70 za

s t v a r i ve z a n i h post

ejh Muhammed Salih El-Muneddid

7 0 s tv ar i ve z an i h z a p o s t
Uvod
Hvala Allahu, Njemu zahvaljujemo i od Njega pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo od zla naih dua i zla naih djela. Koga Allah uputi, niko ga nemoe skrenuti, a koga Allah ostavi u zabludi, niko ga ne moe na pravi put izvesti. Svjedoim da nema boanstva sem Allaha i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik. Allah je blagoslovio Svoje robove sa mnogim vidovima Svoje dobrote, u kojima se njihova dobra djela umnogostruavaju, njihova loa djela oprataju, njihovi stepeni podiu, srca vjernika se okreu Svome Gospodaru, oni koji se iste postiu ono to ele, a oni koji se kvare propadaju. Allah je stvorio Svoje robove da Mu ibadet ine, kao to On kae: Dinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju. (51;56) Jedan on najveih oblika ibadeta je post, koji je Allah propisao Svojim robovima, kao to On kae: O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha klonili. (2;183) Allah podstie Svoje robove na post:: A bolje vam je neka znate da postite. (2;184) On ih upuuje da Mu zahvaljuju, zbog propisanog posta: ....i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete. (2;185) On im je omilio post, uinio im ga lakim, pa ljudima nije teko da napuste svoje navike. Allah, .s.v.t., kae: ...i to neznatan broj dana (2;184). Allah ima milosti prema njima, i zadrava nevolje i haram daleko od njih, kao to kae: ...a onome od vas koji bude bolestan ili na putu, isti broj drugih dana. (2;184)

Nema sumnja da se u ovom mjesecu, srca vjernika okreu Najmilostivijem Gospodaru,

Nema sumnja da se u ovom mjesecu, srca vjernika okreu Najmilostivijem Gospodaru, da strahuju Gospodara na nebesima, i nadaju se Njegovoj nagradi i uspjehu, Dennetu. Poto je nagrada ovog ibadet velika, neophodno je nauiti se njegove propise, da bi muslimani znali ta je obavezno, pa da to ine, i ta je haram, pa da ga ostave, i ta je dozvoljeno pa da si ne oteavaju. Ova knjiica je zbirka tih propisa, adaba i suneta posta, da je Allah uini korisnim za mene, i moju brau muslimane. Hvala Allahu Gospodaru svjetova.

Definicija posta
"Sijam" je arapska rije koja znai "suzdrati se", a erijatsko znaenje ove rijei je "suzdravanje od stvari koje kvare post od izlaska do zalaska sunca, a prije toga imajui nijet da se posti."

Pravila posta
Ummet se sloio da je post mjeseca Ramazana obavezan, i za to postoje dokazi u Kuranu i sunnetu. Allah kae: O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha klonili. (2;183). Kae Poslanik savs: Islamskih stubova je pet...I meu njima on savs spominje post Ramadana. (alBukhaari, al-Fath, 1/49). Ko god prekine post Ramadana, bez legitimnog erijatskog razloga, poinio je veliki grijeh. Kae Resul, s.a.v.s., opisujui san koji je vidio:..dok nisam stigao do planine, gdje sam uo jake glasove. Upitao sam: Kakvi su to glasovi? Pa mi je reeno: To su krici stanovnka Dehennema. Pa su me odveli na drugo mjesto, gdje sam vidio ljude kako vise okaeni za tetive koljena, a krajevi usta im razderani i iz njih tee krv. Pa sam pitao: Ko su ovi? Kau: To su oni koji su prekidali post prije nego je vrijeme, tj. prije vremena iftara. (Saheeh al-Targheeb , 1/420)

ejhul Islam ibn

Hafiz Zehebi ra kae: Meu vjernicima je ope poznato da onaj koji ne posti Ramazan a nema razloga za to, je gori od onoga koji ini blud i pije alkohol; muslimani sumnjaju da li je takav uopte musliman, smatraju ga otpadnikom i rasipnikom. ejhul Islam ibn Tejmije kae: Ako neko ne posti Ramazan, a zna da je to haram, a on sam sebi ini halalom, ubijte ga. A ako to ini zato to je nemoralan, kaznite ga zbog toga to ne posti. (Majmoo' al-Fataawa, 25/265).

Tejmije kae: Ako neko ne posti Ramazan, a zna da je to haram, a on sam sebi ini halalom, ubijte ga. A ako to ini zato to je nemoralan, kaznite ga zbog toga to ne posti.

Vrijednosti posta
Zaista je mnogo vrijednosti u postu, jedna od tih se prenosu u sahih hadisu, a to je da je Allah odabrao post za Sebe, tj. On Sam nagrauje i umnoava nagradu, kao to Allah kae u hadisu kudsi: Izuzev posta, koji je samo Moja stvar, i Ja nagraujem za njega. (al-Bukhaari, al-Fath, no. 1904; Saheeh al-Targheeb, 1/407) Postu nema slinog (al-Nisaa'i, 4/165; Saheeh al-Targheeb, 1/413), a dova postaa se ne odbija(reported by alBayhaqi, 3/345; al-Silsilat al-Saheeh, 1797). Posta se raduje dva puta: Kad prekida svoj post i kad sretne Svoga Gospodara. (Muslim, 2/807) Post e se zauzimati za svog postaa na Sudnjem danu, kad kae: O Allahu, ja sam ga spreavao od hrane i uivanja u toku dana, pa dozvoli da se zauzmem za njega. (Ahmad, 2/174). Miris iz usta postaa je kod Allaha bolji od miska. (Muslim, 2/807) Post je zatita i tvrava koja te uva od vatre. (Ahmad, 2/402; Saheeh al-Targheeb , 1/411; Saheeh al-Jaami', 3880). Ko god posti jedan dan radi Allaha, Allah e udaljiti njegovo lice 70 godina od Vatre. (Muslim, 2/808). Ko god posti jedan dan traei Allahovo zadovoljstvo, pa to bude zadnji dan njegovog ivota, ui e u Dennet. (Ahmad, 5/391; Saheeh al-Targheeb, 1/412). U Dennetu su vrata po imenu Rejjan, kroz koju e ui samo postai, i niko osim njih, kad i zadnji od njih ue, bie zakljuana, i niko vie tuda nee proi. (alBukhaari, Fath, no. 1797) Ramazan je stub Islama, Kuran se poeo objavljivati u njemu, i u njemu je no koja je bolja od 1000 mjeseci. Kad pone Ramazan, otvore se vrata Denneta, a zatvore kapije Dehennema, i okuju se ejtani. (alBukhaari, al-Fath, no. 3277). Postiti Ramazan je jednako postu 10 mjeseci. (Musnad Ahmad, 5/280; Saheeh alTargheeb, 1/421). Ko god posti Ramazan zbog imana i nade za nagradom, oprataju mu se svi poinjeni grijesi. (al-Bukhaari, Fath, no. 37). Na kraju svakog posta, Allah bira one koji se oslobaaju Dehennema. (Ahmad, 5/256; Saheeh al-Targheeb, 1/419)

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Koristi posta
Ima mnogo mudrosti i koristi u postu, a koji su vezani za bogobojaznost, kao to smo spomenuli u ajetu sure Bekare. Njegovo znaenje je da ako se ovjek dri halala u nadi da zaradi Allahovo zadovoljstvo, i zbog strah od Allahove kazne, na taj nain mu postaje lake da odustane od harama. Ako neiji stomak osjea glad, mnogi drugi njegovi organi to nee osjeati, ali ako je neko punog stomaka, onda njegov jezik, oi, ruke i spolni organ osjeaju glad. Post vodi ka pobjedi nad ejtanom, kontrolie prohtjeve i titi organe. Kada posta osjeti glad, on proivljava ono to siromani proivljavaju svaki dan, pa tako on suosjea sa njima, i udjeljuje im da utole glad. Sluati o gladnima, nije isto to i djeliti glad sa njima, isto kao to ni jaha ne razumije pjeaka, sve dok sam ne sjae i ne prohoda. Post vjeba elju da se izbjegnu prohtjevi i uva te od grijeha. Pomae ti da pobjedi svoju prirodu, i da se odvoji od svojih navika. Vjeba te takoe da bude taan i organizovan, samo kad bi ljudi to razumjeli. Post je oblik jednistva muslimana, kad cjeli umet posti i mrsi se istovremeno. Post daje veliku priliku daijama, onima koji druge pozivaju u Islam. U Ramazanu mnogi dolaze u damije, mnogo je onih koji su tu po prvi put, ili koji nisu bili u damiji dugo vremena, pa im se u ovom mjesecu srca otvore, i zato treba iskoristiti priliku, i pozivati ih na lijep nain, drati pogodne dersove, govoriti korisne rijei, potpomagati se na dobroinstvu i takwi. Daija ne bi trebao da se poptuno preda drugima, a da na sebe zaboravi.

