/

Pohvale knjizi U 12 koraka do sirove hrane

^Zapoinjui od vlastitih opaanja i iskustava, koje dopunjava opsenim znanstvenim istraivanjima, Victoria Boutenko nam nudi obilje informa cija koje stavljaju pod upitnik mnoga dosadanja razmiljanja o ljudskoj prehrani. Toplopreporuam ovu veoma zanimljivu knjigu.
- V a n c e M . L o g a n , dr. m e d .

Ovaje knjiga Biblija za sirove vegane.

- Ralph Anderson, biokemiar

^Temeljitost znanstvenog istraivanja Victorije Boutenko i jasnoa kojom je dobivene rezultate ovdje predstavila doista je osvjeavajui. Ona je u ovoj knjizi, poevi od praktinih uputa za primjenu reima sirove prehrane, preko opsenog popisa zdravih navika koje treba usvojiti da bi se postiglo optimalno zdravlje, pa do istraivanja podsvjesnih psiholokih i duhovnih konica, koje nas mogu sprijeiti u provoenju ak i najbolje smiljenog pro grama sirove prehrane, uspjela pokriti sve vane teme. Preporuit u ovu knjigu svojim pacijentima, studentima, svojoj obitelji i prijateljima.*
- Ritamarie Loscalzo, d o k t o r kiropraktike, mr. sci.

Zahvaljujui Victorijinoj knjizi U12 koraka do sirove hrane, moja obitelj i ja imamo mnogo vie od ivota nego to smo mogli i sanjati, a imamo i vie ivotne energije. ivot na sirovoj hrani, najbolji je ivot.
- L i n d a B r u n o , travarica, higijeniarka d e b e l o g crijeva, i r i d o i o g

U 12 KORAKA
DO SIROVE HRANE
Kako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani

VICTORIA BOUTENKO

TELEdisk, 2008.

Biblioteka SVJETLOST Nakladnik TELEdiskd.o.o. Naslov originala 12 Steps to Raw Food Copyright 2000., 2002., 2007., Victoria Boutenko Copyright za Hrvatsku - TELEdisk d.o.o. Urednik biblioteke Darko Imenjak Prijevod Zdenka Drucalovi Lektura Prof. Kristina Stojanovi Dizajn korica i grafika obrada VladartDesign Tisak Denona d.o.o. ISBN 978-953-7039-66-0

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 675086

Mojoj majci Valentin! Bulgakovoj i mome ocu Valeriju Gladkiju, koje volim i koji mi jako nedostaju, i koji su za me i sada, kad ih vie nema, najvee nadahnue.

S v a prava p r i d r a n a . N i j e d a n d i o o v e k n j i g e ' n e smije s e reproducirati bilo k a k v i m m e h a n i k i m , f o t o g r a f s k i m ili e l e k t r o n s k i m p o s t u p k o m niti se smije pohranjti u p o v r a t n i s u s t a v , p r e n o s i t i , prevoditi na neki d r u g i jezik ili na bilo koji n a i n kopirati za j a v n u ili p r i v a t n u u p o r a b u b e z d o z v o l e Izdavaa

Sadraj
P r e d g o v o r d r u g o m izdanju N a p o m e n a autorice 8 13

Zahvale
Zahvaljujem svojoj obitelji na ljubavi, strpljenju i podrci koja mi je bila osobito potrebna dok sam pisala ovu knjigu. Moja najdublja zahvalnost pripada mom anelu-pomoniku Christopheru Sabatiniju, koji je na nekoliko mjeseci preuzeo sve poslove u mome uredu i tako mi omoguio da se bavim kreati vnim radom. Posebno zahvaljujem svom prijatelju Edu Kelloggu, doktoru bio kemije, koji je redigirao poglavlja u kojima se navode znanstveni podaci. Smatram se posebno sretnom to imam prijatelje koji su bili spre mni provesti sate i sate, ponekad i cijele noi, ureujui moj ru kopis, to su: Victoria Bidwell, Laura Hamilton, Christopher Saba tini, Robert V. Grater, Verawnika Clay i Caryne Palmer. I naposljetku, elim izraziti svoju zahvalnost Phyllis Lin, Lonny i Carmen Doi, Grahamu W. Boyesu i Pameli Joy, koji su mi svojom velikodunom financijskom potporom omoguili da se mogu po sve posvetiti pisanju. Hvala vam, dragi prijatelji. elim vam svima puno zdravlja, vese lja, ljubavi i uspjeha u ivotu!

Prvi dio - Zato sirova hrana? P o g l a v l j e 1 . - Gdje je zapoela moja potraga P o g l a v l j e 2. - to j e nedostajalo u naem programu sirove prehrane? P o g l a v l j e 3. - Oda zelenom kaastom soku P o g l a v l j e 4. - Suvremena znanost istrauje ne- kuhanje
Poglavlje
Poglavlje

15 17 27 29 39
50

5.
7. -

to
to je

je
jeo

to

ivot?
praovjek

P o g l a v l j e 6. - Vae tijelo nikada ne grijei P o g l a v l j e 8. - Praktinost nasuprot zdravlju P o g l a v l j e 9. - Kako se hrani moja obitelj P o g l a v l j e 10. - Bakterije- genijalan izum prirode
Poglavlje 11. A to je s kukcima?

55
62

71 76 81
87

Drugi dio - ovjekova ovisnost o kuhanoj hrani 93 P o g l a v l j e 12. - Je li doista rije o ovisnosti? 95 P o g l a v l j e 13. - Koliko je vano biti 100%'sirov"? 100 P o g l a v l j e 14. - Ovisnost o svakodnevnim namirnicama 106 P o g l a v l j e 15. - Traenje utjehe u kuhanoj hrani 116 P o g l a v l j e 16. - Zadovoljavanje unutarnje gladi 121 Trei dio - Kako se osloboditi ovisnosti o kuhanoj hrani 127 K o r a k 1 . ~ Postati svjestan problema 129 Korak 2, - Hraniti tijelo tako da nestane neodoljiva potreba za hranom . . . 139 K o r a k 3. - Stjecanje osnovnih vjetina i nabava opreme 143 K o r a k 4. - Volim te, bez obzira na ono to jede 156 K o r a k 5. - Izbjegavanje iskuenja 168 K o r a k 6. - Osiguravanje podrke 175 K o r a k 7. - Zahvalnost i opratanje 180 K o r a k 8. - Ostvarivanje snova , 185 K o r a k 9. - Prihvaanje drugih zdravih navika 192 K o r a k 1 0. - Postizanje bistrine uma 204 K o r a k 1 1 . - U potrazi za duhovnim poslanjem 209 K o r a k 1 2. - Pruanje podrke drugima 215 etvrti dio - Recepti 221
Biljeke Bibliografija Kazalo O autorici 240 257 260 272

Predgovor

drugom

izdanju

cije (AGE), s obzirom na veliku ulogu AGE-a u degenerativnim procesima, do kojih dolazi zbog pretjerane koliine eera u organizmu. Visoka razina AGE-a u prehrani moe dovesti do neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, kao i do otkazivanja bubrega. Kao to moemo vidjeti kod dijabetesa,

Predgovor drugom izdanju

Prvo izdanje ove knjige (objavljeno 2000.) bilo je izvrsno. Dru go izdanje je maestralno, U posljednjih est godina Victoria B o utenko uvela je posve nov pristup prehrani i postala pravi guru 'ive' hrane. Omoguila nam je da se do u tanine upoznamo sa svim prednostima sirove hrane. Njezina istraivanja o znaaju zelenja u ljudskoj prehrani posebno su zanimljiva i predstavljaju pravu prekretnicu u pokretu za 'ivu' hranu. Njezina knjiga o zelenim kaastim sokovima od velike je koristi za ljude na pri jelaznom reimu prehrane ije je probavni sustav oslabljen, ali i kao opa podrka za sve one koji zelenje uzimaju barem jedan put dnevno. Victoria istie veliku vanost zelenja, objanjavajui kako je sama, dodavanjem dostatne koliine zelenja svom rei mu sirove prehrane, uspjela popraviti svoje zdravstveno stanje. Victoria je uspjela izvrsno objasniti vanost sirove hrane. Sna ga njezine knjige nije samo u opsenim novim istraivanjima o prednostima sirove hrane nego i u savrenoj jasnoi misli koja prosijava kroz ove stranice - u jasnoi njezine vlastite due. Vi ctoria o svojim iskustvima i saznanjima o sirovoj prehrani kao nainu ivota govori s nevjerojatnim arom i posve otvoreno. to se znanstvene strane tie, knjiga je dopunjena zanimljivim, tek odnedavno dostupnim podatcima - tu je, primjerice, njezi no izvanredno istraivanje o tome kako su ljudi sa sirove, ugla vnom veganske, prehrane (sline onoj kod impanza) postupno preli na prehranu mesom. Od posebna je znaaja Victorijin prikaz rezultata znanstvenih istraivanja o krajnjim proizvodima uznapredovale glikoksida-

AGE-i su doslovce uzrok ubrzanog procesa starenja. Ova je knjiga dobro potkrijepljena znanstvenom dokumenta cijom, zahvaljujui opsenim istraivanjima to ih je autori ca provela u mnogobrojnim znanstvenim asopisima. Meu ostalim istraivanjima s kojima nas Victoria upoznaje u ovoj knjizi, neobino je vano ono o akrilamidima - karcinogenim tvarima koje se povezuje s kuhanim krobom. To je danas po stao globalni problem, jer akrilamidi, kako se ini, kod lju di izazivaju rak. Kuhanjem i termikom obradom mesa i ribe stvaraju se, uz razne druge mutagene i karcinogene tvari, i heterocikliki amini. Oito je dakle da emo, budemo li hranu jeli sirovu, izbjei sve ove otrove. Victoria pred javnost iznosi i mnoge druge znanstvene podatke koji govore o sastojcima u sirovoj hrani koji su za zdravlje ite kako korisni, kao to su fitokemikalije, antioksidansi i mnogi drugi. Primjerice, molekule resveratrola mogu aktivirati gene ljudske dugovjenosti, a falkarinol u sirovoj mrkvi pomae u prevenciji i lijeenju raka. Povrh toga, knjiga U 12 koraka do sirove hrane znai prekre tnicu u pokretu za 'ivu hranu. Jedan vaan problem, kojemu u ovoj knjizi Victoria prilazi s priroenom joj skromnou i mudrou, jest injenica da su neki ljudi, iz raznih razloga koji se ovdje navode, ovisni o kuhanoj hrani. Upravo zbog te ovi snosti prelazak na reim sirove prehrane ljudima teko pada. Victoria je u svom programu 'U 12 koraka pristupila rjea vanju toga problema na otvoren i lako razumljiv nain. Za prelazak na reim sirove prehrane ljudima je potrebna snana podrka okoline, ali i program, nainjen s puno obzira i suo-

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Predgovor

drugom

izdanju

sjecanja, koji e im pomoi da ostanu pri svojoj odluci. Ova knjiga U 12 koraka do sirove hrane bit e im pritom od ve like pomoi. Victoria je svoj program 'U 12 koraka ispunila mnotvom doista praktinih uputa, pokazujui pritom veliko razumijevanje za ljude koji se u prijelaznom razdoblju susreu s mnogim tekoama. Kad sam 2 0 0 0 . g. proitao ovu knjigu i o njoj razgovarao s Victorijom nisam imao pojam da se tako teko rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani. Zahvaljujem Victoriji to me je u tome pro svijetlila. Drago mi je to je ova knjiga objavljena i pozivam sve koji posjeuju na Centar za pomlaivanje 'Drvo ivota' (centar 'ive' hrane i oaza za duhovnu obnovu, smjeten u ju noj Arizoni, u kojemu sam upravitelj) da ju proitaju. Ovo drugo izdanje mnogo dublje zahvaa u temu i ja ga svim svo j i m namjetenicima preporuam kao obvezatno tivo jer e im pomoi da svima, koji imaju problema sa prelaskom na sirovu hranu, u budue pristupaju s vie razumijevanja i suosjeanja. Victorijina priroena skromnost i mudrost ine ovu knjigu jo vrjednijom. T i m e to otvoreno govori o tekoama s kojima su se ona i njezina obitelj susretali u prijelaznom razdoblju, autorica je ovoj knjizi dala osobni peat i uvjerljivost. Victoria je ovdje osvijetlila i razne utjecaje kojima je ovjek izloen kao to su civilizacijsko okruenje, drutveni pritisci, programira nje od roenja i privlana snaga kuhane hrane kao sredstva ovisnosti, a potom nam ponudila nekoliko naina na koje to moemo uspjeno promijeniti. Prie o potekoama s kojima se morala boriti njezina obitelj, koju je to iskustvo zbliilo i pomoglo joj da se razvije na duhovnom planu, mogu biti po ticaj za cijelu ljudsku zajednicu, bilo da je rije o duhovnom ivotu ili o ivotu na sirovoj prehrani. Premda je prvenstvena namjena ove knjige da nam pomogne shvatiti kakvim se opasnostima izlaemo jedui kuhanu hra nu, Victoria ovdje opirno govori i o blagotvornom djelovanju

sirove hrane na nae fiziko i psihiko zdravlje. Ona n a m pre nosi svoja iskustva o pripremi jela od sirove hrane, s posebnim naglaskom na njezinim zelenim kaastim sokovima. Ali pri tom ne nudi samo gotove recepte, nego nas potie da pustimo mati na volju i sami kreiramo jela koja e nas najvie zadovo ljiti. Kao velika poznavatelj i ca sirove hrane, Victoria pomae itatelju da se dobro upozna sa svim, pa i najmanjim potanko stima u procesu prijelaza na reim sirove prehrane. I ona, ba kao. i mi u 'Drvu ivota', inzistira na tome da jela od sirovih namirnica budu ukusna, osobito na poetku, kad je ljudima za to bezbolniji prijelaz potrebna psiholoka utjeha koju im prua gurmanski zainjena hrana. Istodobno, meutim, istie i ono to poklonici sirove hrane naposljetku naue: to dulje ivi na sirovoj hrani to e ti ova gurmanska komponenta biti manje vana, osim moda na zabavama. Victoria ljudima daje dragulje za koje se oni mogu uhvatiti i p o m o u kojih mogu uspjeno postati 'sirovi'. Druga zasluga ove knjige je to ona pomae ljudima da posta nu sami svoji najbolji strunjaci. Kako autorica istie, na polju nutricionizma vlada velika zbrka, bila rije o 'ivoj' ili kojoj dugoj hrani, a Victoria se trudi da ljude ohrabri da - nakon to obave detoksikaciju - ponu oslukivati signale koje im alje vlastito tijelo, j e r e tako uvijek tono znati to je u kojem tre nutku za zdravlje njihova organizma najpotrebnije. Ova je knjiga doista znaajno djelo i m e n i j e osobito drago to mi se pruila prilika da napiem predgovor Drugom izdanju. Zduno je preporuam svakomu tko pomae ljudima da pri jeu na reim sirove prehrane, svakomu tko dri teajeve iz sirove prehrane i svakom simpatizeru 'ive hrane kojemu tre ba podrka. Victorijina knjiga predstavlja najkorisniji, najpo uniji i najmudriji doprinos pokretu za sirovu hranu u poslje dnjih nekoliko godina. Zahvalan sam j o j na pionirskom radu i na njezinu velikom znanju i iskustvu koje je s nama podijelila.

10

11

U 12 K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

elim vam dobro zdravlje, sreu i duhovno zadovoljstvo. - Gabriel Cousens, dr. med. Diploma Amerikog odbora za holistiku medicinu Diploma ayurvedske medicine Upravitelj Centra za pomlaivanje'Drvo ivota' Autor knjiga: Spiritual Nutrition, Conscious Eating i Rainbow Green Live Food Cuisine.

Napomena autorice
vrsto vjerujem da smo svi stvoreni da budemo zdravi, da su naa prekrasna tijela savrena i da bolest nije normalno stanje. A ipak, koliko savreno zdravih ljudi poznajete? Shvaam da nae zdravlje i vitalnost uvelike ovise o prehrani. Veina nas ima kakvu-takvu predodbu o tome koja je hrana zdrava, odno sno koja nam daje dovoljno ivotne energije. Ja zdravlje izravno povezujem s osjeajem fizike lakoe, dobrim raspoloenjem i bistrinom uma, ali i s najvanijim od svega, s koliinom ivo tne energije koja je dovoljna za ostvarenje mojih snova. Jo se sjeam razdoblja kad mi je, zbog bolesti, ivot bio gotovo posve lien radosti; bolest je iscrpila svu moju ivotnu energiju i spri jeila me da se bavim aktivnostima koje su me mogle usreiti i ispuniti mi ivot. U naem drutvu vlada uvjerenje da su mnoge bolesti neizlje ive. Tvrdim da je takvo uvjerenje posljedica nae ovisnosti o nezdravoj hrani i osjeaja da nismo u stanju promijeniti svo je prehrambene navike. Naalost, lijenici ni na koji nain ne mogu nadomjestiti ono to nam nedostaje u prehrani premda ine sve to je u njihovoj moi. Svaki dan susreem ljude koji oajniki pokuavaju popraviti svoj nain prehrane, ali nisu u stanju promijeniti svoje navi ke. Uvijek se iznova zatiu kako jedu ono to su vrsto odluili izbjegavati. Nakon mnogo eksperimentiranja i istraivanja dola sam do zakljuka da se ove ovisnosti mogue osloboditi te da, promjenom prehrambenih navika, moemo uvelike poboljati svoje zdravstveno stanje.

12

13

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Vi eto ri a

Boutenko

Tijekom posljednjih dvanaest godina odrala sam na tisue tea jeva i radionica diljem svijeta. Primam na tisue pisama u kojima mi se ljudi, koji primjenjuju moje tehnike za uspjean prelazak na zdraviju hranu, zahvaljuju. U ovom popravljenom i proirenom izdanju knjige U12 koraka do sirove hrane, dopunila sam svoj rad rezultatima najnovijih znanstvenih istraivanja; dodala sam jo pokoji primjer iz vlastita iskustva; pokuala sam objasniti povijest nastanka ljudske ovisnosti o hrani; a na kraju sam ukljuila i svoje najuspjenije tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, zaje dno sa svojim najboljim receptima. Uivajte u itanju, jedva ekam da se susretnemo negdje na soku! Neka Vam je nazdravlje! Victoria

ZATO SIROVA HRANA?

14

Poglavlje 1. GDJE JE ZAPOELA MOJA POTRAGA

Molite, i dat e v a m se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e v a m se!

-Mat.

7,7

Mi u obitelji znamo u ali rei kako smo imali sree da se svi razbolimo u isto vrijeme, ali one davne 1993. godine nai nam zdravstveni problemi nisu nipoto bili aljivi. Sve etvoro (moj suprug, nae dvoje djece i ja) bili smo nasmrt bolesni. Meni je bilo tek trideset osam godina a ve mi je bila dijagnosticirana bolest od koje je umro i moj otac, srana aritmija, odnosno nepravilan rad srca. Zbog loe cirkulacije noge su mi bile stalno oteene, te ila sam gotovo 130 kilograma, a i dalje sam dobivala na teini. Nou mi je esto trnula lijeva ruka, bojala sam se da u umrijeti i da e moja djeca ostati bez majke. Sjeam se kako sam neprestano bila umorna i bezvoljna. Konano mi je lijenica rekla da za moje zdravlje ne moe vie nita uiniti. Rekla je doslovno: Mislim da vam sada preostaje jedino da se molite. Moj suprug Igor stalno je pobolijevao, jo od najranijega djetinj stva. U ranoj mladosti, sa sedamnaest godina, ve je bio preivio devet kirurkih zahvata. Budui da je bolovao od progresivne hipertireoze i kroninog reumatskog artritisa, u dobi od trideset i osam godina bio je totalna ruevina. Za kinih dana ja sam mu morala vezivati cipele jer se njegova artritina kima nije htjela saviti. Igorov srani ritam penjao se iznad 140 otkucaja u minuti,

17

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / VIetoria Boutenko ' . P o g l a v l j e 1. / G D J E JE Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

za sunanih dana oi su mu suzile a ruke drhtale. Patio je od kronine iscrpljenosti i stalno trpio bolove. Lijenik mu je rekao kako se mora pomiriti s injenicom da e ostatak ivota provesti u invalidskim kolicima. Naa ki Valja roena je s astmom i alergijama. Bila je bljedu njava djevojica nezdrava izgleda, osuena na sjedilaki nain ivota; ako bi potrala ili skoila uhvatio bi je kaalj i poinjala se guiti. Te 1993. godine, kad joj je bilo osam godina, Valja se gotovo svake noi budila zbog kalja koji nije prestajao sve dok je Igor ne bi izmasirao. I konano, naem sinu Sergeju, kojemu je bilo devet godina, ot kriven je dijabetes. U trenutku kad su nam lijenici priopili da e Sergej morati prijei na inzulin nai su se rauni za lijekove, zdravstveno osiguranje, lijenike preglede i recepte ve kretali izmeu dvije i etiri tisue dolara mjeseno. Igor i ja bili smo u oku. Moja baka, dijabetiarka, nedavno je bila umrla od prevelike doze inzulina. Nisam htjela ni pomisliti na to da se Sergeja podvrgne lijeenju tako opasnim lijekom. Sjeam se kako sam cijelu tu no proplakala u kuhinji, ponavlja jui u sebi: Boe, zato kanjava moju obitelj? to smo skrivili? Koliko toga jo moemo podnijeti? Zato nam se zdravlje, uspr kos svim naim naporima, stalno pogorava? I neprestano sam sebi ponavljala: Ne mogu ga staviti na inzulin. Jednostavno, ne mogu. Ujutro sam otila u medicinsku knjinicu i provjerila to u knji gama pie o dijabetesu. Sve su objanjavale da e od injekcija inzulina Sergeju vremenom oslabjeti vid, a mogu mu zakazati i bubrezi. Tada je moj strah od inzulina postao jo vei. Nisam znala to da poduzmem, pa sam se odluila za taktiku odgaanja. Nadala sam se da u Sergejevo lijeenje inzulinom moi odgoditi za dva tjedna ili vie, te da u za to vrijeme uspjeti nai drugo rjeenje. Moja je baka esto govorila: Traite, i nai ete!. S tim rijeima u srcu, poela sam zduno traiti neko drugo rjeenje.

Sve sam to vrijeme drala oi i u ui irom otvorene. Svakoga koga bih susrela pitala sam o alternativnom lijeenju dijabetesa. Nakon to sam mnoge nepoznate ljude tako zaskoila na ulici, zakljuila sam da ima smisla pitati samo one koji djeluju zdravo. Ubrzo sam postala pravi strunjak u uoavanju takvih osoba i usput razvila vlastiti pristup. Najprije bih takvoj osobi zdrava izgleda rekla: 0 , vi upravo blistate od zdravlja. Obino bi se ta osoba samo nasmijeila i odgovorila: Hvala! Onda bih po stavila pitanje o dijabetesu. Isprva sam bila lak plijen trgovakih putnika, pa sam u tjedan dana znala skupiti po cio snop posje tnica predstavnika raznih tvrtki to prodaju dodatke prehrani ili nude alternativna lijeenja. Nisam imala pojma to zapravo traim, ali nastavila sam s potragom. U roku od dva mjeseca udo se dogodilo! Providnost me je do vela do zagovornice sirove hrane koja je u to vrijeme ivjela u Coloradu. Elizabeth je stajala ispred mene u redu pred alterom u banci udaljenoj samo dvije ulice od moga stana. Kad sam je pogledala, prvi sam se put na vlastite oi uvjerila to to znai kad ljudi za nekoga kau da ima blistav ten! Rekla sam joj da se divim njezinu zdravu izgledu i upitala: Mislite li da se dijabetes moe izlijeiti prirodnim sredstvi ma? Obasjala me smijekom i odgovorila: Naravno! Zato ste tako sigurni? - ivo me je zanimalo. Zato to sam prije dvadeset godina izlijeila rak debelog crije va, i to etvrtoga stupnja. - objasnila je Elizabeth. Ali to nije isto to i dijabetes! - pobunila sam se. Isto je, sve je to isto. - odluno me je ispravila Elizabeth. Smijem li vas pozvati na ruak, pa da malo porazgovaramo o tome? - zamolila sam. Hvala, ja tu hranu ne jedem, no rado u odgovoriti na vaa pitanja. - ljubazno je pristala Elizabeth.

18

19

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vktoria Boutenko
1

Poglavlje

1. / GDJE JE Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

Tako smo Elizabeth i ja sjele pred banku a ona mi je poela pri ati o sirovoj hrani, za koju sam tada prvi put ula. Isprva sam bila razoarana. Ja sam traila neko ozbiljnije rjeenje. Bila sam spremna naporno raditi i platiti bilo koji iznos za neku udo tvornu travu ili terapiju. Sirova mi je hrana zvuala jednostavno smijeno - odve pojednostavljeno. Ve sam i prije ula za sirovu hranu, ali nisam bila tako naivna da u to povjerujem. I zato sam zapitala Elizabeth: Vjerujete li vi stvarno da ljudi mogu ivjeti samo od voa, povr a, oraastih plodova i zrnja, i to prijesnoga?! Elizabeth je u prilog svoje tvrdnje iznijela tri nepobitna argumen ta: Prvo, ivotinje ne kuhaju; drugo, ja ve dvadeset godina jedem iskljuivo sirovu hranu i izlijeila sam rak debelog crijeva i tree, nitko se od nas nije rodio sa tednjakom objeenim o pupkovinu. Ova objanjenja bila su sve samo ne znanstvena, ali meni nije pa dalo na pamet nita ime bih ih pobila. Osim toga, snano me se dojmio Elizabethin mladenaki izgled i oajniki sam eljela da se svi u mojoj obitelji ponu bolje osjeati. Elizabeth m i j e posu dila knjigu o sirovoj hrani i dala svoj telefonski broj. Otila sam kui i bacila se na itanje. eljela bih naglasiti kako je 1993. godine bilo objavljeno tek neko liko knjiga o sirovoj hrani, a i te niste mogli kupiti u knjiarama, nego samo izravno od autora. Brzo sam proitala knjigu koju mi je Elizabeth posudila i odjednom su mi se prednosti sirove hra ne uinile oiglednima. A onda sam se uplaila. Pomislila sam: Sada u se morati odrei i posljednjega zadovoljstva u ivotu. A istodobno sam jedva ekala da iskuam dijetu na bazi sirove hrane i vidim hoe li djelovati. Igor je primijetio da sam uzbuena. Pitao me je to itam. Duo, odgovorila sam, mislim da sam nala neto to e po moi naem sinu: dijeta na bazi sirove hrane! Nisam, meutim,

sigurna da e on to moi sam. Igore, to misli, bismo U to mogli pokuali svi zajedno, samo nekoliko tjedana, da vidimo kako dje luje, molim te? Igor je doslovce poludio. Ja sam Rus i ne mogu ivjeti od hrane za zeeve. Ja radim fizike poslove. Volim svoj ruski bor sa svinjetinom! Osim toga, hrana ujedinjuje obitelj. Veera je jedino vrijeme kad se naa obitelj nae na okupu. Sada ti od nas zahtijeva da se okupljamo oko sirove mrkve?! Razmisli malo. ovjek mora etrnaest godina studirati kako bi postao lijenik! Misli li ti da zna vie od lijenika? Sjeti se samo silnih milijuna dolara to ih drava ulae u medicinska istraivanja. Hoe mi rei kako oni nita ne znaju, a ti zna? Da je takvo jednostavno lijeenje mogue, lijenici bi ga ve odavno primjenjivali. Zna koliko te volim. No ako si odluila krenuti na ovu suludu dijetu, znaj da time dovodi u opasnost na brak. Bila sam razoarana, ali odluila sam se vratiti na temu sirove hrane u nekom zgodnijem trenutku. Jednoga se jutra moj suprug probudio u uasnom stanju. Na vra tu mu se bila pojavila velika oteklina, imao je jake bolove i nije mogao govoriti. Odvezla sam ga u bolnicu. Nakon to je pogledao Igorove krvne nalaze, lijenik mu je rekao: Morat ete na operaciju. Vaa titnjaa je u loem stanju i treba je odstraniti.* Igor se tomu odluno usprotivio: Ja sam proao ve devet kirurkih zahvata. Nijedan mi nije po mogao i odluio sam da se vie nikada neu podvrgnuti nijednoj operaciji. Ova operacija je apsolutno nuna. - uvjeravao ga je lijenik. to ako je ipak odbijem? - pitao je Igor prkosno. Onda ete umrijeti. - mirno je odvratio lijenik. Kako brzo? - zanimalo je Igora. Vjerojatno za manje od dva mjeseca. - glasila je lijenikova pro gnoza.

12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

V i c t o r i a fioutenko

Poglavlje

1.

/ GDJE JE

ZAPOELA

MOJA

POTRAGA

U tom u sluaju radije prijei na sirovu hranu! - objavio je Igor. Otili smo kui. Pojma nismo imali da e taj dan - 2 1 . sijenja 1994. - obiljeiti prekretnicu u zdravstvenom stanju nae obitelji. Kasnije toga dana moj suprug, nae dvoje djece i ja preli smo na nov nain prehrane i otada jedemo iskljuivo sirovu hranu. Meutim, dok smo se vozili kui iz bolnice, ne znajui kakva nas budunost oekuje, sloili smo se da emo dva tjedna pokuati jesti sirovu hranu i onda vidjeti hoe li nam se zdravlje za to vri jeme iole poboljati. Nekoliko sati kasnije, kad se Igor odvezao na posao, ja sam otila u kuhinju. Bilo mi je posve jasno da se ovjeku samo jedanput u ivotu prua prilika za takvu korjenitu promjenu. Zato sam se odluno bacila na posao. Pomno sam pregledala hranu to smo je drali u hladnjaku i po kuhinjskim ormariima i otkrila da u kui gotovo pa i nemamo sirove hrane. Sve mora nestati! Uzela sam vrstu vreu za smee i pobacala u nju sve mahunarke, tje steninu, itarice, riu, gotove obroke, sladolede na tapiu, slatko vrhnje, kruh, umake, sir i limenke tunjevine. Sljedei su na redu bili aparat za kavu, toster i stroj za rezance. Na kraju sam isklju ila tednjak i pokrila ga velikom daskom za rezanje. Sada je naa kuhinja izgledala kao da se selimo. Jedini predmet koji je ostao na radnoj plohi bila je naa golema, skupa mikrovalna penica. Dok smo ivjeli u Rusiji nismo mogli imati mikrovalnu penicu jer su ruski znanstvenici otkrili da su mikrovalne penice veoma tetne po zdravije pa su one u Rusiji bile zabranjene. Posljedica toga bila je da smo, odmah po dolasku u Sjedinjene Drave, kupili jednu poveliku. Sada sam buljila u tu mikrovalnu penicu i shvatila da ne znam to bih s njom. Sjetila sam se svih slasnih sendvia sa sirom, vonih pita i ostalih uda to sam ih u njoj znala pei. Tada sam pomislila na Sergeja i njegov dijabetes. Nipoto, ni pod kojim uvjetom, nisam eljela da on prijee na inzulin. Uzela sam stoga eki i razbila staklena vrata svoje mikrovalke. Potom sam

je odnijela u garau. Pokupila sam sve nae, posve nove lonce i tave (koje sam bila dobila za Boi) i iznijela ih na plonik pred kuom, odakle su za nekoliko minuta nestali. Nakon toga sam odjurila do mjesnog supermarketa. U to vrijeme nisam imala pojma da postoje ve pripremljena jela od sirove hrane. Nisam imala pojma to ljubitelji sirove hrane za pravo jedu, budui da, osim Elizabeth koja se hranila jednosta vno, nijednoga nisam poznavala. Nikad do tada nisam ula za krekere od dehidriranih lanenih sjemenki, za mlijeko od oraatih plodova, sir od sjemenki ili za prijesne kolae. Za mene je sirova hrana uglavnom znaila salate. Osim toga, dola sam iz Rusije, gdje se svjee voe i povre moe nabaviti samo ljeti. Bili smo na viknuti jesti krumpir, meso, tijesto, mnogo mlijenih proizvoda i, tu i tamo, malo voa. Nismo obiavah jesti salate, a moja obitelj nije ba voljela ni povre. Zbog svega toga ja sam, to se kupnje tie, uglavnom bila ograniena na dio s voem u odjeljku s po ljoprivrednim proizvodima. A i ondje smo, zbog naih skromnih primanja, obino kupovali samo jabuke, narane i banane. I tako sam napunila kolica s ta tri artikla. Kad su djeca dola iz kole a Igor s posla pitah su to ima za vee ru. Odgovorila sam neka pogledaju u hladnjak. Djeca nisu mogla vjerovati svojim oima. Gdje su naa gotova jela? Kamo je nestao sav sladole? - pitah su izbezumljeno. Sergej je odluno izjavio: Radije u cijeloga ivota dobivati injekcije inzulina nego se ova ko suludo hraniti. Odbili su jesti i otili svako u svoju sobu gle dati video. Igor je pojeo nekoliko banana, ali se alio da je od njih jo gladni ji. Taj smo dan imah puno vremena. Sjeam se kako smo etali iz jedne sobe u drugu i stalno pogledavali na sat. Tada sam prvi put shvatila koliko sam vremena troila na razmiljanje o hrani, na planiranje obroka i kuhanje, na jelo i na ienje nakon jela.

23

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje

1.

GDJE JE

ZAPOELA

MOJA

POTRAGA

Muila nas je glad, osjeali smo se nelagodno, nekako nestvarno i izgubljeno. Pokuali smo gledati televiziju, ali reklame s peenim piliima bile su nam nepodnoljive. Jedva smo nekako izdrali do devet sati. Budui da zbog prazna eluca nisam mogla zaspati, cijelu sam no sluala korake u kuhinji i zvukove otvaranja i za tvaranja ladica. Ujutro smo se probudili neuobiajeno rano i okupili u kuhinji. Na radnoj plohi zapazila sam hrpu kora od banana i narani. Valja nam je priznala da te noi nijednom nije zakaljala. Sjeam se da sam joj rekla: To je samo sluajnost, ova sirova hrana ne moe tako brzo dje lovati. Sergej si je izmjerio eer. I dalje je bio visok, ali ipak nii nego proteklih nekoliko tjedana. Igor i ja osjeah smo da imamo vie energije, bili smo nekako poletniji i openito bolje raspoloe ni. Ali smo bili i strano gladni. Nikada nikome nisam rekla da je prijelaz na sirovu hranu lagan. Nama je, zapravo, izuzetno teko padao. Naa su tijela traila hra nu na koju smo bili naviknuli. Prvih nekoliko tjedana neprekidno sam, u svakom svom budnom trenutku, matala o pecivu sa sirnim namazom, o toploj juhi, o okoladi i ipsu. Nou sam, u snu, pod jastukom traila pomfrit. Iz obiteljskog budeta otuila sam dva dolara koja sam stalno drala u depu. Moj tajni plan bio je da, jednoga dana kad ostanem pola sata sama, otrim u restoran na uglu, kupim vruu pizzu sa sirom, na brzinu je pojedem, a da me pritom nitko ne vidi, vratim se kui i nastavim jesti sirovu hranu. Sreom, tih pola sata nikada nije dolo. U meuvremenu su se poele dogaati promjene nabolje. Valja nou vie nije kaljala i vie nije imala napade guenja. Sergejev se eer postupno stabilizirao. Oteklina na Igorovu vratu splasnula je. Bilo se normaliziralo, a simptomi hipertireoze svakim su da nom bivali sve manje uoljivi. Ja sam zapazila da m i j e odjea, ak i netom oprana, postala prevelika. To se nikada prije nije dogodi lo. Bila sam uzbuena! Svako jutro trala sam do zrcala i pomno

prebrojavala bore koje su jedna za drugom nestajale. Lice mi je nesumnjivo izgledalo bolje i mlae svakim danom ovog sirovog ivljenja. Nakon mjesec dana uzimanja sirove hrane Sergej me je upitao zato mora mjeriti koliinu eera u krvi svaka tri sata ako je sada stalno u granicama normale. Rekla sam mu neka je mjeri samo jedanput dnevno, i to ujutro. Broj otkucaja Igorova srca pao je na 90 u minuti, tako nizak nije bio godinama. Valja je sada u koli mogla pretrati osamsto metara a da ne zakalje. Ja sam izgubila sedam kilograma. Svi smo primijetili da imamo mnogo vie ener gije. Ja sam pak imala vika energije te sam, umjesto da hodam, stalno trala! Trala sam od parkiralita do duana, a ondje od police do police, kod kue sam trala uza i niza stube. Morali smo pod hitno smisliti nekakve vjebe na koje bismo potroili sav taj visak energije. Jedanput sam negdje proitala da je za dijabetiare tranje impe rativ1. Autor u knjizi objanjava da miii pri kretanju proizvode dodatni inzulin. Odluili smo stoga da se svi zajedno ponemo baviti joggingom. Upravo zahvaljujui novom nainu prehrane i redovitom joggingu kod Sergeja se koliina eera u krvi napokon stabilizirala. Od onoga dana kad smo poeli jesti sirovu hranu pa do danas, kod njega se nikada vie nisu pojavili nikakvi simptomi dijabetesa. Kako bih ohrabrila svoju djecu da nastave trati odluila sam cije lu obitelj prijaviti na natjecanje u tranju. Budui da nikada prije nismo trali, izabrala sam najkrau utrku koju sam mogla pro nai. Bila je to utrka Prvi koraci na tisuu metara koja se odr avala u denverskom parku Washington. Stigavi na start, nali smo se okrueni malom djecom, ali Sergej i Valja kao da to uope nisu zamjeivali. Crveni u licu i zadihani, nas etvoro stigli smo do cilja. Ondje nas je oduevljeno pozdravila gomila roditelja, a svaki od nas dobio je po medalju za Prvo mjesto u dobnoj sku pini - bile su to prve nagrade za atletiku u naem ivotu. Moja

24

Vi

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko

su djeca bila tako sretna da medalje nisu skidala cijeli tjedan, ak su i spavala s njima. Molili su me da ih prijavim za sudjelovanje na jo kojoj utrci, to sam i uinila. Otada smo se utrkivali gotovo svaki vikend. Te godine, na Dan palih, etiri mjeseca nakon to smo bili preli na sirovu hranu, istrali smo, u drutvu s jo etrdeset tisua tr kaa, utrku na deset tisua metara. Budui da smo trali uz bok ljudima koji su pucah od zdravlja i od kojih su mnogi bili iskusni trkai, teko nam je bilo povjerovati da smo, svega etiri mjese ca ranije, sebe smatrali neizljeivim sluajevima. Svi smo na cilj stigli sa zadovoljavajuim vremenom, i pritom uope nismo bili umorni. Nakon istrane utrke otili smo na planinarenje u obli nja brda. Sada vie nije bilo dvojbe da je nae zdravstveno stanje izravno povezano s novim nainom prehrane, a ja sam napokon bila sigurna da ne bolujem ni od kakve smrtonosne bolesti, jer kako bih mogla, ako sam na umoru, trati deset tisua metara? Sa zadovoljstvom smo zakljuni da nam se, u veoma kratkom roku, zdravstveno stanje popravilo te da smo ak i zdraviji nego prije. U namjeri da priu o svojem zaudnom izljeenju podijeli mo sa to vie ljudi te da i druge potaknemo da pokuaju s ovim nainom prehrane, objavili smo knjigu Sirova obitelj (v. bibliogra fiju na kraju ove knjige). Pogreke irom otvaraju vrata otkriima.

Poglavlje 2.
TO JE NEDOSTAJALO U NAEM PROGRAMU SIROVE PREHRANE?

- James Joyce
D o k je bila na reimu sirove prehrane, moja je obitelj upadala u mnoge provalije. Nakon nekoliko godina na iskljuivo sirovoj hrani, svi smo se osjeali kao da smo dosegli razinu na kojoj na proces ozdravljenja ne samo da vie ne napreduje, ve poinje i nazadovati. Nakon to smo otprilike sedam godina proveli jedui iskljuivo sirovu hranu, poeli smo - isprva povremeno a potom sve ee i ee - osjeati nezadovoljstvo tim nainom prehrane. Ja sam nakon svakog obroka poela osjeati teinu u elucu, oso bito nakon salate s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenog povra a vie voa i oraastih plodova. Poela sam se de bljati. Moj je suprug poeo naglo sijedjeti. lanovi moje obitelji bili su zbunjeni naom dijetom i sve su se ee pitali: to bismo trebali jesti?. Bilo je udnih dana kad smo bili gladni a nije nam se jelo nita od onoga to nam je bilo propisano: povre, voe, oraasti plodovi, zrnje, sjemenje, klice ili suho voe. Salate (s preljevom) bile su veoma ukusne, ah od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeah smo se prevare nima. Sjeam se da je Igor, kad god bi pogledao u hladnjak, teko uzdisao: Kad bi me barem neto od ovoga privlailo. Ta razdo blja nisu dugo trajala. Krivili smo za to stres ili prejedanje, a elju

7fi

27

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

za jelom povratili bismo gladovanjem, vjebanjem, pjeaenjem i slinim fizikim aktivnostima. U mojoj obitelji svi vjeruju kako je sirova hrana jedini put. Zato se stalno meusobno hrabrimo i smiljamo uvijek nove trikove koji e nam pomoi da izdrimo na tom reimu prehrane. Mnogi nai prijatelji priznali su nam da su i sami imali slina iskustva te da su, u trenutku kad je kod njih dolo do zasienja, prestali jesti iskljuivo sirovu hranu i poeli u svoju prehranu ubacivati kuhane obroke. Moja je obitelj, zahva ljujui stalnoj uzajamnoj podrci, ipak nastavila jesti iskljuivo sirovu hranu. Mene je, meutim, poelo muiti jedno gorue pitanje: Nedostaje li neto naem nainu prehrane? Odgovor je uvijek bio isti: Ne. Nita ne moe biti bolje od sirove hrane. Ovaj nam je nain prehrane spasio ivot. Ali kod nas su se, iako tek u naznakama, ipak poeli pojavljivati neeljeni znakovi ne tako savrena zdravlja. Bih su to jedva pri mjetni simptomi kao to su made na ruci ili nekoliko sijedih vlasi u kosi, ali naveli su nas da posumnjamo u savrenost naeg tadanjeg reima sirove prehrane. No kad su se moja djeca poela aliti i na sve veu osjetljivost zuba, moja je zabrinutost dosegla vrhunac i ja vie ni o emu drugom nisam mogla misliti nego o toj zdravstvenoj zagonetki. Sve sam oko sebe izludila stalnim ra spravama o tome to bi u naoj prehrani moglo nedostajati.

Poglavlje 3. ODA ZELENOM KAASTOM SOKU

i d o d a B o g : ' E v o , dajem v a m sve bilje... po svoj zemlji... neka v a m b u d e za hranu'.

- Knjiga Postanka 1,29

S velikim.arom krenula sam u potragu, skupljajui podatke o svim postojeim namirnicama namijenjenima ljudskoj prehrani. Kao to je govorila moja baka: Traite, i nai ete!. Nakon mno gobrojnih pokuaja, konano sam nala pravi odgovor. Bilo je to u kolovozu 2004., deset godina nakon to je moja obitelj prela na sirovu hranu i tri godine nakon to smo bili dosegnuli razinu zasienosti. Pronala sam jednu posebnu skupinu namirnica koje svojim hra njivim sastojcima mogu zadovoljiti sve potrebe ljudskog organi zma - zelenje. Istina je da mi u naoj obitelji nismo jeli dovoljno zelenja. tovie, nismo ga ni voljeli. Znali smo da je zelenje vano, ah nikada se zapravo nismo potrudili doznati koliko bi zelenja naa sirova prehrana trebala sadravati. Openita je preporuka bila da ga se jede to vie. Kako bih doznala koliko zelenja tre bamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su to jedni od najbliih ovjekovih roaka. Prehrana impanza sastoji se od 4 0 % zelenja; to bi za nas ljude bile otprilike dvije vezice zelenja na dan. U svojem sam istraivanju uoila kako impanze doista vole ze lenje. Sjeam se kad sam promatrala impanze u zoolokom vrtu

28

29

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o

P o g l a v l j e 3. / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

i vidjela kako se uzbude kad dobiju svjeu granu bagrema, mla do palmino lie ili kelj. Gledajui ih, dobila sam volju da i sama pojedem malo bagremova lia s obhnjeg grma. Iskreno, meni to zeleno lie nije bilo nimalo ukusno, pa sam s tim uvijek ima la muke: jesti zelenje smatrala sam svojom dunou. Rekla bih sebi: Moram pojesti svoju koliinu zelenja. Nekih bih dana varala tako to bih zelenje izmiksala. Na brzinu bih iskapila au zelenog soka i smatrala da sam nekoliko dana mirna. Ili bih nai nila ukusan sirovi umak i njime zainila zelenje. I to je bio jedan od naina da u zelenju uivam. Ali nisam se mogla zamisliti kako sjedim i vaem aku za akom kelja ih pinata, onako bez iega. Provjerila sam hranjivost desetine vrsta zelenja i sa zadovolj stvom otkrila da je zelenje bogato gotovo svim bitnim minerali ma i vitaminima koji se nalaze na popisu Amerike dravne aka demije dijetetike (USDA) (United States Dietary Academy), kao i bjelanevinama. To me je uvjerilo da je za ljudsku prehranu ze lenje najvanije. Jo sam jedino morala pronai nain da u njemu uivam, dovoljno da ga mogu pojesti u koliini koja je potrebna za odravanje savrenog zdravlja! Nakon to sam se dugo pokuavala prisiliti da pojedem velike ko liine zelenja, ili s preljevom kao salatu, ih bez iega, naposljetku sam otkrila da ga moj organizam ne podnosi. Dvije alice takvog nasjeckanog zelenja kod mene bi odmah izazvale ih garavicu ili muninu. Jednog me je dana, dok sam prouavala neku knjigu iz biologije, odjednom zainteresirala neobino otporna graa biljaka. Shvatila sam da celuloza, kao glavni sastojak biljnih stanica, ima jednu od najvrih molekularnih struktura na naem planetu. Zeljaste biljke imaju vie vrijednih hranjivih sastojaka od bilo koje druge skupine namirnica, ali svi ti hranjivi sastojci pohranjeni su u bilj nim stanicama. Te su stanice, budui da o njima ovisi opstanak biljke, graene od veoma otporna materijala. ilave stabljike i listovi omoguuju lisnatom bilju da odoli naletima vjetra i kie.

Lisnato bilje glavna je hrana mnogih ivotinja. Ali da bi se iz sta nica oslobodili svi hranjivi sastojci koji su u njima pohranjeni, potrebno je razbiti staninu opnu. Razbiti ove ilave stanice nije lako. To je glavni razlog zato prehrambene potrebe naeg orga nizma ne mogu biti zadovoljene ako zelenje koje jedemo dobro ne savaemo. Jednostavnim jezikom reeno, zelenje moramo savakati do kraja kako bismo od njega neto imali. Osim toga, da bi na organizam mogao probaviti minerale i vi tamine koje smo vakanjem oslobodili iz stanica, moramo imati visok koncentrat eluane kiseline s pH faktorom izmeu 1 i 2. Ova dva uvjeta moraju biti zadovoljena kako bi apsorpcija hra njivih tvari iz zelenja uope bila mogua. Znailo je to da moji pokuaji sa zelenjem nisu uspjeli zato to ga, ili nisam dovoljno vakala, ih u elucu nisam imala dovoljno solne kiseline. To je kod mene uzrokovalo neugodne simptome loe probave zbog ko jih mi se zelenje openito gadilo. Danas su ljudi, koji ve desetljeima uglavnom jedu industrijski preraenu hranu, naprosto zaboravih normalno vakati 1 . Kod nekih se eljust toliko suzila pa i kad povade umnjake, jo uvijek moraju nositi ortodontski aparat, kako im zubi ne bi rasli jedni preko drugih 2 . Nekima su eljusni miii ve toliko oslabjeli te nisu vie u stanju dobro provakati tvra vlakna. esto sam od svoga zubara sluala kako bih trebala biti obazrivija prema svojim zubima; kako tvrdo voe ne bih trebala gristi, nego da mrkve i jabuke radije naribam. A osim ovih, po zdravlje pogubnih stanja, mnogi ljudi imaju i usta puna plomba i mostova ili su ak krezu bi. Zbog ovakvih i slinih smetnji, vakanjem usitniti zelenje do potrebne konzistencije postalo je ljudima gotovo nemogue. S toga sam razloga ja odluila svoje zvakanje zelenja prepustiti mikseru Vita-MixaI. Prvo sam izmiksala glavicu kelja s vodom.
alelim objasniti da Vita-Mix nije obian mikser poput onih koje moete nai u svakoj prodavao nici. Zovu ga i visokobrzinski miksem jer ima brzinu i do 4000 m/sek! To znai da njegovi noevi uope ne moraju biti otri, m o g u biti obini tupi komadi metala, a da ipak moe pretvoriti u teku inu ak i neto tako tvrdo kao to je komad drva. Kako bi to m o g a o postii, Vita-Mix ima motor od 2 ks. Svaki obian misker m o g a o bi mljeti tvrde celulozne sastojke bilja samo d o k su mu noevi otri, a njima se ve i nakon par banana motor pregrije. Prije jedanaest godina, nakon Sto mi je pregorjelo nekoliko miksera, na nekom seoskom sajmu napokon sam kupila Vita-Mix. Jo ga imam i radi kao nov.31

30

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Poglavlje

3.

ODA

ZELENOM

KAASTOM

SOKU

Mislila sam ovako: Jednostavno u zatvoriti oi, zaepiti nos i popiti. Ali kad sam digla poklopac istog sam ga trenutka i spustila, jer mi se od jaka vonja na zelenu penicu odmah smuilo. Ta tamnozelena, gotovo crna smjesa bila je apsolutno nejestiva. Napregnuvi malo mozak, dodala sam u to nekoliko banana i sve izmiksala. I u tom je trenutku poela arolija! Po lako sam, sa stanovitom strepnjom, podigla poklopac i pomirisala i, na moje najvee iznenaenje, svjetlozeleni je pripravak mirisao veoma ugodno. Oprezno sam malo otpila i oduevila se. B i o je vie nego ukusan! Nije bio ni odve sladak, ni odve trpak; nikada u ivotu nisam neto slino okusila, a moglo se opisati j e d n o m rijeju - svjezina. U sljedea etiri sata popila sam cijelu koliinu dobivenu od j e d n e glavice kelja, etiri banane i litre vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam si jo. Bila sam uasno ponosna na sebe kad sam shvatila da sam, prvi put u ivotu, pojela ak dvije glavice kelja u j e d n o m danu. Osim toga, pojela sam ih bez kapi ulja i bez soli! A pritom sam jo i uivala. eludac mi je bio miran, a ja sam bila presretna to sam postigla svoj cilj. Rjeenje moje dileme oko zelenja bilo je neoekivano jedno stavno. Da bi se uivalo u ovako pripremljenom zelenju bilo je potrebno doista malo vremena pa sam, naravno, i sljedeih dana nastavila eksperimentirati s voem i zelenjem. Moram, meutim, priznati da ovo izmiksano zelnje za mene nije bila novost. Prije jedanaest godina, na predavanjima koja smo moja obitelj i ja pohaali u Kreativnom zdravstvenom institutu ( C H I ) u Michiganu, upoznali smo se s izuzetno ljekovitim svojstvima krepke juhe od izmiksane prokulice, klica, avokada i jabuke. Ovu juhu izmislila je dr. Ann Wigmore koja je, prva u dva desetom stoljeu, poela promicati Zivot na 'ivoj' hrani. 3 2 Premda su nam stalno ponavljali kako je krepka juha izuzetno zdrava, veina gostiju na Institutu nije, zbog njezina odvratna
a2Dr. Ann Wigmore, doktor bogoslovlja, (1909.-1993.), humanstica, prosvjetna radnica i spi- . sateljica. Dr. A n n Wigmor osmislila je i promicala "ivot na 'ivoj'hrani". 32

okusa, bila u stanju progutati vie od nekoliko lica te krepke juhe. Ja sam bila oduevljena sluajui mnoge ljude koji su, na teme lju vlastita iskustva, mogli posvjedoiti o ljekovitosti krepke juhe. Kad sam se vratila kui oajniki sam se bacila na eksperimenti ranje s krepkom juhom, pokuavajui joj popraviti okus, jer sam eljela da i moja obitelj ima koristi od njezina blagotvornog dje lovanja. Moj posljednji pokuaj da popravim krepku juhu zavrio je jednoga dana kad sam ula Valju kako vie Sergeju u stranjem dvoritu: Bjei! Mama opet priprema onu zelenu bljuzgu! Unato svim dokazima o ljekovitim svojstvima krepke juhe, usta novila sam, na alost, da se ni mnogi drugi, kojima je zbilja bila potrebna i koji su je eljeli jesti, nisu mogli natjerati da je redovno konzumiraju. Nevjerojatno mi je da sam ipak, jedanaest godina nakon svog prvog susreta s krepkom juhom, kad sam na nju ve bila posve zaboravila, sama opet nadola na istu ideju o miksanju zelenja, premda sam krenula iz posve drugog smjera. Kad sam poela piti svoj zeleni kaasti sok nisam to nikome spominjala jer nisam oe kivala neki poseban uinak. Budui da u to vrijeme nisam imala veih zdravstvenih potekoa cilj mi nije bio da postignem neke dramatine promjene. Jednostavno nisam eljela prerano osta rjeli. Meutim, otprilike mjesec dana nakon to sam poela piti zeleni kaasti sok, dva madea i jedna bradavica, koje sam imala od djetinjstva, jednostavno su se osuili i otpali. Imala sam ener gije kao nikada prije, pa sam odluila to svoje iskustvo podijeliti s obitelji i prijateljima. Nokti su mi postali vri, vid otriji, a u ustima sam imala divan okus, ak i ujutro pri buenju (prekrasan osjeaj koji me je podsjetio na mladost). Moj se san napokon ostvario! Svaki sam dan uivala u velikim koliinama zelenja. Osjeala sam se lakom, a imala sam i sve vie energije. Ukus mi se poeo mijenjati. Otkrila sam da mi je or ganizam toliko eljan zelenja te sam se nekoliko tjedana hranila

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko i Poglavlje 3. / ODA Z E L E N O M KAASTOM SOKU

gotovo iskljuivo zelenim kaastim sokovima. Obino voe i po vre postali su mi mnogo privlaniji, a moja potreba za masnom hranom drastino se smanjila. Vie nisam upotrebljavala sol, ah ni morske alge. Jednom u Kaliforniji, dok smo suprug i ja etali nekom stazicom obraslom u travu, meni su, pri pogledu na tamnozelene, sone stabljike divljeg sljeza, kojega je uz stazu bilo u izobilju, odjednom poele ii sline. Osjetila sam neodoljivu elju da ih uberem i poje dem. Opisala sam taj svoj osjeaj Igoru koji je pozorno odsluao, ali se nije osobito uzbudio. Ve je bio uoio da se ja u posljednje vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremim golemu salatu od sitno nasjeckana povra, velikog avokada, morske soli, puno crvenoga luka i maslinovog ulja, nasjeckala bih glavicu salate i rajicu, nakapala malo limunova soka, bacala bih se na to s ve likim uitkom i, prevrui oima, zadovoljno mljackala. Nimalo mi nije nedostajala nekadanja hrana: bila sam posve zadovoljna to se hranim ovako jednostavno. Sada sam bila sigurna da svoj organizam moemo nauiti da osjea neodoljivu potrebu za zelenjem! Zaudilo me je, meutim, neto drugo. Prije bih, kad sam bila umorna, osjeala neodoljivu elju za nezdravom hranom. Kad bismo, primjerice, bih na putu i proveli no u avionu ili bismo cijelu no vozili, osjeala sam stranu elju za tekom sirovom hranom, pa ak i za nekom pravom, ruskom kuhanom hranom iz svog djetinjstva, koju nisam okusila vie od deset godina. Ovim se napadima neodoljive elje naprosto nisam mogla oduprijeti i redovito bih si pripremila neku kalorinu sirovu hranu kao to su sir od sjemenki s krekerima ih bih se najela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. Od mnogih sam ula da su imali slina iskustva. Slino je bilo i kad bih se kasno vratila iz ureda, esto i poslije 22 sata, te sam, sretna to teme s posla mogu zamijeniti nekim lakim temama, provodila veer itajui ih gledajui ka kvu zgodnu video-snimkui Ako sam si pritom dopustila da zgra-

bim jabuku ili aku oraastih plodova, nastavila bih grickati u beskraj i ne bih uope osjetila nikakvo zadovoljstvo. ak i ako bih se, uz silan napor volje, uspjela suzdrati od hrane, cijelo bi me vrijeme muio osjeaj nezadovoljstva a misli su mi se stalno vraale na hranu. Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odmah sam zamijetila da se ta neodoljiva elja za hranom izgubila. To je bio trenutak kad je suprug doista uoio promjenu u mome ponaanju. Nave er, nakon naporna radnoga dana, on bi i dalje osjeao potre bu da neto pojede dok sam ja bila oputena i zadovoljna time to itam knjigu ili naprosto razgovaram. Kad je Igor vidio da sam ja naveer mirna i zadovoljna i da mi se zdravstveno stanje zamjetno poboljalo, i sam je poeo piti zelene kasaste sokove. Poeo je tako to bi me zamolio za alicu tog neeg zelenog kad bih ga sebi pripremala. Ubrzo smo, kako Igor tako i ja, mogli rei da se doista osjeamo pomlaeni. Nismo vie osjeali neodoljivu elju za tekom hra nom. Nakon samo dva mjeseca pijenja kaastih sokova Igorovi su brkovi i brada poeli tamnjeti, to mu je vratilo mladenaki izgled iz vremena naeg prvog susreta. Igor je bio tako oduevljen svojim izgledom da je ubrzo postao prvak zelene kaice u naoj obitelji. Ustajao je rano i svaki dan pripremao oko dvanaest litara zelenog kaastog soka: etiri za mene, etiri za sebe i po dvije za Sergeja i Valju. Djeca su ovaj ukusan zeleni napitak s uitkom ukljuila u svoju dnevnu pre hranu, premda su oboje ve bih posve zdravi. Ubrzo su otkri li j o neke prednosti pijenja zelenog kaastog soka: osjeali su manju potrebu za snom, probava im se poboljala, nokti ovrsnuli i, to je najvanije, poboljalo im se stanje zuba i zubnoga mesa. Otada vie nisam mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaa stih sokova, oni su postali temeljem mog reima prehrane. Osim kaastih sokova jela sam i krekere od preanih lanenih sjemen-

34

35

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlje 3- / ODA Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

ki, salate, voe, a povremeno, i sjemenke ili oraaste plodove. Kako bih u svakom trenutku mogla pripremiti svjei kaasti sok, kupila sam jo jedan mikser Vita-Mix za ured. Kad god bi mi u ured doli prijatelji ili stranke, kraj mog su kompjutera mogli vi djeti veliku alicu punu zelene tekuine. Uvijek bih im ponudila da kuaju neko moje novo otkrie. Na moje najvee zadovoljstvo, svima se to svialo, bez obzira na njihove razliite prehrambene navike. Svialo se ak i naem potaru. Nadahnuta takvim toplim prijemom napisala sam lanak o svom novom iskustvu i poslala ga na sve e-mail adrese iz svog adresara. Odaziv je bio velik i na moju su adresu, gotovo odmah, poela pristizati zainteresirana pitanja mojih mnogobrojnih prijatelja, bivih studenata i klijenata. Ubrzo je broj ljudi koji piju zelene ka aste sokove narastao do pravog zelenog vaia, a on svakim da nom sve bre raste. Oslanjajui se na vlastita istraivanja, usudila bih se ustvrditi da hranjivi sastojci u zelenim kaastim sokovima mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma. Ovdje u navesti samo deset od mnogobrojnih prednosti zelenog kaastog soka.

