

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

9. MATERIJALNA RAZLIKA

projekta. Razvijanje takvoga novog pothvata zahtijeva delikatne diplomatske vje tine za kakve Schauberger nikada nije pokazao da ih posjeduje. Sam je priznao da na svojoj strani nije imao ak ni seljake. Oni su bili zabrinuti hoe li prevelika proizvodnja kao posljedica upotrebe novoga pluga sniziti cijene. Pria, kako je kasnije ispriao sin Viktora Schaubergera, glasi da je zavrni udarac doao kad ga je jedna slubena osoba obavijestila da su joj tvornice gnojiva financijski vrijed ne dok ohrabruje upotrebu njihovih proizvoda. Njegov plug umanjio bi potrebu za gnojivima. Bi li Viktor Schauberger bio voljan ui u slian aranman u kojem bi ta osoba promovirala upotrebu pluga u zamjenu za odgovarajuu nadoknadu? Odgovor je bio konaan: N e . Schauberger je smjesta okonao razgovor, izjav ljujui da ne posluje s kriminalcima. Moda ne iznenauje to je otada za njega postalo vrlo teko uope doi do bakra te je bio primoran napustiti projekt.

Meutim, postoji nain kako treba upotrebljavati eljezo. Viktor Schauberger govori kako su seljaci obiavali tititi procvjetale vonjake od kasnih mrazeva pr skajui vodu iz eljeznih ili elinih prskalica. Tako su podizali temperaturu u kronjama, a kako raspreni zrak ima razliit naboj, ne mijea se s okolnim, daleko hladnijim, zrakom. Bakar ima suprotan uinak od eljeza. Obrnuti proces, prska nje iz bakrenih prskalica, hladi zrak i tako titi mlade izdanke da se ne spre. Svako ljudsko uplitanje mora pripomoi prirodnim procesima rasta, truljenja i obnavljanja u kojima zemlja p o n o v n o sjedinjuje ostatke p r e t h o d n i h narataja da bi dala ivot narednomu. Radije nego da se zemlja prekriva o t p a d o m kemij ske industrije, preporuivao je prskanje energetskom vodom i k o m p o s t o m kod kojega je zavren ciklus hladnoga vrenja. Zajedno s upotrebom bakrenih alatki, takav sustav znait e da poljoprivreda moe biti tako produktivna da ljudska

Seljaci su se pribojavali znaajnoga smanjenja cijena svojih proizvoda iako su prve godine dosegnuli ezdeset posto vee prinose. Jedini napredak koji seljaci priznaju jest uklanjanje visokih trokova kontrole tetoina jer, kao to je sluaj u svakoj prirodno zdravoj umi, nijedan parazit ne moe tamo preivjeti. Viktor Schauberger, PZ, str. 72

rasa nikada vie nee trpjeti glad.

Te reaktivne sile postoje u gotovo neogranien im koliinama, zahvaljujui procesima vrenja visokoga stupnja koje izazivaju prirodno fermentirane ma sti iz umrlih oblika ivota u anomalnoj zoni. To takoer objanjava kako iz najmanjega sjemena moe izrasti divovsko drvo koje opet rada na milijune sjemenki. Dobro posaen krumpir moe dati do 20 kilograma visokokvalitet noga krumpira u polovici godine ako se netko samo sjeti ugraditi vrstu nega

ISCJELJIVANJE

ZEMLJE

tivno nabijenoga katalizatora nunoga za svaku vrstu preobrazbe. Viktor Schauberger, PKU, str. 97

Schauberger je vidio druge mogunosti za bakar. uo je o tradiciji u junoj Ru siji, o tome kako su Tatari stavljali bakrene trake i cijevi u kanale kojima je protjecala voda namijenjena njihovim poljima. Tako su oivljavali vodu. Razvio je zamisao i predlagao odlaganje vode u polja u spremnicima u obliku jajeta, izra enima od ilovae, gline za posue, stakla i drveta. Ako je rije o drvenoj bavi, eljezne obrue treba odstraniti i zamijeniti ih bakrenima ili drvenima. Tada ba kar i cink treba, zabijene na k o m a d i m a drveta, postaviti u spremnik. U idealno me primjeru spremnik treba biti dva metra dubok i ukopan u zemlju. Na vrhu je potrebno ostaviti malu rupu i prekriti je lanenim ili grubim platnom, tako da difuzni kisik ulazi u spremnik. Voda sadrana u takvoj posudi emitirat e zdra vo zraenje po okolnoj zemlji. 106

107

IO. N A S L I J E E , N A D A H N U E I VIZIJA

Den Sinnen hast du dann zu trauen, Kein Falsches lassen ste dich schauen, Wen debt Verstand dich ivach erhalt, Mit frischen Blick bemerke jreudig. Und ivandle, sicher wie geschmeidig. Dutch Alien reichbegabter Welt. (Potom se mora osloniti na svoja osjetila: Nee ti pokazati nita krivo Ako te tvoj razum dri budnim. Gledaj paljivo, ilo i radosno, I koraaj sigurno premda gipko, Cvjetnim livadama tako nadarenoga svijeta.) Johann Wolfgang von Goethe, cit. Naydler, Goethe on Science

Viktor Schauberger priznaje svoj dug velikim misliocima koji su mu prethodi li. Osobito je tovao Goethea spominjui ga kao Princa poezije. esto je navodio zavrni redak Goetheova epskoga djela Faust:

Vjena enstvenost vodi nas naprijed (Das ewig Weibliche zieht uns hinan)

Ta je izreka za Viktora Schaubergera sadravala jednu od osnovnih injenica naih ivota, neprekidno izvorno gibanje. 109

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U E 1 VIZIJA

Johann Wolfgang von G o e t h e rodio se u Frankfurtu 1749., a umro 1832. godi ne. Manje obavijetenima teko je cijeniti golemu Goetheovu ostavtinu u svije tu njemakoga jezika i kulture. Njegova djela nije lako prevoditi, a obuhvaaju toliko mnogo kategorija. Poslije divlje mladosti (poznate kao Sturm unci Drang, godine m l a d e n a k o g a nesreenog oduevljenja) postao je glavni upravitelj vojvodstva Weimar. To zvui sjajno, ali Weimar je bio malen i nedvojbeno izvan glavnoga puta toga vremena. Meutim, G o e t h e ga je ucrtao na kartu. Postao je irom Europe poznat kao ovjek pera: znanstvenik, filozof, pjesnik, kazali ni pisac i romansijer. Posjetio ga je i N a p o k o n . Zauzimao se za holistiki sustav znanstvenoga razmiljanja, nasuprot redukcionistikoj struji prosvjetiteljskoga miljenja onoga vremena. Njegova su djela ureena u 143 toma. Ovo je knjiga o Viktoru Schaubergeru, ne o Goetheu, pa emo stoga izdvojiti svega dvije Schaubergerove zamisli koje su odjeci jo iz Goetheova doba.

uinio Viktor Schauberger kada je pustio svoju svijest da tee s vodom planin skoga potoka, u prii s poetka ove knjige.

STVARNOST IZA POJAVA

Jedna od Goetheovih zamisli osobito odjekuje u poimanjima Viktora Schauber gera. To je pojam ur-fenomena, izvornika ili arhetipa. Na tragu Goetheova mi ljenja, Schauberger je tragao za arhetipom, bitnom odlikom fenomena koji je promatrao. On opisuje planetarno gibanje kao izvorno ili arhetipsko gibanje. I kretanje planeta i nebesa i tok vode u struji zrcale to arhetipsko gibanje. Oblik jajeta je drugi arhetip. Svaki novi ivot izvire iz jajeta i svaki je driuciji odjek is hodinoga arhetipskog jajeta. to se vie pribliavamo primjercima oblika i razu mijevanju arhetipa u podlozi svega, blie smo istini. Goetheovim rijeima:

Nijedno organsko bie u potpunosti ne odgovara ishodinoj zamisli. Via ide ja skriva se iza svega. To je moj Bog - to je Bog kojega svi traimo i nadamo se da e uspostaviti na spokoj, ali moemo ga samo slutiti, ne i vidjeti. (Goe
the, cit. Naydler, 2000., str. 109)

CJELINA

PRIRODE

Kako smo vidjeli, Viktor Schauberger shvaao je vodu kao k r v Zemlje (izre ka kojom se prvi posluio Goethe), a Zemlju kao ivi entitet. Sve to postoji na Zemlji podvrgnuto je promjeni kao dio toga ivota koji odie cjelinom. To je ton njegova istraivanja. Zemlja nije nepokretni skup elemenata koji se ralanjuje u laboratoriju, ona ivi i to treba cijeniti svim naim osjetilima. Takav se pristup posve slae s Goetheovim motritem. Za Goethea, opasnost mikroskopa i teleskopa u tome je da oni opaaju ak i manje odsjeke stvarno sti nego je to nama doputeno naim ve ogranienim osjetilima. Naposljetku, ljudsko oko zamjeuje samo djeli golema elektromagnetskoga spektra. Nae su ui takoer podeene tako da skupljaju samo malen dio onoga to postoji. Ali, shvaena u cjelini, naa osjetila mogu tvoriti instrument koji ima veu sposob nost opaanja od bilo kojega ureaja. Naa zadaa je p o t o m da ostanemo spo sobni vjerovati procesu i razumjeti to nam pokazuju naa osjetila, kao to je to 110 111
UZROK POKRETANJA

Viktor Schauberger priznaje doprinose uenja Leonarda da Vincia i Paracelsusa nekoliko stoljea unazad. Obojica su bili samouki izvorni mislioci i promatrai Prirode, kao i sam Schauberger. esto se vraa Da Vincijevoj sintagmi: U Primo Motore, Prvi uzrok ili Glavni pokreta. Da Vinci se zanimao za poriv prema rav notei u Prirodi - nain kako e se sila primijenjena na objekt pretoiti u kretanje i p o t o m se izjednaiti. Ako je kretanje prekinuto, objekt e odskoiti i nastaviti svoje kretanje dok se izvorna pokretna sila ne iscrpi. Schauberger je takoer bio opinjen tajnom kretanja, osobito kruno-spiralnom prostornom krivuljom.

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U E I VIZIJA

ANALIZA ILI S I N T E Z A ?