Neke stvari su vadib (obavezne) a neke mustehab (preporuene). Treba paziti da za sehur neto pojedemo i popijemo, prije nego zapostimo, i da to produavamo sve do ezana za sabah.

Adabi i sunneti posta

Neke stvari su vadib (obavezne) a neke mustehab (preporuene). Treba paziti da za sehur neto pojedemo i popijemo, prije nego zapostimo, i da to produavamo sve do ezana za sabah. Kae Resul, s.a.v.s.: Pazite na sehur, jer u njemu je bereket. (al-Bukhaari, Fath, 4/139). Sehur je blagoslovljena hrana i u njemu je razlika od krana i idova. Dobar sehur su vjerniku datule. (Ebu Dawood, no. 2345; Saheeh al-Targheeb, 1/448) Ne okanjavati sa iftarom, jer kae Poslanik savs: Ljudi e biti na dobru, dok god ne okanjavaju sa iftarom. ( al-Bukhaari, Fath, 4/198) Prekidati post na nain opisan u hadisu od Enesa ra: Poslanik savs bi prekidao svoj post sa svjeim datulama prije nego bi klanjao, ako nije bilo svjeih, jeo bi suhih, ako nije bilo ni tih, omrsio bi se sa vodom. (alTirmidhi, 3/79 ). Nakon iftara, prouiti rijei koje se prenose u hadisu ibn Omera, prema kojem se kae da bi Poslanik savs nakon to bi se omrsio rekao sljedee: Dhahaba al-zama', wa'btallat al-'urooq, wa thabat al-ajru inshaAllaah. Nestalo je ei, vene teku opet, i nagrada je inshaAllah osigurana. (Abu Dawood, 2/765;). uvati se grijeha, jer kae Resul, s.a.v.s.: Kad neko posti, nek se uva grijeha... (al-Bukhaari, al-Fath , no. 1904). Kae Resul, s.a.v.s.: Ko god ne prestane govoriti lai, i raditi po njima, pa Allahu nije potrebna njegova glad i e. (Al-Bukhaari, al-Fath , no. 1903). Onaj koji posti, bi trebao izbjegavati sve oblike harama, kao to su ogovaranje, la, da ne bi izgubio svu svoju nagradu. Kae Resul, s.a.v.s.: Moe se desiti da posta nema nita od svog posta, osim gladovanja i ei.( Ibn Maajah, 1/539; Saheeh al-Targheeb, 1/453). Meu stvarima koje unitavaju dobra djela i donose loa su dozvoljavanje sebi da gleda kojekakve kviz programe, serije, filmove, sportske programe, prazna sakupljanja, tumarati ulicama sa loim ljudima, koji trae svoje vrijeme, pa ti tako mjesec zikra i ibadeta postane mjesec spavanja preko dana da bi izbjegao glad, proputanja namaza u dematu, a provoenja noi u zabavi. Ima ljudi koji se rastue kad doe Ramazan, jer misle na zabave koje e ih proi. U toku Ramazana, ima ih i koji putuju u kafirske zemlje na odmore. Pa ni damije nisu poteene takvog zla, kao to je pojavljivanje nakienih i naparfemisanih ena, pa ni u Mekanskom haremu. Neki ovaj mjesec pretvore u mjesec pronje, pa i ako nisu u potrebi. Drugi se zabavljaju prskalicama i petardama, dok drugi trae vrijeme po trgovima, i ganjaju modu. Ima vlasnika radnji koji iznose nove modele robe u zadnjih 10 dana Ramazana, da bi odvukli ljude od ibadeta i dobrih djela.

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

Koristi posta
Ne smije sebi niko dozvoliti da ga neko isprovocira, jer kae Resul,, s.a.v.s.: Ako te neko provocira na svau i vrijea, reci: Ja postim, ja postim. (al-Bukhaari and others. Al-Fath, no. 1894) Jedan razlog je da se on sam opomene, a drugi da se opomene protivnik. Ali mi to vidimo kod mnogih postaa je suprotno. Vidimo mnoge kako jurcaju sa kolima, kad uju ezan akama. Ne treba se prenajedati, jer kae Resul, s.a.v.s.: Sin Ademov nije napunio gore posude od svog stomaka.(alTirmidhi, no. 2380). Mudra osoba jede da bi preivio, a ne ivi da bi jeo. Najbolja hrana je ona koja je tu da se jede, a ne ona da joj se slui. Ali ljudi se u toku Ramazana dadnu na pravljenje kojekakvih jela, i ophode se sa pravljenjem hrane kao sa ritualima, pa ene i sluge provode svo svoje vrijeme na kuhanju i spremanju, i zaboravljaju na ibadet, a ljudi troe vie para na hranu u Ramazanu nego inae. Pa Ramazan postaje mjesecom stomanih bolesti, debljine pa jedva se diu na teravih namaz, ili odlaze nakon dva rekjata. Biti dareljiv u djelenju znanja, para, koristiti svoj poloaj i snagu na pomaganju slabima. Buhari i Muslim prenose od Ibn Abbasa, da je rekao: Resul, s.a.v.s. je bio najdareljiviji od svih ljudi( u injenju dobra), a najdareljiviji je bio u Ramazanu, kad bi vidio Dibrila, a u Ramazanu bi ga sretao svaku no, i on bi ga uio Kuranu. Poslanik savs je bio bri u injenju dobrih djela od vjetra to pue. (al-Bukhaari, al-Fath, no. 6).

Kako ljudi mogu zamjeniti dareljivost za krtost i djela za ljenost, do te mjera da ne ine svoju dunost kako treba, i ne tretiraju druge kako treba, i pravdaju se postom za sva ta nedjela?

Kako ljudi mogu zamjeniti dareljivost za krtost i djela za ljenost, do te mjera da ne ine svoju dunost kako treba, i ne tretiraju druge kako treba, i pravdaju se postom za sva ta nedjela? Kombinacija posta sa hranjenjem siromanih, je jedan od naina zaraivanja Denneta, kao to kae Resul: U Dennetu postoje sobe, ija se unutranjost moe viditi sa vana, i iznutra se vidi vani. Allah je pripremio te sobe za ne koji hrane gladne, koji su blagi u govoru, koji redovno poste, i koji klanjaju nou kad drugi spavaju. (Ahmad 5/343; Ibn Khuzaymah, no. 2137.) Kae Resul, s.a.v.s.: Ko god dadne hranu postau da se njome omrsi, dae mu se jednaka nagrada, a da se nimalo nee oduzeti od nagrade postaa. (Tirmidhi, 3/171; Saheeh alTargheeb, 1/451 ). Kae ejhul Islam ibn Tejmija ra: Ovdje se misli da ga hrani dok se ovaj ne zadovolji. Brojni su primjeri selefa koji su vie volili siromanim nego sebi, kad bi sjedali da se iftare. Meu njima su Abdullah ibn Omer, Malik ibn Dinar, Ahmed ibn Hanbel i drugi...Abdullah ibn Omer se nije mrsio, dok oko njega nisu bili jetimi i siromani da sa njim jedu.

ta treba raditi u toku ovog velikog mjeseca

Pripremiti sebe i okolinu za ibadet, pouriti sa tevbom, vratiti se Allahu, radovati se dolasku ovog mjeseca, postiti po propisima, imati ispravan nijet i bojati se Allaha i klanjati teravih, ne osjaati se umoran zadnjih deset dana Ramazana, traiti no Kader, uiti Kuran neumorno, pokuavati plakati i razumjeti ajete koji se ue. Umra u Ramazanu je po nagradi jednaka hadu, a sadaka se umnogostruava puno puta, itikaf u ovom mjesecu je potvreni sunet. Nema nita loe u estitanju poetka Ramazana jedni drugima. Resul, s.a.v.s. bi obiavao rei ashabima dobru vijest o poetku Ramazana, i podsticao ih da ga to vie iskoriste. Abu Hurejra kae: Kae Resul, s.a.v.s.: Doao vam je Ramazan, blagoslovljeni mjesec. Allah vam ga je propisao da ga postite. U njemu se otvaraju kapije Denneta, a zatvaraju kapije Dehennema, i ejtani se okivaju. U njemu je no bolja od 1000 mjeseci, i kome god je uskraeno od njenih blagodati, zaista mu je uskraena velika stvar. (al-Nisaa'i, 4/129; Saheeh alTargheeb, 1/490).