4. Zeleni su kaasti sokovi neobino ukusna hrana, primjere na svakoj ivotnoj dobi. Premda u njima voni okus prevladava, zelenje daje ravnoteu slatkom okusu voa i dodaje mu pikantnu notu. ak i ljudi koji su na standardnoj amerikoj prehrani ui vaju u okusu zelenih kaastih sokova. Obino su jako iznenaeni to neto tako zeleno moe biti toliko ukusno. 5. Zeleni su kaasti sokovi bogati klorofilom. Molekula klorofila veoma je slina molekuli ljudske krvi. Prema uenju dr. Ann VVigmore, uzimanje klorofila putem zelenih kaastih sokova ravno je primanju transfuzije zdrave krvi: Mnogi ljudi ne jedu dovoljno zelenja, ak ni oni koji su na reimu sirove prehrane. Ako dnevno popijete dvije do tri alice zelenog kaastog soka va e organizam dobiti dovoljno zelenja da se prehrani, a svi e vrije dni hranjivi sastojci biti dobro apsorbirani i asimilirani. 6. Priprema zelenih kaastih sokova jednostavna je i nakon nje nema puno ienja. Po tome se ona razlikuje od pripreme rijetkog soka od zelenja koja zahtijeva puno vremena i nakon koje ostaje mnogo otpada, to cijelu stvar dodatno poskupljuje. Mnogi ljudi prestanu redovno piti rijetki sok od zelenja upravo iz tih razloga. Za pripremu jedne alice zelenog kaastog soka treba manje od pet minuta, ukljuivi i ienje. 7. Zelene kaaste sokove vole djeca svih uzrasta, ak i ona najmanja, od est mjeseci navie. Naravno, treba paziti i postu pno poveavati udio kaastih sokova u djejoj prehrani kako bi se organizam dojeneta ili djeteta naviknuo na visok postotak hra njivih tvari u tekuem obliku. 8. Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kaastih sokova uveli ke ete smanjiti dnevni unos masnoa i soli u organizam. 9. Redovitim pijenjem zelenih kaastih sokova razvit ete na viku da jedete zelenje. Nakon to se nekoliko tjedana hrani zele nim kaastim sokovima, veina ljudi poinje osjeati potrebu za zelenjem i u njemu sve vie uiva. Mnogim ljudima, a djeci osobi to, pojesti dovoljno zelenja u hrani predstavlja velik problem.

PREDNOSTI ZELENIH KAASTIH SOKOVA

1. Zeleni su kaasti sokovi veoma hranjivi. Moja je preporuka da se zapone sa 6 0 % zrelog, organski uzgojenog voa pomije anog sa 4 0 % organski uzgojenog zelenja, te da se udio zelenja postupno poveava dok se ne postigne omjer 6 0 % prema 4 0 % u korist zelenja. 2. Zeleni su kaasti sokovi lako probavljivi. Usitnjavanjem ze lenja i voa u mikseru razbijaju se opne biljnih stanica, to naem organizmu olakava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka. Probava zelenih kaastih sokova doslovce poinje ve u ustima. 3. Zeleni su kaasti sokovi, za razliku od bistrih, kompletna hrana, budui da jo uvijek sadre celulozna vlakna. Celulozna vlakna potiu probavu u probavnom traktu.

36

37

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victorla Boutenko

10. Premda su uvijek najbolji svjei, zeleni se kaasti sokovi na niskoj temperaturi mogu drati i do tri dana, to vam moe dobro doi ako ste na poslu ili na putu. U etvrtom dijelu ove knjige nai ete neke recepte za pripre mu zelenih kaastih sokova. Ponite piti zelene kaaste sokove i s uitkom otkrijte mnogobrojne prednosti ovog ukusnog i hranji vog dodatka vaem jelovniku. Jo mnogo zanimljivih podataka o zelenim kaastim sokovima moete nai u mojoj drugoj knjizi Zeleno za zdravlje (TELEdisk, 2007).

Poglavlje 4.
SUVREMENA ZNANOST ISTRAUJE NE KUHANJE
Sve istine lako je pojmiti kad ih ovjek otkrije; s a m o ih treba otkriti.

-Galileo Galilei
Igor i ja esto raspravljamo o nedvojbenim prednostima dijete na bazi sirove hrane i uvijek se pitamo zato se o njoj tako malo zna. Nakon to smo sate i dane proveli po bolnicama, shvatih smo da i mnogi drugi pate od bolesti slinih naima. Njih bismo eljeli upoznati sa spoznajama do kojih smo doli. Budui da se profesionalno bavim prosvjetnim radom i da dubo ko suosjeam s onima koji imaju zdravstvenih problema, poela sam drati teajeve na kojima sam polaznicima pokuala prenijeti iskustva svoje obitelji s dijetom na bazi sirove hrane. Bilo je mno go zainteresiranih koji su pokuali prijei na ovaj nain prehrane. Ali mnoge je polaznike zabrinjavalo to to teorija o sirovoj hra ni nije znanstveno bolje utemeljena. Proitala sam sve knjige o ovom reimu prehrane koje sam mogla pronai, posjetila veinu postojeih centara za sirovu hranu u Sjevernoj Americi i pohaala teajeve o sirovoj i ivoj hrani kad god je to bilo mogue. Za tea jeve koje sam drala bili su mi potrebni svi znanstveni podaci do kojih se moglo doi. Meutim, tih davnih 1990-tih znanstvenih podataka o prednostima sirove hrane bilo je veoma malo. Oni do kojih se moglo doi temeljili su se uglavnom na neprovjerenim priama i osobnim opaanjima. Na svojim sam teajevima poku

38

do

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victorla Boutenko

Poglavlje 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

avala objasniti teoriju na kojoj se osniva reim sirove prehrane, sluei se logikom, zdravim razumom i pozitivnim primjerima. Svjesna injenice da milijuni ljudi pate od istih bolesti od kojih je bolovala i moja obitelj, bila sam visoko motivirana da i druge po duim o prednostima sirove hrane. Polaznike svojih teajeva po kuavala sam nagovoriti da barem nakratko pokuaju s dijetom na bazi sirove hrane kako bi i sami osjetih njezino blagotvorno djelovanje. D o k je jednima ovakav pristup bio prihvatljiv, drugi su oekivali da za to dobiju i znanstvenu potvrdu. Znanstvena istraivanja o sirovoj prehrani, koja se danas provo de posvuda u svijetu, imaju dva glavna polazita. Prvo je otkrie brojnih hranjivih tvari koje se nalaze jedino u vou, povru, zelenju, oraastim plodovima i sjemenkama. Drugo je znanstveno potvreno otkrie o tetnom djelovanju termike obrade na hra nu. Po mome je miljenju osobito vano upravo otkrie novih ko risnih elemenata u svjeim poljoprivrednim proizvodima. Jedan je takav primjer i falkarinol, otkriven u sirovoj mrkvi. U prote klom desetljeu znanstvenici su uoili da svjea, sirova mrkva moda pomae u zaustavljanju irenja nekih vrsta raka. Premda kod nekih pacijenata oboljelih od raka, kojima su lijenici prepi sali vitamin A ili beta-karoten, nije zamijeeno nikakvo znaaj nije poboljanje. Godine 2003. danski su znanstvenici napokon uspjeli iz mrkve izolirati falkarinol. Otkrili su takoer da se razi na falkarinola ve pri najmanjem zagrijavanju mrkve, dakle i pri blaniranju, smanjuje na polovicu . Drugi takav vaan hranjivi sastojak, resveratrol, mogao bi znatno produiti ljudski vijek, jer bi se njime mogle sprijeiti ili lijeiti mnoge bolesti vezane uz starenje. Resveratrol se nalazi u grou, liu vinove loze, crvenom vinu i maslinovom ulju, kao i u nekom drugom povru. Znanstvenici su otkrili da molekule resveratrola aktiviraju skupine enzima odgovorne za ivotni vijek brojnih i vih organizama, ukljuujui i ljudski.
1

Jo jedna vrsta hranjivih sastojaka korisnih za ljudsko zdravlje su tzv. fitokemikalije koje potiu rad imunosnog sustava, unitavaju tetne bakterije i viruse, ublaavaju upalne procese, te pomau u lijeenju i prevenciji raka, kardiovaskularnih bolesti i svih dru gih oboljenja koja ugroavaju zdravlje i fiziki opstanak jedinke. Procjenjuje se da je do sada identificirano najmanje pet tisua fltokemikalija, ah velik ih je postotak i dalje nepoznat. Mnoge od tih fitokemikalija vou i povru daju boju. Na primjer, lutein daje utu boju kukuruzu. Od likopena je rajica crvena. Karoten daje naranastu boju mrkvi. Antocijanin je odgovoran za plavu boju borovnice, i.t.d.. Mnogim znanstvenim studijama potvreno je da fitokemikalije iz svjeeg voa i povra mogu znatno smanjiti opasnost od raka 2 . Ovi novi znanstveni podaci jasno pokazuju prednost sirove, veganske prehrane. U medicinskim asopisima i na internetu sada se mogu nai brojne znanstvene studije u kojima se dokazuje kodljivost kuhane hrane, osobito ako se namirnice pripremaju na visokim temperaturama. Odabrala sam nekoliko zakljuaka iz razliitih znanstvenih studija provedenih na uglednim sveuili tima. Laboratorijskom analizom sastojaka kuhanog ili industrijski obraenog mesa i ribe ... nedvojbeno je dokazano da su heterociklini amini (HCA) i policiklini aromatini ugljikohidrati (PAH) koji nastaju termikom obradom mutageni i karcinogeni 3 . Do stvaranja akrilamida dolazi kad se namirnice bogate krobom izloe visokim temperaturama, dok se u nekuhanoj hrani njegova nazonost ne moe otkriti. Akrilamid je 'ljudski karcinogen ... Analize su pokazale da je akrilamid prisutan u zabrinjavajue velikom broju ivenih namirnica, od kojih se mnoge smatraju osnovnom hranom kao to su, primjerice, ips, pomfrit, peeni

41

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko P o g l a v l j e 4. ! / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

krumpir, keksi, kruh i mjeavine itnih pahuljica. Akrilamid u hrani globalni je problem koji zahtjeva meunarodnu akciju . Od jedanaest znanstvenih studija o sirovom i kuhanom povru njih devet pokazuju statistiki znaajan, obrnuto proporciona lan odnos obolijevanja od (raznih vrsta) raka i zastupljenosti sirovog povra u prehrani... Mogui mehanizmi kojima ter mika obrada utjee na taj odnos unosa povra i rizika od raka ukljuuju i sprjeavanje asimilacije nekih hranjivih tvari, unite nje enzima probave kao i promjene u strukturi i probavljivosti same hrane 5 . Zagrijavanjem, kod masti dolazi do mjerljivih promjena njiho vih kemijskih i fizikih svojstava. Visoke temperature koriste se u industrijskoj preradi hrane, kao to je sluaj pri hidrogenizaciji ulja ih prenju kod pripreme gotovih obroka. Kod laboratorijskih ivotinja ... davanje koncentrata iz termiki oksidiranih masti uzrokovalo je oteenje stanica srca, jetara i bubrega 6 . Izlaganje mesa visokim temperaturama i na due vrijeme uzrokuje pojavu heterociklinih amina i drugih mutagena. Za te se mutagene spojeve pretpostavlja da poveavaju rizik od raka debelog crijeva. Redovito unoenje mutagena iz mesa pripre mljena na visokim temperaturama moglo bi se povezati s visokim rizikom od distalnog adenoma debelog crijeva . U pregledu znanstvene literature o odnosu izmeu konzumira nja povra i voa i rizika od raka, saeti su rezultati 206 znan stvenih istraivanja s podruja humane i 22 s podruja animalne epidemiologije. Dokazi o preventivnom djelovanju voa i povra, koje se postie njihovom redovnom konzumacijom, podudaraju se na oba podruja kada je rije o raku eluca, jednjaka, plua, usne upljine i grla, stjenke maternice, guterae i debelog crijeva.
7 4

Tip povra koje se najee spominje kao zatita od raka jest sirovo povre. ... Tvari prisutne u povru i vou koje bi mogle pomoi u zatiti od raka, kao i mehanizam njihova djelovanja, ovdje su takoer kratko obuhvaene; spominju se: ditioltioni, izotiocijanati, indol-3-karbinol, spojevi iz enjaka, izoflavoni, inhibitori protaza, saponini, ntosteroli, inozitol-heksafosfat, vitamin C, D-limonen, lutein, folna kiselina, beta-karoten, likopen, selen, vitamin E, tlavonoidi, dijetna vlakna. Raspravlja se i o unosu voa i povra koji se u Sjedinjenim Dravama svodi u prosjeku na 3,4 obroka dnevno, kao i o moguem uinku poveana dnevnog unos voa i povra na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, mo danog udara, pretilosti, hernija i one mrene. Dijetetiarima se savjetuje da osobama koje trae njihovu p o m o svakako pre porue povean dnevni unos voa i povra 8 . Ankete o prehrambenim navikama, provedene u Sjedinjenim Dravama, pokazuju da manje od 12% Amerikanaca, kako djece tako i odraslih, dostiu preporuenu dnevnu dozu vitamina C. Ispostavilo se da je takav nain prehrane jedan od vanih suuzronika zakreenja plua ... i astme ... (Nova) istraivanja trebala bi biti usmjerena na podjednako izazovna strateka pitanja, odno sno, na pronalaenje djelotvornih metoda kojima bi se ljude uvjerilo da poveaju udio svjeeg voa i povra u svojoj pre hrani . Skupina znanstvenika provela je istraivanje na 3718 ispitanika starijih od 65 godina u sklopu projekta 'Zdravlje i starenje' (Chicago Health and Ageing Project), provedenog u Chicagu. Mje renjem mentalnih sposobnosti na kraju estogodinjeg praenja ispostavilo se da su stariji ljudi, koji su dnevno jeli vie od dva obroka povra, oko pet godina mentalno mlai od svojih vrnja ka koji su jeli malo povra, ili ga uope nisu jeli. Pri emu se ze9

42

43

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

I
Poglavlje 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

ljasto povre poput pinata, kelja i ratike pokazalo najdjelotvor nijim . Osim akrilamida, HCA, PHA i drugih mutagena i karcinogena, znanstvenici su u svakodnevnoj hrani otkrili jo jednu veliku skupinu posebno tetnih tvari koje nastaju pri zagrijavanja. U procesu kuhanja glukoza se vee uz proteine, pri emu se stvara ju neprirodno zgusnuti kompleksi, poznati kao krajnji produkti uznapredovale glikoksidacije ih AGE {Advanced Glycoxidation End Products). Ti su kemijski procesi poznati i kao Mallardove reakcije. AGE ima patoloku strukturu u kojoj su eeri i aminokiseline meusobno vrsto povezani u nerazgradiv spoj. Dri se da nijedna druga molekula nema tako pokretljivu strukturu i tako veliku sposobnost toksinog djelovanje na proteine kao AGE. Novija istraivanja na ljudima potvrdila su da se oko 10% od AGE-a, koji se unesu hranom, u organizmu apsorbira 11 . Zbog AGE dolazi do kemijske reakcije poprenog povezivanja la naca atoma u krvnim ilama, sranom miiu i u onim leama, to dovodi do progresivnog gubitka elastinosti tkiva. Svi miii u tijelu, ukljuujui i srani, gube svoju elastinost. Stvaranje AGE i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om ne-enzimski su procesi i nisu reverzibilni, jer na njih enzimi, koji su sposobni razbiti druge proteinske veze, ne djeluju. Molekule AGE-a ra zaraju normalnu proteinsku strukturu, koe fizioloku funkciju proteina i uzrokuju ireverzibilna oteenja vitalnih organa. AGE izaziva upalne procese, osobito kod dijabetesa ili kod neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, a uzrokuje i otkazivanje bubrega 12 . Kardiovaskularne smetnje izazvane AGE-om ukljuuju arteriosklerozu, visoki tlak, modani i srani udar, te smanjenu elasti nost tetiva i ligamenata. Kod dijabetiara uoena je znatno vea koliina AGE-a, koji se u organizmu stvaraju zahvaljujui visokoj razini eera u krvi. To je razlog to se arterioskleroza, visoki tlak, modani udar i srani zastoj esto pojavljuju kao komplikacije
10

kod dijabetesa. Za dijabetes kau i da je, zapravo, samo oblik ubr zanog procesa starenja . Moda ete se iznenaditi ako vam kaem kako se veina nas s AGE-om susree svakodnevno. AGE je odgovoran za boju, okus i strukturu kuhane hrane; od njega hrana postaje tvra i gubi svoju prirodnu boju; od njega, primjerice, peena purica postaje zlatnosmea, a prepreni kruh potamni. AGE se, kao utosmei pigment pojavljuje u onoj lei kod nekih ljudi. Zahvaljujui na kupljanju AGE-a, kristalii u onoj lei postupno dobivaju utosmeu boju 1 4 . Znatnija aloimulacija AGE-a moe se pojaviti i u vidu jetrenih, odnosno starakih pjega, koje se uglavnom javljaju na dijelovima koe to su izloeni suncu, a povezuju se s proce som starenja 15 . Postoji izravna povezanost izmeu unosa AGE-a putem hrane i ubrzanog procesa starenja. to vie AGE-a apsorbiramo iz hrane to emo vie nakoditi svom zdravlju. Na Odjelu za eksperimen talni dijabetes i starenje pri Katedri za gerontologiju na Medi cinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku analizirano je pre ko 250 raznih namirnica s namjerom da se utvrdi njihov sadraj AGE-a. Utvreno je tako da je koliina AGE-a prisutna u svim kategorijama namirnica izravno povezana s temperaturom kuha nja, duinom kuhanja i prisutnou vlage. Pri peenju na aru i prenju utvren je najvei porast razine AGE-a, dok je pri kuha nju ta razina bila najnia. Kao to ete vidjeti u Tabeli 1, koliina AGE-a u veini svjeih namirnica relativno je mala. Goleme koli ine AGE-a stvaraju se pri visokim temperaturama. Rezultati ovih ispitivanja pokazuju da kuhana jela mogu biti zna ajan izvor AGE-a koji za nas predstavljaju stalan faktor rizika budui da mogu izazvati kardiovaskularne smetnje, oteenje bu brega i druga oboljenja 16 . Izvorni dokument s rezultatima istrai vanja veoma je opiran i sadri podatke o svojstvima 250 razliitih namirnica, pripremljenih na nekoliko raznih naina. Ovdje sam, ilustracije radi, izabrala po nekoliko namirnica iz svake skupine:
13

44

45

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlja 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

TABELA 1. Sadraj molekula krajnjih proizvoda uznapredovale glikoksidacije (AGE) u odabranim namirnicama Naziv namirnice Porcija (g/ml) Jabuka, sirova Jabuka, peena Banana Cantaloupe Rajica, sirova Sok od narane, svjee iscijeen Sok od narane, u tetrapaku Avokado Maslac Mazivi sir, Philadelphia Maslac od kikirikija, rafiniran Majoneza Hrenovka goveda, kuhana 7 min Hrenovka goveda, na rotilju 5 min. Pilea prsa bez koe, sirova Pilea prsa bez koe, kuhana 1 sat Pilea prsa bez koe, prena 8 min. Pastrva, sirova Pastrva, prena 25 min. Sir Parmezan, nariban Tom, sirov Tofu, pirjan 100 100 100 100 100 250 250 30 5 30 30 5 90 90 90 90 90 90 90 15 90 90 AGE/porcija (kU/po porciji}* 13 45 9 20 23 1 14 473 1324 3265 2255 470 6736 10243 692 1011 6651 705 1924 2535 709 3447 Penino slatko vrhnje, instant Tijesto, kuhano 8 min. Tijesto, kuhano 12 min. Tijesto sa sirom, zapeeno Krumpir, bijeli kuhan 25 min. Krumpir, bijeli pren kod kue Krumpir,bijeli pren u restoranu brze hrane Chips, industrijske proizvodnje okoladni kolaii, industrijski Jemeni kolai s groicama Krekeri sa sirom Napitak od kakaa, tetrapak Mlijeko, punomasno Milijeko, nemasno Mlijeko, nemasno, mikrovalka 1 min. Mlijeko, nemasno, mikrovalka 2 min. Mlijeko, nemasno, mikrovalka 3 min. Zamjena za majino mlijeko, dojenad Majino mlijeko, svjee Pizza, tanko tijesto Topli sendvi sa sirom Naziv namirnice Porcija (g/ml) 175 100 100 100 100 100 100 30 30 30 30 250 250 250 250 250 250 30 30 100 100 AGE/porcija (kU/po porciji)* 189 112 245 4047 17 694 1522 865 505 411 549 656 12 1 5 19 86 146 2 6825 4333

46

47

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Goutenko

/ Poglavljie 4. / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E NE - K U H A N J E

Ova vrijedna znanstvena studija pokazuje razornu mo kuhanja, osobito na visokim temperaturama, te kako ona, sa svakom do datnom minutom zagrijavanja, drastino raste. Kuhanjem na vi sokim temperaturama u naoj se hrani stvara znaajna koliina AGE-a, tetnih tvari koje ubrzavaju starenje i od kojih se moemo razboljeti. Znanstvenici koji prouavaju AGE u svojim studijama navode da je stvaranje AGE-a i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om u normalnim uvjetima ireverzibilan proces. Meutim, na temelju vlastitih iskustava i promatranja, ja vjerujem da se AGE i popreni spojevi atoma nastali njegovim djelovanjem ipak dadu - barem djelomice - razgraditi, tako da se u prehrani povea omjer svjeeg voa i povra i istodobno smanji unos masti. Oso bno poznajem ljude kojima su se jetrene pjege znatno smanjile nakon to su nekoliko mjeseci jeli preteito sirovu hranu. Jedno drugo istraivanje pokazalo je da se, skratimo li vrijeme i snizimo temperaturu kuhanja hrane koju pacijenti uzimaju, moe znatno smanjiti koliina AGE u krvi i tako usporiti napredovanje arterioskleroze, dijabetesa i bubrenih bolesti 1 7 . Pretpostavljam da e za mnoge moje itateljice i itatelje sve ove izriito negativne injenice o posljedicama kuhanja hrane biti pravo iznenaenje, moda ak i ok. Doista, kako je mogue da jedna tako opeprihvaena navika kao to je kuhanje hrane bude toliko kodljiva? to se u stvari dogaa s naom hranom kada je kuhamo, parimo ili peemo? Vano je shvatiti da proces pripreme hrane, bilo da peemo finu pitu od jabuka ili da samo nekoliko minuta kuhamo jaje, uklju uje izlaganje namirnica temperaturi. Iz kemije znamo da pri djelovanju topline na materiju dolazi do endotermikih kemijskih reakcija. Sve kemijske reakcije ukljuuju stvaranje ili razbijanje atomskih veza. To znai da u procesu kuhanja molekule u 'na mirnici dobivaju ili gube atome i time poprimaju posve druga svojstva, postaju druge molekule. Primjerice, svjei yam bogat je

vitaminima A, C, E, K i B/6/, kao i kalcijem, fosforom, natrijem, magnezijem, te proteinima i ugljikohidratima. Ti su hranjivi sastojci neobino korisni za ljudski organizam. Kako kuhanje utjee na hranjive sastojke u yamu7. Prema dr. Gabrielu Cousensu 1 8 , 5 0 % proteina kuhanjem postaje neiskoristivo, kuhanjem se unitava 60-70% vitamina te dramatino smanjuje koliina ostalih, za zdravlje korisnih, hranjivih sastojaka. Na mje stu unitenih hranjivih sastojaka najee emo nai akrilamid, AGE i druge sastojke koji mogu uzrokovati razliita degenerativna oboljenja. Znanstvenike diljem svijeta zabrinula su ova najnovija otkria o kuhanju namirnica. Godine 2003. prof. Vincenzo Fogliano iz Ita lije predloio je da se na europskoj razini pokrene istraivanje o utjecaju to ga kuhanje namirnica moe imati na ljudsko zdravlje. Dvadeset sedam europskih zemalja potpisalo je taj sporazum pod radnim naslovom: Termiki obraena hrana: mogue posljedice po zdravlje19. Zemlje sudionice uplatile su trideset milijuna eura u zakladu za ovo istraivanje, koje se sada paralelno provodi na brojnim europskim sveuilitima.

48

49

P o g l a v l j e 5. / STO JE TO I V O T ?

dobiti iz badema u kojemu nema ivota ih iz onoga ija je svaka stanica ispunjena ivotom? Svatko od nas je iv. Svi mislimo da o ivotu znamo sve. Ipak, zna mo li mi stoje ivot zapravo? Ovo je pitanje vie nego sloeno - na njega, u stvari, nema odgovora. Upravo tako, do dana dananjega,

Poglavlje 5. TO JE TO IVOT?
Gdje ima ljubavi ima i ivota.

univerzalna definicija ivdta nije postavljena. Veina znanstve nika uglavnom prihvaa da je ivot karakteristino stanje orga nizama koji pokazuju sljedea zajednika svojstva: - graeni su od stanica; - glavni su im sastojci ugljik i voda, u sloenim spojevima;

- Mahatma Gandhi
Koji je najvaniji sastojak ljudske prehrane? Jesu li to proteini? Ugljikohidrati? Masti? Vitamini? Minerali? Sve su ove kompo nente bitne, ah ja smatram kako je najvaniji sastojak ljudske pre hrane ivot Unosimo li kuhanjem namirnica vie ivota u svoju obroke? Naalost, upravo suprotno: kuhanjem nepovratno uni tavamo ivot u naoj hrani. Za ilustraciju emo uzeti dvije sjemenke badema. Jedna je sje menka sirova, druga preprena. Na prvi pogled one se ne razli kuju i mnogi e nutricionisti tvrditi kako sadre jednaku koliinu hranjivih sastojaka. Ipak, hajdemo te dvije sjemenke staviti u plo dnu zemlju i priekajmo neko vrijeme. Ona preprena ubrzo e istrunuti, ah sirova bademova sjemenka nee. Mudra, mala sirova kotica uspjet e ostati netaknuta do proljea. Kad voda iz oto pljena snijega otkoi inhibitore, ona e se raspuknuti i bademova e sjemenka poeti rasti i izrast e u veliko, lijepo drvo koje e svake godine raati tisuama novih badema. Iz preprene bade move sjemenke nikada nita nee izrasti. Oigledno, izmeu sirovog i preprenog badema postoji golema razlika. Ta razlika jednako je bitna kao i razlika izmeu ivota i smrti. Zamislite da negdje u svom organizmu trebate jedan to no odreen hranjivi sastojak. Biste li eljeli taj hranjivi sastojak

- imaju metabolizam; - imaju sposobnost rasta; - reagiraju na podraaje; - razmnoavaju se; - imaju sposobnost prilagodbe kroz prirodnu selekciju. Svaka jedinka s gore navedenim svojstvima smatra se ivom 1 . Uvjerena sam da je ova definicija, sa znanstvenoga gledita, tona. Za mene je, meutim, ivot neto mnogo uzbudljivije od jedinke koja reagira na podraaje i ima sposobnost rasta. Evo kakvo je moje osobno poimanje znaenja rijei ivot. Kako znam da sam iva? Ne po tome to se kreem, jer i automobili se kreu, premda nisu ivi. Ne po tome to diem, jer i usisava za prainu takoer die. Ne po tome to se smijeim, u svakoj pro davaonici igraaka nai ete igrake koje se smijee. Smatram da pitanje to je tb ivot? pripada u podruje mistike i da ivot ne podlijee nikakvim znanstvenim mjerilima. Ja svoju ivost spoznajem kroz osjeaje koji dolaze iznutra. Vla stitu prisutnost osjeam u svome tijelu. Ja osjeam da jesam ivot u svome tijelu. Meni je do toga ivota stalo vie nego do samoga moga tijela, jer nee me biti briga za moje tijelo nakon to moj ivot zavri. Ja svoje tijelo cijenim samo dode dok je u njemu moj ivot.

50

51

12

K O R A K A DO

SIROVE HRANE /

Vi eto rta

Boutenko

'

P o g l a v l j e S. / STO JE TO I V O T ?

Sljedee jednostavno pitanje jest: Gdje se u mojem tijelu nalazi ivot? Je li on samo u mojoj glavi, u mojem srcu, u mojim prstima ili samo u onim dijelovima tijela koji se kreu? Osjeam da je i vot posvuda u mojem tijelu, u svakoj od 75 bilijuna mojih siunih stanica. Ja vidim ivot kako izbija iz ljudskog pogleda. Kae se da su oi prozori due. Zato se, doknekoga gledamo u oi, uvijek osjeamo pomalo nelagodno? Ja, recimo, lutku mogu gledati u oi bez imalo nelagode. Ali kad ovjeku pogledam u oi, u meni e se nedvojbe no pokrenuti neki osjeaj, ponekad ak i veoma snaan. Znam da oima mogu mnogo toga osjetiti. Mogu, primjerice, uvijek osjetiti gleda li me neka osoba iz velike udaljenosti, moda s druge strane nogometnog igralita, ih ne gleda. Mnogo sam se puta pitala kako je to mogue? Ta, zjenica ljudskoga oka siuna je poput slova u knjizi. I premda ne mogu itati knjigu s druge strane nogometnog igralita, s apsolutnom sigurnou mogu rei gleda U me neki prija telj s te udaljenosti, zato to u pri susretu naih pogleda osjetiti po vezanost s tom osobom. Svijest da u sebi nosim tako velianstvenu mo koja se zove ivot ispunja me radou i zahvalnou. ivot je u svakoj pojedinoj stanici naega tijela, a moda ak i izvan njega. Jedanput smo moj suprug i ja sudjelovah na nekom specijali ziranom sajmu zdravlja u Kanadi. Ubrzo nakon dolaska otkrili smo tand za naprednu fotografiju gdje ste mogli dobiti fotografiju elektromagnetskog polja cijeloga tijela snimljenu posebnom kame rom. I Igor i ja dah smo si nainiti te snimke. Bili smo zapanjeni otkriem da je na fotografijama naa energija zauzimala mnogo vie prostora od naih fizikih tijela, a izgledala je poput pravilno oblikovana, ovalna oblaka. Nakon to smo proveli dva duga, na porna dana na izlobi, otili smo da nas ponovno snime. Ovaj smo put bih razoarani jer je nas energetski oblak bio mnogo manji i vie nije bio pravilna oblika. Iz tog sam zakljuila da se naa ivotna energija, ovisno o onome to radimo i kako ivimo, neprekidno mijenja.

Iz biologije znamo da siune organele unutar biljnih stanica, zvane mitohondriji, razbijaju molekule ugljikohidrata i eera kako ih pretvaraju u energiju. Te su organele ive i neprekidno zaposlene, ah samo dok je i biljka iva, nipoto nakon to je sku hamo. Zato je hrana, koja u sebi sadri ivot, za ljude od nepro cjenjive koristi. Od mnogih sam ula daje prva promjena koju su kod sebe osjetili, kad su prestali jesti kuhanu hranu, bio dramati an porast energije. Divlje ivotinje nagonski se priklanjaju svjeijoj hrani, hrani sa vie ivota. Koze, zeevi i konji uvijek e, ukoliko mogu birati, izmeu sijena i svjee trave, izabrati travu. U prirodi moemo nai bezbroj stvorenja koja ive iskljuivo od ive hrane. Primje rice, gusjenica sa otoka Maui hrani se iskljuivo ivim puevima. Veina paukova jede iskljuivo ive muhe i sitne kukce i nikada ne bi pojela uginulog insekta. Ako ste ikada imali za kunog lju bimca gutera, znate da bi guteri prije uginuli od gladi nego po jeli mrtvog kukca, ak ni ako je upravo ulovljen. Gepard se hrani iskljuivo svjeim mesom, pojede taman toliko da utai glad. Naravno, postoje i ivotinje kao to su leinari, muhe i drugi strvi nari koji se hrane trulom hranom, ukljuujui i meso. Meutim, ak ni te ivotinje svoju hranu ne kuhaju. One takoer dobivaju ivot iz te hrane, ali na drugi nain - u obliku mikroorganizama. Njihov je organizam prilagoen probavljanju hrane koja trune. Ta stvorenja obino imaju izuzetno visoku koncentraciju elua ne kiseline koja im slui za ubijanje patogenih bakterija. Divlja stvorenja koja jedu svoju prirodnu hranu rijetko obolijeva ju od degenerativnih bolesti. Za razliku od pripitomljenih ivoti nja kod kojih gotovo da moete oekivati da e oboljeti od raka, dijabetesa, artritisa i drugih bolesti tipinih za ljude na standar dnoj amerikoj prehrani. Sve vei broj veterinara tvrdi kako je danas gotova hrana za kune ljubimce glavni uzrok obolijevanja i prerane smrti kod pasa i maaka. U prosincu 1995. godine u bri tanskom je veterinarskom asopisu objavljena znanstvena studija

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

u kojoj se tvrdi da gotova hrana za kune ljubimce slabi imunitet i oteuje jetra, bubrege, srce i ostale organe. Ovo istraivanje, koje je prvi proveo dr. Tom Lonsdale, ponovilo je i Australsko veteri narsko drutvo i dolo do istih rezultata 2 . Dr. Gyorgy Kollath iz Karlove bolnice u Stockholmu predvodio je jedno slino istraivanje na ivotinjama. Kad su rnladim ivoti njama davali kuhanu i industrijski obraenu hranu one su isprva izgledale zdravo. Meutim, kad su iste ivotinje odrasle, poele su starjeti mnogo bre nego to je prirodno, a pokazivale su i sim ptome kroninih degenerativnih bolesti. ivotinje u kontrolnoj skupini, koje su odrasle na sirovoj hrani, starjele su mnogo spo rije i kod njih nisu otkrivene degenerativne promjene. U priro di vidimo da divlje ivotinje jedu iskljuivo sirovu hranu bogatu enzimima i nisu podlone degenerativnim oboljenjima od kojih pate ljudi 3 . Vjerujem kako je dolo vrijeme da napokon prepoznamo najva niji sastojak nae prehrane - ivot - tu nevidljivu, ali neprocjenji vu vrednotu, i njegovu vanost za nae zdravlje. Nae fiziko tijelo posjeduje mudrost koja n a m a , to ga na stanjujemo, nedostaje. Mi mu dajemo posve besmislene naredbe.

Poglavlje 6. VAE TIJELO NIKADA NE GRIJEI

-Henry Miller
Ne bi li bilo sjajno kad bi se va automobil, kad god se pokvari, sam popravio? To vam zacijelo zvui fantastino, ali vae divno tijelo upravo to moe! Kad se poreete, krv ispere prljavtinu i zapeati ranu; koa poinje bre rasti i ve za nekoliko dana vaoj povredi nema ni traga. Progutate li neto otrovno, va e se or ganizam pobrinuti da pomou prolijeva ili povraanja neeljenu tvar to prije izbaci iz sebe. U sluaju povrede nae tijelo tono zna kako e samo sebe najbolje popraviti. Svako ivo bie predano radi na svom preivljavanju, na produ enju vlastita ivota do maksimuma. Svaki e organizam dati sve od sebe kako bi se prilagodio svakoj promjeni u okolini, a sve u svrhu vlastita opstanka. Ovo se udo naziva Zakon o samoodr anju. Taj zakon vrijedi oduvijek i zauvijek e vrijediti. Za njega ima beskrajno mnogo dokaza koji se mogu vidjeti u svakoj vlati trave to se s mukom probija kroz beton, u svakom kuniu koji prema godinjem dobu mijenja boju krzna i u svakom ljudskom biu koje uspjeno preivljava u dananjem svijetu punom uvi jek novih izazova. Uvijek se iznova iznenadim kad shvatim da taj zakon, na razne naine, upravlja ponaanjem svakoga od nas.

55

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje 6. / VASE TIJELO N I K A D A NE G R I J E I

Kad jednom shvatimo o emu taj vaan zakon govori, prestajemo strahovati od toga da bi se nae tijelo, iz nekog tajanstvenog razlo ga, moglo razboljeti te da bi nas ta bolest mogla ubiti. Nae tijelo predano skrbi o naem preivljavanju, ne o naoj smrti. Simpto mi bolesnih stanja, koje organizam sam razvija, kao to su kaalj, kihanje, vruica, bol i visok krvni pritisak, zapravo su nastojanja tijela da preivi. I pravo je udo kad nakon uzimanja lijeka ozdra vimo, jer najvjerojatnije nismo ozdravili od lijeka, nego usprkos njemu. alosti me injenica to tu pogrenu predodbu o lijee nju dijele ak i mnogi pripadnici zdravstvene struke, voljela bih da znanstvenici vie razmiljaju o tome kako da svom organizmu pomognemo da se sam izlijei od bolesti, umjesto da lijeimo nje zine simptome. Uklanjajui simptome bolesti, mi zapravo osujeujemo pametne poteze svoga mudrog tijela. U skladu sa Zakonom o odranju vrsta, nae se tijelo nepreki dno prilagodava promjenama u svojoj okolini, ukljuivi i one tetne kao to su zagaenje, radijacija, buka, nedostatak Suneva svjetla i.t.d.. Po istom se naelu nae tijelo moralo prilagoditi i unosu tetnih sastojaka iz hrane: jednostavno je razvilo nov obra zac ponaanja koji mu omoguuje da se na najbolji mogui na in nosi s novonastalom situacijom. Taj rtovi obrazac ponaanja moe brzo prerasti u naviku, to ne znad da vae natprosjeno inteligentno tijelo osjea neodoljivu potrebu za tetnim tvarima, ve da se jednostavno priviknulo na otro-ve. Meni je zadivljujue, gotovo nevjerojatno, to ljudsko tijelo uspijeva preivjeti uspr drogiranje ili pretrpavanje tetnom kos mnogobrojnim tetnim utjecajima kojima je danas izloeno. Spomenimo samo puenje, hranom zasienom kemikalijama. Sve vei broj ljudi znatan dio ivota provodi u zatvorenom prostoru, b ; z svjeeg zraka i Sun eva svjetla, gdje nepokretno sjede, okrueni elektromagnetskim poljima visoke voltae i radijacijom te udiu ustajao, zagaen zrak. Svakodnevno se tuiraju vodom p u r o m fluora i klora, izlo eni su stalnom stresu i t.d., a povrh svegu stjeu i bezbroj sitnih

navika kao to su noenje visokih potpetica i minkanje, spavanje na mekoj podlozi, noenje tamnih naoala, ispijanje kave, kon zumiranje slatkia i mnoge druge, koje na prvi pogled izgledaju bezazlene, a zapravo nam dodatno optereuju organizam. Trebale su mi godine da shvatim da su mnoge navike, koje su mi s lju bavlju usadili jo u djetinjstvu, zapravo tetne. I moram priznati da sam u meuvremenu promijenila toliko tih opeprihvaenih navika te ih se ovdje, poneto i iz straha da ne izgubim kredibili tet, ne usuujem sve ni nabrojati. Mogu, meutim, rei da sam, upravo zahvaljujui tim promjenama, mnogo zdravija i da mi je ivot ljepi. Danas je ivot postao toliko zamren da smo prinueni skupo plaati razne teajeve, radionice i seminare kako bismo stekli osnovna znanja koja su svakoj ivotinji priroena. Vie nisu naj popularniji teajevi s temama kao to su, recimo, Ima li ivota na Marsu? ili Kako postati milijuna, ve oni na kojima se ue osnovne stvari, primjerice, kako i to jesti, kako spavati, kako pra vilno trati i kako se opustiti. Potreban nam je netko da nas naui kako da uspravno stojimo, kako da pravilno sjedimo, kako da vi dimo bez naoala, kako da vjebamo i kako da spontano izrazimo svoje osjeaje. Obraamo se profesionalcima da nas upute koliko vode da pijemo, kako a diemo, ak i kako da obavljamo nudu. Neko su nam sve te stvari bile prirodne. Pokuavam si predoiti kako je izgledao ivot prirodnog ljudskog bia, ali mi ne uspije va. Svatko od nas vi s tisuama prilagodbi to ih je nae tijelo mo ralo proi kako bismo uope preivjeli. Za svaku od njih plaamo sve loijim zdravljem i sve kraim ivotnim vijekom. Do boljeg zdravlja moemo doi samo kroz oslobaanje organizma od te reta prilagodbe. Koliko god bio malen, svaki na korak u smjeru prirodnog ivota znai pozitivan pomak. Sigurno emo se bolje osjeati ako, primjerice, jedemo vie voa i povra, nou spavamo kod otvorena prozora, nosimo odjeu od prirodnih materijala,

56

/
U 12 KORAKA DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko : Poglavlje 6. / VA5E TIJELO NIKADA NE G R I J E S I

pijemo negaziranu vodu, vjebamo, redovito se izlaemo suncu, ako se ne suspreemo od kihanja, zijevanja ili od protezanja, te ako izbjegavamo stresne situacije. Bolje emo se osjeati i ako iskljuimo elektrine aparate, kad nisu u uporabi, i odmorimo-se od tetnog elektromagnetskog zraenja, ako smanjimo uporabu sapuna i kemikalija, ako kupujemo organski uzgojeno voe i po vre te izvrimo druge sitne zahvate, ukljuivi i obradu mikrovalke ekiem. Nitko, meutim, u svoj ivot ne bi trebao unositi ovako drastine promjene samo zato to to preporua neki autoritet. Uvijek pri tom treba pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako se osjeate bolje, nastavite. Ja sam se, na primjer, prije spavanja obiavala dobro najesti. Kad sam veeru poela jesti ranije, najmanje dva sata prije spavanja, odmah sam poela bolje spavati. Moj organizam poka zao mi je da mu ta promjena odgovara i ja sam usvojila tu novu naviku. Uvidjela sam da ve i te male promijene dobro djeluju na moje zdravlje i raspoloenje. Ponekad se na organizam tako grevito dri svojih tetnih navi ka, te mora proi dosta vremena da se pomaci nabolje, kad s tim navikama prekinemo, uope osjete. Osobno sam neko, primje rice, voljela spavati na mekanom madracu. Onda sam proitala neki lanak u kojemu se opisuju prednosti spavanja na tvrdoj po vrini. Pokuala sam spavati na podu, ali sam se budila s takvim bolovima u leima da sam odmah odustala. Mnogo godina ka snije bila sam na jednom izletu u brdima, gdje sam mjesec dana spavala na zemlji. Tako sam slatko spavala, kao nikada u ivotu. Otada spavam na tvrdoj podlozi. tovie, danas me od spavanja na mekanom bole lea. Savjetujem vam, dakle, da se uvijek oslanjate na vlastitu intuiciju, na vlastiti instinkt i vlastito iskustvo. Ne bih eljela da neto inite samo zato to vam netko koga smatraju strunjakom - ukljuuju i tu i mene - tako kae. Svatko od nas posebna je jedinka s razli itim tjelesnim potrebama. Svatko je za sebe najbolji strunjak.

Pokuajmo s eksperimentom. Ukoliko ste danas otili na tand s organskom hranom i izabrali ondje jedno voe, to bi to bilo? Kruka, jabuka, narana, smokva, papaja, banana, groe, avoka do, mango ili trenja? Mislite li da bi svatko tko ita ovu knjigu izabrao isto voe? Najvjerojatnije ne bi. Svatko je od nas drukiji. Vae tijelo najbolje zna to mu je potrebno. Sutra ete moda po eljeti neko drugo voe ili neto novo. Dopustite svome tijelu da vas vodi. Vae je tijelo uvijek spremno djelovati u vau korist. Zamislimo da estica praine leti prema vaem desnom oku. Na koje ete oko zamiriti? Na desno, dakako. Ne moe se dogoditi da, zabunom, umjesto na desno oko, zamirite na lijevo, jer vae tijelo nikada ne grijei. Mi smo stvoreni savrenima. Kad podcjenjujemo mudrost prirode, kad ne sluamo poruke koje nam alje tijelo, zapadamo u nevolje. Uzmimo, primjerice, vruicu. Uvjerena sam da vruica, ako ju je moje tijelo izazvalo, neemu slui. Znanstvenici smatra ju da se organizam, podizanjem tjelesne temperature, brani od patogenih uzronika upalnih procesa, inei im boravak u naem organizmu neugodnim. Koji je uobiajen odgovor na vruicu u naoj kulturi? Aspirin. Imamo li mi manjak aspirina u krvi? Za to uzimamo aspirin? Aspirin blokira djelovanje enzima i moe prouzroiti krvarenje u gastroenterolokom sustavu1. Nae tijelo ne oekuje od nas tako okrutan postupak, ali se, bez obzira na to, nastavlja boriti za nae preivljavanje. Nakon to smo uzeli aspi rin, organizam svoje snage, angairane na procesu ozdravljenja, smjesta preusmjerava na eliminiranje aspirina iz organizma, jer uvijek se prvo bavi otklanjanjem najvee prijetnje. Kad je rije o aspirinu, organizam je tu prinuen uloiti golem napor, od koje ga se esto toliko iscrpi te mu ak i odravanje normalne tjelesne temperature predstavlja problem. AH, kao da to nije dovoljno, kad osjetimo da su nam snage na izmaku mi se, po dobrom starom obiaju, nastojimo okrijepiti te kom hranom, primjerice pileom juhom. Najee nam se, me-

59

U 12 KORAKA DO S I R O V E H R A N E /. Victoria B o u t e n k o

P o g l a v l j e 6. / V A S E TIJELO N I K A D A NE G R I J E S I

utim, dogaa da, kad smo bolesni, izgubimo tek. Poruka koju nam tijelo alje glasi: Ne jedi! Meutim, mi svejedno mislimo da trebamo jesti kako bismo povratili snagu. I ja sam svoju dje cu, kad su imala vruicu, hranila pileom juhom. U veini slu ajeva hranu nisu bili u stanju zadrati. Reagirajui na unoenje hrane u fazi Ne jedi!, bolestan organizam nastoji izbaciti hra nu iz eluca, kako bi to vie energije mogao uposliti na procesu ozdravljenja. Probavljanje teke hrane ozbiljno bi iscrpilo zalihe energije koja je bitna za ozdravljenje. Suradnja s vlastitim tijelom uvijek je najkrai put do zdravlja. Umjesto da suzbijamo vruicu, trebali bismo jesti laku hranu i to vie se odmarati te tako po moi svom organizmu da sauva to vie energije. Drugi primjer podjednako korisnog (premda neugodnog) sim ptoma jest proljev. Prema znanstvenim istraivanjima 2 , proljev je obrambeni mehanizam kojim organizam pokuava smanjiti na minimum vrijeme dodira izmeu uzronika crijevnih zaraza, ili unesenog otrova, i sluznice crijeva. D o k ovo piem, prisjeam se kako sam prije i sama esto ima la simptome kao to su vruica i proljev. Ali, otkako sam poela ivjeti prirodnijim nainom ivota, ve godinama nisam bila bo lesna. Uzimajui lijekove kako bismo suzbili vruicu, proljev ih druge simptome, radimo protiv vlastita tijela koje, u svojoj pre velikoj mudrosti, nikada ne grijei. Sluajui paljivo vlastito tije lo, svi moemo doznati to trebamo uiniti kako bismo se bolje osjeali. eljela bih vam ispriati priu o tome kako sam ja poela oslu kivati svoje tijelo. Prije nekoliko godina, otprilike dva mjeseca nakon to je moja obitelj prela na sirovu prehranu, djeca su po ela osjeati elju za raznim voem. Sergej je uglavnom elio jesti mango i borovnice, dok je Valja eljela masline, grejpfrut i smo kve. Kad bih Sergeju dala mango, zaas bi ga pojeo i odmah traio jo. Otila sam dakle i kupila pet kila manga, raunajui da e mu trajati cijeli tjedan. Sve je pojeo u jednom danu, i to zajedno s lju-

skom, i potom izjavio: teta to toga manga nema vie! Isto se dogodilo i s borovnicama. Kupila sam mu kilu borovnica i cijelu ju je odjednom pojeo. Valji su se sviale smokve. Traila je da joj kupim svjeih smoka va, suhih smokava, crnih smokava, zelenih smokava. Smokava joj nikada nije bilo dosta, ah voljela je i masline i grejpfrut. Toga smo ljeta posjetili dr. Bernarda Jensena, klinikog nutricionista svjetskog glasa. Pitala sam dr. Jensena to bi Sergej trebao jesti kako bi se izlijeio od dijabetesa. Dr. Jensen je pogledao u svoje knjige i rekao mi da je za Sergeja najbolje da jede mango i borovnice. Bila sam zapanjena. Pitala sam ga zatim to bi Valja trebala jesti da izlijei astmu. Odgovorio je: Smokve, masline i grejpfrut. Nisam mogla vjerovati svojim uima. Rekla sam: To je upravo ono to moja djeca stalno trae! Dr. Jensen me je tada upitao to ja najradije jedem. Odgovorila sam da zapravo i ne znam, budui da uvijek jedem ono to je na rasprodaji. Dr. Jensen mi je pomogao da shvatim kako na organizam osjea prirodnu potrebu za hranom koja pomae pri ozdravljenju. Mla da djeja tijela uspostavila su s djecom vezu bre nego to je moj jadni, zbunjeni, odrasli organizam to mogao sa mnom. Suprug i ja otada smo obraah vie pozornosti na ono to nam naa tijela poruuju, pa smo ve nakon nekoliko tjedana tono znali to e limo jesti. Danas svatko u mojoj obitelji jede neto drugo, ak i kad sjedimo za istim stolom. Sada znam, kad osjetimo potrebu da pojedemo neto zdravo (ne kavu ili krafnu) to znai da su naem organizmu potrebni posve odreeni, hranjivi sastojci. Ljudsko tijelo divno je i mudro, mnogo mudrije no to moemo zamisliti. Zapamtite: vae tijelo nikada ne grijei.

60

61

P o g l a v l j e 7. / STO JE JEO P R A O V J E K

Ponovno sam, ne tako davno, slinu opinjenost osjetila itajui o neto recentnijim arheolokim otkriima. U lanku se govorilo o trinaest najstarijih ljudskih kostura iskopanih u Istonoj Africi'. Znanstvenici su utvrdili da su stari 3,6 milijuna godina i nazvali ih prvom obitelji. Tim su hominidima kosti prstiju bile zakri

Poglavlje 7. TO JE JEO PRAOVJEK

Povijest nas ui svemu, ak i budunosti.

vljene, to znai da su ta stvorenja bila spretni penjai. Zubna im je caklina bila izuzetno vrsta, a kutnjaci iroki i etvrtasti, to je tipino za stvorenja koja se hrane lisnatim biljem 2 . Znanstvenici vjeruju da su ti praljudi veinu vremena provodili u kronjama drvea koje im je prualo zatitu od grabeljivaca i osiguravalo dovoljnu koliinu zelenog lia - to je bio razlog njihove prilago dbe na ivot na drveu. Ti praljudi, poznati kao australopitekusi, ivjeli su u Istonoj Afri ci. U to je doba podruje Istone Afrike bilo pokriveno tropskom praumom. Meni je posve logino to su nai preci ivjeli u tropi ma budui da su im velika koliina padalina, visoka vlanost i vi : soke temperature tijekom cijele godine osiguravali obilje hrane. Od ljudi to su proputovali tropske praume ula sam nevjeroja tne prie o bezbrojnim vrstama voa, najrazliitijih oblika, velii na i boja. Kod nekih vrsta voa plodovi ak rastu izravno iz debla, U tropskim praumama ima gotovo tri stotine vrsta voaka, a ve ina njih je samonikla. Slatko, sono voe privlai ne samo ptice i sisavce nego i ribe, kad se plod otkotrlja u vodu. Zahvaljujui obilju voa, veina ko pnenih ivotinja u tropskim praumama ivi u kronjama drvea. Ondje gore takvo je obilje voa te neke od njih nikada i ne silaze na umsko tlo. (Ja bih, kunem se, mogla tako ivjeti, samo kad bih gore mogla smjestiti svoje raunalo!) Na temelju svog istraivanja zakljuila sam da se praovjekova prehrana u poetku sastojala od: - voa svih moguih vrsta, kojega je bilo u izobilju; - zelenog lia, jer su mnoge tropske biljke zimzelene i imaju veliko lie, koje je veinom jestivo i izuzetno hranjivo;

- Alphonse de Lamartine
Jednom davno, kad sam jo bila mala djevojica, otac me je poveo sa sobom na jedno arheoloko nalazite u blizini Azovskog mora. Ondje su znanstvenici radili na iskopinama starog grkog grada Tanaisa iz 5. stoljea pr. Kr. S iznenaenjem smo otkrili da se taj drevni grad nalazi duboko pod zemljom. U posljednjih dvadeset i pet stoljea postupno ga je prekrio sloj od gotovo deset metara ze mlje. Da stignemo do njegovih uskih uliica i siunih kamenih nastamba okruenih kamenim ogradama, morali smo se spustiti mnogim stubama. Tanais je bio izvrsno ouvan i bilo ga je lako zamisliti napuena ljudima. Bila sam kao opinjena osjeajem fizikog dodira s prethistorijskim ivotom. Osim same etnje ulicama Tanaisa doputeno nam je bilo dota knuti i neke upravo iskopane artefakte. Mnogo malih, razbijenih i nevanih komadia grnarije ostalo je, nakon to su ih arheo lozi temeljito prouili, leati na nalazitu. Pronali smo mnotvo sitnih fragmenata keramikih posuda prekrivenih udnim uzor cima. Nikada neu zaboraviti jednu okaminu ribe veoma neobi na oblika, koja je djelovala kao da je nedavno osuena. Odmah sam tu, dvije tisue i petsto godina staru, ribu poeljela ponijeti sa sobom u kolu, ah im sam je taknula vrcima prstiju ona se pretvorila u prah.

62

63

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko P o g l a v l j e 7 . / S T O J E JEO P R A O V J E K

ivio u afrikoj tropskoj praumi gdje je promatrao ponaanje tih - cvjetova, jer veina voaka ima lijepe, arene cvjetove koji su slatki i hranjivi; - sjemenki i oraastih plodova, jer su vaan izvor proteina; - kukaca, jer 9 0 % svih ivotinjskih vrsta u praumi ine upravo kukci, od kojih je veina jestiva - prvi obroci kukaca dolazili su zajedno s voem ; - kore drveta, jer tropsko drvee ima izuzetno tanku i glatku koru koja je esto jestiva i ugodna okusa (jedan takav primjer je cimet). Praovjek, koji je bio mnogo inteligentniji od ostalih stanovnika tropske praume, znao je koja hrana ima veu hranjivu vrijednost i skupljao ju je za sebe, ostavljajui onu manje vrijednu ostalim vrstama. Budui da je bio bolje ishranjen bre se razmnoavao. to je broj hominida vie rastao to se vie osjeala nestaica hra ne. Kako je biljne hrane bilo sve manje i manje, praovjek je prvo poeo jesti sitne ivotinje, a potom preao i na one vee. Velika veina ivotinjskih vrsta na naem planetu ima snanu nagonsku potrebu da zatiti svoje izvore hrane, odnosno svoj i votni prostor. I u svakodnevnom ivom nailazimo na ivotinje kod kojih se taj nagon za ouvanjem vlastitog ivotnog prostora odrao. Nedavno sam posjetila jednu farmu kokoi u Kaliforniji i silno se zaudila to je svim kokoima bio odrezan vrh kljuna. Farmeri su mi objasnili da se kokoi, ukoliko nemaju dovoljno prostora, meusobno krvolono kljucaju - do istrebljenja. Vidjela sam i sama kako se kokoi, premda otupjela kljuna, meusobno stalno napadaju i da mnoge od njih krvare. Sjeam se kako sam kao dijete promatrala kokoi u bakinu stranjem dvoritu. One su imale dovoljno prostora i nikada nisu jedna drugu kljucale. Jednom sam sudjelovala na seminaru o ponaanju divljih im panza. Predava je bio dr. Hogan Sherrow koji je antropologiju doktorirao na Sveuilitu Yale. Priao nam je kako je neko vrijeme
3

ivotinja. impanze su u svom svakodnevnom ivotu ostavljale dojam brinih i pitomih stvorenja, ali to nipoto nije bio sluaj kada se radilo o obrani ivotnog prostora. Otprilike jednom u deset dana mujaci impanze odlazili bi na obilazak du grani ca svog posjeda i nemilosrdno ubijah svakog pripadnika neke druge obitelji impanza, kojeg bi zatekli unutar tih granica. Pre tpostavljam da su se i praljudi, kad je u pitanju bio njihov ivotni prostor, ponaali jednako borbeno. Kako je broj hominida stalno rastao i njihova je potreba za hra nom bila sve vea. Tijekom tri milijuna godina, isprva neiscrpni, izvori hrane postajali su sve siromaniji, a na podruju Istone i Sredinje Afrike dolo je do zabrinjavajue prenapuenosti hominidima. Naposljetku su bili primorani napustiti praumu i raseliti se na sve strane. Do vremena pojave Homo sapiensa, prije oko 120 tisua godina, nai su se preci ve bili preselili to na Srednji istok, to u Junu Afriku, to u Europu i Sredinju Aziju, a na kraju i u Novi Svijet. Ta je seoba trajala stoljeima. Znanstvenici procje njuju da se to preseljavanje u nove postojbine dogaalo brzinom od oko dva kilometra u osam godina . to su se nai preci vie udaljavali od tropskog pojasa, kvalitetna biljna hrana postajala je sve oskudnija, a koliina joj je sve vie ovisila o godinjem dobu. Kao i sva ostala iva bia koja imaju sposobnost prilagodbe i praovjek se, kako bi preivio, morao prilagoditi novonastalim ivotnim uvjetima: novoj klimi i novim izvorima hrane koji su mu tada bili dostupni. U mnogim sam raspravama sluala nagaanja o tome je li praovjek jeo meso ili nije. Naravno da ga je jeo. Svatko bi od nas, da se nae u slinim, neumoljivim uvjetima, jeo meso. Danas sluamo prie o preivljavanju planinara, letaa na zma jevima, lovaca ili slobodnih penjaa na stijeni koji su se izgubi li u divljini. Iz njihovih pria doznajemo da su ti ljudi, kako bi preivjeli, bili prinueni jesti kukce, gutere, sirovu ribu, gljive
4

64

U K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E /

Victoria (Loutenks

P o g l a v l j e 7 . / 5T0 J E JEO P R A O V J E K

a, ponekad, i vlastite cipele. Veina njih uspjela je na taj nain preivjeti tek nekoliko tjedana. Praljudi, meutim, koji su ivjeli prije 200.000 godina, morali su se iz godine u godinu boriti da preive duge, hladne, zimske mjesece, i tako stoljeima. Prolazili su kroz duga razdoblja gladi, a mnogi od njih umirali su od ne ishranjenosti. Jasno je da su hominidi, kako bi preivjeli, morali jesti sve to im je bilo na dohvat, sve to gmie, leti, tri ili pliva. Uloviti pticu (i pokupiti njezina jaja), kukca ih neku drugu sitnu ivotinjicu bilo je mnogo lake nego uloviti koju krupniju ivo tinju, jedino to te sitne ivotinje nisu bile dovoljne ni za jednu osobu, a kamoli za cijelo pleme. Jedna krupnija ubijena ivotinja osiguravala je hranu veoj skupini ljudi i po nekoliko dana. To je primitivnog ovjeka nagnalo da usavri svoju lovaku tehniku. Meutim, praovjek se uvijek, kad god je to bilo mogue, nagonski vraao biljnoj hrani, jer bilje je, osobito ono lisnato, prvobitni izvor ljudske prehrane, to je danas i znanstveno dokazano.33 Osim toga, sakupljanje bilja nije bilo ni tako naporno ni tako opasno kao lov. Primitivni ljudi sakupljali su i jeli mnogo vrsta biljaka, njihovo lie, korijenje, plodove, sjemenke ili koru: zeljasto i gomoljasto bilje, voe, oraaste plodove, sjemenke, bobice, cvjetove, gljive, klice, koru drvea, morske alge i drugo. Teko moemo i zamisliti koliko su razliitoga bilja jeh, moda na tisue vrsta. Profesor an tropologije Daniel Moerman u svojoj knjizi Autohtona amerika etnobotanika {Native American Ethnobotany), nabrojao je 1649 vrsta jestivog bilja kojim su se hranili samo ameriki starosjedila ki narodi 5 . Zbog toga primitivne ljude ne zovemo samo lovcima nego i sakupljaima jer oni su doista bili lovci-sakupljai. Pokuavajui si predoiti prve ljude kako otkrivaju zrnje a potom i kruh, zamislila sam sebe, prije 200 tisua godina, kako promrzla, uplaena, bosonoga i gladna hodam umom, bez ikakve hrane ha vidiku. to bih u toj situaciji uinila? Nakon uzaludna traganja za kukcima, vjerojatno bih poela pretraivati umsko tlo. Moda bih u travi pronala kakve suhe sjemenke. Sigurno bih ih kuala
a Pogledati Poglavlje 4. ove knjige.

da vidim kakav im je okus. Bolje i suhe sjemenke nego nita. Jedino to se neke od njih ne bi dale provakati. Moda bih se dosjetila pa uzela kamen, smrvila sjemenke i tako ih uinila jestivima. Ukoliko bih to sluajno uinila dok pada kia, za neko bih vrijeme shvatila da smrvljene sjemenke pomijeane s vodom imaju bolji okus. Po navljala bih to i ponavljala sve dok ne bih izumila palentu, kruh, kau i ostala jela od itarica. Tisuama godina ljudi su svoj kruh jeh prijesan. Prvi kruh nije bio drugo do li smrvljeno sjemenje po mijeano s voom i ispeeno na kamenu koji je ugrijalo sunce. Budui da su, kad je u pitanju konzerviranje biljne hrane, mo gunosti primitivnih ljudi bile ograniene, oni su u dugim, zim skim razdobljima bili prinueni loviti vie. Nagaam kako su meso uglavnom jeli mukarci, jer ene, koje su gotovo stalno bile ili trudne ih su dojile, nisu mogle esto odlaziti u lov (kao to to nisu mogla ni djeca). Ako se nisu mogle najesti od otpadaka koje su im ostavljali mukarci, ene su morale ii u potragu za biljnom hranom ak i zimi, kad je ona oskudna i manje hranjive vrijednosti. Zanimljiva je injenica da se ratarstvom ovjek poeo baviti vie od etiri tisue godina prije no to je poeo pripitomljavati i votinje, premda je uzgajanje bilja bio mnogo sloeniji proces od pripitomljavanja ivotinja. Praljudi grablje i lopate nisu kupovah u eljezariji niti su imali sredstva za natapanje polja, a sakupljene sjemenke bilo je teko sauvati od glodavaca i ptica. Ipak su neka ko uspijevali orati, sijati, plijeviti, zalijevati, brati, prenositi i tako dalje, mnogo prije nego to su poeli pripitomljavati ivotinje. U usporedbi s tim, uloviti nekoliko divljih jaria i pripitomiti ih nije moglo biti osobito teko. Unato svemu, prvi tragovi koji upuuju na ratarski nain ivota pronaeni su ak 11.000 godina pr. Kr, no ovjek je s uzgojem bilja najvjerojatnije poeo i ranije, dok je, kako se ini, ivotinje poeo pripitomljavati tek oko 7.000 g. pr. Kr, dakle vie od 4000 godina kasnije.