Ideja o arhetipu ili ur-fenomenu, kako ju je opisao Goethe, moe se pratiti una trag do Platona. G o e t h e se osobito zanimao za klasino grko promiljanje, a i Viktor Schauberger se u svojim spisima esto pozivao na Grke. Schauberger je veliku vanost pridavao intuitivnim uvidima, kao i Goethe, Grci i brojni mislioci u vremenu izmeu. Po njegovu miljenju, takav oblik opaanja n u d i duboko, holistiko shvaanje ivotnih procesa, nasuprot iskljuivo racionalnome milje nju koje moe pruiti samo nepotpunu sliku stvarnosti. Ovdje je njegovo obja njenje razlika izmeu znanstvene metode primijenjene u dvadesetome stoljeu i tradicije ijim se dijelom smatrao:

Temeljno uenje jonskoga filozofa prirode Talesa (625. 545. pr. Kr.) Voda je izvor svega ivota, utjelovljuje duboko razumijevanje i od goleme je va nosti. Ne smije se ni u kom sluaju tumaiti kao ista spekulacija. Kao Grk posjedovao je intuiciju koja je, prema Goetheu, otkrivenje koje se oslobaa iz unutranjega sebe. Intuicija je duhovno gledanje, a ne uvid koji se stjee iskustvom ili racionalnim miljenjem. Prema Spinozi, to je najvii oblik opa anja jer samo isti principi Prirode ostaju aktivni, dok sklonost kategorizi ranju (mentalitetpodjele) ljudskoga uma ne stupa u akciju. Viktor Schauberger, V. str. 15

Meutim, valja kazati da se Viktor Schauberger u svome radu koristio s oba su stava miljenja. U vremenu samovanja u planinama stjecao je uvide koje je dalje mogao razumijevati racionalnom analizom. To ga je dovelo do njegovih prona lazaka. Vano mu je bilo da je intuitivno shvaanje na prvome mjestu. Rijei a n a l i z a i s i n t e z a mogu se primijeniti i u podruju ideja i u podru ju fizike stvarnosti. Izvorni je grki smisao analize odrijeiti, razdvojiti na jedno stavnije elemente. Nasuprot sintezi koja znai sastavljanje proces od jednostav nijih naela do sloenih posljedica. Za Viktora Schaubergera analiza jest ono to se dogaa kod raspadanja i tehnikoga gibanja. Sinteza opisuje udo koje nastaje u rastu drvea. Kako oba procesa zajedno oblikuju pulsiranje prirode, tako su oba 112

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IO. N A S L I J E D E , N A D A H N U E I VIZIJA

nuna za napredak naega miljenja i razumijevanja. Viktor Schauberger vjero vao je kako ova dva procesa zajedno, u ispravnoj ravnotei, daju trei - proces u kojemu neprekidno gibanje naprijed samoga ivota nalazi svoj izraz.

N A D A H N U E VIKTORA SCHAUBERGERA

Viktor Schauberger svoje je djelo ve vidio kao hranjenje plamena znanja. Pre nosio je tafetu velikih mislilaca prolosti u dananjost. To uenje pokazuje p u t ljudima da ive u skladu s planetom Zemljom, naim sadanjim d o m o m .

TOK POSTOJANJA

Bio je umar, lugar naviknut da bude sam sa sobom. Jo kao mladi, mnoge je sate provodio sam u divljini promatrajui procese koji su se mirno razotkrivali oko njega. Ako ste ikada bili u umama, daleko od mjesta gdje prebivaju ljudi, znate da su one goleme. Drvee je visoko kao i planine. Planinski potoci su mo ni. U takvome okoliu osoba moe samo razmiljati o prirodi i ljudima. Priro da je kudikamo monija, brinija, velianstvenija. Priroda u miru i tiini posti e udesne stvari koje nas ondje ekaju da ih vidimo kada to odluimo. Nakon vremena provedenoga na takvim mjestima, glavnina suvremenih ljudskih posti gnua kao to su ceste, tvornice i gradovi doimat e se p o p u t mrtvih komadia

Potovanje vode dijelio je s Heralditom, jednim od najranijih znanih grkih fi lozofa ija je glavnina spisa izgubljena. Heraldita su njegovi nasljednici drali nerazumljivim jer su neke od njegovih izreka bile izuzetno zagonetne. D o bar primjer je sljedea: Z a due je smrt postati vodom, za vodu je smrt postati zemljom, ali iz zemlje nastaje voda, iz vodene d u e . Usporedimo je s jednom od zagonetnijih izreka Viktora Schaubergera:

Zrana jaja raaju vodu. Vodena jaja raaju zemlju. Zemljinajaja raaju energijskajaja (dinagene).

koe, raka n a d krajolikom. Otuda nadahnue Viktoru Schaubergeru. Sate je provodio gledajui kako se voda vrtloi u struji, a po povratku kui trudio se nacrtati ono to je vidio. Svugdje je vi dio jednake obrasce, u nainu na koji raste drvee i na koji divlje ivotinje u trku prelaze vodu. Naposljetku su se njegovi crtei razvili u uzorke njegovih izuma. Razgovarao je s gortacima koji su ivote provodili u umama i planinama i uio o o n o m to su oni vidjeli. Nauio je da kada stariji ovjek pije vodu s izvora vi soko u planini, ostaje seksualno ivahan. Vidio je kako se pastrve same vraaju

Obojica su tijekom ivota bila opinjena neprekinutim gibanjem koje vidimo oko nas. Smjer je opisanoga procesa razliit, ali postoji slinost u pristupima u spisima te dvojice ljudi razdvojenih dvama tisuljeima.

Heraklitje davno ustvrdio da se nitko ne moe okupati dvaput u istoj vodi jer je ona u neprekidnome gibanju ak i kada naoigled miruje te je stoga u stalnome stanju metamorfoze. Viktor Schauberger, EE, str. 99

u iste potoke u vrijeme mrijeenja, skaui na vodopade u elji da ih dosegnu. Vidio je planinske koze kako se vraaju na takva mjesta kada su ozlijeene i jedu iscjeljujue trave to rastu uokolo. Potom je nastojao uhvatiti smisao tih zapaa nja, otkriti to je to osobito u vodi na mjestima p o p u t ovih. Da je ostao u planinama radei kao umar i uei iz onoga to je gledao, vodio

Schauberger je m e u t i m vjerovao da je iznova otkrio zamisli koje seu jo da lje unatrag, do vremena Atlantide. Vjerovao je kako su tehnologiju njegovih pro nalazaka poznavali, razumijevali i primjenjivali nai preci. Ustvari, on tvrdi daje njihova zlouporaba u pozadini katastrofe Atlantide. Oni su toliko prekomjerno poticali te energije u nastajanju da su itavi dijelovi Zemlje istrgnuti k nebu. 114

bi ispunjen ivot, a nitko za njega ne bi ni znao izvan njegove neposredne oko line. Vjerojatno bi ga se prisjeali kao m u d r a i zanimljiva starca, s malko ud nim idejama. Meutim, u njemu je sazrijevala ideja o tome gdje se to ovjeanstvo okrenulo u pogrenom smjeru i kako bi ljudski ivot mogao, na nain da svi uivaju priliku 115

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IO. N A S L I J E E , N A D A H N U E I VIZIJA

da ive p o d zatitom Prirode, biti jednak o n o m e ivotu koji tee u umi. Ne tre ba se boriti protiv Prirode - svi smo mi dio ivota. On je vidio kako bi to moglo izgledati. Vidio je procese kojima se slui priroda i shvatio da i mi moemo od njih imati koristi. Priroda je stvaralac mree, a ne unitava. Takvi mogu biti i ljudi. Zapoelo je kanalima za sputanje trupaca, koji su ili protiv naravi konvenci onalnoga miljenja. Unato neprihvaanju najkraega puta i uzimanju drugih specifinih razmiljanja p o p u t onoga o temperaturi vode, oni su djelovali, i to vrlo uinkovito. Dizajn je bio fin i precizan. Drugi su pokuali imitirati njihov dizajn, ali nisu uspjeli. Iz toga je uspjeha Schauberger shvatio da moe izgraditi i druge ureaje koji e biti blagodat svim ljudima. Osmislio je metode regulacije rijeka koje omoguuju da rijeka upravlja sama sobom. Kasnije je razvio naprave za proizvodnju pitke vode izvorske kakvoe te levitacijske strojeve. ivei s tim znanjem, vizijom kakav ivot moe postati, slomilo mu se srce kada je vidio to su vodne vlasti uinile s Dunavom i Rajnom. Njihove upravljake stra tegije poivale su na zamisli daje voda inertna. On je rijeke gledao kao dio ivu e cjelovitosti i inio sve u svojoj moi da vlasti uvjeri da vide ono to je on vidio. Prakse plantanoga uzgoja uma takoer su mu slamale srce. Jasno je sagledavao tetu koju su one napravile u cijelome ekosustavu.

Njegova je vizija ila za tim da ne mora tako i biti. Priroda moe osigurati sve to n a m je potrebno za poboljanje, poveanje kvalitete ivota. Priroda se koristi vie stvaralakim nego unitavajuim energijama i u tome ima veliko iskustvo. Bit Majke Zemlje ivi u hranjenju, zatiti i podizanju. To se moe osjetiti stoji li se tiho u dubini ume. uma se moe doivjeti kao divovski stroj koji prerauje sunevu energiju i energiju zemlje spajajui ih za poveanje i napredak svega u njezinim granicama. Mi takoer moemo biti zatieni i podravani kada gaji mo potovanje i razumijevanje prema mogunostima Prirode i upravljamo na im ivotima u svjetlu toga razumijevanja. Za Schaubergera, nain ostvarivanja toga sna jest u zamjeni postojee tehno logije o n o m koju je iznova otkrio promatranjem naina na koji djeluje priroda. Drugi u modernoj eri otkrili su to prije njega, ali su bili sprijeeni u primjeni. On imenuje Johna Worrella Kellya i Johna Andrewa u SAD-u s granice dvadeseto ga stoljea. Ta se tehnika uglavnom temelji na stvaranju, a ne na destrukciji. Ne samo da je uinkovitija, nego je i njezina upotreba blagodatna, napredna i oplemenjujua za sveopi ivot ubrajajui i samu Zemlju.

