Sukladnost I Slicnost Trokuta

Nastavna cjelina: 6.
Sukladnost i slinost Nastavne jedinice: -SUKLADNOST DUIN I KUTOVA -SUKLADNOST TROKUTA -SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA - ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA - PROPORCIONALNOST DUINA. TALESOV TEOREM -SLINOST TROKUTA
Razred:I
sukladnost_i_slicnost doc.
TEORIJA IZ
SUKLADNOST DUINA I KUTOVA
SUKLADNOST TROKUTA
SIMETRALA DUINE, TROKUTA
KUTA I
SREDNJICA
ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA PROPORCIONALNOST DUINA
SLINOST TROKUTA
Nastavna cjelina: 6. Sukladnost i slinost Nastavne jedinice: -SUKLADNOST DUIN I KUTOVA -SUKLADNOST TROKUTA -SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA - ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA - PROPORCIONALNOST DUINA. TALESOV TEOREM -SLINOST TROKUTA
Razred:I
6.1. SUKLADNOST DUINA I KUTOVA

6.1.1 Sukladnost duina 6.1.2 Sukladnost kutova
6.2. SUKLADNOST TROKUTA

6.2.1 Openito o sukladnosti trokuta 6.2.2 Prva konstrukcija S-S-S 6.2.3 Druga konstrukcija S-K-S 6.2.4 Trea konstrukcija K-S-K 6.2.5 etvrta konstrukcija S-S-K
6.3. SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA

6.3.1 Simetrala duine 6.3.1.1 Konstrukcija simetrale duine 6.3.1.2 Okomica na zadani pravac iz zadane toke 6.3.2 Simetrala kuta 6.3.2.1 Konstrukcija simetrale kuta 6.3.3 Svojstva srednjice trokuta
6.4. ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA

6.4.1 Sredite opisane krunice 6.4.2 Sredite upisane krunice 6.4.3 Ortocentar 6.4.4 Teite trokuta 6.4.5 Heronova formula za povrinu trokuta
Razred:I
6.5. PROPORCIONALNOST DUINA. TALESOV TEOREM

6.5.1 Omjeri i razmjeri 6.5.2 Dijeljenje duine u zadanom omjeru 6.5.3 Talesov teorem
6.6. SLINOST TROKUTA

6.6.1 Openito o slinosti trokuta 6.6.2 Kriterij za slinost trokuta 6.6.3 Opsezi i povrine slinih trokuta 6.6.4 Euklidov pouak
Razred:I
6.1. SUKLADNOST DUINA I KUTOVA 6.1.1 Sukladnost duina Dvije duine duljine i su sukladne ako su jednake
a jednakostranian trokut - sukladne sve stranice
a b a sukladne - suprotne stranice paralelograma b
Razred:I
c b b
a jednakokraan trapez - sukladni kraci
6.1.2 Sukladnost kutova Dva su kuta sukladna ako imaju istu mjeru.
Mjera kuta izraava se: stupnjevima radijanima (mjera kuta u radijanima je duljina pripadajueg luka jedinine krunice sa sreditem u vrhu kuta). uni kut se dijeli na 36 jednakih dijelova a svaki od tih dijelova iznosi 1 jedan stupanj . Stupanj se dijeli na minute 1 6 i sekunde 1 6 . uni kut ima mjeru 36 , isprueni kut 18 pravi kut . Puni kut ima mjeru u radijanima 2, isprueni kut , a pravi kut .
Razred:I
jednakostranian trokut - sukladna dva kuta uz osnovicu
a b a sukladni - suprotni kutovi u paralelogramu b
Razred:I
c b a jednakokraan trapez - sukladni kutovi uz osnovicu b
6.1.2.1 Kutovi s paralelnim kracima

Kada su kraci kutova sukladni ili suplementarni (zbroj mjera kutova jednak je 1 ) paralelni kutovi su:
sukladni kutovi
Razred:I
suplementarni kutovi
6.1.2.2 Pouak o vrnim kutovima

Dva pravca se sijeku i odreuju dva para meusobno sukladnih kutova.
C
a1
B V A
sukladni kutovi
AVB i CVD BVC i DVA
Razred:I
6.1.2.3 Pouak o kutovima uz presjenicu (transverzalu) p i q su paralelni pravci, a pravac t presjenica ili transverzala) ih sijee. Pravac t (transverzala) s paralelnim pravcima p i q odreuje sukladne kutove.
E B D q
EAC EBD A C p
t presjenica ili transverzala Moemo li sukladne kutove oznaiti CAB i DBE ?
6.1.2.3 Kutovi s okomitim kracima Kutovi s okomitim kracima su: sukladni ili sumplementarni1
1 z roj mjera kutova jednak je 18
Razred:I
sukladni kutovi
suplementarni kutovi
6.2. SUKLADNOST TROKUTA 6.2.1 Izometrija ravnine

