1.

POGLAVLJE - POSLOVNO OKRUENJE I TEMELJNI

KONCEPTI FIN. MANAGEMENTA

1. MOE LI SE FIN. MANAGEMENT SMATRATI KLJUNIM KORPORACIJSKIM RESURSOM IZVOROM KONKURENTSKIH PREDNOSTI? Fin. management kompleksnost procesa i ljudski potencijal finan. managera moe se smatrati izvorom konkurentskih prednosti. Efikasne odluke fin. managera koje obuhvaaju podruja strukture kapitala, osiguranje obrtnog kapitala, investicijske odluke i odravanje likvidnosti su kljune funkcije u kreiranju konkurentskih prednosti poduzea. 2. TIJEK GOTOVINE U POSLOVANJU I VEZA FIN. MANAGEMENTA S GOT. TIJEKOVIMA Svaka organizacija provodi 3 vrste aktivnosti: poslovne, investicijske i financijske. Za obavljanje ovih aktivnosti nuno je raspolagati gotovinom. Osnovne odlike financijskog managera usko su vezane za gotovinske tijekove: odluka o investiranju: koju imovinu nabaviti odluka o financiranju: kako pribaviti gotovinu za financiranje investicija odluka o odravanju likvidnosti: koliko gotovine i kada tvrtka treba imati za podmirivanje dospjelih obveza plaanja 3. MOGUI OBLICI ORGANIZIRANJA POSLOVNIH SUBJEKATA: PREDNOSTI I NEDOSTACI Osnovni oblici su: a. Pojedinano vlasnitvo b. Partnerstvo c. Korporacija Pojedinano vlasnitvo: poslovni subjekt je u vlasnitvu jedne osobe koja obino upoljava jednog do dva zaposlenika. Vlasniku pripada cjelokupni profit i snosi sve gubitke. Nepodmirena potraivanja vjerovnika podmiruju se iz poslovne, ali i osobne imovine vlasnika, a primici od poslovanja oporezuju se samo jednom(oporezivanje dohotka vlasnika) Prednosti: jednostavna i fleksibilna organizacija jednostavno i jeftino osnivanje vlasnik ima potpunu kontrolu nad poslovanjem i ne dijeli profit ni sa kim ne plaa porez na dobitak Nedostaci: neograniena odgovornost potekoe kod pribavljanja veih iznosa kapitala ogranieni vijek 1

 tekoe kod prenoenja vlasnitva Partnerstvo: oblik organiziranja najee kog malih biznisa. Poslovni oblik kod kojeg se dvije ili vie osoba udruuje sa ciljem obavljanja poslovanja. Opa ili generalna poslovanja neograniena odgovornost svih partnera. Ograniena jedan partner ima neogranienu odgovornost, a ostali odgovornost ogranienu iznosom uloenog kapitala. Prednosti: jednostavna i fleksibilna organizacija specijalizacija rada i koncentracija znanja kontrola nad poslovanjem ne plaa se porez na dobitak, nema dvostrukog oporezivanja Nedostaci: neograniena odgovornost tekoe u pribavljanju veih iznosa kapitala ograniena likvidnost vlasnikih udjela mogue razilaenje izmeu partnera zakonski raskid u sluaju smrti ili povlaenja partnera Korporacija: ograniena odgovornost vlasnika. U sluaju bankrota kompanije, dioniari nisu odgovorni za podmirenja obaveza kompanije. Imovina i obveze kompanije odvojeni su od vlasnika. Prednosti: ograniena odgovornost neogranien vijek relativno visoka likvidnost zbog lake transferabilnosti vlasnitva prijenosom dionica sposobnost prikupljanja veih iznosa kapitala, posebno za srednje i velike kompanije Nedostaci: dvostruko oporezivanje (porez na dobitak , a potom dioniari na dividendu kako dohodak) sloenije procedura i troak osnivanja odvojenost vlasnika i managementa striktnija pravila izvjeivanja 4. KOJI JE CILJ POSLOVANJA NAJSVEOBUHVATIVNIJI Cilj maksimalizacije profita zanemaruje dinamiku i rizinost oekivanih povrata, financijski rizik, gotovinski tijek i dugoronu stabilnost poslovanja.po prirodi je kratkoroan. (do nedavno najsveobuhvativniji) Koncept maksimalizacije bogatstva dioniara* je dugoroan. Temelji se na cijeni dionice i gotovinskim tijekovima. (generalni cilj za sve posl. subjekte)

5. KAKO SE REALIZIRA U PRAKSI CILJ MAKSIMALIZACIJE CIJENE DIONICE Realizira se na temelju donoenja odluka fin. managera koji mora u donoenju odluka voditi rauna da ostvari ravnoteu izmeu povrata i rizika na nain koji maksimalizira bogatstvo dioniara. To zahtjeva od fin. managera da razumije efekte odluka o investiranju, financiranju i odravanju likvidnosti na rizik i povrat poduzea, te da organizira financijsku funkciju na nain koji e omoguiti donoenje poslovnih odluka uz respektiranje osn. cilja poslovanja max. bogatstva dioniara. 6. NA KOJI SE NAIN MOE ORGANIZIRATI FINANCIJSKA FUNKCIJA KOD FUNKCIONALNOG OBLIKA ORGANIZACIJE Financijska funkcija obuhvaa obavljanje poslova kojima je cilj osigurati takvo pribavljanje i plasiranje sredstava, provoenje politike dividendi i kontrolu uporabe sredstava koja e, suvikom koristi nad trokovima, osigurati poveanje vrijednosti tvrtke. Pored interesa dioniara, mora uveavati i interese kupaca, zaposlenika, dobavljaa, drave, Kod funkcionalnog oblika organizacije voditelj fin. funkcije je predsjednik za financije koji je podreen predsjedniku kompanije i upravnom odboru, a nadreen rizniaru i kontroloru 7. POSLOVI ZA KOJE JE NADLEAN FIN. MANAGER Fin. manager treba pribaviti sredstva po najpovoljnijim uvjetima na globalnim tritima, osigurati donoenje financijskih planova, financijsku kontrolu i mjerenje performansi. Takoer je vano osigurati optimalno upravljanje gotovinskim tijekom i obrtnim kapitalom, te dobre odnose s kreditorima.

2. POGLAVLJE (KONCEPT VREMENSKE VRIJEDNOSTI NOVCA)

1. KONCEPT VREMENSKE VRIJEDNOSTI NOVCA

Novac koji se ima primiti ili platiti u razliitim vremenskim tokama predstavlja razliitu robu, tj. ima razliitu vrijednost. Da bi se postigla usporedivost novca potrebno je sve relevantne novane iznose svesti na istu vremensku dimenziju. To se postie procesima diskontiranja i ukamaivanja. Diskontiranje proces kojim se vrijednost GT a svodi na sadanjost Ukamaivanje proces kojim se rauna vrijednost GT a na neki budui datum. Budua vrijednost jednaka je poetnom iznosu uveanom za zaraene kamate 2. JEDNOSTAVNE I SLOENE KAMATE

Jednostavne kamate - kamate ne nose kamate, ve se dobivaju samo na originalni iznos, glavnicu. Procesi diskontiranja i ukamaivanja temelje se na primjeni sloenih kamata obraun kamata na kamate zaraene u prethodnom razdoblju.

3.