Neka pravila posta

Postoji post koji se mora postiti samo na odreene dane, kao to je Ramazan, ili post radi nenamjernog ubistva nekoga, rastava svoje ene ziharom( dahilijetski oblik rastave braka gdje ovjek kae svojoj eni: ti si mi haram, kao lea moje majke), imati seksualne odnose u toku Ramazana. Isto tako, onaj koji se zavjetuje da e postiti odreene dane mora to ispuniti. Postoji i drugi nain posta, koji nije vezan za posebne dane, kao to je napatanje proputenih dana Ramazana, post 10 dana ko nema da zakolje kurban, post za iskupljenje od zavjetovanja(prema veini), post za iskup od krenja pravila ihrama(prema najispravnijem miljenju), post radi ispunjavanja zakletve u sluaju da nije imao nijet da posti dane jedan za drugim.

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Neka pravila posta
Dobrovoljni namaz je dopuna za eventualne proputene farzove. Primjeri dobrovoljnog namaza su Aura, Arefat, bijeli dani (svaki 13, 14 i 15 u hidretskom mjesecu), ponedjeljak i etvrtak, est dana evala, post u toku Muharema i abana. Nije dozvoljeno uzeti samo petak za post (al-Bukhaari, Fath al-Baari, no. 1985), ili samo subotu(al-Tirmidhi, 3/111). Nije dozvoljeno postiti cjeli ivot besprekidno, niti dva- tri dana bez prekida. Haram je postiti na dane Bajrama, dane terika koji su 11, 12 i 13 dani Zul Hideta, jer su to dani normalnog jela i pia i spominjanja Allaha, ali je dozvoljeno onome koji nije imao kurban da ih posti na Mini.

Kako se odreuje poetak Ramazana

Poetak Ramazana se potvruje time to se vidi novi mjesec, ili upotpunjenjem 30 dana abana. Ko god vidi mladi mjesec ili uje o njemu od pouzdanih ljudi, duan je postiti. Odreivati poetak Ramazana putem raunanja je bidat, zbog hadisa Resula savs: Postite kad ga vidite(mladi mjesec) i prekinite post kad ga vidite. Ako jedan punoljetan, priseban, pouzdan, koji ne lae, musliman, sa dobrim vidom, kae da je vidio mladi mjesec svojim oima, onda nek se uzme njegova rije za poetak posta.

Ko je duan postiti?
Post je obavezan svakom punoljetnom, prisebnom, koji nije putnik, muslimanu koji je u stanju da posti, i nema nikakvih smetnji kao hajz (menstruacija), nifas (postporoajno krvarenje) i slino to bi ih sprijeilo da poste. Za osobu se smatra da je punoljetna ako ispuni jednu od sljedee tri stvari: izlazak sperme, bilo u snu ili ne; rast dlaka oko spolnog organa; punjenje 15 god. U sluaju sa enama, kod njih su etiri uslova: mens, to znai da e one postiti ako su imale mens pa ak i ako su mlae od 10 god. Djecu treba uiti da poste od sedme godine, ako su u mogunosti, a ima uleme koja kae da ih treba i udariti, ako dostignu 10 godina a ne poste, ba kao to je sluaj sa namazom. (al-Mughni , 3/90). Dijete ima nagradu za post, kao i njegovi roditelji koji su ga tako odgojili i uputili ga. Al-Rubay' bint Mu'awwidh kae, govorei o Ramazanu kad je bio propisan: Uili smo djecu da poste, pa smo im pravili lutke od vune. Kad bi neko od njih zaplakalo od gladi, dali bi mu lutku da se igra, dok ne bude vrijeme magreba. (al-Bukhaari, Fath, no. 1960). Ima ljudi koji misle da nije vano uiti dijecu postu, a u stvari djeci to moe biti interesanto, i oni su u stanju da poste, dok su u stvari problem roditelji koji ga odgovaraju iz svoje"njenosti" prema njemu. Oni ne shvataju da je prava njenost u uenju djeteta da posti. Kae Allah: O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e meleki strogi i snani se brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi izvravati.(66;6) Posebno treba paziti da curice, koje su upravo postigle punoljetne, jer moe se desiti da one zbog stida poste u vrijeme mensa, a poslije ne poste proputene dane. Ako kafir postane musliman, ili djete postane punoljetno, ili lud doe sebi, u toku dana, oni e odustati od hrane i pia do kraja tog dana, jer su oni sad meu onima kojima je post obavezan, ali ne trebaju da napataju protekle dane. Nenormalan nije odgovoran za svoja djela, ali ako je osoba naizmjenino normalna i nenormalna, mora postiti u ono vrijeme u kojem je razuman. Ako postane nerazuman u toku dana, ovo mu ne ponitava post, ba kao to je sluaj sa onim koji se onesvjesti zbog bolesti ili neega drugog, jer mu je nijet bio da posti dok je bio normalan. (Majaalis Shahr Ramazaan od Ibn Usejmina str. 28). Slino pravilo vazi i za epileptiare. Ako neko umre u Ramazanu, nema nikakvog "otplaivanja duga" za nju ili njega radi preostalih dana Ramazana. Ako neko ne zna da je postiti Ramazan fard ili da je haram jesti u vrijeme posta, ili da je haram imati seksualne odnose u toku dana, onda prema veini uleme, taj izgovor je prihvatljiv, kao to je sluaj sa ljudima koji su istom preli na Islam, ili muslimani koji ive u Dar ul Harb (nevjernike zemlje), ili muslimanima koji su odrasli meu kafirima. Ali osoba koja je odrasla meu muslimanima, i imala priliku da pita, nema izgovora.

Post je obavezan svakom punoljetnom, prisebnom, koji nije putnik, muslimanu koji je u stanju da posti, i nema nikakvih smetnji kao hajz (menstruacija), nifas (postporoajno krvarenje) i slino to bi ih sprijeilo da poste.

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

Putnici
Putniku je dozvoljeno da prekine svoj post, ali trebaju se ispuniti odreeni uslovi. Njegovo putovanje treba da je dugo, ili ispunjava duinu koja se smatra putovanjem (po ovom pitanju je poznato da ulema ima razliite poglede), da izae izvan naseljenog mjesta. Veina uleme smatra da ne treba da prekida post, sve dok ne napusti gradske granice, Oni smatraju da putovanje nije zapravo poelo, sve dok se ne napuste granice grada, i da je on jo uvjek prisutan u svome gradu. Allah kae: Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj dana naposti (2;185). On se ne rauna kao putnik sve dok ne napusti svoj grad, dok god je u njemu, on nije putnik, pa mu nije dozvoljeno skraivanje namaza. Njegovo putovanje takoe ne smije biti sa nijetom da ini neto haram, prema veini uleme, niti sa nijetom da izbjegne post. Putniku je dozvoljeno prekinuti post, prema idmau, bez obzira da li je u stanju da posti ili ne, bilo da mu je teko ili ne. ak i ako mu je put lagan, i ima ko e ga sluiti na putu, ipak mu je dozvoljeno da prekida post i skrauje namaze. (Majmoo' al-Fataawaa , 25/210). Ko god je odluio da putuje u Ramazanu, ne bi trebao da ima nijet prekidanja posta, sve dok stvarno ne odputuje, jer uvijek se moe desiti neto to ga na primjer sprijei da odputuje. (Tafseer al-Qurtubi, 2/278). Putnik ne bi trebao da prekida svoj post, sve dok ne proe naseljene kue svoga mjesta, ve tek nakon to njih proe, dozvoljeno mu je prekinuti post.Isto tako, ako leti avionom, nakon to avion uzleti i izae izvan granica grada, dozvoljeno mu je prekinuti post. Ako je aerodrom izvan grada, on moe prekinuti svoj post na njemu, ali ako je aerodrom u sklopu grada, ne bi trebalo da prekida post na njemu. Ako sunce zae, i putnik se omrsi na zemlji, a zatim leti sa avionom, pa ponovo vidi sunce, ne treba da prkida sa jelom, jer je on ve ispostio svoj dan, a in ibadeta koji je zavren, nemoe se povratiti.