66

67

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vktoria Boutenko !

P o g l a v l j e 7. / S T O JE JEO P R A O V J E K

To znai da je biljna hrana vjerojatno bila najvanija

kompo

Mogli bi se pronai i mnogi drugi primjeri koji neizravno upu uju na istaknuto mjesto koje je razno sirovo bilje zauzimalo u prehrani naih predaka sve do prije nekoliko stoljea, kada se konzumacija kuhane hrane poela dramatino poveavati. Stoljeima su ljudi meso, vjerojatno zbog privlana ukusa i zasitnosti, smatrali najzdravijom hranom. Veina si meso, meutim, nije mogla priutiti i jela ga je tek povremeno. Samo pripadnici viih drutvenih slojeva mogli su uivati u svakovrsnoj hrani i votinjskog podrijetla - divljai, ribi, svinjetini, ovetini ih u pi letini i jajima - gotovo svakodnevno, stoga su esto bili pretili i patili od raznih degenerativnih oboljenja. No ak su i najbogatiji meu njima jeli velike koliine voa, povra i zelenja spravljene na razne naine, to zorno prikazuje ovaj srednjovjekovni recept za salatu 14 . Recept za salatu: Uzmi perinova lia, kadulje, mladog enjaka, ljutike, loike, poriluka, pinata, boraine, metvice, jaglaca, ljubiice, mladog crvenog luka, koromaa i vrtne potoarke, mrvice, rumarina i tunja sve stavi pod vodu i dobro operi. Oguli sve i oisti od pe teljki i si. Sve nakidaj na male komadie i promijeaj dobro sa sirovim uljem, dodaj ocat i sol te poslui . Ovaj recept datira iz etrnaestog stoljea i prvi je te vrste na en gleskome jeziku. Veina takvih recepata napisana je za gozbe pri padnika visokih slojeva. Prema strogim pravilima koja su vladala za srednjovjekovnim stolom, jelovnici su ukljuivali i prevaan red posluivanja prema kojemu je veina ukuana imala pravo na prvo jelo, a rafiniranija su se jela posluivala samo onima na viem poloaju. Zanimljivo je, meutim, to se posve prirodnim smatralo da se kao prvo jelo posluuje salata, koja sadri najvie hranjivih sastojaka, a ona tea, masna i slatka jela, ostavljaju se za kraj. Osim to su se ljeti hranili svjeim voem i povrem, u srednjem su vijeku ljudi u podrume spremali zalihe voa i povra za zimu.
15

nenta prehrane naih predaka. Antropoloka su istraivanja dokazala da je kod drevnih naroda, s obzirom na veliku povr inu na kojoj se ratarstvo istodobno pojavilo, biljna hrana bila na visokoj cijeni. Ve se 11.000 godine (pr. Kr.) srp od zailjena kremena upotrebljavao za konju divljeg ita . Prije osam tisua godina u drevnom su Egiptu uzgajali divlju penicu i jeam 7 . Istodobno su drevni ratari na podruju dananje vicarske uzga jali leu, a na otoku Kreti bademe 8 . Prije sedam tisua godina u Srednjoj Americi poeli su uzgajati bundevu, papriku, avokado i ir. Prije pet tisua godina Kinezi su poeli uzgajati soju 9 . Ve su tada u svojoj kuhinji upotrebljavali tri stotine i ezdeset pet raznih zainskih trava (to je priblino deset puta vie od onoga to moete nai na popisu poljoprivrednih proizvoda u mojoj mjesnoj prodavaonice zdrave hrane) . Prije etiri tisue godina ratari iz Mezopotamije uzgajali su crveni luk, repu, grah, pori luk, zelenu salatu i enjak 1 1 . Od tih drevnih vremena pa do danas bilje je - posebno ono ze ljasto - uvijek bilo vaan sastojak ljudske prehrane, osobito si romanije populacije. Seljaci su se uglavnom hranili zelenjem. Ruski knjievni klasik Lav Tolstoj u svom romanu Rat i mir na pisao je da Ruski seljak ne gladuje kad nema kruha, nego kad nema lobode . (Loboda se danas smatra korovom) Drugi se slian primjer moe nai kod njemakog pjesnika Johanna "VVblfganga Goethea koji primjeuje: Seljaci posvuda jedu iak 1 3 . Na ruskome i bugarskome jeziku osoba koja prodaje povre zove se zelenik, to znai prodava zelenja. Danas je ta rije posve pala u zaborav, moe se jo pronai jedino u starim knjigama i rjenicima. injenica da se jo nalazi u rjenicima ukazuje na to da je razmjerno nedavno izila iz uporabe. Iz klasine literature znam da su zeleniki jo prije nepunih sto pedeset godina bili itekako zaposleni, a danas su izumrli.
12 10 6

68

69

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko

Kiselili su velike koliine kupusa, marinirali gljive i kiselili raj ice, krastavce, mrkve, jabuke, repu, brusnice, enjak, pa ak i lubenice. Tako konzervirano povre drali su u drvenim kacama u podrumu. Svi su odreda, i oni bogatiji i oni siromaniji, za zimu spremali krumpir, suhe gljive, osuene zainske trave, jabuke, oraaste plodove i suho voe. Imali su i zalihe osuene ribe, mesa i slanine. Vaan izvor vitamina bio im je i fermentirani sok razno ga voa, bobica i groa u bavicama. Veina hrane u njmovim podrumima bila je sirova.

Poglavlje 8.
PRAKTINOST NASUPROT ZDRAVLJU
Skuhala bih veeru, ali ne m o g u nai otvara za konzerve!

- Autorica nepoznata
Nai su preci vie od tri milijuna godina jeli iskljuivo sirovu hra nu. Kad se praovjek, prije otprilike 790.000 godina, nauio ko ristiti vatrom 1 , nije odmah poeo kuhati. Vatra je za praovjeka tisuama godina znaila toplinu, svjetlo i zatitu od divljih zvijeri. Logian je zakljuak da vatru uope nije koristio za kuhanje sve do kraja sakupljako-lovakoga razdoblja jer bi je u tom sluaju ili morao nositi sa sobom, ili je svaki dan ponovno paliti. Pri emu lovac-sakuplja nije sa sobom mogao nositi ba nita, pa tako ni hranu koju bi naveer skuhao: za prijenos, naime, nije imao nita, osim vlastita tijela. Praovjek je morao uvijek biti spreman da po tri ih se nekamo uzvere. Osobito je opasno bilo nositi sa sobom meso jer je ono moglo privui divlje zvijeri. Da se zapali nova vatra, pogotovo za loa vremena, potrebno je mnogo vremena i truda. Mnogo sam puta na izletima s obitelji i sama pokuala zapaliti vatru s pomou kremena: samo mi je za potpalu trijea trebalo po sat i vie vremena. Nakon toga treba naloiti veliku vatru dovoljnu za kuhanje, za to je potreban jo dodatan sat ili dva. Ja mislim da su praljudi ipak tijekom dana jeli hranu onako kako bi je nalazili i da nisu imali kuhani ruak i veeru. Rekla bih da je kuhana hrana, i nakon to su se skrasili na stalnim boravitima i poeli ivjeti sjedilakim ivotom, kod

70

71

I
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko l P o g l a v l j e 8. / P R A K T I N O S T N A S U P R O T Z D R A V L J U

njih jo uvijek rijetka pojava sve dok, oko 5.000 godine pr. Kr, nije izumljeno kameno ognjite. ak i nakon toga kuhanje e se jo stoljeima smatrati luksuzom zbog velikog truda koji je trebalo uloiti da se doe do ogrjevnog drva, koje je tisuama godina bilo jedinog gorivo. Teko je povje rovati da su domaice i kuharice vatru na svom ognjitu mora le paliti kresanjem kremena o kremen, ili trljanjem drva o drvo, sve do 1827. kad je engleski kemiar John Walker izumio igice. Uzimajui u obzir sve te silne prepreke, nije nikakvo udo to je kuhana hrana bila najskuplja i to se smatrala vrjednijom. Drevni narodi (kao, uostalom, i mnogi suvremeni!) nisu nita znah o sastojcima zdrave prehrane. Vjerovali su kako je najuku snija i najprivlanija hrana ujedno i najzdravija. Kroz cijelu povi jest ovjeanstva genijalni umovi poput Anaksagore, Hipokrata i Leonarda da Vincija nudili su ljudima svoje briljantne teorije, koje se uglavnom nisu uzimale ozbiljno. Tisuama godina praljudi su jeli preteito sirovu hranu koju su birali slijedei iskljuivo vlastiti nagon, zbog ega je njihova pre hrana bila zdrava. Upravo zahvaljujui tome uspjeli su preivjeti milijunima godina, usprkos nestaicama, divljim zvijerima i dra stinim Idimatskim promjenama. Danas znamo da je proces kuhanja kemijska reakcija pri kojoj se mijenja sastav namirnica. Kuhanjem se dakle stvaraju toksine molekule koje mogu djelovati kao stimulansi, izazivajui kod nas lanu potrebu za nekom odreenom hranom. Kad su ljudi u svo joj prehrani poeli poveavati udio kuhane hrane, oni su to inili sluajui svoje tijelo, a ne svoje nagone. To ih je postupno dove lo do ope neishranjenosti. Neke skupine ljudi koje su se hranile uglavnom kuhanom ili preraenom hranom obolijevale su od opasnih bolesti kao to su skorbut, rahitis, beriberi i pelagra. Te su bolesti jo donedavna odnosile na tisue ljudskih ivota. Pri mjerice, od pelagre je 1915. godine, samo u Sjedinjenim Drava ma, umrlo deset tisua ljudi .
2

Dok su se, u najveem dijelu svoje povijesti, ljudi hranili prven stveno sirovom, biljnom hranom, razvojem civilizacije taj se na in prehrane ubrzano poinje mijenjati. Najdramatiniji skok po tronje kuhane i preraene hrane dogodio se razmjeno nedavno, krajem osamnaestog i poetkom devetnaestoga stoljea, kada je dolo do naglog industrijskog razvoja i to na tri vana proizvodna podruja istodobno. U kasnom osamnaestom stoljeu vicarski je mlinar izumio mehaniki elini valjak kojim se pojednostavila meljava ita, to je dovelo do masovne proizvodnje bijeloga brana. Godine 1784. ameriki izumitelj Oliver Evans izumio je au tomatski mlin za ito 3 . Godine 1813. britanski kemiar Edward Charles Howard otkrio je metodu rafiniranja eera 4 . U devetnaestom stoljeu zapoelo se s industrijskom pro izvodnjom konzervirane hrane. Napoleon je bio prvi koji je objavio natjeaj za najbolju konzerviranu hranu za vojsku. Godine 1795. Francuz Nicholas Appert zasluio je nagradu od 12.000 franaka, izumivi postupak konzerviranja mesa i povra u smolom zapeaenim staklenkama. Isprva je to bila strogo uvana vojna tajna, ah ubrzo se za nju doznalo i s druge strane kanala La Manche. Godine 1810. Englez Peter Durance patentirao je uporabu metalnih posuda za konzer viranje, a godinu dana kasnije ve je radilo nekoliko tvorni ca konzervi. Vojske to su se sukobile kod Waterlooa ve su imale zalihe konzervirane hrane. Potranja za konzerviranom hranom bila je golema. Tehnologija konzerviranja hrane velikom se brzinom razvijala, te je do 1860. vrijeme potrebno za pripremu jedne konzerve skraeno sa est sati na trideset minuta 5 . Ubrzo je konzervirana hrana u limen kama ula u iroku uporabu. Limenke od elika presvuena ko sitrom i danas su u uporabi. U postupku konzerviranja namir nice se najprije dobro prokuhavaju, a potom im se dodaju razni

it

73

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje 8. / P R A K T I N O S T N A S U P R O T Z D R A V L J U

konzervansi i sol kako bi se produila trajnost konzerve. Trajnost takve konzervirane hrane obino je dvije godine, pa i vie. Ove su izume svi redom prihvatili: kupci, koji su cijenili njiho vu praktinost i nie cijene; trgovci, zbog prilike za bolju zara du te vlasti, jer im je to omoguilo da narod opskrbe jeftinijom hranom. Tijekom devetnaestoga stoljea u prehrani veine ljudi, osobito u razvijenijim zemljama, udio visokorafinirane, prerae ne hrane poeo se drastino poveavati, dok se, istodobno, udio zdrave hrane, bogate hranjivim sastojcima, sve vie smanjivao. Koliko god se divila brojnim korisnim i genijalnim otkriima to ih je donijela industrijska revolucija, ipak smatram da je ovako radikalna promjena u ljudskoj prehrani bila izrazito tetna. I na nagon za samoodranjem i nae ivotne navike koje su se stjecale kroz tisue generacija izgubili su se praktiki preko noi. D o k je ljudski organizam ostao nepromijenjen, prehrana se naglo i dra stino promijenila. U meuvremenu su ta beivotna jela u sjajnim limenkama, napu hani bijeli kruh i razliite, lijepo upakirane, prehrambene prera evine postali silno popularni, ali razlog tome nisu samo njihova niska cijena i praktinosti, nego i injenica da su postali simboli ma napretka ovjeanstva. Nove prehrambene preraevine oslobodile su ene od svakodne vnih dugih sati kuhanja pa ak i od dojenja. Prvi put u ljudskoj povijesti novoroenad se hrani zamjenom za majino mlijeko, za koju se vjeruje da je jednako dobra, ako ne i bolja od njega. Gotovo sva hrana za odrasle takoer se pretvorila u svoju zamje nu. Umjesto prirodno hranjivih plodova zemlje, ljudi su se poeli hraniti svakovrsnim jelima u limenkama (otvaraju se posebnim otvaraem za limenke), nakon ega dolaze razni sirevi i kobasice na krikama snjenobijela kruha, a sve zavrava velikom kolii nom slatkia iz privlanih, arenih omota. Nikakvo udo to se istodobno stopa smrtnosti od raka toliko poveala, a uestalost drugih degenerativnih oboljenja skoila

nebu pod oblake. Do 1900. godine od 100.000 ljudi njih 64 umi ralo je od raka. Te, ionako, velike brojke nastavljaju rasti pa e se do 2000. godine poveati za tri. puta . U Sjedinjenim Dravama rak je, u nekoliko posljednjih godina, pretekao srane bolesti i postao uzrok smrtnosti broj jedan. Ameriko drutvo za borbu protiv raka procijenilo je da e u 2006. godini kod 1.399.790 ena i mukaraca biti dijagnosticiran rak, te da e, u istoj toj 2006-, njih 564.830 od njega i umrijeti 7 . U dvadesetom stoljeu nutricionizam se, u vie zemalja istodo bno, poinje profilirati kao znanost. Nakon to je 1912. definiran opi pojam vitamina 8 , a 1931. otkriven vitamin C, znanstvenici se sve vie poinju baviti ljudskom prehranom. U prvoj polovi ci dvadesetoga stoljea programi javne prehrane, u skladu s pre tpostavkom da je uvijek bolje previe nego premalo, ljudima uglavnom preporuuju poveanje unosa praktiki svih namirni ca u uobiajenoj prehrani 9 . Svi su bili itekako iznenaeni kad se ustanovilo da se u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su zalihe hrane, osobito mesa, u Europi bile strogo ograniene, pojava ne kih oboljenja openito smanjila 10 . Znanost p ljudskoj prehrani veoma je mlada, mlada od jednog stoljea, ah se veoma brzo razvija. Gotovo svakodnevno ujemo o (za nas) novim, a ipak ivotno vanim hranjivim tvarima. Ljudi stoljeima nisu znali koji su sastojci hrane bitni za njihovo zdra vlje. Mnogi su smatrali da je hrana zdrava ako nam prija. Takvo neznanje odnijelo je nebrojene ivote. Dok si, naprotiv, dobro uravnoteenom prehranom svi moemo osigurati optimalno zdravstveno stanje. I unato tomu, i dalje jedemo tone i tone visokopreraene hrane, danas vie no ikada u ljudskoj povijesti. A najgore od svega je to mi tu svoju preraenu hranu toliko volimo te je pretpostavljamo prirodnim plodovima zemlje. A to dovodi do ovisnosti o kuhanoj hrani. Uvjerena sam da o naoj sposobno sti da se te ovisnosti oslobodimo ovisi budunost ovjeanstva.
6

74

7S

P o g l a v l j e 9. / KAKO SE H R A N I MOJA OBITELJ

Sergej olovku. Iz nekog razloga taj im je blagdan ostao u ljepem sjeanju od ostalih. ak i tada smo se hranili sirovom hranom visoke hranjive vrijednosti. Pronali smo mnotvo naina da doemo do kvalitetnih plodova zemlje uz minimalan ili nika kav troak; jednostavno smo provodili vie vremena izabirui

Poglavlje 9.
KAKO SE HRANI MOJA OBITELJ
U o v o m tanjuru s h r a n o m ja vidim cio svemir koji podrava moje postojanje.

ili skupljajui plodove zemlje, umjesto da ih kupujemo. Igor je za na kombi nainio posebnu prikolicu s dva velika hladnja ka u kojoj smo uzgajali klice u staklenkama. Na taj smo nain stalno imali obilje svjeih klica koje nisu praktiki nita kotale. Obilazili smo razne uzgajivae organskog voa i povra, nudei im pomo u zamjenu za svjee voe i povre. Organske proizvo de kupovali smo i na snienju u prodavaonicama zdrave hrane. Nauili smo odlaziti na trnice pred kraj dana kako bismo od farmera dobili, namirnice po nioj cijeni. Sudjelujui na raznim grupnim izletima pod vodstvom strunjaka, nauili smo hranu traiti u prirodi te smo vei dio godine brali samoniklo jestivo bilje. Odlazili smo u berbe gdje smo mogli sami brati, i brali sve - od krastavaca do bresaka. Osim toga, odlazili smo pomagati u berbi vlasnicima vonjaka koji ih nisu imali vremena sami obra ti. Mnoge je ljude zanimalo to emo uiniti s tolikim voem i nemalo bi se iznenadili kad bi uli da su dragun ili trenje vaan sastojak nae prehrane. Susreli smo putem mnoge obitelji koje su ivjele u velikim vilama, ali su se jako loe hranile. Mi smo moda bili siromani ali, bogami, hranili smo se kao kraljevi i kraljice, ili, moda bolje, kao obrazovani kraljevi i kraljice. Danas svi radimo i sretni smo to svu hranu moemo kupovati u prodavaonicama zdrave hrane ili izravno od farmera. Ja se osobito trudim da nabavljam samo najkvalitetnije, svjee or gansko voe i povre, ako je mogue sezonsko i s mjesnih far mi. U toplo godinje doba veinu namirnica kupujemo izravno od farmera. Ja oboavam razgovarati s uzgajivaima organske hrane, za mene su oni pravi junaci koji su se duom i tijelom posvetili prirodnoj obradi zemlje, usprkos golemom trudu koji

- Zenbudistiki blagoslov jela

Je li skupo drati se reima sirove prehrane? I jest i nije. Dopu stite da objasnim. Kako tu ne bi bilo nikakve zabune, ja u evo, izvui svoje raune i sve trokove potanko objasniti. Za svoju e tverolanu obitelj troim u prosjeku 45 dolara na dan. To je 1350 dolara mjeseno, ali podijeljeno sa etiri ispada svega 338 dolara po osobi. eljela bih objasniti da mi toliko novca troimo na hra nu ne zato to smo jako bogati, nego zato to nemamo zdravstve no osiguranje, a zdravlje za nas ima apsolutan prioritet pred svim ostalim naim potrebama. Moja je vrsta odluka da ne tedim novac kad je u pitanju prehrana. Znam da se moram adekvatno hraniti, ne samo zato da bih mogla normalno funkcionirati danas nego i zato to moram nadoknaditi sve ono vrijeme u prolosti kada je moj organizam bio loe hranjen. Prije u se odluiti za smanjenje ostalih trokova: za namjetaj, odjeu, sredstva za i enje, za skupa kola i, naravno, za zdravstveno osiguranje. Bilo je razdoblja kada moja obitelj nije imala mnogo novca. Ne ko smo na etvoro dvije godine ivjeli s ukupnim mjesenim primanjima od 900 dolara. U to su bili ukljueni osiguranje au tomobila, benzin i svi nai ostali trokovi. Moja se djeca rado sje aju Boia 1997. kad je Valja na poklon dobila vrpcu za kosu, a

7fi

77

12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Vi eto r i B o u t e n k o

Poglavlje 9. / KAKO SE H R A N I

MOJA OBITELJ

je potrebno u to uloiti i brojnim potekoama s kojima se sva kodnevno susreu. Sretna sam to u blizini svog stana imam prodavaonicu zdra ve hrane u koju svaki drugi dan (ili tri puta tjedno) odlazim po hranu za svoju obitelj. Moj suprug i djeca rado mi pomau, ali uglavnom hranu kupujem ja. Redovito sobom ponesem nekoliko platnenih torbi koje napunim namirnicama. Zimi tjedno kupim sanduk jabuka ih kruaka, kako bismo u kui uvijek imali svjeeg organskog voa. Kupujui na veliko utedim do dvadeset posto od cijene. Kad sam poela piti zeleni kaasti sok otila sam na zelenu trni cu i razgovarala s najmanje deset farmera. Svakome sam od njih ponudila 20 dolara da mi sljedeeg tjedna donese veliku kutiju samoniklog jestivog bilja. Uvjerena sam da je divlje jestivo bilje naa prava i najbolja hrana. Dva su farmera pokazala zanimanje za moj prijedlog. Otada mi obojica svakog tjedna donose mijakinju, koprivu, lobodu, iak, trputac, maslaak, tuanj i mnotvo drugog jestivog korova. Zahvaljujui ovakvoj opskrbi najhranjivij i m zelenjem, od travnja do listopada vie ne kupujem namirni ce u duanu. Ohrabreni mojom podrkom, ovi su farmeri divlje jestivo bilje ponudili i naoj lokalnoj zadruzi i sa zadovoljstvom mogu rei da sam to hranjivo zelenje ondje vidjela. U zimskim mjesecima obino kupim po osam vezica (za dva dana) raznog zelenja u duanu. Tu bude: maslaka, kelja, strika, pinata, raznih zelenih salata, lia korijandera, perina, ljutike, ratike, rikule, endivije i mnogo drugog. Jedanput tjedno kupu j e m vreicu mladog mijeanog zelenja. Za dvodnevne potrebe svoje obitelji obino kupim dvanaest avokada, osam zrelih, svjetloutih limuna i jedan grozd banana. Smatram da voe koje se nudi u prodavaonicama nije savreno zato to je ubrano zeleno. Smeta mi takoer to vie ne mogu uivati u grou s koticama. Ja uvijek izabirem voe koje je naj zrelije, ponekad ak pitam prodavaa ima li neto jo zrelije u

skladitu. Redovito kupujem po pola kilograma od nekoliko vrsta voa; to mogu biti mango, ananas, papaja, grejpfrut, kivi, smokve, dragun ili neko drugo sezonsko voe. Uvijek kupujem mnogo bo bica, budui da su one rjee hibridi, da su zrelije od drugog voa i da su bogate mnogim bitnim hranjivim tvarima. Gotovo nikada ne kupujem lubenicu, osim u sezoni, jer sam navikla kupovati samo najbolje lubenice iz organskog uzgoja izravno od farmera. Obino kupim i tuce zrelih rajica, dva do tri tvrda krastavca i nekoliko crvenih ih utih svjeih paprika. Nikada ne kupujem ze lene svjee paprike jer one nisu zrele. Jedanput-dvaput mjeseno kupim mrkve ili cikle kako bih je naribala u salatu. Otprilike je danput mjeseno kupim paket datulja, i svaki put izaberem dru gog proizvoaa. Otprilike svaka dva mjeseca naruim vreu od 2,5 kilograma suncokretovih sjemenki i 2,5 kilograma badema, 1 kilogram kaduljinih sjemenki i 12,5 kilograma lanenih sjemenki (zvui puno, ali mi velik dio krekera od lanenih sjemenki podijelimo s prija teljima). Ne kupujem ni okoladu ni sirovo zrnje okolade. Kao to ne kupujem ni sol, umjesto koje upotrebljavam morske trave: kelp, dulse, nori, arame i druge. Ne kupujem nikakvo ulje, budui da smo ga prije nekog vremena posve prestali upotrebljavati. Ipak, ne mogu jamiti da emo se ulja zauvijek odrei. U obitelji sli jedimo vlastitu intuiciju radije nego savjete drugih. Umjesto iz ulja, masti pokuavamo dobiti na prirodniji nain, primjerice iz kokosa, avokada, povremeno iz duriana i, manji dio, iz sjemenki i oraastih plodova. Ljudi nas esto pitaju to jedemo tijekom dana. Rei u vam to ja jedem. Svako jutro oko 8 sati za doruak popijem litru zelenog kaastog soka. Oko podne, ako se sjetim, pojedem malo voa. Inae sam toliko zaokupljena poslom koji doista volim, te redovito posve zaboravim na jelo.

78

79

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Kod nas je tradicija, gotovo obred, pojesti zelenu juhu s prijatelji ma i obitelji svaki dan u etrnaest sati. Bilo u mom uredu bilo kod kue, netko od nas na brzinu u mikseru Vita-Mix pripremi zelenu juhu koja se sastoji od svega etiri sastojka. Ta je juha nevjeroja tno zasitna i moj je glavni dnevni obrok. Kada u devetnaest sati doem kui popijem jo jedan zeleni ka asti sok, uz koji pojedem ih zdjelicu zelenja i povra, bez ikakva zaina ili zdjelicu voa. Druga varijanta veere je jedna zdjelica od 4 dl bobica prelivenih licom maslaca od sirovih badema, koje meljemo sami. Doista bih voljela da ne jedem vie nita, meutim ipak kasnije naveer pojedem jabuku ih dvije. Molim vas da ove informacije shvatite samo kao prenoenje isku stva, a ne kao preporuku. Molim vas takoer da me ne pokua vate imitirati - uvijek imajte na umu daje meni trebalo dvanaest godina da bih dola do ovog naina prehrane, te da se on i dalje stalno mijenja. Slijedite svoj unutarnji glas i ponaajte se prema sebi kao da ste visokoobrazovani kraljevi i kraljice.

Poglavlje 10.
BAKTERIJE - GENIJALAN IZUM PRIRODE
Krajnje je vrijeme da malo bolje p o g l e d a m o Kraljevstvo B a kterija, s velikim poetnim slovima. Jer to je, bioloki reeno, doista Kraljevstvo, i to drevna kraljevska loza, a raznolikost i evolutivna s n a g a njegovih stanovnika zasluuje prije kraljevski tretman n e g o li gaenje.

-Trudy Wassenaar, doktor molekularne biologije

elim s vama podijeliti divljenje i potovanje koje osjeam prema bakterijama. Moda ete ih i vi, nakon to proitate ovo poglavlje, vie potovati. Bakterije su najvei svjetski preraivai otpada. Preraujui sve organske tvari u plodnu zemlju, bakterije beskoristan otpad pretvaraju u izvor svih elemenata. Bakterije su je dinstvena pojava, one su i siune i goleme istodobno. Manje od ijedne ive stanice, bakterije svoje redove mogu zaas ojaati tako to e se razmnoiti u milijarde novih. Svaka se bakterija moe, u samo 24 sata, razmnoiti u 16 milijuna novih bakterija . One dakle, ovisno o tome trebaju li razgraditi deset uginulih slonova ili jednog uginulog mrava, u svojim redovima uvijek raspolau dovoljnim brojem vojnika i nijedan proces truljenja nee se mo rati odgoditi zbog nedostatka tih siunih stvorova. Bakterije su genijalan izum prirode i njezin dar svima nama. Mi neprekidno nastojimo unititi to vie bakterija moemo, zato to ne razu mijemo njihovu svrhu na Zemlji. Pokuajmo zamisliti ivot bez bakterija. Posvuda oko nas bilo bi samo kamenje, bez ijednog ko1

80

81

12

KORAKA

DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

Poglavlje

10,

/ BAKTERIJE -

GENIJALAN

IZUM

PRIRODE

madia plodnog tla na kojemu bismo mogli uzgajati hranu. Bih bismo okrueni naslagama mrtvog drvea, ivotinja, ptica, ku kaca, zmija, ljudi ili drugih organskih tvari. Bila bi to prava brda smea! Moda ste uoili da bakterije, u prirodnom ciklusu truljenja, ne uzrokuju neugodan vonj. U umi nitko ne skuplja otpalo he niti pokapa uginule ivotinje, sve naprosto ostane leati ondje gdje se zateklo. Izmet ptica i ivotinja ostaje ondje gdje je pao. Oekivah biste da uma neugodno vonja. A ipak, kad ste posljednji put bili u umi, je li loe vonjala? Kladim se da ete odgovoriti nijeno. Zapravo, kad se naemo u umi obino duboko udahnemo i ka emo: 0 , kako divno mirii! Ako dakle bakterije ne proizvode smrad u prirodnom umskom okruenju, zato se onda truljenje uvijek povezuje sa smradom? Zdravo tlo sadri veliki postotak dobrih bakterija. Prijatelj ske bakterije proizvode mnogo neophodnih hranjivih tvari za biljke koje na tom tlu rastu. Ovim je dobrim ih aerobnim ba kterijama za rast i opstanak potreban kisik. Dobre bakterije uspijevaju u tlu bogatom organskim tvarima, kao to su dijelovi biljaka i uginulih ivotinja. Kada doe do pomanjkanja kisika ili organskih tvari u tlu, loe bakterije preuzimaju vlast i ponu se mnoiti, uzrokujui krajnje neugodan vonj. Ove patogene bakterije su anaerobne i ne podnose kisik u plinovitom stanju. Premda patogene bakterije proizvode smrad, a mogu uzrokovati i razne bolesti, one pritom ispunjavaju svrhu koju im je priroda namijenila. Zato u prirodi postoji ravnotea izmeu dobrih i loih bakterija, uz znatnu prevlast onih dobrih. Dobre bakterije mogu se, meutim, unititi na razne naine: otrovnim sredstvima kao to su umjetna gnojiva i pesticidi u tlu, ih pak antibioticima, neishranjenou, prejedanjem, stresom i t.d. u ljudskom organizmu. To je razlog to, u civiliziranom okruenju, bakterije proizvode neugodan vonj.

Bakterije se silno mue s razgradnjom neprirodnih tvari koje mi stvaramo. elite li provjeriti ovu tvrdnju sami moete izvesti pokus. Stavite otpatke sirovog voa i povra u va kompost. Vi djet ete da e istrunuti i razgraditi se bez neugodna vonja. Sada u svoj kompost dodajte neto kuhane hrane, kuhane tjestenine, pilee juhe ili pire krumpir. Nakon nekoliko dana osjetit ete kako se iz komposta iri neugodan miris. Taj vonj mogao bi biti tako snaan da bi se i vai susjedi mogli na njega poaliti. Bakterije igraju vanu ulogu u uzgoju poljoprivrednih kultu ra. Glavna razlika izmeu organskog i klasinog vrtlarstva je u tome to se u klasinom vrtlarstvu nastoji prihraniti biljke, a u organskom se hrane mikroorganizmi u tlu 2 . Ili, jednostavno reeno, klasini poljoprivrednici zanemaruju mikroorganizme u tlu i brinu se iskljuivo o tome da biljku opskrbe kalijem, du ikom i drugim kemikalijama, dok se oni koji se bave organskim uzgojem brinu o tome da nahrane iva stvorenja u tlu, koja po tom opskrbljuju biljke uravnoteenom prehranom. Kao to ni ljudi ne mogu preivjeti uzimajui umjesto hrane kemikalije, tako ni mikroorganizmi u tlu ne mogu preivjeti kad ih se hra ni iskljuivo umjetnim gnojivom. Kad se svi mikroorganizmi unite kemikalijama, plodno se tlo pretvara u prainu. Nijedna biljka, ma koliko joj mi dodavali kemikalija, nee uspijevati u praini. Mi se biljkama hranimo, preko njih primamo hranjive sastojke koje su proizveli mikroorganizmi u tlu. to je vie organske tvari ili humusa prisutno u tlu, to hrana, koja je na tom tlu uzgoje na, ima veu prehrambenu vrijednost. Mi ljudi naslijedili smo silna prostranstva divna, plodnog tla s bilijunima korisnih mi kroorganizama to u njemu sretno ive. U svojoj uspjenici Taj ne plodnog tla, Peter Tompkins i Christopher Bird kau: Ukupna teina svih mikrobiolokih organizama na Zemlji dvadeset i pet puta je vea od ukupne teine njezina ivotinjskog svijeta; svako jutro dobro obraene zemlje sadri ak do pola tone ivih

82

12

K O R A K A DO

SIROVE HRANE /

Vktoria

Boutenko

Poglavlje

10.

BAKTERIJE

GENIJALAN

IZUM

PRIRODE

mikroorganizama i po tonu gujavica koje na dan mogu izluiti tonu probavljenog humusa . Zahvaljujui naoj tehnoloki naprednoj obradi zemlje veina plodnog tla na poljoprivrednim farmama u Sjedinjenim Drava ma sadri manje od 2% organske tvari, dok je neko, prije kemij ske ere, ta koliina bila od 6 0 % do 100%. Ih, kako tvrdi David Blume, ekoloki biolog i strunjak za perma-uzgoj:Veina prvo klasnog poljoprivrednog zemljita sretno je ako u svom sastavu dosegne 2% organske tvari - to je granina crta izmeu ivog i mrtvog tla 4 . Primjenom perma tehnike pri uzgoju poljoprivre dnih kultura David Blume uspio je, u svega nekoliko godina, u krajnje osiromaeno tlo koje se sastojalo od, poput cementa tvr de ilovae, podii razinu organske tvari na 25%. To je polje dalo urod 8 puta vei od uroda koji je, prema USD A, mogue postii po etvornoj stopi 5 . Tlo se ne moe hraniti kemikalijama jer kemija nije isto to i biologija 6 . Drugim rijeima, umjetnom gnojivu nedostaju ivi enzimi koji svojim djelovanjem od obine zemlje stvaraju plodno tlo. Jednako zanimljiva je i injenica da sva iva bia posjeduju sna an imunitet koji bakterijama prijei ulazak u organizam, sve dok je taj organizam, bila to biljka, ivotinja ili ovjek, iv. Bakterija ne moe razgraditi nita to je jo ivo. Primjerice, divovske sekvoje mogu doivjeti i vie od dvije tisue godina, a ipak ne trunu. Njihovo je korijenje uvijek u tlu, a ipak ga bakterije ne napadaju. Meutim, istoga asa kad stablo umre, bakterije ulaze kako bi ga vratile na njegov poetak - u tlo. Bakterije mogu razlikovati to je ivo a to mrtvo, a njih zanima samo mrtva tvar, U prirodi se mogu esto vidjeti sluajevi kad razni paraziti napa daju biljke i ivotinje oslabljena imuniteta. Primjerice, mahovina, imela i liaj ne ive na snanom, zdravom drveu. Zdravo, ura vnoteeno tlo u organskim vrtovima raa zdrave, otporne biljke, koje su same u stanju pueve i kukce drati na sigurnoj udaljeno3

sti. U umi, parazitske gljive rastu uglavnom na sruenim debli ma i umiruem drveu. Isto tako, ni bakterije ni paraziti ne ive na zdravim organizmima. Budui da je imunitet jedina postojea obrana od nametnika, zato sve svoje napore umjesto na unita vanje bakterija ne usmjerimo ka jaanju imuniteta? Isto vrijedi za sve nametnike. Ako se pobrinemo da nam je tijelo isto, zdravo i dobro ishranjeno, nametnici nee moi ivjeti u naem tjelesnom okruenju, pa nas ak ni komari nee gristi. Odravanje osobne higijene neobino je vano, premda bakterije nikada neemo uspjeti posve ukloniti iz nae blizine, bez obzira koliko istili i kemikalija na to troili. Uz silan napor, stroge pro pise i velika novana ulaganja danas smo uspjeli gotovo potpuno sprijeiti irenje bakterija u javnim nunicima. Postoje specijalni aparati za suenje ruku i sofisticirani poklopci za WC koljku. ovjek moe proi cijelim prostorom javnog nunika i obaviti sve potrebno, a da nita ne dotakne. A ipak jo uvi jek ima mnogo mjesta gdje se ljudi mogu susresti s loim bakte rijama, s kojih se one ne mogu ukloniti. To su, primjerice, ruke kolica u samoposlugama, kvake na vratima, pisalice u potanskim uredima i bankama, drai u javnim prometalima, rukohvati po minih stepenica, novac, pribor u restoranima sa samoposlugom, bankovni automati i jo mnoga druga, ukljuivi i razne posude za uvanje hrane kao to su limenke, kantice i kutije. U usporedbi s ovom, za nas pretekom zadaom koju smo preuzeli, da uniti mo sve loe bakterije u svom okoliu, jaanje vlastitog imunite ta ini se mnogo razboritijim i lakim zadatkom. Paradoksalno je ipak, to svi antibakterijski preparati koje unosi mo u svoj organizam unitavaju ne samo loe bakterije nego i dobre mikroorganizme, koji naem prirodnom obrambenom mehanizmu pomau u borbi protiv loih bakterija. Osobno smatram da je takav na pristup problemu vie tetan nego kori stan. Za mene je to isto kao da odree prst samo zato to u njemu ima trn. Bolje bi nam, meutim, bilo da strahujemo od naih

84

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

sredstava za ienje jer se veina njih svodi na otrovne kemikalije. Bakterije nam ne mogu nauditi drimo li se prirodnih zakona, ali kemikalije e nas, ne budemo li drastino smanjili njihovu upora bu, na kraju sigurno ubiti. Stoga, ukoliko strahujemo od zaraznih bolesti najbolje to moemo uiniti jest da svoj imunosni sustav ojaamo zdravom prehranom, redovitim vjebanjem, primjenom tehnika za oputanje i drugih prirodnih naina lijeenja.

Poglavlje 11. A TO JE S KUKCIMA?

Jednostavna, ista istina rijetko je ista, a nikada jednosta vna.

-Oscar Wilde
U ovom trenutku osobno nisam ni za ni protiv toga da se jedu kukci. Ipak, smatrala bih da sam prevelik idealist kad se ne bih dotaknula i ove teme. To mi pitanje, osim toga, stalno postavljaju na svim mojim predavanjima. Odluila sam stoga, premda sam sama ve dugo godina veganka i premda mi se gadi i sama po misao na to da jedem kukce, podijeliti s vama ono to o tome znam. Ono to svakako ovdje treba istaknuti jest injenica da su se go tovo sve ljudske skupine, ili plemena, u povijesti hranile kukci ma. Gotovo svi stari narodi, ukljuujui i prastanovnike Sjeverne Amerike, kukce su smatrali vrijednim izvorom hrane. Nekima od njih kukci su bih pitanje preivljavanja, a nekima poslastica . Prema istraivanjima Sveuilita Purdue , jo danas 8 0 % ljudi na svijetu svjesno i redovito jede kukce, a 100% njih jede ih nesvje sno, odnosno ne znajui. Na svijetu ive 1462 vrste jestivih kuka ca. Jela od raznih vrsta kukaca posluuju se u gurmanskim resto ranima u Japanu, Francuskoj, Tajvanu, Australiji, Novom Zelan du, Tajlandu i u drugim zemljama. Jestivi kukci stoljeima su bili i ostali tradicionalna hrana stanovnika Afrike, Azije, Australije i June Amerike 3 . Prastanovnici June Afrike hranili su se najra2 1

87

/
U U K O R A K A O S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko P o g l a v l j e 1 1 . / A TO J E 5 K U K C I M A ?

zliitijim vrstama kukaca, ukljuivi gusjenice, skakavce, turke, mrave, termite i ohare 4 . I danas mnogi ljudi jedu potone ra kove, jastoge, rakovice i kozice koji, ba kao i kukci, pripadaju porodici lankonoaca. O povijesnim razdobljima u kojima su se ljudi hranili kukcima sauvano je mnogo podataka: * Stari Grci i Rimljani hranili su se kukcima. Plinije Stariji, rimski politiar i knjievnik (o. 23.-79.), u svom djelu Prirodoznanstvo (Historia naturalis) pie kako su rimski patriciji silno voljeli jesti ohare othranjene na branu i vinu 5 . - Aristotel, grki filozof (384.-332. pr. Kr.), u jednom svom djelu govori o tome kada je najbolje vrijeme za skupljanje cvraka: Nakon to larva cvrka, zakukuljena pod zemljom, dostigne svoju punu veliinu i postane liinka, ali jo nije probila ovojnicu, tada je ona najukusnija. Isprva su za jelo bolji mujaci, ali nakon parenja su ukusnije enke, koje su tada pune bijelih jajasaca 6 . Stari zavjet potie krane i idove da jedu skakavce, ohare i zrike (Lev. 11,21-23). Za Sv. Ivana Krstitelja kae se da je u pustinji preivio jedui skakavce i med (Mat. 3,4). Kukci se smatraju najuspjenijom skupinom u ivotinjskom carstvu. Vie od 8 0 % svih ivuih ivotinja su kukci. Poznato je oko milijun vrsta kukaca, a najmanje 7000 novih vrsta biva otkriveno i opisano svake godine. Glavni razlozi njihove uspje nosti su sljedei: imaju sposobnost preivljavanja i prilagodbe u najrazliitijim okruenjima; imaju veliku sposobnost razmno avanja; mogu se prehraniti razliitim vrstama hrane, a brzina kojom se kreu daje im prednost pred veinom prirodnih ne prijatelja . William F. Lyon s Dravnog sveuilita Ohio o tome kae:
7

Kad bi Amerikanci mogli podnijeti da u hrani koju jedu ima malo vie kukaca, farmeri bi mogli znatno smanjiti koliinu pesticida koja im je potrebna svake godine. Bolje je jesti vie kukaca a manje pesticida. Kada bi Dravna uprava za hranu i lijekove (U. S. Food and Drug Administration) podvostruila dopustivu koliinu kukaca i njihovih ostataka u itaricama, ame riki bi farmeri morali koristiti znatno manje pesticida godinje. Prije pedeset godina bilo je posve normalno da jabuka u sebi ima crva, da su mahune nagrizene od ika i da je leptir izgrizao rupice u liu kupusa. Veina Amerikanaca ionako ne zna da svake godine pojede izmeu pola kilograma i kilogram raznih ku kaca. Ti su kukci nevidljivi jer su, samljeveni u sitne estice, dospjeli u dem od jagoda, maslac od kikiriki ja, umak za tijesto, umak od jabuka, smrznute brokule i si. Ti djelii kukaca nekima od tih proizvoda pove avaju prehrambenu vrijednost 8 . Profesor Lyon upozorava na to da su mnogi kukci ii od dru gih ivotinja. Primjerice, skakavac i zriak jedu svjee zeleno bi lje, dok se rakovica, jastog i potoni rak, poput strvinara, hrane svakojakim pokvarenim i trulim tvarima s morskog ili rijenog dna. Prema Amerikom entomolokom drutvu, termiti, skakav ci, gusjenice, pipe, kune muhe i paukovi su, uzme li se u obzir njihova teina, bolji izvor proteina od govedine, piletine, svinjeti ne ili janjetine. Kukci, osim toga, sadre malo kolesterola i malo masti 9 . Prema dr. Josephu Mercoli, autoru knjige Sveobuhvatni zdravstve ni program (Total Health Program) i jo nekolicine drugih popu larnih knjiga: Mnogi kukci sadre vitamin B 1 2 . . . primjerice, pet vrsta termita sadre velike koliine vitamina B 1 2 (.455-3.21 u/u) 10 . Usporedimo to s dnevnom dozom vitamina B 1 2 koja prema pre-

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

P o g l a v l j e 1 1 . / A TO J E S K U K C I M A ?

poruci USDA-e za odraslu osobu iznosi 2,8 mikrograma na dan 11 . Ovo nam moe pomoi da shvatimo kako je praovjek dolazio do vitamina B 1 2 ne ovisei pritom o velikim koliinama mesa. Godine 2002. dvadeset se ljudi natjecalo za nagradu od 50.000 dolara, u raity showu 'Posljednji junak". Jedan od njihovih zadataka bio je da pojedu zdjelicu punu crva i kornjaa. U razgovoru nakon emisije sudionici su ispriali kako su bili iznenaeni to im se okus tih kukaca zapravo svidio i da bi ih rado ponovno jeli. Zapravo, sve to jedemo sadri u sebi kukce (ili njihove dijelove), zbog toga postoje ak i slubeni propisi o maksimalnoj dozvolje noj koliini dijelova kukaca u namirnicama. Prema vaeim pro pisima, u Sjedinjenim Dravama dozvoljena koliina je 75 djelia kukaca na 50 gr peninog brana, dva crvia na 100 g umaka od rajice, 20 crvia na limenku konzerviranih gljiva, 60 djelia kukaca na 100 g maslaca od kikirikija i td. 12 . Ove su koliine do putene jer je apsolutno nemogue uzgajati biljke na otvorenom, pobrati plodove i tehnoloki ih obraditi tako da u njima nema nikakvih ostataka ivotinjskog podrijetla. Kad ne bi postojali takvi propisi o doputenoj koliini ostataka ivotinjskog podrijetla kod nekih prehrambenih proizvoda bilo bi nuno protiv kukaca, glodavaca i drugih prirodnih nametni ka provesti jo intenzivniju primjenu kemijskih sredstava. Takva alternativa, meutim, nije prihvatljiva jer bi opasnost po zdravlje potroaa, zbog tetnog djelovanja ostataka tih kemikalija, bila mnogo vea, u usporedbi s ovim, estetski odbojnim, ali u biti be zazlenim prirodnim nedostatcima. S obzirom na iroku upora bu pesticida u industrijskoj poljoprivredi, oito je da ovjek na planet, oslobaajui ga od kukaca, truje, umjesto da kukce jede, a umjetna kemijska sredstva dri to dalje od biljaka kojima se hrani . Kako kae Gene DeFoliart, profesor emeritus entomologije na Sveuilitu Wisconsin-Madison: Mi smo, u svojoj posvemanjoj
13

zaokupljenosti stokom, unitili vegetaciju na naem planetu. Kad je rije o pretvaranju biomase u protein, kukci su mnogo uin kovitiji 14 . Uzgoj kukaca mnogo se bolje isplati od uzgoja stoke. Pedeset kilograma stone hrane daje 5 kilograma govedine, dok ista koliina hrane daje ak 22 kilograma cvraka. 1 5 Pretpostavljam da su se predrasude prema kukcima na Zapadu rodile nakon otkria bakterija. Kad su se u javnosti proirili strah i gaenje prema mikrobima, ti su se osjeaji prenijeli i na kukce. Budui da sam ve dugo godina veganka, odluila sam upitati pri jatelje, koje redovito susreem na naim veganskim sastancima, to oni o tome misle. Treba h kukce jesti ih ne treba? To je pota knulo ivahnu raspravu na kojoj su se ula najrazliitija miljenja. Isprva su svi govorili kako ne bismo smjeh nanositi bol nijednom ivom stvoru. Ali, kad smo tu temu osvijetlili sa svih strana, moj je prijatelj. Mike iziao s neoekivanim idejama. Kad bi ljudi jeli kukce: Morah bi smanjiti primjenu pesticida, pa bi se unitavalo manje kukaca. Potroaima se kukci u prehrambenim proizvodima, kao to su voe i povre, tijesto ili okolada, ne bi gadili, zahvaljujui emu bi u svojoj hrani mogli oekivati i maje pesticida. Ne-vegetarijanci bi troili manje mesa ivotinja, koje imaju ivani sustav i stoga mnogo vie pate. Eko-uzgajivai, koji sa biljaka u veganskim vrtovima runo skidaju velike koliine raznih kornjaa, mogli bi svoje kukce jesti ili ih prodavati, umjesto da ih unitavaju. Ukratko, kad bi ljudi na Zapadu osjeali manje odbojnosti prema kukcima, od toga bi koristi imale mnoge vee ivotinje, pa i sami kukci, u irem smislu, pomoglo bi to i odranju ekolo ke ravnotee, a da o moguem blagotvornom uinku na ljudsko zdravlje i ne govorimo.

91

OVJEKOVA OVISNOST O KUHANOJ HRANI

Poglavlje 12. JE LI DOISTA RIJE O OVISNOSTI?

Neskloni s m o povjerovati u o n o to bi nas, ako u to povjerujem o , m o g l o povrijediti.

- Ovidije, rimski pjesnik - 43.-18. pr. Kr.

Kad se moja obitelj odluila prijei na sirovu hranu iznenadila sam se koliko mi je bilo teko drati se strogo samo sirove hrane, osobito u prva dva tjedna. Isprva sam mislila da je razlog toj ne odoljivoj potrebi za kuhanom hranom jednostavno moja ljubav prema domaoj kuhinji. Patila sam za kuhanom hranom otprilike dva mjeseca, a onda sam, malo po malo, poela zaboravljati na kuhane poslastice i sa zadovoljstvom prihvatila na novi nain prehrane. I moj suprug je prolazio muke sline mojima, te je i nje mu trebalo dva mjeseca da prihvati reim sirove prehrane. ini se, meutim, da se preobraenje nae djece na sirovu prehranu dogodilo ipak mnogo bre i da je bilo manje bolno od naega. Kasnije, kad sam poela drati teajeve o sirovoj hrani, otkrila sam da prelazak na sirovu prehranu veini ljudi teko pada. i nilo se neloginim S jedne strane mnogi su eljeh nauiti neto 0 reimu sirove prehrane i moja su predavanja bila dobro posje ena. S druge pak strane, polaznici mojih teajeva priznali su mi kako je za njih nevjerojatno teko izdrati na sirovoj hrani ve 1 jedan ili dva dana. Nelogino je, to mi pritom svi stalno po navljah kako uivsju dok jedu sirovu hranu, od koje se osjeaju puni energije i mlai no ikad, ali da ne uspijevaju ostati na tom

95

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko
1

P o g l a v l j e 1 2 . / JE LI D O I S T A R I J E 0 O V I S N O S T I ?

reimu prehrane zbog neodoljive potrebe za kuhanom hranom koja ih veoma brzo pone muiti. Sjeam se, primjerice, dviju se stara koje su obje bolovale od hipoglikemije. Odmah su se silno oduevile idejom sirove hrane, te su me zamolile da ostanem s njima poslije predavanja i pomognem im sastaviti dijetni plan. Ali, ve sutradan, kad sam sluajno naletjela na njih u prodavao nici zdrave hrane, sestre su me pozdravile lamanjem glave, skri vajui pri tom ruke iza lea. Dok su prolazile jednoj je iz ruke ispao ... ajni kolai s maslacem. Oigledno su podcijenile mo tih kolaia s maslacem. Kako bih provjerila kakav uspjeh imaju moja predavanja, meu polaznicima sam provela malu anketu. Bila sam nemalo iznena ena kad sam otkrila daje, samo mjesec dana nakon predavanja, jo samo 2% polaznika jelo 8 0 % ih vie sirove hrane. U nevjerici sam odluila ponoviti anketu, i to u sijenju, neposredno nakon blagdana. Naravno, vie nitko od polaznika nije bio na sirovoj hrani. Isprva sam zakljuila da sam tomu kriva ja i da bih, kao dobar uitelj, trebala svoje teajeve uiniti privlanijima. Dala sam sve od sebe da predavanja budu to zabavnija. Na satovima sam pje vala ruske pjesme, priala viceve i nudila svoje najuspjelije pri pravke od sirovih namirnica. Bez obzira na sve, rezultat je opet bio isti: veina onih to su se prijavili na moj teaj uivala je u sirovoj hrani, ah nije na njoj mogla ostati. Jednoga me je dana moj prijatelj Garry pozvao na sastanak Kluba anonimnih alkoholiara. Nikada prije nisam bila na takvom sa stanku i duboko me dirnula iskrenost kojom su ti ljudi govorili o svojoj ovisnosti. Na tom mi je sastanku prvi put pala na pamet pomisao kako moda postoji i ovisnost o kuhanoj hrani. Zapravo, kad kuhana hrana ne bi izazivala ovisnost, ljudi bi ponekad mo gli preskoiti kuhane obroke i ivjeti dan ili dva samo na sirovoj hrani. To ljudima, meutim, nikada ne uspijeva, osim ako se ne izgube u praumi ih im se ne dogodi neto jednako dramatino.

Kao to ni puau ne proe ni jedan dan bez cigarete, tako i oni koji su navikli na kuhanu hranu osjeaju potrebu da pojedu ba rem jedan kuhani obrok dnevno. Nikakvo udo to veina ljudi vjeruje da je kuhana hrana bitna za ljudsko zdravlje. Nakon to sam o svemu malo porazmislila, otila sam u knjinicu i prelistala tridesetak knjiga o ovisnostima. Knjiniarke su me saaljivo gledale. Vjerojatno su zakljuile kako me mue gadni problemi. U tim sam knjigama pronala mnogo korisnih podataka. Dozna la sam da ljudi s nekom ovisnou pate od neodoljive potrebe da uzmu neku posve odreenu tvar, premda su svjesni tekih fizi kih ili psihikih posljedica koje ona izaziva. Otkrila sam da su tri glavna simptoma ovisnosti sljedea: poricanje postojanja problema; osjeaj da vam je ta tvar potrebna za normalno funkcioniranje; zloporaba te tvari (alkohol, hrana, duhan i si.) 1 . Ovaj opis odnosa ovisnika prema sredstvu ovisnosti podsjetio me je na moj odnos prema kuhanoj hrani. Sada sam shvatila zato mi je prelazak na sirovu hranu tako teko pao. Shvatila sam da uzrok mojih patnji nije bio u tome to jedem sirovu hranu, ve u tome to ne jedem kuhanu. A da moja neodoljiva potreba za kuhanim obrocima nije bila drugo do li posljedica odricanja od kuhane hrane. Sada mi je bilo jasno zato moja predavanja nisu imala veeg uinka. Ja sam razmiljala samo o prednostima sirove hrane i kako da pripremim to ukusnija sirova jela, a propustila sam objasniti najvanije o ovisnosti koju kuhana hrana kod nas izaziva. Morala sam dakle smisliti neke praktine tehnike koje bi mojim uenicima pomogle da se oslobode svoje neodoljive po trebe za kuhanom hranom.

96

97

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

V k t o r i a fioiitenko

P o g l a v l j e 1 2 . / JE LI D O I S T A R I J E 0 O V I S N O S T I ?

Odluila sam stoga osmisliti program koji sam nazvala 12 kora ka do sirove hrane. Naravno, kuhana hrana je neto drukija od droge i alkohola. Primjerice, ako pojedete pizzu ili kola to nee stubokom promijeniti vae ponaanje, ali svakodnevno konzumi ranje kuhane hrane moe vam ozbiljno naruiti zdravlje. Nada lje, konzumiranje kuhane hrane jo nije prepoznato kao ovisnost, tovie, pripada meu drutveno prihvaena ponaanja. Zato se moj program ipak razlikuje od programa Anonimnih alkoholi ara. Mnogo sam razgovarala s lanovima raznih klubova koji provode takve 'programe u 12 koraka', osobito s ljudima iz Kluba anonimnih deraa. Ovi su mi razgovori pomogli da osmislim mnoge tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, koje otada uspjeno primjenjujem u svojim radionicama. Moja prva radionica pod naslovom 'U 12 koraka do sirove hrane' odrana je u Portlandu, Oregon, u prosincu 1999. godine. Mje sec dana nakon te radionice nazvala sam sve polaznike. Bila sam silno uzbuena kad sam doznala da je, usprkos blagdanima, svih etrdeset i troje sudionika nastavilo jesti uglavnom sirovu hranu. Otada sam, to u Sjedinjenim Dravama, to u inozemstvu, odr ala 192 radionice pod naslovom C U 12 koraka do sirove hrane'. Te su radionice postale toliko popularne te sam u dvorani znala imati i vie od stotinu polaznika, ponekad ak i dvije stotine. Ovaj program predavanja pokazao se mnogo uinkovitijim od mojih prvih predavanja o prednostima sirove hrane. Silno me razveseli lo kad sam, vrativi se nakon godinu dana u jedan od tih gradova, doznala da su moji uenici jo uvijek na 100%-tnoj sirovoj hrani, a moram priznati da se to na njima i vidjelo: izgledali kao svoja vlastita mlaa braa i sestre. Te radionice 'U 12 koraka do sirove hrane' postale su doista vane, ne samo mojim uenicima nego i meni. Naa okupljanja nisu ni kada imala za cilj samo poduku, mi na njima doivljavamo pravo ozdravljenje i prosvjetljenje. Kao to vjerojatno pretpostavljate, moji uenici i ja, za vrijeme tih vikenda, iskreno smo razgovarali

o svojim najintimnijim razmiljanjima o osjetljivim pitanjima u vezi s prehranom. Te su mi ispovijesti pomogle da mnogo toga shvatim. Obino smo se, nakon takvih iskrenih razgovora, svi poeli osjeati kao jedna velika obitelj, ak smo, u ali, jedni dru ge oslovljavah sa sirovi brate/sestro'. Neobino mi je stoga drago to sam uspjela nai vremena da ovu knjigu ponovno napiem i dopunim je nekim doista vrijednim idejama, na koje sam nadola tijekom mnogih godina poduavanja.