ISPODGODINJE UKAMAIVANJE

Polaganje tednih uloga na razdoblja kraa od godinu dana. Kod ispogodinjeg ukamaivanja kamate se obraunavaju vie puta godinje (mjeseno, kvartalno, polugodinje). Koristi se kod obrauna dividendi i kupona na obveznice. Temeljnu jednadbu treba korigirati. 4. OSNOVNE VARIJABLE U IZAUNIMA VREM. VRIJEDNOSTI NOVCA 5. Sadanja vrijednost SV Budua vrijednost BV Kamatna stopa Br. Razdoblja VJENI POVRAT

Beskonani jednoliki GT predstavlja niz jednakih got. Iznosa koji se javljaju u jednakim intervalima vjeni povrat. SV = K/k 6. PERIODINA RENTA I PRIMJER (jednoliki konani GT) Plaanje jednakih iznosa u jednakim vremenskim intervalima tijekom specifinog razdoblja predstavlja periodinu rentu. Plaanja se izvravaju na kraju svakog razdoblja. Primjer: vrijednosnice s jednakom shemom gotovinskih tijekova kao to su prioritetne dionice, kuponske obveznice, otplatni zajmovi (hipotekarni, nenamjenski,..). Izraun: Budua vrijednost periodine rente izraunava se sumiranjem buduih vrijednosti pojedinanih iznosa BVn = R (1 + K) (provjeri formulu!!!!!) 7. NEJEDNOLIKI GT

Tijek razliitih gotovinskih iznosa. Primjer su GT od investicijskih projekata. Izraun sadanje/budue vrijednosti razliitih iznosa svodi se na viestruke procese diskontiranja i ukamaivanja jednokratnih got. Iznosa. Kod izrauna sad. Vrijednosti svaki se iznos zasebno diskontira, a do sad. Vrijednosti cjelokupnog tijeka dolazi se zbrajanjem pojedinanih diskontiranih iznosa. 8. EFEKTIVNA I NOMINALNA KAMATNA STOPA

Efektivna kamatna stopa sa godinjim ukamaivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodinjim ukamaivanjem Nominalna ugovorena ili objavljena kamatna stopa

3. POGLAVLJE - FIN. OKRUJE PODUZEA

1.

FINANCIJSKI SUSTAV I EFIKASNI FINANCIJSKI SUSTAV

Financijski sustav predstavlja skup institucija, trita, pojedinaca, regulacije i tehnika kojima se trguje vrijednosnicama. Njegova osnovna funkcija je prenoenje sredstava od tedno suficitnim na tedno deficitne sektore, odnosno osiguranje sredstava za financiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu. Transfer sredstava se evidentira financijskim instrumentima( pismenim ispravama). Efikasan financijski sustav podrazumijeva takvo funkcioniranje sustava kod kojeg je suma svih dobitaka od plasiranja sredstava, plaanja i trgovine rizikom maksimalna. 2. VRSTE FINANCIJSKIH TRITA PREMA FORMALNOSTI STRUKTURE BURZE-ukljuuju fiksno mjesto trgovine uz restriktivno definiranje sudjelovanja na tritu i strogo specificirana pravila trgovanja IZVANBURZOVNA TRITA (OTC) ne ukljuuju fiksno mjesto trgovanja, podrazumijevaju labaviju organizaciju, informacijsku strukturu i pravila trgovanja VRSTE FINANCIJSKI TRITA PREMA PREDMETU TRGOVINE PRVO TRITE sekundarno burzovno trite: trgovina dionicama koje kotiraju na burzi DRUGO TRITE sekundarno OTC trite: trgovina dionicama koje kotiraju na OTC tritu TREE TRITE sekundarno OTC trite za dionice koje kotiraju na burzi ETVRTO TRITE elektronski trgovinski sustavi za blok trgovine dionicama koje kotiraju na vodeoj burzi

3.

4. VRSTE FIN. TRITA PREMA NAINU PRODAJE INSTRUMENATA OTVORENO TRITE trite na kojem se instrumenti kao dionice i obveznice prodaju opoj javnosti, postajui esto predmetom viestrukih prodaja i kupnji do roka dospijea. DOGOVORNO TRITE vrijednosnice se prodaju privatno jednom ili nekolicini velikih fin. Institucija i bogatim pojedincima koji ih dre u svom portfelju do roka dospijea. Sekuritizacija objedinjavanje niza istovrsnih kredita dogovornog trita (npr. stambenih ili auto zajmova) i njihova prodaja investitorima na otvorenom tritu.

5. VRSTE FINANCIJSKIH TRITA PREMA DOSPIJEU FINANCIJSKIH INSTRUMENATA TRITE NOVCA: trite na kojem se trguje sigurnim, neosiguranim fin. Instrumentima s dospijeem do godine dana. Financijski instrumenti trebaju biti visoko likvidni s malim stupnjem rizika. TRITE KAPITALA: trite na kojem se trguje financijskim instrumentima s rokom dospijea preko godine dana. Ukljuuje bankarsko trite i trite vrijednosnica

6. VRSTE FIN. TRITA PREMA OBLIKU U KOJEM SU PRIBAVLJENA SREDSTVA TRITA VLASTITOG KAPITALA: na ovim tritima poduzea i fin. Institucije pribavljaju/poveavaju vlastiti kapital emisijom dionica. Ova trita omoguuju emitentu podjelu rizika. Nedostaci: emisija dionica tumai se kao signal da management tvrtke procjenjuje da je cijena dionica tvrtke precijenjena pa treba iskoristiti povoljan trenutak za takav oblik financiranja. U uvjetima disperziranog vlasnitva dionica vlasnici tvrtke su manjinski dioniari koji nemaju efektivnu kontrolu nad aktivnostima managementa. ZAJMOVNA TRITA: ukljuuju trita za kratkorono, srednjorono i dugorono zaduivanje. VRSTE FINANCIJSKIH TRITA PREMA METODI TRGOVINE DRABOVNA TRITA: nalozi trgovaca se direktno sueljavaju ime se dolazi do ravnotene cijene DILERSKA TRITA: trita ine dileri koji kotiraju cijene po kojima su spremni kupiti i prodati vrijednosnicu HIBRIDNA TRITA: imaju elemente i drabovnih i dilerskih trita 4. POGLAVLJE - RIZIK, POVRAT, CAPM 1. POSLOVNI I FINANCIJSKI RIZIK POSLOVNI nastaje uslijed djelovanja imbenika koji se odraavaju na GT iz poslovanja, a moe se razluiti na: neizbjeivi, sustavni ili trini rizik na koji utjee stanje u gospodarstvu, tehnoloke promjene izbjeivi, nesustavni ili korporacijski na koji utjeu imbenici vezani za samu tvrtku: trajkovi, razvitak novih proizvoda, FINANCIJSKI javlja se kod tvrtki koje koriste dugovno financiranje ime nastaje dodatni rizik za dioniare kompanije rizik bankrota

7.

2. RIZIK I POVRAT PORTFELJA Portfelj kombinacija dviju ili vie vrijednosnica ili drugih vrsta imovine koje dri pojedinac ili kompanija. Diversifikacija kombiniranje vrijednosnica na nain da se umanji relativni rizik. Kombiniranjem imovine u portfelju smanjuje se rizik portfelja na nain da dio rizika jedne imovine ponitava dio rizika druge. Vrijednosnice bez rizika prinos im je poznat sa izvjesnou za vrijeme razdoblja dranja. Oekivana stopa povrata od portfelja je vagani prosjek oekivanih stopa povrata pojedinanih vrijednosnica gdje su ponderi vrijednosni udjeli pojedinih vrijednosnica u portfelju. Kovarijanca Cov (RiRj) pokazuje oekivano variranje dviju vrijednosnica jedne s drugom, mjera je neizbjeivog, sustavnog rizika. Koeficijent korelacije Cor (RiRj) pokazuje korelaciju povrata na vrijednosnice i i j. Pozitivni predznak koeficijenta govori o jednakom smjeru kretanja stope povrata, tj. pozitivnoj korelaciji varijabli, dok negativni predznak znai kretanje u suprotnom smjeru, tj. negativnu korelaciju. U sluaju nultog koeficijenta varijable nisu korelirane. 3. RIZIK I POVRAT DOBRO DIVERSIFICIRANOG PORTFELJA MARKOWITZEV MODEL

GRAF!!!! Pretpostavke modela su: Investitori preferiraju viu razinu budue vrijednosti u odnosu na niu Investitori su averzni prema riziku, premda u razliitom stupnju pa postoje: visoko averzni, umjereno i malo averzni prema riziku. Stoga se razlikuju i njihove krivulje indiferencije strmije su za vie stupnjeve averzije. Polazei samo od mogunosti investiranja u rizinu imovinu prema Markowitzu efikasan skup je dio oboda skupa investicijskih mogunosti od portfelja Vmin do portfelja D koji dominiraju svim ostalim kombinacijama u osjenenom podruju jer imaju viu stopu povrata uz istu ili niu standardnu devijaciju u odnosu na ostale portfelje. Markowitz je ustvrdio da investitori izabiru portfelja koja se nalaze u efikasnom kupu jer dominiraju drugim portfeljima iz skupa mogunosti ulaganja u rizinu imovinu. Za neki portfelj se ne moe rei da je efikasan ako postoji ijedan drugi portfelj koji ima:

 4.