Ako putnik prolazi kroz neki grad, a ne svoj u kojem je mjetanin, ne mora postiti, osim ako tu ne namjerava ostati due od etiri dana, jer u tom sluaju mora postiti, jer se tada na njega primjenjuju obaveze mjetanina. (Fataawa al-Da'wah Ibn Baaz 977).

Ako avion poleti prije nego sunce zae, a on eli da isposti svoj dan na putu, nek ne prekida post dok god ne vidi da je sunce zalo, a on se nalazi bilo gdje u zraku. Nije dozvoljeno pilotu da spusti avion na visinu sa koje se ne vidi sunce, samo da bi ljudi prekinuli post, jer je to varanje, ali ako on spusti avion na odreenu visinu gdje se sunce ne vidi iz nekog drugog razloga, onda se post moe prekinuti. (Ibn Baaz, usmeno). Ko putuje u neko mjesto i nijet mu je ostati tamo vie od etiri dana, mora postiti, prema veini uleme. Pa ako neko putuje da bi studirao na primjer izvan svoje zemlje, nekoliko mjeseci ili godina, onda prema veini uleme, ukljuujui sva etiri imama, on se rauna kao mjetanin, i mora klanjati i postiti svoje dane. Ako putnik prolazi kroz neki grad, a ne svoj u kojem je mjetanin, ne mora postiti, osim ako tu ne namjerava ostati due od etiri dana, jer u tom sluaju mora postiti, jer se tada na njega primjenjuju obaveze mjetanina. (Fataawa al-Da'wah Ibn Baaz 977). Ko god pone postiti dok se rauna kao mjetanin, a zatim pone sa putovanjem u toku dana, dozvoljeno mu je prekinuti post, jer Allah dozvoljava putovanje uopteno kao legitiman razlog za prekid posta: Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj dana naposti (2;185). Osobi koja obiava putovati se dozvoljava da ne posti ako ima kuu u koju se vraa, kao kurir koji slui muslimanima, ali i taxisti, piloti, ak i ako je njihovo putovanje dnevno, ali su duni napostiti poslije te dane. Isto vai i za mornare, koji imaju kuu na kopnu, ali ako mornar ima svu porodicu i sve to mu treba sa sobom na brodu, i stalno je na putu, onda mu nije dozvoljeno da prekida post niti da skrauje namaze. to se tie nomada beduina koji putuju iz ljetnih domova u zimske, dozvoljava im se prekid posta i skraenje namaza, ali kad se ve smjeste u jednu od tih kua, nek ne prekidaju post niti ne skrauju namaze, ak i ako slijede svoja stada. (Majmoo' Fataawa Ibn Taymiyah , 25/213). Ako putnik stigne u toku dana, tu postoji razlika meu ulemom da li e prekinuti sa jelom ili ne. (Majmoo' al-Fataawa, 25/212). Ali da bi bio na sigurnijoj strani, bolje mu je da prestane jesti i piti, zbog potovanja mjeseca, ali on mora napostiti taj dan kasnije, svejedno bilo da je prestao jesti ili ne nakon stizanja u to mjesto.

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Bolest
Ako putnik zapone Ramazan u jednom mjestu, a zatim putuje u mjeto gdje su ljudi zapostili dan prije ili kasnije, onda nek slijedi ljude u tom gradu, pa nek zavri Ramazan kad i oni, ak i ako to znai da mora da posti due od 30 dana, jer kae Resul, s.a.v.s.: Postite kad svi poste, a prekidajte post kad svi prekidaju. Ako to znai da e njegov post biti krai od 29 dana, on mora da ih namiri nakon Eida (bajrama), jer hidretski mjesec nemoe biti manji od 29 dana.(Fataawa al-Shaykh 'Abd al-'Azeez ibn Baaz: Fataawa al-Siyaam, Daar alWatan, pp. 15-16). Bolest U sluaju bilo koje bolesti u kojoj se osoba ne osjea dobro, dozvoljeno je da se ne posti. Dokaz za to je ajet: Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj dana naposti (2;185). Ali ukoliko se radi o manjoj bolesti, kao manja glavobolja ili prehlada, onda to nije razlog za prekid posta. Ukoliko postoji medicinski dokaz, ili ako osoba zna iz svog iskustva ili ako je siguran da e mu post pogorati bolest ili oduiti ozdravljenje, dozvoljeno mu je prekinuti post, i ak mu je mekruh da posti. Ako je osoba teko bolesna, ne mora da ini nijet posta u toku noi za sljedei dan, ak i ako ima izgleda za oporavljanje u toku jutra jer ono to se rauna je trenutno stanje. Ako e mu post izazvati nesvijest, nek prekine i nek naposti kasnije( al-Fataawa, 25/217). Ako se osoba onesvijesti u toku dana, pa doe sebi prije magreba ili poslije, njegov post je vaei, ukoliko je bio zapostio u jutro, a ako je u nesvjesnom stanju od fedra do magreba, onda prema stavu veine uleme post mu je nevaei. Prema veini uleme, dunost je onome ko se onesvjesti da nastavi svoj post, bez obzira koliko bio u nesvjesti. (Al-Mughni ma'a al-Sharh al-Kabeer, 1/412, 3/32; al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah al-Kuwaytiyyah,

U sluaju bilo koje bolesti u kojoj se osoba ne osjea dobro, dozvoljeno je da se ne posti. Dokaz za to je ajet: Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi, neka isti broj dana naposti (2;185).

5/268). Ima uleme koja je dala fetve u vezi onoga koji se onesvjesti ili uzme tablete za spavanje ili primi anesteziju iz opravdanog razloga, pa ostane u nesvjesnom stanju tri dana ili manje od toga, da on mora napostiti te dane kasnije, jer se rauna kao onaj koji spava, ali ako ostane u takvom stanju due od tri dana, onda ih ne mora napostiti jer se rauna kao bezuman. (Ibn Baaz, usmena fetva). Ako ovjek osjea nenormalnu glad ili e, pa se poboji da ne umre ili ne nakodi tjelu na neki nain, i ima razloga da vjeruje u to, on moe prekinuti svoj post i napostiti ga kasnije, jer je spaavanje ivota obaveza. Ali nije dozvoljeno prekidati post zbog podnoljivih potekoa, niti zbog umora, niti od straha od neke umiljene bolesti. Ljudi koji rade tee fizike poslove, nije im dozvoljeno da prekidaju post, i moraju da uine nijet nou da ele da poste idui dan. Ako ne mogu prestati raditi, a boje se da e im nakoditi, ili ako budu izloeni ekstremnim prilikama koje ine da moraju prekinuti post, onda nek jedu samo onoliko koliko im je dovoljno da podnesu tekoe, a zatim nek prekinu sa jelom do magreba, a kasnije nek naposte taj dan. Oni koji rade teke poslove kao topionice i slino, nek pokuaju u toku Ramazana da rade none smjene, ili na bilo koji dozvoljen nain izbjegnu rad u toku dana, pa ak i ako moraju da uzmu neplaen odmor, a ako ni to nije mogue nek pokuaju nai neki posao gdje mogu upotpunjavati svoju vjeru: ...a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai, i opskrbie ga odakle se i ne nada, onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. (65;2-3). Studentski ispiti nisu izgovor prekidanja posta, i nije dozvoljeno sluati roditelje koji ti nareuju da prekine post zbog ispita, jer nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju.(Fataawa al-Lajnah alDaa'imah, 10/241). Bolestan koji se nada ozdravljenju nek saeka dok ne bude bolje, pa onda nek naposti proputene dane, i nije mu dozvoljeno da samo hrani siromane. Onaj koji boluje od hroninih bolesti, i nema izgleda za ozdravljenje, i stariji koji nisu u stanju da poste, nek hrane siromane sa pola saa osnovne hrane te zemlje za svaki proputeni dan. Pola saa je otprilike jednako jednom i po kilogramu rie. Dozvoljeno mu je da dadne sve odjednom, u jednom, zadnjem danu posta, ili svaki dan. On mora da daje u hrani a ne parama, jer ajet tako nareuje.(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/198). Ali moe dati pare pouzdanoj osobi ili humanitarnoj organizaciji da kupe hranu i podjele ih siromanim na njegovo ime.