00

99

P o g l a v l j e 1 3 . / KOLIKO JE VANO BITI 1 0 0 % ' S I R O V ?

ako mora jesti hranu koju mu drugi pripremaju; ako radi u restoranu ili nekom drugom poslu vezanom uz hranu; ako teko dolazi do svjeih poljoprivrednih proizvoda; ako putuje sa skupinom koja ima organizirane, uglavnom

Poglavlje 13. KOLIKO JE VANO BIT1100%'SIROV?

Jesti je nunost, ali inteligentno jesti je umjetnost.

kuhane, obroke; ako je u bolnici, stacionaru, u ratu ih u zatvoru. Pod pritiskom vlastitih ogranienja ljudi me esto pitaju koliko je nastojanje da budu na 100%-tnoj sirovoj hrani doista vano. Ja imam dva razliita savjeta za dva glavna tipa ljudi: za one koji su ovisni o hrani i za one koji jedu normalno. Uvijek savjetujem ljudima da se, prema sljedeim definicijama, sami odlue kojemu od ova dva tipa pripadaju: Ovisnik o hrani je osoba koja jede vie nego to joj je potrebno ih vie nego to eli, ne odazivajui se na signale koje joj alje eludac kad je prazan, nego iz posve drugih razloga. Osoba koja jede normalno je ona koja jede kad je gladna i prestaje jesti kad je sita . Ako mislite da ste negdje izmeu ove dvije kategorije odaberite skupinu koja vam se ini bliom. Uvjerena sam da e samo osobe koje jedu normalno uspjeti ostati na sirovoj hrani te da se, ak i ako ponekad u svoju prehra nu ubace malu porciju kuhane hrane, nee vie vratiti klasinoj prehrani. Ne kaem da to preporuujem; ali moje je miljenje da e osobama koje jedu normalno povremeno konzumiranje kuha ne hrane najmanje nakoditi, budui da su u stanju obuzdati svoj nagon za hranjenjem. Ovisnicima o hrani ozbiljno preporuam da se 100% pridravaju reima sirove prehrane, jednostavno zato to e im to biti mnogo lake izdrati. Pratila sam desetke ovisnika o hrani kako poku1

- La Rochefoucauld
Drati se 100%-tnog reima sirove prehrane izuzetno je korisno za ljudsko zdravlje i zato je vano. Meutim, nije uvijek mogue jesti iskljuivo sirovu hranu. S obzirom da sam odrasla u Rusiji i da sam, u meuvremenu, posjetila mnoge zemlje, mogu vam rei da je za mnoge jesti 100% -tnu sirovu vegansku hranu isti luksuz. Osobno se smatram sretnom to sam u mogunosti hraniti se na taj nain. Ja sam svoje knjige, primjerice, prevela na ruski, ah ni sam ih mogla objaviti u Rusiji, jer se ondje mnoge vrste voa, po vra, a osobito onog zelenoga, ne mogu nai, ak ni ljeti. Zaudilo me je to je dananjim Rusima kelj, koji potjee iz Rusije, posve nepoznata biljka. U ruskoj verziji svoje knjige zovem ga 'divlji ku pus', to je moda zbunjujue, ali bolje ime nisam mogla smishti. Uoila sam, takoer, da se ljudi ne uspijevaju pridrava ti ovog naina prehrane i zbog raznih drugih razloga, bez obzi ra ive li u bogatim ili siromanim zemljama. Nabrojat u samo neke ozbiljnije razloge koji ovjeku oteavaju provedbu dijete sa sirovom hranom: ako je ovisan o drugima ili je invalid; ako je zaduen za pripremanje kuhanih obroka za druge lanove obitelji;

100

101

/
U 12 KORAKA DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlje 13. / KO U KO JE V A N O BITI 10 0% ' S I R O V ?

avaju ostati na kombinaciji od 8 0 % sirove i 2 0 % kuhane hrane. Gledala sam te jadne ljude kako skau sa 8 0 % sirove na 8 0 % ku hane hrane i natrag, kako ih, budui da se nisu u stanju drati nekog odreenog plana prehrane, mui stalan osjeaj krivnje i vjena zabrinutost za vlastito zdravlje. Istodobno mogu rei da sam u bezbroj sluajeva uoila da su ovisnici o hrani, nakon pre laska na sirovu hranu, uspjeno odravali zdrav nain prehrane, pazei da se ne prejedu i da u pauzama izmeu obroka nita ne grickaju. Veina jela od sirovih namirnica, za razliku od mnogih kuhanih jela, nema osobito privlaan okus. Susrela sam mnoge ljudi koji su u jednom obroku mogli pojesti i po nekoliko pizza, ali nikada nisam susrela nikoga tko bi odjednom mogao pojesti nekoliko velikih zdjela salate. ak i u sluaju da se dogodi preje danje sirovom hranom, to je mnogo manje tetno od prejedanja kuhanom hranom. Budui da sam i sama ovisnik o hrani, uvi jek sam zavidjela osobama koje jedu normalno i esto se osjeala bespomonom kad bi me uhvatila poznata neodoljivih potreba za hranom. Otkako sam na 100% sirovoj prehrani moje su se prehrambene navike uvelike popravile, a posve mi se promijenio i nain ivota. esto me pitaju kako je mogue da samo 1% kuhane hrane u na oj prehrani moe biti tako kodljiv. Ja sam uvjerena da emo, ako si dozvolimo taj 1%, time otvoriti vrata naoj sklonosti da udovo ljimo svojim eljama kada nas obuzmu. Prema podacima Kluba anonimnih alkoholiara, naa sklonost prejedanju dolazi do izra aja u trenucima kad osjetimo glad, ljutnju, usamljenost, umor ih potitenost. Odrei se i posljednjih 1% kuhane hrane u svom re imu prehrane znai zatvoriti vrata kuhanoj hrani zauvijek. Kad zatvorimo vrata kuhanoj hrani, zatvorili smo vrata iskuenju. Dokle god smo na 99%-tnoj sirovoj prehrani ostajemo izloeni iskuenjima i doputamo si ono to elimo, kada to zaelimo. Su srela sam mnoge ljude koji su uloili golem napor da postignu tu razinu od 9 9 % sirove hrane u svojoj prehrani, a onda se, mjesec

dana kasnije, potpuno vratili na kuhanu hranu. Ovaj siuni 1% moe nas stalno vraati kuhanoj hrani. Drim da je ovdje tako zvani 'nagli prekid' mnogo laki nain. Istina, ovjek e moda prvih nekoliko mjeseci prolaziti kroz strane muke jer e mu sva ko iskuenje uzrokovati patnju. Ali ve nakon dva mjeseca ivot postaje laki. Iz razgovora s mnogima na sirovom programu prehrane dola sam do zakljuka da nisu sva kuhana jela jednako opasna, kad je u pitanju/poticanje neprirodne elje za jelom. Trebate se svakako drati to dalje od svih zainjenih kuhanih jela, od kojih vam ide slina na usta, kao i od vaih omiljenih 'zalogaj ia. Ova jela, bez obzira na unesenu koliinu, mogu u vas probuditi snanu potrebu da pojedete jo. Gledala sam ljude kako prekidaju s programom sirove prehrane nakon samo jednog malog zalogaja neke kuhane poslastice, nakon to su se uspjeno pridravali programa sirove prehrane mjesecima, ak i godinama. Istodobno ne bih nipoto eljela da netko postane paranoidan zbog povremenog uzimanja male koliine kuhane hrane, osobito ako ta nije povezano s kakvim 'nostalginim' sjeanjima. Primje rice, od nekoliko kapi ekstrakta vanilije u nekom desertu, jednog lista prene alge nori, od lice misa ili prstohvata jestiva kvasca zacijelo neete osjetiti neodoljivu potrebu za kuhanom hranom; organizam se lako nosi s takvim povremenim kuhanim sastoj cima. To je slino kao kod lijeena alkoholiara kojemu se nee nita dogoditi ako pojede prenu ribu u umaku od vina ili oko ladnu kocku s rumom. Uvjerena sam kako je pridravanje 100%-tnog programa sirove prehrane stvar osobnog izbora. I sama imam nekoliko bliskih pri jatelja i roaka kojima bi, znam pouzdano, prilagodba na program sirove prehrane bila gotovo nemogua. Morali bi se, naime, odre i veine onoga za to, prema njihovu miljenju, vrijedi ivjeti. Povremeno sam im znala pokloniti neku zgodnu vegansku knjigu ili posue za kuhanje na pari, elei ih potaknuti da prijeu na

102

103

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

/ IPoglavlje

13.

KOLIKO

JE VANO

BITI

100% ' S I R O V ?

laganiju prehranu. Uoila sam da se slue i knjigama i posuem i da im ovaj zdraviji nain prehrane dobro ini. Istodobno, svi moji prijatelji znaju da u im, budu li ikada zaeljeli promijeniti svoj nain ivota, rado u tome pomoi. Uvijek sam mislila da ovjek svoj nain prehrane formira kroz cijeli ivot. U svojim istraivanjima naila sam na neke znanstve ne radove koji govore o usvajanju navika u djetinjstvu. Nemalo sam se iznenadila doznavi da Okus majina mlijeka odreuje djetetov kasniji ukus . Meutim, kad je rije o prehrambenim navikama, djetetu se one najdublje usjeku za vrijeme odvikava nja od majina mlijeka. To vrijeme naziva se 'osjetljivo razdoblje' ih 'kritino razdoblje' 3 i traje izmeu dva i tri mjeseca, za koje vrijeme u mozgu djeteta nastaje dubok otisak' na temelju djete tova doivljaja onoga to samo jede, ali i onoga to vidi da drugi oko njega jedu, osobito majka. Taj je otisak praktiki neizbrisiv: Samo kritino razdoblje ... traje veoma kratko, ali dojmovi koji dijete stekne o onome to se oko njega dogaa u tom razdoblju ... ostaje do kraja ivota i teko e se dati izbrisati nekim kasnijim iskustvima .* Tako se stvaraju prehrambene navike koje od nas ine vegetarijan ce, oboavatelje mesa-i-krumpira ih neke druge hrane. Isto tako, ovisno o vrsti hrane s kojom smo se susretah u svom osjetljivom razdoblju', moemo jesti normalno, a moemo postati i ovisnici o hrani. ini se gotovo nevjerojatnim da tako kratko razdoblje od ezdeset do devedeset dana oblikuje nae prehrambene na vike za cijeli ivot. Ovaj mehanizam ostavljanja otiska doista je mudar nain da se odrimo kao vrsta, budui da dijete, zahva ljujui njemu, nasljeuje najpotrebnije znanje - o tome kako se hraniti - i to od najbrinije osobe na svijetu - majke. Na svoju ne sreu, ljudi su danas napustili prirodan nain ivota. Uinivi to, izopaili su najgenijalniji zakon prirode i prednosti doivotnog zdravog naina prehrane pretvorili u frustrirajui zaarani krug vjene ovisnosti o hrani. Usaene u najranijem djetinjstvu, pogu4 z

bne prehrambene navike mnogim ljudima ugroavaju zdravlje i ivot. Prema statistikama, danas je ve 58 milijuna Amerikanaca pretilo 5 , a ta brojka i dalje raste. Znanstvene studije o stvaranju otisaka jasno ukazuju na to da emo se ve postojee pretilosti jako teko rijeiti. Imali smo prilike vidjeti kako se ovisnici o hra ni oajniki trude da promijene svoje prehrambene navike. Neki se od njih utjeu ak i najdrastinijim rjeenjima, poput smanje nja eluca kirurkim putem, kao krajnjoj mjeri kojom se koliina hrane koju osoba moe probaviti ogranii na nain da se kirurki odstrani vei dio eluca i 25 cm tankog crijeva. Tu se, meutim, pokazuje da je priroda jaa od snage ljudske volje. ak i nakon to su si dali smanjiti eludac, mnogi se pacijenti ne dre dijete koju im je lijenik preporuio, ponu opet pretjerivati u jelu i, u roku od pet godina, povrate svoju prijanju teinu 6 . Drugim rijeima, otisci nastali u djetinjstvu borit e se za svoja prava do kraja. U meuvremenu, mnogi su se ljudi uspjeli rijeiti pretilo sti prihvativi program sirove hrane i druge prirodne naine lije enja. Moja prijateljica Angela Stokes izgubila je, na primjer, 65 kilograma. Ona se rijeila bolesne pretilosti preavi na program sirove hrane, s naglaskom na zelenju . Moje je miljenje da je pretilost, u veini sluajeva, mnogo la ke sprijeiti nego lijeiti. Kad se voda iz slavine pone prolijevati po podu, hoemo li nastaviti brisati pod ih emo zatvoriti ventil? Umjesto da sve svoje napore usmjeravamo na lijeenje ve posto jee pretilosti, potrudimo se radije da svojoj djeci pomognemo da usvoje zdrave prehrambene navike. Obratimo pozornost na prehrambenu vrijednost i koliinu hrane koju dajemo svojoj ma loj djeci, osobito u njihovom 'osjetljivom razdoblju. A u svrhu stvaranja zdravih prehrambenih navika kod nae djece vodimo uvijek rauna i o hrani koju e ona vidjeti na naem tanjuru.
7

104

105

Poglavlje 1 4 . / OVISNOST 0 SVAKODNEVNIM NAMIRNICAMA

Slatkii su ukusni jer se, kad ih jedemo, doslovce osjeamo dobro: slatkii u tijelu izazivaju osjeaj ugode. Istraivanja pokazuju da su receptori za slatko u ustima povezani s odreenim centrima u mo zgu koji oslobaaju endogene opijate - prirodne, kemijske spojeve sline morfiju, koji stvaraju osjeaj ugode i zadovoljstva. Ve i sam okus slatkoga dovoljan je da u mozgu aktivira centre za ugodu1. To je razlog to veina ljudi rado uzima hranu koja sadri eer, kao to su okolada, bomboni, sladoled, Coca-cola, kolai i td. Bi jeli eer (ih saharoza) neprirodna je molekula potpuno liena sva Ne zanima me ljubav - meni je draa okolada 1 . ke hranjive vrijednosti. Istodobno je bijeli eer pravi koncentrat energije i esto se o njemu govori kao o izvoru praznih kalorija. Nakon duljeg vremena, stalan unos velikih koliina rafiniranog e Smatram da je ovisnost o kuhanoj hrani najokrutnija od svih ovi snosti zato to je izazivaju ovjeku najmilije namirnice, nj ?gove najvee svetinje. Mislim da od svih svakodnevnih namirnica kruh, mlijeko, eer i sol vjerojatno najlake stvaraju ovisnost. Zvui pa radoksalno, ali upravo je to razlog to se te namirnice upotreblja vaju tisuama godina i to su postale bitan dio ljudskog ivota i kulture. Nikada se u povijesti nije dogodilo da bi se, nakon otkria nekog novog sredstva ovisnosti, ovjek njega dragovoljno odrekao; naprotiv njegova bi se uporaba redovito proirila na sve vei krug ljudi. To je razlogom to sva sredstva ovisnosti, bez obzira je li rije o duhanu, o marihuani, okoladi ili neem drugom, jednom otkri vena, ubrzo dopru do svih krajeva svijeta. Zato danas i poznajemo toliki broj sredstava ovisnosti, koja ubijaju na tisue ljudi i predsta vljaju golem drutveni problem. Do sada smo ve nakupili toliko namirnica koje izazivaju ovisnost, te se u svojim prehrambenim navikama uglavnom ravnamo prema koliini uitka koje nam hra na prua, a ne prema njezinoj hranjivosti. S naglim razvitkom novih tehnologija znanstvenici svakim danom otkrivaju sve vei broj estica raznih novih tvari prisutnih u pre hrambenim proizvodima, ukljuujui tu i brojne tvari koje izazi vaju ovisnost, ak i u posve obinim namirnicama kao to je eer. era moe dovesti do 'pothranjenosti', to znai da imamo dovoljno energije da organizam nahranimo, ali nam nedostaju neke druge bitne hranjive tvari. To moe uzrokovati pothranjenost ak i kod osoba prekomjerne teine. Osim to jede bijeli eer, veina ljudi konzumira i saharozu iz kuhanog povra bogatog krobom. U procesu kuhanja slatkog krumpira... gotovo se sav krob pretvara u eer. Zato bi o slatkom krumpiru trebah prestati razmiljati kao o povru bogatu krobom, budui da se on u ljudskoj prehrani ponaa prije kao eer nego kao krob\ Povre bogato krobom kao to su krumpir, tikvica, mr kva, brokula i drugo, u kuhanom obliku znai samo dodatni eer u naoj prehrani. Bijeli kruh, itarice i tijesto, te druge namirnice od bijeloga bra na takoer sadre mnogo saharoze . Imajui na umu da su ova tri izvora eera najomiljeniji dio tipine ljudske prehrane, na je dnevni unos eera izuzetno visok, posebice uzmemo li u obzir da se i uporaba samog eera u posljednjih stotinu godina poveala za 4,2 puta 4 . Ljudski se organizam pokuava snai s tako golemim unosom eera tako to, neposredno nakon uzimanja hrane, poveava proizvodnju inzulina 3 . Takav pretjerani unos eera neizbjeno
3

Poglavlje 14.
OVISNOST O SVAKODNEVNIM NAMIRNICAMA

- Pripisuje se Sandri J. Dykes

107

/
U 12 K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlje 1 4 , / OVISNOST 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I C A M A

dovodi do bolesnog stanja poznatog kao hipoglikemija, s trajno povienom razinom inzulina u krvi, koju organizam mora odr avati kako bi bio uvijek spreman za nov unos eera. Taj stalni dotok dodatnog inzulina u krv izaziva nenormalno nisku razinu eera u krvi. Hipoglikemija ugroava mozak kojemu je za rad potrebna stalna opskrba glukozom. Ljudi s hipoglikemijom ima ju stalnu potrebu za slatkim ne bi li podigli razinu eera u krvi. Njihovi pokuaji da prestanu jesti nakon razmjerno malog unosa hrane obino propadaju zbog nezajaljive elje za jelom koju u njih potie, inzulinom izazvana, hipoglikemija, pa to opet zavr ava nekontroliranim prejedanjem. Kao to vidite, konzumiranje eera u obliku saharoze neizbjeno vodi u ovisnost o eeru. Znamo, meutim, da nae tijelo bez eera ne moe funkcioni rati. Jednostavni eeri iz voa i meda veoma su lako probavlji vi, iz njih organizam dobiva i energiju i druge vrijedne hranjive sastojke. Unos ovih prirodnih eera ne izaziva hipoglikemijsku reakciju u tijelu. Nedavno smo moja ki Valja i ja provele zanimljivo istraivanje. Odluile smo istraiti za kojim namirnicama ljudi najvie osje aju potrebu kada su pod stresom. Anketirali smo ezdeset ljudi s posebno pripremljenim pitanjima. Veina - njih 52-oje - od 60 anketiranih, odgovorila je da u stresnim situacijama najvie osje a potrebu za slatkim. Mene je, meutim, vie zanimalo novo, posve neoekivano otkrie do kojeg smo doli u ovoj anketi. Ot krili smo, naime, da postoji snana veza izmeu odgoja to su ga ti ljudi dobili u djetinjstvu i njihove reakcije na stres: Ispitanici koji su odrasli na klasinom nainu prehrane priznali su neodoljivu potrebu za kolaima, pitama, keksima, bombonima i drugim po zdravlje riskantnim slatkiima. Ispitanici koji su odrasli na vegetarijanskoj prehrani osjeah su neodoljivu potrebu za groicama, datuljama i ostalim suhim voem, kao i za nekim laganim vegetarijanskim desertima

kao to su veganski ajni kolaii od integralnog ita ili tapii od sladia. Mali broj ispitanika odrastao je na programu sirove hrane. Bilo m i j e osobito drago kad sam ula da oni u tekim trenucima osjeaju neodoljivu potrebu za slatkim voem kao to su grozde, banane ili smokve.

Ovo me je istraivanje podsjetilo na vanu ulogu odgoja u stvaranju naih doivotnih prehrambenih navika. Moje su najdrae uspome ne iz djetinjstva nerazdvojno vezane uz slike zajednikog blagova nja za obiteljskim stolom. Kad pogledamo neku namirnicu, elja da je pojedemo izvire iz naeg sjeanja o prethodnom iskustvu s tom namirnicom. Ugodna sjeanja mogu kod nas ponovno probuditi neodoljivu potrebu za odreenom namirnicom i elju da ponovno proivimo ugodne trenutke. Ja se, primjerice, svaki put kad vidim reklamu za palainke, i danas sjetim svog djetinjstva i nedjeljnih ju tara kad me je budio miris majinih svjee peenih palainki, prehvenih rastopljenim maslacem. S njenou uvam ta sjeanja, ah svaki put kad mi prou kroz glavu, naas osjetim bol. Odjednom se naem razapeta izmeu podsvjesne potrebe da ponovno doivim te slatke trenutke iz prolosti i pomisli na to kako nikada vie neu okusiti palainke, budui da ve godinama jedem iskljuivo sirovu hranu. Nevjerojatno je koliko snanih emocija moe pokrenuti ve sama pomisao na h r a n a Pitala sam svoju ker je li koja od njezinih sretnih uspomena iz djetinjstva vezana uz hranu. Sa smijekom se poela prisjeati kako smo u Michiganu brali divno groe, i kako je u Kaliforniji dragun bio nevjerojatno sladak, pa ga se ak i naa basetica Dashka tako prejela da se nije mogla micati, i kakav je bio okus naeg prvog duriana itd. Oito je dakle da su ljudi programi rani tako da u stresnoj situaciji osjeaju potrebu za slatkim, ali to slatko ne mora biti bijeli eer. Svjee voe je savreno gorivo, puno hranjivih sastojaka i nema nikakve kodljive posljedice.

.108

109

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

Poglavlje 1 4 . / OVISNOST 0 S V A K O D N E V N I M N A M I R N I C A M A

Kad sam poela prikupljati znanstvene podatke o kruhu doivjela sam pravi ok, upravo me je zaboljelo kad sam otkrila kako sna nu ovisnost izaziva kruh. Ja sam vei dio svog ivota provela u Rusiji gdje se kruh smatra svetinjom. Ondje nikada na podu ili na ulici neete nai niti komadi odbaena kruha; baciti kruh zna ilo bi pokazati nepotovanje prema svima onima koji su iskusili nestaicu kruha, primjerice za vrijeme blokade Lenjingrada. U skladu s prastarom tradicijom, u Rusiji svaka nova vlada narodu najprije obea ono najvanije, da e mu osigurati dovoljno kruha. Kruh je od pamtivijeka veini ljudi glavna hrana. U Sjedinjenim Dravama studeni je odreen kao Nacionalni mjesec kruha, ime se priznanje iznimna vanosti ovog prehrambenog proizvoda. Vise od 75 milijuna Amerikanaca uiva svakodnevno u kriki preprenog kruha... Amerikanci zapravo toliko ljube svoj tost, da se gotovo 1 0 % odraslih ispitanika izjasnilo kako bi ujutro radije pojeli tost nego imali snoaj. Vie od polovice anketiranih ujutro bi izabralo tost radije nego neki slatki, a gotovo 4 0 % njih, radije, nego cokoladu. Jeste li se ikada zapitali zato je kruh toliko omiljen? Moda je teko povjerovati, ali znanstvenim istraivanjem dokazano je da, ak i u prijesnim itaricama, ima sastojaka koji izazivaju ovi snost: Novi opioidni peptid izoliran je iz... peninog glutena. Taj peptid nazvan je gluten egzorn C .
7

sredinji ivani sustav nije zanemarivo. Koliina od 1 nM morfija moe se, primjerice, usporediti s koliinom opijata u naim hor monima, kao to je s recimo, endorfin, koje proizvodi sam orga nizam, a slue za smirivanje boli ili za stvaranje osjeaja ugode i zadovoljstva. Treba pritom imati na umu i to da je rije o koliini opijata dobivenoj iz veoma male kohine penice. Osim to izazivaju ovisnost, opioidni peptidi iz penice znatno utjeu i na funkcioniranje hormona:... davno je poznato da opi oidni peptidi, preko klasinih receptora za opijate, uzrokuju osje tne promjene u izluivanju hormona hipofize, kako u ivotinja tako i u ljudi11. Sada mi je jasno zato je kruh tako omiljeno sredstvo preivljava nja. Zahvaljujui visokom sadraju eera ak i najmanji komadi kruha daje ovjeku energiju za mnogo sati rada. Kruh istodobno ima i snaan umirujui uinak, zahvaljujui opojnim sastojcima koji kod onih to ga jedu izaziva osjeaj ugode. Osim toga, opio idni peptidi prodiru i u stjenke crijeva i usporavaju probavu, to uzrokuje na osjeaj sitosti. Upravo zbog toga se ljudi naviknuti na kruh bez njega teko mogu zasititi. Meutim, kruh, osobito njegove bijele varijante, nije hranjiva na mirnica. Zato se veina vrsta kruha na tritu obogauje sinte tikim vitaminima i mineralima. Poljoprivredne proizvode koji su stvarno hranjivi nije potrebno niim obogaivati. Nikada, primjerice, nisam vidjela neki celer ih mango obogaen vitami nima. Penica ne sadri ni vitamin C, ni vitamin B 1 2 a ni fi-karoten 1 2 . U zemljama gdje se prehrana bazira na itaricama, ljudi

... laboratorijske analize peptida dobivenih iz proteina peninog glutena pokazuju da imaju opioidno djelovanje . Gluten egzorfini iz penice normalno dopiru do. receptora za opijate u sredinjem ivanom sustavu i potiu njihov rad9. Znanstvenici su izmjerili koliinu opijata u penici: 0,5 mg naja ktivnijih peptida odgovara I n M (nanomola) morfija . Premda je koliina od l n M tek morfij u tragovima, njegovo djelovanje na
10 8

pate od nedostatka minerala, vitamina kao i od pothranjenosti, koja je ondje uobiajena pojava. Dvije od najteih avitaminoza koje uzrokuje nedostatak B vitamina (pelagra i beriberi) gotovo se iskljuivo povezuju s.pretjeranim konzumiranjem itarica . Ja, osim toga, smatram upitnom bioloku iskoristivost veine hra njivih sastojaka u sirovom zrnu nakon to ono bude samljeveno, rafinirano i ispeeno.
13

uri

111

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Poglavlje 14. /'OVISNOST 0 SVAKODNEVNIM NAMIRNICAMA

Umjesto da kuhamo penicu i druge itarice trebali bismo ih pu stiti da isklijaju. Klice su iva hrana obogaena sunevom svje tlosti. Proklijale itarice sadre manje masnoa nego prije klijanja, ali zato imaju mnogo vie vitamina i minerala. Veina mojih i tatelja sjea se kad su se, potkraj devedesetih, poele iriti glasine na temu Y2K. D o k su ostali punih ostave svim vrstama konzervi, moja je obitelj kupila samo jedan poljoprivredni proizvod - vreu organski uzgojene penice. Izraunata sam da e mojoj etvero lanoj obitelji ta vrea penice od 25 kilograma trajati otprilike godinu dana budemo li se hranili peninim klicama. Meso, perad i riba jo su jedna kategorija namirnica koja sadri opioidne peptide. 14 Prije nekog vremena, dok sam jo svakodne vno jela ivotinjsku hranu, sjeam se da su mi riba i meso na aru bili najdraa hrana. itajui neke od novijih studija o mesu ostala sam zapanjena istraivanjem prof. Matsumota s japanskog Sve uilita Kanazawa 15 . Uz opioidne peptide, AGE i druge toksine, meso na aru sadri jo dvije toksine tvari: 2-amino-9H-pirido/2,3-b/indol; 2-amino-3-metil-9H-pirido/2,3-b/indol. Ove toksine estice (skraeno AC' i 'MeAC') normalno se nala ze u dimu cigarete. Profesor Matsumoto utvrdio je da je u mesu na aru koncentracija ovih tvari, koje izazivaju ovisnost, mnogo vea nego u cigaretama. Prema ovim istraivanjima, lg mesa na aru sadri 650.8 ng AC-a i 63.5 ng MeAc-a, to je otprilike j e dnako koliini iz 8 cigareta. Koncentrat dima iz jedne cigarete sadri 79.7 ng AC-a i 6.2 ng MeAc-a. To znai da koliina toksina koji stvaraju ovisnost, u razmjeno maloj porciji od 100 g mesa na aru, odgovara onoj u 800 komada cigaretal Nije udo to je meso na aru uvijek bilo meu najtraenijim poslasticama, jo od vremena kad se ovjek za pripremanje hrane poeo koristiti vatrom.
C

Iz istoga razloga ljudi vie vole prene oraate plodove od prije snih, preno povre vie od salate i prepreni kruh vie od obi noga. Tako primo zrna kakaovca da dobijemo okoladu, a i kavu spravljamo od prenih zrnaca. Neki uivaju u okusu preprene ekspres kave, drugi vie vole cappuccino, to je ista ekspres kava s dodatkom pjenuava mlijeka. Mlijeko je takoer prehrambeni proizvod koji izaziva ovisnost. Mlijeko svih sisavaca, dakle i ljudsko, u sebi prirodno sadri opioidne peptide: Pokazalo se da ljudski i govei kazeini u svojoj izvornoj strukturi sadre peptide s opiodnim djelova njem ... koji su prisutni u mlijeku svih do sada istraenih vrsta sisavaca, a glavni je sastojak u miceliju ljudskog kazeina. On je odgovoran za 3 0 % od ukupne koliine proteina i 7 0 % kazeina u mlijeku 6 . Prisutnost sastojaka u mlijeku koji izazivaju ovisnost na priro dan nain pomae stvaranju snanije emocionalne veze izmeu majke i djeteta. Takva je veza od ivotne vanosti za dijete jer jami da e dijete, ili ivotinjsko mladune, uvijek rado uzima ti hranu (mlijeko) najbogatiju hranjivim sastojcima, da e vie spavati i da e se u tom najosjetljivijem razdoblju svoga ivota uvijek drati majke. im je dijete sposobno samo uzimati hranu i nije mu vie potrebna stalna majinska skrb, poinje njegovo odvikavanje od majina mlijeka. Nakon to prestane piti maji no mlijeko veina sisavaca nikada vie nee okusiti mlijeko, niti ono majino, niti ono drugih ivotinja. Jedino e ljudska vrsta nastaviti piti mlijeko raznih ivotinja i tijekom cijelog ivota j e sti razne druge mlijene proizvode. Zahvaljujui prisutnosti opijata u mlijeku kod ljudi koji nasta vljaju uzimati mlijeko i mlijene proizvode razvija se ovisnost o njima, osobito o siru koji je koncentrat svih mlijenih sastojaka. Gotovo sve vrste sira sadre jo jedan sastojak koji izaziva ovi snost, a to je sol. Stalno sluam ljude kako je za njih sir namirni ca koje e se najtee odrei.

113

113

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje 1 4

/'OVISNOST

SVAKODNEVNIM NAMIRNICAMA

Shvaam da je mlijeko stoljeima bilo hrana milijuriirna ljudi koji moda bez njega ne bi preivjeli. Ja i danas znam za poneko rusko selo u tajgi gdje nema ni ceste ni duana. U takvim uvjetima ivot ljudi tijekom dugih zima ovisi o kravi. To, meutim, ne znai da bi mlijeko trebalo biti omiljena hrana onima koji imaju pristup namirnicama s vie hranjivih sastojaka. Veina ljudi u svako jelo stavlja sol. Premda nam je natrij doi sta neophodan za prijenos ivanih podraaja u mozgu kao i za pravilan rad miia, do pomanjkanja natrija u naem organizmu teko moe doi. Natrijeve soli nalaze se, naime, u velikim ko liinama u tlu i sve biljke koje rastu na tom tlu sadre dovoljno natrija. Nije ga, dakle, potrebno dodavati u hranu. Ne bismo uope trebali strahovati od pomanjkanja natrija, prije od vika. D o k nae dnevne potrebe natrija iznose 50 mg, prosje an odrastao ovjek konzumira 5000 mg, sto puta vie nego to je potrebno 1 7 . Sklonost prema soli ovisnost je jednaka onoj o alko holu, duhanu, eeru ili kofeinu. Iz vlastitog iskustva znam da se lake potpuno odrei soh nego li ograniiti uporabu. Zapamtite, molim vas, da sva kupovna gotova hrana ve sadri sol. Kako se radi o neprirodnom spoju, natrijev klorid toliko oteuje okusne pupoljke na jeziku koji prepoznaju slano da mi vie nismo spo sobni osjetiti prirodan okus hrane. Kad se ovjek odlui prestati upotrebljavati sol, obino je potrebno dva do tri dana da nam, isprva bljutavo, jelo postane nevjerojatno ukusno. Zato ja volim jesti neslano. Iz istoga razloga smatram i da emo si uklanjanjem soli iz prehrane uvelike olakati prijelaz na reim sirove prehra ne. Kruh, eer, meso, mlijeko i sol stoljeima su glavni sastojci ljud ske prehrane i mi smo se na njih naviknuli. Priznajem da su ti prehrambeni proizvodi odigrali veliku ulogu u naoj prolosti. Ove namirnice, osobito itarice, ljudskom su rodu omoguile opstanak na ovom planetu, a zasluni su, napokon, i za golem tehnoloki i industrijski razvoj civilizacije u kojoj danas ivimo.

Brojna znanstvena istraivanja pokazuju nam, m e t o . d a c o vjek ima na raspolaganju i namirnice s vie hraunvih sastojaka O s t a L a , danas na svijetu ive milijuni ljudi koji imaju sree da S i n a sva hrana koju poele. N e vidim nikakva razloga 2 li ljudi i dalje jedu hranu namijenjenu pukom prezrvhavanju. Nikome ne treba kabanica po sunanom danu.

Poglavlje 1 5 . / T f U Z E N H UTJEHE U K U H A N O J H R A N I

Veza izmeu stresa i hranjenja duboko je usaena u nau psihu. U trenutcima uzbuenja na probavni sustav automatski proizvodi probavne sokove zbog ega osjeamo snaan poriv da neto poje demo. Izmislili smo ak i takozvanu 'hranu za rjeenje'. Oigledno je danas ivot toliko naporan da nam je utjeha postala mnogo

Poglavlje 15.
TRAENJE UTJEHE U KUHANOJ HRANI
Srea ovisi iskljuivo o leernom doruku.

vanijom od ishrane. U mjesnom supermarketu pogledala sam u debeli katalog hrane i zakljuila da priblino 9 0 % svih prehrambenih proizvoda u pro davaonici pripada skupini namirnica za rjeenje, dok svega oko 10% otpada na doista hranjive namirnice. 'Hrana' i 'hranjivost' vie nisu sinonimi. Svjesno ili nesvjesno, veina nas ne jede zbog ishrane. Kad se, primjerice, divimo za mamnim jelima izloenima na odjelu s delikatesnom hranom ka emo li sebi: Gle, onaj kalij u kolau od sira upravo me izaziva da ga kupim! Kad bismo jeli samo zato da zadovoljimo potrebe organizma za hranjivim tvarima nikada ne bismo ni okusili tako kodljiva jela kao to su razni slatkii, chips, kokice fiipizza. Nitko od nas ne pati od pomanjkanjap/zze u krvi, a ipak je ona jedno od najomiljenijih jela. Kokice nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, ah nas tjee kad je film dosadan. Chips je pun soh i zasienih ma snoa, ah nam pomae da ostanemo budni dok vozimo. Od hrane najee oekujemo da nas zadovolji i utjei, rijetko mislimo o njezinoj hranjivoj vrijednosti. Prema VfardNetu (jednom od online rjenika) 'rjeenje' znai 'oslobaanje od briga' . Traei podatke o tome koju bi hranu ve ina ljudi svrstala u kategoriju oslobaanja od briga', naila sam na popis koji je objavio B B C 2 , od deset najutjenijih namirnica u Velikoj Britaniji. Kao to vidite izabrane namirnice nisu osobito hranjive: 1. okolada 2. alica aja 3. tost
1

-JohnGunther
Postoje etiri o s n o v n e skupine namirnica: mlijena okolada, crna okolada, bijela okolada i okoladni bomboni.

- Autor nepoznat
Sastojci u kuhanoj hrani koji izazivaju ovisnost kod ovjeka mogu razviti fiziku ovisnost o toj hrani. Fizika je ovisnost, meutim, samo 'vrh ledene sante'. To to traimo oslonac u hrani koja izazi va ovisnost znak je da imamo neke duboko potisnute potrebe na psiholokoj i duhovnoj razini. Psiholoka ili mentalna ovisnost o kuhanoj hrani posljedica je stalne izloenosti stresu i nae navike da se uz hranu oputamo. Svi ivimo u svijetu punom stresa. Stres doivljavamo posvuda: u koli, na poslu, kod kue, u prometu, pa ak i kad neto slavimo. Naalost, nai roditelji i odgajatelji nisu nas nauili kako da se ispravno nosimo sa stresom. Umjesto toga, nauili su nas da u stresnim situacijama jedemo. Plae, srce? Evo ti lizalica. Duo, nemoj biti tuna, hajdemo pojesti malo sladoleda. ivot je gorak, zasladimo ga s malo okolade. Prolazi kroz teko razdoblje, zasluio si da se poasti. Mora se opustiti i pojesti neto toplo.

117

U 12 KORAKA 00 S I R O V E H R A N E /

Vlctoila Boutenko

Poglavlje 1 5 . / TRAENJE UTJEHE U KUHANOJ H R A N I

4. sladoled 5. kobasice, jaja, chips i grah 6. kobasice i pire od krumpira 7. juha 8. vona pita 9. puding 10. nabujak od rie Uzimati hranu s ciljem rjeavanja emotivnih problema, smirenja napetosti ili popunjavanja emotivne praznine postalo je posve uo biajeno. Mnogi restorani, ljetovalita i knjige kuharskih recepata reklamiraju svoju hranu kao umirujuu'. A ipak je glavna svrha hranjenja opskrba organizma hranjivim sastojcima. Jedino uzi manje hrane bogate hranjivim sastojcima jami dobro zdravlje. Tu ne moe biti kompromisa. Ako ve moramo ivjeti u svijetu punom stresa, pokuajmo barem iznai tehnike za borbu protiv stresa koje se nee temeljiti na uzimanju hrane s umirujuim dje lovanjem. Osobno drim da je etnja izvrstan prirodni nain borbe protiv stresa. Ako ne volite hodati moete se baviti nekim drugim obli kom rekreacije. Meni je najdrae hodanje jer je to kretanje koje je ovjeku priroeno, a korisno je kako za duu tako i za tijelo. Hodanjem se rjeavamo stresa, ono tijelu pomae da se oslobodi napetosti i nagomilane frustracije jer potie izluivanje endorfina - jedne od onih kemikalija koje u naem mozgu izazivaju osjeaj ugode. Uoila sam da su vlasnici pasa koji svoje pse svakodnevno izvode u etnju obino smirene, uravnoteene osobe. Kad je je dna moja prijateljica izgubila psa i dalje je, po obiaju, svaki dan odlazila u etnju kao da je pas jo s njom. Prema tome, redovito vodite svoga psa u etnju, ak i ako ga nemate. Sva zdrava djeca, kad su pod pritiskom, osjeaju prirodnu potre bu za hodanjem ili tranjem. Roditelje esto nervira kad im djeca u skuenim prostorima u kojima danas svi ivimo tre i skau

uokolo. Zato svoju djecu, sigurnosti radi, veemo u hodalice, au tomobilska sjedala i kolica u supermarketima. A protiv stresa im nudimo slastice. Kad sam bila dijete roditelji su mi bili tako siromani da sam ima la samo jednu haljinicu u kojoj sam odlazila i u kolu. Ah usprkos siromatvu, uvijek se silno pazilo da u kui imamo dovoljno kru ha, mlijeka, jaja, sira, mesa, ak i kolaa, s vremena na vrijeme. Dobro se hraniti bilo je jako vano, a zacijelo i ugodno. Sjeam se da sam, itajui knjigu ih gledajui televiziju, uvijek neto vakala. Ta mi je navika ostala sve do danas. Kad god itam ih gledam televiziju ruka mi automatski trai neto za grickanje, a slina se pone skupljati u ustima. Ponekad uspijem zatomiti tu neodo ljivu potrebu za hranom, ali esto ipak pojedem neku jabuku ili gricnem neko povre. Imala sam sree da upoznam tako izuzetne osobe kao to su moji prijatelji Vanessa i Johnatan, koji kao da nisu sentimentalno ve zani uz hranu. Rekli su mi da njihove majke nisu hranu stavljale u sredite njihova ivota. Jonathana majka nikada nije zvala da doe jesti ako je bio zauzet igranjem. Ona je raunala da je u i votu igranje mnogo vanije od jela. Zahvaljujui tome danas se njegov ivot ne vrti iskljuivo oko hrane. On kae da moe prove sti sate i sate a da i ne pomisli na hranu. Vanessa se ba i ne sjea kakav okus imaju okolada, losos, bijeli kruh ili Coca-cola. O n a je odrasla na veganskoj prehrani. Katkada bi je u gostima ponudili kakvom drugom hranom, ali nakon to bi je kuala redovito bi odluila priekati s jelom dok se ne vrati kui, jer majina joj je hrana bila mnogo ukusnija. Vanessa se uvijek udila to njezini prijatelji misle upravo suprotno. Veina ljudi ne moe zamisliti ivot bez slasnih kuhanih obroka. Zbog toga su poetnici na reimu sirove prehrane esto u potrazi za sirovim jelima koja okusom podsjeaju na njihova omiljena kuhana jela. Mnogi sirovi recepti imaju imena kao to su ne-burrito\ lana okolada', 'lani-sendvi-od-tunjevine i slina. Sirova

119

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

hrana, meutim, ne sadri tvari koje izazivaju ovisnost i stoga vas ne moe osloboditi briga' Zato slatkii od rogaa ne mogu posve zadovoljiti nau neodoljivu potrebu za okoladom. ak kad nam uspije postii da sirovo jelo dobije izvanredan okus, ono ni tada nee moi zadovoljiti nae emotivne potrebe. Samo nam u jednom sluaju sirova hrana moe doista pruiti uitak i zadovoljstvo, a to je kad smo doista gladni. Onima dakle, koji su navikli cijeli dan neto grickati, sirova hrana ne moe pruiti eljeni osjeaj ugode. Upravo zato je neobino vano da si svatko pronae neto drugo ime e se boriti protiv stresa a da to ne bude hrana, osobito ako se odlui prijei na sirovu prehranu. Znam i previe ljudi koji su se dugo vremena uspjeno drali reima sirove prehrane, a onda su, zbog toga to se nisu bili sposobni nositi sa stresom, odje dnom od njega odustali. Neki od mojih prijatelja priznali su da im se, povratkom na kuhanu hranu, stresno stanje jo vie pogor alo, osjeali su da im je naglo pala tjelesna energija, postali su bezvoljni i nepokretni. S druge strane, primjena neke od tehnika za ovladavanje stresom mogla im je pomoi da preive emotivnu krizu i bez odustajanja od programa sirove hrane.

Poglavlje 16. ZADOVOLJAVANJE UNUTARNJE GLADI

Srea je s p o s o b n o s t da osjetimo beskrajnu ljepotu svakoga trenutka.

- Igor Boutenko
Ve smo raspravljali o ovisnosti o kuhanoj hrani na fizikoj i psi holokoj razini. Sada bih eljela govoriti o razini na kojoj je ovi snost najtee prevladati, a to je duhovna razina. Kako se moemo boriti protiv osjeaja duhovne praznine? Mnogi od polaznika mojih teajeva rekli su mi da esto jedu kako bi otupili nepodnoljiv osjeaj emotivne praznine koji ih mui. alili su se takoer kako njihovi pokuaji da tu prazninu i depre siju ispune hranom samo jo produbljuju taj bezdan. Jasno mi je da taj osjeaj duhovne praznine i depresija imaju mnogo toga zajednikog. Navest u neke statistike podatke o depresiji: Od depresivnih poremeaja godinje oboli otprilike 18,8 milijuna odraslih Amerikanaca ili oko 9,5% ukupnog sta novnitva starijeg od 18 godina . Svatko e prije ih kasnije u ivotu biti pogoen depresijom vlastitom ili tuom - kau slubene statistike u Australiji. (Statistiki podaci o depresiji u Australiji odgovaraju onima u Sjedinjenim Dravama i Ujedinjenom Kraljevstvu) . Porast broja sluajeva depresije kod djece dosegao je stopu od nevjerojatnih 2 3 % godinje 3 . 3 0 % ena pati od depresije. Prije se mislilo da je postotak
2 1

120

171

12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Vittoria Boutenko

(Poglavlje

16.

/ ZADOVOLJAVANJE

UNUTARNJE

GLADI

oboljelih meu mukom populacijom upola manji, ali nove su procjene znatno vie 4 . 15% oboljehh od depresije poinit e samoubojstvo . Godine 2002. u Sjedinjenim Dravama samoubojstvo je poinilo 31.655 osoba (njih otprilike 11 na 100.000 stanovnika) 6 . Antidepresivi imaju jednako djelovanje (ili slabije) od placeba7-8. Kao to vidite, depresija, koja oduzima ivot milijunima, jedan je od najveih problema naega doba. Mnogi psihoanalitiari sma traju da se depresija najbolje lijei njegovanjem duhovnih vre dnota, pronalaenjem vlastitog ivotnog cilja, te razmjenom tih iskustava s drugima 9,10 . Veina poznatih programa 'U 12 koraka' - kao to su oni nami jenjeni alkoholiarima, narkomanima ih osobama prekomjerne teine - po svojoj su prirodi programi duhovne obnove, pa ukoli ko se usvoje kao nain ivota, mogu odagnati opsesivnu potrebu za odreenim sredstvom ovisnosti i pomoi patniku da postane sretna, drutveno korisna i zdrava osoba 1 1 . U Sjedinjenim Dr avama svaki od najmanje jedanaest tisua programa za lijeenje ovisnosti uvodi svoje korisnike u neki oblik duhovnosti 12 . U nekima od tih Programa za oslobaanje od ovisnosti u 12 ko raka, alkoholiara ih nekog drugog ovisnika pokuava se navesti da prizna kako ima problem, da se za pomo obrati vioj sili (ili 'Bogu, onako kako ga mi shvaamo'), da se popravi, da moli i me ditira. Neki pak programi nude alternativne oblike duhovnosti, poput yoge, Islama ili religija izvornih naroda Sjeverne Amerike. Postoje i programi koji ovisnike potiu da slijede vlastitu religiju. Rije duhovni izvedenica je od rijei duh, koja odgovara la tinskoj rijei spiritus, dakle - dah. I kod nas se, uostalom, kae da ivot ulazi u ljudsko tijelo s prvim, a naputa ga s posljednjim dahom. Prema Websterovom rjeniku, rije 'duhovni' znai svojstvo ili stanje bivstva . Duhovnost se, dakle, ne moe svesti na
13 5

puko vjerovanje, jer vjerom samom ne postie se duhovno stanje bivstva, premda vjera moe (i esto to ini) pomoi ovjeku da otkrije vlastite duhovne vrijednosti, kroz samopotvrivanje. vrsto vjerujem da su svi ljudi duhovna bia. Kad zanemari svoj duhovni ivot, ovjeka vrlo esto ponu muiti sumnje u smisao ljudskog postojanja. Posljedica je gubitak volje za ivot i potonue u depresiju. Posve je sigurno da nikakva pilula ne moe takvoj osobi uliti vjeru u ivot. Upravo se zato uspjeno lijeenje ovisno sti ne temelji ni na lijekovima ni na snazi volje nego na duhovnoj obnovi. Na alost, mnogo je beskrajnih kontroverzi oko lijeenja ute meljenog na vjeri, od sukoba izmeu znanosti i duhovnosti do skepticizma prema duhovnosti u stilu 'New Agea' (koju mnogi od ovih programa promiu), pa do rasprava o ustavnosti sudskih odluka o prisilnom lijeenju kojima se ovisnik upuuje na lije enje prema navodno vjerskim programima 1 4 . Ako je na cilj po moi ljudima da prestanu patiti trebah bismo se usredotoiti vie na rezultate a manje na vrednovanje pojedinih vjerskih uvjerenja. Kad bi se ideju duhovnosti uspjelo izdii iznad znanstveno-teorijske i obredne razine, odnosno, na vii misaoni stupanj, mnogo bi se veem broju ljudi omoguilo da prigrli ideju duhovnosti. ak i pronalaenje duhovnog utemeljenja ne moe nam jamiti da utjeha u vjeri nee vremenom izblijedjeti. Iz prve ruke znam da osjeaj duevne praznine esto pogaa i one koji su duhovnost univerzuma prepoznali kao realitet. Od mnogih sam prijatelja ula da im je najtee bilo sauvati vjeru u situacijama u kojima su se susretah s nekom velikom ivotnom nepravdom. Vjerujem da su svi ljudi u poetku bili dobre i obzirne osobe. U svojoj knjizi Svjetlija strana ljudske prirode Alfie Kohn, na temelju stotina ne vjerojatno zanimljivih radova s podruja psihologije, sociologije, ekonomije i biologije, uvjerljivo pokazuje da mi mnogo vie suo sjeamo s drugima no to si sami priznajemo, i da se sve nae ve likodune geste ipak ne mogu svesti na puki vlastiti interes. Kohn

123

12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Poglavlje

16.

ZADOVOLJAVANJE

UNUTARNJE

GLADI

takoer istie kako ljudi ve u najranijoj dobi pokazuju zanima nje za tuu nesreu, te da su jedine ivotinje koje mogu odabrati da na svijet gledaju iz perspektive nekog drugog bia . Ja ljud sko suosjeanje otkrivam kad god odem u kino. Gledajui pu bliku kako duboko proivljava sve ono to se dogaa potpunim neznancima na platnu, otkrivamo koliko smo svi mi zapravo osjetljivi na tuu bol i radost. Ako glavni lik pati vidjet ete, ako se okrenete prema publici, more tunih i uplakanih lica, dok se za vrijeme nekog veselog filma gledatelji obino smijee i odlaze kui dobro raspoloeni. Danas se u svijetu stalno neto dogaa. Suoeni s lavinom loih vijesti, mogli bismo pomisliti da je svijet prema nama neprave dan. Nepravde koje svuda oko sebe gledamo pogubno djeluju osjeat emo se poput siroadi to gladuje za duho na nae emocije i na na razum. Ostanemo li zbog toga bez svo jih ideala vnom hanom. Tada pokuavamo pojesti neko slasno, umirujue jelo, ali to nam ne pomae jer dua nam i dalje gladuje. Istodobno u univerzumu koji nas okruuje postoje i via pra vda, i via sila, i via ljubavi via ljepota. On se odraava u sva kom ljudskom biu i u svakom, i najmanjem, djeliu prirode. Promatranje odraza tog nevidljivog ali monog duhovnog car stva uvijek mi pomae da obnovim vlastitu snagu, ravnoteu i osjeaj unutarnjeg zadovoljstva. Poruku iz duhovnog univerzu ma moe nam prenijeti neiji topao pogled, neiji njean do dir, poljubac djeteta ili neodoljiva ljupkost kakva teneta. Slina iskustva podsjeaju nas na to da materijalna sila nije jedina m o na svijetu. Ne mogu rijeima opisati to se zapravo dogaa u tim trenucima. Ali, otkako sam nauila obraati vie pozornosti na te male epizode u svom ivotu, znam da vie ne zapadam u emocionalne krize i da me vie ne progoni osjeaj nemoi. Uspjela sam, tovie, postii vlastito stanje ravnotee u kojem osjeam duboku povezanost s vlastitim unutarnjim biem kao i s mudrou i snagom duhovnog svijeta. Znam da svatko ima
15

drugo ime za tu dragocjenu duhovnu snagu. Ja drim da samo ime nije toliko vano kao istinska svijest o tome da je svaki ovjek duhovno bie.

124

125

KAKO SE OSLOBODITI OVISNOSTI O KUHANOJ HRANI

Korak 1.
POSTATI SVJESTAN PROBLEMA
Upoznat ete istinu, a istina e vas osloboditi.

- Ivan 8,32
Prvi, a vjerojatno i najtei, korak jest da sami sebe dobro upozna te, da pokuate otkriti postoji li kod vas ovisnost o kuhanoj hrani, da procijenite stupanj te ovisnosti i da priznate kako s tim imate problema. Ne moemo rjeavati problem ako ne znamo kakav je. Tona dijagnoza veoma je vana. Zamislite da vam je auto stao nasred mosta. Zacijelo ne biste poeli mijenjati kotae ili rasta vljati motor prije no to uope utvrdite gdje je kvar. Vjerojatno biste najradije nekome platili samo da vam postavi dijagnozu. Isto se dogaa i kad ljudi osjete potrebu da prestanu jesti neku hranu, a nisu svjesni da su o toj hrani ovisni, nego problem po kuavaju rijeiti pomou pogrenog alata i stoga su im izgledi za uspjeh mali. Kako bih vam pomogla da utvrdite jeste li u stanju sami dovesti u red svoje prehrambene navike, sastavila sam po seban upitnik.

UPITNIK ZA OVISNOST O HRANI

Molim vas da odgovorite s 'da ili W na svako od sljedeih pita nja. elite li odgovoriti 'ponekad' ili 'moda' ili 'rijetko' odgovori te s 'da'. Molim vas da budete iskreni. 1. Ako niste gladni, a netko vam ponudi vae omiljeno jelo, hoete li prihvatiti?

1?9

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Korak 1. /

POSTATI

SVJESTAN PROBLEMA

2. Ako znate da nije uputno jesti prije spavanja, a na stolu je neko slasno jelo, hoete li ga posjeti? 3. Jedete li vie nego inae kad ste pod stresom? 4. Nastavljate li jesti sve dok ne napunite eludac? 5. Jedete h kad vam je dosadno? 6. Zamjeujete li imena restorana ak i kad niste gladni? 7. Kad vas pozovu na besplatnu veeru, prihvatite li uvijek poziv? 8. Prejedete li se svaki put kad jedete u restoranima sa vedskim stolom? 9. Jeste li ikada prekrili obeanje koje ste dali sebi da neete jesti prije spavanja? 10. Biste li posljednjih 10 dolara potroili na svoju omiljenu hranu? 11. Nagraujete li se za svoje uspjehe hranom? 12. Pojedete li i viak hrane, samo da se ne baci? 13. Ako znate da ete se od neke hrane u kojoj zbilja uivate kasnije loe osjeati, hoete li je ipak posjeti? Ako ste na tri ili vie pitanja odgovorili s 'da' znai da biste m o gli biti ovisnik o kuhanoj hrani. ak i osobe koje su na sirovoj prehrani znaju na vie od tri pitanja odgovoriti s 'da. Veina ljudi jo mjesecima, pa ak i godinama, nakon prelaska na sirovu prehranu i dalje na hranu gleda kao na sredstvo za postizanje ugode. Nakon toga, malo po malo, poinju otkrivati druge izvore ugode i zadovoljstva, i nakon nekog vremena hrana vie nee biti u ii njihova zani manja. Kod ovog prvog koraka samo traimo pokazatelje koji bi upu ivali na nau ovisnost o odreenom nainu prehrane. Uoite li neki znak, molim vas promatrajte svoje ponaanje bez dono enja sudova, bez osjeaja krivnje ili kajanja. Ovaj program nije nainjen sa svrhom potkopavanja vaeg samopotovanja, nego da vam pomogne pri pronalaenju najboljeg naina za borbu

protiv vaih prehrambenih navika, s krajnjim ciljem izgradnje zdravog odnosa prema hrani. To je samo prvi korak. Ovdje za vas imam jo jedan upitnik. Odgovorite, molim vas, na sljedea tri pitanja. Neobino je vano da to uinite bez razmi ljanja i iskreno. Jo je bolje ako na ova pitanja odgovorite u na zonosti prijatelja. 1. Jeste h se ikada u ivotu prejeli? Da ili ne? 2. Je li vam se svidjelo kako ste se osjeali poslije toga? Da ili ne? 3. Moete h mi u ovom trenutku obeati da to vie neete ponoviti? Da ih ne? Da budem posve iskrena, jo nisam upoznala sretnicu ili sretni ka koji se nikada u ivotu nije prejeo. Ako vi ne pripadate u tu kategoriju prisjetite se, molim vas, do u pojedinosti kako ste se osjeali nakon nekog obilnog obroka? Moda vam se nije svidjelo kako ste se nakon toga osjeali. Vjerojatno ste se osjeali kao da u elucu imate ciglu, nou su vas muile more, a ujutro ste se probudili podbuhh. Moda ste se ak i zakleli da se vie nikada neete prejesti. Ali ako vas upitam hoete h to ponoviti, vi ete vjerojatno odgovoriti 'Da!'. esto se ponaamo kao da nam je hrana jedino zadovoljstvo. Za proslavu roendana, godinjica i drugih prigoda organiziramo velike i raskone zabave. Kad doemo na roendansku proslavu oekujemo da nas pristojno nahrane. to biste vi pomislili o nekoj zabavi na kojoj nema jela? 'Hrana' je postala istoznanica za 'proslavu' i uivanje'. Za prazni ke veere planiramo poseban jelovnik, troimo dodatni novac i pripremamo posebno ukusna jela. Imamo ak i cijeli arsenal po sebnih, prazninih jela kao to su torte, okoladne kocke, sladoled i razni slatkii, zajedno s dugim popisom predjela. esto se una prijed veselimo jelu, kao da je to najvaniji dio cijele proslave. Pokuavamo ne misliti na to kako emo se osjeati sljedeeg jutra.