Veu oekivanu stopu povrata i manju standardnu devijaciju Veu oekivanu stopu povrata i istu standardnu devijaciju ili Istu oekivanu stopu povrata i manju standardnu devijaciju. CAPM MODEL (model za vrednovanje uloenog kapitala)

Model za stanje ravnotee koji utvruje postojanje pozitivne linearne veze izmeu traene stope povrata na vrijednosnicu/portfelj i pripadajueg rizika u portfelj kontekstu. Oekivana stopa povrata jednaka je zbroju stope povrata bez rizika i premiji za rizik koja odraava diversifikaciju. Formula!!!! 5. LINIJA TRITA KAPITALA (CML) Linija koja opisuje vezu oekivane stope povrata i rizika mjerenog standardnom devijacijom za efikasna portfelja naziva se linija trita kapitala (CML). Efikasni portfelj je bilo koji portfelj na liniji RfM. CML je tangenta efikasnom skupu rizinih vrijednosnica, efikasan skup ukupne imovine rizine i nerizine. Oekivana stopa na portfelj = stopa povrata bez rizika + riziko premija

Graf!!!!

6. TEOREM O ODVOJENOSTI Ukljuujui u svoj portfelj pored rizine i nerizinu imovinu, investitori su u stanju postii viu krivulju indiferencije. Prema teoremu o odvojenosti svaki investitor dijeli sredstva za investiranje na dio koji ulae na rizinu imovinu u jednakim proporcijama, dodajui potom posuivanje ili pozajmljivanje po stopi povrata bez rizika radi postizanja osobno preferirane kombinacije rizika i povrata. Pojedinani investitori donose dvije odluke: Odluku o izboru rizinog portfelja na temelju oekivanja o stopi povrata, varijancama i kovarijancama, koja e polazei od pretpostavke homogenih oekivanja svih investitora rezultirati izborom portfelja rizine imovine M Odluku o kombinaciji izabranog rizinog portfelja i nerizine imovine portfelj na CML ovisno o osobnom stavu prema riziku

7. KARAKTERISTIAN PRAVAC Izveden je iz CAPM modela. Predstavlja mjeru oekivane funkcijske veze izmeu riziko premije na vrijednosnicu RPj i riziko premije na trini portfelj RPm.

Graf!!!

8. VEZA IZMEU RIZIKA I STOPE POVRATA UZ POMO SML KRIVULJE I GRAFA Linija trita vrijednosnica je linija koja u stanju trine ravnotee pokazuje vezu izmeu traene stope povrata pojedinane vrijednosnice i sustavnog rizika izraenog betom. Linija sijee ordinatu na kojoj su prikazane oekivane stope povrata na razin stope povrata bez rizika jer je beta vrijednosnice bez rizika jednaka nuli. Njen nagib odraava stupanj averzije investitora prema riziku. to je vea averzija, vea je : riziko premija, otriji je nagib linije i vea je oekivana stopa povrata.

Graf!!! SML jednadba: Rj* = Rf + (Rm Rf) j 5. POGLAVLJE - VREDNOVANJE I FIN. MANAGEMENT 1. OPE PRAVILO VREDNOVANJA IMOVINE Vrijednost neke imovine rezultat je oekivanih gotovinskih tijekova od te imovine tijekom njenog ivotnog vijeka.

Formula!!!!

2. VREDNOVANJE OBVEZNICA Obveznice predstavljaju osnovnu vrstu dugoronih dugovnih vrijednosnica kojima se emitent prodavatelj (pozajmljiva) obvezuje na isplatu fiksnih iznosa kupcu obveznice na unaprijed specificirani datum. Karakteristike pojedinane emisije obveznica: Nominalna vrijednost: vrijednost utvrena na obveznici, a predstavlja iznos koji je tvrtka posudila i obeava vratiti. Kuponska kamatna stopa: kuponska plaanja koja e emitent godinje ili polugodinje isplaivati kupcu obveznice Datum dospijea: datum na koji se nominalni iznos mora isplatiti investitoru Pokrie kolateral: hipotekarne obveznice pokrie predstavljaju nekretnine kao zgrade i zemljite; obveznice sa imovinskom hipotekom pokrie je osobna pokretna imovina kao namjetaj i oprema; zadunice pokrie je opa kreditna sposobnost emitenta Klauzula opoziva: omoguuje tvrtki emitentu ispltu otkup obveznice prije roka dospijea po unaprijed definiranoj cijeni koja ukljuuje premiju opoziva MODEL VREDNOVANJA KUPONSKIH OBVEZNICA Viekratno isplative vrijednosnice. Obeavaju kuponske isplate tijekom odreenog broja godina i jednokratni iznos o roku dospijea. K = N*ks MODEL VREDNOVANJA OBVEZNICA SA NULTIM KUPONOM (ZERO KUPON BONDS) iste diskontne obveznice su dugovne vrijednosnice koje obeavaju isplatu fiksnom iznosa na utvreni budui datum. Po = N / (1+kd) VREDNOVANJE KONZOLA Obveznice koje nemaju rok dospijea, a nude investitoru fiksne kupone unedogled. Instrument vjene rente. Po = K/kd 3. VREDNOVANJE INSTRUMENATA NOVANOG TRITA

Instrumenti novanog trita, kao to su blagajniki zapisi, komercijalni papiri, prodaju se sa rokom dospijea ispod godine dana i uz diskont. Njihovo vrednovanje se svodi na izraun sadanje vrijednosti jednokratnog iznosa.

10

4. VREDNOVANJE PRIORITETNIH DIONICA Prioritetne dionice su instrument koji ima karakteristike kreditnih i vlasnikih dionica (hibridne vrijednosnice). Prioritetni dioniari imaju pravo prvenstva u odnosu na obine dioniare u sluaju likvidacije kompanije i pri isplati dividendi. Obzirom na shemu gotovinskog tijeka vrednuju se kao instrument vjene rente tj, kao obveznice bez dospijea. Po = Dp / kp Po vrijednost prior. dionice, Dp prior. dividenda, kp traena stopa povrata na prior. dionicu 5. VREDNOVANJE OBINIH DIONICA Obine dionice predstavljaju vlasniku vrijednosnicu koja imaocu daje pravo idealnog vlasnitva nad kompanijom emitenta i pravo upravljanja kompanijom na pro rata bazi. Obini dioniari dobivaju gotovinske tijekove od dividendi i kapital dobitka. Dividenda dio neto dobitka koji je kompanija odluila podijeliti dioniarima. Kapital dobitak razlika izmeu nie kupovne i vie prodajne cijene koju ostvari dioniar pri prodaji dionice. Razlikujemo: dionice sa nultim rastom dividendi vrednuju se kao vjeni povrat dionice sa konstantnim rastom dividendi vrednuju se upotrebom Gordovonog modela dionice s nekonstantnim rastom dividendi utvruje se kao zbroj sad. vrijednosti dividendi u prvim fazama + sad. vrijednost cijene dionice na kraju zadnje faze iznadnormalnog rasta 6. POGLAVLJE - DONOENJE ODLUKA O FINANCIRANJU 1. OBINE DIONICE; KARAKTERISTIKE I VRIJEDNOST Temeljna vrsta dugoronog financiranja. Vlasnici obinih dionica su dioniari. Dionice mogu imati nominalnu minimalna cijena po kojoj se dionice mogu emitirati; knjigovodstvenu odnos dionike glavnice (umanjen za prioritetne dionice) i broja dionica u prometu; trinu vrijednost ona po kojoj dionice kotiraju na tritu. Dionika glavnica: suma obinih dionica, dodatno uplaenog kapitala i zadranih zarada koja je jednaka ukupnom vlasnitvu obinih dionica. Odobrene dionice iznos dionica koja tvrtka moe emitirati. Definirane statutom tvrtke. Dio izdanih dionica moe se otkupiti na tritu i drati u trezoru kao trajni kapital u priuvi s namjerom da se kasnije proda trezorske dionice. Broj dionica u premetu je razlika izdanih i trezorskih dionica.