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

Stariji
Ako bolestan ne posti Ramazan, u ekanju na oporavak da bi napostio proputene dane, a zatim se otkrije da je to hronina bolest, onda je duan hraniti siromanog za svaki dan za koji nije postio. (Ibn Usejmin). Ako neko eka da se oporavi od bolesti, i nada se da e biti bolje, pa u tome umre, nema nikakvog "duga" koji treba da se isplati. Ako se neija bolest smatra hroninom, pa on ne posti nego hrani siromane, a zatim se otkrije da postoji lijek toj bolesti, koji on pone da koristi pa mu postane bolje, onda ne treba da napata proputene dane, jer je on uradio ono to mu je bila obaveza u toj situaciji. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/195). Ako je neko bolestan, pa se oporavi, pa bude u mogunosti da naposti proputene dane, a to ne uradi prije svoje smrti, onda se trebaju uzeti pare iz njegove ostavtine i nahraniti siromani za svaki dan koji nije postio. Ako neko od njegovih roaka eli da posti radi takvog umrlog, i to je u redu jer se prenosi u oba Sahiha da je Resul, s.a.v.s. rekao: Ko umre a ostalo mu je nenapotenih dana, pa nek neko od njegovih posti za umrlog. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, volume on Da'wah, 806). Stariji Vrlo stare osobe koje nemaju snage da poste, i koje su sve slabije svaki dan kako im se smrt blii, nisu duni da poste, i to im je dozvoljeno dokle god im je post potekoa. Ibn Abbas bi obiavao rei u vezi ajeta:

Nijet se zahtjeva u postu koji je fard, kao i u postu proputenih dana obaveznog posta, ili u postu iskupljenja, jer kae Resul, s,a,v,s,: Nema posta onome koji nije imao nijet da posti no prije. (Abu Dawood, no. 2454.).

...Onima koji ga jedva podnose, otkup je da jednog siromaha nahrane.(2;184). Kae: Ovaj ajet nije dokinut i odnosi se na starca i staricu koji nemogu postiti, pa nek takvi hrane siromaha za svaki dan. (Al-Bukhaari, Kitaab al-Tafseer, Baab Ayaaman Ma'doodaat). Oni koji su postali senilni, zaboravni, ne trebaju ni postiti niti initi ta u vezi toga, niti im je porodica duna initi ta u vezi njih, jer oni se ne raunaju vie kao odgovorni. Ako su istog uma ponekad, a ponekad ne, nek poste kad su u redu, a nek ne poste kad neznaju za sebe. (Majaalis Shahr Ramadaan by Ibn 'Uthyameen, p. 28). Oni koji se bore protiv neprijatelja ili su opkoljeni, ukoliko bi ih post oslabio da se bore, dozvoljava im se prekid posta, pa ak i ako nisu putnici. Jednom je Resul, s.a.v.s. rekao ashabima prije borbe: Sutra ete sresti neprijatelja, pa ako ne postite biete jai, zato nemojte postiti. (Muslim, 1120, 'Abd al-Baaqi edn). Slino miljenje ima i ibn Tejmije. Ulema Damaska je dala slinu fetvu kad je grad bio pod opsadom Tatara. Ukoliko postoji oit razlog da neko ne posti, kao na primjer bolest, nema mu grijeha ako jede i pije javno, ali ako je uzrok skriven, kao mens, onda je bolje da jede i pije skriven od ostalih, da bi se izbjegle nepotrebne zamjerke. Nijjet u postu Nijet se zahtjeva u postu koji je fard, kao i u postu proputenih dana obaveznog posta, ili u postu iskupljenja, jer kae Resul, s,a,v,s,: Nema posta onome koji nije imao nijet da posti no prije. (Abu Dawood, no. 2454.). Nijet se moe uiniti u bilo koje doba noi, pa makar i odmah prije sabaha. Nijet znai odluka u srcu da se neto uini, izgovarati nijet naglas je bidat, i svako onaj koji zna da je sutra jedan od dana Ramazana, i eli da ga posti, je samim tim uinio nijet. (Majmoo' Fataawa Shaykh al-Islam, 25/215). Ako neko odlui da prekine post u toku dana, pa to ne uini, onda prema najjaem miljenju, njegov post se ne kvari zbog toga, jer je njegov sluaj slian onome koji eli da govori u namazu, pa to ne uini. Neka ulema smatra da on ne posti im prestane da ima nijet za post, pa zato da bi se drao onoga to je sigurno, trebao bi da naposti takav dan kasnije. Kufr kvari nijet, i po tome su svi sloni. Osoba koja posti Ramazan ne treba ponavljati svoj nijet svaku no u toku Ramazana. Njemu je dovoljan nijet na poetku Ramazana. Ako se nijet prekine zbog putovanja ili bolesti na primjer, onda nijet treba da se obnovi im uzroka za prekid posta nestane. initi nijet no prije dobrovoljnog posta nije obaveza, jer kae Aia, r.a.: Uao je Resul, s.a.v.s. u toku dana kod mene, pa me upita: Ima li ta za jelo? Ja mu rekoh: Nema. Kae Resul: Onda u postiti. (Muslim, 2/809, 'Abd al-Baaqi) Ali u sluaju posebnih nafila kao dana Arefata ili Aure, bolje je biti na sigurnoj strani pa uiniti nijet no prije.

10

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Kada poeti i prestati postiti
Ako neko zapone sa obaveznim postom, kao to je napatanje proputenih dana Ramazana, ili ispunjavanje zakletve, ili iskupljenje, onda mora upotpuniti svoj post i nema ga pravo prekidati osim sa opravdanim razlogom. U sluaju nafila, onaj koji posti "ima slobodu izbora da li da upotpuni svoj post ili da ga prekine". (Ahmad, 6/342 ). ak i ako nema razloga za prekidanje. Jedne prilike je Resul, s.a.v.s. ustao kao posta, pa je u toku dana jeo. (Muslim). Da li e osoba koja prekine svoj post bez razloga biti nagraena za ono vrijeme koje je postio? Neka ulema kae da nee(al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah, 28/13), pa je stoga bolje da osoba koja posti dobrovoljni post da ga upotpuni, ukoliko nema neto to ga primorava da prekine post. Ako neko ne zna da je Ramazan poeo sve do nakon sabaha, onda nek prekine sa jelom im sazna, pa nek kasnije naposti taj dan, prema veini uleme, jer kae Resul, s.a.v.s.: Nema posta onome koji nema nijeta, no prije. (Abu Dawood, 2454). Ako zatvorenik ili zarobljenik zna da je Ramazan poeo tako to vidi mjesec, ili mu pouzdana osoba o tome kae, mora da posti. Ako nezna kad mjesec poinje, onda mora da uini idtihad, i da radi prema onome to misli da je najtanije. Ukoliko se poslije sazna da je njegov post se potrefio istovremeno sa Ramazanom, pa to je dobro, ako se sazna da je postio poslije Ramazana pa i to je dobro prema veini fakiha, ali ako se sazna

Ako neko zapone sa obaveznim postom, kao to je napatanje proputenih dana Ramazana, ili ispunjavanje zakletve, ili iskupljenje, onda mora upotpuniti svoj post i nema ga pravo prekidati osim sa opravdanim razlogom.