U budunosti e Majka Zemlja ponovno moi mirno podizati svoje euergizirajue supstancije u posvemanjem miru, koje danas tako glupo sago rijevaju. Viktor Schauberger, V, str. 164

VIZIJA

Planet Zemlja je konaan. Materija se ne moe stvoriti ili unititi - ona moe samo mijenjati oblik. Kako je sve to vidimo u procesu, znai da materija nepre kidno mijenja svoj oblik. Viktor Schauberger pridaje veliko znaenje smjeru pro mjene: silaznom, kroz destrukciju i raspadanje na jednostavnije dijelove ili uzla z n o m kroz proiavanje i rast. Taj prevladavajui proces ima uinak na sva iva bia. Ako je prethodni proces u uzlaznoj putanji onda je najvaniji imptds raspadanja. To znai da biljke ne mogu rasti zdravo, te rastu glad i nevolja u cijelome ivotnom lancu. Promatrao je to u svijetu oko sebe, drei to izravnom posljedicom ovisnosti ljudske rase o destruk tivnoj tehnologiji. Ljudski usud doivljava se kao teki rad potican strahom.
116

U vrijeme Atlantide znanje je bilo poznato samo rijetkima, upuenima, zato je i propala. On nije elio da se to ponovno dogodi. Svoju je ulogu vidio dvostrukom - da razvije tehnologiju i da pouava druge te meljnim naelima, tako da ih i budui narataji mogu koristiti. Ne bi bila izgu bljena za ovjeanstvo, kako se to zbilo u prolosti. Taj potonji dio njegove uloge zahtijevao je da predstavi pogled na svijet koji se toliko razlikovao od onoga to se ui u naim kolama i fakultetima, kao to se planetarno razlikuje od tehnikoga gibanja. Djelomice je to uinio priama iz
117

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODU

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U E I VIZIJA

osobnoga iskustva, a dijelom razvijajui sustav objanjavanja onoga to je vidio na djelu. Meutim, neodvojiv dio pogleda na svijet Viktora Schaubergera jest da je ta teh nologija dostupna samo onima koji potuju ivot i skrbe za ope dobro. Zasigurno, za njegova ivota i kasnije samo su se rijetki pokazali sposobnima da iskoriste njegove zamisli u komercijalne svrhe i osobni probitak.

da je to dio razloga zato je pristao otii u Ameriku u posljednjoj godini ivota. Bila je to posljednja prilika da ostavi neto buduim naratajima. Je li to prst sudbine ili izvanredan sluaj koji je doveo do otkria najdublje tajne evolucije, tajne koja je zapretena leala tisuama godina pokraj najti ega stvora na Zemlji? Bila je to pastrva to nepokretno pluta usred bujnih voda planinskoga potoka, koja se mladom umaru otkrila kao naslijeeni dar prisne povezanosti s Prirodom. Viktor Schauberger, PZ, str. 29

Implozivni strojevi... mogu se povjeriti samo onima koji smjetaju ope dobro iznad svoga osobnog blagostanja. Oni apsolutno ne bi smjeli imati nikakva interesa da ude za vlau. Viktor Schauberger, PZ, str. 34

Predviao je svijet u kojemu e biti toliko obilja da nee biti potrebe za ratom. Nitko ne treba biti gladim. Milosre i tolerancija bit e najracionalniji motivi ljud skoga ponaanja. ovjeanstvo e krenuti svojom stazom evolucije. Ljudski rod, po naravi nikad tovarna ivotinja, s mojim e strojem biti oslo boen svake muke. Viktor Schauberger, PKU, str. 31

Viktor Schauberger bio je jednostavan ovjek. Vjerovao je kako je pronaao rje enje opeljudskih problema. Vjerovao je da e istina izai na vidjelo - prije ili kasnije donositelji odluka vidjet e ono to je njemu bilo tako oigledno. Njima je tek preostalo da primijene tehnologiju koju je on otkrio na korist svima. Preporodom duha ljudski rod naviknut e se da duboko potuje i skrbi za sav ivot koji izrasta iz Zemlje. Viktor Schauberger, PKU, str. 32

Pri kraju ivota poeo je sumnjati da istinama, koje je pohranio u sebi, prijeti opasnost da umru zajedno s njim. Spas ljudske rase odbacili su oni koji su ga mo gli primijeniti. Za njega je to predstavljalo veliko razoaranje. Osobno sumnjam 118 119

I I . PREDAJUI TAFETU

S I N VIKTORA

Schaubergera, Walter, ispriao je osobitu priu o dogaaju

koji se njegovu ocu zbio 1938. godine. Uvjet za stjecanje ratne mirovine, uslijed ranjavanja u Prvome svjetskom ratu, Viktoru Schaubergeru bio je da se svake tree godine odazove na kratki lijeniki pregled. Kada je to trebao uiniti 1938., Nijemci su ve bili okupirali Be. Prije no stoje otiao na kliniku naao se s prijateljicom, gospoom Madom Primavesi. Ispriao se to e zbog pregleda izbivati ko jih dvadesetak minuta. Pristala je na to da ga prieka. Nakon sat i pol i etiri alice kave, Schauberger se jo nije vratio, a gospoda Primavesi se zabrinula. Nazvala ga je kui, ali ondje ga nije nala. Pozavajui ga kao ovjeka koji ne bi pogazio svoju rije, zaputila se u kliniku da vidi to se dogodilo. Nitko joj nije mogao rei to je s njim. Gospoda Pri mavesi tada je od ravnatelja klinike, kojega je poznavala iz drutava, za traila da krenu od sobe do sobe. Schaubergera su naposljetku pronali na odjelu za duevne bolesnike, svezanoga u luaku koulju kako mirno lei na krevetu u elinome kavezu, okruenim bunijim pacijentima u dru gim kavezima. Ve u to vrijeme bio je to postupak uklanjanja ljudi koji su izgledali nepoeljni Treem Reichu uz pomo smrtonosne injekcije. Schauberger je ubrzo osloboen. Ravnatelj klinike nairoko se ispriavao i napisao pismo kojim potvruje njegovo dobro duevno zdravlje. Walteru je tu priu vjerojatno ispriao njegov otac. Walter je u nju oevid no povjerovao, ba kao i njegova udovica, gospoda Ingeborg Schauber ger. Sam Viktor u svojim spisima izravno ne spominje taj incident. Bio je tako nepopustljivo kritian prema statusu quo tolike godine da je ak i sam priznao da je na tome putu pribavio podosta neprijatelja. Meutim, to se ipak ini ekstremnim nainom utiavanja kritika.

NAPOKON

PRIZNANJE?

Viktor Schauberger imao je mnogo razloga za razoarenje vlastima. Ispriana pri a ekstremni je primjer. Bio je sumnjao da su se katkad drugi okoristili njegovim 121

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

I I. P R E D A J U I T A F E T U

zamislima. Spominje se kako je tijekom rata Heinkel bio u prilici tajno pregle dati jedan od njegovih patentiranih pronalazaka i sam se njime okoristio. Spre avanje njegova projekta zlatnoga pluga bilo mu je uobiajeno iskustvo, posljed nje u dugome nizu razoaranja. Nakon to je napustio projekt pluga, Schauberger se na nov nain vratio jed n o m e od svojih ranijih zanimanja. Svojim novim razumijevanjem vanosti ma terijala, poboljao je nacrte cijevi za vodu. Promatrao je spiralne obrise u priro di. Uzmete li ivotinjski rog kao to je onaj kudu antilope i prereete ga, presjek ima profil jajeta zagrienoga na zatupljenome dijelu. Izvodio je pokuse s tokom vode kroz bakrene cijevi, zavijene u slian oblik. Godine 1952. Viktor Schauberger zadobio je priliku da svoje istraivanje pred stavi na Sveuilitu u Stuttgartu. Profesor Franz Popel iz Instituta za higijenu ne voljko je pristao na to da obavi neka istraivanja protoka vode u cijevima razlii tih oblika i materijala. Ustvari, ispoetka je traio da se povue iz tih ispitivanja, rekavi da ne moe vidjeti nikakva pozitivnog rezultata. Predstavnik njemakoga Ministarstva za vodne resurse uvjerio ga je da ostane, obrazlaui da bi to moglo okonati Schaubergerove napade na njihove metode upravljanja rijekama. ak i tada, prihvatio je da istrauje samo dio pokusa koje je Schauberger zahtijevao, a i to na Schaubergerov osobni troak. Prvi se test doimao prilino nekodljivim. Voda iz bazena ulivena je u usku sta klenu cijev tako da je oblikovala vrtlog ba kao to se dogaa s vodom kada iz kade istjee u uski odvod. Prije izlijevanja vode u cijev postavljena je tanka svile na nit s bakrenim vlaknima, privrenima na dnu. Istraivai su promatrali p o kretanje niti d o k je lagano rotirala u prostornoj krivulji u sreditu vrtloga, kao to je Schauberger predvidio. Uobiajena bi mudrost rekla da e centrifugalnim gibanjem nit biti odgurnuta uza stranu cijevi. injenica da nije, bila je prvo izne naenje za profesora Popela. Sljedee, u cijev su postavljene tri svilene niti. Postavljene u svaki kut trokutastoga epa, uvrene su razmaknicama u sredini i prema donjem dijelu te ote ane na kraju. Iako su niti imale manje prostora za pokretanje nego u primjeru 122

jedne niti, i one su se njihale u spiralnome utoku vode u cijev. I ne samo to, splele su se jedna oko druge dok je voda otjecala. Istraivai su se pitali nisu li razma knice uzrokovale spletanje, te su ih odstranili i voda je ponovno potekla u cijev. Niti su se i dalje spletale dok je voda otjecala. Priznali su da je takvo ponaanje niti novina za znanost. Zamijetili su tamnjenje vode oko vlakana, kao da iz vode oko njih dolazi manje svjetla. Zakljuili su da same mehanike sile - centrifugal no i centripetalno gibanje - ne mogu objasniti taj fenomen. Mogao bi se objasni ti samo ako djeluju i elektrini procesi. U sljedeem nizu testova, voda je otjecala u cijevi razliitih oblika i materija la te je mjerena protonost. Test je suen na tri cijevi: ravnu staldenu cijev, rav nu bakrenu cijev i bakrenu cijev u obliku opadajue spirale poput kuduova roga. Voda koja je protjecala kroz staklenu cijev pokazala je najvei otpor, najvee tre nje. Ravna bakrena cijev pokazivala je manje, a spiralna bakrena cijev prkosila je oekivanjima. U jednome trenu mjerni ureaji biljeili su niticu ili ak negativ no trenje u vodi koja je otjecala t o m cijevi. Tako je naruen jedan od svetih ka nona znanosti, drugi zakon termodinamike, po kojemu se zatvoreni sustav pra zni bez novoga dotoka energije. Po rijeima Franza Popela:

Tumaenje i vrednovanje gore odabranih promatranja takoer doputa hipotetiki zakljuak da sinkronizacija kinetike energije tekue vode proi zvodi vie energije zahvaljujui spiralnosti i uvrtanju cijevi nego to je po trebno da se svladaju gubici nastali trenjem. Pojavljuje se neprekidno rastu e ubrzanje protoka vode. (Prof. Franz Popel, 15. oujka 1952., navedeno u EE, str. 243).