Izometrija ravnine je preslikavanje koje uva udaljenost toaka. Mora biti ispunjen uvjet da su i ilo koje dvije toke u ravnini a i su slike tih toaka, tada je
Razred:I
Sukladnost likova Kada izometrija preslikava lik na lik tada je lik L sukladan .
Svaka dva kruga jednakog polumjera su sukladna. Svaka dva kvadrata su sukladna Sukladnost sloenih likova nije uvijek lako utvrditi.
6.2.1.1 Openito o sukladnosti trokuta

Trokuti su sukladni ako su im odgovarajue stranice sukladne i odgovarajui kutovi. Oznaka za sukladnost . ouci ili teoremi o sukladnosti trokuta su minimalno dovoljni za sukladnost trokuta.
6.2.2 Prva konstrukcija S-S-S

S-S-S teorem o sukladnosti: Dva trokuta su sukladna ako su im sukladne sve tri stranice.
Kako konstruirati trokut kojemu su zadane duljine stranica a, b i c ?

Da i konstrukcija ila mogua duljina najdulje stranice mora iti manja od zbroja duljina preostalih dviju (nejednakost trokuta).
Razred:I
1. Prenesimo estarom duljinu odabrane stranice na pravac (proizvoljno nacrtan). 2. Iz ru nih toaka konstruirane stranice zasijecimo kruni luk duljine a i kruni luk duljine . 3. Sjecite krunih lukova je vrh C.
6.2.3 Druga konstrukcija S-K-S

S-K-S teorem o sukladnosti: Dva trokuta su sukladna ako su im sukladne dvije stranice i kut meu njima.
Kako konstruirati trokut kojemu su zadane duljine dviju stranica b, c i kut meu njima?
1. Prenesimo estarom duljinu oda rane stranice (proizvoljno nacrtan). 2. Uz vrh A konstruirajmo kut . 3. Na drugom kraku konstruiranog kuta nanosimo stranicu i tako je odreen vrh C. duljine b s na pravac
Razred:I
6.2.4 Trea konstrukcija K-S-K

K-S-K teorem o sukladnosti: Dva trokuta su sukladna ako su im sukladne jedna stranica i dva kuta uz tu stranicu.
Kako konstruirati trokut kojemu su zadana duljina stranice c i kutovi i uz tu stranicu?

1. Prenesimo estarom duljinu stranice 2. Uz vrh A konstruirajmo kut . 3. Uz vrh B konstruirajmo kut . 4. U toki gdje se sijeku krakovi kutova i je vrh C.
Razred:I
6.2.5 etvrta konstrukcija S-S-K

S-S-K teorem o sukladnosti: Dva trokuta su sukladna ako su im sukladne dvije stranice i kut nasuprot veoj stranici.
Kako konstruirati trokut kojemu su zadane duljine stranica a i c te kut ?

1. renesimo estarom duljinu krae stranice 2. Uz vrh C konstruirajmo kut . 3. Iz vrha B nanosimo dulju stranicu. 4. U sjecitu kraka kuta i dulje stranice (nanijeli u vrh B) je vrh A.
Razred:I
Razred:I
6.3. SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA 6.3.1 Simetrala duine

Simetrala duine je pravac okomit na duinu i prolazi polovitem. Napomena: U softveru Sketchpad ne moe se simetrala nacrtati kao toka-crta.
simetrala duine
polovite
AP = BP
moemo pisati
AP = PB
Razred:I
Pouak ili teorem o simetrali duine Svaka toka simetrale duine jednako je udaljena od krajnjih toaka duine. Na simetrali duine uzeli smo ilo koju toku oznaili je s C i spojili toku C s krajevima duine .
Razred:I
Grafiki dokaz da je toka C jednako udaljena od krajnjih toaka duine .
simetrala duine proizvoljno odabrana toka na simetrali-bilo C koja toka ravnine
AC = BC
A P B
AP = BP APC = BPC = 90
Ta dva kuta su sukuti. Svaki od njih iznosi 90.
Obrat pouka o simetrali duine Neka toka ravnine jednako je udaljena od krajnjih toaka zadan e duine, onda ta toka uvijek pripada simetrali duine.
Razred:I
6.3.1.1 Konstrukcija simetrale duine
je zadana duina. Opisujemo krunicu istog polumjera veeg od i . C i D su sjecita tih krunica. oko zadanih toaka
C i D lee na simetrali duine
, pravac CD je simetrala duine
6.3.1.2 Okomica na zadani pravac iz zadane toke
slika 1
slika 2
Razred:I
Zadan je pravac p i toka . Kako konstruirati pravac koji prolazi tokom P i oko mit je na zadani? Iz toke P zasijeemo pravac p u tokama Na slici 2 toka je polovite duine simetrale duine koja lei na pravcu p. i (slika 1).
odnosno jedna od toka
Iz g rnj h a za juuje da konstrukcija okomice na zadani pravac ne ovisi tome da li je toka na pravcu ili izvan njega. Kada toka ne lei na pravcu (slika 1) onda smo spustili okomicu iz zadane toke . Kada je toka toki . na pravcu (slika 2) onda smo podigli okomicu u
6.3.2 Simetrala kuta