da je postio prije Ramazana, onda je to neprihvatljivo i on mora da naposti Ramazan. Ako se jedan dio dana podudario sa danima Ramaxana, a drugi dio nije, onda oni dani koji su se podudarili ili koje je on postio nakon Ramaxana, su u redu, dok oni koje je on postio prije Ramaxana, nisu u redu. Ako on nikad ne sazna pravu istinu, onda je njegov post sav u redu, jer on je uinio najvie to je mogao, a Allah nikoga ne optereuje preko njegovih mogunosti. (Al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah, 28/84) Kada poeti i prestati postiti Kad cijelo sunce nestane, posta treba da prekine svoj post, neobazirui se na crvenilo horizonta, jer kae Resul, s.a.v.s.: Nakon to no doe odatle, i dan nestane odande, i sunce zae, posta nek prekine svoj post. (al-Bukhaari, al-Fath, no. 1954; Majmoo' al-Fataawa, 25/216). Sunnet je pouriti sa prekidanjem posta. Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao akam dok nije prekinuo post, pa makar i sa malo vode. (al-Haakim, 1/432; alSilsilat al-Saheehah, 2110). Ako posta nemoe nai nita da bi prekino svoj post, onda nek uini nijet u srcu da prekida post, i nek ne pokuava da sie prste, kao to se pojavio obiaj meu ljudima. Nek se uva prekidanja posta prije vremena, jer smo ve rekli kako se ti ljudi kanjavaju u Dehennemu (Saheeh Ibn Khuzaymah, no. 1986, and in Saheeh al-Targheeb, 1/420). Ako je osoba sigurna, ili skoro sigurna, ili nije siguran da li se omrsio prije vremena, onda nek nastavi postiti, jer osnova je da je dan jo tu i da nije gotov (Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/287). Neka se uva da ne slua malu djecu, ili nepouzdane izvore, i nek se pazi vremesnkih razlika izmeu gradova, sluanja ezana na radiju itd. Kad doe fedr a to je bjela linija koja se pojavi na horizontu na istoku, treba odmah prestati sa jelom i postom, bilo da uje ezan ili ne. Ako on zna da muezin ui ezan za fedr, nek prestane sa jelom i piem im se ezan zauje. Ali ako muezin ui ezan prije sabaha, onda ne treba prekidati sa jelom i piem. Ako nije siguran kako muezin radi, a on sam ne moe odrediti poetak posta, kao to je veinom sluaj u gradovima, onda nek se poslui vaktijom, dok god je siguran u ispravnost vaktije. Smatrati da je dobro biti na sigurnoj strati pa prestati jesti 10 minuta ranije je bidat. Na nekim vaktijama se moe vidjeti vrijeme"imsak" kad se po njihovom treba prestati sa jelom i piem, a to je neto to je suprotno Islamu. Muslimani koji ive u mjestima gdje ima razlika izmeu dana i noi, u 24 asovnom periodu, duni su postiti, bez obzira na duinu dana. Na nekim mjestima nema granice izmeu dana i noi, pa bi muslimani na takvim mjestima trebali da poste prema najbliem gradu u kojem postoji takva razlika.

11

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

Ono to kvari post
Pored hajza i nifasa, druge stvari koje mogu prekinuti post su one koje ispunjavaju sljedee uslove: a) ako neko zna da neto kvari post, a nije nenormalan; b) ako je svjestan ta ini i nije zaboravio da je posta; c) ako on to ini iz slobodne volje i nije na to primoran. Meu stvarima koje kvare post su djela u kojima isticanje tjelesnih tvari, kao u sluaju spolnog odnosa, povraanja, mensa, hidama (putanja krvi), kao i dijela unoenja tvari kao to je jelo i pie. (Majmoo' al-Fataawa, 25/148). Meu stvarima koje prekidaju post su i one koje se raunaju kao jelo i pie, kao to su lijekovi koji se piju, infuzija, primanje krvi. Inekcije koje se daju a nije im svrha zamjene hrane ili vode, kao na primjer pencilin ili insulin, vakcine, ne kvare post, bez obzira da li se daju u vene ili miie. (Fataawa Ibn Ibraaheem, 4/189). Ali da bi se bilo na sigurnijoj strani, bolje ih je uzimati navee. Dijaliza bubrega, gdje se krv vadi i preiava pa zatim vraa zajedno se nekim dodatcima, kao to su eer ili so, se rauna kao prekid posta. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/190). Prema najispravnijem miljenju, kapljice za oi, ui, vaenje zuba ili lijeenje rana, ne kvari post. (Majmoo' Fataawa Shaykh al-Islam, 25/233, 25/245). Sprejevi koji se uzimaju radi astme, ne prekidaju post, jer je to samo gas pod pritiskom, koji prolazi kroz plua, a nije hrana, a osim toga, koristi se u toku cjele godine, a ne samo u Ramazanu. Vaenje krvi radi analize ne prekida post i dozvoljeno je jer je to neto to je potrebno. (Fataawa alDa'wah : Ibn Baaz, no. 979)

Meu stvarima koje kvare post su djela u kojima isticanje tjelesnih tvari, kao u sluaju spolnog odnosa, povraanja, mensa, hidama (putanja krvi), kao i dijela unoenja tvari kao to je jelo i pie. (Majmoo' al-Fataawa, 25/148).

Lijekovi koji se uzimaju grgljanjem, ne prekidaju post dok god se ne progutaju. (Ibn Baaz, usmeno). Sljedee stvari ne kvare post: Kapljice i sprejevi za ui, oi i nos ne smetaju dok god se ne progutaju. Tablete koje se stavljaju pod jezik, dok god se ne proguta neto od njih. to god se stavi u enski spolni organ, kao spirale i slino, ili medicinski pregled. Kateter i slino. Plombe, vaenje zuba, ienje zuba, koritenje misvaka i etkice, dok god se izbjegava gutanje neega. Grgljanje, koritenje sprejeva za ispiranje usta, dok god se nita ne proguta. Inekcije kojima nije svrha hranjenje. Oksigen. Anestezija ako se ne daje nita hranjivo uz to. Ljekovi koji se uzimaju kroz kou, kreme, instrumenti koji se stave u tjelo da bi se izvrio pregled, uzimanje uzoraka jetre ili bilo kojeg organa, dok god nema nikakvih hranjivih tvari pomjeanih, gastroskopija. Onaj koji jede i pije u toku Ramazana, bez legitimnog razloga, ini veliki grijeh, mora uiniti tevbu i napostiti ono to je propustio. Ako prekine post sa neim to je haram, kao to je alkohol, onda mu je grijeh jo vei. U svakom sluaju dunost mu je uiniti tevbu i nek ini to vie nafila, posta i drugih naina ibadeta, da bi namirio proputene fardove i da bi mu Allah primio tevbu. Kae Resul, s.a.v.s.: Ako se ovjek zaboravi, pa jede i pije, nek upotpuni post, jer ga je Allah nahranio i napojio. (al-Bukhaari, Fath, no. 1933). A prema drugoj predaji: Nije mu dunost da naposti taj dan niti da plati iskup(kefarat). Ako ovjek vidi nekog drugog da jede iz zaborava, nek ga opomene, zbog opteg znaenja ajeta: Pomozite si na dobroinstvu i bogobojaznosti (5;2) i hadisu: Ako zaboravim, opomenite me, a i zbog pravila koje kae da ako se vidi neto loe nek se ispravi. (Majlis Shahr Ramazaan, Ibn 'Uthaymeen, p.70) Oni koji moraju prekinuti post da bi spasili neiji ivot, ako su u opasnosti, mogu prekinuti post i napostiti ga poslije. Ovo na primjer kad se neko gui, ili gasi poar itd. Ako onaj koji je duan da posti, dobrovoljno imadne seksualne odnose u toku posta Ramazana, gdje spolni organi uu jedan u drugi, mora se uiniti tevba. Ovakva osoba je duna da isposti do kraja dana, a zatim taj dan da naposti i da plati iskupljenje zbog hadisa Abu Hurejre koji kae: Dok smo sjedili sa Allahovim Poslanikom savs, doe jedan ovjek i ree: Propao sam! Pa ga je Resul, s.a.v.s., upitao. ta je sa tobom? Kae: Imao sam spolne odnose a postio sam. Resul, s.a.v.s., ga upita: Ima li kakvog roba da oslobodi? Kae: Nemam. Moe li postiti dva mjeseca uzastopno? upita ga Resul, s.a.v.s.,. Kae: Ne. Ima li im da nahrani 60 siromaha? Kae: Nemam. (al-Bukhaari, al-Fath, 4, no. 1936)