To dokazuje mnogo onoga o emu je Viktor Schauberger govorio tolike godine. I objanjava uspjeh njegovih kanala za sputanje trupaca trideset godina ranije. Svjedoi da su politike upravljanja rijekama Rajnom i Dunavom bUe zaista loe voene. Dokazuje da prekidanje vijugavoga rijenog toka nee ubrzati proto nost kao stoje on opetovano upozoravao. Uvjerava da ojaavanje rijenih nasipa nije najbolji put za upravljanje tokom. Pokazuje da, kada se u cijevi potie izvorno 123

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

. PREDAJUI TAFETU

gibanje, o n o nee dovesti do zaepljenja jer tei materijali odlaze sreditem vr tloga. Najzad, ovdje je neovisna potvrda sredinjega dijela sustava Viktora Scha ubergera, znaenje, relevantnost i raspon primjene naela izvornoga gibanja. Meutim, ljudska rasa pokazuje zapanjujuu sposobnost da ignorira injenice koje ne pristaju steenoj mudrosti, a akademska zajednica u tome nije izuzetak. Izgledalo je da su pokusi donijeli zanimljive preliminarne rezultate koji su oprav davali daljnja istraivanja. U nedostatku novca, do novih istraivanja nije dolo.

P O N O V N O SAM

Unato nedostatku novca Viktor Schauberger nastavio je sam, traei primje ne ove tehnologije. Radio je na naelima koja je otkrio i koja su bila neprekidna tema cijeloga njegova ivota. D o k svi suvremeni strojevi snagu proizvode pri tiskom, toplinom i irenjem, Schauberger se p o u z d a o u suprotan proces - usi savanje umjesto pritiska, hlaenje umjesto zagrijavanja i uvijanje prema unutra umjesto prema van. Njegovi strojevi trebali su raditi na zrak ili vodu. Zahtijevali su mali poetni ulaz struje da zaponu proces uvijanja koji hladi vodu ili zrak, uzrokujui pad tempe raturnog gradijenta prema anomalnoj toki koja tada stvara bioloki vakuum. Tako se privlai sve vie i vie zraka ili vode. Dobivena turbina moe se upotrije biti za stvaranje struje, ili za proizvodnju visoko kvalitetne zdrave pitke vode. Jedna takva primjena bila je kuna elektrina centrala. Temeljena je na ranije opisanoj usisnoj turbini te ima nekoliko dodatnih dijelova. Njezino sredite sasto ji se od uvrtloenih bakrenih cijevi. Iz vodoravnoga plana one su upletene prema sredinjoj toki od koje nastavljaju spiralno jedna oko druge do okomitoga pla na, gotovo poput ila sa sokovima u deblu drveta. O n e uzimaju vodu koja izlazi iz usisne turbine. Iznad njih je cijev s usisnim otvorom. Ulaz u cijev naizmjence se otvara i zatvara dok cijevi ispod nje rotiraju sve bre i bre. Privremeni vaku um uzrokovan oscilirajuim gibanjem u tom stroju, vjerovao je, omoguuje go tovo deveterostruko poveanje proizvedene struje. Viktor Schauberger nije raspolagao s dovoljno novca da razvije kunu elektri nu centralu. Sam je rekao kako su vlasti dvanaest puta uzele njegove zamisli za
124
NENASLOVLJEN CRTE VIKTORA SCHAUBERGERA

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

1 I. P R E D A J U I T A F E T U

svoj raun te stoga nije bio sklon podijeliti ih s ljudima koji su mu mogli p o m o i. To je jo vie sputavalo njegova nastojanja, ostavljajui ga usamljenoga, neza dovoljnoga i razoaranoga. Do svojih posljednjih dana izgarao je zbog vanosti svojih otkria. Upotreba teh nologije zasnovane na raspadanju bila je kodljiva za cijelo ovjeanstvo vodei nas silaznom stazom s rastuim opsegom oboljenja, ponajprije od raka. ak se bio po eo pitati nauavaju li vlasti svjesno tu opasnu tehnologiju u kolama i sveuiliti ma. To ga je uinilo jo opreznijim u opsenijem objavljivanju svojih otkria. elio je da njegove zamisli opstanu i da budu dostupne narednim naratajima da se nji ma koriste. Kako se planet Zemlja stalno kree naprijed svojom uvijajuom spiral n o m stazom, tako su budui narataji evolutivno stariji i na taj nain, vjerovao je, mogu postati sposobni prosuditi ivotnu vanost njegovih otkria.

sveuilinome svijetu te o pozitivnoj reakciji na koju je naiao. Viktor je reagi rao Ijutito: t o si to uinio? Pokvario si cijelu stvar! Te neznalice nikada nee razumjeti moj r a d ! Gospoa Ingeborg stala je u muevljevu obranu, objanjavajui kako vjeruje da je njezin suprug uinio dobru stvar. Viktor se iznenadio stoje stala uz supruga i nikada se vie s njime nije svaao pred njom. Ta je zgoda moda bila jo bolnija zbog razoaranja u ivotu Viktora Schauber gera. Njegova ena nije mu davala takvu podrku i razumijevanje. S vremenom je ipak doao do zakljuka da je Walter dobro postupio razgovarajui sa sveui linim ljudima. Bilo je to ono to sam oito nije mogao uiniti. Viktor Schauberger esto je govorio da ono to predlae ne izaziva potekoe. Moramo samo initi ono to ve radi Priroda svuda oko nas i oduvijek. To je samo malen korak i na nama je da otkrijemo klju. Drugo to je obiavao govoriti jest:

SIN I NASLJEDNIK

I m a m tajnu i nitko ne zasluuje da mu je p r e d a m ! Vrijednim toga nije mu se doimao ak ni vlastiti sin. Ma kakva bila njegova tajna, odnio ju je u grob. Walter je 1958. pratio oca u SAD. Kako smo vidjeli, to putovanje skupo je staja lo ve postarijega Viktora. Po povratku iz Teksasa, Viktor se vratio kui u Linz, a Walter svome d o m u u Bad Ischlu, udaljenom nekoliko sati vonje. Walter se zatvorio s objanjenjem kako ne eli da ga uznemiravaju. Nekoliko dana kasnije stigla je vijest da je Viktor umro.

Sin Viktora Schaubergera, Walter, koji ga je pratio na Sveuilite u Stuttgartu 1952., bio je akademski obrazovan. kolovao se za fiziara i krajem 1950-ih po eo je cijeniti vanost oeva djela. S Viktorom nije bilo lako ivjeti. S obzirom na njegovu nepovjerljivost prema znanstvenoj javnosti bio je takoer sumnjiav i prema sinovljevoj sposobnosti da shvati njegov rad. Walter je napustio akademsku karijeru da bi pomogao ocu, ali Viktor mu se ipak nije elio povjeriti. Meutim, pokuali su s nekoliko zajedni kih pothvata. Godine 1949. u Austriji su uspostavili Zeleni front koji je mogao postati prva suvremena politika stranka zelenih. Imali su iste preokupacije kao i budue stranke zelenih - nuklearna energija, unitavanje uma, upravljanje ri jekama - i upozoravali su na opasnosti koje prijete ne obuzdamo li svoje krajno sti - klimatske promjene i zagaivanje. Jednom se prilikom Walter zaputio u Odjel za poljoprivredu Sveuilita u Beu da predstavi oeve zamisli. Po povratku, on i njegova supruga Ingeborg bili su na aju s Viktorom. Prema rijeima gospode Ingeborg, Walter im je oboma govo rio o posjetu te kako mu je drago to je imao priliku Viktorove zamisli objasniti
126

TO SLIJEDI?

Moe se samo nagaati kako je oeva iznenadna smrt pogodila Waltera. Njegova supruga Ingeborg relda je kako je to za njega bio veliki ok. Kako e nastaviti? S jedne je strane shvaao vanost oeva djela. U drugu ruku, njegov ga otac nika da nije drao pravom osobom koja e ga naslijediti. I doista, Viktor je vrlo jasno dao do znanja da nikada nije naao pogodnoga kandidata. Hoe li to vrijedno djelo biti zaustavljeno? Gospoa Ingeborg veoma je cijenila znaenje Viktorove ostavtine i osjeala da Walter jest osoba koja e preuzeti tafetu. Savjetovala je Walteru da nastavi - to je sada postala njegova zadaa. O n a e ga podravati.
127

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

IVOT

UENJU

OD

PRIRODE

Walter je smatrao da se njegova uloga sastoji od nekoliko bitnih obiljeja. Jedno je da rehabilitira oev ugled. Mnogi su ljudi odbacili Viktora kao luaka. Kako smo vidjeli, Walter je imao akademski poloaj te bi oeve zamisli prikazao na dostojan nain. Zapoeo je s t i m poslom jo za Viktorova ivota i zadobio oev, mada nevoljni, pristanak. Putovao je svijetom radei taj posao. Richard St. Barbe Baker, utemeljitelj International Men of the Trees, organizirao mu je 1951. pre davanje na Sveuilitu u Birminghamu. Walter je prijateljevao s urednicima a sopisa i tako uspio objaviti nekoliko lanaka. Meutim, uskoro je zbog takvoga pristupa naiao na probleme. Mnogi su ljudi bili oduevljeni i privatno mu pruali podrku, ali su odbijali izrei je javno. Vik torove zamisli bile su tako nekonvencionalne i izvan glavne struje da su se pribo javali kako e podrka ugroziti njihove karijere. Walter je napustio svoj izlet u politiku i Zeleni front. Doao je do zakljuka da sustav koji predlae nadmauje politiku. Svaka politika stranka, govorio je, tre ba imati svoje zelene.

PITAGORA-KEPLEROV-SUSTAV

Walter je pokazivao sklonost matematici. Tragao je za matematikim nainom za opisivanje oblika koje je njegov otac upotrebljavao u svojim izumima. Poka zao je matematiki odnos izmeu oblika jajeta i hiperboline krivulje. Zapravo, da bi to postigao morao je razviti novu granu matematike. Osnovao je organizaciju, Pitagora-Keplerov-Sustav ili PKS, kako bi promovi rao vlastiti i oev rad. Ta je otkria predstavio na seminarima koje je organizi rao PKS. Seminarima su se odazvali ljudi razliitih disciplina: inenjeri, ekolozi, inovatori i poduzetnici. Bio je uvjeren da odstranjenje sveukupne tehnologije ne predstavlja napredak ljudske rase i tragao je za nainima kojima Priroda i teh nologija mogu djelovati zajedno. Temeljna tema seminara bila je otkrivanje na ina borbe za umu i za vodu da bi se otkrila tehnologija po ljudskoj mjeri koja ne djeluje razarajue na Zemlju. Ta druga strana Walterova rada nije tekla bez razoaranja. Traio je put naprijed, a mnogi ljudi s kojima je radio, vraali su se starim vremenima. Vie no jednom 128
WALTER SCHAUBEKGEK I SEMINARSKA SKUPINA P K S

129

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

govorili bi: T o to kaete je zanimljivo, ali va je otac rekao... Meutim, bio je odluan da oca ne pretvori u gurua te je ostao usredotoen na putove razvitka zamisli i na prioritete o kojima su se on i njegov otac bili sloili. Seminari su biljeili uspjehe. Walter je bio komunikator, govornik koji je plije nio panju. Ljudi su odlazili s nadahnuem. Za razliku od oca, uspijevao je p o taknuti ljude da na podlozi Viktorovih uvida razvijaju osobne zamisli. Walter je svoju tdogu vidio kao osobu u sreditu koja objanjava naela sustava. Na drugi ma je ostalo da trae naine primjene. Walterovim radom oeve su zamisli pro nalazile put u razvoju proizvodnje mlijeka, obradi vode, upravljanju rijekama pa i vie od toga. Suraivao je sa vedskim prijateljem Olofom Alexanderssonom, koji je napi sao malu, ali nadahnjujuu knjigu o Viktoru Schaubergeru. Kasnije je prevede na na engleski i tako se sustav miljenja Viktora Schaubergera prelio preko gra nica njemakoga govornog podruja. Potkraj Walterova ivota, ime njegova oca postalo je poznato posvuda. Pojedin ci su eksperimentirali s idejama koje je predlagao, s razliitim uspjehom. Mo da je Walterovo najvee postignue to to su njegov glas i glas njegova oca pri dodani neslaganjima s prevladavajuim trendovima u poljoprivredi. Pripadali su onima koji su tokom n e r a d n i h agroindustrijskih godina od 1950-ih do 1980ih odrali zamisao o Zemlji kao ivuem entitetu prema kojemu se valja opho diti s potovanjem.