11

2. PRAVA DIONIARA Pravo glasa pravo dioniara na skuptini dioniara da biraju lanove Upravnog odbora. Kumulativno glasanje dioniari mogu sve glasove dati samo jednom kandidatu to pogoduje manjinskim dioniarima. Veinsko glasanje o svakom lanu Uprave se glasa odvojeno Pravo sudjelovanja u raspodjeli dividendi dioniari ostvaruju razmjerno svom udjelu u dionikoj glavnici, ali dividende nisu zakonska obveza kompanije. Predstavljaju povrat vlasnicima na ulaganje u dioniku glavnicu tvrtke. Pravo prvokupa pravo kupnje novih dionica koje se emitiraju prije nego se one ponude drugima. Svrha je zatita dioniara od razrjeivanja (smanjenja) vrijednosti i zatita razmjera njihove kontrolne moi nakon dodatne emisije.

3. PREDNOSTI I NEDOSTACI FINANCIRANJA OBINIM DIONICAMA PREDNOSTI: Kapital pribavljen od dioniara nema roka dospijea (tvrtka ga ne mora vratiti) Troak trajnog kapitala dividenda nije zakonska obveza Porast dionikog kapitala poveava zatitu vjerovnika u sluaju gubitaka, a time i kreditnu sposobnost tvrtke Ponekad je kompanijama lake pribaviti sredstva emisijom dionica zbog vee stope povrata NEDOSTACI: Emisija novih dionica moe dovesti do promjene kontrole nad kompanijom Emisija dionica moe se protumaiti kao negativan signal (manageri procjenjuju dionice tvrtke precijenjenima to navodi investitore da snize svoje holdinge dionica i time snize cijenu dionica) Trokovi flotacije (upisa i distribucije) dionica vii su nego kod prioritetnih dionica ili obveznica 4. OBVEZNICE; VRSTE I EMISIJA Obveznica je dugorona dugovna vrijednosnica. Emitent se obvezuje na isplatu kamatnih plaanja i glavnice vlasniku prema unaprijed ugovorenoj dinamici. Izdaje se sa rokom dospijea preko godinu dana, nominalnom vrijednou, kuponskom kamatnom stopom, pokriem i klauzulom opoziva. Vrste: hipotekarne obveznice s pokriem imovine tvrtke; zadunice pokrie je opa kreditna sposobnost emitenta; obveznice sa warantima emitirane sa opcijom kupnje utvrenog broja dionica po utvrenoj cijeni na ili prije utvrenog datuma; konvertibilne obveznice daju pravo zamjene za obine dionice; obveznice na temelju dobitaka nude investitorima kamatu samo ako kompanija ostvari

12

dobitak; indeksirane obveznice nose kamatu na temelju kretanja indeksa koji mjeri promjenu kupovne snage. EMISIJA: u vrijeme emisije, obveznice se izdaju uz kuponsku kamatnu stopu koja je jednaka trinoj kamatnoj stopi i tada se obveznice prodaju po nominalnoj vrijednosti. Pad trinih kamatnih stopa obveznice se prodaju po cijeni veoj od nominalne i nude iznadprosjeni povrat = premijske obveznice Porast trinih kamatnih stopa obveznice se prodaju po cijeni ispod nominalne = diskontne obveznice 5. PREDNOSTI I NEDOSTACI FINANCIRANJA IZDAVANJEM OBVEZNICA (DUGORONO DUGOVNO FINANCIRANJE) PREDNOSTI: Uporaba duga ne dovodi do promjene u kontroli nad kompanijom Troak financiranja dugom je zbog tretiranja kamata kao porezno odbitne stavke nii u odnosu na druge izvore financiranja Troak financiranja je fiksan, odnosno zajmodavci ne sudjeluju u raspodjeli dobiti NEDOSTACI: Kumuliranje visoke razine duga moe preko rasta rizinosti tvrtke poveati troak dugovnih i vlasnikih instrumenata poduzea Glavnica duga ima rok dospijea pa se mora otplatiti na utvreni datum Ako nema sredstava za isplatu kamata, koje su zakonska obveza, tvrtka moe bankrotirati Vjerovnici mogu unijeti u ugovor o kreditu restriktivne odredbe koje ograniavaju slobodu managementa u donoenju odluka 6. METODE EMISIJE VRIJEDNOSNICA: PONUDA PRAVA koristi se u sluaju emisije dodatnih dionica i to obvezatno u sluaju da je u statutu tvrtke odreeno pravo prvokupa postojeih dioniara. Ponudu prava dioniari dobivaju u obliku certifikata prava u kojem se definira rok istjecanja ponude i pretplatna cijena. Certifikat im daje pravo kupnje odreenog broja dodatnih dionica. JAVNA PONUDA - se koristi kod emisije dionica i obveznica. S obzirom na ulogu investicijskog bankara, razlikujemo: Ponuda na temelju prospektusa: tvrtka priprema dokument prospektus koji sadri osnovne informacije potrebne investitorima da se odlue za kupnju vrijednosnica Ponuda uz angaman investicijskog bankara: u ulozi je supotpisnika i time preuzima rizik emisije ili je u funkciji posrednika kada se angaira prema najboljoj namjeri. Odluka o ponudi preko inv. bankara se donosi u dvije faze. U prvoj, tvrtka odluuje hoe li ii na ponudu nadmetanjem ili ponudu na temelju pregovora, i to s kojim bankarom.

13

U drugoj fazi, odluku o emisiji donosi izdatnik zajedno sa izabranim bankarom. Dolaze do izraaja savjetodavna, supotpisnika i marketinka funkcija inv. bankara. PRIVATNI PLASMAN direktni plasman vrijednosnica odvija se prodajom emisije jednom ili nekolicini investitora kao to su osiguravajue kompanije i mirovinski fondovi 7. PRIORITETNE DIONICE Vlasnika vrijednosnica koja za fin. managera predstavlja hibridnu vrijednosnicu radi obiljeja duga i dionike glavnice. Daju vlasniku pravo na fiksnu dividendu i uvjetno pravo upravljanja kompanijom. Mogu biti izdane s dodatnim pravima za imaoce: Kumulativne daju pravo na isplatu neisplaenih dividendi u odreenom razdoblju, najee 3 godine.moraju se isplatiti prije obinih dividendi Participativne daju mogunost sudjelovanja u neoekivanoj zaradi tvrtke Konvertibilne daju pravo konverzije u obine dionice PREDNOSTI: Dividenda nije zakonska obveza Fleksibilnost GT Zatita kontrole postojeih dioniara tvrtke NEDOSTACI: Prioritetne dividende nisu porezno odbitna stavka Prioritetne dividende su u praksi fiksni troak 8. WARANT Dugorona opcija koja imaocu daje pravo na kupnju obinih dionica tvrtke emitenta po unaprijed dogovorenoj cijeni izvrnoj cijeni na odreeni datum ili prije njega. V = (Vt Vi) N V teorijska vrijednost waranta; Vt tekua trina cijena obine dionice; Vi izvrna cijena; N pokazatelj izvrenja 9. VREDNOVANJE KONVERTIBILNIH VRIJEDNOSNICA Konvertibilne obveznice ili konvertibilne dionice su vrijednosnice koje se izdaju uz opciju konverzije u obinu dionicu tvrtke emitenta. Kod emisije konvertibilnih obveznica emitent treba definirati uvjete razmjene, i to odnos razmjene ili konverzijsku cijenu, te datum dospijea, kuponsku stopu, uvjete poziva, Razmjer konverzije je broj dionica koji se dobije za jednu obveznicu. Konverzijska cijena je efektivna cijena koja se plaa za dionicu pri konverziji. Vrijednost konvertibilne obveznice se razmatra kroz tri komponente:

14

Klasina vrijednost (investicijska vrijednost) vrijednost koju bi obveznica imala bez opcije konverzije Konverzijska vrijednost je ona to bi obveznica vrijedila ako se trenutno konvertira po tekuoj trinoj cijeni Opcijska vrijednost via je od vrijednosti klasine obveznice i konverzijske vrijednosti

10. PREDNOSTI I NEDOSTACI KONVERTIBILIJA PREDNOSTI: mogunost kreditnog financiranja uz nie fiksne trokove i manje restriktivne odredbe ugovora o emisiji obveznica mogunost odgoenog financiranja emisijom dionica po veoj cijeni od tekue u trenutku emisije NEDOSTACI: odgoeno financiranje vlastitim kapitalom kod naknadnog nepovoljnog trenda nije mogue mogui negativan utjecaj na cijenu obinih dionica zbog financijskog rizika i mogueg razrjeivanja zarada po dionici prednost financiranja jeftinim obveznicama e se izgubiti kad doe do konverzije kod naknadnog visokog rasta cijene dionica tvrtki bi bilo bolje da se inicijalno financirala klasinim obveznicama, a kasnije pozvala emisiju i zamijenila je emisijom obinih dionica