12

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
Ono to kvari post
Isto pravilo se primjenjuje na zinaluk, homoseksualstvo, itd. Ovi zadnji su veliki grijesi bilo van ili u Ramazanu. Ukoliko neko ima seksualne odnose u vie dana Ramazana, mora se iskupiti za svaki dan, a ne znanje da je kefaret obaveza nije nikakav izgovor. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/321). Ako neko eli da ima seksualne odnose sa enom, ali prije toga se omrsi hranom, grijeh mu je jo vei, jer je povrijedio svetost Ramazana na dva naina i ovo zahtjeva iskrenu tevbu. (Majmoo' al-Fataawa, 25/262) Poljubiti, zagrliti svoju enu ili robinju, ako je ovjek u stanju da se kontrolie, je dozvoljeno, jer se prenosi u oba sahiha od Aie, r.a., da bi Resul, s.a.v..s.., obiavao zagrliti i poljubiti svoje ene, a postio je, ali je on najbolje mogao da se kontrolie. to se tie hadisa kudsi koji kae: On se kloni svoje ene radi Mene. Ovo se odnosi na seksualne odnose. Meutim ukoliko osoba nije u stanju da se kontrolie, onda mu ovo nije dozvoljeno, jer erijatsko pravilo kae da sve to vodi u haram je haram. Ukoliko neko ima odnose sa enom, a doe vrijeme fedra, mora prekinuti, i post e mu biti valjan, ali ako ne prestane i proe vrijeme fedra, onda mora uiniti tevbu i napostiti taj dan, i platiti iskupljenje. Ukoliko doe vrijeme fedra a on je u stanju denaba, ne kvari mu se post. Takva osoba moe odgoditi gusul bilo da se radi o gusulu za denabu, ili nakon menstruacije ili nakon nifasa, sve dok sunce ne izae, ali je bolje pouriti da bi se moglo klanjati. Ukoliko neko zaspe, pa mu u snu izae sperma, ovo mu ne kvari post. Odugovlaenje sa gusulom ne prekida post ali mu je bolje da pouri da bi mogao da klanja i da bi mu se meleki pribliili. Ukoliko neko doivi izbacivanje sperme u toku dana Ramazana a uzrok tome je neto od ega je mogao odustati, kao na primjer doticanje i li stalno gledanje ene, mora uiniti tevbu i postiti do kraja tog dana, a zatim napostiti taj dan. Ukoliko neko se samozadovoljava, a zatim prestane prije nego se ta izbaci, mora se pokajati ali nemora

Ukoliko osoba nenamjerno proguta neto to mu je bilo meu zubima, ili ako je to tako malo pa da on sam ne zna da li je to tu ili je ispljunuo, onda se to rauna kao pljuvaka, i ne kvari mu post.

napatati taj dan. Posta mora da se kloni svega to mu moe izazvati elju i mora otjerati sve loe misli koje mu dolaze. Prema veinu uleme, mezi - tekuina iz prostate, ne kvari post. Isto tako ni vaadi koja izae nakon mokrenja, a bez fizikog zadovoljstva, i gusul nije potreban, jedino pranje privatnih djelova i abdest. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/279) Ko god povrati nenamjerno, ne treba napatati taj dan, ali onaj koji to namjerno uini mora ga napostiti. (alTirmidhi, 3/89). Onaj koji namjerno povrati tako to stavi prst u usta, ili tako to koristi razne mirise koji ga navode na povraanje, ili tako to gleda na neto to mu moe izazvati povraanje, je duan da naposti taj dan. Ako osjea da mu se povraa, a zatim ga to proe samo od sebe, to mu ne kvari post, jer to je neto to on nemoe kontrolisati, ali ako mu to ue u usta, a on zatim ponovo proguta, to mu kvari post. Ukoliko neko osjea loe u stomaku, nek ne suzdrava povraanje, jer mu to moe koditi. (Majaalis Sharh Ramazaan , Ibn 'Uthaymeen, 67) Ukoliko osoba nenamjerno proguta neto to mu je bilo meu zubima, ili ako je to tako malo pa da on sam ne zna da li je to tu ili je ispljunuo, onda se to rauna kao pljuvaka, i ne kvari mu post. Ukoliko je to dovoljno veliko da se moe ispljunuti, nek ispljune. Ako uspije ispljunuti onda je u redu, a ako ne, onda mu je post pokvaren. Ako se to moe rastopiti u ustima, i ako se osjeti ukus, onda je to haram progutati. Ako bilo ta od ovih tvari doe do drijela, onda je post pokvaren. Kad neko ispljune vodu nakon to ispere usta, post mu se ne kvari zbog mokrine, svjeine u ustima. Ukoliko se desi da neko ima krvarenje iz nosa, ni to mu ne kvari post, jer je to neto to pn nemoe kontrolisati. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/264) Ako mu krv potee iz desni, nakon to je koristio misvak, nije mu dozvoljeno takvu pljuvaku progutati, ve je mora ispljunuti. Ukoliko malo krvi doe do drijela nenamjerno, a nijet mu nije bio da to uini, nema potrebe za brigom. Isti sluaj je ako mu se povraa, pa se to vrati u stomak.(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/254) to se tie mukose koja potie iz nosa i sinusa, kao i onoga to dolazi iz plua nakon to se iskalje, ako on to proguta nakon to stigne do usta, to mu ne kvari post, jer je to problem koji svi ljudi imaju, ali ukoliko proguta nakon to mu stigne u usta, onda mu je post prekinut. Ukoliko se to desi nenamjerno, post se ne kvari. Udisanje vodene pare, kao kod radnika koji rade na poljima desalinacije, ne prekida post. (Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/276)

13

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

Ono to kvari post
Mekruh je okuavati jelo bez potrebe, jer ovim se rizikuje prekid posta. Primjer gdje je neophodno da se hrana okusi je kad majka priprema hranu za dijete, pa nema drugog naina,i u sluaju kad se neto kupuje. Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: Nema nieg loeg u probavanju sireta, ili neeg drugog to treba da se kupi. (Irwa' al-Ghaleel, 4/86) Koritenje misvaka je sunet u vrijeme posta u bilo koje vrijeme dana, pa ak i ako je mokar. Ukoliko se osjeti okus misvaka ili proguta pljuvaku koja se skupi na misvaku, post mu se ne prekida. (al-Fataawa alSa'diyyah, 245) Treba da se izbjegne gutanje tvari koje se dodaju misvaku a koje se mogu rastopiti u ustima, kao to je zeleni misvaki ili misvak kome je dodat neki ekstra okus, kao limun ili minta. Komadii misvaka koji otpadaju, nek se ispljunu, a ukoliko se progutaju nenamjerno nema grijeha. Ukoliko je neko povrijeen ili mu tee krv iz nosa, ili mu ue voda ili benzin u usta u nesrei, post mu se ne prekida. Ako mu ue praina ili dim ili trunje nenamjerno to mu ne prekida post. Stvari koje se ne mogu izbjei da se ne progutaju, kao pljuvaka, brano koje se mjesi na primjer, ne prekidaju post. ak ni ako se radi o puno pljuvake, prema najispravnije miljenju. (al-Mughni by Ibn Qudaamah, 3/106)

Ukoliko suze ili ulje koje se stavlja na bradu i brkove, ili henna, se osjete u grlu, post se ne prekida. Koritenje henne, kuhla, ili ulja ne utjee na post. (Majmoo' alFataawa , 25/233, 25/245) Isto vrijedi za kreme koje omekavaju kou.