1 2 . U DVADESET PRVO STOLJEE

GLATKI PRIJELAZ

Tajnik gospoe Schauberger, Wolfgang Prock nakon Walterove smrti 1997. pre uzeo je uzde PKS-a. Nastavljajui irenje zamisli i prednosti nove tehnologije, pri premio je CD s Viktorovim idejama o vodama. Obnovio je PKS-ove seminare koji su bili zamrli potkraj Walterova ivota. G o d i n e 1999. sin Waltera i Ingebo rg, Jorg, napustio je svoju karijeru u medijima da bi se vratio u PKS. Studirao je matematiku i riziku te je na pravome mjestu da nastavi posao predstavljanja za misli svoga oca i djeda iroj publici.

VALOVI SE IRE

Walterov rad na irenju znanja o djelu njegova oca i dalje donosi plodove, osobi to sada, u eri Interneta. Na primjeni ideja Viktora Schaubergera rade pojedinci irom svijeta, od vedske do Australije i od June Koreje do SAD-a. Osobiti su uspjesi zabiljeeni u metodama tretiranja vode. Postojao je i usporedni razvoj. Austrijanac, pripadnik narataja starijega od Vik tora Schaubergera priredio je 1924. niz predavanja predlaui novi pristup p o ljoprivredi. Ta predavanja Rudolfa Steinera predstavljala su prekretnicu pokre ta biodinamike poljoprivrede i jedan od primjera novoga pristupa holistikoj znanosti. Potaknuti Steinerovim uvidima, istraivai p o p u t Theodora Schwenka, Georgea Adamsa i Johna Wilkesa poeli su promatrati vodene tokove i neo visno doli do slinih zakljuaka kao i Viktor Schauberger. Razvili su obrasce protonosti, vodene tokove koji potiu tekuice da se kreu zavojito i uvijaju te je otkriveno da takva voda ima blagotvorna svojstva za ribe i ivot u vodi. Na neki nain vrijeme je sustiglo Viktora Schaubergera. Njegove zamisli o upravljanju rijekama sada su poele dospijevati u sredite pozornosti. Primjerice

130

131

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

2 1. U D V A D E S E T P R V O S T O L J E E

dogodile su se dvije goleme poplave Rajne i trovanje irokih razmjera. Godine 1986. poar u kemijskome postrojenju na obali Rajne uzrokovao je ozbiljno za gaenje rijeke. Uginule ribe prekrile su obale stotinama kilometara nizvodno u Nizozemskoj. Bio je to znak za buenje, obnovljen nakon poplava velikih raz mjera 1993. i 1995. Godine 1998. ministri Europske unije sloili su se oko akcij skoga plana za obranu Rajne od poplava. Sadravao je zamisli o tome da izgrad nja nasipa ne moe jamiti zatitu od poplava, da se rijeka moe prelijevati preko svojih obala osobito u gornjim podrujima. umarstvo je imenovano kljunom sastavnicom rijenoga menadmenta. Izgledalo je da je geslo Viktora Schauber gera shvati i preslikaj naposljetku primijenjeno. Prosvjetljenje se proirilo, iako uz zapreke, i unapreivanjem umarskih prak si. U Ujedinjenome Kraljevstvu, oluja golemih razmjera u listopadu 1987. pred stavljala je poticaj. Otkriveno je da plantano uzgojene etinjae napreduju sla bije nego izvorni predjeli uma listaa. Ne samo to, primijeeno je da se podruja p o d umama koje rastu bez uplitanja obnavljaju daleko bre nego p o n o v n o za saena podruja. Na prijelazu u dvadeset prvo stoljee, odnos etinjaa spram uma listaa u Ujedinjenome Kraljevstvu na razini je otprije pedeset godina. To su postignua koja bi godila srcu Viktora Schaubergera, iako bi on vjerojatno ot krio mnogo toga to bi kritizirao. Postoji i o d m a k od prakse krenja uma, iako ne zbog razloga koje je zagovarao Viktor Schauberger. Sada se prepoznaje da ta kva praksa vodi naruavanju ekosustava, a novi pojam neprekidnoga pokriva nja uma uao je u rjenik umarskoga m e n a d m e n t a . Ispunila su se i neka turobna predvianja. U 1930-ima on je mislio kako je pre komjerno oslanjanje na fosilna goriva - ugljen, naftu i plin - opasno kratkovidno. Predviao je da e se u budunosti ratovi voditi oko pristupa vodi. U bezvodnim podrujima, gdje jedna rijeka tee kroz vie od jedne zemlje, to je zasigurno po kretaki motiv. Bio je uvjeren da e posvemanja ovisnost ovjeanstva o tehnoakademskom kretanju opasno destabilizirati klimatske sustave planeta.

OSTAVTINA

Viktor Schauberger pripadao je izvanrednim ljudima dvadesetog stoljea. Posti zao je uvide i razumijevanja koja ak i sada, na poetku dvadeset prvoga stoljea, ostaju uglavnom neistraena od strane prevladavajue znanosti. Njegovo nadahnue potjee iz dana dok je bio umar s vrlo malo dodira s vanj skim svijetom. Ondje je stekao duboko razumijevanje drvea i vode, te potova nje za ive procese Majke Zemlje. Meutim, imao je i nepovjerenje umara pre ma postupcima ovjeka. Posjedovao je vjetine inenjera, iako najneobinije naravi. Mogao je uiti iz procesa Prirode oko sebe i svoja saznanja primijeniti u razvoju strojeva. Zbog ne povjerenja ostatka ovjeanstva nastavljao je provoditi ogranienja teta. Ponu dio je alternativu razarajuim posljedicama ljudske civilizacije - i njezinoj tvr doglavoj tehnologiji. N u d i o je rjeenja, bez objanjenja temeljnoga sustava koji je stvorio probleme. Ta politika trpi od oiglednih nedostataka. Ponajprije, iz vlastitoga je iskustva znao da drugi imaju potekoe u primjeni njegovih zamisli. Bez njegove pomoi nisu mogli izgraditi ni kanale za sputanje trupaca. U usporedbi s njegovim ka snijim pronalascima, bile su to vrlo jednostavne gradnje. ovjek se pita je li realno oekivati od drugih da razvijaju njegove sofisticirane strojeve. ak je i on morao raditi manje izmjene napredujui od plana do prototipa, a za njega su temeljna naela bila gotovo njegovo drugo ja, rezultat viegodinjih istraivanja. Drugo, ljudi su slutili da je nudio rezultat svoga rada s vrlo malo objanjenja o putu kojim je prolazio. Zbog nepovjerenja i pomanjkanja potovanja spram ci vilizacije dvadesetog stoljea, i ljudi koje je vidio kao njezine nastavljae, nije se osjeao sldon ponuditi cjelovita objanjenja. To opet znai da su ga ba oni ljudi koji su p o t p u n o opremljeni da razviju njegove pronalaske, nerado prihvaali. Imajui malene izglede da bude prihvaena, ta je politika nosila i uroenu opa snost. Viktor Schauberger otkrio je nain upotrebe nekih monih prirodnih pro cesa. M o podrazumijeva odgovornost te je njegov jedini nain da sprijei ne odgovornu upotrebu svojih otkria bio da o njima zadri informacije. Drugi, u

132

133

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD I'RIRODE

slinoj situaciji, utroili su godine uei svoje uenike da se pobrinu kako bi ste ena znanja primjenjivali m u d r o i brino. Unato iskrenoj elji da prenese svoje znanje, Viktor Schauberger nije bio pri rodni uitelj. Njegovo nepovjerenje u motive kola i sveuilita davalo mu je male povode da takvim postane. Po temperamentu bio je sklon praktinostima, ali ne i teoriji koja bi ih podupirala. Meutim, bio je posve svjestan vanosti svojih ot kria i ostavio je umnoene spise. Ostavio je pojedinosti svojih pronalazaka i pre slike svoje prepiske. Bilo kako bilo, nikada svoja znanja nije koherentno usustavio. Jedina knjiga koju je napisao nosi neprivlaan naslov. Unsere Sinnlose Arbeit (Na besmisleni rad) ne privlai panju i ne potie na itanje. Nikada nije pronaao dovoljno ljudi sposobnih, strpljivih i pripravnih da s nji me surauju i temeljna naela razvijaju u cjelinu razumljivu drugima. Prema kra ju ivota, ne naavi nastavljaa, priklonio se nadi da e se budui narataji poka zati sposobnima razvijati zamisli koje je otkrio. Za mene, djelo Viktora Schaubergera predstavlja nadahnue. O n o je samo jo jedan dokaz da ljudi ne moraju nuno slijediti trag destrukcije, ma kuda se zapu tili. Mnogo toga valja otkrivati. Postoje i drugi naini ivota, stvaralaki putovi suivota na planetu Zemlji. Stoje pred nama ako ih potraimo.

RAZGOVOR S G O S P O O M INGEBORG SCHAUBERGER

GOSPOA SCHAUBERGER udovica je Waltera, sina Viktora Schaubergera. Jo uvijek ivi u njihovu obiteljskom domu u Bad Ischlu, u Gornjoj Austriji gdje smo vodile ovaj razgovor.