130

131

/
U 12 KORAKA DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko ' Korak 1. / POSTATI S V J E S T A N P R O B L E M A

Posve je prirodno da se nakon velike zabave osjeamo umorno, pospano, ak bolesno. U veini sluajeva pokuavamo to stanje popraviti kavom ili lijekovima. Ipak nas ta muka nee sprijeiti da planiramo sljedeu blagdansku veeru. Ovakvo iracionalno ponaanje jasno ukazuje na to da je veina ljudi nesposobna da dri pod nadzorom vlastite prehrambene navike, odnosno, da se uhvati u kotac sa svojom ovisnou. Kako biste bolje shvatili koje su vrste bili izazovi s kojima ste se moda susretali kad ste pokuavah ostati na reimu zdrave pre hrane, dopustite da osvijetlimo neke od vaih ranijih iskustava s hranom. 1. Jeste li ikada pokuali prestati jesti neku odreenu namirnicu (kruh, okoladu, meso, kokice, sladoled, kavu, sir, eer i si.)? D a ili ne? 2. Jesti li tu namirnicu pokuali prestati jesti u vie navrata? D a ili ne? 3. Ako jeste, moete li se sjetiti zato ste to morali pokuati vie odjedanput? Prestati jesti neku namirnicu nije jednostavno kao to se ini, ak i u sluaju da vam ugroava ivot. Svi znamo da se neki ljudi po dvrgavaju po ivot opasnim operacijama, daju si kirurkim putem smanjiti eludac, uzimaju dijetetske preparate sumnjive vrijedno sti ili pue opasne sastojke kako bi smanjili apetit. Milijuni drugih prisiljavaju se na povraanje nakon to se najedu, ih po nekoliko dana piju samo vodu, ime se samo opet vraaju na poetak. Kad ovisnost o kuhanoj hrani ne bi postojala, ove drastine mjere bile bi posve nepotrebne. Jednom sam devet mjeseci pomagala na Kreativnom zdravstve nom institutu (Creative Health Institute - CHI) u Michiganu. U tom su razdoblju kroz program Instituta prole 132 osobe obo ljele od raka. Svima je njima bila propisana stroga dijeta na bazi

sirove hrane s naglaskom na zelenju i klicama (dijetu je osmislila dr. Ann Wigmore - vidi Poglavlje 3.). Veina oboljelih osjeala se bolje ve nakon nekoliko tjedana. Tumori su se poeli povlaiti, a i subjektivno su se bolje osjeah. Neki od njih poeli su ak traiti novi posao, a neki su se odluili upisati na studij. Nakon to su se nai pacijenti vratili kui jo su se neko vrijeme drali svoje dijete. Ali kad su doh praznici, svi su je odmah prekinuli. Svi su ti ljudi umrli jer nisu mogli izdrati na reimu sirove prehrane. Ostavili su iz sebe djecu i svoje voljene j e r se nisu bili u stanju oduprijeti neodoljivoj elji za kuhanom hranom. Svakoga sam od njih po znavala osobno. Uila sam ih kako da uzgajaju klice i piju sok od mlade penice. Razgovarala sam s njihovim obiteljima koje su ih u svemu podupirale jer su vidjele da je kod njihovih dragih do lo do poboljanja zdravstvenog stanja. U sjeanju mi je posebno ostala Cynthia, tridesetogodinja uiteljica koja je imala zdunu potporu cijele obitelji. Njezina su je tri sina preklinjala: Mama, mi emo ti raditi sok. Samo ostani na dijeti sa sirovom hranom, samo ostani na ivotu. Suprug joj je govorio: Ostani na sirovoj hrani i mi emo jesti s tobom. Ona na sirovoj hrani jednostavno nije mogla izdrati. Rak se vratio. Prije smrti Cynthia mi je posla la poruku: Hvala Vam!. Ove prie pokazuju da je ovisnost o kuhanoj hrani esto jaa od strah od smrti. Jaa je od straha od bolesti, bez obzira na bol i patnju. Kad shvatimo kolika je snaga ovisnosti koju kuhana hrana moe izazvati, lake emo tu ovisnost pobijediti. Sljedea vjeba pomoi e vam da otkrijete jo neke svoje prehrambene navike koje nisu uvijek oigledne.

Na novoj stranici svoje biljenice navedite po sjeanju najmanje pet sluajeva kad ste od drugih skrivali to jedete. U tome e vam moda pomoi ono to su o tome napisali neki od polaznika mojih radionica:

132

133

12

KORAKA.DO SIROVE

HRANE /

V i e t o ri a

Bo ut en ko

Korak 1. /

POSTATI

SVJESTAN

PROBLEMA

Erica: Za No vjetica pokuala sam, kad su djeca otila u kolu, pojesti dio njihovih slatkia da djeca ne jedu toliko eera. Matt: Ve sam se est mjeseci trudio jesti iskljuivo sirovu hrana. Onda me je posjetila sestra i donijela mi moje najdrae krafne umotane u celofan. Usred noi, dok su svi spavah, otiao sam u kuhinju i odluio jednu pojesti. Celofan je toliko glasno ukao da sam se bojao da u probuditi cijelu kuu. Ipak sam uspio poje sti tri krafne i ostati neprimjeen. Helen: Nikada ne kupujem kuhanu hranu, ali kad idem u super market skoknem do odjela sa slatkiima i ondje ukradem jedan bombon. Katkada napravim krug po supermarketu, pa se vratim po jo jedan. Tony: Moja supruga i ja ve smo se tri mjeseca strogo drali re ima sirove prehrane. Onda je jednoga dana moj kolega s posla donio za ruak pizzu. Do mene je dopro njezin miris i nisam na nju vie mogao prestati misliti. Tako sam poslije posla na putu kui svratio u yizzeriju i kupio si kriku pizze. Nisam elio da moja supruga dozna da sam pojeo pizzu jer sam se bojao da bi onda i ona zaeljela pojesti komadi. Tako sam se na putu kui za ustavio i bacio papirnatu vreicu u koju je bila zapakirana. Poslije sam imao uasno neugodan okus u ustima i uope mi nije onako prijala kao to sam oekivao. Ann: Bila sam na sirovoj hrani mjesec dana, a moj suprug me u tome nije podupirao. Stalno mi se rugao. Moja je odlunost osla bila i odjednom sam poeljela pojesti ajni kolai s maslacem. Odluila sam pojesti jedan, ali nisam eljela da to itko dozna, sto ga sam se odvezla do jedne poznate pekarnice na drugom kraju grada. Kupila sam ajni kolai i odmah ga ondje pojela, osvrui se oko sebe u strahu da me netko ne vidi. Bacila sam papirnatu vreicu, ali sam zaboravila na mrvice na svom tamnom kinom ogrtau. Kad sam dola kui suprug me je odmah zaskoio pita njem: Ann, pojela si ajni kolai? Povikala sam bijesno: JeT ti to mene pijunira?

Odgovorio je: Ima mrvice na kinom kaputu! Tad sam se zarumenjela od stida. Rebecca: Pozvala sam Viktoriju da nakon radionice doe malo k nama u goste. Odluila sam stoga oistiti smonicu. Imala sam ondje nekoliko kutija itarica koje nisu bile sirove pa nisam elje la da ih ona vidi. Ingrid: Sada sam ve gotovo godinu dana na reimu sirove pre hrane. Otprilike jednom mjeseno zaelim se prenih krumpira koji se kupuju pakirani u kutiji u oblinjoj delikatesnoj radnji. Kupim ih i stavim pod sjedalo u autu. Potom odlazim pokupiti svoga sina iz vrtia. Duga je to vonja do kue, oko trideset mi nuta, i ja obino ne mogu doekati da doem kui, a ne elim da sin vidi da jedem prene krumpire jer e traiti da dam i njemu, a znam da su za njega kodljivi. Budui da je svezan u djejem sjedalu iza mene, ja nekako uspijevam jesti a da on to ne vidi i tako smaem cijelu kutiju prije no to stignemo do kue. Osjeam se pritom tako glupo, a osim toga mi se i prsti zamaste pa posli je moram istiti volan. Ali to se, iz nekog neobjanjivog razloga, ipak stalno ponavlja. Jessica: U uredu, na dnu ladice svog radnog stola drim okola dne bombone skrivene iza hrpe raznih papira. Jedem ih kad nitko ne gleda. Lucy: est mjeseci sam iskljuivo na sirovoj hrani i moja me obi telj u tome podrava. Zato su mi, kad smo se nali na obiteljskom okupljanju, dopustili da pripremim vlastiti obrok i nisu me silili da jedem s njima. Bilo mi je jako teko gledati svoja omiljena jela iz djetinjstva koja, premda veganska, nisu bila sirova, ali sam im uspjela odoljeti. Zato sam usred noi otila u kuhinju gdje sam nala neke ostatke od ruka, koje sam pohlepno progutala. Nakon toga sam se vratila u krevet. Bob: Neko sam bio izvrstan vegetarijanski kuhar. Zato su me, nakon to sam ve bio dva mjeseca na sirovoj hrani, prijatelji za molili da im pripremim svoje najuspjenije jelo - okruglice od sira

134

135

/ U 12 KORAKA DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko ! Korak 1. / POSTATI SVJESTAN PROBLEMA

s krem umakom od gljiva. Bio je to roendan mog najboljeg pri jatelja, pa sam odluio prihvatiti. Na sam roendan ujutro poeo sam kuhati. D o k sam ekao da se okruglice skuhaju, odluio sam probati umak da vidim kako je uspio. Probao sam ga i probao sve dok od njega nije ostalo praktiki nita. D o k su moji prijatelji jeli okruglice bez umaka stalno su ponavljali kako su dobre i kako bi bilo divno da uz njih postoji i umak. Ja ovu vjebu radim na mnogim svojim radionicama. Nakon svakog takvog priznanja pitam ostale iz skupine: Koliko se vas moe prepoznati u ovoj prii? Gotovo svi polaznici dignu ruku. Smatram ovu vjebu korisnom za prepoznavanje raznih obraza ca ponaanja koji imaju veze s hranjenjem. Ova e nam vjeba posluiti da ocijenimo u kojoj smo mjeri ovisni o odreenoj vr sti hrane, jer nam pomae da shvatimo kako nas je upravo ta neodoljiva potreba za posve odreenom hranom natjerala na ta kvo neprihvatljivo ponaanje kao to su skrivanje, laganje, ak i kraa hrane. Vano je da uvijek prepoznamo vlastitu motivaciju iza svakog takvog ponaanja i da budemo svjesni kako je rije o ozbiljnoj ovisnosti. Uoila sam da mnogim polaznicima veliko olakanje donosi spo znaja da se takvi pokuaji prikrivanja vlastitih prehrambenih na vika dogaaju i drugima. Veina ljudi pokuava, prije ih kasnije, prijei na neku zdraviju prehranu, ali najmanje jedanput doivi neuspjeh. Mnogi zbog toga ponu podsvjesno vjerovati da za to nisu sposobni i da im je bolje da se okane orava posla. Uvjerena sam kako je svaki osjeaj krivnje nepotreban i tetan. Umjesto da gubimo vrijeme na osjeaj krivnje, ponimo poduzimati korake da se tih loih navika oslobodimo. Ponimo pratiti svoje postupke, osobito svoj nain razmiljanja. Obratimo, za poetak, pozornost na to kako odabiremo namir nice. Moda u prodavaonici zdrave hrane vidimo organski uzgo jen mango a cijena mu je Majko moja! 2,99 dolara po komadu.

esto pomislimo - Kako je to skupo!. Onda se uputimo u de likatesni odjel i vidimo svjee pecivo po 2,99 dolara i kaemo: Gle, kako je jeftino, ba sam gladna! Uvelike e nam koristiti ako otkrijemo koji mentalni proces nas tjera da izaberemo svjee pecivo male hranjivosti umjesto hranjivog voa. Moda udimo za trenutnim uitkom, ili pokuavamo popuniti neku unutarnju prazninu, pa nam taj mango nee pruiti oekivano zadovoljstvo, a svjee pecivo hoe. Prema istraivanju provedenom na Sveuili tu Cornell, ovisnici osjeaju snanu potrebu za odreenim sred stvom ovisnosti, ne zbog toga da osjete uitak, ili da se omame, nego zato da se osjete zadovoljenima, ili jednostavno da mogu normalno funkcionirati 1 . Ako je to razlog zbog kojega biramo svjee pecivo, onda nam je bolje da to to prije shvatimo. Proces osvjeivanja vlastite ovisnosti moe biti tako bolan te ga mnogi opisuju kao 'dosizanje samog dna'. Moda ste uli da neka osoba mora 'dosei samo dno' kako bi se oslobodila ovisnosti. Moda poznajete nekoga tko je godinama pio alkohol, tko si je unitio zdravlje, izgubio obitelj i posao, i koga su njegovi voljeni preklinjali da prestane, ali on to nije mogao. Onda, iznenada, taj netko 'dosegne samo dno' i udo se dogodi: odjednom se otrijezni i postane dobar. Jeste li se ikada zapitah to ima u tom samom dnu' to mu daje toliku mo? Ja sam uvijek mislila da dosizanje 'samoga dna' ima veze s dubinom neijeg oaja ili ak s blizinom smrti. Onda sam uoila da svatko doe do svoga 'dna' u razlii tom stadiju ovisnosti. Neki ljudi obole od emfizema plua, prije no to prestanu puiti, neki se uspiju rijeiti ovisnosti ve u po etnom stadiju, a neki ostanu bez svega i umru, a da je se nikada nisu oslobodili. To znai da stanje u kojemu smo 'dosegli samo dno' nema veze s boleu ili oajem, nego s neim posve drugim. Kakav je to arobni tapi koji ljude vraa punini ivota? udotvorna preobrazba nastupa kad osoba postane dokraja svje sna svoga problema i vie je nije strah to drugima priznati. Zato je priznanje ovisnosti bit svih 'Programa u 12 koraka'. ovjek esto

136

137

12

KORAKA

BO

SIROVE

HRANE

Victoria

Boutenko

mora propatiti cijeli ivot prije nego li shvati koji je njegov pravi problem. Neki se ljudi boje priznati istinu, drugi pak ne shvaaju zato je to tako vano. Vjerojatno ste uh alkoholiara kako go vori: Mogu prestati piti kad god zaelim. Ja pijem samo zato da se opustim. Ih ste moda uli puaa gdje izjavljuje: Mogao bih se odrei cigarete, ali ja u njoj uivam i nemam nikakvih zdrav stvenih problema. Ta nespremnost da se prizna istina zove se poricanje. Svi mi zna mo da su puenje i konzumiranje alkohola kodljivi, ali osobe u fazi poricanja odbijaju priznati tu oiglednu injenicu, to kod njih dovodi do daljnjeg gubitka orijentacije. S druge pak strane, priznanje istine donosi nam olakanje i uklanja sve nejasnoe. Priznamo li postojanje problema, to e nam pomoi da steknemo jasniju predodbu o onome to nam je initi i dati nam snage za na sljedei korak. Nije potrebno ekati da padnemo u najdublji oaj kako bismo neto poeli mijenjati - to prije 'dosegnemo dno' to bolje. Kad postavimo tonu dijagnozu moemo zapoeti s promjenom nabolje. Snaga lei u poznavanju samoga sebe.

Korak 2.
HRANITI TIJELO TAKO DA NESTANE N E O D O L J I V E POTREBE Z A H R A N O M
Onaj tko uzima lijeka zanemaruje propisanu dijetu pljuje na lijenikovo znanje.

- Kineska poslovica
Posljednjih dvjesto godina ljudi jedu sve vee koliine visoko rafiniranih namirnica kojima su uniteni svih hranjivi sastojci. Posljedica toga je da su mnogi ljudi kronino pothranjeni. To je razlogom to su, unato nesumnjivu napretku medicine, dana nje statistike o ljudskom zdravlju porazne: Prema predvianju slubenih analitiara, Sjedinjene Drave u sljedeem e desetljeu na svakih pet dolara potroiti jedan za zdravstvenu skrb ... Tako e do 2005. godine ukupan nacionalni budet za zdravstvo pre maiti 4 bilijuna dolara . Uvjerena sam da je glavni uzrok epidemije degenerativnih obo ljenja, kojoj smo danas svjedoci, dugotrajan neadekvatan nain prehrane stanovnitva. Uestalost pojava degenerativnih obolje nja i pretilosti posebice zabrinjava u razvijenim zemljama, gdje ljudi jedu velike koliine rafiniranih namirnica. Kako bi se borio s loom ishranjenou na organizam razvi ja dodatnu potrebu za hranom zbog ega imamo stalan osjeaj gladi. Nae stanice vape za hranjivim tvarima koje su nam po trebne. Naalost, mi na taj vapaj odgovaramo uzimajui jo vie rafinirane hrane, to dalje dovodi do sve vee pothranjenosti, sve
1

138

139

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE

Vlctorla

Boutenko

K o r a k 2 . / H R A N I T I T I J E t f TAKO D A N E S T A N E N E O D O L J I V E P O T R E B E Z A H R A N O M

vee ovisnosti o industrijski obraenoj hrani, sve vee potrebe za jelom i naposljetku do kompulzivnog uzimanja hrane. Svakom tko je uhvaen u ovaj zaarani krug i pati od stalnog osjeaja gla di, prijelaz na sirovu hranu mora se initi nevjerojatno tekim. Zbog toga vam preporuam da dobro nahranite svoj organizam nekoliko tjedana prije no to prijeete na reim sirove prehrane. Po mome miljenju, zelenje je apsolutno najhranjivija namirnica na svijetu. Miksanje je slino vakanju, stoga kaasta hrana moe dramatino poboljati vae zdravstveno stanje. Nakon to se usi tne u snanom mikseru s velikim brojem okretaja estice hrane postaju idealne za asimilaciju. Zato je zelena kaica najbolja hrana kad je u pitanju brzo obnavljanje hranjivih tvari u naem organi zmu. Na ovaj ete se nain brzo oporaviti od posljedica neadekva tne prehrane, manje ete osjeati nezdravu potrebu za hranom i bit ete spremniji za prijelaz na reim sirove prehrane, odnosno na potpuno nov nain ivota. U nekim sluajevima prirodni do daci prehrani mogu biti od koristi, no ja bih vas ipak upozorila da pravu hranu ne zamjenjujete nikakvim dodacima. Redovitim uzimanjem cjelovitih namirnica bogatih hranjivim sastojcima smanjit ete nezdravu potrebu za hranom i olakati si prijelaz na nov reim prehrane. Toplo vam preporuam redovito konzumiranje zelenih kaastih sokova, bez obzira jeste li na kuhanoj ili na sirovoj hrani. Znam mnoge sluajeve kad su ljudi uspjeli uvelike poboljati svoje zdravstveno stanje, dodajui svakodnevnoj prehrani izmiksano zelenje. Po mojim saznanjima, najbolji se rezultati postiu ako se uobiajeni doruak zamijeni 1 litrom zelenog kaastog soka. Ovo to slijedi svjedoanstva su ljudi koji su, pijui zeleni kaasti sok, svoju nezdravu elju za hranom uspjeh smanjiti ili su je se posve rijeili. Moj deko i ja polako smo napredovali prema 'ivoj' hrani, ali silno smo se pritom patili. Onda smo poeli piti te zelene kaaste sokove. I sada, kad se moja nezdrava potreba zatiranom smanjila,

kad sam se rijeila gljivica na nonim prstima, a moje su akne daleka prolost... mnogo smo zadovoljniji, smireniji i uivamo u naim dnevnim obrocima zelenih kaastih sokova. O n i su dra matino promijenili ivot moje obitelji. Svakome bih preporu ila da pije zelene kaaste sokove. - Natalie Posljednjih dvadeset godina pokuavam ivjeti na prirodnijoj hrani i moje se zdravlje doista osjetno popravilo. Meutim, i dalje sam patio za nezdravom hranom ... sve dok nisam otkrio zelene kaaste sokove. Sada sam se posve oslobodio nezdrave potrebe za hranom!* - Robin Prihvativi Victorijin savjet, dodao sam mnogo zelenja u svoje vone kaice i ve prvi dan moja je nezdrava potreba za hranom prestala. Naprosto je vie nije bilo. Kao da mi je netko 'prekida za hranu' u glavi jednostavno okrenuo na 'ugaeno'. Oigledno je moj organizam sve te godine vapio za mineralima: im sam poeo jesti zelenje te je neodoljive potrebe za hranom nestalo. Napokon sam poeo mravjeti! - Robert Moja supruga i ja iskreno se radujemo promjenama to se do gaaju u naem tijelu! Pripremite si nekoliko puta zeleni kaasti sok i vidjet ete kako vaa nezdrava potreba za hranom nestaje. To je tajna mravljenja! - Mark Zeleni kaasti sokovi su izvrsni. Da, ja i inae volim zelenje, ali osobno sam se uvjerila kako i oni koji nisu ljubitelji zelenja do ista uivaju u zelenim kaastim sokovima koje im pripremam. Isti ti ljudi, koji se inae hrane na standardan ameriki nain, sada redovito trae velike obroke sirova voa i povra. Nesu mnjivo najlaki nain da ovjek promijeni ivot! - Laura B.

140

141

/
U 12 KO fi AK A DO S I R O V E H R A N E / Vktoiia Boutenko

Nastavite dodavati zelene kaaste sokove u svoju uobiajenu pre hranu sve dok ne primijetite da osjeate prirodnu elju za salata ma, voem i drugom sirovom hranom. Kad uoite da je nezdrava elja za vaim omiljenim kuhanim jelima oslabila i da se s njom moete nositi, moete se smatrati spremnima za prijelaz na siro vu hranu. Na kraju ove knjige nai ete nekoliko ukusnih recepata za pri premu zelenih kaastih sokova. Molim vas, imajte na umu da su ti recepti samo polazita za vae daljnje kreacije. Slobodno zami jenite navedeno voe i povre nekim drugim kako biste poveali raznolikost.

Korak 3.
STJECANJE OSNOVNIH VJETINA I NABAVA OPREME
Kuhanje je poput ljubavi. Treba mu se ili p o t p u n o posvetiti ili odustati.

- Harriet van Horne

Ako ste se ozbiljno odluili za sirovu hranu kao za svoj glavni nain prehrane, stjecanje vjetina u pripremi sirove hrane nevje rojatno je vano. Uope nije vano imate li u svojoj ulici resto ran sa sirovom hranom, ili je li va partner vrhunski strunjak za pripremu sirove hrane. Na temelju dugogodinjeg iskustva dola sam do zakljuka da svatko tko je na sirovoj hrani, a oekuje da mu netko drugi priprema dnevne obroke, ima manje izgleda da, u nepredvienim ivotnim situacijama, izdri na reimu sirove prehrane. Ja sam na tisue i tisue ljudi nauila pripremati prave poslastice od sirovih namirnica, stoga znam da je veina nas sposobna raz mjerno brzo i lako nauiti osnovne vjetine u sirovoj kuhinji. Najprije bih eljela objasniti zato je to znanje toliko vano. Ljudi na klasinoj kuhanoj hrani jedu manje-vie iste stvari svaki dan. Bili to, primjerice, biftek ili gula, hamburger ili rotilj, uvijek je rije o istoj govedini, premda su jela naizgled razliita. ak i kad govedinu zamijenite piletinom, svinjetinom ili ribom, opet je ri je o mesu koje ima slian okus, teksturu i prehrambenu vrije dnost (razlikuje se moda u koliini masnoa koja moe varirati ovisno o kvaliteti mesa). Kladila bih se da veina potroaa ne bi

142

143

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Korak 3. / STJECANJE O S N O V N I H V J E T I N A I N A B A V A O P R E M E

uoila razliku izmeu govedine, svinjetine, piletine ili hrenovke u tijestu, pa ak ni razliku izmeu piletine i odreska od tofua, kad bi bili jednako zainjeni. Namirnice koje se jedu kao prilog mesu kao to je preni ili peeni krumpir, pire od krumpira, ria, tijesto ili kruh, sastoje se veim dijelom od ugljikohidrata ih masti, pa su i oni veoma slina okusa i prehrambene vrijednosti. Dakako, dodavanjem sirovog povra naem bismo obroku znatno poboljah prehrambenu vrijednost, no to je, naalost, jo uvijek rijedak sluaj: Kad su, prema jednom istraivanju o prehrambenim navikama provedenom 2005. godine, Amerikanci jeli vani, najee su naruivah hamburgere, prene krumpirie i pizzu. Onaj, recimo, zdraviji izbor salate kao priloga bio je tek na 4. mjesto kod ena, a na 5. mjestu kod mukaraca*. Pritom u ovoj zemlji postoji doista velik izbor svjeih poljopri vrednih proizvoda. Svaki supermarket u Sjedinjenim Dravama nudi i do 130 raznih vrsta voa i 196 vrsta povra tijekom cijele godine . I svaka od tih silnih vrsta sirovog, nekuhanog povra, zelenja, voa, oraastih plodova i sjemenki ima vlastiti, nepono vljiv okus. Da bi skuhao neki neobian specijalitet od tako jednolinih sasto jaka kao to su meso i krumpir ovjek stvarno mora biti iskusan i darovit kuhar. Poznati gurmanski okus kuhane hrane obino se postie dodavanjem sloenih kombinacija zainskog bilja i drugih zaina, bez kojih bi jelo bilo neukusno. Veini potroaa, kojima uglavnom te sposobnosti nedostaju, na raspolaganju su mnogo brojna gotova jela koja se prodaju u supermarketima. Kako bi se odrala niska cijena hrane, glavni zaini u tim su gotovim obro cima svedeni na sol i papar. A kako bi se produio vijek trajanja dodaju se jo i razni konzervansi. Tipina prehrana gradskog sta novnitva u mdustrijaliziranim zemljama sastoji se prvenstveno od kombinacije gotovih jela ih polupripremljenih, zapakiranih na mirnica. Pri emu se tek 1/3 jela u kunoj radinosti priprema od sirovih namirnica .
3 2

Za razliku od toga, priprema jela od sirovih namirnica zahtijeva samo najosnovnija znanja, a okus sirove hrane nije odreen zai nima nego najee razhitim prirodnim okusima povra, zelenja, voa, oraastih plodova, raznog jestivog bilja itd. Uzmite, primje rice, recept iz ove knjige koji smo nazvali 'Ne mogu vjerovati da je to obian kupus*. Za taj su recept potrebna samo tri sastojka: kupus, ulje i sol. A ipak sam to jelo nudila na brojnim okupljanjima s veli kim uspjehom, i to gostima s raznim prehrambenim navikama, pa ak i svojim roacima, mesojedima, koji su veliki sladokusci. Svima se silno svidjelo. Stalno gledam kako se ljudi ugodno iznenauju kad otkriju da i jela iz sirove ioohinje mogu biti prava poslastica. Danas ljudi kad se umore od dosadna okusa kuhane hrane i ele pojesti neko ukusno, nostalgino, domae ili autentino jelo sve ee odlaze u restorane: Godine 2005. u Sjedinjenim Dravama bilo je 925.000 restorana u kojima je poslueno preko 70 milijardi obroka. Sa svojih 12,5 milijuna zaposlenih, ta je privredna grana najvei poslodavac, ako se ne rauna sama drzava4. Televizijska kompanija A B C News objavila je da: Amerikanci sve ee jedu u restoranima. Statistike pokazuju da prosjena obitelj ak 4 0 % kunog budeta namijenjenoga ishrani potroi u restoranima . Pri emu hrana u veini restorana nema u sebi niega 'nostalgi nog, domaeg ili autentinog. Zbog velikog poskupljenja kvali tetnih namirnica, visokih plaa profesionalnih efova kuhinje i velike konkurencije u ugostiteljstvu, sve vei broj restorana poeo je nuditi takozvanu brzu hranu. Shjedi statistika za svega tri lanca restorana brze hrane: Ukupan broj restorana Subway u SAD-u u srpnju 2006. godine bio je 20.000 . Ukupan broj prodajnih mjesta McDonalds u SAD-u u 2005. godini bio je 12.658 . Ukupan broj restorana Wendy u SAD-u u 2005. godini bio je 5.840 8 .
7 6 5

144

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Korak 3l / S T J E C A N J E O S N O V N I H V J E T I N A I N A B A V A O P R E M E

Budui da sam dugo godina bila na kuhanoj, a da sam sada na si rovoj hrani, imala sam priliku usporediti ta dva naina prehrane. Uoila sam da ta dva razliita obrasca hranjenja od mog organi zma zahtijevaju da funkcionira na dva razhita naina. Naime, kad sam jela uglavnom kuhanu hranu gotovo nikada nisam uspijevala zadovoljiti potrebe svog organizma za hranjivim sastojcima. Zato moje odluke o tome koliko u hrane pojesti u jednom obroku nisu ovisile o koliini hranjivih sastojaka koje on sadri, nego o mom osjeaju sitosti i o tome jesam li uspjela zadovoljiti svoju neodoljivu potrebu za hranom o kojoj sam tada bila ovisnik. Otkako je sirova hrana postala mojim ivotnim izborom, moja potreba za hranom esto nestane dok sam jo usred obroka i osjetim da sam sita i za dovoljna, premda nemam osjeaj da m i j e eludac pun. Postoji, osim toga, velika razlika izmeu motiva kojima se u izboru hrane vode oni na reimu sirove prehrane i oni na kuhanoj hrani. Otkrila sam tu razliku kad sam, na jednom od svojih teajeva, radila anketu s 40-tak polaznika od kojih su neki bili na sirovoj, a neki na kuhanoj hrani. Svakome od njih postavila sam jednostavno pitanje: Koje je vae omiljeno jelo? Veina onih na kuhanoj hram znah su tono koje im je jelo najdrae, sa svim potankostima: primjerice, s kojim je umakom ono najbolje ih u kojem se restoranu posluuje. Iznenadilo me je, meutim, to su svi ispitanici na reimu sirove prehrane naveli na desetke svojih najdraih jela od voa, povra, bobica, oraastog voe itd. Usto su mnogi od njih spomenuh da se njihova najdraa jela stalno mijenjaju, dok su drugi uivah samo u sezonskim namirnicama. Zakljuila sam da su ljudi koji jedu uglavnom kuhanu hranu moti virani u izboru hrane ukusom jela, svojom moebitnom ovisnou o odreenoj hrani i, u doista rijetkim sluajevima, potrebom njiho va organizma za hranjivim sastojcima. Nadam se da ete nakon svih izloenih injenica i zakljuaka razu mjeti zato je tako silno vano za svakoga tko je na reimu sirove prehrane da bude u stanju pripremiti vlastiti obrok.

Uoila sam da veina ljudi koji primjenjuju reim sirove prehrane prolaze kroz ova tri stadija: 1. Prijelazna raza. U tom razdoblju, koje moe trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ljudi jedu mnogo takozvanih sirovih specijaliteta koji obino sadre velike koliine oraastih plodova, ulja i zaina i nisu pripremljena prema pravilima o kombinira nju namirnica,* 1 Takvi sirovi specijaliteti obino svojim imenom i izgledom podsjeaju na omiljena kuhana jela. Tako su, primje rice, izmiljeni ne-frwrrto' ili medoled'. S mnogim ete se takvim jelima susresti u restoranima sa sirovom hranom i na festivalima sirove hrane. U ovoj fazi za nas hrana, zbog svoje zasitnosti i pri vlana okusa, jo uvijek ima umirujuu funkciju i stoga nam ta kva jela pomau da se rijeimo ovisnosti o kuhanoj hrani. U ovoj fazi mnogi osjeaju neodoljivu potrebu za krekerima od lanenih sjemenki i drugim dehidriranim namirnicama. Ne morate naui ti pripremati mnogo vrsta specijaliteta, osim ako to ne elite, ali ja vam toplo preporuam da nauite tri do etiri temeljna recepta. 2. Faza salate. U odreenom trenutku svog ivota na sirovoj hra ni osjetit ete prirodnu potrebu za jednostavnijim jelima za razli ku od onih tekih gurmanskih pripravaka. Od tog trenutka salata e, malo po malo, postati glavna okosnica vae prehrane i ostat e to godinama. Nebrojene varijante salate, s dodatkom voa i oraastih plodova ili sjemenki, u potpunosti e zadovoljiti vau potrebu za kalorijama, hranjivim sastojcima i pruiti vam osjeaj ugode. 3. Faza zdravih namirnica. Ljudi do ove faze obino stiu nakon to dugi niz godina ive na sirovoj hrani. U ovoj fazi posve spon tano poet e vam se jesti sve vie zdravih namirnica. Razvit ete snanu sklonost prema zrelom sezonskom vou i povru visoke prehrambene vrijednosti. Vjerojatno ete posve prestati upotre bljavati ulje, zaslaivae i dehidrirane namirnice, ili ete njihovu uporabu svesti na minimum. Uvijek ete osjeati potrebu upravo za onom hranom koju vae organizam treba i jest ete je s najve0 pravilnom kombiniranju namirnica prvi je, jo poetkom 20. stoljea, pisao William Howard Hay. On savjetuje da se neke namirnica jedu odvojeno, a neke zajedno, ali samo u posve odreenim jelima.)
a1

146

1&1

12

KORAKA

DO S I R O V E . H R A N E /

Victoria

Boutenko

K o r a k 3 . / STJ E C A r f J E . O S N O V N I H V J E T I N A I N A B A V A O P R E M E

im uitkom. Za sada mi nije poznato postoji li, nakon ove, jo koja faza. Nemojte uriti i nemojte nasilu prelaziti iz faze u fazu, bolje je da u tome slijedite intuiciju vlastitog tijela. Tako ete zadovoljno ivjeti na reimu sirove prehrane. Ovdje se u devet toaka objanjava zato je vano da u pripremi sirovih obroka budete samostalni: Uvijek ete se adekvatno hraniti, bez obzira gdje se nalazili. Moi ete reim prehrane prilagoditi vlastitim potrebama i tako osigurati da vam organizam uvijek dobiva ono to mu je potrebno. Uvijek ete jesti ukusnu hranu po vlastitu izboru. Moi ete brzo i lako prilagoditi svoj reim prehrane svakoj sljedeoj fazi. Svojim ukusno pripremljenim specijalitetima moi ete ugodno iznenadite svoje goste i privui vie prijatelja-istomiljenika u svoje drutvo. Stei ete ugled meu poklonicima sirove i veganske prehrane. Hranit ete se jeftinije. Neete, kad je rije o hrani, morati ovisiti o drugima. Moete i druge nauiti umijeu pripremanja sirove hrane. Ponite s nabavkom kuhinjskog pribora nunog za pripremu si rove hrane. Slijedi popis kuhinjskog pribora omiljenog u mojoj obitelji: Mikser Vita-mix Nakon mnogo godina pripremanja jel od sirovih namirnica i iskuavanja raznih miksera, zakljuili smo da je Vita-mix najbo lji. Ima veliku snagu i pouzdan je. Ovaj 'teka meu mikserima moe i cjepanicu pretvoriti u kau.

Sokovnik Champion Za pravljenje sokova, pirea, pateta i sladoleda rabimo viena mjenski sokovnik Champion. Champion je veoma praktian jer je jednostavan za uporabu i lako se isti. Kvizinar (Cuisinart) Ovaj je univerzalni kuhinjski aparat najbolji jer traje vjeno i ima visokokvalitetne noeve koje nije potrebno otriti. Kvizinar usi tnjava i tvrdo povre i oraaste plodove i sjemenke s kojima se drugi takvi aparati mue. Dehidrator Excalibur Nama je taj dehidrator zgodan jer sui krekere, kekse i povre uje dnaeno i temeljito. Spretan je jer se otvara sprijeda i ima termostat koji moete podesiti i za nie temperature. Preporuamo vam verziju s devet ladica, ak i ako ste sami, jer se nikome, zacijelo, ne isplati suiti svaki dan po aicu krekera. Vrea za rrdijeko/Vrea za klijanje Mi te vree rabimo za pravljenje mhjeka od oraastih plodova ili sjemenki, ah i za uzgajanje klica raznih sjemenki i zrnja. Takvu vreu za mlijeko moete sami napraviti od ili je moete naruiti od nas na naoj internetskoj adresi: www.rawfamily.com. Ponite se koristiti svojom novom opremom. Nikada neete po stati ef za sirova jela, ako samo gledati kako rade iskusni efovi kuhinje, jer to je isto kao da elite nauiti plivati gledajui pliva ko natjecanje na Olimpijadi. Izaberite jedan ili dva recepta, ku pite potrebne sastojke i ponite vjebati. Ako vaa kreacija otprve i ne uspije uvijek je moete baciti u kompost. Sve e se gujavice - iz susjedstva sjatiti u vaem vrtu, privuene vaom izvrsnom ku hinjom. Sjeam se koliko mi je trebalo da nagovorim svog supruga da mi pomogne u pripremi povrtnih pljeskavica. Igor se bojao da e upropastiti sastojke. Razmiljao je ovako: S pravim je mesom bilo jednostavno, odrezao si komad i bacio ga na ulje. Ali sada se

14K

149

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Vi eto ri a B o u t e n k o

Korak 3 . 7 STJECANJE O S N O V N I H VJETINA I

NABAVA OPREME

od mene oekuje da kreiram 'meso' od mrkve, i to bez krave? Bezbroj je puta gledao kako pripremam pljeskavicu ivih na mirnica, ali bio je uvjeren da je to za njega previe sloen zadatak. Jednoga dana nali smo se u nezgodnoj situaciji kad se na veeri, za koju su nas bili unajmili da pripremimo hranu, pojavilo previ e ljudi. Ja sam bila zauzeta pripremanjem juhe. Netko je trebao pripremiti povrtne pljeskavice, i Igor tu nije imao izbora. Pa je to i uinio. Dovrio je sve ak i prije nego to je juha bila gotova. Otada ja vie nikada nisam pripremala povrtne pljeskavice jer je Igor to preuzeo na sebe. Sada to u naoj obitelji zovemo Igorove pljeskavice'. Igor je nakon toga poeo sve vie uivati u pripremi jela od sirove hrane. Kreirao je mnogo vlastitih recepata. Njegovi 'ruski borodinski krekeri' stekli su svjetsku slavu (zovu ih i Igorovi krekeri' pa ih pod tim imenom moete nai i u ovoj knjizi). Na Islandu je Igor pokazivao kako se radi sirovi sendvi. Stavio je povrtnu pljeskavicu na kreker i ukrasio sve zelenim liem i rajicom. Kad su ljudi kuah njegove sendvie bih su iznenaeni njihovim do brim okusom. Jedna je ena oduevljeno uskliknula: Za ovaj se sendvi isplati ivjeti! U ovom poglavlju dat u vam vane upute za pripremu gurman skih jela u ovoj prvoj fazi vaeg ivota na sirovoj hrani. Ne vjeru j e m da e bilo tko trebati moje upute za sljedee faze jer nakon nekoliko mjeseci ivota na sirovoj hrani veina vas e sa zadovolj stvom pripremati vlastite obroke. Mnogi sastojci kuhanih jela imaju uvijek isti okus. eer, primje rice, uvijek ima sladak okus, brano ima okus po branu, a sol je uvijek slana. Kad je rije o sastojcima jela od sirove hrane, tu neete nai ni dva limuna ista okusa. Jedan je vei i ima vie soka, drugi pak ima deblju koru i manje je kiseo. Kuhani kukuruz, ku hane tikvice, kuhani graak i ostalo kuhano povre imaju gotovo isti okus i potreban im je dodatak, u najmanju ruku ulja i soli. U usporedbi s tim, sirovi kukuruz, tikvica, graak i drugo sirovo

povre imaju svaki svoj vlastiti, neponovljiv okus i nemogue ih je pobrkati. Zato kod pripreme jela od sirovih namirnica drati se strogo re cepta ne znai nuno i uspjeti. Kad ja pripremam sirovo jelo, re cepti mi slue samo za orijentaciju. Na kraju se, kako bih dotjerala okus, uvijek koristim metodom pet okusa'. Pravilo je da u jelu svaki od njih mora biti zastupljen. Tih pet okusa su: slatko, kiselo, slano, ljuto i gorko. Ako je ovih pet okusa u vaem jelu dobro izba lansirano, jelo e tako djelovati na okusne pupoljke na jeziku, te ete ga doivjeti kao ukusno. U prirodi, sve voe i povre ve ima izbalansiran taj spoj okusa. Meutim, okusni pupoljci na naem jeziku, zbog dugogodinjeg dodira s kuhanom hranom punom zaina, posve su otupjeli. To je razlog to mi, dokle god jedemo kuhanu hranu, ne moemo osje titi sve suptilne nijanse prirodnih okusa u sirovom vou i povru. Budui da se okusni pupoljci na jeziku u razdoblju naeg prelaska na sirovu hranu oporavljaju, mi poinjemo uivati u jednostavni jim namirnicama. Oni, koji svakodnevno pripremaju sirova jela sa sigurnou mogu rei nedostaje li jelu koji sastojak ve nakon jednoga ih dva kusanja. Ostali pak moraju svjee pripremljeno jelo kuati i do pet puta, postavljajui si svaki puta veoma jedno stavna pitanja: Je li dovoljno ljuto? Je li dovoljno slano? Je li do voljno slatko? Je li dovoljno gorko? Tih pet okusa ne moraju biti jako izraeni nego tek toliko koliko je za odreeno jelo potrebno. Primjerice, najizraeniji okusi kod povrtne pljeskavice trebali bi biti slatko, ljuto i slano, s tek malom naznakom kiselog i gorkog, ali svi moraju biti zastupljeni. Inae e povrtna pljeskavica biti bljutava. Kad pripremate neko jelo i obavite svoju prvu rundu od pet ku sanja, vidjet ete da dva ih tri okusa obino nedostaju. Dodajte sastojke s okusima koji nedostaju, promijeajte ponovno i ponite drugu rundu od pet kusanja. Nastavite tako dok pet glavnih oku sa ne bude dobro izbalansirano. Taj se proces zove popravljanje

151

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Vktorla

Bojtenko

Korak i. I S T J E C A N J E O S N O V N I H V J E T I N A I

NABAVA OPREME

okusa. U poetku to popravljanje moe potrajati. Nemojte se obeshrabriti, upornom ete vjebom postii bolje vrijeme. Isto dobno e vaa jela od sirovih namirnica postati nenadmana. Slijedi popis predloenih sastojaka u kojima je zastupljeno spo menutih pet okusa. Molim vas, pustite mati na volju ovo je tek djeli onoga to vam na planet nudi. Mnoge biljke imaju velik raspon okusa, ali su jedan ih dva meu njima dominantni. Molim vas, takoer, da upotrijebite zdrav razum i da vaniliju ne stavljate u juhe ni enjak u torte. Za kiseo okus dodajte: limun, brusnicu, rabarbaru, vlasak, kise ljak, rajicu, kiseli kupus, jogurt od oraastih plodova ih sjemen ki ih jabuni ocat. Za sladak okus dodajte: suho voe kao to su smokve, datulje, ljive, groice; svjee voe kao to su zrele banane, mango, breskve, kruke, sok od jabuka, sok od narane, nektar od sirove aga ve ili med. Za ljut okus dodajte: enjak ili crveni luk, mladi ih stari, umbir, lie ih sjemenke goruice, hren, rotkvicu, mljevenu crvenu papriku, morske alge i/ih zainsko bilje - svjee ili osueno - kao to su bosiljak, kopar, korijandar, rumarin, cimet, mukatni orah, vaniliju i paprenu metvicu. Za slan okus dodajte: celer, korijandar, kopar, lie perina ih morske trave kao to su dulse, kelp, nori, arame ili morsku sol. Za gorak okus dodajte: lie perina i celera, salatu endiviju, e njak, crveni luk, maslaak, list lovora, kadulju, zain za peenu piletinu ili mljevenu crvenu papriku. Uvjerena sam da se dobro pripremljena jela od sirovih namirni ca u svakom pogledu mogu usporediti s kompliciranim kuhanim jelima, a esto su jela od sirovih namirnica i ukusnija. Sama sam odavno ljudima prestala govoriti da je moja hrana sirova, jo od one svadbe za koju sam bila unajmljena da pripremim hranu. Par koji se trebao vjenati nije izriito traio da se servira sirova hra-

na, a ja se, u silnoj elji da dobijem taj posao, nisam ba gurala da im neke stvari pojasnim. U svakom sam sluaju bila uvjerena da e mojom hranom biti zadovoljni, bez obzira jesu li svoje goste namjeravah poastiti kuhanom ili sirovom hranom. Uivala sam pripremajui i ukraavajui trokatnu svadbenu tortu od sirovih sastojaka. Pripremila sam mnotvo sitnih zalogajia za hladni bife, raznobojna osvjeavajua pia, veliku salatu s nekoliko vrsta preljeva te pljeskavice od mljevenih oraastih plodova. Sjeam se kako smo moja ki i ja satima iscrtavale reetke po tim pljeskavi cama, ne bi li izgledale kao da su pripremljene na rotilju. Onda je prijem poeo. Dolo jepedesetak gostiju i gotovo cijeli sat nikome nita nije bilo udno. Onda su ljudi poeli postavljati pitanja i pozvali su efa kuhinje (mene) u salu za jelo. Kad sam se pojavila, upitali su me: Jesu li to neki ruski specijaliteti? Kakve ste zaine upotrijebili? Vaa hrana je doista izvrsna, ali neto sli no nismo nikada kuali! Pogledala sam tu skupinu od pedeset ljudi i shvatila da bi ih spo znaja da je sva hrana sirova odve okirala. Gledali su me upitno. Upitala sam ih: Biste li doli sa mnom u kuhinju? Pokazat u vam kako to pripremam. Kuhinja se ispunila znatieljnim gostima, a ja sam pred njima na brzinu pripremila dva jela: patetu od oraastih plodova i voni kup. Svi su bili zadivljeni brzinom, jednostavnou i sjajnim rezul tatom. U tom su asu svi zaboravili i na mladu i na mladoenju te poeli postavljati pitanja. ene su na brzinu vadile kemijske olov ke iz depova svojih supruga i poele zapisivati na salvetama, pri emu im je kao podloga posluilo rame prve susjede, neprestano provjeravajui: Koliko ste rekli da ide limuna? }edan punaan mukarac htio je znati: Moete li moju enu nauiti pripremati tu hranu? Krajem tog tjedna odrala sam golemu radionicu koju su uglavnom popunili gosti s tog vjenanja. Tijekom godina provedenih na sirovoj hrani svaki lan moje obitelji nauio je brzo pripremati ukusna jela. Oslanjajui se na

152

Kl

I
U 12 KORAKA DO S I R O V E HRANE / Victoria Boutenko Korak 3. / STJECANJE O S N O V N I H V J E T I N A 1 NABAVA O P R E M E

dugogodinje iskustvo, razvili smo jednostavne tehnike kojima uspjeno poduavamo i druge obitelji koje su na sirovoj hrani. Ovdje je navedeno pet formula koje su nevjerojatno jednostavne, moglo bi se gotovo rei, primitivne. One e svakome pomoi da brzo pripremi ukusne, jednostavne i jeftine gurmanske specijali tete od sirovih namirnica. Temeljna formula za ukusnu juhu Osnova Pet okusa Neto to e plivati (naribana mrkva ili neko drugo korjenasto povre, komadii avokada ili drugog povra, nasjeckani perin ih druge zainske trave) Osnovni sastojci za juhu uvijek su isti: 1 alica vode 1 stapka celera 1 juna lica maslinovog ulja Izmiksajete sve u mikseru, osim komadia koji trebaju plivati u juhi; njih dodajte na kraju. Ja se ovom jednostavnom formulom sluim u pripremi svih juha. Dobije se 2 alice juhe Temeljna formula za Slasnu pljeskavicu od oraastih plodova 1 alica bilo kojih oraastih plodova 1 alica bilo kojeg povra 1 juna lica ulja kojim ete sve povezati Pet okusa Samljeti u mikseru Napomena: Ako elite masniju pljeskavicu stavite vie oraastih plodova. Za laku pljeskavicu stavite vie povra. Dobije se 2 alice smjese za pljeskavicu

Temeljna formula za tijesto za slatke tapie ili za kolae 1 alica oraastih plodova 1 alica bilo kojeg suhog voa 1 juna lica ulja kojom ete sve povezati Sameljite u mikseru. Od dobivene mase oblikujte tapie ih je ko ristite kao slojeve za kola. Dobije se 2 alice fine mase za tijesto Temeljna formula za fini preljev za salate V2 alice vode 2 june lice maslinovog ulja Pet jakih okusa Dobro izmiksati. Dobije se % alice finog prelijeva Temeljna formula za fino mlijeko od oraastih plodova ili od sjemenki Vi alice orastih plodova ili sjemenki, potopiti preko noi u vodi i dobro ocijediti 1 alica vode 1 juna lica zaslaivaa (po elji) Dobro izmiksati i ocijediti u vrei za mlijeko. Za obrano mlije ko staviti vie vode.

155

k o r a k 4 . / V O L I M T E , B E Z O B Z I R A N A O N O STO J E D E S

Dorothy: Osjeam kao da se pred nekim moram opravdavati, a to najvie mrzim. Bryan: Postajem sarkastian. Jane: To me redovito povrijedi, uvrijedi i rasrdi. Whitney: Ne sluam tue savjete, jer nije na drugima da odluuju

Korak 4. VOLIM TE, BEZ OBZIRA NA ONO TO JEDE

Konja moe dovesti do vode, ali ga ne moe natjerati da pije.

umjesto mene. Osjeam otpor. George: Smjekam se, ali se pravim lud. Cynthia: Mrzim kad me se na neto prisiljava i kad zbog toga dolazim u situaciju da moram lagati. Wendy: Ja volim svakome ugoditi. Doista ehm uiniti to od mene trae, ah naposljetku uvijek neto smuljam i to me ljuti. Seath: Ja bih tu osobu najradije ubio! Carla: Od toga dobijem napadaj depresije, i to zna potrajati. Sam: Kad mi netko kae da bih kod sebe trebao neto promijeni ti, ni za ivu glavu neu ga posluati, premda znam da je u pravu, a onda me jo mui i to to znam da bih trebao neto uini, a ipak to ne inim. Ryan: Doivljavam to kao kritiku i osjeam se manje vrijednim. Linda: Osjeam kao da netko mnome eli upravljati i odmah pruam otpor. Kao to vidite, kad nam netko da na znanje da bolje od nas zna to je za nae dobro mi se najee naljutimo ili uvrijedimo. Osje amo da nas te osobe gnjave, u nama se stvara otpor pa te osobe i njihove savjete ponemo izbjegavati. Doivljavamo to kao napad na sebe, osjeamo se povrijeeno i nelagodno. Upravo bi se tako osjeali nai prijatelji i lanovi nae obitelji kad bismo im pokuah savjetovati da jedu vie sirove hrane. Na isti nain najava nekog lana obitelji da prelazi na sirovu hranu moe za ostatak obitelji biti veoma neugodna. Kuhana hrana je neto to veina nas poznaje i smatra normalnim, neto to se u na oj kulturi oekuje. elimo li zaista da oni koje volimo osjeaju prema nama otpor, da se osjeaju iskljueni iz naeg ivota, ljuti

- John Heywood, Poslovice

Na jednoj od svojih radionica postavila sam polaznicima pitanje: Kako se osjeate kad vam netko govori to da radite? Veina nas je vjerojatno jo od djetinjstva bezbroj puta sluala ne eljene savjete. Sjetite se kad ste bili djeca pa su vam mama i tata govorili: Stalno si na ulici, morala bi malo vie citati. Pokuajte se prisjetiti kako ste se osjeali u takvim trenucima. Jeste li odmah osjetih kako vas knjiga neodoljivo privlai? Jeste h rekli: 0 , hva la ti, dragi tatice, idem odmah uzeti knjigu!? Vjerojatnije je da ste u sebi osjetili pobunu i ljutnju i sigurno niste odmah pojurili, uzeli knjigu, sjeli i poeli itati. A zacijelo se moete prisjetiti i trenutka kad vam je prijateljica rekla neto kao: Trebala bi po eti s dogingom. Strano si se udebljala. Ih: Doista bi trebala prestati puiti. Mora misliti na svoju djecu. Kakva je bila vaa reakcija? Jesu li vam ti savjeti pomogli? Vjerojatno nisu. Navest u ovdje reakcije polaznika mojih radionica na 'korisne savjete drugih ljudi. Nancy: Pristojno bih se nasmijeila, ali ne bih posluala, nara vno. Mike: To me uvijek razljuti i osjeam se uvrijeenim.

156

157

12

K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

K o r a k 4 . / V O L I M T E , B E Z O B Z I R A N A O N O TO J E D E

i uvrijeeni? Jer oni bi se najvjerojatnije upravo tako osjeali da im jednoga dana kaemo: Ja od danas prelazim na sirovu hranu i nemoj vie preda mnom jesti to svoje smee! Muka mi je ve i od samog pogleda na to! Ja bih vam preporuila posve suprotan pristup. Kad odluite pri jei na sirovu hranu razgovarajte sa svojom obitelji Objasnite im: Znate, dragi moji, tu se ne radi o vama. Reim sirove prehrane sam odabrala/odabrao za sebe. Ne traim od vas da i vi jedete sirovu hranu. Vi, to se mene tie, moete mirno nastaviti jesti svoje omiljene bifteke. Volim vas onakve kakvi jeste. Ja sam ona/ onaj koji se eli promijeniti. To s vama nenia nikakve veze. Ne oekujem od vas da mi se pridruite, da pokaete bilo kakvo za nimanje, ak ni da kuate moju hranu. Kad budete sa svojom obitelji razgovarali na taj nain, vidjet ete kako e odahnuti s olakanjem. Katkada svoje drage moemo navesti da se osjeaju nelagodno ak i bez rijei. Neki od nas mogu to uini i stanovitim pogledom koji zna biti i rjeitiji od samih rijei. Tako mi je, primjerice, jedna od polaznica mojih teajeva rekla: Moja se obitelj ljuti na mene zbog toga to sam prela na reim sirove prehrane, premda nika da nikoga nisam tjerala da jede sirovu hranu. Moj je suprug ve trideset godina vegan. Sin mi ima dvanaest godina. Oni od mene i dalje trae da im kuham. Kad kuham za njih redovito prekinem sa svojim reimom sirove prehrane. Osjeam da u njima nemam podrku. Moj sin stalno pravi viceve na raun toga to svoj sirovi kola moram jesti licom. Odgovorila sam joj: Moda vi inite neto to ih nervira, a da toga niste ni svjesni. Pratite svoje postupke i pokuajte otkriti to je to. Nemojte gledati druge. Pazite na ono to sami radite i ime svoju obitelj okreete protiv sebe. Sljedei tjedan dola je na predavanje i rekla: Imali ste pravo. Uhvatila sam se u nekoliko navrata kako ih podbadam tamo gdje ih najvie boli. Ili kaem neto to ih povrijedi, ih napravim neku

gadljivu grimasu ili se pak drim po strani. Promijenila sam svoj odnos prema obitelji i sada je meu nama sve opet u najboljem redu, i sve se to dogodilo u ciglih tjedan dana. Kad sam ja poe la prihvaati njih i oni su poeli prihvaate mene. Sada mi su prug ujutro priprema sok i ak mi ga donosi u krevet. Sada kae: Duo, hou da ostane na svojoj sirovoj hrani. Odjednom je u mojem domu opet zavladao mir, a moj sin je spreman kuati sve to pripremim. Ja za ivot zaraujem poduavajui ljude o reimu sirove prehra ne, i sama sam ve godinama iskljuivo na sirovoj hrani. Ali prije dvadeset godina, dok sam jo bila na klasinoj prehrani, imala sam prijatelja koji je bio na reimu sirove prehrane. Jo se sjeam kako su me njegove primjedbe nervirale. Jednom je moj stariji sin Stephan bio u bolnici radi neke manje operacije. Moj prijatelj, poklonik sirove hrane, izrazio je svoje uenje to sam dopustila da do toga doe. I danas mi je jo neugodno kad se sjetim kako sam zbog te primjedbe bila bijesna na svog prijatelja. Tada jo nisam bila spremna. Drugi je primjer moja prijateljica Tina iz Denvera. Ona ima veli kih zdravstvenih problema. Provela je mjesece i mjesece u bolnici na tretmanima koji su za nju bih izrazito bolni. Kad smo joj doh u posjet vidjela je to Igor i ja jedemo i poelo ju je to zanimati. Pitala me je: Moe li mi pokazati kako se ta hrana priprema? Spremna sam to pokuati jer za dva tjedna imam zakazanu opera ciju debelog crijeva koju bih rado izbjegla. Ve za nekoliko dana poela se osjeati bolje i uspjela je izbjei operaciju. Tina je shva tila da za nju postoje samo dvije mogunosti: sirova hrana ih ope racija, ivot i zdravlje ili kuhana hrana, operacija i mogui smrtni ishod. Tina je odabrala ivot. U to vrijeme Tinino je etvoro djece ivjelo uglavnom od brze hrane, a suprug uivao u votki, bifteku, svinjskim odrescima i u svinjskoj masti koju je mazao na kruh. Tina svojoj obitelji nije rekla da prelazi na sirovu hranu. Nastavila je kuhati za njih kao obino. Rekla mi je: Drat u to za sebe.