7. POGLAVLJE - STRUKTURA KAPITALA I POLITIKA DIVIDENDI

1. FINANCIJSKA POLUGA Za tvrtku se kae da koristi financijsku polugu kada ima fiksne financijske trokove, kao to su trokovi kamata i leasing naknade. Upotreba financijske poluge ima za posljedicu da varijabilnost EBIT a (dobitak iz poslovanja) vodi veoj varijabilnosti EBT a (dobitka prije oporezivanja), neto dobitka i EPS a (zarada po dionici, to je izraeno stupnjem financijske poluge. SFP = EBIT / (EBIT troak kamata) = ebt 2. MILLER MODIGLIANI TEORIJA (MM) Prije porezna verzija teorije: odluke o strukturi kapitala su irelevantne. Vrijednost tvrtke je determinirana oekivanim GT i poslovnim rizikom. Bogatstvo dioniara ovisi o vrijednosti tvrtke, a odluke o strukturi kapitala na utjeu na bogatstvo dioniara.

15

Poslije porezna verzija teorije: vrijednost tvrtke je pozitivno vezana s polugom. Porast vrijednosti tvrtke uslijed zaduivanja dovodi do porasta cijene dionice i poveava se bogatstvo dioniara. Vrijednost je vea to je poluga vea, tj. najvea pri 100 % poluzi apsurd.

3. TRADICIONALISTIKO GLEDITE NA STRUKTURU KAPITALA Optimalna struktura kapitala je ona pri kojoj je minimalan troak financiranja kompanije ponderirani prosjeni troak kapitala (WACC). Kako se tvrtka poinje zaduivati koristei male iznose duga, raste rizik dioniara bez utjecaja na rizik imaoca obveznica. Vjerovnici su spremni ulagati u dugovne instrumente poduzea uz stopu povrata bez rizika. Financijski manager mora koristiti onu razinu duga koja minimizira troak kapitala tvrtke i maksimalizira njenu vrijednost (optimalna zaduenost D/A). 4. TEORIJA IZBORA (AGENCIJSKI MODELI) Optimalna razina financijske poluge postie se u toki u kojoj se izjednauju koristi i trokovi duga. Korist zaduivanja proizlazi iz porezne zatite i sniavanja agencijskih trokova, dok su trokovi zaduivanja financijskih neprilika (bankrota) i agencijski trokovi. Financijske neprilike se javljaju kada kompanija nije u stanju servisirati obveze prema kreditorima ili ih servisira sa potekoama.krajnji sluaj neprilika je steaj. Agencijski trokovi se javljaju na relacIji dioniari vjerovnici, te dioniari manageri. Dividende se mogu koristiti za transfer bogatstva s vjerovnika na dioniare, to je problematino kada je tvrtka u fin. potekoama. Dok politiku dividendi manageri mogu koristiti za favoriziranje dioniara u odnosu na vjerovnike, tvrtka moe koristiti dividende i za smanjivanje agencijskih trokova na relaciji manager dioniari. Kada su dividende jednake suviku GT manageri ne mogu provoditi aktivnosti koje su na tetu dioniara. Namjera je ostaviti manageru onoliko gotovine koliko je dovoljno za normalno poslovanje. Novi dioniari nee kupiti dionice ako u procesu prikupljanja novog vanjskog kapitala oni koji procjenjuju poslovne i financijske odluke managementa uoe bilo kakve malverzacije ili nekompletnost managementa. 5. TEORIJA SIGNALIZACIJE (MODEL TEMELJEN NA ASIMETRINIM INFORMACIJAMA) Stav je da manageri i drugi zaposlenici imaju privatne informacije o perspektivi tvrtke ili investicijskim prilikama. Kada oekuju dobre efekte planiranih investicija manageri e preferirati financiranje emisijom dionica, kako poveanu zaradu ne bi morali dijeliti sa novim dioniarima. Emisiju dugovnih instrumenata i poveanje poluge investitori smatraju signalom dobrog poslovanja

16

6. TEORIJA POSTUPKA SLAGANJA (REDOSLIJEDA PAKIRANJA) MODEL TEMELJEN NA ASIMETRINIM INFORMACIJAMA Tvorci teorije polaze od informacijske asimetrije izmeu managera i vanjskih investitora i definiraju redoslijed financiranja koji preferiraju manageri i to prema slijedeem rasporedu: najprije interno generirana gotovina, pa nisko rizini dugovni instrumenti obveznice, zatim hibridne vrijednosnice i na kraju obine dionice. Implikacija teorije je da e tvrtka nove projekte financirati interno generiranim sredstvima ili nisko rizinim zaduivanjem. To moe objasniti zato to visoko profitabilne tvrtke imaju malu polugu, a nisko profitabilne viu polugu. 7. DIVIDENDE; VRSTE

Dividende predstavljaju raspodjelu korporacijske imovine dioniarima na temelju postotnog udjela u vlasnitvu. Korporacija najee dijeli gotovinske, regularne dividende. Osim njih, moe podijeliti i: Ekstra dividende dodatne dividende pored regularnih Specijalne dividendejedinstvene,bez oekivanja da se ponove u budunosti Likvidacijske distribucija imovine u obliku dividendi koju vre kompanije kad oekuju da e okonati poslovanje Dividende u dionicama dividende u obliku dodatnih dionica tvrtke koje poveavaju broj dionica u prometu 8. VRSTE POLITIKE DIVIDENDI Politika rezidualnih dividendi: tvrtka treba zadrati i reinvestirati zarade ako je stopa povrata koja se moe tako zaraditi vea od stope koju bi investitori u prosjeku mogli sami ostvariti od investicija s jednakim rizikom Politika regularnih (stabilnih) dividendi: tvrtka odreuje neki apsolutni iznos dividende po dionici i oekuje da e ga moi zadrati u dogledno vrijeme Politika viestrukih poveanja dividendi: trite nagrauje konstantni porat dividendi, pa preporua esta i mala poveanja dividendi Politika konstantnog pokazatelja isplate: s variranjem zarada tvrtke variraju i dividende to je nepovoljno s aspekta razliite klijentele Politika regularne plus ekstra dividende: realizira se isplatom dividendi u dva dijela; regularne i ekstra dividende.

9. STAVOVI TEORIJE O POLITICI DIVIDENDI Modernistiko (MM) gledite: pod odreenim uvjetima politika dividendi nema utjecaja na cijenu dionice niti na troak kapitala. Osnovne pretpostavke: nema poreza ni transakcijskih trokova; trina oekivanja su homogena; odluke o strukturi kapitala su irelevantne; politika kapitalnih ulaganja je neovisna o politici dividendi Tradicionalistiko gledite (teorija ptice u ruci): vie vrijedi dionica koja nosi dividende, nego dionica tvrtke koja reinvestira dobit. Dioniari preferiraju novanu jedinicu od dividendi danas u odnosu na oekivanu u budunosti.

17

Teorija porezne preferencije: polazi od razlike izmeu stope poreza na dohodak i stope poreza na kapital. Investitori preferiraju da tvrtka ne isplauje dividende, ve kapital dobitak. Stoga bi rezultat poveanja dividendi bio pad cijene dionice i rast traene stope povrata na vlastiti kapital.