Zahvaljujem Vam to ste pristali sa mnom razgovarati o vaim sjeanjima na Vik tora Schaubergera. Goethe je govorio o razlici izmeu poezije i stvarnosti. Velika pjesma moe na stati iz male jezgre stvarnosti. elim govoriti o stvarnosti Viktora Schaubergera kako ga se sjeam. N e m a vie puno ivih koji su poznavali pravoga Viktora Sc haubergera. Viktora sam poznavala kratko, od 1952. do njegove smrti 1958. godine. Nisam s Viktorom provela previe vremena. Walter i ja ivjeli smo u Bad Ischlu, a on je ivio u Linzu.

Fidus in silvis silentibus - Vjerni mirnim umama

(geslo obitelji Schauberger)

Bio je jedan od osobitih ljudi dvadesetoga stoljea. Ali, u vremenu u kojemu sam ga poznavala, bio je razoaran mnogim stvarima. Uvijek je bilo tako, cije loga njegova ivota. Njegove su zamisli uvijek oaravale ljude, ali su ih samo ri jetki uspjeli ostvariti.

Kako ste susreli Waltera? Imala sam dvojicu brae. Jedan je umro za Drugoga svjetskog rata. Jednoga je dana njegova udovica, moja ogorica, rekla da te veeri dolazi vrlo zanimljiv o vjek koji m n o g o govori. Upitala me hou li i ja doi. Tako sam odluila susre sti ga. Bio je to Walter. Sprijateljili smo se. Imala sam 36 godina, i sama udovica. 134 135

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

RAZGOVOR S GOSPOOM INGEBORG

SCHAUBERGER

osjeao da ima njezinu p o t p o r u . Bila je sedam godina mlada od njega. Roen dan je imala dva dana iza njegova. Umrla je dvadeset godina nakon njega, goto vo na isti dan. Ne znam je li me Viktor potovao. Walter je kasnije govorio da me potuje. Kada smo razgovarali nasamo, bio je vrlo ljubazan sa m n o m .

Walter je govorio mnogo. 0 emu je govorio? Wilter je govorio o pomoi prirodi, o pomoi drveu. Moramo imati vie drve a, vie ume. Prva zadaa uma jest da osiguraju vodu. to moemo initi za Pri rodu, to uiniti za ume i to moemo uiniti za ume i vodu zajedno? O tome je uvijek govorio. Bilo je to vrijeme industrijskoga rasta, vrijeme njemakoga poslijeratnog eko nomskog uda. Sve je moralo biti vee i bolje. Ta dvojica ljudi, Viktor i Walter, govorila su kako nije dobro uvijek imati vee i vee. Govorili su kako treba pro matrati gdje je zgusnutost i to je bitno za cjelinu ivota. Viktoru i Walteru to je bilo vano. Kako su mogli rastumaiti tu zamisao, a da je ljudi razumiju.
INGEBO-RG S C H A U B E R G E R , 2 0 0 4 . ( S N I M I L A : S U S A N N E P R O C K )

Obitelj Schauberger ima dugu tradiciju rada u umarstvu. Radi li jo tko taj posao danas?

Moj je mu poginuo u ratu, u Rusiji. Walteru je bilo 37, rastavljen s dvoje djece. Susrela sam njegovu djecu i svidjela su mi se od prvoga trenutka kada sam ih vi djela. Bilo je to 1952. godine. Walter je uvijek govorio kako se nee p o n o v n o eniti, a ja sam bila sretna da ostanem u prijateljstvu s njim. Ali, jednoga je dana Jorg (njezin sin) objavio da eli doi na svijet pa smo promijenili miljenje. Viktor nije doao na vjenanje. Mislim da ga je Walter zaboravio pozvati! Sjeam se da je pitao svoju majku je li Viktor pozvan. U poetku Viktor nije odobravao brak. Njegov brak u to vrijeme nije bio ba sretan te je bio skeptian openito spram braka. Bio je teak suprug. Kada bi od luio, bio bi vrlo armantan sa enama, ali je svojoj eni Mariji govorio - ti ne ra zumije moj posao. Ostani u kuhinji i brini se za djecu, i to je za tebe p u n o ! Nije 136

Viktor je bio posljednji. Odrastao je sjeverno od Linza u podruju jo i danas izvornih uma. Danas je to u Austriji rijetkost. etiri je godine vojnikovao u Pr vome svjetskom ratu. Borio se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te bio ranjen. N a k o n rata radio je u umskoj divljini do 1924. kada je s njegovim umarskim poslom bilo gotovo. Potom je gradio kanale za sputanje drveta (njegov prvi pro nalazak kojim je privukao panju ire javnosti) i bio je pozvan na posao u Be. Bio je posljednji iz svoje obitelji koji je radio u umarstvu. Danas se nitko ne bavi tim poslom. N e m a lova, nitko vie ne radi u umskim divljinama.

0 emu je Viktor govorio? Viktor Schauberger uvijek bi govorio: razmiljaj o Prirodi. Prirodi treba m n o go vremena da se razvije. Zato se prirodne stvari ne dogaaju o d m a h . Obiavao 137

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER

je govoriti Walteru: Pogledaj, sada je sve skuplje od vode. Ali, vidjet e, sljede i e rat biti oko nafte. Pa i vie od toga - za vodu. Uvijek bi govorio: Z a r ne vidi? Ne vidi li vodu kako se uspinje drveem, 30 metara i vie? N e m a crpke na zemlji! Priroda radi p o t i h o , bez zagrijavanja ili za gaivanja. U industriji uvijek vlada buka, toplina i zagaenje. Rekao je kako s nainom na koji se izgrauje industrijsko drutvo, a sada smo do grla u problemima, t o n e m o u tekoe. t o m o e m o uiniti da se ovjean stvo vrati na pravi put? T k o e se zaloiti za vodu?, pitao je. Z a Zemlju? Da nas su stvari malo bolje nego u Viktorovo i Walterovo vrijeme. Vremena se kreu ususret nainu miljenja Viktora Schaubergera. elio je izazvati ljude, navesti ih na razmiljanje. Govorio bi inenjerima i pro fesorima: Vi ne znate. ak mi ne znate rei kako raste vlat trave. A ako ne zna te to, to onda znate o drveu? Uzeo bi svoj eir i otiao. Bio je govornik koji je plijenio panju. Kada je govorio, sluali su ga svi i razu mjeli ono stoje mislio. Meutim, kada su se razilazili i nastojali zapamtiti, dojam bi blijedio. Pamtili su osjeaj, ne razumijevanje. Nisu se sjeali to su razumjeli u njegovoj nazonosti. Kao da je veza bila presjeena. Imao je skupinu odanih pristaa koji su ga voljeli sluati. Kada bi zavrio, govo rili su: O v o je sjajno! Ali, kada ih je upitao to su razumjeli, usnice bi se stisnule i nisu odgovarali. Bio je nestrpljiv ovjek. Ponekad je bjesnio ili oajavao jer je ivot prekratak da predstavi sve svoje zamisli i cjelinu svoje vizije. Govorio je: Z a r me ne razumi jete? Gledajui unazad, vidim daje bio nesretan. Govorio je, govorio i govorio, ali kao da ga nitko nije uo. Kao da govori u vjetar. A mnogi od ljudi koji su ga sluali, eljeli su odgovore o d m a h . Za Viktora i Vvaltera, razumijevanje Prirode bilo je najvanije od svega. Strojevi su doli mnogo kasnije. Njegova ivotna zadaa bila je razgovarati sa svima, poticati ljude na razmiljanje. Znao je da cijelu svoju viziju mora predstaviti prije smrti. U vrijeme kada sam ga po znavala, mislim daje mogao osjetiti da mu se pribliava smrt. To mu je davalo oso bit osjeaj urnosti. Imao je vrlo jasnu predodbu onoga to je potrebno. Za njega, ona je bila jednostavna. Zato je bio vrlo nervozan kad ga ljudi nisu razumjeli. 138

Danas vjerujem da su ga prema kraju ivota obuzimale sumnje. Stao se pitati je li uope postigao neto. Njegove su mu se zamisli inile tako jednostavne i oe vidne, ali kao da ih nitko nije uspio razumjeti. Tragedija Viktora Schaubergera bila je u t o m e da nije uspijevao prenijeti o n o to je njemu bilo jasno. Uviao je da ljudi ne razumiju, ali nikada se nije pitao je li razlog u njemu. Pogreka je uvijek bila na strani drugih. Drugi je problem bio u tome to nije vjerovao ljudima. Sve je radio sam jer nije vjerovao da e drugi to dobro obaviti. Mislim da se bojao kako e ljudi uzeti nje gove zamisli i pogreno ili koristiti, bilo zbog neznanja ili namjerno. Njegov je rad bio tako nekonvencionalan, tako osobit da su poneki mislili kako je to prije vara. To nije bdo ba od pomoi.

Viktor i Walter razmiljali su jednako. Zato se nisu slagali? Imali su istu ideju, ali otac je rekao: a o mije, ideja je m o j a ! Poesto se lju tio na Vvaltera. Mnoge su potekoe stajale izmeu oca i sina. Viktor je uvijek govorio: B u d i tiho, ne razumije to ja m i s l i m ! Viktor je imao intuiciju. Sva njegova tri brata imala su sveuilino obrazovanje, bili su istaknuti ljudi. Ali, Viktor nije vjerovao miljenju akademski kolovanih ljudi. Vjerovao je da akademsko uenje kvari nain razmiljanja ljudi. Akadem sko kolovanje spreava ljude da razumijevaju putove Prirode. Walter je studirao na sveuilitu. Viktor nije volio s njime dijeliti svoje zamisli. Pribojavao se da e Walter pogreno tumaiti njegove ideje, da e rei stvari koje Viktor ne bi mogao prihvatiti. Jednoga dana otac je bio ovdje u Ischlu. On i ja smo razgovarali. O e , relda sam mu, nije to tako. Walter takoer poznaje neke stvari. Viktor me upitao: Podupire li Waltera? Rekla sam: D a , stojim uz njega i ono to radi i znam da Walter takoer intuitivno razumije putove Prirode. Viktor je to s oklijeva njem prihvatio i nakon toga nikada vie protiv Waltera nije rekao ni rije. Dobro su suraivali zajedno do kraja, posljednje dvije ili tri godine Viktorova ivota. Na koncu, Viktor je rekao Walteru: Mislim daje dobro da si studirao. Moe sa kolovanim ljudima, inenjerima razgovarati njihovim jezikom. Jer nitko nije 139

JANI- C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : I V O T U U E N J U O D P R I R O D E

RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER

razumijevao Viktorov jezik. Pomirili su se i to je Waltera uinilo vrlo sretnim. Po slije toga je bio daleko smireniji. Walter je potovao svoga oca i njegove zamisli. Prevodio je oeve ideje na jezik koji su ljudi razumjeli. I Walter je bio ovjek intuicije. Od one vrste koja vidi da je ena trudna prije no to i sama sazna! Umio je premostiti dva svijeta - bio je intuitivan i akademski rjeit. Viktor je takoer premoivao dva svijeta - od starih znanja vla stita oca do dananjih. Viktor je ivio stotinu godina ispred svoga vremena.