158

159

/ U 12 K O R A K A DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko ! K o r a k 4. / V O L I M TE, B E Z O B Z I R A (JA O N O T O J E D E

Sloila sam se s njom i rekla joj: Nemoj im to ni spominjati. Ne moj ih time uzrujavati. Samo neka tebe puste da radi svoje. Reci im da od njih nita ne oekuje. Tina svojima nije nita rekla o svom novom nainu prehrane. Prola je godina dana. Opet smo prolazili kroz Denver i zaustavili smo se da ih posjetimo. Odmah sam uoila da se Tinin suprug Sam nevjerojatno promijenio. Pitala sam ga: Sam, to se dogaa? Promijenio si se. Odgovorio mi je sa smijekom: Ve sam mje sec dana iskljuivo na sirovoj hrani. I djeca su na sirovoj hrani, takoer. Pa to se, zaboga. dogodilo?, upitala sam u nevjerici. Sam mi je odluio ispriati kako je poeo jesti sirovu hranu. Prije otprilike mjesec dana otiao je po Tinu na posao. Stigao je malo ranije, pa je sjeo preko puta njezina radnog stola i ekao. Gleda jui suprugu kako radi, zamijetio je da zapravo izvrsno izgleda. Zapazio je da klijenti s njom koketiraju. Odjednom ju je poeo gledati drugim oima. Vidio je da izgleda mnogo zdravije i doista privlano. Odjednom je osjetio da joj nije dorastao. Rekao mi je: Odjurio sam u toalet i pogledao se u zrcalo. Vidio sam kesice ispod oiju, podbuhlo lice i raupanu sijedu kosu. Raskopao sam koulju i ugledao starake mrlje na svojim prsima. Pomislio sam kako sa mnom, zacijelo, nitko ne bi elio koketirati! Priznao mi je kako je u tom trenutku shvatio da Tina s godinama postaje sve zdravija i ljepa, a on sve stariji. Sam je odluio da neto mora promijeniti kako bi odrao korak sa svojom suprugom. Rekao mi je: Na putu kui zamolio sam je da mi pomogne da i ja prijeem na sirovu hranu. Tina je s velikim zadovoljstvom pomogla svom suprugu. Rekla mi je kako su i djeca, im je Sam preao na novi reim prehra ne, sama odluila prijei na sirovu hranu. Ki joj je smravjela i postala prava.ljepotica, a nedavno se prijavila i na audiciju u mjesnom kazalitu. itav ivot ove obitelji promijenio se najbo lje. Tina mi je rekla da je osjetila Boji poziv, i da su se u njihovu

ivotu otada poele dogaati divne stvari. Tina je veoma mudra ena. Ona svojoj obitelji nije drala prodike o sirovoj hrani. Sama je pripremala svoju hranu i u njoj uivala, a da od obitelji nije pritom oekivala nita. Njezino se tijelo poelo oporavljati od bolesti i obitelj je na njoj uoila te promjene. Naposljetku je cijela obitelj odluila slijediti njezin dobar primjer. Mogla bih se prisjetiti brojnih primjera koji pokazuju koliko je vano da ivimo u miru s onima koji jedu kuhanu hranu. Ako ne shvatimo vanost toga moglo bi nam se dogoditi da se mir oko nas pretvori u ratno stanje. Mi s ovim nainom prehrane moemo ljude oko sebe nervirati. Ah moemo, isto tako, svjesno odabrati da ivimo u miru s onima koji nas okruuju. Tek tada se uda mogu poeti dogaati. Nemamo nikakvo pravo ureivati tue i vote. Nemamo nikakvo pravo da od drugih oekujemo da se pro mijene ako na to jo nisu spremni. Naprotiv, naa je dunost da drugim objasnimo kako od njih ne oekujemo da se mijenjaju. To ne znai da se ubudue obitelj nee okupljati uz zajedniku veeru. Zato ne bi? Moete svom partneru rei: Duo, hajde mo pripremiti obiteljsku veeru. Ti donesi svoje svinjske odreske ja u donijeti svoje punjene paprike. Razgovarat emo o doga ajima proteklog dana i uivati u zajedniki prevedenoj veeri. Napokon, u obitelji je najvanija ljubav. U obitelji nije najvanije hranjenje. Kada nai voljeni znaju da od njih ne oekujemo nita, mogu se opustiti. Mogu nam biti podrka, a da pri tom nemaju osjeaj da se moraju mijenjati pod svaku cijenu. Mi smo svoju odluku donijeli za sebe, za to smo imah neki ozbiljan razlog. Mi smo za sebe donijeli pravu odluku, ali ona ne mora biti dobra za svakoga. Meutim, kad sam ja prelazila na sirovu hranu uinila sam upra vo suprotno od ovoga to vam danas savjetujem. Ila sam naokolo i svima govorila kako trebaju prijei na sirovu hranu. Neko sam vrijeme progonila debeljukaste gospode u robnoj kui Safeway, pokuavajui im objasniti kako je zapravo lako izgubiti kile. Bila

160

161

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

iKorak 4 . / V O L I M T E , B E Z O B Z I R A N A O N O STO J E D E

sam toliko uzbuena zdravim promjenama koje je moja obitelj doivjela, to me je posve zanijelo. Stekla sam mnogo neprijatelja prije no to sam shvatila da svatko mora pronai vlastiti nain i vlastiti ivotni put. Ako mi potujemo prava drugih, onda moemo traiti njihovu podrku. Moramo pritom biti iskreni i ne smijemo se bojati rei: Ljubavi, trebam tvoju pomo. Trebam tvoju podrku. Moram poeti jesti sirovu hranu iz zdravstvenih razloga, osjeam se kao da se raspadam. Kad jedem sirovu hranu osjeam se jaom i moja je ljubav prema tebi jaa. Molim te, pomogni mi. Ne oekujem od tebe da jede sirovu hranu. Imam ideju. Bi li mi nedjeljom, umjesto okolade, mogao kupiti jedan zreli mango? Ah usreit e me i s bilo kojim drugim egzotinim voem. Beskrajno sam ti zahvalna na panji kojom me okruuje. Uinio bi mi veliku uslugu kad bi one kolaie to ih dri na stoliu u dnevnoj sobi odsada drao u kabini svog kamiona, da ih ja, u trenutku slabosti, ne bih pojela. Tvoja mi podrka doista mnogo znai. Nemojte se bojati pokazati da ste ranjivi i recite svojoj obitelji i bliskim prijateljima: Sluajte, potrebna mi je vaa pomo. Za mene i za moje zdravlje sada je vano da prijeem na sirovu hra nu. Bez vae pomoi neu u tome uspjeti. Podrite me u tome, nemojte mi nuditi nikakva kuhana jela. Vi moete jesti to god hoete, ali meni to, molim vas, nemojte nuditi. Drugo je traiti od nekoga podrku a drugo savjetovati mu da prijee na reim sirove prehrane. Millie je takoer dobar primjer. Kad su kod Millie otkrili rak doj ke poela je jesti sirovu hranu. Cijela njezina obitelj (tri odrasla sina i suprug) bila je protiv toga, mrzila je i samu rije sirov. Onda se Millie upisala u radionicu 'U 12 koraka do sirove hrane'. Drei se koraka broj 4, dala se na posao i posve promijenila svoj nain komuniciranja s obitelji. Nekoliko tjedana nakon teaja primila sam od nje e-mail poruku. U njoj je stajalo: Moj se su prug poeo mnome ponositi! Sve sjajno funkcionira. Moji u obi-

telji sada shvaaju da mi je potrebna njihova podrka. Objasnila je svojoj obitelji da joj je potrebna njihova pomo da pobijedi rak, a budui da nije od njih traila da prijeu na sirovu hranu, oni se nisu osjeali pod pritiskom. Istodobno im je bilo drago to joj mogu nekako pomoi. Bez obzira na to koliko bismo mi bih sretni da i ostatak nae obite lji ima koristi od uzimanja sirove hrane, moemo donositi ivotne odluke samo za jedno osobu na svijetu - samo za sebe. Nije nae da donosimo odluke u ime supruga ih djece, ak i ako umiru od raka. Nauila sam tu lekciju kad je moja majka umirala od raka kostiju, kad sam odletjela ak u Rusiju s namjerom da je stavim na reim sirove prehrane kako bi preivjela. Ja sam u to uloila silan trud: odlazila sam na zelenu trnicu po povre i po cijeli dan od njega pripremala zelene kaaste sokove. Trei dan, im sam otila na tr nicu, majka je apnula mome bratu: Sine, moe li mi napraviti kajganu. Umirem od gladi! Kad sam se vratila, majina je soba bila ispunjena mirisom peenih jaja. Brat mi je rekao: Ne elim ti lagati, ona me je to zamolila. U tom trenutku shvatila sam kako sam zapravo bila okrutna prema svojoj jadnoj majci. Kako nije bila spremna, moje joj je navaljivanje prouzroilo samo jo vie patnje. Ve smo raspravljali o tome kako se osjeamo kad nam netko po kuava nametnuti neto na to nismo spremni. Poznajem mladia iz Seattlea koji mi je rekao da mu je ao nje gove majke koja trpi strane bolove. Rekao m i j e da su on i majka najblii prijatelji. Povjerio mi je: Volio bih da prijee na sirovu hranu da ne mora toliko patiti. Pitala sam ga: Zna li da e ona moda jo vie patiti ako osjeti da nije dorasla tvojim oekivanjima? Odgovorio mi je: Nikada na to nisam pomislio. Nakon to je malo razmislio otiao je kui i rekao majci: Zna, to se mene tie, ja ti neu zamjeriti ako ne prihvati moj reim sirove prehra ne. Za nekoliko dana nazvao me je i rekao: Dogodilo se udo. Mama eli pokuati sa sirovom hranom!

162

163

/
U 12 KORAKA DO S I R O V E H R A N E / Vktoria Boutenko K o r a k 4 . / V O L I M T E , B E Z O B Z I R A N A ONO STO J E D E

Kad ljude nitko ne prisiljava da promijene svoj nain prehrane i kad se ne osjeaju ugroenima, i kad ih nitko ne osuuje zbog onoga to jedu, oni esto iznenada sami zaele poboljati svoje prehrambene navike. Ako nauimo ivjeti u miru s ljudima koji jedu kuhanu hranu sigurno emo lake postii da nam, umjesto otpora, prue podrku. Susretala sam ljude koji su poeh nagovarati druge da prijeu na reim sirove prehrane prije no to su to oni sami uinili. Ta kav je bio sluaj s Lindom. Nakon to je odsluala samo jedno predavanje o sirovoj hrani, Linda je od svog momka Jima traila da prijee na program sirove prehrane. Kad je dola na sljedee predavanje alila se kako je Jim ne podrava. Nekako je uspjela dovui Jima na moje zadnje predavanje. Do tada je on ve bio razvio takav otpor prema sirovoj hrani da je sjeo u najudaljeniji kut dvorane. Meutim, nakon to je odsluao predavanje, Jima je sirova hrana poela zanimati. Dva mjeseca kasnije Jim me je nazvao i rekao da je ve dva mjeseca na sirovoj hrani, ah da Linda nije izdrala, nego se vratila kuhanoj hrani. Da ironije bude vea, Jim se poeo viati s drugom enom koju je upoznao na jednom od okupljanja poklonika sirove hrane. Kad pripremate svoj obrok od sirovih namirnica, koji namjerava te jesti u krugu obitelji, nemojte da vam se na tanjuru nae samo vezica nekog zelenja. Vai bi vas u obitelji mogli poeti aliti, jer bi mislili da ste prikraeni za uitak koji prua hrana. Pripremi te si, umjesto toga, neki gurmanski specijalitet privlana izgleda. Nakon nekog vremena vai e voljeni i sami osjetiti elju da ku aju vau hranu, kad ve tako privlano izgleda. Kad budu okusili vau sirovu kreaciju moda e rei: Nije ni tako loe. A to je s djecom u vaoj obitelji za koju vi trebate pripremati obroke? U veini sluajeva mi smo svoju djecu ve uinili ovisni cima o kuhanoj hrani, i zato s njima moramo imati strpljenja. U nekim je sluajevima bolje postupno poveavati udio sirove hrane u kuhanim obrocima. Savjetujem vam da u kui uvijek imate do-

voljno sirovog voa i povra od kojega u svakom trenutku moete pripremiti slastan zalogaji. Nauite pripremati sirovi sladoled, mlijeko od oraastih plodova, frape od mlijeka od oraastih plo dova, kaaste sokove, razne slatkie i kolae od sirovih sastojaka i raznu drugu zdravu djeju hranu. Pokaite svojoj djeci da siro va hrana moe biti ukusan obrok. Pozovite ih da zajedno s vama pripremaju sirovu hranu. Kupite im jeftini mikser na rasprodaji rabljenih stvari. Ali najvanije od svega, budite dobar primjer i nemojte/oko sirove hrane dizati veliku buku. Sjetite se da djeca ue promatrajui odrasle. Dajte im da osjete kako za vaim obi teljskim stolom vladaju sloga i ljubav. Ljudi me esto pitaju kako da ne uvrijede rodbinu, koja svoju lju bav iskazuje kroz hranu. Ako odbije njihovu hranu, oni bi mogli pomisliti da ih odbacujete ili da im uskraujete potovanje. Na to pitanje uvijek odgovaram: Sljedei put u na predavanje donijeti bocu votke i ako je ne budete popili ondje na licu mjesta, na zdravljajui podignutim aicama, ja u se, kao roena Ruskinja, smatrati uvrijeenom. Uvjerena sam da bi veina vas u takvoj si tuaciji lako nala naina da odbije moju ponudu, a da me pri tom ne uvrijedi. Ako ste i dalje u dilemi, evo jo nekoliko savjeta koji e vam pomoi da kaete 'Ne', a da pritom nikoga ne uvrijedite. Ako nam ljudi u znak svoje ljubavi donose hranu zacijelo bi ih najvie usreilo da pokaemo kako njihov dar iskreno cijenimo. Prema udesnom postupku nazvanom 'Tehnika nenasilne komu nikacije' 1 , najbolji nain na koji moemo izraziti svoje potovanje jest pokazati duboku zahvalnost i opisati to doista osjeajmo. Na primjer, Johnu je njegova teta donije pitu od jabuka koju je on neko oboavao. Sama ju je ispekla. Shjede dva mogua sce narija:

Scenarij 1.
John: to si mi to donijela? O, ne, to ne smijem jesti! Kuhano je i puno eera. Ja tu hranu vie ne jedem, zar ne zna?! Ljudi koji

164

165

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

VIctorla Boutenko

K o r a k 4 . / V O L I M T E , B E Z O B Z I R A N A ONO STO J E D E

takve stvari jedu obolijevaju. Zato? Jer im peeno tijesto zaepi crijeva. To je kao da jede ljepilo! Ne elim te uvrijediti, ali mo ram ti rei istinu. Tetie, zato plae?

sama. I budui da nad sobom imam neogranienu vlast, vidim pred sobom bezbrojne mogunosti za vlastito uzdizanje. Kad bi svatko od nas nastavio raditi na osobnom uzdizanju, svi zajedno mogli bismo promijeniti svijet.

Scenarij 2.
John: Tetice, to si mi to donijela? O, to je tvoja slavna pita od jabuka! Duboko sam dirnut tvojom panjom. Zacijelo si potroila mnogo novca i vremena kako bi me razveselila. Zbilja se osjeam polaskanim. Puno ti hvala! Molim te ui, izvoli sjesti, moram ti ispriati sve o svom novom nainu prehrane. Osjeam da imam mnogo vie energije. Sljedei put kad bude trebala pomo u vrtu svakako me pozovi, sada mogu mnogo vie raditi. Hoe li kuati malo mlijeka od badema? Ba mi je drago to si dola. Za razliku od razgovora u prvom scenariju koji bi zacijelo ostavio gorak okus kod oba sudionika, iskrena zahvalnost koju je John pokazao u drugome otvara mu mogunost da teti objasni svoje motive a da je pritom ne raalosti. Budui da je teti oito do Johna stalo, sigurno bi joj bilo drago da uje da se u ivotu njezina neaka dogaaju pozitivne promjene. Kad sam bila u posjetu mojima u Rusiji i odbila jesti tradicionalna ruska jela, moji su se roaci neko vrijeme osjeali uvrijeenima, ah kad su shvatili koliko je sirova hrana bitna za mene i za moje zdravlje, vie se nisu vrijeah. Pokazala sam im svoje slike prije prelaska na reim sirove prehrane. Potvrdili su da izgledam bolje otkako sam na toj 'hrani za zeeve*. Nisu me mogli ni zamisliti u tako dobrom izdanju. Ako u obitelji ima ljubavi uvijek emo pronai prikladne rijei da objasnimo svoje stavove i da nas drugi uju. Ljudska su bia po naravi udna i lako ih je za neto zain teresirati. Uoila sam da ljudi najradije sami nalaze odgovore na svoja pitanja. Moda je najlaki nain da pomognemo drugima da probudimo njihovu znatielju. Napokon, mi druge ne moe mo mijenjati. Jedina osoba koju mogu doista promijeniti sam ja

166

/ i K o r a k 5. / I Z B J E G A V A N J E I S K U E N J A

svakoga predstavlja izazov u vidu svakojakih iskuenja. Takve na pasti mogu uas poremetiti sve nae planove o zdravoj prehrani, ako im se na pravi nain ne odupremo. Na temelju dugogodinjeg iskustva koje sam stekla promatrajui ljude i pomaui im da izdre na reimu sirove prehrane, stekla sam vrsto uvjerenje da

Korak 5.
IZBJEGAVANJE ISKUENJA
Ne pobjeujemo planine, n e g o sami sebe.

se protiv iskuenja ne moe boriti iskljuivo pukom snagom volje. Iz tog sam razloga osmislila strategiju koja je pomogla meni, ali i mnogim drugim ljudima. Brojni psiholozi smatraju daje prvi i najvaniji korak u borbi pro tiv iskuenja odreivanje glavnog dugoronog cilja svakog pot hvata. Morate, dakle, najprije odrediti to zapravo svojim prela skom na reim sirove prehrane elite postii. Moda pred sobom imate vie ciljeva kao to su gubitak teine, pojaanje tjelesne energije, lijeenje neke bolesti i tako dalje. Istraivanja, meutim, jasno pokazuju da ete, ako si postavite jedan glavni dugoroni cilj, moi usredotoiti svu svoju pozornost na postizanje te odre ene svrhe, to e vam pomoi da se lake odreknete kratkotraj nih, trenutanih uitaka 2 . Savjetujem vam, osim toga, da dobro proanalizirate motive koji su vas naveh da se ponete zdravo hraniti, te da jasno osvijestite koji je to cilj koji vas najvie motivira da prihvatite reim sirove prehrane i koji e vas i dalje - jo dugi niz godina - motivirati i pomoi vam da se oduprete svim iskuenjima na svom putu. Nezgoda s iskuenjima je ta to nas ona odvraaju od svjesnog ivljenja. Naa je egzistencija izloena stalnim, opakim nasrta jima iskuenja. Neka od tih iskuenja na nas tako snano utje u te ih esto brkamo s naim glavnim ivotnim ciljevima. Ja sam, primjerice, upoznala mnoge ljude koji su vrsto vjerovah da im je ivotni cilj posjedovati televizor, zabavljati se to je vie mogue i/ili imati mnogo novca. Za mene su sve te stvari samo velika iskuenja, dok je na pravi ivotni cilj duhovne prirode - i svakome je od nas sueno da ga sam otkrije. Vjerujem da svaki ovjek ima istinsku zadau u ivotu i da je ta zadaa pomaganje

-Sir Edmund Hillary

Prema rjeniku Merriam-Webster Online Dictionary rije 'iskue nje' znai 'elju da uini ili posjeduje neto to zna da bi trebao izbjegavat?1. U znaenju rijei 'iskuenje' oito ima protuslovlja: arko elimo neto to je za nas loe. Kako je tako neto uope mogue? Pokuajmo razmotriti iskuenje da jedemo nezdravu hranu. Vei na ljudi svjesna je da nezdrava prehrana nuno zavrava patnjom, boleu, pa ak i preranom smru. Te posljedice zvue strano, zar ne? Pa to onda tjera mnoge od nas da svjesno jedemo nezdravu hranu? Tajna je u onom kratkotrajnom, neposrednom uitku to ga osjeamo jedui pojedina jela, dok posljedice dolaze mnogo kasnije, esto i nakon mnogo godina. Iskuenja su vjerojatno najvei izazov u ljudskom ivotu. Koliko god nestvarna, iskuenja imaju golemu mo nad mnogim ljudi ma. Nikakvo udo to mnoge svjetske religije iskuenje smatraju avoljim djelom. Bezbroj sam puta gledala kako zbog jednog je dinog zalogajia nekog jela uz koje su sentimentalno vezani, lju di bacaju u vodu mjesece i mjesec truda uloenog u privikavanje na zdravu prehranu. Budui da golema veina svjetskog stanovnitva ivi na kuhanoj hrani, prihvaanje sirove prehrane kao novog naina ivota za

168

169

12 K O R A K A DO

SIROVE HRANE /

Victoria

Boutenko

Korak S. /

IZBJEGAVANJE

ISKUENJA

drugim ljudima. Mislim da je pronalaenje vlastite ivotne svr he najdragocjeniji dar za svako ljudsko bie. Kad imamo svrhu znamo u kojem smjeru treba ii na ivot i, dok se pribliavamo tom zadanom cilju, osjeamo se sretno i ispunjeno. I obratno, ako jo nismo pronali svrhu ivota kreemo se u krug, poinjemo se osjeati beskorisnima i zapadamo u depresiju. Dobro fiziko zdravlje moe nam uvelike koristiti kako pri pro nalaenju svrhe ivota tako i pri njezinu postizanju, u suprotnom emo, umjesto da pomaemo drugima, mi biti ti kojima je pomo potrebna. Nae tijelo, naa dua i na duh jedina su sredstva na koja u ivotu moemo raunati; bez njih ne moemo nita, bez njih ne moemo ostvariti svoje ciljeve. Ako se, dakle, pobrinemo da budemo to boljeg zdravlja i naa e ivotna zadaa biti bolje obavljena. Ljudi koji imaju priliku popraviti svoje zdravstveno stanje tako to e jesti zdravu hranu moda e otkriti da time do bivaju mnogo vie nego to je samo fiziko zdravlje. Uzimajui sve reeno u obzir, pozivam vas da sada razmislite o svim moguim ivotnim zadaama koje ete moi obaviti, drei se zdravog naina ivota, i da si jednu od njih postavite za svoj najvaniji cilj. elim naglasiti kako prijelaz na reim sirove pre hrane sam po sebi nije cilj, ve prije sredstvo za postizanje cilja. Napiite koji je va glavni cilj. Proitajte to naglas. Zvui li vam va glavni cilj uzbudljivo? Savjetujem vam da svoj glavni cilj nau ite na pamet i ponavljate to kao da izgovarate prisegu, kad god vam zatreba ohrabrenje. Nadam se da e vam taj cilj dati snage, pruati ohrabrenje i nadahnue u godinama koje su pred vama. Rado bih vas uputila u jo jednu uspjenu taktiku u borbi pro tiv iskuenja. Sljedea vjeba pomoi e vam da prepoznate ona mjesta i trenutke u svakodnevnom ivotu kod kojih trebate biti na oprezu i spremni na neko iskuenje. Stavite na popis sva mo ebitna iskuenja koja bi vas mogla omesti u ostvarenju vaega glavnog cilja. Pokuajte se prisjetiti svih mjesta na kojima ste u posljednjih nekoliko tjedana bih izvrgnuti iskuenju i popiite

ih, ak i ako vam za to treba nekoliko stranica. Kako bih vam pomogla da prepoznate gdje vas radionica: miris kave u knjiari pauza za ruak na poslu automati za osvjeavajue napitke u predvorju reklame prijatelji koji jedu okoladu mamino kuhanje vratiti se gladan s posla nakon 5 sati besplatni uzorci hrane u supermarketu . besplatni bomboni u mojoj banci prolazak kraj auto-restorana ulazak u benzinsku postaju odlazak na zabavu kokice u kinu injenica da sam jedini u kui na sirovoj hrani S obzirom na golemu opasnost koju predstavlja svako, pa i najma nje, iskuenje vano je da u svakom trenutku budete spremni na napad'. U svakom sluaju, pokuajte izbjei iskuenje kad god je to mogue. Svu primamljivu kuhanu hanu izbacite iz svoje kue, iz svoga ureda ih iz automobila. Nemojte u kui drati skrivene zalihe svog najdraeg kuhanog jela jer e vas pomisao na to stalno progoniti, sve dok tu hranu ne pojedete, i onemoguiti vam da se opustite ili usredotoite na svoj posao. Kad smo gladni, srditi, usamljeni ili potiteni esto mislimo da e nam neka omiljena hrana pomoi da ublaimo te osjeaje. Pokuajte, barem prvih nekoliko mjeseci, ne gledati reklame. Kad proizvoai reklamiraju brzu hranu uvijek prikazuju situacije u kojima se svi smjekaju. Nigdje se ne spominju tetne posljedice takvog naina prehrane kao to su bolest, prekomjerna teina ili depresivnost Veina reklama kuhanu hranu povezuje sa zabaiskuenja sve vrebaju, dat u vam nekoliko primjera s popisa to su ga nainili polaznici mojih

170

171

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Korak 5.

/ IZBJEGAVANJE

ISKUENJA

vom i druenjem. Reklamni strunjaci nastoje stvoriti sliku koja sugerira da emo, budemo li jeli njihove proizvode, biti sretni i ispunjeni kao ljudi koji se pojavljuju u reklamnom oglasu. Svi mi dobro znamo da su reklame raene s glumcima, ali ipak nas neo doljivo privlae i hrana i ugoaj u tim reklamama: Sada uz svako iskuenje koje ste naveli napiite i strategiju koju ete protiv njega koristiti. Pokuajte iskuenja zamijeniti nekom vama ugodnom aktivnou, bolje nego da aktivnost koja vas do vodi u iskuenje jednostavno izbriete iz svog ivota (to ionako najee nije mogue). Pripremite posebnu strategiju za borbu protiv iskuenja koja ne moete izbjei. Budite u tome realistini i nemojte se odve pouzdavati u svoju snagu volje. Dolje navodim neke od strategija koje su smislili polaznici mojih radionica: Miris kave u knjiari: Naruivat u knjige preko Interneta. Pauza za ruak u uredu: Donosit u sa sobom velik, slastan sirovi ruak. Automati za osvjeavajue napitke: Recitirat u neku poeziju dok kraj njih prolazim: Reklame na televiziji: Gledat u samo video-filmove. Reklame u asopisima: Zamolit u nekoga da iz asopisa iskida stranice s reklamnim oglasim, prije no to ga ponem itati. Prijatelji koji jedu okoladu: Jest u za to vrijeme voe ili u u sebi ponavljati svoju prisegu. Mamino kuhanje: Nauit u mamu pripremat sirovu hranu, kupit u joj mikser. Vratiti se gladan s posla poslije 5 sati: Pustit u si neku lijepu glazbu. Besplatni uzorci hrane u supermarketu: Napunit u usta groicama. Besplatni bomboni u mojoj banci: Poet u se koristiti novanim automatima. Prolazak kraj auto-restorana: Vraat u se kui nekim drugim putem.

Ulazak u benzinsku postaju: Plaat u vani kreditnom karticom. Odlazak na zabavu: Za sada u odbijati pozive. Kad se budem osjeao sigurnijim, nosit u hranu sa sobom na zabavu. Kokice u kinu: Donijet u u kino vreicu suhoga voa i povra. injenica da sam jedini u kui na sirovoj hrani: Nainit u od jednog dijela kuhinje zonu slobodnu od iskuenja.

Odricanje od malih zadovoljstava moe, osobito u poetku, biti frustrirajue. Pokuajte se usredotoiti na pozitivan aspekt svog prelaska na reim sirove prehrane. Kad odluite ne otii na zaba vu, prisjetite se uvijek da time dobivate neto mnogo vrjednije od kratkotrajnog uitka u hrani. Meutim, dok jedete zdravu hranu moete trajno uivati mnogobrojne, neprocjenjive prednosti do brog zdravlja: u vitalnoj energiji, bistrini uma, u zdravom tenu, mirisnom dahu, boljem vidu i u mnotvo drugih. I, to je najva nije, sve ste blie i blie svom glavnom cilju. Istraivanja su pokazala da e se, ako svakodnevno, uporno izbje gavamo iskuenja koja nas okruuju, kod nas naposljetku razviti podsvjesni mehanizam koji e nam omoguiti da ih vie ne pri mjeujemo . Kad budete razvili dostatnu rezistenciju na iskuenja moete opet odlaziti u restorane sami ili, jo bolje, s prijateljima. Moete sa sobom ponijeti vlastiti preljev, moda koji sirovi kreker ih malo sjemenih klica kojima ete salatu zainiti. Kako bi vam izlasci bih to zabavniji i to manje komplicirani sa vjetujem vam da se opskrbite 'restoranskom karticom'. Tu karticu izmislio je prije mnogo godina moj prijatelj Jonathan Weber, i otada je izvrsno posluila tisuama onih to su na sirovoj hrani. Svoju 'restoransku karticu' moete nainiti u veliine obine po sjetnice. Pokaite je konobarici kad naruujete jelo. Kad jedem vani, ta me kartica uvijek spaava od nepotrebnih komplikacija. Umjesto da konobarici u beskraj objanjavam to mogu a to ne
3

172

173

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victotta Boutenko

mogu jesti, ja joj jednostavno pruim karticu. Pokazalo se da je takav pristup veini efova kuhinje od koristi i da rado prihvaaju priliku da se iskau. Zahvaljujui mojoj Vestoranskoj kartici* na ruena jela redovito su privlana izgleda i ukusna. Nainite vie takvih kartica i podijelite ih prijateljima. Kad konobarice izvijeste svoje efove o sve veem broju ljudi koji naruuju sirovu hranu, sirova jela pojavit e se na meniju jo veeg broja restorana. JONATHANOVA KARTICA

Korak 6.
OSIGURAVANJE PODRKE
ovjek je dijete s v o g okruenja.

J E D E M SAMO SIROVU, NEKUHANU HRANU elio bih salatu ih platu od povra u kojima su iskljuivo svjee, nekuhane namirnice: zelena salata tikvice brokula cvjetaa pinat gljive rajica klice ljutika perin korijandar korabica avokado krastavac kupus rotkva rikula svjea paprika mrkva celer crveni luk kelj cikla striak

- Shinkhi Suzuki

ovjek je izvrgnut raznim iskuenjima otkako je svijeta i vijeka ili barem od trenutka kad je prvi put osjetio uitak. Veliki grki pjesnik Homer iskovao je savrenu metaforu za iskuenje - sirene. U grkoj mitologiji sirena je bie s glavom ene i tijelom ptice a ivi na stjenovitim otocima. Svojom zanosnom pjesmom sirene bi namamile mornare da se brodom priblie stijenama oko oto ka, gdje ih je ekala sigurna propast. U svom epu Odiseja Ho mer opisuje kako je glavni junak Odisej lukavstvom i uz podrku svojih mornara uspio pobijediti sirene (iskuenja). Upozoren na zavodnike sklonosti raspjevanih sirena, Odisej je spasio svoje

Unaprijed zahvaljujem na dobroj volji i trudu!

Nakon to ste nekoliko mjeseci proveli na sirovoj hrani i svje sno se hvatali u kotac s mnogobrojnim iskuenjima uoit ete da polako prestajete obraati pozornost kako na restorane tako i na kuhanu hranu openito. Moda ete stei i pogrean dojam da je vae ovisnosti o kuhanoj hrani nestalo i moda ete doi u iskuenje da pojedete ih barem kuate samo jedan mah, najmanji komadi neega. Vidjela sam mnoge koji su zbog jednog takvog zalogaja nehotice prekinuli s reimom sirove prehrane. Savjetu j e m vam da pokuate potpuno zaboraviti na kuhane poslastice i da se, umjesto toga, vrsto drite svojih planova i nastavite napre dovati prema svom glavnom cilju.

brodove i posadu od njihove fatalne pjesme. D o k su prolazili kraj otoka na kojima su sirene ivjele, naredio je svojim mornarima da sebi uha zaepe voskom, a njega da zaveu za jarbol jer je htio uti njihov prekrasan poj. Kad im se Odisejevo brodovlje poelo pribliavati sirene su zapjevale, a rijei njihove pjesme bile su jo zavodljivije od melodije. Svakomu koji k njima doe obeavale su podariti znanje, mudrost i bistar um. Odisejevo srce kidalo se od enje, ali uad ga je vrsto stezala, a brod je brzo otplovio u sigurne vode 1 . Mislim daje ova pria veoma pouna. Sumnjam da bi Odisej ostao na brodu da nije bio vezan za jarbol. Da nije bilo vrsta ueta koje

174

175

12

K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

Korak 6. / O S I G U R A V A N J E P O D R K E

ga je u tome sprjeavalo, bio bi slijedio sirene i poginuo, kao i svi prije njega. Takvom se iskuenju nije mogao oduprijeti samom snagom volje. Pretpostavljam da je Odisej, kao pravi epski junak, imao neobino snanu volju. A ipak je zapovjedio svojim morna rima da ga zaveu. To je svima nama vana poruka: ovjeku, da bi se othrvao iskuenju, nije dovoljno samo junatvo. On osim toga mora biti i dovoljno mudar i da trai pomo. U trenucima kad smo izvrgnuti velikom iskuenju trebali bismo zatraiti pomo izvana, od drugog ovjeka ili skupine ljudi. Moramo se dati na vrijeme 'zavezati za jarbol5, prije no to se 'naemo pred otokom sirena*. Odnosno, moramo traiti podrku drugih kako bismo se othrvali velikom iskuenju. Savjetujem vam da iskoristite svu podrku koja vam se nudi. Evo i nekoliko ideja koje poetnik moe iskoristiti kako bi si osigurao podrku. Odlazite na okupljanja na kojima se priprema sirova hrana ili, jo bolje, organizirajte takva okupljanja u vlastitom domu. Imat ete moda malo vie posla s ienjem stana, potroiti malo vie energije i vremena, ah podrka koju ete dobiti neusporedivo je vrjednija. Glavne prednosti takvih okupljanja su u tome to su besplatna i to svatko ima priliku pripremiti, ukrasiti i posluiti jelo koje eli. U Ashlandu u Oregonu, gdje sada ivim, redovi to organiziramo takva okupljanja s pripremanjem sirove hrane u vlastitim domovima, a jednom mjeseno imamo i veliko okuplja nje na kojem se priprema sirova hrana i koje je otvoreno za sve zainteresirane. Drugi nain da si osigurate podrku jest da organizirate tjedne veere u stilu 'juha i salata za 5 dolara. Kupite bilo koji poljopri vredni proizvod na rasprodaji, pripremite velik lonac juhe, nasje ckajte neto povra i nainite vr preljeva za salatu. Potom pozo vite ljude iz vae mjesne zajednice da svrate k vama na veeru. Polijepite letke u mjesnoj prodavaonici zdrave hrane i stavite oglas u novine. Moete to raditi jedanput tjedno uvijek u isto vrijeme,

recimo, srijedom izmeu 17 i 19 sati. Stavite na stol staklenku za dobrovoljne priloge. Ovakva okupljanja imaju mnogobrojne prednosti: ljudi se ne moraju brinuti to e pripremiti za veeru, jedu vani u ugodnom drutvu a da ne moraju davati napojnicu konobaru, cijena je pristupana, mogu si priutiti da povedu i prijatelje, a domain neto malo i zaradi. Mi u Ashlandu takva okupljanja ve dugo uspjeno organiziramo. Ponite drati teajeve o sirovoj hrani. Ako ne ehte poduava ti teoriju moete poduavati pripremanje hrane. Ve nakon dva tjedna na sirovoj hrani bit ete zacijelo u stanju pripremiti barem nekoliko jela, primjerice, mlijeko od badema ih 'ivu' juhu, pre ljev za salate i si. Poduite i druge kako se pripremaju ta osnovna jela. Moete to naplaivati ih pak poduavati besplatno, jer, pri sjetite se, to radite kako biste si osigurali podrku. Pretplatite se na asopise specijalizirane za sirovu prehranu. Oni obino donose vijesti o novinama u pristupu temi sirove prehra ne i puni su svjeih ideja. Tu ete se susresti s mnotvom autora ija e vas osobna razmiljanja i iskustva ohrabriti. Ovi asopisi specijalizirani za sirovu prehranu bit e vam nevjerojatna podr ka. Ja ih uvijek proitam od korica do korica. Pretraujte po internetu. Ima mnotvo stranica posveenih 'i voj* hrani. Na mnogima od njih nai ete i osobne oglase, forume ili chatove na kojima moete susresti nekog istomiljenika koji je na sirovoj hrani ih pronai neku zajednicu poklonika sirove pre hrane u svojoj blizini. Slijedi popis nekih popularnih internetskih stranica: http:/ / www.goneraw.com http:/ /www.living-food.net http:/ /www.rawfamily.com http:/ /www.rawlivingfoodresources.com http:/ /www.naturesr awenergy.com http:/ /www.treeoflife.nu http:/ /www, arnoldsway.com

176

177

12

KORAKA

DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

Korak 6. / O S I G U R A V A N J E P O D R K E

http:/ /Raw. RawGirls.com http:/ /www.rawfoodtalk.com Savjetujem takoer da se prijavite i na nekoliko e-newsletters-a. Navest u nekoliko adresa na kojima moete nai one najkori snije: http:/ /www.arnoldsway.com http:/ /www.TheGardenDietcom http://www.rawfamily.com http:/ /www.alokhealth.com http:/ /www. chidiet.com Pohaajte predavanja o sirovoj hrani, ah ne samo zato da sluate predavaa nego i radi toga da razgovarate s ostalim polaznicima - nisam sigurna to je od toga vanije! Iz istoga razloga ja rado odlazim na festivale sirove hrane gdje za cijenu jedne ulaznice moete sluati mnoge renomirane predavae, ali i sudjelovati u zanimljivim i nadasve korisnim razgovorima s tisuama drugih sudionika, moete zajedno s njima uivati u vrhunski pripremlje nim jelima, a ponekad i pronai nove prijatelje slinih ivotnih nazora ili sa slinim zdravstvenim problemima. Slijedi popis ne kolicine popularnih sajmova sirove hrane: Vibrant Living Expo, godinji, Kalifornija, SAD; za dodatne informacije nazovite: 707-964-2420 ili posjetite: www.RawFo odChef.com Raw Spirit Retreat, godinji, Oregon, SAD, za dodatne informacije zovite: 503-650-447. . The Fresh Festival, godinji, Velika Britanija. Za dodatne informacije posjetite: http:/ godi /www.fresh-network.com/festival/indx.htm. nji, Costa Rica. Za dodatne informacije posjetite: Raw Food; Meunarodni festival poklonika sirove hrane, www.rawworld.org. Raw Spirit Festival, godinji, Arizona, SAD. Za dodatne infor-

macije nazovite: 928-708-0784; 928-284-0759 ili 928-776-1497. Kako biste se okruili ljudima koji vas podravaju, odravajte bli ske fizike kontakte s ljudima i skupinama iji su ciljevi slini va em glavnom cilju i koji vam, na bilo koji nain, mogu pomoi da ostanete na zdravoj prehrani. Primjerice, upisom u mjesni klub za doging doi ete u dodir s trkaima kojima je takoer stalo do zdravlja, pa e vam i oni, premda neizravno, pruati podrku. Mogli biste se ukljuiti u neke od skupnih aktivnosti koje okuplja ju ljude iji interesi su slini ili bliski vaima. Oni mogu ojaati vau motivaciju i osigurati vam okruenje u kojemu su iskuenja rijetka, ih ih uope nema. Ovdje je popis raznih ideja na koje su doli polaznici mojih radionica: Ulanite se u mjesnu Organizaciju katolike mladei (YMCA). Posjeujte jedanput tjedno zelenu trnicu. Ukljuite se u rad mjesne poljoprivredne zadruge. Sudjelujte u radu mjesnog ogranka Zelene akcije. Posjetite jedanput godinje neki sajam sirove hrane. Nainite ekoloki vrt u svom stranjem dvoritu. Kupite godinju ulaznicu za bazen. Upiite se n&fitness. Upiite se na teaj masae. Ukljuite se u runo branje voa na mjesnoj eko-farmi. Sudjelujte na veganskim okupljanjima na kojima se priprema hrana. Ako ste na reimu sirove prehrane a nemate niiju podrku osje at ete se kao da ste jedini na svijetu na sirovoj hrani ili kao da ste neki udak. Istodobno e vam podrka makar samo jedne osobe dati osjeaj kao daje sav svijet ve preao na ovaj nain prehrane. Zapamtite da time to se drite reima sirove prehrane i vi tako er pruate potporu drugima.

178

179

K o r a k 7. / Z A H V A L N O S T I O P R A T A N J E

Materijalistiki pristup ivotu zajameno vodi do nezadovoljstva i frustracije, budui da u zgrtanju materijalnih dobara nema ni kakve objektivne granice. Ne postoji utvrena mjera kojom bi se moglo tono odrediti kada je 'dosta' A istodobno nam samo ona malobrojna dobra to slue za zadovoljavanje osnovnih po

Korak 7.
ZAHVALNOST I OPRATANJE
Zahvalnost nije samo najvea meu vrlinama, ve i majka svih ostalih.

treba, kao to su hrana odjea i krov nad glavom, mogu pruiti zamjetan osjeaj zadovoljstva. Veina materijalnih dobara, koja ne ulaze u te osnovne potrebe, svome vlasniku pruaju veoma malo zadovoljstva. Nasuprot tomu. pristup zahvalnosti neizbjeno nas dovodi do spoznaje o neogranienim bogatstvima koja ivot za svakoga od nas ima u priuvi. Zahvalni su ljudi obino sretniji, optimisti niji, zadovoljniji svojim ivotom nego njihovi, manje zahvalni, neistomiljenicL Michael E. McCullough, profesor s Floride, na temelju svojih eksperimenata doao je do zakljuka da osjeaj zahvalnosti dovodi do poboljanja psihikog pa ak i fizikog zdravlja1. McCulloughovo pionirsko istraivanje pokazuje da su oni, koji su odve zaokupljeni zgrtanjem materijalnih dobara i koji stje canje bogatstva i materijalnih dobara pretpostavljaju kvalitetnim ljudskim odnosima, sudjelovanju u ivotu zajednice i duhovnim vrijednostima - najee nesretni ljudi. O n i su redovito nezado voljni ivotom i skloni su na nj gledati s izrazito negativne strane. Kod njih postoji velik rizik od obolijevanja od raznih mentalnih bolesti. Nasuprot tomu, oni zahvalni - oni, koji su uvijek spre mni priznati da im ivot neprekidno obogauju dobronamjerni postupci drugih - esto su veoma sretni ljudi. O n i na ivot gleda ju s pozitivne strane i uglavnom su njime zadovoljni . U psihologiji se navode tri glavna razloga koji ovjeka nagone na zgrtanje materijalnih dobara: 1. osjeaj nesigurnosti koji se kod ovjeka stvara ako nisu zadovoljene njegove osnovne psiholoke potrebe kao to su osjeaj sigurnosti, vlastite vrijednosti i pripadanja.
2

- Ciceron
Kad se odluimo za reim sirove prehrane vjerojatno emo osje ati da si time uskraujemo neke od najdraih navika, osobito ako pritom gledamo druge kako uivaju u kuhanim poslasticama koje su bile i naa omiljena jela. Ako smo u tom trenutku gla dni, srditi, usamljeni ili potiteni to moe dodatno pogorati nae muke. eljela bih vam rei neto o metodi koja vam moe pomoi da zauvijek uklonite taj osjeaj uskrate iz svog ivota. Svatko od nas drukije gleda na ivot. Jedni smatraju da je ivjeti sve tee, osobito kad pomislimo na prirodne katastrofe koje nas sve ee pogaaju, ili na aktualnu politiku situaciju. Drugi se ivotu raduju i dre da ga je vrijedno proivjeti. Ja sam isprva vjerovala da na stav prema ivotu odreuje koliina materijal nih dobara koju posjedujemo. Kasnije sam, meutim, upoznala mnoge siromane ljude koji su bili zadovoljni svojim ivotom i bogatae koji su bili duboko nesretni. Gledajui mnoge ljude kako se grevito bore da zgrnu materijalno bogatstvo (ukljuiv i i mene osobno), osjetila sam silnu elju da pokuam otkriti o emu zapravo ovisi ljudska srea. Ubrzo sam dola do zakljuka da postoje dva posve oprena pristupa: materijalistiki pristup i pristup zahvalnosti.

180

U 12 K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

I
K o l i k 7. / Z A H V A L N O S T I O P R A T A N J E

2. nedostatak samopouzdanja od kojega esto pate djeca razvedenih roditelja. 3. materijalistike teme koje su preplavile suvremeno drutvo u obliku reldamnih poruka koje, djelujui na podsvijest, navode ljude da prihvate vrijednosne kriterije prema kojima je novac mjerilo svih stvari. Televizija nam, primjerice, esto servira nerealno uljepanu sliku svijeta, te se mnogima vlastiti ivot, s njom u usporedbi, ini jadnim . Zbog neprekidne izloenosti beskrajnoj kohini reklamnih poru ka i zbog financijskih problema s kojima se moraju stalno boriti, mnogi od nas poinju na ivot gledati samo s materijalne stra ne. Prema McCulloughovim istraivanjima, pristup zahvalnosti ivotno je naelo koje ovjeka moe oslobodi tenje za materijal nim dobrima . Pozivam vas da istinitost ove tvrdnje o snazi zahvalnosti provjeri te u nekoj od vlastitih ivotnih situacija. U nastavku u prikazati dva razliita pristupa pri promatranju nekoga tko pred nama jede neku kuhanu poslasticu: Materijalistiki pristup: Kakav je to boanski miris? O, ne! To je pizza/ Pogledaj kako samo u njoj uiva. Zato i ja ne smijem u njoj uivati? Zar sam ja isposnik? Ne izgleda mi kao da e ovaj as umrijeti. Je li mogue da ja nikada vie neu smjeti uivati u tim divnim jelima? O, kako je taj ovjek sretan! Jadanja, kakopatim. O, taj miomiris... tjeramisuze na oi. Budi u meni tolike drage uspomene na najljepe doba mog ivota. Sada je sve to prolost. Eh, da. Pristup zahvalnosti: Ovaj mije miris neobino poznat. Hej, pa to je pizza/ Koliko sam ih u ivotu pojeo! Vie no to moe i sanjati. Sada je vrijeme da malo pripazim na zdravlje. Da, sada mije zdravlje najvanije. Svi ovi to sada jedu pizzu i sami e, kad za to doe vrijeme, sa zadovoljstvom otkriti zdrav nain prehrane. Ja sam zahvalan to sam ve sada na reimu zdrave prehrane. Doista se bolje osjeam. Strano mi je
4 3

drago da neu opet biti bolestan. Za petnaest minuta sam kod kue. to imam u hladnjaku? Onih par avokada to sam ih juer kupio trebali bi danas biti dovoljno zreli. Trebat e mi samo nekoliko mi nuta da pripremim guacamole s limunom, rajicama i jalapenom. Joj, ve mi ide slina na usta! Imam i svjee zelene salate, rajica i jedan veliki organski uzgojen mango koji je tako ukusan i hranjiv. Jedva ekam svoju sirovu veeru nakon koje se osjeam dobro i tako lagano. Doista sam zahvalan na svemu to sirova hrana ini za moje tijelo i duu. Zbilja imam sree! ivot je pravi blagoslov. Vjebanje zahvalnosti najuinkovitija je meni poznata tehnika svladavanja svakodnevnih potekoa. Kako bismo razvili osjeaj zahvalnosti moramo vjebati jednu jednostavnu radnju: uoava nje pozitivne strane svega to nam se u ivotu dogaa. Najbolji nain za to je voenje dnevnika zahvalnosti. Kupite si biljenicu i svaki danu u nju pribiljeite od tri do pet dogaaja kod kojih ste osjetili zahvalnost. Moje je miljenje da bismo trebah biti zahval ni ne samo na svemu dobrom to nam se dogaa ve i na onom loem. esto upravo najbolniji dogaaji u naem ivom oblikuju one osobine naeg znaaja koje kod sebe najvie cijenimo. Pozna jem ovjeka koji je dnevnik zahvalnosti vodio deset godina. Tvr dio je da mu je, zahvaljujui tom dnevniku, neko nesretan ivot postao lijep. Drugi ljudi vode dnevnik zahvalnosti sve dok im se, u podsvijesti, osjeaj zahvalnosti ne ustali kao psiholoki obrazac ponaanja. Jedan je eksperiment pokazao da kod ispitanika pisa nje takvih biljeki zahvalnosti dovodi do ubrzanja visokofrekventnih impulsa koje srce alje u mozak. Sljedea vjeba pomoi e vam da pratite veliku promjenu svojih osjeaja koju ete doivjeti nakon to ponete primjenjivati nae lo zahvalnosti. Sada odmah napiite, smeno svoje osjeaje. ili izgovorite, tri stvari za koje osjeate za Opiite usmeno ili pi hvalnost i pozorno pratite kako se osjeate.

101

183

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Osjeaj zahvalnosti ide ruku pod ruku s opratanjem. Zahvalni ljudi koji su ivot navikli gledati s vedrije strane najspremniji su suosjeati s osobom koja ih je povrijedila i u stanju su joj opro stiti. Gatlupove ankete pokazuju da je 9 4 % Amerikanaca bar jednom u ivotu molilo nekoga za oprost 6 . ini se, dakle, da je opratanje gotovo svakome od nas vano. Da bismo u ivotu bili sretni je dnako je bitno da nauimo opratati kao i da nauimo biti zahval ni. Opratanje od nas zahtijeva da se odreknemo starih mrnji i negativnog miljenja koje imamo o osobi koja nas je uvrijedila, a ponekad treba moi osjetiti zahvalnost i za bolnu lekciju koju smo nauili. Opratanje neutralizirati na negativan osjeaj ogor enosti, a moe ga ak pretvoriti i u pozitivnu emociju koja e nam pomoi da se.osjeamo sretnijima. Osim to pozitivno djeluje na nau psihu, opratanje nam donosi i bolje fiziko zdravlje. Znanstvenici su nedavno otkrili da kod ljudi, dok ponovno proivljavaju neku pretrpljenu uvredu, dola zi do kratkotrajnog poveanja kortizola, to moe izazvati nagle promjene raspoloenja, gubitak motivacije, gubitak miine mase i apetita . Zato elja za osvetom ih ponovno proivljavanje pretr pljenih uvreda mogu ozbiljno ugroziti vau odluku da ostanete na reimu sirove prehrane i tako zaustaviti i sam proces vaeg ozdravljenja. S druge pak strane, primjena naela zahvalnosti i opratanja moe vam ivot na sirovoj hrani uiniti ugodnijim i zacijelo e blagotvorno djelovati na vae zdravlje, raspoloenje i ivot openito.
7

Korak 8. OSTVARIVANJE SNOVA

Usudi se ivjeti ivotom o kojemu si sanjao.

- Ralph VValdo Emerson

Poklonici sirove hrane esto kau da sirova hrana nije samo re im prehrane nego i nain ivota, budui da mijenja veinu naih ivotnih stavova. Osim to blagotvorno djeluje na nae zdravlje, reim sirove prehrane nagrauje nas s vie vremena, vie energije i s vie novca. Vrijeme. Moda ete najvie vremena utedjeti time to se neete razboljeti i vie neete morati odlaziti lijeniku, ni sada ni u bu dunosti. Dodatna dva do tri sata dnevno dobit ete zbog toga to vam vie nee trebati toliko sati nonog sna i to neete vie spavati poslije ruka. Vaa trea velika uteda bit e na vremenu potrebnom za pripremu hrane. Doista nevjerojatno, ah mnogi misle da za pripremu sirove hra ne treba mnogo vremena. Po m o m miljenju najvie e vam vremena biti potrebno da se nauite koristiti opremom: mikser, vienamjenski kuhinjski aparat, sokovnik i dehidrator. Za samu pripremu, u veini sluajeva, treba tek nekoliko minuta. Sirova kuhinja posve iskljuuje dugotrajne postupke kao to su pretho dno zagrijavanje penice, peenje, prokuhavanje, parenje, pre nje, pirjanje i, naravno, pranje sua i ribanje masnih tava, lonaca i ploe tednjaka. Va blistavo ist tednjak odsad e mirno stajati

184

UK

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Korak

8.

OSTVARIVANJE

SNOVA

u kutu kuhinje, netaknut i uvijek savreno ist, prekriven velikom daskom za rezanje na kojoj su posloene staklenke s klicama. Za pranje suda takoer je potrebno samo nekoliko minuta. Neki se ljudi boje da postupci poput dehidriranja i uzgajanja klica dugo traju. To, meutim, uope nije sluaj. Istina je da kreke rima za suenje treba dvadeset i etiri sata, ali mi za to vrijeme ne trebamo sjediti kraj njih i ekati. Da bi se umijesilo tijesto i oblikovali krekeri treba otprilike pola sata, ukljuujui ienje. Dok je dehidrator ukljuen moemo raditi to nas je volja - otii proetati ili raditi neto drugo zabavno - krekeri nee zagorjeti. S uzgajanjem klica je slino: samo klijanje traje dva do tri dana, ali za potapanje sjemenki u vodu i mijenjanje vode, svakih otprilike dvanaest sati, treba dvije do tri minute. Veina jela od sirovih namirnica gotova je za nekoliko minuta. Primjerice, za pripremu sirove juhe u mikseru treba priblino ezdeset sekundi, plus sjeckanje i ienje. Ako imate snaan mi kser, u njemu ne smijete nita miksati dulje od dvije minute, u protivnom e se tekuina u njemu odve zagrijati. Dakako, pripremanje jela od sirovih namirnica moe potrajati i due dok ste poetnik. Moda niste strunjak za guljenje i sje ckanje, moda e vam se recepti initi nejasnima ili odve sloe nima. Ali uvjeravam vas da ete, budete li uporno vjebah, ubrzo svladati sva umijea pravoga efa kuhinje; recepti e vam se initi jednostavnima, a opremom ete rukovati automatski (kao to vo zite auto), a ve za nekoliko tjedana postat ete prvak u guljenju i sjeckanju. Utedjet ete jo vremena zahvaljujui mnogim drugim vidovi ma vaega sirovog' ivota. Trebat e vam tako manje vremena za odlazak u kupovinu, budui da sada sve kupujete na istom odjelu. Moda ete morati kupovati manje nove odjee jer e sada vae zdravo tijelo izgledati dobro u svakoj odjei. Na poslu, dok drugi idu na pauzu za ruak ili za puenje, vi moete to vrijeme isko ristiti za neku zdravu fiziku aktivnost, moda za etnju. Osim

svega to smo spomenuli, vjerojatno ete i cijeli proces starenja odgoditi za nekoliko godina. To bi moglo znaiti da imate deset ili petnaest godina ivota vie na raspolaganju. Naposljetku, otkrit ete da vam je um postao bistriji i bre ete donositi odluke. Ja sam uoila da mi treba manje vremena za rjeavanje uredskih poslova. Lake se koncentriram i zato mogu bre obaviti svaki posao. Bilo da radim u vrtu, piem lanak za novine, istim kuu ih radim u uredu, sada mogu raditi satima a da mi uope ne treba odmor. Kad zaposlim mlade ljude koji su na kuhanoj hrani, vidim da se prebrzo umaraju i da im je potrebna pauza. Zakljuila sam da ja, zahvaljujui reimu sirove prehrane, premda sam prela pedesetu, imam vie energije od mlaih ljudi koji su uglavnom na kuhanoj hrani. Energija. Prije dosta godina, kad sam jo jela kuhanu hranu na vijala bih svoju budilicu da dva puta zvoni kako bih se mogla polako probuditi jer se nikada, bez obzira koliko spavala, nisam budila svjea. Kad god je budilica zazvonila, meni bi dolo da je razbijem. Izvukla bih se iz kreveta sat i pol prije svojih jutarnjih sastanaka jer sam morala nakovrati kosu, naminkati se, odje nuti, namirisati i staviti dezodorans, popiti kavu i tko zna to sve ne. Znam samo da nikada nisam otila niti na najkrau etnju. Izgledala sam pospano i osjeala se umornom. Sada se mogu pro buditi doslovce petnaest minuta prije izlaska iz kue, a osjeam se svjee i puna sam energije. Osim toga, vie mi ne treba budilica, ak je niti nemam! Sunce jutro ispuni svjetlou, ja otvorim oi i odmah sam budna, obino mnogo prije zakazanih sastanaka i uvijek imam vremena otii proetati. Drutvo je ustrojeno na nain da ljudi najproduktivniji dio dana moraju provesti na poslu, to je razdoblje od 9 sati ujutro do 17 sati poslijepodne. Nakon osmosatnog radnog dana ljudi su veinom iscrpljeni i jedino jo mogu gledati televiziju, jesti i kod kue se odmarati. Za razliku od njih, ljudi koji su na reimu sirove pre-

186

187

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Korak

8.

OSTVARIVANJE SNOVA

hrane, ak i samo nekoliko tjedana, tvrde da su na kraju svog ra dnog dana jednako svjei kao i ujutro. Neki od njih nastavljaju intenzivno raditi jo nekoliko sati. Prije no to je moja obitelj prela na sirovu hranu moj suprug Igor u svom je rehabilitacijskom centru imao troje zaposlenih. Oni su istih, skupljali otpalo lie, kosili travnjak, sadili cvijee, istovarivali i cijepali drvo za saunu, usisavali sobe, prali poste ljinu, slagali runike i pripremah osvjeavajua pia za klijente. Poslije svega dva mjeseca provedenih na reimu sirove prehrane Igor je sve preuzeo na sebe jer je imao dovoljno energije da sve te poslove obavlja sam. Za svoj 49. roendan Igor je na poklon dobio dvije preke za skle kove. Isprva nije bio osobito oduevljen. Ispriao nam je kako je sa esnaest godina sanjao o tome da zadivi neku ljepoticu time to e napraviti sto sklekova odjednom. Unato intenzivnom vje banju i potronji velike koliine bjelanevina, mladi je Igor uspio napraviti najvie sedamdeset sklekova. Nakon tako naporne vje be ruke bi mu se tresle i sve ga je boljelo. Zato se Igor odrekao sklekova i nije ih radio vie od trideset godina. Sada se pitao koli ko bi sklekova mogao napraviti na ovim prekama. Bio je uvjeren da ih nee napraviti vie od desetak. Sljedeeg jutra odluio je to provjeriti. Napravio je pedeset sklekova ve u prvom pokuaju, ustao je i optrao krug oko preki. Onda ih je napravio jo pede set, i jo pedeset. Nakon tri sata dola sam mu rei da moramo krenuti kui. Igor je jo uvijek radio sklekove i ljutio se na mene to sam ga prekinula jer mu je jo malo nedostajalo do tisuu! Otada Igor svoje preke nosi uvijek sa sobom. Radi sklekove na benzinskoj postaji dok toi benzin, i na parkiralitu dok eka da se vratim iz kupovine. Jo uvijek pokuava otkriti koji mu je ma ksimalni rezultat. Kad mu dosade sklekovi preskae preko ueta, i to satima. Uvjerena sam da e mnogi svjetski rekordi biti srueni kada atletiari olimpijci otkriju sirovu hranu.

Novac. Prije no to je moja obitelj prela na sirovu hranu troili smo stotine, ponekad i tisue, dolara na lijenike i zubare, na li jekove i medicinska pomagala, te na zdravstveno osiguranje. Tu treba uzeti u obzir i dnevnice koje smo izgubili zbog bolovanja. Kad bih sada uzela najnii iznos tih trokova i pomnoila ga s godinama koje smo proveli na reimu sirove prehrane dobila bih lijepu svoticu od mnogo tisua dolara. Svih tih godina nismo pla ali nikakvo zdravstveno osiguranje, zato si i moemo priutiti organski uzgojenu papaju i ananas. Osim ovih velikih uteda moete jo dodatno utedjeti i tako to ete si pojednostaviti ivot. Primjerice, nakon to nekoliko mjeseci provedete na reimu sirove prehrane moete prijei na jednostavnija jela i tako troiti manje na hranu. Moete odluiti iskljuiti grijanje i spavati kod otvorena prozora. Moete odluiti rabiti manje kemijskih sredstava za ienje i istodobno se odrei raznih osvjeivaa zraka, dezodoransa i kozmetikih sredstava. Ve smo govorili o tome kako ljudi mogu utedjeti na vremenu i energiji hranei se sirovom hranom. Te utede, ukoliko to elite, moete pretvoriti u novac. Kao to vidite, viak vremena, energije i novca dodatna su na grada za va prelazak na reim sirove prehrane. Za razliku od toga, sjeam se da sam, u vrijeme dok sam jo bila uglavnom na kuhanoj hrani, stalno patila od pomanjkanja vremena, energije i novca. ivjela sam u zaaranom krugu: zbog nedostatka novca morala sam vie raditi, to sam vie radila manje mi je energije ostajalo za kreativan rad i rekreaciju. Emocionalno iscrpljena od takvog dosadnog ivota bila sam preumorna da se bavim neim kreativnim, pa sam sve ee jela. Kako bih platila hranu koja me je mogla zadovoljiti, morala sam jo vie raditi, i tako dalje. Bila sam vjeno iscrpljena i nezadovoljna. Prelazak na sirovu hranu pokazao se kao vieznaan poklon sva kom lanu moje obitelji. Poznajem mnoge ljude iji se nain ivo ta prelaskom na sirovu hranu u mnogim aspektima dramatino

188

189

12

KORAKA

DO S I R O V E H R A N E /

Victoria

Boutenko

Kotak

8.

OSTVARIVANJE

SNOVA

promijenio. Primjerice, moja prijateljica Rhonda, majka etvoro djece, bila je trgovac nekretninama. Nakon to je prela na sirovu hranu zavrila je kolu za primalje, isprva se time bavila iz ho bija, a potom joj je to postalo glavno zanimanje. Sada Rhonda poduava trudnice o zdravoj prehrani i pomae majkama da na svijet donesu zdravu djecu. Ona tvrdi kako je za nju prelazak na sirovu hranu znaio otvaranje jednog novog, mnogo sadrajnijeg poglavlja u ivom. vrsto vjerujem da prelaskom na reim sirove prehrane svaka osoba dobiva jedinstvenu priliku da ostvari svoje najskrivenije snove. U ovom Koraku, koji smo nazvali 'Ostvarivanje snova', rije je o pripremanju za veliki pomak prema ivotu u kojemu ete ostvariti sve svoje tenje. Mislim da je vano isplanirati na in na koji ete utroiti darovano vam vrijeme, energiju i novac. Ma koliko nevjerojatno to zvualo, ah viak vremena moe nam predstavljati problem. Polaznici mojih radionica esto kau kako ne znaju to bi s vikom vremena. Dosadno im je pa stalno zavi ruju u hladnjak jer stalno misle samo na jelo. Meutim, ovjek ne moe pojesti pola kile badema, ipak to nisu kokice, niti moe pojest toliko groica koliko je prije znao pojesti napolitanki. Si rova je hrana mnogo bogatija hranjivim tvarima, stoga i zasitnija. Posljedica toga je da se ljudi vie ne mogu zabaviti jedui, kao to su obiavali. Poinju se osjeati uskraenima za zabavu koju su nalazili u stalnom grickanju i ubrzo se skidaju s reima sirove prehrane. Pronalaenje nekih drugih zabavnih aktivnosti ini se kao jedino rjeenje za ovoj problem. Evo jo jedne tipine prie. Kad je Jennifer shvatila da ima viak vremena bilo joj je teko ne misliti na hranu. Opisala mi je kako bi se ujutro budila puna energije, proetala psa, obilazila po kui traei neto to bi mogla raditi, podrezala grm u vrtu, ukljui la perilicu rublja, malo se razgibavala, malo gledala televiziju, a onda bi pogledala na sat i otkrila da je tek 8.30 ujutro. To je Jen nifer posve zbunilo, vie nije znala to da pone sa sobom,. Za

razliku od nje, mnogi mi ljudi kau kako cijelog ivota imaju neki san, ali nikada nisu imali dovoljno ni vremena, ni energije ni nov ca da ga ostvare. Ako sami ne znate koju biste aktivnost izabrali, obratite pozornost na ono to rade drugi i to ih nadahnjuje. Najvanije je da poku ate pronai aktivnosti koje su korisne za vau bliu zajednicu i ekoloki prihvatljive. U potragu za nadahnuem otiite do mje snog upnog dvora, mjesne srednje kole ili rekreacijskog centra i pogledajte to vas ondje najvie privlai. Proitajte, molim vas, popis onoga o emu su sanjali polaznici mojih teajevima: Posaditi mnogo voaka u svom gradu Napisati knjigu - Nauiti itati i pisati djecu iz susjedstva Pripremati sirovu hranu za velike zabave Skrbiti se o ivotinjama Nauiti graditi kue od kukuruznih klipova Baviti se slikanjem Nauiti jezik znakova Otii na dugo pjeaenje s prijateljem Zasaditi eko-povrtnjak Izraivati lutke i slati ih djeci u siromanim zemljama Volontirati u crkvi Provesti se biciklom kroz Sjedinjene Drave s ciljem skupljanja sredstava za dobrotvorne svrhe Uiti pjevanje i pjevati na mjesnim priredbama Baviti se prouavanjem geoloke strukture svoje regije Pjevati u crkvenom zboru Ustrajemo U na reimu sirove prehrane u svakom emo pogledu biti na dobitku. Osim to e nam se popraviti zdravstveno stanje imat emo i vie vremena, vie energije i vie novca. T i m se blago datima moete koristiti prema vlastitu izboru. Moda e vam ono to izaberete promijeniti ivot, a moda e pridonijeti i naporima da se promijeni cijeli svijet. Neka vam se svi snovi ostvare!