8. POGLAVLJE - PLANIRANJE KAPITALNIH ULAGANJA 1. JEDNOSTAVNIJE METODE PROCJENE PROJEKTA: RAUNOVODSTVENA STOPA POVRATA ARR

Rauna se na temelju podataka iz rauna dobiti ili gubitka kao omjer prosjenog neto dobitka i inicijalnog uloga. ARR = prosjeni godinji neto dobitak / inicijalni ulog. Pravilo odluivanja: Usvojiti projekt ako je ARR vea od unaprijed utvrene minimalne stope Kod meusobno iskljuivih projekata usvojiti projekt s ARR veom od unaprijed utvrene stope i s maksimalnom ARR Karakteristike: Ne temelji se na GT koji su baza za donoenje odluka, ve na raunovodstvenoj kategoriji dobitka Ne respektira vrem. vrijednost novca ni dinamiku GT Nije vezana za kriterij maksimalizacije bogatstva dioniara Jednostavna je za upotrebu METODA OTPLATNOG PERIODA - PBP

Otplatni period je razdoblje potrebno da se investicijsko ulaganje pokrije oekivanim pozitivnim GT. Po = GTt Io Za izraun tonog razdoblja otplate: PBPt = br. Razdoblje prije pokria + (nepokriveni izdaci na po. Godine / GT u godini pokria) Pravilo odluivanja: Usvojiti projekt ako je PBP manji od PBPmax

18

 Kod 2 meusobno iskljuiva projekta usvojiti projekt sa minPBP Karakteristike: Daje odreenu sliku o likvidnosti i rizinosti projekta Ne vodi rauna o troku kapitala projekta Ne respektira vrem. vrijednost novca, ni dinamiku GT ni tijekom otplatnog perioda ni nakon perioda otplate Nije vezana za kriterij maksimalizacije bogatstva dioniara Jednostavna je za izraun 2. SLOENIJE METODE ZA PROCJENU PROJEKTA: METODA NETO SADANJE VRIJEDNOSTI

Definira se kao razlika izmeu koristi i trokova projekta koja poveava bogatstvo dioniara, tj. suviak sadanje vrijednosti primitka i sadanje vrijednosti izdatka. FORMULA!!!! Pravilo odluivanja: NPV > 0 usvojiti projekt Kod meusobno iskljuivih projekata usvojiti onaj sa veom NPV Kod racioniranja kapitala usvojiti projekt s NPVmax Karakteristike: Respektiranje svih relevantnih informacija Pretpostavka reinvestiranja GT projekta po stopi troka kapitala Respektira vrem. vrijednost novca i dinamiku GT Usklaenost sa ciljem maksimalizacije bogatstva dioniara METODA INTERNE STOPE RENTABILNOSTI IRR

Stopa koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanih izdataka sa sadanjom vrijednou oekivanih primitaka. FORMULA!!!! Pravilo odluivanja: Ako je IRR vei od povrata granine stope odbijanja projekta usvojiti projekt Kod iskljuivih projekata usvojiti onu IRR > traene stope povrata i s IRRmax Kod zavisnih i meusobno iskljuivih: usvojiti projekt ako je IRR < traene stope povrata Kod zavisnih i meusobno iskljuivih projekata s viestrukom promjenom predznaka GT ne koristiti IRR metodu Karakteristike: Lako se izraunava ako su GT konstantni, inae teko Daje informaciju o sigurnosti projekta 19

 Ne daje uvijek jasnu odluku Respektira vrem. vrijednost novca i dinamiku GT Nije direktno vezana za maksimalizaciju bogatstva dioniara

uloga.

INDEKS PROFITABILNOSTI IP Predstavlja omjer sadanje vrijednosti neto buduih primitaka i inicijalnog FORMULA!!!

Pravilo odluivanja: PI > 1; NPV > 0 usvojiti projekt PI < 1; NPV < 0 odbaciti projekt PI = 1; NPV = 0 indiferentnost Karakteristike: Daje isti rezultat kao NPV metoda Respektira dinamiku GT i vrem. vrijednost novca Ne vodi izravno rauna o maksimalizaciji bogatstva dioniara Sloenije metode nameu problem ispravnog definiranja relevantnih tijekova projekta i njihove veliine. Potrebno je koristiti ispravno pravilo usvajanja, te procijeniti meusoban odnos GT razmatranih projekata. 3. VRSTE GOTOVINSKIH TIJEKOVA Inicijalni gotovinski tijekovi (inicijalni izdatak, prodajna cijena postojee imovine i porezni efekti te prodaje, porezna olakica, promjene neto radnog kapitala.), Gotovinski tijekovi iz poslovanja (gotovinski prihodi, gotovinski rashodi, negotovinski rashodi), Konani gotovinski tijekovi (gotovinski tijekovi od prodaje i porezni efekti prodaje, gotovinski primici na ime povrata neto obrtnog kapitala,gotovinski izdaci vezani sa zatvaranjem projekta), Relevantni gotovinski tijekovi (gotovinski tijekovi nakon oporezivanja korigirani za amortizaciju, gotovinski tijekovi korigirani za rezidualnu vrijednost, oportunitetni gotovinski tijekovi, pratei efekti) 9. POGLAVLJE - PROCJENA RIZIKA INVESTICIJSKIH

PROJEKATA
20

1. TROAK KAPITALA

WACC

U procesu financiranja dugoronih potreba, poduzee koristi financijska sredstva pribavljena iz razliitih izvora (vlastiti kapital ili posuena sredstva). Nabava financijskih sredstava, bez obzira iz kojih izvora oni potjeu, izaziva odreeni troak troak kapitala. Troak kapitala predstavlja diskontnu stopu s kojom e se oni svesti na sadanju vrijednost. Kada se poduzee financira vlastitim kapitalom, diskontna stopa je jednaka troku trajnog kapitala, a kada se financira preteito zaduivanjem, diskontna stopa je jednaka ukupnom troku kapitala (WACC). WACC PONDERIRANI PROSJENI TROAK KAPITALA Pod pretpostavkom da se struktura kapitala sastoji od vie komponenti, izraunava se troak iz svih komponenti ukupnog kapitala. Stoga ponderirani prosjeni troak kapitala (WACC) predstavlja zbroj ponderiranih trokova pojedinanih komponenti koje su sadrane u ukupnom kapitalu. WACC = wdkd +wpkp +wsks wd = ponder duga wp= ponder prioritetnih dionica ws = ponder dionike glavnice kd = troak duga kp = troak prioritetnih dionica ks = troak glavnice

10. POGLAVLJE - KRATKORONI FINANCIJSKI MANAGEMENT KRATKORONI IZVORI FINANCIRANJA SPONTANO FINANCIRANJE Vremenska razgranienja: koritenje resursa svakodnevno, uz plaanje usluga i podmirivanje obveza u odreenim vremenskim razdobljima. Na taj nain kompanija koristi beskamatni kredit Trgovaki kredit: kredit to ga dobavljai odobravaju kupcima isporuujui im robu uz mogunost naknadnog plaanja unutar odobrenog razdoblja. Moe se koristiti na temelju otvorenog rauna, pri emu se ne potpisuje ugovor o kreditu nego se koristi kredit na temelju ope kreditne sposobnosti. Prednost financiranja trgovakim kreditom proizlazi iz te fleksibilnosti irenja i suavanja u ovisnosti s potrebama za kratkotrajnom imovinom. Takoer je prednost i njegov automatski karakter i neformalna procedura odobravanja 21

koju slijedi izbjegavanje restriktivnih odredbi koje sadravaju formalni kreditni ugovori. OSIGURANO I NEOSIGURANO FINANCIRANJE Osigurano: krediti sa pokriem, kolateralom Kredit na temelju zaloga vrijednosnica Kredit na temelju zaloga potraivanja Faktoring potraivanja Krediti na temelju zaliha Neosigurano: krediti bez pokria Kredit na principu tekueg rauna Kreditna linija Revolving kredit Transakcijski zajam

EMISIJA KOMERCIJALNIH ZAPISA OSTALI IZVORI MANAGEMENT GOTOVINE Cilj managementa gotovine je odrati ulaganje u gotovinu na minimalnom nivou, osiguravajui pri tom efikasno poslovanje tvrtke. Pod gotovinom se podrazumijeva novac koji se dri u blagajni, te na raunima po vienju kod banaka. Pored gotovine tvrtke dre i likvidnu imovinu koja ukljuuje gotovinske ekvivalente i utrive vrijednosnice. RAZLOZI DRANJA LIKVIDNE IMOVINE Razlozi dranja gotovine su: transakcijski transakcijska potranja za novcem vezana je za potrebe tvrtke za plaanje redovitih obveza (plaa, poreza, kamata, dobavljaa); opreznosni tvrtka mora odravati suviak sredstava i iznad razine koja bi proizlazila iz transakcijskih razloga; spekulativni spekulativna tranja za novcem rezultat je elje za osiguranjem fleksibilnosti i koritenjem buduih investicijskih mogunosti. Tvrtke dre likvidnu imovinu zbog transakcijskih razloga, te zbog stvaranja rezervi zbog opreznosnih razloga i razloga stvaranja financijske fleksibilnosti. Koliki saldo e tvrtka imati mogue je odrediti Baumolovim i Miller Orr modelom uvaavajui konkretnu situaciju kompanije, industrije, odnosno gospodarstva. Ako primjena ovih modela ne predstavlja nikakvo kvalitativno unapreenje u odnosu na jednostavna pravila managera, manager ne bi trebao gubiti vrijeme na njihovu primjenu i kontrolu. Management gotovine se sastoji od:

22

 Utvrivanja optimalnog salda gotovine: utvrditi optimalni saldo potreban za odravanje likvidnosti, a time ne stvoriti veliki oportunitetni troak. Optimalni saldo gotovine moe se definirati kao saldo pri kojem se minimiziraju ukupni trokovi Gotovinskih primitaka i izdataka: smisao je ubrzati naplatu i usporiti plaanja Investiranja suvika gotovine: viak sredstava iznad utvrenog gotovinskog salda financijski manager ulae u utrive vrijednosnice

UTVRIVANJE OPTIMALNOG SALDA GOTOVINE MILLER ORR MODEL Pretpostavka modela je da postoje gotovinski primici i izdaci i da su gotovinski tijekovi neizvjesni. Gotovinski saldo slobodno fluktuira dok ne dostigne gornju ili donju granicu. Kada saldo dostigne gornju granicu, slijedi kupnja vrijednosnica, dok pad ispod donje granice znai prodaju vrijednosnica.

GRAF!!!!

Njegova se upotreba preporua u uvjetima kada se gotovinski tijekovi ne mogu predvidjeti, a osnovna zamjerka mu je da ne predstavlja znaajan napredak u odnosu na odluku koju manageri donose na osnovu svoje prosudbe. BAUMOLOV MODEL Odreivanje gotovinskog salda na temelju modela zaliha, postavljajui problem managementa gotovine kao problem utvrivanja optimalne veliine narudbe. Polazei od poetnog salda, tvrtka koristi gotovinu dok ne padne na nultu razinu, obnavljajui saldo prodajom vrijednosnica.

GRAF!!!!

23

Odreivanje ciljnog gotovinskog salda vri se uravnoteenjem zavisnih trokova i transakcijskih trokova. Ogranienja modela: u model nisu ukljueni got. primici u tijeku razdoblja pretpostavka je da su got. izdaci ujednaeni, te da su GT izvjesni nisu predviene rezerve likvidnosti koje brzo i jeftino popunjavaju got. saldo

MANAGEMENT GOTOVINSKIH PRIMITAKA I IZDATAKA Smisao je ubrzati naplatu i usporiti plaanja. U trinim sustavima platni promet se odvija preko banaka; ako transfer sredstava nije elektronski moe doi do vremenskog raskoraka izmeu davanja i isplate npr. ekova. Uslijed toga stanje gotovine na raunima kod banke i u internom raunovodstvu e odstupati. Razlika se naziva opticaj. Kod donoenja odluke o ulaganju suvika gotovine financijski manager mora donositi odluke na temelju gotovinskog salda kod banke. Najee koritene metode za ubrzanje naplate su: koncentracijsko bankarstvo i sustav zakljuanih pretinaca INVESTIRANJE SUVIKA GOTOVINE Viak sredstava iznad utvrenog gotovinskog salda financijski manager ulae u utrive vrijednosnice. Ulaganje u vrijednosnice bit e odreeno i stavom financijskog managera prema riziku. Manageri koji provode agresivnu politiku nee nikada ulagati u vrijednosnice, nego e sezonske ili nepredvidive potrebe za gotovinom pokrivati bankarskim kreditom. Kriterij izbora izmeu alternativnih vrijednosnica korist: rizik neplaanja; likvidnost ili utrivost; dospijee; povrat MANAGEMENT POTRAIVANJA Potraivanja se rezultat prodaje robe na kredit. Duina kreditnog razdoblja ovisi o praksi u pojedinim zemljama. Manje tvrtke imaju via potraivanja u odnosu na velike. Naplata robe prodane na kredit povezana je s rizicima: rizikom neblagovremene naplate, rizikom da se potraivanja nee uope naplatiti i rizik da e strana valuta izgubiti na vrijednosti. Osnovni elementi managementa potraivanja su: Kreditna politika: procjena kreditne sposobnosti sastoji se od prikupljanja informacija, analize kreditne sposobnosti i donoenja odluke treba li kupcu odobriti kredit. Ako je odgovor potvrdan donosi se odluka o maksimalnoj veliini narudbe. Kod procjene kreditne sposobnosti treba procijeniti 5k kredita karakter, kapacitet, kolateral, kapital, konjunkturna faza

24

Politika naplate uinkovitost politike naplate odraava se u razdoblju potraivanja, gubicima zbog loih kredita i razini ukupnog prihoda

MANAGEMENT ZALIHA Zalihe predstavljaju vaan oblik kratkotrajnih ulaganja poduzea. Vrsta zaliha koje e poduzee imati kao i razina kapitala uloenog u zalihe ovisit e o industriji u kojoj poduzee djeluje. U proizvodnom poduzeu temeljne vrste zaliha su zalihe sirovina i materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, dok e trgovinska poduzea imati zalihe trgovake robe. Temeljne tehnike koje se koriste za kontrolu trokova su: Model ekonomine vrste narudbe EOQ model Just in time metoda ABC metoda i metoda crvene linije MODEL EKONOMINE VRSTE NARUDBE EOQ MODEL EOQ model se svodi na ekonomiziranje zalihama utvrivanjem optimalne veliine narudbe koja minimizira trokove zaliha. Do optimalne veliine narudbe dolazi se izborom izmeu zavisnih trokova i trokova narudbe. Temeljni model polazi od restriktivnih postavki: Prodaja se moe perfektno procijeniti Upotreba je jednolika tijekom godine i nakon potpunog iscrpljenja zaliha ispostavlja se nova narudba veliine Q, pa prosjene zalihe iznose Q/2 Zavisni trokovi i trokovi narudbe su konstantni Nema kanjenja u isporuci naruenih zaliha

Graf!!!!

Zavisni trokovi poveavaju se direktno s promjenom prosjenih zaliha, dok su trokovi narudbi konstantni po jedinici zaliha. JUST IN TIME METODA I KOMPJUTERIZIRANI SUSTAVI JIT temelji se na takvoj koordinaciji managementa zaliha s managementom proizvodnje i nabave, da se odrava minimalna razina ili nulte zalihe. Zalihe trebaju biti raspoloive u trenutku kada su potrebne, to zahtjeva visoku kvalitetu zaliha, blizinu dobavljaa radi omoguavanja dostave na dnevnoj bazi. Kod kompjuteriziranih sustava povlaenjem zaliha revidira se razina zaliha, a kad zalihe padnu na toku ponovne narudbe, kompjuter automatski ispostavlja novu narudbu.

25

ABC METODA I METODA CRVENE LINIJE Kod ABC metode zalihe se dijele u 3 grupe: A iji se elementi strogo kontroliraju; B- iji se elementi rjee kontroliraju; C iji se elementi sporadino kontroliraju. Razvrstavanje elemenata zaliha po grupama vri se na temelju zavisnih trokova, vremena i pouzdanosti isporuke, uestalosti upotrebe i sl. imbenika. Kod metode crvene linije povlai se crvena linija unutar spremnika u kojem se dre zalihe, a nova narudba se ispostavlja kad zalihe padnu na tu razinu. Slina je i metoda dvaju spremnika. Kod ove metode zalihe se dre u dva spremnika, a narudba se ispostavlja kada se jedan od spremnika isprazni.