Nakon Viktorove smrti pojavio se neki Amerikanac i ispriao se Walteru zbog na ina kako su se ponaali prema njima. Ali, ipak nije mogao objasniti zato se to tako dogodilo. Kasnije su dolazili i drugi Amerikanci, petoro ili estoro njih u razliita vremena. Svi su govorili: Oprostite zbog takvoga postupka. Nisu svi Amerikan ci tako loi. Ali, nakon toga, Walter vie nije imao posla s Amerikancima.

Priajte mi o Pitagora-Keplerovom-Sustavu. Walter je zapoeo PKS. Osjeao je da je njegova ivotna zadaa objasniti nae

/ tada je uslijedila amerika epizoda. Ne znamo tonu pozaclinu amerike avanture. Nitko tono ne zna to se dogodi lo, mnogi o tome samo nagaaju. Godine 1958. ovdje su dola dvojica, Amerikan ci. Obeali su Viktoru brda zlata. Rekoe: Sve to poelite, Viktore, moete ima ti. Mogue je da imate sve. Doite s nama u Teksas. Viktor nije znao engleski, a Walter je poznavao samo osnove jezika. Njega je zanimao samo jezik matematike i rizike. Bio je ondje i prevoditelj, naturalizirani Amerikanac njemakoga podrijetla. Rekao mi je: N i rijei. Nikome ne govorite o ovome. Mi vas motrimo. Prvo su krenuli u New York. Tamo su imali slubenu dobrodolicu. Kakva sre a za Ameriku, kakva srea za vas, govorili su. Tri ili etiri dana proveli su u New Yorku, a p o t o m odletjeli u Dallas. Odvezli su se u pustinju. Dobili su bungalov u pustinji. A Viktor i Walter su upitali: K a d a emo zapoeti s poslom? Mora te imati vremena za prilagodbu, rekoe im. No, nije bilo posla, ni cilja. Walter nije znao zato su uope tamo. Samo su osjeali da su stalno p o d nadzorom. Viktor se razbolio i otiao u bolnicu. inili su sve to su mogli, sve to je poe lio, imao je prvorazrednu njegu. Ali, nitko iz SAD-a nije obitelji u Austriji rekao da je Viktor obolio. Mi nismo znali da je bolestan. elio se vratiti kui. Rekoe m u : A k o se elite vratiti u Europu, morate pot pisati ovaj d o k u m e n t . Morao je obeati da nikome nee govoriti o svojim za mislima. Iskljuivo Amerikancima. Primorali su ga da potpie taj dokument. Pet dana nakon povratka, umro je. Prije smrti, uvijek bi ponavljao: N e smijem go voriti nita. Uzeli su mi rijei.
140

la Viktorova sustava. Walter je vrlo predano prouavao Keplerove ideje i vidio slinost s Viktorovim intuitivnim uvidima. Tragao je za matematikim obja njenjima Viktorova sustava. Keplerov rad o gibanju planeta predstavljao je do bru polaznu toku.

A Pitagora? Pitagora je suvie daleko u prolosti, ali o n o to je nauavao u Egiptu imalo je odjeka u Viktorovim zamislima. Pitagora je bio djed, Kepler otac, a Viktor sin. Svaki je dohvatio tafetu svoga prethodnika i predavao ju dalje. Kod svakoga od njih izriaj je bio razliit, ali temeljna naela su jednaka. J O R G (njezin sin): Pitagora i Kepler bili su za moga oca heroji jer su u fiziku i astronomiju unijeli ideju harmonije. Oni su moga oca doveli do Zakona o nara vi Prirode - Natur-Ton-Gesetz - s hiperbolinim stocima i hiperbolinom spi ralom kao manifestacijom pulsiranja u evoluciji. To je razlog zato PKS simbo lizira hiperbolina spirala.

0 idejama Viktora Schaubergera znam iz itanja knjige Olofa Alexanderssona i prijevoda njegovih spisa koje je napravio Callum Coats. Tako danas njegova poru ka dolazi do ljudi. Olof Alexandersson boravio je ovdje 1959. godine. Bio je prvi nestrunjak koji je uspostavio vezu s Walterom. Ne znam kako je do toga dolo. Dolazio je est ili
141

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I P R I M J E N E

IZVORI I VEZE

Skupine koje istrauju i primjenjuju ideje Viktora Schaubergera:

P Y T H AG O R A S - K E P L E R - S Y S T E M

po Viktoru i Walteru Schaubergeru.

Kaltenbach 162, A-4820 Bad Ischl, Austria Tel +43 6132 24814 www.pks.or.at Organizaciju je osnovao Walter Schauberger. PKS je domain seminara na njemakome jezi ku u podrujima rada Viktora i Waltera Schaubergera. Povremeno prireuje seminare na en gleskome. Imaju otvorene dane svake srijede od svibnja do rujna, od 16.00 do 19.00 sati.

ALICK BARTHOLOMEW
INGEBORG SCHAUBERGER I AUTORICA, 2 0 0 4 . (SNIMILA: S U S A N N E I'ROCK)

Sulis Health, The Hollies, Mill Hill, Wellow, Bath BA2 8QJ www.schauberger.co.uk

sedam puta i ostali su u vezi. Bio n a m je od velike pomoi i jo uvijek jest. Svatko tko je proitao njegovu knjigu rekao bi: O h , kakav je Viktor bio ovjek! Olofi Walter imali su akademski odnos. Sa m n o m pak, to je bilo osobno prijateljstvo. Callum Coats je prvi put u Bad Ischl doao sa svojom majkom, godinu dana na kon Viktorove smrti. Njegova je majka poznavala Richarda St. Barbe Bakera i on ju je predstavio obitelji Schauberger. Sjeam se kada je Callum doao. Uao je u ured PKS-a i vidio spirale nacrtane na zidovima. U tome trenutku pred njim su se otvorila velika vrata. Bio je to trenutak u kojemu se mijenja ivot. Sjeanje na te spirale pratilo ga je. Kasnije se vratio i radio ovdje. Callum je moj dragi prijatelj. Gdje god da se Viktor nalazi, mislim daje vrlo za dovoljan Callumom. Bad Ischl, Austrija, 3.-6. lipnja 2004.

Izdava Alick Bartholomew prvi je s djelom Viktora Schaubergera upoznao itatelje en gleskoga govornog podruja. Njegova internetska stranica sadri irok popis linkova u svezi sa Schaubergerom.

GRUPPE DER NEUEN Novi krug Dipl.ing. Volker Jonas, Dewitzer str. 103, D-04425, Taucha, Germany Tel: 034298 49091 http://www.gruppederneuen.de Ovu su skupinu prijatelji Waltera Schaubergera utemeljili da bi nastavili istraivati Vik torove zamisli.

IMPLOSION MAGAZINE Klaus Rauber, Geroldseckstr. 4,77736 Zell a.H. Tel. 07835-5252, Fax: 07835-631498 asopis na njemakome jeziku, kojega je 1958. utemeljio Aloys Kikaly, pristaa i prija telj Viktora Schaubergera, a obnovio ga je Klaus Rauber.

142

143

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I PRIMJENE

THE INSTITUTE FOR ECO-TECHNOLOGY Krokcgatan 4.S-413 18 Goteborg, Sweden http://iet-community.org Potaknuta idejama Viktora Schaubergera, ova skupina istrauje i potie praktinu pri mjenu njegova djela.

IMPLEMENTATIONS COPPER GARDEN TOOLS Jane Cobbald P.O.BOX 2568, Nuneaton CV10 9YR, U.K. Tel/fox 0845 330 3148 ili +44 24 7639 2497. www.implementations.co.uk Britanski distributer PKS-ovih bakrenih vrtnih alatki. CENTRE FOR IMPLOSION RESEARCH POB 38, Plympton, Plymouth PL7 5YX, UK Tel +44 (0)1752 345 552, fax +44 (0)1752 338 569 www.implosionresearch.com Dolly Knight i Jonathan Stromberg razvili su niz ureaja za poboljanje kakvoe vode. Proizvode takoer osobne harmonizere za koje se pokazalo da poboljavaju opi dobar osjeaj osoba koje ih nose. VORTEX WATER SYSTEMS PO Box 1295, Bandera, TX 78003, USA Tel 830-796-8377, fax 830-796-8033 http://www.texashillcountrymall.com/vortex/ Dan Reese razvio je sustav za proiavanje vode koji se temelji na tehnologiji vrtloga. LITERATURA I DODATNE UPUTE VIKTOR SCH AUBERGERS WRITINGS Glavni izvori za prvih jedanaest poglavlja etiri su toma Eco-Technology Series (Gateway Press, 1998.-2000.) koji predstavljaju rukopise Viktora Schaubergera koje je preveo i ure dio Callum Coats: Prvi tom, The Water Wizard (Vodeni arobnjak); Drugi tom, Nature as Teacher (Priroda kao uitelj); Trei tom, The Fertile Earth (Plodna zemlja); etvrti tom, The Energy Evolution (Evolucija energije).

VORTEX SCIENCE www.vortexscience.com Unapreivanjem Prirode sluimo ovjeanstvu. Kanadska internetska stranica pod vodstvom Williama Baumgartnera, nadahnuta medu ostalim i djelom Viktora Schau bergera, istrauje nove pravce razmiljanja o naem planetu i novim nerazarajuim teh nologijama.

FRANK GERMANO www.frank.germano.com Sa sjeditem u SAD-u, Frank Germano inenjer je koji se bavi promocijom i primjenom ideja Viktora Schaubergera. Vodi debatne grupe elektronikom potom, kojoj se moe pristupiti putem ove stranice. Skupini se moe pristupiti izravno na: http://groups.yahoo.com/group/viktorschaubergergroup

MODERN ENERGY RESEARCH LIBRARY http://merlib.org Jo jedna korisna stranica, sa sjeditem u Finskoj. Njen istaknuti cilj jest da drugima po mae u otkrivanju uvida i pronalazaka Viktora Schaubergera i drugih.