190

191

Korak 9. / P R I H V A A N J E D R U G I H Z D R A V I H N A V I K A

Ako na nain ivota ne ukljuuje i fizike aktivnosti, nae e se tijelo protiv njega pobuniti. ivimo li sjedilakim, neaktivnim nainom ivota tijelo e nam oslabiti i moemo se ozbiljno razbo ljeti, ak i ako se pravilno hranimo. Ako, dakle, moete barem tri deset minuta dnevno posvetiti vjebanju ili nekoj drugoj fizikoj aktivnosti, osjetit ete neke ili sve od ovdje navedenih blagodati: Porast ivotne energije Bolji metabolizam Poveanje miine mase Smanjenje stresa Vee samopouzdanje Smanjenje masnoa u organizmu Smanjenje rizika od brojnih ozbiljnih oboljenja, kao to su rak, srane bolesti, artritis, eerna bolest i osteoporoza. Bolja cirkulacija Suneva svjetlost. Lijenici i iscjelitelji stoljeima se slue sune vom svjetlou (poznatom kao 'helioterapija') u lijeenju mnogih zdravstvenih tegoba. Znanstvena istraivanja pokazuju da je sun eva svjetlost djelotvoran lijek protiv rahitisa, osteoporoze, akni, ekcema, psorijaze, postnatalne utice i depresije. Bez suneve energije koja ivot znai vjerojatnost da emo umrijeti od raka trideset je puta vea 2 . U nekom medicinskom asopisu naila sam na jedan lanak u ko jemu se raspravlja o blagodatima umjerenog izlaganja suncu. U jednom eksperimentu, u kojemu je sudjelovalo tisuu dvjesto dje ce koja su u razliitom stupnju bila izloena sunevoj svjetlosti, u skupini koja je bila izloena umjerenoj koliini suneve svjetlosti obolijevanje od eerne bolesti smanjeno je za 8 0 % u usporedbi s kontrolnom skupinom. Ovim je pokusom dokazano da vitamin D iz ribljeg ulja ne moe zamijeniti sunevu svjetiost 3 . Prema jednom lanku u dnevniku Washington Post: Mnogi Amerikanci, osobito Afroamerikanci, vjerojatno pate od neotkri venog pomanjkanja kljune hranjive tvari, vitamina D, to pove-

Korak 9.
PRIHVAANJE DRUGIH ZDRAVIH NAVIKA
Boleu se priroda osveuje o n i m a koji kre njezine zakone.

- Charles Simmons
Osim naina prehrane, koji je kljuni imbenik ljudskog zdravlja, ima jo mnogo drugih vanih aspekata o kojima ono ovisi. Sma tram kako je za postizanje optimalnog zdravlja potrebno sljede e: Redovito vjebanje Boravak na sunevu svjetlu Zdrav san Pravilno disanje Pijenje iste, negazirane vode Upravljanje stresom elienje tijela hladnom vodom Redovito vjebanje Prouivi navike i zdravstveno stanje 17.000 sredovjenih i stari jih mukaraca, znanstvenici sa sveuilita Harvard i Stanford prvi su put mogli znanstveno dokazati da ak i minimalno redovito vjebanje produava ivotni vijek . Ako se kao ljudski narataj rauna raspon od dvadeset godina, znai da je od 10000. godine pr. Kr. do danas bilo svega petsto ljudskih narataja. Mi smo, dakle, na sadanji genski kod nasli jedili od svojih predaka koji su ivjeli prije mnogo tisua godina.
1

192

193

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Korak 9. / P R I H V A A N J E D R U G I H

ZDRAVIH

NAVIKA

ava rizik od kotanih i brojnih drugih oboljenja. Neki podaci ukazuju na to da se s pomanjkanjem vitamina D mogu povezati i mnogi oblici raka, visoki krvni tlak, depresija i poremeaji u funkcioniranju imuno sustava, kao to su multipla skleroza, reumatski artritis i eerna bolest 4 . Moramo se redovito izlagati sunevu svjetlu jer ono na na orga nizam ima blagotvorno djelovanje: Sniava kolesterol Sniava krvni tlak Potie rad titnjae Potie rad imunolokog sustava Potie proizvodnju inzulina Poboljava elastinost sranog miia Svakome bih preporuila da, ako je mogue, svakodnevno barem trideset do ezdeset minuta provede na suncu, to vrijedi osobito za one koji rade u zatvorenim prostorijama i pod umjetnom ras vjetom. Moram vas, meutim, upozoriti da se klonite sunca kad je najjae: ljeti, oko podneva, osobito u podrujima uz ekvator ili na velikim nadmorskim visinama. Zdrav san. Na mudar i dalekovidan Stvoritelj, stvarajui ovjeka predvidio je da e se on kasnije odati raznim porocima i unitava ti si zdravlje tijekom dana. U svojoj prevelikoj mudrosti Stvoritelj nas je stoga blagoslovio potrebom za udesnim nonim poin kom, te nas san, bez obzira to tijekom dana inili, nou sprjea va da nastavimo sa svojim bezumnim ponaanjem. Nou se svi mi nekoliko sati moramo ispruiti i odspavati. Dok spavamo ne moemo se ni opijati, ni puiti niti se prejedati. Bez obzira koliko naudili svom zdravlju tijekom dana, nae e se tijelo preko noi oporaviti. Kako bi samo sebe izlijeilo, nae tijelo tijekom noi nastoji po stii homeostazu. Meutim, mi ljudi uspijevamo si svojim neo-

dgovornim ponaanjem tijekom dana toliko nauditi da nam ve i noni odmor postaje upitan. Najee uope nismo svjesni koliko sitnice mogu nakoditi naem zdravlju. Rado bih vam, stoga, dala nekoliko korisnih savjeta. 1. Kad god moete spavajte na otvorenom: svjei zrak bogat je negativno nabijenim ionima. Visoka razina negativnih iona, po miljenju mnogih znanstvenika, blagotvorno djeluje na ljudski organizam, pomae da se opustimo, ublaava posljedice umora, stresa; nervoze, depresije i napetosti 5 . Ja i moja obitelj pokuava mo spavati na otvorenom cijele godine. Moj suprug je podigao straga u naem dvoritu neko zdanje, neto izmeu vrtnog pa viljona i hambara, s velikim, neostakljenim prozorima, s velikim otvorenim vratima i jo jednim otvorom neposredno pod kro vom. Ondje moja obitelj spava kad smo kod kue. Ako ne pada kia ne spavamo ondje, spavamo vani na ravnom krovu kue, pod zvjezdanim nebom. 2. Dajte vremena svom energetskom polju da se oporavi. Nae energetsko polje obuhvaa jo oko metar prostora oko na eg tijela i ima oblik golema jajeta. Ovo energetsko polje naa je kolijevka ozdravljenja. Nou sve tete bivaju popravljene, ali to se nee dogoditi ako kraj glave drimo budilicu ih nam je u spavaoj sobi ukljuen kompjuter. Svaki elektrini aparat okruen je vla stitim magnetskim poljem koje se prostire na vie od metra oko njega. Kad su ta dva polja s elektrinim nabojem u doticaju nae se tijelo ne moe u potpunosti oporaviti. Osobno uvijek iskljuim sve elektrine aparate ako sam prinuena spavati u zatvorenom prostoru. Pazim takoer i na hladnjake, mikrovalke ih druge sna ne aparate koji su moda ukljueni u susjednoj prostoriji jer zid od dasaka ne moe zaustaviti ta tetna zraenja. 3. Spavajte na tvrdoj podlozi: nae se tijelo nou mora ispru iti. Sve kosti i zglobovi mogu se dobro protegnuti samo ako spa vamo na tvrdoj podlozi. To je osobito vano za kraljenicu. Da nju je kraljenica u nepravilnom poloaju: dok vozimo auto, dok

194

195

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

'.Korak

9.

PRIHVAANJE

DRUGIH

ZDRAVIH

NAVIKA

sjedimo pred raunalom ili gledamo televiziju poloaj kraljenice toliko je lo da do nekih kraljeaka ne dolazi ni dovoljno spinalne tekuine, ni dovoljno krvi obogaene kisikom. Cijela moja obitelj najradije spava ili na tvrdom krevetu ili na podu, u vreama za spavanje. Trebali biste nas vidjeti kad smo na putu kako u hote lima spavamo na podu oko golemog branog kreveta. Ukoliko smo ipak prinueni spavati na mekom krevetu ujutro se budimo s glavoboljom, bolovima po cijelom tijelu i neodmoreni. 4. Ne idite u postelju puna eluca. Nastojte posljednji dnevni obrok pojesti barem dva do tri sata prije spavanja i pobrinite se da to bude neto lagano to e prije no to legnete ve biti probavljeno. 5. Nauite spavati goli: svaka odjea, ma kako prostrana bila, ometa pravilnu cirkulaciju. Osobito je kodljivo spavati u spavaici od sintetikog materijala zato to sintetika privlai statiki elektricitet koji ometa protok nae tjelesne energije. 6. Nou spavajte: nije nikakvo udo to se kod nas none smjene zovu i 'grobljanske'. Veoma je vano spavati nou. Ljud sko je tijelo usklaeno s kretanjem zvijezda i svemira, i svaki or gan odmara se u drugo vrijeme dana. Primjerice, nadbubrena lijezda najbolje se odmara izmeu 23 sata i 1 sat ujutro. To je vrijeme kad nas poinje hvatati san i trebaju nam alica kave, gla sna glazba ili jaka rasvjeta da bismo uope ostali budni. Ako smo navikli ostajati budni poshje 23 sata naa e se nadbubrena lije zda na kraju istroiti, a mi emo zbog toga cijeli dan biti pospani i umorni. Takva dugogodinja navika kasnog lijeganja moe iza zvati nesanicu i depresiju. Meni je posve jasno da svi mi vodimo veoma uurban ivot i da nam se te sitnice mogu initi nevanima. Savjetujem vam da, dr ei se ovih nekoliko jednostavnih uputa, popravite uvjete u ko jima spavate i vidjet ete da e vam se kvaliteta sna popraviti. Ja doista naporno radim, ima dana kad se naveer osjeam posve

iscrpljenom. Vodim, meutim, rauna o tome kako spavam i uju tro se budim osvjeena, puna energije i dobro raspoloena. Pravilno disanje. Kisik je bitan za na krvoilni i dini sustav. Dok diemo kisik, koji pritom ulazi u naa plua, hrani organizam i isti krv, odnosei sobom otrovne otpadne estice iz naeg krvo toka. Prema Michaelu Whiteu, koji je osmislio Tehniku za vjeba nje pravilnog disanja, dini sustav odgovoran je za otklanjanje 7 0 % metabolikog otpada. Nepravilno disanje moe usporiti ovaj proces proiavanja i uzrokovati gomilanje otpadnih tvari u krvotoku, to moe izazvati mnoga ozbiljna oboljenja. Nakon godina istraivanja White tvrdi: Veina ljudi ne zna di sati. Obino zadravaju dah ili diu previsoko iz grudnog koa, ili pak diu plitko i nepravilno. Ove su navike nesvjesno usvoje ne, sluajno nastale ili usaene u djetinjstvu na emotivnoj razini. Neki 'tipini' naini disanja mogu biti reakcija na tjeskobu, iza zvanu fiziolokim ili psiholokim stresom 6 . Kako biste provjerili vlastiti ritam disanja, sjednite na neko mirno mjesto i opustite se na minutu ili dvije. Poloite ispruenu ruku oko 2,5 cm iznad pupka. Zatvorite oi. Diite normalno i ne po kuavajte utjecati ni na koji nain na svoj uobiajeni ritam disa nja. Pratite kako vam se, dok udiete i izdiete, trbuh die i sputa. Ako diete pravilno trebali biste uoiti kako vam se ruka, koju drite na trbuhu, podie i sputa u ritmu disanja. Abdominalno disanje pravilan je nain disanja. Ako vam se, dok diete, pomie grudni ko, a nema za to nekih zdravstvenih razlo ga, to znai da diete plitko i nepravilno. Ponite pratiti svoje disanje. Kad god se uhvatite kako zadravate dah, diete nepravilno ili ubrzano, vratite se abdominalnom di sanju. Pijenje iste, negazirane vode. Dovoljna koliina vode u ljud skom tijelu uvjet je za normalno funkcioniranje svih organa. Dvi-

196

107

12

K O R A K A DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

'Korak 9.

/ PRIHVAANJE DRUGIH ZDRAVIH

NAVIKA

je treine ljudskog tijela sastoji se od vode. Bez nje ovjek umire ve za nekoliko dana. Voda ini do 9 5 % naeg mozga, 8 2 % krvi i 9 0 % plua. Nakon opsenih istraivanja o ulozi vode u ljudskom organizmu, dr. Ferevdoon Batmanghelidj otkrio je da je kronina dehidracija uzrokom mnogih bolesnih stanja kao to su astma, razne alergije, artritis, angina, migrena, visoki tlak, visoki kole sterol, sindrom kronine iscrpljenosti, multipla skleroza, depre sija, lana glad i staraki dijabetes 7 . Voda je vana za zdravo fun kcioniranje organizma jer: daje vie energije potie metabolizam ublaava glavobolju i vrtoglavicu pomae pri skidanju vika kilograma potie probavu i ubrzava proces pretvaranja hrane u energiju ubrzava izbacivanje otpadnih tvari podmazuje zglobove regulira tjelesnu toplinu Uzimajui u obzir da sirovo voe i povre sadri razmjerno veliku koliinu vode, ako ste na reimu sirove prehrane ne morate piti osam aa vode na dan, osim ako ne jedete jako slano, ako ne ivite u suhom podneblju i/ili ako se ne bavite dugotrajnim i na pornim fizikim aktivnostima. Ja obino popijem oko etiri ae vode na dan. Ponekad, kad dnevno popijem dvije ili tri litre zele nog kaastog soka, vode pijem veoma malo ili je uope ne pijem. Naravno, voda koju pijete mora biti negazirana i zdrava. Upravljanje stresom. Kad smo zabrinuti ih smo pod stresom nae tijelo na fiziolokoj razini reagira jednako kao ivotinjsko, samo to mi konfliktne situacije ne rjeavamo na isti nain - bor bom ili bijegom. Mi emo se, meutim, ako se mehanizam kojim reagiramo na stres preesto aktivira, nakon nekog vremena do slovce razboljeti. U svojoj uspjenici Zato zebre nemaju ir na

elucu dr. Robert Sapolskv objanjava kako dugotrajna izloenost stresu uzrokuje ili intenzivira cijeli niz fizikih i mentalnih obo ljenja, ukljuivi depresiju, ir na elucu, kolitis, srane i mnoge druge bolesti 8 . Kao to sam ve spomenula, osobno hodanje smatram izvrsnim prirodnim nainom borbe protiv stresa. Ne volite li hodati mo ete pokuati s nekim drugim fizikim aktivnostima. Ja najradije hodam jer je hodanje najprirodnije ovjekovo kretanje i dobro je za nae kako psihiko tako i fiziko zdravlje. Hodanjem se oslo baamo stresa jer ono potie izluivanje endorfina, tvari slinih morfiju, koje u mozgu izazivaju osjeaj ugode, i na taj nas nain oslobaaju napetosti i nezadovoljstva koje u sebi nakupljamo. Meutim, na vlastiti doivljaj stresa esto moemo i utjecati, moemo ga ili promijeniti ili potpuno izbjei ih barem svesti na najmanju moguu mjeru. Nabrojat u neke od postupaka kojima moete utjecati na intenzitet stresa: Nauite prepoznavati vlastite reakcije na stres. Imajte vie povjerenja u sebe. Usredotoite se na svoje dobre strane i sposobnosti. Izbjegavajte nepotrebno natjecanje. Prepoznajte i prihvatite svoja ogranienja. Sjetite se da je svaki ovjek jedinstven i drukiji od drugih. Razgovarajte o svojim brigama i problemima s prijateljima ili drugim osobama od povjerenja. Nauite mudro iskoristiti svoje vrijeme. Vjebajte tehnike oputanja. Recimo, kad ste napeti, pokuajte nekoliko minuta disati ritmiki, to vam moe pomoi da e opustite . elienje tijela hladnom vodom. U prolosti su se ljudi kupah iskljuivo u hladnoj vodi, osim u rijedm prilikama kad bi naili na termalne izvore. I danas ima jo mnogo mjesta na svijetu gdje ljudi za osobnu higijenu imaju na raspolaganju samo hladnu vodu.
9

198

199

12

KORAKA

DO S I R O V E

HRANE /

Victoria

Boutenko

korak 9. /

PRIHVAANJE DRUGIH

ZDRAVIH

NAVIKA

Stari Grci poznavali su terapijska svojstva hladne vode. Kad su, 7 0 0 godina pr. Kr, izumili prve sustave za zagrijavanje vode, hla dnom su se vodom i dalje koristili u terapijske svrhe. Spartanci, za koje je zdravlje bilo jedno od najvanijih pitanja, kupanje u toploj vodi drali su nemuevnim; oni su se, da bi oeliili tijelo, redovito kupah u hladnoj vodi 10 . U Finskoj se u 1. stoljeu uobiajilo da ljudi nakon znojenja u sauni skoe u ledenu vodu rijeke ili jezera. U Rusiji se u IX. stolje u skokom u ledenu vodu obavljalo obredno 'ienje'. elienje tijela kupanjem u hladnoj vodi stoljetna je ruska tradicija koja se odrala sve do danas . Kupanje u ledenoj vodi tako je duboko ukorijenjeno u ruskoj tra dicijskoj kulturi da danas postoji ak i Savez drutava za elie nje organizma i zimsko kupanje na dravnoj razini. Osim toga, u Moskvi se odrava i godinji znanstveni skup posveen istraiva nju djelovanja hladne vode na ljudski organizam. U Rusiji postoji nekoliko znanstvenih instituta, osobito u Sibiru, koji se ve de setljeima bave prouavanjem djelovanja niskih temperatura na ljudsko zdravlje. Htjela bih ovdje rei neto o rezultatima do kojih su doli. Maksimalan uinak na zdravlje postie se ako se tijelo uroni na jednu do dvije minute u vodu ija je temperatura ispod 12 C (53 F) . Za vrijeme trenutanog uranjanja tijela u hladnu vodu kapilare u koi naglo se stegnu, tjerajui veliku koliinu krvi u unu tarnjost organizma. To uzrokuje reaktiviranje unutarnjih kapilara od kojih su, u dobi od trideset godina, zbog loe cirkulacije i ne zdrava naina ivota mnoge ve atrofirale. Regeneracijom velikog dijela kapilara naim e organima biti osigurana bolja opskrba hranjivim tvarima, nunima za njihov normalan rad i obnavlja nje. Upravo tom masivnom obnavljanju kapilarne cirkulacije oni to se kupaju u hladnoj vodi mogu zahvaliti svoj mladenaki izgled . U Staroj Grkoj taj se postupak zvao 'prirodna gimnasti ka za krvne ile'.
11 12 11

Mnoga su znanstvena istraivanja pokazala da se, unutar petnaest sekundi od izlaganja krajnje niskim temperaturama, u tijelu oslo baa golema koliina topline koja se stvara transformacijom neu rona, pojavom koja je poznata kao 'trenutano oslobaanje topline. Zbog toga, bez obzira na prvotni ok koji moe biti izuzetno bolan, zimski kupai (zovu ih i polarni medvjedi') gotovo odmah nakon uranjanja osjeaju kako ih proima ugodna toplina koja izaziva po tpuno oputanje cijeloga tijela 14 . Ovaj nain relaksacije jedinstven je i ne moe se usporediti ni s jednim drugim. Ruski znanstvenici dokazali su da ta kombinacija naglog hladnog oka i topline koja nakon njega shjedi potie organizam da pronae oboljele stanice i uniti ih, te da se na taj nain zaustavlja napredo vanje mnogih patolokih procesa u jetrima, bubrezima i srcu, ah i nekih tegoba psihike naravi15. Poslije hladne kupke povrina koe napuni se negativnim ionima. Ruski akademik i znanstvenik Alexander Chizhevsky smatra da je taj negativni naboj izuzetno vaan za nas organizam u kojem inae pozitivni naboj esto prevladava16. ehenje tijela hladnom vodom ubrzava izmjenu tvari. Na taj se nain organizam bre oslobaa slobodnih radikala, tekih metala, nitrata i pesticida. to je jo vanije, to se ienje odvija preko koe i plua, ime se smanjuje optereenje bubrega17. I naposljetku, kupanje u hladnoj vodi dramatino jaa imunitet. Dok se nastojimo zatititi od prirodne hladnoe i vruine, odravajui svoje tijelo pomou raznih klima ureaja, grijalica i odjee uvijek na istoj temperaturi, sprjeavamo djelovanje naeg prirodnog su stava toplinske regulacije. Uvjereni smo kako na taj nain skrbimo za udobnost i zdravlje svog tijela, ah to nije tono. Izloeno niskim temperaturama, ljudsko tijelo nenaviklo samo regulirati unutarnju temperaturu gubi tjelesnu toplinu otprilike trideset puta bre nego tijelo oelieno hladnom vodom 1 8 . Posljedica toga je da se ovjek moe razboljeti ve i od najmanje promjene vanjske temperature: ako, recimo, provede pet minuta due na vjetru ih ako pokisne.

200

201

/
U 12 KORAKA DO S I R O V E H R A N E I Victoria Boutenko rtoiak 9. / PRIHVAANJE DRUGIH ZDRAVIH NAVIKA

Mi, meutim, nikada nismo do kraja istraili ljudske mogunosti. Bila sam izvan sebe od oduevljenja kad sam proitala lanak o novom sportu nazvanom aquiace': plivanje u ledenoj vodi koje je posljednjih godina postalo veoma popularno u Rusiji, Japanu, ekoj, Kini i drugim zemljama. Stotine natjecatelja sudjeluje u maratonskom plivanju u ledenim vodama koje obino traje sati ma. Na primjer, im je 19. oujka 2006. debeo led na rijeci Moskvi poeo pucati, dvadeset ekipa iz raznih krajeva Rusije zaplivalo je u utrci na 100 kilometara. Ekipe su se sastojale od po etiri pli vaa, odnosno plivaice, koji su se izmjenjivali plivajui do cilja. Rekordno vrijeme na 100 km bilo je 42 sata i 45 minuta! Najdua dionica bila 7000 metara. Za postizanje tako oeliena tijela po trebno je nekoliko godina stalnog vjebanja . Plivanje u hladnoj vodi u svijetu je sve popularnije, pa tako i u Sjevernoj Americi. Danas u dravi New York postoje brojni klu bovi 'Polarnih medvjeda gdje se okuplja na stotine ljudi koji se bave ovom zdravom sportskom aktivnou. Jedan od najveih klubova 'Polarnih medvjeda' na ovom konti nentu nalazi se u Vancouveru, a ima na tisue lanova. Na pri mjer, 2128 lanova toga kluba zaplivalo je zajedno u ledenom oceanu, slavei dolazak nove 2000. godine . Moj suprug Igor bio je 1980-tih predsjednik kluba 'Polarni med vjed' u Moskvi, svakog jutra prije posla vodio je cijelu nau obi telj na plivanje u smrznutim jezerima i rijekama, ak i za vrijeme moje trudnoe i dojenja. Sjeam se da smo se bili toliko navikli na te ledene kupke da nismo ni jedan dan mogli bez njih. Ako bismo ma i jedan dan propustili svoje ledene kupke svi smo osjeah kao da nam neto nedostaje, a djeca su loe spavala i bila cendrava. Ja sam pak imala osjeaj da mi je taj dan propao. Zimsko kupanje sjajna je metoda elienja tijela i dobar nain da se organizam napuni dodatnom energijom. Statistike pokazuju da oni koji se bave zimskim phvanjem ak ezdeset puta rjee obolijevaju od raznih prehlada 21 . Kao terapijska metoda, zimsko
20 19

plivanje moe izlijeiti mnoge bolesti, ukljuivi artritis, visoki tlak, tuberkulozu, dijabetes tipa 2, kronina oboljenja probavanog sustava, razne upalne procese, neredovitost u menstrualnom ciklusu, dermatitis i mnoge druge. Naravno, prije no to skoi u ledenu rijeku, svatko mora potraiti tone upute ili u svom mje snom klubu 'Polarni medvjed' ili u literaturi. Pojedini znanstvenici sumnjaju u to da je izlaganje ljudskog tijela niskim i visokim temperaturama zdravo. Ja sam pak uvjerena da je ova aktivnost za ljudsko zdravlje jednako korisna kao vjebanje ili post. Na primjer, ako se nakon dogiranja osjeamo umorni ma to ne znai da zbog toga trebamo prestati trati. Praksa, kao i znanstvena istraivanja, pokazali su da se ba ljudi koji pomo u grijalica, klima ureaja i tople odjee odravaju svoje tijelo na uvijek istoj temperaturi, imaju manje ivotne energije te da im je ivotni vijek krai 2 2 . Veina stogodinjaka ivi u planinama gdje su velike temperaturne razlike neizbjene. Unato uvrijeenu miljenju, u zimskom se plivanju moe doista uivati. Nakon skoka u ledenu vodu osjeam se tako dobro i tako osvjeeno i zbilja ne znam s im bi se taj uitak uope mogao usporediti. Moja obitelj svake Nove Godine ujutro ve tradicio nalno odlazi na plivanje. Igor je s plivanjem u ledenoj vodi upo znao mnoge Amerikance. Mnogi od gostiju u naim odmaraliti ma u Ashlandu iskuali su skakanje u hladu vodu i rekli nam da su se poslije osjeali nevjerojatno puni energije i da im je to bilo ugodno iskustvo.

202

203

Korak 10. / POSTIZANJE B I S T R I N E UMA

Cijelo se moje poimanje ivota poelo mijenjati. Mnoga moja dotadanja uvjerenja poela su mi djelovati lano. Neka moja uvrijeena shvaanja posve su izgubila smisao, a mjesto mog ne kadanjeg znanja zauzela je bistrina uma. Uvijek sam, primjerice, vjerovala da se sve to je na tanjuru mora pojesti, zato to djeca

Korak 10.
POSTIZANJE BISTRINE UMA
Bistar um znai i bistre osjeaje; zato velik i bistar um ljubi strasno i jasno vidi to ljubi.

u Kini i Africi umiru od gladi. Odjednom mi je sinulo kako od toga to se ja prejedam ta jadna djeca nemaju nita. Jo jedno od mojih, naizgled vrstih, uvjerenja bilo je da prvo moram ugoditi svima drugima, pa tek onda sebi. Jednoga mi je dana odjednom sinulo da je jedna od mojih glavnih zadaa u ivotu da usreim sebe. Sada mi je teko shvatiti kako sam do svoje trideset i osme godine mogla ivjeti bez bistrine uma. Bila sam uvjerena da sam nespo sobna iznjedriti neku novu misao, ili posve sama doi do nekog novog zakljuka. Bila sam sigurna da do pametnih ideja mogu doi jedino ako ih negdje proitam ili ujem od drugih, silno pametnih ljudi. Trudila sam se da akumuliram znanje, prikuplja jui mnotvo profesionalnih miljenja, pamtei podatke i statisti ke. Sastavljala sam svoja predavanja i lanke iz tuih predavanja i knjiga. Moja ideja 'mudrosti' i 'inteligencije' svodila se na to da treba imati u glavi najvei mogui broj podataka. Vjerovala sam u ustaljeni kliej: 'Znanje je mo'. Istodobno mi nikako nije bilo jasno zato su moja predavanja slabo posjeena, a moji lanci dosadni ak i meni. Obeshrabrena time, izgubila sam zanimanje za predavanja i pisanje i prestala sam se time baviti. Kasnije, kad sam poela jasnije sagledavati stvari i kad sam osje tila potrebu da neka od svojih saznanja podijelim s drugima, bila sam silno iznenaena pozornou kojom su me ljudi sluali, to prije nikada nije bio sluaj. Moje sluateljstvo i ja doivjeli smo pravo nadahnue, zaljubila sam se u poduavanje. Zahvalna sam to danas jasno vidim da nikakvo znanje ne moe zamijeniti bi strinu uma. Znanje ne znai ak ni informiranost. Znanje je samo neije miljenje. Bistrina uma znai sposobnost da ivot vidimo

- Blaise Pascal
Smatram da je bistar um na najvei dar. Kad kaem 'bistar um* ne mislim pritom na 'sposobnost razumijevanja znaenja rijei ili znanstvenih definicija' ili na 'bogatstvo rjenika'. Za mene imati 'bistar um' znai 'biti sposoban vidjeti stvari onakvima kakve one jesu, biti sposoban razluiti istinu od zablude i tono poznavati svoje elje i svoje potrebe. Meni je reim sirove prehrane pomogao da postignem bistrinu uma. Samim tim to sam poela jesti sirovu hranu prestala sam biti tipian pripadnik drutva, budui da veina ljudi na svijetu vjeruje da je kuhana hrana zdrava. Moj nain ivota i navike stal no se mijenjaju. Moj se nain ivota razlikuje od naina ivota veine ljudi. esto sam prinuena sama donositi veoma ozbiljne odluke. Isprva me je ta odgovornost za vlastite odluke pomalo pla ila. Povremeno me je od toga hvatala panika pa bih potraila go tove odgovore od 'strunjaka! Ali u svijetu sirove hrane' ne postoje pravi strunjaci. Svi smo mi pioniri. S vremenom sam otkrila da samostalno donoenje odluka i nije tako opasno i da posljedice ne moraju nuno biti pogubne, od ega sam prije strahovala. Napro tiv, to to sam samostalno donosila odluke pokazalo se sigurnijim, prualo mi je vie zadovoljstva i donosilo bolje rezultate.

204

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Korak

10.

/ POSTIZANJE BISTRINE

UMA

onakvim kakav jest, a da na um nije pritom zamagljen znanjem. Nagomilano znanje esto nas sprjeava da postignemo bistrinu uma. Sretna sam to je moj um danas bistar i to mogu jasno mi sliti. Moj ivot vie ne ovisi o odlukama raznih strunjaka ih au toriteta. Ja danas tono znam to trebam jesti i piti, kako spavati, to odjenuti i to itati. A znam i odgovor na najvanije od svih pitanja: to elim postii u ivotu? Ne vjerujem da nam moe koristiti ono to drugi umjesto nas vide ili misle, premda nas ponekad mogu nadahnuti njihove ide je. Einstein je, primjerice, rekao svijetu: Sve je relativno. Kad o tome bolje razmislim, postaje mi jasno da je moje vlastito gledite jedini pristup realnosti u koji se mogu pouzdati. Veoma esto brkamo bistrinu uma s razmetanjem velikim rije ima'. Pokuat u to objasniti. Ako ja, recimo, nauim napamet cijeli udbenik anatomije, pa sam ak u stanju neto od toga i prepriati, to jo uvijek ne znai da je meni jasno sve o funkci oniranju ljudskog tijela. Veina nas posjeduje mnogo znanja, ali malo nas posjeduje bistrinu uma. Ako to dvoje ne umijemo ra zlikovati, radije emo izabrati znanje nego bistrinu uma. Bistrinu uma postii emo ako budemo pomno pratili suptilne promjene koje e se dogoditi u naim osjeajima i dojmovima kad svijet oko sebe ponemo promatrati otvorenih oiju, bez skrivanja iza lije pih iluzija. Bistar um omoguava nam da se sa svakom situacijom nosimo na najbolji mogui nain. Samo bistrim u m o m moemo spoznati duhovnu prirodu ljudskih bia. On nam omoguuje da osjetimo povezanost sa svim ivim stvorenjima i vodi nas do istinske sree. Kad smo istinski sretni ne traimo zadovoljstva. Samo nesretni ljudi u stalnoj su potrazi za zadovoljstvima. Srea je sastavni dio prirodnog zakona. Kako biste postigli bistrinu uma moete vjebati oslobaanje od predrasuda. Svi mi tijekom ivota nakupimo mnotvo predrasu da koje zamagljuju um- 'Imati predrasude' znai 'imati vrste sta vove koji su se oblikovali u prolosti'. 'Osloboditi se predrasuda1

znai 'iznova stvarati predodbe o stvarima ih idejama svaki puta kad se s njima susretnemo'. Drugim rijeima, 'biti bez predrasuda znai 'ivjeti u sadanjosti'. Primjerice, kad smo mi poeh ivjeti u podnoju planine isprva smo se, pri svakom pogledu na nju, divili njezinoj ljepoti. Nakon nekog vremena tako smo se na tu planinu navikli te je vie jednostavno nismo vidjeli. Stvorili smo o njoj ustaljeni sud, odnosno predrasudu. Ljudi koji su nam dolazili u goste tu bi planinu odmah uoili, jer o njoj nisu imali unaprijed stvoreno miljenje. Uvijek su nam govorili: ivite na tako aro bnom mjestu! U svojoj planini moemo opet uivati tek ako je svaki dan budemo gledali novim oima. Kako bismo se uspjeno rijeili predrasuda moramo biti u stanju kod sebe prepoznati ustaljene sudove koje smo bez razmiljanja prihvatili kao istinite: Uvijek sam mislio/mislila da ivotinje ne osjeaju bol. Uvijek sam mislio/mislila da je neuspjeh neto loe. Uvijek sam se stidio/stidjela svog siromatva. Uvijek sam se stidio/stidjela to su mi roditelji jako bogati. Uvijek sam mislio/mislila da su mukarci pametniji od ena. Uvijek sam mislio/mislila da moram svaki dan piti mhjeko kako bih dobio/dobila dovoljno kalcija. Uvijek sam mislio/mislila da se moram javiti svaki puta kad telefon zazvoni. Uvijek sam mislio/mislila da moram puno jesti da narastem. Uvijek sam mislio/mislila da, elim li uspjeti u ivotu, moram imati vlastitu karijeru. Uvijek sam mislio/mislila da je eni mjesto u kuhinji. Uvijek sam mislio/mislila da je dunost mog uitelja da mi ulij e pamet u glavu. Uvijek sam mislio/mislila da e me novac uinit sretnim. Uvijek sam mislio/mislila da djecu treba gledati, a ne sluati. Uvijek sam mislio/mislila da su u koli najvanije dobre ocjene.

206

207

/ U 12 KORAKA DO S I R O V E HRANE / VUtocia Boutenko

Uvijek sam mislio/mislila da moram piti elim li se druiti. Uvijek sam mislio/mislila da su drugim ljudima kad su nesretni potrebni moji savjeti. Kad ponemo preispitivati te predrasude koje su nas pratile kroz cijeli ivot moe nam se dogoditi da otkrijemo kako veina njih vie ne odgovara naim dananjim pogledima na svijet. Tada e nam tek postati jasno u kolikoj su mjeri te predrasude oblikovale na ivot i uinile od nas bespomone i nezadovoljne ljude. Do bro je jedino to to se protiv tih predrasuda ne trebamo boriti, do voljno je da ih prepoznamo. Onoga asa kad smo uoili pogreku u razmiljanju, nje e nestati i na e se um razbistriti. Imati bistar um znai posjedovati dragocjenu sposobnost da stvarnost vidimo onakvom kakva ona jest, a ne iskrivljenu predrasudama.

Koraku.
U POTRAZI ZA DUHOVNIM POSLANJEM
Dananji svijet pati vie od gladi za ljubavlju i lijepom rijei n e g o od gladi za kruhom.

- Majka Tereza
Svi smo mi duhovna bia. Znam to zbog toga to, svaki put kad nekoga pogledam u oi, osjetim s njim duhovnu povezanost. Ah tu neobjanjivu i nemjerljivu energiju ne osjeamo samo kod ljudskih bia, iste te duboke vibracije osjeamo i u dodiru sa ivo tinjama i biljkama. Jeste li kada, primjerice, promatrah kako vlat trave probija sebi put kroz debele naslage zemlje, ilovae ih stije ne? Teko je povjerovati da tako njena biljka moe probiti nai zgled neprobojnu povrinu. Ja za tu pojavu ne mogu nai nikakvo drugo objanjenje osim nevidljive, a ipak mone energije koju u sebi ima klica koja se bori da preivi, bez obzira ne sve prepreke. Sva iva stvorenja meusobno su povezana, svi mi meusobno komuniciramo pomou razliitih energija i vibracija. Sjetite se samo kanadskih gusaka koje su u stanju preletjeti nevjerojatne udaljenosti i stid do posve odreenoga jezera a da pritom nika da ne pogrijee. Uvijek sam se divila njihovoj sposobnosti da se orijentiraju bez kompasa ili kakvih drugih pomagala, koristei se samo vlastitim, nevjerojatnim nagonom. Drugi se primjer temelji na mojim iskustvima s psima. Oni uvijek nagonski osjete kad ih se bojite. Imaju sposobnost da vam prenesu svoje trenutno raspo loenje i tako vas upozore da tono znaju kako se osjeate. Imam

208

209

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Vktoria

Boutenko

Korak

11. / U

POTRAZI ZA

DUHOVNIM

POSLANJEM

i nekoliko veoma upeatljivih iskustava s makama. Znam da su one male i prilino bezopasne ivotinje, ah znalo mi se dogoditi da me neka maka, ak i prije no to se odluim ispruiti ruku da je pogladim, snanim valom energije upozori da j.oj ne prilazim - a da se pri tom nije ni nakostrijeila ni zafrktala. Spominjem ove primjere kako bih vam pokazala da se svatko od nas neprekidno susree s energijama koje, premda nevidljive, imaju veoma sna no djelovanje. Zato nam je dana tako silna energija? Vjerujem da nam je ta mo dana radi neke vie svrhe ili poslanja. Vjerujem da svako ljudsko bie ima neko poslanje u ivotu. Vjerujem takoer da je ispunje nje tog poslanja najvanija svrha ljudskog postojanja, jedini nain da ovjek najvie to moe pridonese dobrobiti ovjeanstva u cjelini. Ljudi koji su u tome uspjeh u povijesti e ostati zapameni kao istinski predvodnici u svojoj struci. Kako otkriti koje je nae poslanje u ivotu? Mislim da emo to najlake doznati tako to emo se potruditi da otkrijemo kakve su nae sposobnosti i za to imamo dara. Svaki je ovjek za neto nadaren. Ja ve vie od dvadeset godina radim kao namjetenica ili direktorica u raznim tvrtkama, i otkrila sam da svaki od mojih zaposlenika ima za neto dara. Radila sam s velikim brojem lju di i nikada nisam naila na nekoga tko nema dara ba ni za to. Nakon to se s ljudima bolje upoznam, redovito otkrijem da su mnogo nadareniji nego to sam mislila. Svatko od nas oito je nadaren na drugi nain i ima drugo poslanje u ivotu. Moj suprug, primjerice, voli masirati. On u kamionu uvijek ima nekoliko sklopivih stolova za masau. Igoru uope nije vano hoe li biti plaen. Masiranje je njegova velika strast. Stalno trai nekoga koga bi izmasirao. Ako Igor i ja radimo zajedno na nekom projektu on e se nekoliko puta na dan ponuditi da me izmasira. Ako pristanem, masirat e me dok mu ne kaem da je dosta, a i onda e mu biti ao to mora prestati. Igor moe satima govoriti o tome kako oboava dodirivati ljude i osjeati njihovu energiju.

Zanimljivo je da ne moe masirati svakoga nego smo odreene osobe s kojima osjea povezanost. To je razlog to se Igor ne bavi masaom profesionalno. Njegove sesije masae nevjerojatan su doivljaj i zbog njih je nadaleko poznat. Ponekad, kad me Igor izmasira, pokuam i ja na svoj nevjet nain izmasirati njega, ali rijetko u tome uspijem. Jedno vrijeme sam se ozbiljno trudila na uiti masirati, ali za to nemam dovoljno snage, umorim se ve nakon nekoliko minuta i postane mi dosadno. Koliko god cijenila njegov rad, osobno uope ne volim masirati. Ni za kakve me nov ce ne bi mogh natjerati da masiram. Ja silno volim iskreno razgovarati s ljudima. D o k sluam neko drugo ljudsko bie zaboravim na vrijeme, hranu ili san. Igor se divi mojemu strpljenju s ljudima, ega ja uope nisam svjesna. Uvijek kae da nema tih novaca koji bi ga natjerali da satima slua uvijek iste prie. Nas dvoje ivimo zajedno mnogo godina i imamo mnogo toga zajednikog, ali nijedno se od nas nije zbog toga moralo odrei vlastitih ivotnih sklonosti. Prava je srea to smo suprug i ja nali naina da za ivot zara ujemo radei ono to volimo. Trebale su nam godine da shvati mo da je u ivotu mnogo vanije raditi ono to voli od koliine novca koju pri tom zarauje. Morali smo nauiti ivjeti s manje novca, ali zadovoljstvo koje osjeamo dok radimo ono to volimo mnogo nam je vanije od novca. U novinama esto itam o ljudima koji ne vole svoj posao. Cijeli dan pate, brojei sate i minute do ruka, do pauze, do kraja ra dnog dana. Cijeli svoj ivot provode u ekanju, u ekanju kraja. Zato ljudi ne mogu raditi ono to vole? Mislim da sam otkrila dva glavna razloga: 1. Ljudi ne znaju to bi voljeli raditi. 2. Ljudi smatraju da su njihove ivotne sklonosti nevane. U oba sluaja ljudi najee rade neto to ne vole, nadajui se da e se onome to vole moi posvetiti kad odu u mirovinu. Ih

210

211

12

KORAKA

DO

SIROVE

HRANE /

Victoria

Boutenko

Kcrak 1 1 . / U

POTRAZI ZA D U H O V N I M P O S L A N J E M

pak rade ono to vole, ali se svojom nadarenou koriste u pogre ne svrhe, te se umjesto stvaranjem bave razaranjem. Primjerice, imam prijatelja koji je izvanredan trgovac. On tvrdi da bi mogao prodavati led Eskimima. Oito je veoma nadaren kad uspijeva navesti ljude da kupe ono to im ne treba. Uvjerena sam da je njegovo pravo poslanje da ljude potie, da ih nadahnjuje. Rekla sam mu da bi bio sjajan kao uitelj ih kao voditelj programa za motiviranje, da bi mogao poticati ljude da rade neto lijepo, ne to kreativno. Kad je to uo zaplakao je i priznao da je oduvijek sanjao da postane uitelj, ali da se boji siromatva. Jedna moja prijateljica darovita je slikarica. Njezine su slike jedinstvene i pre lijepe, diraju ovjeka ravno u srce. Meutim, ona ve godinama nije naslikala nijednu sliku jer moe vie zaraditi dizajniranjem reklama i promotivnih plakata. Kad gledam ljude koji se bave destruktivnim poslovima i zanima njima, proizvodei po okoli tetne proizvode, natapajui plodno obradivo tlo tetnim kemikalijama, prodajui eernu vunu po zabavnim parkovima, snimajui porno filmove i radei bezbroj ne druge besmislene i tetne stvari, postaje mi jasno da ti ljudi jednostavno ne shvaaju koliko je vano da ovjek slijedi svoje poslanje. Ako jedna vlat trave ima toliko snage da se moe probiti na povrinu tla, koliku tek potencijalnu snagu ima ovjek koji se posveti nekom cilju. Koliko se ljudi moete sjetiti od svih onih koji su svojim djelo vanjem pokrenuli pozitivne promjene u cijelom svijetu? Na pri mjer: Martin Luther King jr., Mahatma Gandhi, Byron Katie, Jiddu Krishnamurti, Lav Tolstoj, Majka Tereza, Eckhart Tolle, Paul McCartney itd. Svi su oni bili arko predani ispunjenju svoga ivotnog poslanja. Uvjerena sam da svatko od na, u svakom tre nutku svog ivota, moe poeti ispunjavati svoje poslanje i tako pomoi da na svijet postane ljepi. Upravo zato to smo mi ljudi duhovna bia naa duhovna po slanja mnogo su vanija za na duhovni ivot od zgrtanja novca

za druge, neduhovne, potrebe. Ako ne teimo postizanju svojih istinskih ciljeva, naa e se dua razboljeti i poet e nas muiti dosada i osjeaj ispraznosti. Jo od najranijeg djetinjstva mnogi su od nas s vremena na vrijeme osjetili dosadu. To se esto do gaa kad smo prinueni raditi neto to ne volimo, ih kad nismo u mogunosti raditi ono to arko elimo. Postoji golema razli ka izmeu zabavnih aktivnosti, kao to su gledanje televizije ili posjeivanje zabavnih parkova, i onih aktivnosti koje potiu na duhovni razvoj kao to je, recimo, kreativan rad na poslu za koji smo nadareni. Dok se nakon takvog kreativnog rada osjeamo puni snage, nadahnuti iispunjeni, odgledavi film esto se osjea mo kao isprani i jo nam je dosadnije. Pokuavamo nai neto to e nam pomoi da ublaimo osjeaj besmislenosti i ispraznosti. Ako dugo ivimo tako odvojeni od svog ivotnog poslanja u dui e nam se opasno nagomilati negativni osjeaji. Osjeat emo se izgubljenima, usamljenima, muit e nas dosada i init e nam se da ivot nema smisla. esto za te patnje okrivljujemo tekoe s kojima se u ivotu susreemo kao to su usamljenost, gorka lju bavna iskustva, dugovi, bolest i si. Duevne patnje mogu biti gore od fizikih i s vremenom mogu postati neizdrive. Veina samou bojstava dogaa se zbog duevnih, a ne zbog fizikih patnji. Samo u SAD-u dvadeset i osam milijuna ljudi svakodnevno uzima antidepresive jer bez njih ne moe ivjeti1. Pri emu je ustavno pravo svakoga ovjeka da bude sretan. Pozivam vas da pomno pratite to osjeate dok obavljate razliite zadatke i da prepustite svojim sklonostima da vas vode kroz ivot. Moete li se, na primjer, sjetiti jeste li ikada toliko uivali u onom to radite da ste potpuno zaboravili na vrijeme, preskoili ruak i uope vas nije briga to drugi o vama misle? Ako jeste, to je vje rojatno bilo neto to biste ee trebali raditi u ivotu. Duhovno buenje provlai se kroz sve programe 'U 12 koraka' za koje znam. Odricanje od kuhane hrane nije iznimka. Ako prestanete jesti ku hanu hranu, a pri tom nastavite patiti od usamljenosti i dosade,

212

213

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vlctorla Boutenko

va bijeg od duevnih boli nee uspjeti i vi ete, u nemogunosti da se suoite s prazninom, staru ovisnost jednostavno zamijeniti nekom novom kao to su odlasci u kupovinu, kockanje, gledanje televizije, pretjerani rad i si. Upravo sam zato nekoliko koraka u ovom programu posvetila duhovnoj obnovi.

Korak 12.
PRUANJE PODRKE DRUGIMA
Nema boljega naina da zahvalite B o g u to v a m je d a o vid od pomaganja o n i m a koji ive u mraku.

- Helen Keller
Gotovo se nitko ne sjea svog prvog susreta s reimom sirove prehrane, recimo, onog trenutka kad nam je netko od prijatelja ispriao o svom novom nainu ivota. Moda su nas rijei te oso be dovoljno nadahnule da se i sami upiemo na teaj o sirovoj prehrani koji je drao neki poznati predava. Kasnije se vie i ne sjeamo komu bismo za to zapravo trebali zahvaliti. Molim vas, pokuajte se sjetiti prve osobe koja vam je spomenula sirovu hra nu. Poaljite toj osobi pismo zahvalnosti. Moj prvi susret sa siro vom hranom dogodio se dok sam ekala u redu pred alterom u banci. Ondje sam susrela Elizabeth ije prezime uope ne znam. eljela bih se ovdje posebno zahvaliti svim 'prvim osobama na svijetu koje obavljaju 'prizemne' poslove, koje se nigdje ne spomi nju, koje za to ne dobivaju nagrade i nisu za to plaene. Cijenim te ljude zbog njihove elie da pomognu drugima. Oni stalno, uvi jek iznova, moraju odgovarati na ista pitanja: Odakle dobiva te bjelanevine? ili Vi, znai; jedete sirovo meso? ili Zar se nikada ne zaelite pizzel* Ja za ivot zaraujem piui knjige i drei teajeve o sirovo; prehrani i pouzdano znam da ih ne bih imala kome drati kad ne bi bilo 'terenskog rada' koji obavljaju ovi entuzijasti.
1

214

215

I
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Korak 12. / PRUANJE PODRKE DRUGIMA

Sada se i vama prua prilika da dadete podrku drugima. Sada je na vama red da budete strpljivi i presete svoje znanje i iskustvo drugima. Ali da budem jasna, to nipoto ne znai kako vas potiem da svakoga koga sretnete odmah zaskoite s radikalnom koncepcijom sirove prehrane. Kad kaem 'dati podrku' ne mislim pritom da biste trebali nekomu stubokom izmijeniti ivot, mislim na 'bacanje sjemena na plodno tlo', odnosno na pomaganje oni ma koji su i sami u potrazi za prirodnijim nainom ivota. Ljudi esto, nakon nekog predavanja o prednostima sirove prehrane, pokuavaju teke bolesnike, osobito one oboljele od raka, preo bratiti na ovaj nain prehrane. Zovu me telefonom sa zahtjevom: Svakako morate razgovarati s tom osobom. Ona ima rak! Pre tpostavljaju da su teko bolesni ljudi spremni na neku promjenu. Moje osobno iskustvo govori mi daje upravo suprotno. Ukoliko ljudi nisu poeli mijenjati svoje ivotne navike i prije no to su se ozbiljno razboljeli, mala je vjerojatnost da e to uiniti dok su pod budnom paskom lijenika. Ja vam savjetujem da pokuate pomo i onima koji su spremni promijeniti svoje ivotne navike. Najbolji nain da ljude upoznate s programom sirove prehrane (da posijete sjeme) jest da im posluite neko od slasnih sirovih jela. Prijetite se prvog sirovog jela koje je vas oduevilo. Sjeate li se jo kako ste pomislili da biste se doista mogli tako hraniti? Je li vam to iskustvo doista neto znailo? ini se da je ukusna sirova hrana prekretnica u ivotu veine ljudi. Moda put do srca doista ide kroz eludac. 'Davanje podrke drugima - korak je kojim ete, dok dajete po drku drugim, istodobno pomoi i sebi. Ovaj e vam korak biti od pomoi na vie naina. Prvo i najvanije, njime ete snano potvrditi ispravnost svog uvjerenja i osnaiti vlastiti nain ivota, time to ete svoja iskustva podijeliti s prijateljima. Drugo, uvijek je najbolje uiti poduavajui druge. I naposljetku, to vise poklo nika sirove hrane na naem planetu to bolje, ne samo za njih nego i za vas. Primjerice, ne bi li bilo sjajno kad biste svugdje na svijetu

mogli jesti u restoranu sa sirovom hranom? Kad bi u avionu mo gli odabrati sirovi meni? Kad bi svom djetetu mogli dati dolar za sirovi ruak u koli? Kad biste na reklamnim panoima mogli pro itati: Jeste li danas ve pojeli svoj sladoled od banane? umjesto Kupite ovdje jeftinu hrenovku u tijestu!? Zamislite da vie, bez obzira gdje se nali, ne morate stalno objanjavati to je to sirova hrana. Zamislite sokovnik umjesto aparata za kavu u svakom ure du, paketie klica u svakom supermarketu .... To sada zvui kao bajka, a ipak, mi smo oni koji je mogu pretvoriti u stvarnost. Drugi vaan nain pruanja podrke poetnicima u pokretu za sirovu hranu jest pripremanje ukusnih jela na okupljanjima po klonika sirove hrane. Na takvim okupljanjima moete mnoge upoznati s ukusnim sirovim jelima i tako doista utjecati na ljude da donesu odluke koje e im primijeniti ivot. ak i ako sami u ovom trenutku jedete jednostavna jela, na okupljanjima gdje se priprema sirova hrana nemojte se pojaviti sa samo par listova kelja. Predlaem vam da si uzmete malo vremena, da potroite do datnih 10 do 15 dolara i pripremite neko oku privlano i ukusno jelo. Sjeam se jednoga od prvih takvih okupljanja u svom ivotu na koji su sudionici donijeli jednostavne salate i zdjele svjeeg voa. Jedino 'komplicirano* jelo bile su narezane banane u koje su bile zabodene akalice. Bilo je ondje i novih ljudi koje je za nimala sirova hrana i meni ih je bilo ao kad sam vidjela njihova razoarana lica. Otada se uvijek potrudim da na ta okupljanja do nesem dva-tri specijaliteta. Prisjetite se, molim vas, svoje prve uiteljice ili uitelja koji su vas uputili u program sirove prehrane. Po emu su ta uiteljica ili taj uitelj bili posebni? Jesu li ona ili on bili dobri govornici? Jeste li osjeah kao da su vam ona ili on prijatelji i da im moete vjero vati? Sjetite se ponekad sa zahvalnou te uiteljice ili uitelja koji su vas dirnuli u srce. Sada je moda doao red i na vas da i sami postanete uiteljima. Od mnogih sam poklonika sirove prehrane ula kako bi elje-

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Vktoria Boutenko

Korak 1 2 . / PRUANJE P O D R K E D R U G I M A

li postati uitelji. Ja sam uvjerena da je svaki ovjek na svijetu potencijalni uitelj, kad iskreno voli ono to radi. Tada im nije potrebna nikakva reklama, jer oni koji to ele, slijedit e ih na njihovu putu. Dok poduavate trudite se da one koji vas sluaju nadahnete, a ne da ih zaplaite, jer strah je izuzetno negativna emocija. Iz iskustva znam daje dijeta potaknuta strahom kratko trajna te da moe potrajati najvie nekoliko dana. Uvijek sam mislila da se pri poduavanju ljudi veinom slue primjerima, sada znam da se slue iskljuivo primjerima. elje la bih i vas potaknuti da postanete, i ostanete, ivim primjerom. to mislite, na koliko ete ljudi pozitivno utjecati ve samim time to se zdravo hranite? Mislite na sve one ljude s kojima svako dnevno dolazite u dodir: sve svoje susjede, rodbinu, suradnike na poslu i ljude koji vas vide kako kupujete i jedete zdravu hranu. Blagajnica u vaem mjesnom supermarketu mogla bi vas pitati: Vi imate konja? A vi biste mogli odgovoriti: Ne, ali zato imam sokovnik. Blagajnica bi se na to mogla zamisliti: Moda bih ga i ja mogla nabaviti. ak bi i drugi kupci, vidjevi vaa kolica puna zeleno-ljubiasto-crvenog arenila, mogli odjuriti natrag na odjel voa i povra i zgrabiti dodatnu glavicu zelene salate. Kad vaa djeca dou u kolu i kau uiteljici: Mi kod kue salatu jedemo svaki dan, ne utjeu li oni time i na uiteljicu? Ako vas va su sjed stalno poziva na rotilj, a vi se redovito pojavite s pladnjem 'povrtne pljeskavice' i sirovim kolaem, i on e neizbjeno u svoju prehranu poeti ukljuivati vie svjeih namirnica. Vai suradnici na poslu moda za ruak jedu brzu hranu. Oni e, meutim, brzo zamijetiti vae privlane sirove zalogajie, kao i to kako vi, nakon pauze za ruak, izgledate svjeije, dok su oni moda umorni i pospani. Ljudi u glavi uvijek podsvjesno pove zuju zdrav izgled sa zdravim nainom prehrane. Va e ih primjer potaknuti da ponu vie misliti na svoje zdravlje. Vai bi vam roaci mogli predstavljati najtvri orah. Oni nee oklijevati da vam kau to misle. Ali vi se nemojte dati odmah

obeshrabriti. S njima ete moda imati malo vie muke, ah e oni istodobno na vas biti ponosni i ak vas pitati za savjet, osobito ako vide da ste uporni. Sjeam se kako me je otac znao Ijutito napadati i optuivati kad god bih mu preko telefona spomenu la sirovu hranu. Tek u kasnije od svoje tetke doznati, na svo je najvee zaprepatenje, da je otac, odmah nakon razgovora sa mnom, nazvao nju i pohvalio se da je u svoju prehranu uveo ak 5 0 % sirove hrane i pri tom s velikim ponosom spomenuo svo ju ker. Jedan moj drugi roak svaki put kad spomenem dobre strane sirove prehrane napravi tako gadljivu grimasu te osjeam kao da me ismijava. A nakon toga mi njegova ene kae kako je za ruak traio salatu od sirovog povra. Prve negativne reakcije obino dolaze od vaih najmilijih koji se tako pokuavaju obraniti od nepoznatoga. Kao to ste nauili u Koraku br. 4, nastojite sami pruiti dobar primjer, umjesto da pokuate promijeniti druge. Kad postanete ivi primjer za nain ivota na sirovoj prehrani vi ete doslovce utjecati na tisue ljudi. Uzmite mene za primjer, to bi bilo da nisam prela na reim sirove prehrane? to bi se dogo dilo sa svim mojim kasnijim uenicima? Mnogi od mojih bivih uenika danas zarauju za ivot drei teajeve iz sirove prehrane. Nikad se ne zna kada e sjeme koje ste posijali proklijati, prolistati i naposljetku procvasti i time nadahnuti druge. Na koliko ljudi vi u svom ivotu moete, izravno ili neizravno, utjecati? Na kraju, uvjerena sam, i na cijeli planet. Nije li, dakle, vrijedno pokuati?

218

219

RECEPTI

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Recepti

Zeleni kaasti s o k o v i sirove obitelji > Ovdje ete nai pet recepata za zelene kaaste sokove. To je tek nekoliko osnovnih ideja koje vam mogu posluiti za vae vlasti te zelene kreacije. Slobodno navedene sastojke zamijenite svojim izborom zelenja i voa. Dobar tek!