Pravac koji prolazi vrhom kuta i dijeli kut u dva dijela naziva se simetrala kuta. Pouak ili teorem o simetrali kuta Svaka toka lei na simetrali kuta ako i samo ako je jednako udaljena od njegovih krakova. Toka T lei na simetrali kuta s vrhom u V. N1 i N2 su noita okomica koje su sputene iz toke T.
Razred:I
Trokuti VN1C i VN2C su sukladni. dvaju pravokutnih trokuta.
je zajednika stranica tih
CVN1 CVN2 to znai da je toka C na simetrali kuta
N2 C CVN1 CVN2= 90 CN1 = CN2

oznaka za sukladnost
N1
Obrat pouka o simetrali duine Neka toka ravnine jednako je udaljena od krakova danog kuta, onda ta toka pripada simetrali kuta.
Razred:I
6.3.2.1 Konstrukcija simetrale kuta
PVK QVK
VPK
VQK
VK simetrala kuta
V je vrh danog kuta. Oko vrha V opiemo ilo koju krunicu koja sjee krakove danog kuta u tokama i Q. Oko toaka i Q opiemo krunicu istog polumjera veeg od . Toka K je jedno od sjecita.
Razred:I
6.3.3 Svojstva srednjice trokuta
Srednjica je simetrala koja spaja polovita dviju stranica trokuta. Pouak ili teorem o simetrali kuta Srednjica trokuta je duina koja prolazi polovitem jedne stranice i paralelna je s drugom stranicom. Dvostruko je kraa od stranice s kojom je paralelna odnosno njena duljina je jednaka polovini duljini te stranice.
A P je polovite stranice BC, MP je srednjica trokuta presjena toka M N N je polovite stranice AC , MN srednjica trokuta
oznaka za paralelno B P C
AMN = MBP SUKLADNI TROKUTI podudaraju se u svim trima kutovima i jednoj stranici AM MB 1 MN = BP = BC 2
MNP = CPN SUKLADNI TROKUTI podudaraju se u svim trima kutovima MN = BP = PC

Sukladnost I Slicnost Trokuta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sukladnost I Slicnost Trokuta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nastavna cjelina: 6.

SIMETRALA DUINE, TROKUTA

ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA PROPORCIONALNOST DUINA

6.1. SUKLADNOST DUINA I KUTOVA

6.2. SUKLADNOST TROKUTA

6.3. SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA

6.4. ETIRI KARAKTERISTINE TOKE TROKUTA

6.5. PROPORCIONALNOST DUINA. TALESOV TEOREM

6.6. SLINOST TROKUTA

a jednakostranian trokut - sukladne sve stranice

a b a sukladne - suprotne stranice paralelograma b

a jednakokraan trapez - sukladni kraci

jednakostranian trokut - sukladna dva kuta uz osnovicu

a b a sukladni - suprotni kutovi u paralelogramu b

c b a jednakokraan trapez - sukladni kutovi uz osnovicu b

6.1.2.1 Kutovi s paralelnim kracima

6.1.2.2 Pouak o vrnim kutovima

t presjenica ili transverzala Moemo li sukladne kutove oznaiti CAB i DBE ?

6.2. SUKLADNOST TROKUTA 6.2.1 Izometrija ravnine

6.2.1.1 Openito o sukladnosti trokuta

6.2.2 Prva konstrukcija S-S-S

Kako konstruirati trokut kojemu su zadane duljine stranica a, b i c ?

6.2.3 Druga konstrukcija S-K-S

6.2.4 Trea konstrukcija K-S-K

Kako konstruirati trokut kojemu su zadana duljina stranice c i kutovi i uz tu stranicu?

6.2.5 etvrta konstrukcija S-S-K

Kako konstruirati trokut kojemu su zadane duljine stranica a i c te kut ?

6.3. SIMETRALA DUINE, KUTA I SREDNJICA TROKUTA 6.3.1 Simetrala duine

Grafiki dokaz da je toka C jednako udaljena od krajnjih toaka duine .

simetrala duine proizvoljno odabrana toka na simetrali-bilo C koja toka ravnine

Ta dva kuta su sukuti. Svaki od njih iznosi 90.

6.3.1.1 Konstrukcija simetrale duine

C i D lee na simetrali duine

, pravac CD je simetrala duine

6.3.1.2 Okomica na zadani pravac iz zadane toke

odnosno jedna od toka

6.3.2 Simetrala kuta

Trokuti VN1C i VN2C su sukladni. dvaju pravokutnih trokuta.

je zajednika stranica tih

CVN1 CVN2 to znai da je toka C na simetrali kuta

N2 C CVN1 CVN2= 90 CN1 = CN2

6.3.2.1 Konstrukcija simetrale kuta

6.3.3 Svojstva srednjice trokuta

MNP = CPN SUKLADNI TROKUTI podudaraju se u svim trima kutovima MN = BP = PC

You might also like