11. POGLAVLJE - ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA

1. IZVJEA NOVANIH TIJEKOVA (TEMELNJA FIN. IZVJ. U HR) BILANCA

Sustavni pregled imovine, kapitala i obveza gospodarskog subjekta na odreeni datum, najee na datum zavretka fiskalne godine. Imovina tvrtke prikazana je u bilanci prema ronosti, tj. kao kratkotrajna imovina ( bruto radni kapital) te kao dugorona, stalna imovina. Kratkotrajna imovina sastoji se od gotovine, zaliha potraivanja iz poslovanja i financijskih plasmana. Dugotrajna imovina prikazuje se kao bruto imovina umanjena za obraunatu kumulativnu amortizaciju. U pasivi bilance prikazana su potraivanja prema imovini tvrtke i to: obveze i vlasniki kapital. RAUN DOBITI I GUBITKA

Prikaz prihoda, rashoda i financijskog rezultata u odreenom vremenskom razdoblju. Prikazuje profitabilnost poslovanja tvrtke. EBIT zarada prije poreza i kamata EBT neto dobitak IZVJEA O NOVANOM TIJEKU:

Zadatak managera je ostvariti profitabilno poslovanje, rast bogatstva dioniara i pretvaranje neto dobitka u gotovinu. Izvjee daje informaciju o izvorima u upotrebi gotovine tijekom izvjetajnog razdoblja, ali predstavlja i bazu za planiranje buduih got. Tijekova i potreba za financiranjem. Gotovinski tijekovi se klasificiraju prema: poslovnim, investicijskim i financijskim aktivnostima. Novani (gotovinski) tijekovi od poslovnih aktivnosti mogu se prikazati: direktnom i indirektnom metodom. Izvori gotovine: uzimanje bankarskih kredita i zadravanje zarada. BILJEKE UZ FINANCIJSKA IZVJEA 26

Predstavljaju detaljniju dopunu i razradu podataka iz bilance, rauna dobiti i gubitka i izvjea o novanom tijeku. Biljeke se svode na dvije osnovne grupe: one koje objanjavaju raunovodstvene politike koje su primijenjene u izradi izvjea, te ostale podatke koji su vani za razumijevanje izvjea. IZVJEE O PROMJENI GLAVNICE

Sadri podatke o kapitalu i priuvama, te isplaenim dividendama koje se preuzimaju iz knjigovodstvenih stanja na posljednji dan obraunskog razdoblja.

2. KORISNICI I SVRHA ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEA Korisnici su dioniari, vjerovnici, potencijalni investitori, fin. analitiari, brokeri, porezne vlasti, gospodarske komore i udruge poslodavaca, sindikalne organizacije, vladina tijela i tijela organa lokalne uprave. Svrha: lokalna zajednica, vlada i zaposlenici podaci o broju i trendu broja zaposlenih, potivanju ekolokih standarda, standarda sigurnosti na radu, podmirivanju obveza i doprinosa dioniari kretanje cijena dionica i dividende vjerovnici mogunost servisiranja obveza i vjerojatnost bankrota tvrtke vanjski subjekti procjena potencijala likvidnosti, efikasnosti u upravljanju imovinom i profitabilnosti, procjena performansi managera 3. METODE ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEA ANALIZA PUTEM POKAZATELJA Pokazatelji likvidnosti koriste se za procjenu sposobnosti tvrtke da udovolji kratkoronim obvezama kratkotrajnom imovinom (PTL i PUL) Pokazatelji managementa imovine koriste se za ocjenu efikasnosti kojom se upravlja imovinom tvrtke za generiranje date razine prodaje, tj. procjenu njene poslovne efikasnosti Pokazatelji managementa duga izvori financiranja koji se moraju otplatiti i to na kratak rok ili dugi Pokazatelji profitabilnosti pokazuje snagu zarade tvrtke Pokazatelji financijskih trita odraz su stavova investitora o performansama i perspektivi tvrtke KOMPARATIVNA ANALIZA

27

Provodi se usporedbom izabranih financijskih pokazatelja tvrtke s: povijesnim pokazateljima; pokazateljima konkurencije tj. industrije u kojoj tvrtka djeluje; planiranim veliinama. ANALIZA TRENDA Daje uvid u kretanje fin. Stanja tvrtke kroz vrijeme. Analiza se moe provesti izraunom trendnih indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i izvjea uobiajene veliine strukturnih izvjea (vertikalna analiza), a esto se koristi u kombinaciji s komparativnom analizom. Trendni raun dobiti i gubitka i trendna bilanca pruaju informacije o apsolutnim promjenama pojedinih stavki u izvjeima. Izvjea se pripremaju na nain da se tijekom odreenog razdoblja stavke sukcesivnih izvjea podjele sa stavkama iz izvjea koje je odabrano kao bazno. Objektivnost ocjena dobivenih trendnim izvjeima ovisi o kvalitetno odabranom izvjeu. 4. ZATO DUG POVEAVA RIZIK?

12. POGLAVLJE DEVIZNI TEAJ

1. DEVIZNO TRITE Predstavlja institucionalnu i komunikacijsku mreu za trgovinu devizama. Pod devizama se smatra depozitni novac koji glasi na stranu valutu, kratkoroni financijski instrumenti koji su denominirani u stranoj valuti, te valuta. Kupovine i prodaje na deviznom tritu mogu biti: Promptne, uz isporuku u roku od dva dana i to spot (promptnom) teaju Terminske, uz isporuku na neki budui datum prema unaprijed utvrenom teaju terminskom teaju Swap transakcije prodaja/kupovina deviza uz simultani dogovor o ponovnoj kupnji/prodaji u budunosti po swap teaju (razlika izmeu prodajne cijene i cijene ponovne kupnje) Devizna trita mogu biti trita za spot ili terminske transakcije. Na ovim tritima poduzee moe vriti hedgevanje, podeavanje kao aktivnost kojom se eli zatiti od gubitka uslijed fluktuacije deviznog teaja. Osim na ovim tritima tvrtke se mogu zatiti na tritu futures ugovora i opcijskom tritu. Dok trita terminskih i futures ugovora nude dvostruko podeavanje, opcijskim ugovorima se podeavanje vri jedino u sluaju nepovoljnog

28

kretanja teaja strane valute, pa je opcija vezana s potencijalom dobitka koji se ne kompezira gubicima kao u sluaju dvostrukog podeavanja. Swap povezivanje dvaju partnera koji imaju interesa preuzeti obveze druge strane u valuti kojom oni smanjuju rizik. Valutni futures ugovori koji definiraju isporuku odreenog iznosa neke valute prema unaprijed utvrenom teaju na odreeni dan u budunosti. Valutna opcija ugovor koji kupcu daje pravo, ali ne i obvezu da kupi ili proda odreenu koliinu valute promptno (spot ) ili valutni futures ugovor po unaprijed odreenoj cijeni na ili prije odreenog datuma.

2. DEVIZNI TEAJ POJAM I VRSTE Cijena jedne valute izraena u jedinicama druge valute. Osnovne vrste: fiksni (definirani su odlukom sredinje banke ili deviznih vlasti) slobodno fluktuirajui (utvruju se prema odnosima ponude i potranje na deviznom tritu upravljano fluktuirajui (odreuju se pod kombiniranim utjecajem trita snaga i aktivnog upravljanja vlade) Devizni teajevi mijenjaju se bilo da depreciraju / apreciraju pod utjecajem trinih snaga bilo da devalviraju / revalviraju, kao rezultat odluka vlada.

13. POGLAVLJE FINANCIRANJE I INVESTIRANJE U MEUNARODNOJ PERSPEKTIVI

1. FINANCIRANJE SREDSTVIMA DOBAVLJAA I POSLOVNIH PARTNERA Komercijalni kredit omoguava tvrtkama financiranje svog poslovanja sredstvima inozemnih dobavljaa. Podrazumijeva uvoz/izvoz robe i usluga na kredit, uvoz/izvoz robe i usluga s rokom naplate preko 150 dana, te financijski leasing. LEASING Ugovor kojim se suvremena oprema, postrojenje ili drugi imovinski objekt uzima u najam uz obvezu plaanja fiksne naknade. Operativni otkazivi, kratkoroni leasing koji ne prua mogunost otkupa imovinskog objekta na kraju razdoblja najma Financijski vrsta najma kojom najmoprimac stjee pravo iskljuivog koritenja imov. Objekta i snosi trokove njegovog odravanja

29

 Franizing franizna kompanija daje ekskluzivno lokalno pravo obavljanja posla na propisani nain na odreenom podruju tijekom odreenog vremenskog razdoblja. Franizing u domeni distribucije ugovara se izmeu proizvoaa i trgovca Poslovni franizing ukljuuje prodaju poslovnog ili marketing sustava, odnosno pravo poslovanja na unaprijed odreeni nain ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Razlika izmeu GT i profita: GT: stvarna neto gotovina nasuprot raunovodstvenom dobitku koji proizlazi iz poslovanja tvrtke u odreenom remenu koji tee u ili iz tvrtke PROFIT: suviak zarade iznad trokova

30