PRIMJENE Neke komercijalne primjene ideja Viktora Schaubergera PKS GARTENGERATE AUS KUPFER Kaltenbach 162.A-4820 www.kupferspuren.st PKS-ove bakrene vrtne alatke, potaknute radom Viktora Schaubergera s bakrenim vrt nim priborom. 144 DRUGE KNJIGE O VIKTORU SCHAUBERGERU Alexandersson, Olof: Livitig Water, 1982. Inspirativna knjiica koja donosi priu o Vik toru Schaubergeru i njegovim zamislima. Coats, Callum: Living Energies, Gateway Press 1996. Cjelovitiji pregled djela Viktora Sc haubergera. Bartholomew, Alick: Hidden Nature, Vie Startling Insights of Viktor Schauberger, Floris Books 2003. Pristupaan prikaz sustava miljenja Viktora Schaubergera. 145

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U UENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I PRIMJENE

LITERATURA

je u Zemljinu gravitacijskom polju. Tako se, kao posljedica susreta suneva svjetla s vanj skom atmosferom, dobiva isti kisik za planet. Za opis izvanrednih svojstava elemenata ugljika i njegove pogodnosti za ivot u temperatumome lancu tekue vode: Denton: Nature's Destiny, op. cit., Chapter 5. O procesima fermentacije: McGee, Harold: On Food and Cooking: the Science and Lore of the Kitchen, Harper Collins 1991. Deveto poglavlje Kako eljezo provodi isuenu energiju iz tla: Tabraham, A.P: Solar Energy and Dowsing in the Isles of Stilly for Gardeners and Farmers, 1982., A.P. and E.V. Tabraham, St Mar's, Isles of Scilly. A.P. Tabraham iskusni je raljar. Knjiga govori o njegovim istraivanjima o tome zato rani narcisi uzgojeni na Otoju Scilly tamo vie ne cvjetaju. Implementi eljeza, otkrio je, imali su pritom vanu idogu. O bakrenome priboru i puevima: krv pua golaa i pua sadri hemocijanin, baziran na bakru, za razliku od hemoglobina u krvi sisavaca. Za daljnju raspravu o znaenju toga: The Story of Copper Garden Tools by Jane Cobbald, Implementations, P.O.Box 2568, Nu neaton CV10 9YR, UK. Deseto poglavlje Postoji knjiga na koju se Viktor Schauberger esto poziva, ali je nisam uspjela pronai. To je Tf)e Flight of the Great Horse, Svena Hedina. Prema Viktoru Schaubergeru, knjiga opisuje izvanredne tehnologije jo postojee na Bliskome istoku u vrijeme Hedinova po sjeta, za prijenos vode podzemnim cjevovodima. Sven Hedin bio je vedski istraiva prve polovice dvadesetoga stoljea. Druge su nje gove knjige dostupne, ukljuujui opis njegovih putovanja pustinjom Gobi. Osim svoje zaokupljenosti mjerenjem ljudskih lubanja, to se dralo vanim i vrijednim znanstve nim ispitivanjem toga vremena, a potom izalo iz mode, nedvojbeno je bio hrabar, ra doznao i astan ovjek. Vie o Goetheu: Naydler, Jeremy: Goethe on Science: an anthology of Goethe's scientific ivritings, Floris Bo oks, Edinburgh 1996. Gray, Ronald, Goethe: a critical introduction, Cambridge University Press 1967. O Leonardu da Vinciju: Viktor Schauberger esto je aludirao na Leonardov Prima Motore. Jedini podsjetnik na Glavnoga pokretaa pronala sam u Leonardovoj biljenici danas poznatoj kao Codex 147

Prvo poglavlje Za iri opis aktivnosti Viktora Schaubergera u ratnim godinama: Cook, Nick: The Hunt for Zero Point, Arrow Press 2002. Tree poglavlje Za opis izvanrednih svojstava vode i niza zapanjujuih podudarnosti koje ju ine jedin stveno pogodnom za potporu ivota zasnovanoga na vodiku: Michael J. Denton: Nature's Destiny, The Free Press 1998. etvrto poglavlje O prilagodbi jaja iz vode za bezvodni medij: Batmanghelidj, F: Your Body's Many Cries for Water, Tagman Press 2000. Na str. 12, dr. Batmanghelidj donosi slian sluaj za razvitak ljudskoga tijela od vrsta to ive u vodenom okoliu, koje su tijekom vremena stekle strategije upravljanja svojom unutarnjom vodom. esto poglavlje Suvremeni udbenik o znanosti tla koji o vanosti transfera energije u zemlji (kation je pozitivno nabijena elektrina estica) kae: Izmjena kationaje uz fotosintezu temeljni proces podravanja ivota. Bez toga svojstva tla zemaljski ekosustavi ne bi mogli zadrati dovoljno hranjivih sastojaka da podupru prirod nu ili uvedenu vegetaciju, osobito u sluaju takvih poremeaja kao to je sjea stabala, po ar ili kultiviranje. (Iz Brady, Nyle C. and Weil, Raymond R.: The Nature and Properties of Soils, eleventh edition, Prentice Hall 1996., str. 270) Pola stoljea prije taj je proces predstavljao temeljni dio pristupa Viktora Schaubergera kultiviranju. Izgleda da ga je dominirajua znanost sustigla. Sedmo poglavlje Za opis kemijskih elemenata: Emslcy, John: Nature's Building blocks: An A-Z Guide to the Elements, Oxford University Press 2001. Stvaranje kisika sunevim svjetlom: opis Viktora Schaubergera o kisiku kao ovrsnutome sunevim svjetlom granii s mistinim, ali za to postoji fizikalno objanjenje. Voda koja isparava visoko u atmosferu dolazi u dodir sa sunevom energijom. S tom energijom ona se raspada na svoje sastavne dijelove, vodik i kisik. Taj proces je poznat kao fotoliza. Vodik je suvie lagan da ga zemlja zadri pa bjei u svemir. Kisik, tei element, zadran 146

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: IVOT U

UENJU OD PRIRODE

Atlanticus. Ovdje je dio na izvornome talijanskom (ali nije napisan s desna na lijevo kako je to radio Leonardo) s prijevodom: Ogni corpo sperico di densa e resistente superfizie, mosso da pari potenzia jara tanto movimento con sua balzi causati da duro e solio smalto, quanto agittarlo libero per I aria. 0 mirabile giustizia di te, Primo Motore! Tu non hi voluto mancare a nessuna potenzia l'ordini e qualita de'sua neciessari effeti, con cio sia che una potenzia debbe cacciare 100 bracei una cosa vinta da lei, e quella nel suo obbedire trova intoppo, ai ordinato che la poten zia del corpo ricusi novo movimento, ili quale per diversi balzi recuperi la intera somma del suo debito viaggio. Svako sferno tijelo guste i otporne povrine, kada se pokree jednakom silom, uinit e takav pokret u odskocima uzrokovanim njegovim uinkom na konkretnu podlogu kao da je baeno slobodno u zrak. O kako je divljenja vrijedna Tvoja pravda, o Ti Glavni pokretau! Ti nisi elio da bilo koja sila bude liena postupaka ili odlika nunih za njezine uinke: jer ako sila ima spo sobnost da pokrene objekt koji je osvojila, stotinu braceia, a taj objekt pokoravajui se naie na prepreku, Ti si naloio da e nova sila sraza uzrokovati novo gibanje koje e ra zliitim odskocima potvrditi sav stupanj udaljenosti koju je morala prijei. (Tfje Notebooks of Leonardo da Vinci, World's Classics, Oxford University Press, 1998., str. 76) Coats, Callum 20,141,142, 145 V i e o Heraklitu: dijamagnetizam 70,71 Barnes Jonathan: Early Greek Philosophy, Penguin Classics 1987. Jedanaesto poglavlje Cjelovit prijevod izvjea profesora Popela u: The Energy Evolution, str. 219-246. Druga polovica poglavlja temelji se na obavijestima gospode Ingeborg Schauberger. Dvanaesto poglavlje O istraivanjima vode koja je potaknuo Rudolf Steiner: Schwenk, Theodor: Sensitive Chaos, Rudolf Steiner Press, London 1965. Wilkes, John: Flowforms, Floris Books, Edinburgh 2004. etericiteti 78, 86 evolucija 16, 17,85,145 fermentacija 82,84,147 feromagnetizam 70 Forchheimer, Philipp 48,49 fotoliza 146 dinageni 87 Dunav 45, 116, 123 Alexandersson, Olof 142, 145 aluminij 70,77

KAZALO

Heraklit 10, 112, 114 Hermes Trismcgistos 29, 84 izvorno gibanje 34, 36,72,74, 93, 109, 124 jezgra vodenoga tijela 45

anomalna toka 39,40, 41, 42,43,45,48, 66, 67, 82, 91, 124 Atlantida 93 bakar 70, 84,105,106 Baker, Richard St Barbc 128 biocenoza 62 bioloki vakuum 36, 81, 124 biomagnctizam 70,72 bipolarni 72, 91 karboni 78,79 kisik 42, 53,61,63,64,65,67,68,70,72, 74, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 107, 146, 147 kompost 52,84,92, 107 korijenska protoplazma 80 krenje ume 62, 132 kruno-spiralna prostorna krivulja 32, 33, 71,74, 101, 111 kudu antilopa 122,123 kvaligeni 87, 89, 90, 93 Leonardo da Vinci 148 levitacija 33, 89 oksigeni 79,80,81,91 Paracelsus 111 paramagnetsko 70,71 Pitagora-Keplerov-Sustav 128 planetarno gibanje 34, 97, 111 plantana monokultura 67 Platon 10, 111 geosfcra 80 gnojivo 92, 102, 104 Goethe,J. W. 10,109, 110, 111, 135, 147 granini sloj 40 Rajna 45,71,99,116, 123, 131, 132, 148 rajnsko zlato 71 149 Popel.Franz 122, 123

fruktigen 58, 78,79,80, 81, 82, 83, 85, 87, O izmijenjenim stajalitima o rijeci Rajni: Vie o Akcijskom planu za obranu od poplava Rajne vidi na United Nations Environment Program internetskoj stranici, http://www.unep.org/geo/geo3/english/463.htm O izmijenjenim stajalitima o umama Ujedinjenoga Kraljevstva: Rackham, Oliver: Tl)e Illustrated History of the Countryside, Weidenfeld and Nicholson 2003. 148 90, 92,93

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: I V O T U UENJU OD PRIRODE

Schauberger, Ingeborg 13, 15, 18, 121, 126, 127, 131, 136, 142, 148 Schauberger, Jorg 15, 131, 136 Schauberger, Walter 18,27, 121, 126, 127, 128, 129, 130, 135, 136, 137, 139, 140, 141, 142, 143 Schaumburg-Lippe, princ Adolf von 24, 51 sinteza 111, 112 sol 66,67 Stciner, Rudolf 148 Tales 112 temperaturni gradijent 42, 43, 45,46,48, 63, 64, 65, 66, 67

truljenje 35, 66, 82, 85 ur-fenomen 111 vodik 81, 146 vuna sila 36 Zuckerkandl 91 eljezo 70, 71,74, 99, 104, 105, 107, 147