Kruka-striak-metvica 4 zrele kruke 5 listova strika 2 vezice svjee metvice 2 alice vode Zelena juha sirova obitelj"

Jabuka-kelj-limun 4 jabuke Vz limuna (samo sok) 5 listova kelja (odstranite bijele dijelove peteljki zbog boljeg oku sa) 2 alice vode Breskva- pinat 6 bresaka 2 ake listova pinata 2 alice vode Mango-jestivo samoniklo biljke 2 manga 1 aka jestivog samoniklog bilja (kao to su loboda, kopriva, tuanj i si.) 2 alice vode Jagode-banane-zelena salata 1 alica jagoda 2 banane 1 manja glavica zelene salate 2 alice vode

1 velika aka zelenia (kelj, pinat, striak ih drugog) 1 svjea paprika sa sjemenkama (ili 2 rajice ili 1 krastavac) Sok od 2-3 limuna 2 velikog avokada [ili jedan mali) Dodajte vode koliko je potrebno i izmiksajte do eljene gustoe. Mi ovu juhu rado jedemo s liem dulse, naribanom mrkvom ili klicama Valjina nevjerojatno divna, izuzetno ukusna, sasvim posebna, zelena juha od pinata 3 mala avokada (ili jedan osobito veliki) 2 svjee paprike 2 vezice lia korijandra 2 vezice pinata 2 mala limuna (oguljena bez sjemenki) 2 ahce negazirane vode 1 mala ljuta papriica 2 liice morske sob' (po elji) Sve sastojke stavite u mikser Vita-Mix i dobro izmiksajte. Kad su sastojci dobro izmiksani izlijte juhu u veliku zdjelu. Dodajte sitno nasjeckanoga bijelog ili crvenog kupusa i svjee ili suene listove dulse. Koliina za 6 osoba.

222

223

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

/ Recepti

Pravi ruski bor

Sve sastojke dobro izmiksajte u mikseru. 2 alice vode 3 cikle 1 mali korijen umbira (narezan na ploke) 1-2 velika enja bijeloga luka 5-6 listova lovora Izlijte juhu u veliku zdjelu. Izmiksajte kratko (oko 30 sek.) sljedee sastojke: 2 alice vode 2 mrkve 2 stabljike celera 2 liice jabunog octa 3-4 narane, oguljene bez sjemenki (sjemenke daju gorinu) 1 liica sirovog nektara od agave Vz alice maslinovog ulja morske soh (po elji) Dodajte Vi alice ljenjaka i brzo izmiksajte na maloj brzini, da ljenjaci usitne, ali da se ne pretvore u kau. Dodajte u zdjelu u kojoj je juha i promijeajte. Nareite na kockice ili naribajte: Vz glavice kupusa 1-2 mrkve 1 vezicu perina Dodajte i to u zdjelu s juhom. Promijeajte i posluite. Koliina za 7-10 osoba.

Temeljni recept za chowder

Izmiksajte 1 alicu oraha s 1 alicom vode tako da dobijete itku masu. Dodajte sljedee sastojke: 1 alicu vode V* alice maslinovog ulja 2-3 datulje, bez kotica 1 alicu nasjeckanog perina Ljute papriice (po elji) 1-2 enja bijelog luka morske soli (po elji) Sada kad ste dobili osnovnu smjesu za chowder, izaberite okus i dodajte: - za okus chowdera od koljaka: dodajte mljevenu, osuenu algu dulse - za okus brokula: usitnjene brokule - za okus gljiva: vae omiljene gljive, svjee ili suene. - za okus rajice: nasjeckane rajice - za okus mrkve: naribanu mrkvu - za okus kukuruza: svjei kukuruz u zrnu ili smrznuti - za okus graka: svjei ih smrznuti graak. Posipajte na kraju nasjeckanim perinom i posluite. Koliina za 5 osoba.

Chili
U mikseru izmiksajte sljedee sastojke: 1 alicu vode 2 alice svjeih rajica, nasjeckanih Vi alice datulja ili groica 1 alicu na suncu osuenih rajica 1 alicu dehidriranih gljiva (po elji) 1-2 velike lice maslinovog ulja

224 225

/
U U KORAKA DO SIROVE HRANE / Victoria Boutenko Recepti

1-2 velike lice soka od limete ili limuna Ljute papriice (po elji) 2 enja bijelog luka 1 vezicu bosiljka Dodajte 25 dkg klica graha, graka ili lee. Nemojte miksati! Pospite suenim perinom i posluite. Koliina-za 5-7 osoba.

Ne mogu vjerovati da je to obino zelje

1 glavica bijelog kupusa 2 velike lice maslinovog ulja 1 liica soh 1 sok od jednog limuna (po elji) 1 velika lica jestivog kvasca (po elji) Izmijeajte sve sastojke u zdjeli i ukrasite svojom najdraom zainskom biljkom. Koliina za 5 osoba.

Gazpacho
Izmiksajte sljedee sastojke u mikseru dok ne dobijete kaicu: Vi ahce vode 2 velike lice maslinovog ulja 5 velikih zrelih rajica 2 enja bijelog luka ili ljute papriice (po elji) 5-7 datulja, bez kotica (mogu biti i groice) Vi ahce sok od limuna Vz liice morske soli (po elji) 1 vezicu svjeeg bosiljka Sada ste dobih tekui dio za gazpacho. Nasjeckajte sljedee povre na sitne kockice: 1 veliki avokado 1 svjeu papriku srednje veliine 5 stapki celera 1 mali crveni luk (po elji) Izmijeate sve sastojke u zdjeli i posipajte svjeim nasjeckanim perinom. Koliina za 4-5 osoba.

Igorovi krekeri
Prvo u mikseru Vita-Mix sameljite 2 ahce lanenih sjemenki (posu da mora biti potpuno suha). Potom izmiksajte zajedno: 1 alicu vode 3 velike mrkve, nasjeckane 3 stapke celera, nasjeckanog 4 enja bijelog luka (srednje veliine) 2 rajice (po elji) 1 hicu kima 1 hicu sjemenki korijandera 1 hicu morske soh (po elji) Samljevene lanene sjemenke umijeajte runo u dobivenu smjesu. Pokrijte tijesto istom krpom i ostavite da odstoji na sobnoj tempe raturi preko noi da malo fermentira. Koristei se patulom, tijesto ravnomjerno razmazite po neprijanjajuem limu (ladica aparata za dehidriranje) Razreite ga na etverokute eljene vehine. Ako ehte da krekeri imaju okus kruha, dehidrirajte ih dovoljno dugo da se osue, ali ne toliko da postanu hrskavi. Suite due, ako ehte hrskave krekere koji e se drati nekoliko mjeseci. Kohina za 25 do 32 krekera.

226

227

/ U U K O R A K A 00 S I R O V E H R A N E / Victotia B o u t e n U Recepti

3 limuna (iscijeena)

tve povrtne pljeskavice

Sameljite u mikseru 500 g svojih omiljenih oraastih plodova. Pre mjestite samljevenu smjesu u zdjelu. Izmijeate potom sljedee sa stojke, pa i njih sameljite u miskeru: 500 g mrkve (ih kae od mrkve, to vam je ostala kad ste radili sok) 1 srednji crveni luk 1 veliku licu zaslativaa (nektar od agave, datulje, groice) 1 veliku hcu ulja 1-2 velike lice zaina za piletinu (ili nekog drugog biljnog zaina) morske soli (po elji) Ako dobivena masa nije dovoljno gusta dodajte joj dva do tri sljedea dodatka za zgunjavanje: suenog kopra, bijelog luka u prahu, listie suhog crvenog luka, suenog perina, samljevenih lanenih sjemenki. Oblikujte pljeskavice, kotlete ili medaljone i pospite ih mljeve n o m paprikom neposredno prije posluivanja. Napomena: Ako elite riblje" pljeskavice dodajte smjesi morske alge (dulse, kelp i si.). Koliina za 10 osoba.

3 velike lice maslinovog ulja 1 -2 ljute papriice ih neki drugi ljuti zain (po elji) 1 liica zaina za piletinu Vi liice morske soli (po elji) Dobro izmijeajte. Morat ete malo eksperimentirati dok ne do bijete eljenu gustou smjese. Oblikujte u pljeskavice. Posluite na listovima zelene salate, na krekerima ili uz salatu. Ova se smjesa u hladnjaku moe drati najmanje tjedan dana. Koliina za 24 pljeskavice.

ivi preni krumpirii

Ogulite i jednu veliku jicama i nareite je na tapie tako da nali kuje prenim krumpiriima. Pomijeajte u zdjeli sa: 1 velikom licom crvenog luka u prahu 2 velike lice maslinovog ulja 1 velika lica mljevene crvene paprike morskom soli (po elji) Preporuamo vam a ive prene krumpirie servirate s uma kom od rajice s bosiljkom. (Vidi u nastavku).

ive pljeskavice, nemasna verzija

Sameljite u mikseru 500 g. suncokretovih sjemenki. U velikoj zdjeli runo dobro pomijeajte samljevene suncokretove sjemenke sa sljedeim sastojcima: 1 kg kae od mrkve (ostatak od cijeenja soka ili naribane pa isti snute) 1 kg kae od celera (ostatak od cijeenja soka ih naribane i isti snute) 1 srednji crveni luk (nariban i istisnut) 2 velike lice zaslaivaa (nektar agave, jako zrele banane ili gro ice izmiksane s malo vode da se dobije gusta masa) Koliina za 5 osoba.

228

229

/ U 1.2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Recepti

Umak od rajice s bosiljkom

Izmiksajte 2 alice svjee nasjeckanih rajica. Dodajte rajicama sljedee sastojke i miksajte dalje: 1 alicu na suncu osuenih rajica
3

1 veliku hcu osuenog bosiljka Sve ulijte u zdjelu i dodajte: 1 veliku licu suhog crvenog luka u listiima 1 veliku hcu suhog bijelog luka 2 velike lice jestivog kvasca 1 veliku hcu misa Sve dobro promijeajte. Priprema pizze: Dobivenim premazom pokrijte tijesto. Ukrasite naribanim ja mom* nasjeckanim cherry rajicama, nasjeckanim gljivama, na sjeckanim maslinama i nasjeckanim perinovim listom. Kohina za 12 trokutia" pizze.

A alice nasjeckanog svjeeg bosiljka

Sok 1 srednjeg limuna 2 velike lice maslinovog ulja 4 datulje (ili neto groica) 1-2 enja bijelog luka Koliina za 9 osoba.

Ziva pizza
Priprema tijesta: Sameljite 2 alice lanenih sjemenki u mikseru Vita-Mix (posuda mora biti suha) ili u mlincu za kavu. Izmiksajte zajedno: 3 stapke celera, nasjeckane 2 srednje rajice 1 alicu vode 1 veliki crveni luk, nasjeckan 1 liicu morske soli (po elji) Runo umijeajte samljevene lanene sjemenke u smjesu za tijesto. Spatulom razmazite tijesto po neprijanjajuoj povrini. Razreite na etvorine eljene veliine. Dehidrirajte samo dok se ne osui, jer ne smije postati hrskavo. Namaz: Izmiksajte sljedee sastojke s posve malo vode: 2 alice suncokretovih sjemenki Vi alice na suncu osuenih rajica Vi alice groica Sok od 1 srednjeg limuna 2 velike lice maslinovog ulja

Nori roladice
Za ovoj recept treba vam: 5 listova sirove alge nori Smjesa za punjenje; Vi alice oraha 2 alice suncokretovih sjemenki, natopljenih preko noi 3 enja bijelog luka 1 alica nasjeckanog celerovog lista 1 liica morske soli (po elji) 2 velike lice maslinovog ulja Vi alice soka od limuna 1 liica curryja u prahu (ih drugog zaina prema izboru) Nareite sljedee sastojke na duge, tanke rezance: V% avokada Vz velike svjee paprike 2 mlada crvena luka Miksajte sve sastojke u mikseru dok ne dobijete itku masu. Nanesite sloj ovog punjenja na list alge nori i na to dodajte fino na rezano povre. Nainite roladice.

230

231

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Recepti

(Napomena: Da vam se listovi alge nori ne bi otvarali moete im rubove malo namazati vodom, limunom, sokom od rajice ili na rane.) Ostavite nori roladice da 10 minuta odstoje i onda ih nareite na nitice debljine 5 cm. Koliina za 15-20 nori roladica

Vi liice morske soli (po elji)

l

A ahce svjeeg ih suhog kopra

Vi alice na kockice nasjeckanog crvenog luka Vi alice na kockice nasjeckane svjee crvene paprike Ukrasite cherry rajicama. Koliina za 6 osoba.

Sir od oraastih plodova ili sjemenki

2 alice bilo kojih oraastih plodova ili sjemenki, natopljenih pre ko noi 1 Vi alica vode Oraaste plodove ili sjemenke natopite preko noi u vodu. Ocije dite i isperite. Stavite u mikser s jednom alicom vode i izmiksajte dobro tako da dobijete finu kremu. Ulijte u vreu za klijanje (da se ocijedi sirutka) i ostavite 8-12 sati na sobnoj temperaturi da fermentira. Premjestite sir u zdjelu, dodajte svoje omiljene zaine i dobro promijeajte. Kao zaine u ovom siru moete koristiti bilo koji od navedenih: bijeli luk, sok od limuna, nasjeckani svjei korijandar, curry u prahu, nasjeckani svjei ili sueni list perina, nasjeckani svjei ili sueni kopar, na suncu suene rajice, nasjeckanu ljutiku, bosiljak, maslinovo ulje ili morsku sol. Dobiva se Vi litre smjese. Dri se najmanje 7 dana u dobro zatvo renoj posudi u hladnjaku.

Sunani namaz
2 ahce suncokretovih sjemenki, natopljenih preko noi Vi ahce oraha 1 alica nasjeckanog celera 2 velike lice maslinovog ulja Vi ahce soka od limuna 1 velika lica suhog bosiljka 2 enja bijelog luka 1 Vi liice morske soli (po elji) Miksajte sastojke u mikseru dok ne dobijete glatku masu. Dajte mati na volju i posluite namaz na krekerima, umotan u listove kupusa ili kao nadjev za svjee paprike. Koliina za 12 osoba.

Valjin sir od badema sa zainima

U zdjeli pomijeajte sljedee sastojke: 2 alice nezaslaene kae od badema (ostatak nakon cijeenja ba demova mlijeka) 2 velike hce maslinovog ulja Vi alice soka od limuna

232

233

/
U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Recepti

Sergejev hummus
U mikseru izmiksajte sljedee sastojke: 2 alice garbanzo graha, s jednodnevnim klicama 1 alicu nasjeckanih rajica 1 alicu nasjeckanog celera 2 velike lice maslinovog ulja 1-2 velike lice (suhoga) ih 1 alica svjeeg kopra ili bosiljka 1-2 velike lice soka od limete ili limuna ljute papriice (po elji) morske soli (po elji) 2-3 enja bijelog luka Prije posluivanja pospite suhim perinovim listom. Koliina za 5-7 osoba.

Namaz: Dobro izmiksajte sljedee sastojke; ako je potrebno, razrijedite liicom vode: Vi alice svjeeg ili smrznutog voa Vi alice oraastih plodova 2 velike lice maslinovog ulja 2-3 velike lice sirovog nektara od agave Sok od 1 limuna 1 liica vanilije Ovom smjesom ravnomjerno premaite podlogu za kola. Ukra site voem, bobicama ili oraastim plodovima. Dajte svome kola u ime. Ohladite u hladnjaku. Koliina za 12 osoba.

Temeljni recept za kolae

Podloga za kola: Dobro pomijeajte sljedee sastojke: 1 alicu samljevenih oraastih plodova ili sjemenki 1 veliku licu ulja 1 veliku licu sirovog nektara od agave Po elji: Vi alice nasjeckanog ili smrvljenog suhog voa ili bobica, ih Vi alice suhog voa natopljenog u vodi 1-2 sata, a potom samlje venog 1 liica vanilije Vi liice oraia Vi liice brana od rogaa kora od 4 mandarinke, dobro samljevena Ako smjesa nije dovoljno gusta dodajte u avanu usitnjenog koko sa. Na ravnoj podlozi oblikujte podlogu za kola.

Sergejev kola San od mladog kokosa

Ovaj kola pobijedio je na Festivalu sirovih jela u Portlandu. Podloga za kola: 1 alica sirovih, nenatopljenih oraha Vi alice vaih najdraih datulja bez kotice Vi alice mlijeka od mladog kokosa 4 velike lice brana od sirovog rogaa 1 mala papaja U mikseru dobro izmiksajte orahe i datulje da dobijete glatku smjesu. Umijeajte roga i vodu od kokosa. Razvucite jedan sloj kore na pladnju. Poslaite ploke papaje na prvi sloj kore. Pokrijte ga drugim slojem od oraha i datulja.

234

235

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Recepti

Preljev: 1 alica mesa mladog kokosa Vode, dovoljno da dobijete gust preljev 1 velika lica sirovog nektara od agave Sve dobro izmiksajte u mikseru Vita-Mix. Prelijte preko kolaa. Ukrasite krikama voa i oraatim plodovima. Koliina za 12 osoba.

Smjesom ravnomjerno premaite posljednji sloj kolaa, ili se za to posluite tuljcem za ukraavanje. Ukrasite voem, bobicama ih oraastim plodovima. Ohladite. Koliina za 12 osoba.

Sergejeve nevjerojatne kuglice

1 alica oraha Vi alice vaih najdraih datulja bez kotica Y* alice vode od mladog kokosa 4 velike lice brana od sirovog rogaa Miksajte orahe i datulje dok ne dobijete glatku masu. Pomijeajte brano od rogaa s vodom od kokosa. Od smjese oblikujte kuglice i uvaljajte u brano od rogaa. Ukrasite voem po vlastitom izboru. Koliina za 8-12 kuglica.

Ne-okoladni kola
Podloga: Dobro izmijeajte sljedee sastojke: 1 alicu samljevenih oraastih plodova 1 alicu groica 1 alicu brana od sirovog rogaa 1 alicu suhih ljiva, 1-2 sata natopljenih u vodi i samljevenih 1 veliku licu ulja 1 hicu arome karamela 1 liicu vanilije Vi liice oraia Kora od 4 mandarinke, dobro samljevena Na ravnoj podlozi razvucite tijesto u sloj debljine 2,5 centimetra. Izmeu slojeva kore namaite smjesu od samljevenih suhih ljiva (nainite slojeva koliko god elite). Preljev: Dobro izmiksajte sljedee sastojke; dodajte, ako je potrebno, li icu vode: 1 alicu mesa zrelog avokada 1 liicu maslinovog ulja 3 liice sirovog nektara od agave Sok od 1 srednjeg limuna 1 liicu vanilije 4-5 velikih lica brana od sirovog rogaa

Alline pogaice od brusnica

2 alice naribanih jabuka 2 alice kae od mrkve (ostatak nakon cijeenja soka) 2 alice groica ili nasjeckanih datulja 1 alica brusnica (svjeih ili suhih) 2 alice badema, samljevenih 1 alica lanenih sjemenki izmiksana s 1 alicom vode 2 velike lice sirovog nektara od agave 3 velike lice maslinovog ulja Izmijeajte runo. Morat ete malo eksperimentirati dok ne do bijete eljenu gustou smjese. Pomou lice za sladoled oblikujte pogaice i sloite ih na neprijanjajuu podlogu. Dehidrirajte na temperaturi od 105-115 otprilike 4 sata na jednoj strani potom ih okrenite i suite jo oko 3 sata na drugoj. Koliina za 24 pogaica.-

236

237

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Recepti

Sergejevi kolaii od tikvica

4 alice oguljenih tikvica, nasjeckanih na komadie srednje veli ine. 1 alica groica Sok od jedne narane Vi liice oraia 1 liica cimeta 3 velike lice sirovog nektara od agave Izmiksajte nasjeckane tikvice u mikseru i pretresite u zdjelu. Po tom izmiksajte groice i sok od narane i dodajte smjesi u zdjeh. Dodajte ostale sastojke u zdjelu i dobro promijeajte. Uzmite licu za sladoled da dobijete pravilne kuglice i poslaite kuglice na neprijanjajui lim. Spljotite svaki kolai na debljinu od oko 4 cm. Namjestite dehidrator na 105 i ostavite ih da se sue 12-15 sati. Koliina za 7 do 11 kolaia.

patulom rairite smjesu po neprijanjajuem limu i izreite na kockice. Posipajte makom u zrnu i stavite u dehidrator na 105. Suite 12-15 sati ih dok ne bude suho. Koliina za 15-20 kolaia.

Jutarnje itarice
Natopite 1 alicu jemene prekrupe preko noi. Izmiksajte s 1 alicom vode. Dodajte l A alice datulja bez kotica (ili upotrijebite groice) i izmiksajte. Dodajte 1 liicu ulja (po elji). Dodajte morske soli (po elji). Ukrasite svjeim voem i bobicama i posluite. Koliina za 3 osobe.

Mlijeko od oraastih plodova ili sjemenki

1 ahca bilo kojih oraastih plodova ili sjemenki natopljena preko noi u vodi

Kolaii od sezama
Ovo je najbolji nain da se iskoristi sva kasa od sezamovih sje menki koja vam je ostala nakon to ste iz njih iscijedili mlijeko. 5 alica kae od sezamovih sjemenki 2 alice groica Sok od jedne narane 2 velike lice sirovog nektara od agave Mak u zrnu za ukras.

2 alice negazirane vode 2-3 datulje

l

A liice morske soli (po elji)

Dobro izmiksajte sve sastojke dok ne dobijete glatku smjesu. Procijedite smjesu kroz posebnu vreicu za mlijeko od oraastih plodova ili kroz vreicu za klijanje. Ulijte u staklenku. Koliina za 4 osobe.

Izmiksajte groice i sok od narane u mikseru dok ne dobijete pire. Dodajte u zdjelu s kaom od sezamovih sjemenki. Dodajte nektar od agave i dobro promijeajte.

238

239

/
' Biljeke

2.

A. Waladkhani, M. Clemens, "Effect of dietary phytochemicals on cancer development" International Journal of Molecular Medicine, Germany 1998. R. Sinha et al., "Development of a food frequency questionnaire module and databases for compounds in cooked and processed meats", Acta Physiol Scand 130(3):467-74 (July 1987). Nutrition Epidemiology Branch, Division of Cancer, Epidemiology and Genetics, National Cancer Institute, Bethesda, MD 20892-7273, USA. sinhar@nih.gov. Summary - Acrylamide in heat-processed foods. Livsmedelsverket, Swedish National Food Administration, Stockholm, April 2002. L. Link, J. Potter, "Diseases associated with raw versus cooked vegetables and cancer risk", Cancer Epidemiology Biomarkers Preview 13(9):1422-35 (September 2004). J. Alexander, "Chemical and biological properties related to toxicity of heated fats", Environ Health 7 ( l ) : 1 2 5 - 3 8 (January 1981). K. Wu, "Meat mutagens and risk of distal colon adenoma in a cohort of U.S. men", Cancer Epidemilogy Biomarkers Preview 15(6):1120-25 (June 2006). K Steinmetz, J. Potter, Vegetables, fruit, and cancer prevention: a review. World Cancer Research Fund, London, England. I. Romieu, C. Trenga, Diet and obstructive lung disease. Pan American Health Organization and National Institute of Public Health, Center for Population Studies, Cuernavaca, Morelos, Mexico.

3.

Biljeke
Prvi dio
4.

Zato sirova hrana?

5.

Poglavlje 1.
1. J. Whittaker, Reversing diabetes. New York: Warner Books, 1990.

6.

Poglavlje 3.
1. Weston A. Price, Nutrition and physical degeneration, 6th edition. La Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition Foundation, Inc., 2003. 7.

2.

ibid.

8.

Poglavlje 4.
1. Vie informacija potraite na adresi: Lars Christensen, Department of Food Science, Research Centre Aarslev, Denmark. Tel.: + 4 5 8999 3367; e-mail: LarsP. Christensen@agrsci.dk.

9.

240 241

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

BiljeUe

10. M. Morris et al., "Associations of vegetable and fruit consumption with age-related cognitive change" Neurology 67:1370-76 (2006). 11. T. Goldberg, MS RD, et al., "Advanced glycoxidation end products in commonly consumed foods", American Dietetic Assoc Journal 105(4):647 (April 2005). 12. Ravachandran Ramasamy et al., Advanced glycation end products and RAGE: a common thread in aging, diabetes, neurodegeneration, and inflamation. Department of Pathology, Columbia University Medical Center, New York, March 7 , 2 0 0 5 . 13. C. Borek, PhD, "AGE breakers", LE Magazine, August 2 0 0 1 . 14. E Tessier, "Structure and mechanism of formation of human lens fluorophore \M-\",JBiol Chem 274(30):20796-20804 (July 2 3 , 1 9 9 9 ) . 15. Glutathione (GSH) http://www.vitimmune.com/l-skin_ antioxidants_letter.htm. 16. T. Goldberg et al. Vidi gore biljeku 11. 17. J. Uribarri, M. Peppa, W. Cai, T. Goldberg, M. Lu, H. Vlassara, "Restriction of glycotoxins markedly reduces AGE toxins in renal failure patients", J Am Soc Nephrol 14:728-31 (2003). 18. G. Cousens, MD, MD (H). EWellness articles with Dr. Cousens. http://www.treeoflife.nu/artides.html.

Poglavlje 5. 1. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http:// en.wikipedia.org/ wiki/Life. 2. Dr. Tom Lonsdale, "Optimum animal nutrition and complementary and alternative therapies in veterinary medicine", British Journal of Small Animal Practice (December 1995). http://www.shirleys-wellness-cafe.com.

3.

http://www. shirleys-wellness-cafe.com.

Poglavlje 6. 1. 2. The dangers of aspirin & NSAIDS. American College of Gastroenerology. Bethesda, MD, 2006. Coordinating Center for Infectious Diseases, Division of Bacterial and Mycotic Diseases. Atlanta, GA, publikacija od 24.10.2005.

Poglavlje 7. 1. Human prehistory, an exhibition. Anistoriton, History, Archaeology and Art History (an electronic journal), 2005. http://users.hol.gr/~dilos/prehis.htm. 2. N. Boauz, Quarry: closing in on the missing link. New York: The Free Press, 1993. 3. "Rainforest", Microsoft' Encarta online encyclopedia 2006, http://encarta.msn.com 1997-2006 Microsoft Corporation. D. Johanson, B. Edgar, From Lucy to language. New York: Simon & Schuster, 1996.
8

19. http://awi.vlaanderen.be/documenten/COST_927_MoU_ TA_3rd.pdf.

4.

242

243

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Biljeke

5.

D. Moerman, Native american ethnobotany. Portland, OR: Timber Press, 1998.

3.

Tallyrand, History of cooking. New Zealand: Tallyrand's Culinary Fare, 2005. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http:// en, wikipedia.org/wiki/Sugar. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http:// en.wikipedia.org/wiki/Canning.

6.

Tallyrand, History of cooking. New Zealand: Tallyrand's Culinary Fare, 2005. http://www.clover.okstate.edu/fourth/aitc/lessons/extras/ facts/wheat.html#history. T. D. Price, Europe's first farmers. Madison, W I : University of Wisconsin, 2000. Kansas Foundation for Agriculture in Classroom, KSU, 2004.

4.

7.

5.

8.

6. 7. 8.

U.S. news and world report, December 2 7 , 1 9 9 9 . http://seer.cancer.gov. Benjamin Harrow, Casimtr Funk: pioneer in vitamins and hormones. New York: Dodd, Mead 8c Company, 1955. K. Carpenter, A short history of nutritional science. Bristol, UK: The British Journal of Nutrition, 2003.

9.

10. Tallyrand, History of cooking. Vidi gore biljeku 6. 11. http://history.enotes.com/guides/history-topics. 12. L. Tolstoi, War and peace. New York: Classic Books, 2003. 13. J. Goethe,. Italian journey:1786-1788. New York: Penguin Classics, 1992. 14. C. Hieatt, Curie on Inglysch: middle English recipes: English culinary manuscripts of the fourteenth century. Oxford, UK: Early English Text Society, 1985. 15 Preveo James L. Matterer, Gode cookery. Clinton, PA: Gode Cookery Recipe Collection, 2005. http://www.godecookery. com.

9.

10. H. Magee, "Application of nutrition to public health: some lessons of the war. 1946", British Med Journal, 1(4447):475482 (March 3 0 , 1 9 4 6 ) .

Poglavlje 10. 1. Wikipedia, the free encyclopedia on the Internet, http:// en.wikipedia. org/wflci/SoilJufe. 2. Vyapaka Dasa, organic farm inspector, It ain't just dirt! Canada, 2005. http://www.hkrl.com/soils.html. 3.

Poglavlje 8. 1. P. Rincorn, Early human fire skills revealed. BBC News, 2006. http://news.bbc.co .Uk /go/pr/fr/-/2/hi/science/nature/ 3670017.stm. http://www.hbci.com/~wenonah/new/howfindv.htm. 4.

P. Tompkins, C. Bird, Secrets of the soil. Anchorage, AK: Earthpulse Press Inc., 2002. D. Blume, "Food and permaculture" Article at: http://www. permaculmre.com/permaculture/About_Permaculture/ food.shtml.

2.

5.

ibid.

244

245

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko
!

Biljeke

6.

L. Kervran, Biological transmutations. London: Crosby Lockwood, 1972.

8.

W. Lyon, Insects as human food (Microlivestock), Ohio State University, Extension fact sheet, Entomology, HYG-2160-96. Columbus, OH, 1996.

Poglavlje 11.
1. W. Price, D.D.S., Nutrition and physical degeneration. La Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition Foundation, Inc., 2003. 2. T. Turpin, entomologist. Bug du jour. "Down the garden path". Cooperative ExtensionService, Purdue University, IN, 2004. 3. J. Allotey, "Utilization of useful insects as food source". Department of Biological Sciences, University of Botswana, Private Bag 0022, Gaborone, Botswana. http://www.ajfand. net/Issue-V-files/IssueV-Short%20Communication%20%20Allotey.htm. 4. M. Gelfand, Diet and tradition in an African culture. Edinburgh, U K : Livingstone, 1971. 5. http://news.nationalgeographic.eom/news/2004/07/0715/_ 040715_tvinsectfood.html. 6. S. Guynup, N. Ruggia, For most people, eating bugs is only natural. National Geographic Channel, luly 15,2004. http://news.nationalgeographic.eom/news/2004/07/0715/_ 040715_tvinsectfood.html. 7. R. Kumar, Insect pests of agriculture in Papua New Guinea. Part 1: principles and practice. Pests of tree crops and stored products. U P N G Printery, Waigani, 2 0 0 1 : 723. http://www.ajfand.net/Issue-V-nles/IssueVShort%20Communication%20-%20Auotey.htm.

9.

ibid.

10. Dr. Joseph Mercola, "Vitamin B-12: are you getting it?" http://www.mercola.com/2002/jan/30/vitamin_B-12_a.htm. 11. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. 2003. USDA nutrient database for standard reference, Release 16. Nutrient Data Laboratory home page, http://www. .nal.usda.gov/fhic/cgi-bin/nut_search.pl. 12. "The food defect action levels: current levels for natural or unavoidable defects for human use that present no health hazard". U.S. Department of Health & Human Services, 1989. 13. S. Guynup, N. Ruggia, For most people, eating bugs is only natural. Vidi gore biljeku 6. 14. ibid. 15. ibid.

Drugi dio ovjekova ovisnost o kuhanoj hrani

Poglavlje 12.
1. Weil Medical College of Cornell University, New York, 2006, izvjetaj o istraivanju na njihovoj internetskoj stranici: "Addiction, substance dependence".

246

247

/ U 12 K O R A K A DO S t R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Biljeke

Poglavlje13. 1. Hirschmann, C. Munter, Overcoming overeating. Robbinsdale, MN: Fawcett, 1998. L. Eliot, What's going on in there? How the brain and mind develop in the first five years of life. New York: Bantam Books, 1999.

6.

"Toasting the toaster: the original comfort food remains a breakfast staple for Americans". Study conducted by Grain Foods Foundation in 2005. Rochester, NY. http://www. grainpower.org. S. Fukudome "Gluten exorphin C: a novel opioid peptide derived from wheat gluten", FEBS Letters 316(1):17-19 (1993).

2.

7.

3. E. Hess, Imprinting. New York: D. Van Nostrand Company, 1973. 4. ibid.

8.

F. Huebner, "Demonstration of high opioid-like activity in isolated peptides from wheat gluten hydrolysates", Peptides 5(6):1139-47(1984). E. Usdin et al., Endorphins in mental health research. New York Oxford University Press, 1970.

5. Wellness International Network Ltd - http://web.winltd.com. 6. R. Hohen, "Weight loss brings hope", Argus Leader, December 8 , 2 0 0 2 . Sioux Falls, North Dakota.

9.

10. F Huebner. Vidi gore biljesku 8. 11. G. FanciuUi et al., "Prolactin and growth hormone response to intracerebroventricular administration of the food opioid peptide gluten exorphin B5 in rats", Life sciences 4(71):20 (2002), http://www.pubmed.gov. 12. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. 2006. USDA national nutrient database for standard reference, release 19. Nutrient Data Laboratory home page, http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl. 13. L. Cordain, Cereal grains: humanity's double-edged sword. Fort Collins, CO: Department of Exercise and Sport Science, Colorado State University, 1999. 14. M Froetschel, Bioactive peptides in Digesta that regulate gastrointestinal function and intake. Athens, GA: Department of Animal and Diary Science, University of Georgia, Athens, 2006.

7.

http://www.rawreform.com.

Poglavlje 14. 1. L. Eliot, What's going on in there? How the brain and mind develop in the first five years of life. New York: Bantam Books, 1999. H. C. Gore, "Formation of maltose in sweet potatoes on cooking", Industrial and Engineering Chemistry, Vol. 15, No. 9 (1923), Washington, DC. J. Higdon, Glycemic index and glycemic load, Oregon State University, 2005. United States Department of Agriculture, http://www.usda. gov/fact-book/chapter2.htm. A. Kaplan, Medical issues and the eating disorders. New York: Brunner/Mazel, 1993.

2.

3.

4.

5.

248 249

/ U 12 K O R A K A PO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Biljeke

15. T. Matsumoto, "Determination of mutagens, amino-alphacarbolines in grilled foods and cigarette smoke condensate", Cancer Letters 12((1-2):105-10 (March 1981). 16. M. Kampa et al., "Identification of a novel opioid peptide (Tyr-Val-Pro-Phe-Pro) derived from human a S ] casein (a
S l -casomorphin), and a s l -casomorphin amide",

6.

K. Kochanek et al., "Deaths: final data for 2002", National Vital Statistics Reports 12; 53(5):1-115 (October 2004).

7.

T. Walsh et al., "Placebo response in studies of major depression: variable, substantial, and growing", JAMA 287:1840-47 (April 2002).

Biochemical

Journal 319:903-08 (1996). Printed in Great Britain. 17. R. Kennedy, M D , Addiction to salt library.net. http://www.medical-

8.

I. Kirsch, PhD, D. Antonuccio, PhD, "Antidepressants versus placebos: meaningful advantages are lacking", Psychiatric Times 19:9 (2004).

9.

B. Murray, "Getting to the essential 'we' in wellness" Monitor on Psychology 33(10) (November 2002).

Poglavlje 15.
1. 2. http://wordnet.princeton.edu. http://www.bbc.co.uk/food/tv_and_radio/favouritefood. index.shtml

10. H. Koenig et al., "Modeling the cross-sectional relationships between religion, physical health, social support, and depressive symptoms" American Journal of Geriatric Psychiatry 5:131 A3 (1997). 11. Twelve steps and twelve traditions. New York: Alcoholics Anonymous World Services, 1990.

Poglavlje 16.
1. National Institute of Mental Health (NIMH), 2006, nimhinfo@nih.gov. 2. Australian Institute of Health and Welfare, National health priority areas. Mental Health: a report focusing on depression, 1998. 3. Harvard University - istraivanje objavljeno u Harvard Mental Health Newsletter, February 2002. 4. World Health Organization ( W H O ) - izvjetaj citiran na BBC-Online, 9. sijenja 2001. 5. Agency for Healthcare Research and Quality, National Healthcare Quality Report, 2003.

12. http://www.recoveringnurses.org. 13. Merriam-Webster's Dictionary, http://www.m-w.com.

14. C. Ringwald, The soul of recovery: uncoverring the spiritual dimension in the treatment of addictions. Oxford: Oxford University Press, 2002. 15. A.Kohn, The brighter side of human nature: altruism and

empathy in everyday life. New York: Basic Books, 1992.

250

251

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Biljeke

Trei dio Kako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani (u 12 koraka)

7. 8.

National Restaurant Association. Vidi gore biljeku 4. http://www.wendys-invest.com/ne/wen092104.php.

Korak 4. Korak 1.
1. Weil Medical College of Cornell University, New York, 2006, izvjetaj o istraivanju na njihovoj internetskoj stranici: "Addiction, substance dependence" 1. M. Rosenberg, Nonviolent communication: a language of life. Encinitas, CA: Puddledancer Press, 2003.

Korak 5.
1. 2. Merriam-Webster online dictionary, http://www.m-w.com. Y. Zhang, A. Fishbach, "The dilution model: how additional goals undermine the perceived instrumentahty of a shared path" Journal of Personality and Social Psychology, University of Chicago, 2006. 3. A. Fishbach, J. Shah, "Self control in action: implicit dispositions toward goals and awaz from temptations" Journal of Personality and Social Psychology, University of Chicago, 2006.

Korak 2.
1. What's new in health: February 2006 archives. http://www. foxnews.com/story/0,2933,185717,00.htral.

Korak 3.
1. CBS news, "Report: Restaurants should go on diet" Washington, June 2 , 2 0 0 6 . http://www.cbsnews.com. 2. U S D A, "Fruit and tree nuts situation and outlook yearbook" 2000, i "Vegetables and specialties situation and oudook yearbook", 2000. http://www.ers.usda.gov. 3. E. Sloan, "News release, Institute of Food Technologists" Food Technology, January 6, 2006. 4. National Restaurant Association. "Restaurant industry fact sheet 2006". http://www.restaurant.org. 5. S. Nelson, A B C news homepage, "Good morning America", August 8 , 2 0 0 5 . http://abcnews.go.com. 6. K. Kane, Market leadership. Franchise International, October 2006. http://www.franchise-international.net.

Korak6.
1. Homer, The Odissey. New York: Farrar, Straus and Giroux, 1998.

Korak 7.
1. A. Emmons, M. McCullough, The psychology of gratitude. New York: Oxford University Press, 2004.

252

253

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Biljeke

2.

E. Polak, M. McCullough, "Is gratitude an alternative to materialism?", Journal of Happiness Studies, 2006, DOI 10.1007/sl0902-005-3649-5. T. Kasser, The high price of materialism. Cambridge, MA: The M I T Press, 2002. M. McGullough, S. Kilpatrick, R. Emmons, D. Larson, "Is gratitude a moral affect?" Psychological Bulletin 127 (2001). J. Hughes, C. Stoney, "Depressed mood is related to high-frequency heart rate variability during stressors" Psychosomatic Medicine 62:796-803 (2000). M. McCullough, S. Sandage, E. Worthington, To forgive is human: how to put your past in the past. Downers Grove, IL: Inter Varsity Press, 1997. M. McCullough, P. Orsulak, A. Brandon, L. Akers, "Rumination, fear and Cortisol: an in vivo study of interpersonal transgressions" Health Psychology, 2006.

5.

E. Kellogg, "Air ions: their possible biological significance and effects", / Bioelectricity 3 (1984).

6.

M. White, The way you breathe can make you sick or make you well. E-knjiga. Dostupna na adresi: http://www. breathing.com.

3.

4.

7.

F. Batmanghelidj, Your body's many cries for water. Falls Church, VA: Global Health Solutions, 1997.

5.

8.

R. Sapolsky, Why zebrasdon't get ulcers. New York: Owl Books, 2004.

9.

How to reduce stress: suggestions to college students. State University of New York at Buffalo. http://ub-counsejTing. buffalo.edu/ stress-management, shtml.

6.

10.

hi^://www.victorianturkishbath.org/2HISTORY/3CLOSER. htm.

7.

Korak9.
1. R. Lyons, "Scientists find even mild exercise prolongs life", The New York Times, July 2 7 , 1 9 8 4 . J. McDougall, "Sunny days, keeping those clouds away". http://www.drmcdougall.com. A. Vasquez, G. Manso, J. Cannell, "The clinical importance of vitamin D: a paradigm shift with implications for all healthcare providers" Alternative Therapies in Health and Medicine 10 (5):28-36; quiz 3 7 , 9 4 (Sep-Oct 2004). R. Stein, "Vitamin D deficiency called major health risk", Washington Post, May 2 1 , 2004.

11. A.B. Grenader, "Impact of cold tempering and winter swimming on human organism", Second Scientific and methodological Conference on Cold Tempering and Winter Swimming, Minsk, 1967. (na ruskom jeziku) 12. Kondakova-Varlamova, Methods of tempering procedures,

1980., (na ruskom jeziku) 13. G. Malakhov, Tempering and healing with water. Moskva: Stalker Publishing, 2006 (na ruskom jeziku). 14. E. Maistrakh, Physiological pathology of cooling of human

2.

3.

organism. Moskva: Medicine Publishing, 1975 (na ruskom jeziku) 15. A. Kolgushkin, Tempering. Moskva: Ripol Classic Publishing, 1997 (na ruskom jeziku). 16. A. Chizevsky, The terrestrial echo of solar storms. Moscow: Mysl Pubhshing, 1976. Prevedeno na engleski).

4.

254

255

/ U U K O R A K A DO 5 I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko

17. A. Baranov, V. Kidalov, Healing with cold. Kemerovo, Russia: Astrel Publishing, 2000 (na ruskom jeziku). 18. M. Aleksandrov, Human safety on the sea. St. Petersburg, Russia: Sudostroenie Publishing, 1983 (na ruskom jeziku). 19. V. Grebyonkin, "Report of the President of The Federation of Tempering and Water Swimrriing". http://umcsa.narod. ru/rus/index.htm 20. Vancouver Polar Bear Swim Club, http://www.city. vancouver.bc.ca/parks/events/polarbear. 2 1 . R. Zhbankov, The tasks and perspectives of cold tempering and winter swiming. Second Scientific and Methodological Conference on Cold Tempering and Winter Swimming, Minski, 1967 (na ruskom jeziku). Batmanghelidj, F. Your body's many cries for water. Falls Church, VA: Global Health Solutions, 1997. Boauz, N. Quarry: closing in on the missing link. New York: The Free Press, 1993. Boutenko, V. Green for life. Ashland, OR: Raw Family 22. ibid. Publishing, 2005. Boutenko, V., Boutenko I., Boutenko, S., Boutenko, V. Raw family: a true story of awakening. Ashland, OR: Raw Family Publishing, 2005. Eliot, L. What's going on in there? How the brain and mind develop in the first five years of life. New York: Bantam Books, 1999. Emmons, A., McCullough, M. The psychology of gratitude. New York: Oxford University Press, 2004. Fuller, R. Critical path. New York: St. Martins Press, 1981. Goethe,. J. Italian journey:1786-1788. New York: Penguin Classics, 1992. Hess, E. Imprinting. New York: D. Van Nostrand Company, 1973.

Bibliografija

Korakll.
1. D. Trebichavska, Depression. Phoenix, 2005. http://www. healthtransformations.net/depression.htm

256

257

/ U 12 K O R A K A DO S f R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Bibliografija

Hirschmann, J.R., Munter, C. Overcoming overeating. Robbinsdale, MN: Fawcett, 1998. Homer, The Odissey. New York: Farrar, Straus and Giroux, 1998. Johanson, D., Edgar, B. From Lucy to language. New York: Simon & Schuster, 1996. Kaplan, A. Medical issues and the eating disorders. New York: Brunner/Mazel, 1993. Kervran, L, Biological transmutations. London: Crosby Lockwood, 1972. Kohn, A. The brighter side of human nature: altruism and empathy in everyday life. New York: Basic Books, 1992. McCullough, M. Forgivness: theory, research, and practice. New YorkGuilford Press. 2000. McCullough, M., Sandage, S., Worthington, E. To forgive is human: how to put your past in the past. Downers Grove, IL: InterVarsity Press, 1997. Moerman, D. Native american ethnobotany. Portland, OR: Timber Press, 1998. Murray, B. Creating optimism. New York: McGraw-Hill, 2004. Post, S., et al. Altruism & love. Philadelphia: Templeton Foundation Press, 2003. Price, W. Nutrition and physical degeneration, 6th edition. La Mesa, CA: The Price-Pottenger Nutrition Foundation, Inc., 2003. Ringwald, C. The soul of recovery: uncoverring the spiritual dimension in the treatment of addictions. Oxford: Oxford University Press, 2002.

Rosenberg, M. Nonviolent communication: a language of life. Encinitas, CA: Puddledancer Press, 2003. Sapolsky, R. Why zebras don't get ulcers. New York: Owl Books, 2004. Stokes, A. Raw reform: revealing the physical changes, http:// www.rawreform.com, 2006. Tolstoi, L. War and peace. New York: Classic Books, 2003. Tompkins, P., Bird, C. Secrets of the soil. Anchorage, AK: Earthpulse Press Inc., 2002. Twelve steps and twelve traditions. New York: Alcohohcs Anonymous World Services, 1990. Whittaker, J. Reversing diabetes. New York: Warner Books, 1990.

258

?S9

Kazalo

Celer, 224, 226, 2 2 7 , 2 2 8 , 2 3 0 , 2 3 1 , 2 3 3 , 2 3 4

Celuloza, 30 Chili,225-26 Chizhevsky, Alexander, 201

Kazalo
A
A G E (Krajnji proizvodi uznapredovale glikoksidacije), 44-49 Akrilamid,41-42,44,49 Alergije, 18,198 Alline pogaice od brusnica, 237 Antocijanin, 41 Appert, Nicholas, 73 Artritis, 17, 5 3 , 1 9 3 , 1 9 4 , 1 9 8 , 203 Astma, 1 8 , 4 3 , 6 1 , 1 9 8 Avokado, 223, 2 2 6 , 2 3 1 , 2 3 6

Chowder, temeljni recept, 225 Cikla, 224 Ciljevi, odreivanje, 169-73 Cousens, Gabriel, 49

asopisi, specijalizirani, 177 elienje tijela hladnom vodom, 192-202 impanze, 2 9 , 6 4

D
Datulje, 225-26,230,235-36, 237, 239 DeFoliart, Gene, 90 Degenerativni procesi, 49, 53-54, 7 4 , 1 3 9 Dehidracija, 198 Dehidratori, 149 Depresija, 121-122,193 Dijabetes, 43-45 Disanje, 197 Djeca, 105,118-19 Dodaci, prehrani, 140 Dogaanja, 176-178 Duhovnost, 121-25 Durance, Peter, 73

B
Bademi, 2 3 2 , 2 3 7 Bakterije, 81-86 Banana-jagoda-zelena salata, zeleni kaasti sok, 222 Bird Christopher, 83 Bistrina uma, 204-208 Blume, David, 84 Borovnice, 41 Bor, pravi ruski, 2 2 4 Brano, bijelo, 73, 107 Breskva-pinat, zeleni kaasti sok, 222 Brokule, 225 Brusnice, pogaice od, 237 Brza hrana, 145 Butmanghelidj, Fereydoon, 198

E
Endotermike kemijske reakcije, 48 Energetsko polje, 52-53, 195-96

260

/
U U K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Kazalo

Energija, 187-91 Evans, Oliver, 73 Excalibur, dehidrator, 149

I
Igorovi krekeri, 227 Imunosni sustav, 85-86 Industrijski obraena hrana, 7 3 - 7 4 , 1 3 9 Internetske stranice, 177-78 Inzulin, 18,107 Ioni, negativno nabijeni, 195,201 Iskuenja, 168-74,175-76

F
Falkarinol, 9, 40 Festivali, 176-178 Fitokemikalije, 41 Fogliano, Vincenzo, 49

G
Garbanzo grah, 2 3 4 Gazpacho, 226 Glad, unutarnja, 121-26 Gljive, 225-26 Grah, 234 Graak, 225 Groznica, 59 Groe, 40 Groice, 225, 2 2 8 , 2 3 0 , 2 3 6 , 2 3 8 , 2 3 9

J
Jabuke, 2 2 2 , 2 3 7 Jagoda-banana-zelena salata, zeleni kaasti sok, 222 Jeam, 239 Jensen, Bernard, 61 Jetrene pjege, 4 5 , 4 8 Jicama, 229 Juhe, 3 2 , 1 5 4 , 2 2 3 , 2 2 4 , 2 2 5 , 2 2 6 Jutarnje itarice, 239

K
Kardiovaskularne bolesti, 9,41-44 Karoten, 4 0 , 4 1 Kaasti sokovi, vidi Zeleni kaasti sokovi Kelj-jabuka-Iimun, zeleni kaasti sok, 222 Kisik, 196 Klice, Klorom, 37 Kohn,Alrie, 123 Kokos, San od mladog kokosa, Sergejev kola, 235-36 Kolai, 155, 234^36 Kollath, Gyorgy, 54 Kombiniranje namirnica, 147 Konzervirana hrana, 73-74

H
Hay, William Howard, 147 HCA (heterociklini amini), 41 Helioterapa, 193 Hipertireoza, 17, 24 Hipoglikemija, 108 Hodanje, 1 1 8 , 1 9 9 Howard, Edward Charles, 73 Hrana za kune ljubimce, 53 Hummus, Sergejev, 234

262

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Kazalo

Konzervirana hrana, 73-74 Krastvaci, 223 Kreativni zdravstveni institut (CHI), 3 2 , 1 3 2 Krekeri, Igorovi, 227 Krepka juha, 32-33 Kruh, 6 6 - 6 7 , 1 0 7 , 1 1 0 - 1 1 2 Kruka-striak-metvica, zeleni kaasti sok, 223 Kughce, Sergejeve nevjerojatne, 237 Kuhana hrana, monotonija, 145-46 Kuhana hrana, opasnost po zdravlje, 4 1 , 4 4 - 4 9 , 7 4 - 7 5 Kuhana hrana, povijest, 71-75 Kuhana hrana, prehrana ivotinja, 54 Kuhana hrana, prema sirovoj, 147-48 Kuhana hrana, traenje utjehe u, 116-120 Kuhana hrana, vidi i Ovisnost o kuhanoj hrani, Kuhana hrana, zanemarive koliine, 101 Kuhana hrana, ivjeti u miru s potroaima, 158 Kukci, 87-91 Kukuruz, 4 1 , 225 Kupus, 223-24, 227 Kvisinar, 149

McCullough, Michael E., 181 Mercola, Joseph, 88 Meso, 65, 6 7 , 1 1 2 Mikser, 148 Mikseri, 3 1 , 1 4 8 Mitohondriji, 53 Mlijeni proizvodi, 113-114 Mlijeko, 155 Moerman, Daniel, 66 Mrkva, 40, 4 1 , 1 5 4 , 2 2 4 , 2 2 5 , 2 2 7 , 2 2 8 - 2 9 , 2 3 7 Multipla skleroza, 1 9 4 , 1 9 8

N
Namaz, sunani, 233 Narana, 224, 238 Natrij, 114 Ne mogu vjerovati da je to obian kupus, 227 Ne, nauiti rei, 165-67 Ne-okoladni kola, 236 Nesigurnost, 181 Nori roladice, 231 Normalni jelci, 101 Novac, 76-77,189 Nutricionizam, znanost, 75

L
Lanene sjemenke, 227, 230, 237 Likopen, 41 Lonsdale, Tom, 54 Lutein, 41 Lyon, William, 88 Ljubav, hrana kao znak, 165-67

O
Okupljanja poklonika sirove hrane, 176,217 Okusi, balansiranje pet glavnih, 151-52 Opioidni peptidi, 110-11,113 Opratanje, 184 Oprema, 148-49 Opskrba namirnicama, 77-80 Oraasti plodovi, vidi i oraasti plodovi pojedinano, 154-55,

M
Mango-jestivo samoniklo bilje, zeleni kaasti sok, 222 Masti, 79-80

264

tur

Kazalo

232, 234-35,236-37, 239 Orai, 234 Organsko vrtlarstvo/uzgoj bilja, 77, 82-84 Ovisnici o hrani, 73-74 Ovisnost o kuhanoj hrani, nezdrava potreba, 95-99 Ovisnost o kuhanoj hrani, osvjeivanje problema, 129-138 Ovisnost o kuhanoj hrani, psiholoka, 116-120 Ovisnost, 106-115

Prehrambene navike, reakcija na stres, 116-119 Prehrambene navike, skrivanje, 133-36 Prehrambene navike, tetne, 105 Prehrambene navike, usvajanje, 104 Prejedanje, 102-108,130-31 Pretilost, 4 3 , 1 0 5 , 1 3 9 Programi U 12 koraka, 9 8 , 1 2 2 , 137 Proljev, 60 Preni krumpirii, 'ivi', 229

P
PAH (policikliki aromatski ugljikohidrati), 41 Papaja, 235 Paprika, svjea, 2 2 3 , 2 2 6 , 2 2 7 , 2 3 1 , 2 3 3 - 3 4 Pesticidi, 8 9 , 9 0 , 9 1 Pizza, iva, 230-31 Pljeskavica Podrka, davanje, 215-219 Podrka, osiguravanje, 158,175-79 Poduavanje, 177, 218-19 Pogaice, Alline od brusnica, 237 Polarni medvjed, klubovi, 2 0 1 , 2 0 2 , 2 0 3 Poricanje, 9 7 , 1 3 8 Poslanje, ivotno, 210-13 Potreba za hranom, neodoljiva, 34-35, 56, 9 5 - 9 7 , 1 0 2 - 1 0 3 , 1 1 9 , 133,136-141 Povre, vidi i povre pojedinano, 4 0 , 4 1 , 1 0 7 , 1 4 4 , 1 5 4 Praljudi, 62-70 Pravi ruski bor, 224 Praznina, osjeaj, 121,123 Predavanja, 178 Predrasude, oslobaanje od, 206-207 Prehrambene navike ivotinja, 53-54 Prehrambene navike, mijenjanje, 129-33

R
Radionice, U 12 koraka do sirove hrane, 98 Rajica, 230 Rak, 132-33 Ratarstvo, 67-68, 83 Ratarstvo/uzgoj bilja, 6 7 , 7 9 , 8 3 Reklamne poruke, 182 Restorani, 145,173 . Resveratrol, 40 Roga, 234, 235,236-37

S
Salate, 6 9 , 1 4 7 , 1 5 5 Samoodranje, Zakon * 55-56 Samopouzdanje, nedostatak, 182 Sapolskv, Robert> 199 Savjet, neeljeni, 156-57,161-62,163-64 Sergejev hummus, 234 Sergejev kola 'San od mladog kokosa', 235 Sergejeve nevjerojatne kuglice, 237 Sergejevi kolaii od tikvice*, 238 Sezam, kolaii, 238 Sir, 2 3 2 , 2 3 3

7fifi

267

/ U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Victoria Boutenko Kazalo

Sirova obitelj, zelena juha, 223 Sirova obitelj, zeleni kaasti sokovi, 222 Sirova prehrana, 100%, 100-105 Sirova prehrana, blagodati, 17,185-91 Sirova prehrana, glavni cilj, 169-74 Sirova prehrana, iskuenja, 168-74 Sirova prehrana, mogue zamke, 27-28 Sirova prehrana, opskrba namirnicama, 77-80 Sirova prehrana, posebni uvjeti, 100-10 Sirova prehrana, predaka, 62-73 Sirova prehrana, prelazak na, 22-24,95-96 Sirova prehrana, prvi susret sa, 215-16 Sirova prehrana, reakcije drugih, 156-67 Sirova prehrana, svladavanje osnovnih vjetina, 143-44,148, 149-55 Sirova prehrana, troak, 76-77,189-90 Sirova prehrana, u odnosu na kuhanu, 143-44 Sirova prehrana, utjeha, 120 Sirova prehrana, znanstvena podloga, 39-49 Sjemenke, vidi i sjemenke pojedinano, 1 5 5 , 2 2 8 , 2 3 2 , 234-35, 239 Slatkii, 155 Snovi, ostvarivanje, 190 Sokovnici, 148 Sokovnik Champion, 149 Sol, 114 Spavanje, 5 7 , 1 9 4 - 9 6 Starenje, 4 4 , 1 8 7 Stres, 108-109 Striak-kruka-metvica, zeleni kaasti sok, 223 Suncokretove sjemenke, 228 Suneva svjetlost, 192-94 Suosjeanje, 123-24

eer, 73,106-107 ljive, suhe, 236 pinat, 223

T
Temeljni recept za Chowder, 225 Temeljni recept za kolae, 234-35 Temeljni recepti, 154-55 Tijelo, mudrost, 55-61 Tikvice, Sergejevi kolaii od *, 238 Tlak, visoki, 4 4 , 1 9 4 , 1 9 8 , 2 0 3 Tlo, plodno, 82-84 Tompkins, Peter, 83 Tranje, 25

U
Ulja, 79 Umak, rajica s bosiljkom, 230 Usvajanje navika, 104-105 Uteda vremena, 185-86 Utjena hrana, 116-20 Uzgoj bilja, 83

V
Valjin sir od badema sa zainima, 232 Valjina nevjerojatno divna juha od pinata, 223 Vatra, 71-72 Vitamini, 40, 89-90,193 Vita-Mix, mikseri, 148 Vjebe, 2 5 - 2 6 , 1 1 8 , 1 9 9 Vlakna, 31 Voe, vidi i pojedinano voe, 4 0 , 4 1 , 7 7 - 7 8 , 1 5 5

268

269

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E /

Victoria Boutenko

Kazalo

Voda, 197-98 Vree a klijanje, 149 Vreice za mlijeko, 149

ive povrtne pljeskavice, 228 ivi preni krumpirii, 229 ivot, definicija, 51 ivot, gdje se nalazi, 52 ivot, pristup, 180-184 ivot, u odnosu nasmrt, 50-51 ivot, vanost u namirnicama, 50-52 vakanje, 31

W
Walker, John, 72 Weber, Jonathan, 173 White, Michael, 197 Wigmore, Ann, 32, 3 7 , 1 3 3

Z
Zabave, 131-32 Zahvalnost, 180-84 Zeleni kaasti sokovi, blagodati, 3 5 - 3 9 , 1 4 0 Zeleni kaasti sokovi, Jabuka-kelj-limun, 222 Zeleni kaasti sokovi, Jagoda-banana-zelena salata, 222 Zeleni kaasti sokovi, Mango-jestivo samoniklo bilje, 222 Zeleni kaasti sokovi, nezdrava potreba za hranom i, 140-41 Zeleni kaasti sokovi, odnos voa i zelenja, 36 Zelenje, izmiksano, 3 1 - 3 3 , 1 4 0 Zelenje, neodoljiva potreba za, 34-35 Zelenje, potrebna koliina, 2 9 , 3 0 Zelenje, samoniklo, 77-78 Zelenje, stanina graa, 30-31 Zelenje, vanost, 2 9 - 3 0 , 1 4 0 Zelenje, vidi i Zeleni kaasti sokovi Zelenje, Zelena juha sirove obitelji, 223

itarice, 6 7 , 1 0 7 - 1 1 4 itarice, jutarnje, 239 iva pizza, 230-31 ive pljeskavice, nemasna verzija, 228-29

270

271

0 autorici
Victoria Boutenko odrava predavanja o sirovoj hrani na Sveui litu South Oregon, a kao rezultat njenih uenja diljem svijeta su nastale brojne zajednice ljudi koji jedu sirovu hranu. Victoria i njezina obitelj ive na 100% sirovoj prehrani od 1994., i svo etve ro izlijeilo se od neizljeivih bolesti. Prelazak Victorijine obitelji na sirovu prehranu opisan je u knjizi Raw Family (Sirova obitelj), ali njezine najuspjenije knjige su Zeleno za zdravlje i 17 12 koraka do sirove hrane. Njeno dvoje djece napisalo je knjigu s izvrsnim receptima od sirovih namirnica pod naslovom Eating without Heating (Jesti bez zagrijavanja).

272