Ukoliko suze ili ulje koje se stavlja na bradu i brkove, ili henna, se osjete u grlu, post se ne prekida. Koritenje henne, kuhla, ili ulja ne utjee na post. (Majmoo' al-Fataawa , 25/233, 25/245) Isto vrijedi za kreme koje omekavaju kou. Nema nita loe u mirisanju parfema ili koritenju parfema. Ne smeta ni mirisanje bahura, ukoliko se ne sjedi i ne inhalira. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/314). Bolje je ne koristiti pastu za zube u toku dana, jer mogu biti jake. (Al-Majaalis, Ibn 'Uthaymeen, p. 72) Da bi se bilo na sigurnijoj strani, bolje je izbjegavati hiamu u toku dana, ali je razlika meu ulemom oita po ovom pitanju. Ibn Tejmija kae da onaj na kome se hiama radi prekida svoj post, a onaj koji to radi ne prekida. Puenje prekida post, i nemoe se koristiti kao izgovor da se ne posti. Kako grijeh moe biti izgovor da se ne posti? Poljevati se vodom, obui mokru odjeu da bi se rashladio i slino ne kvari post. Plivanje nije poeljno dok se posti, jer se vrlo lako moe desiti da se proguta voda. Ukoliko u neiji posao ulazi ronjenje i ako je siguran da mu voda nee ui u usta, onda nema problema. Ukoliko se desi da neko jede, pije ili ima odnose sa svojom enom, mislei da je jo uvijek no, pa se uspostavi da je prolo vrijeme fedra, nema mu grijeha, jer ajet kae da je sve ove stvari dozvoljeno initi dok god se ne utvrdi da je fedr. AbuRezzak prenosi hadis sa sahih senedom od Ibn Abbasa da kae: Allah vam je dozvolio da jedete i pijete dok god nema sumnje u vaim glavama. (Fethul Bari, a isto i miljenje Ibn Tejmije). Ako neko prekine svoj post, mislei da je sunce zalo, a ono nije, onda prema veini uleme mora nastaviti sa postom i napostiti taj dan, jer se uzima pravilo da je dan jo u toku, kao i injenica da neto to je sigurno ne moe biti zamijenjeno neim to je sumnjivo. (Ibn Tejmije smatra da u ovakvom sluaju nije neophodno da se napata). Ako doe vrijeme sabaha, a ovjek ima zalogaj hrane ili gutljaj vode u ustima, prema fakihima duan je da to ispljune, a post mu je vaei. Ovo je slinan sluaj onome koji jede i pije iz zaborava, a zatim se sjeti da je posta, ako se pouri da ispljune post mu je vaei.

14

7 0 s tv ari ve z ani h z a p o st
ene i post
Djevojka koja je u pubertetu, ali se stidi da kae, pa ne posti, mora se pokajati i i napostiti proputene dane, kao i hraniti siromane za svaki dan koji nije postila, kao iskupljenje zbog odgaanja posta, ukoliko doe idui Ramazan a ona nije ispostila proputene dane od prolog. Ako ena nezna tano koliko dana je propustila, onda nek posti dok ne bude sigurna da je napostila sve dane koje je propustila, a ne od prolih Ramazana, i nek plati iskupninu za svaki proputeni dan. Moe to uiniti istovremeno dok posti a moe i posebno, zavisno ta je u mogunosti da uradi. ena ne treba da posti osim Ramazan, koji je obavezan, ako joj je mu prisutan bez njegove dozvole, a ukoliko je on na putu onda nema veze. Kada ena u stanju mensa vidi bijelu tenost, koja izlazi kad joj je period mensa zavren, a po emu ona zna da je tahira(ista) , trebala bi da ima nijet od no prije, i nek posti. Ako ona nema vrijeme po kojem zna da je ista, onda nek stavi vatu ili slino, pa ako to izae isto nek posti, ali ako ponovo krene da izlazi krv, onda nek prekine, bilo da krv tee ili da izae samo u kapljicama, jer joj to prekida post(.Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/154) Ako prekid krvarenja potraje do magreba, a ona je imala nijet od prole noi, onda joj je post valjan. Uko-

eni u menstruaciji je bolje da se normalno ponaa i prihvati ono to joj je Allah odredio i ne bi trebala uzimati ljekove koji odgaaju menstruaciju. Nek zna da joj je Allah to odredio i nek naposti te dane kasnije. Ovako su majke vjernika i selefa ivjele.

liko ena osjeti kretanje menstrualne krvi unutar nje, ali nita ne izae do magreba, onda joj je post ispravan i nemora napatati ovaj dan. Ako ena prestane krvariti postporoajno krvarenje u toku noi, i ona zanijeti da posti, a sabah doe prije nego stigne da uini gusul, prema veini uleme, post joj je valjan. Ukoliko ena zna da e joj sutra poeti mens, ona bi trebala jo uvjek da ima nijet posta sutradan, i nek ne prekida post dok ne vidi krv. eni u menstruaciji je bolje da se normalno ponaa i prihvati ono to joj je Allah odredio i ne bi trebala uzimati ljekove koji odgaaju menstruaciju. Nek zna da joj je Allah to odredio i nek naposti te dane kasnije. Ovako su majke vjernika i selefa ivjele. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/151) Osim toga mnogi od tih sredstava mogu da nakode. Ali u sluaju da ena ipak uzima ta sredstva i posti, post joj je ispravan.

Istihaza (nemenstrualno krvarenje) ne utie na post

Ako trudnica pobaci, a fetus je formiran, ili ve ima prepoznatljive dijelove tijela, kao glava, ruke itd, onda je njeno krvarenje nifas. Ukoliko ona izbaci neto to lii na zgruanu krv, alak, ili neto to izgleda kao grudvice mesa, i nema prepoznatljivih udova, onda je to krvarenje istihaza i mora postiti, ako je u mogunosti a ako ne, onda nek naposti kasnije. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/224) Nakon to se oisti poslije operacije ienja materice, nek posti. Ulema rauna da embrio poinje dobivati oblik nakon 80 dana trudnoe. Ako se ena oisti od nifasa prije nego proe 40 dana, nek posti i nek uradi gusul da bi mogla klanjati. al-Mughni ma'a al-Sharh al-Kabeer, 1/360. Ako se krvarenje vrati u toku 40 dana nakon poroaja, nek prestane sa postom jer je to nifas. Ako krvarenje nastavi nakon 40 dana, nek nanijeti post i nek uradi gusul (prema veini uleme), a svako krvarenje nakon 40 dana, se rauna kao istihaza, ukoliko se ne podudari sa njenim mjesenim periodom, kad postaje hajz. Ako dojilja posti u toku dana i vidi taku krvi u toku noi, a u toku dana je bila ista, njen post je vaei. Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/150. Prema najispravnijem miljenju, trudnica ili dojilja, se raunaju kao ona koja je bolesna, pa joj se dozvoljava da ne posti, i ona treba da samo naposti proputene dane, bilo da se boji za sebe ili djete. Kae Resul, s.a.v.s.: Allah je podigao obavezu posta sa trudnice i dojilje. (Tirmizi sa sahih lancem). Ako trudnica posti i osjeti krvarenje, post joj je vaei. Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/225)

15

7 0 stv ari ve z ani h z a p o st

ene i post
U sluaju ene koja je obavezna postiti, ukoliko je imala odnose sa muem, dobrovoljno, a u toku dana Ramazana, onda pravila za njega se odnose i na nju. A u sluaju da je on primorava na to, treba da se odupre svom silom, i ne treba plaati iskupninu. Ibn Akil kae: U sluaju ovjeka koji je imao odnose sa enom u danu Ramazana, a ona spavala, ona ne treba da plaa iskupninu. Ali da bi se bilo na sigurnijoj strani, nek naposti taj dan poslije. (ejhul Islam ibn Tejmije je smatrao da ovo ne utie na njen post ni na koji nain). ena koja zna da joj se ovjek ne moe kontrolisati, nek se uva uljepavanja u toku dana Ramazana. ene moraju napostiti proputene dane Ramazana, pa ak i bez mueva znanja. Za post koji je fard, nije joj potrebna mueva dozvola. Ukoliko ena zaposti post koji je fard, nije joj ga dozvoljeno prekinuti osim sa legitimnim uzrokom. Muu nije dozvoljeno od ene da trai prekid ovakvog posta, niti na primjer kad napata dan koji je propustila u toku Ramazana, niti mu je dozvoljeno da ima odnose sa njom, a njoj nije dozvoljeno da mu se pokorava u tome. Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/353. U sluajevima dobrovoljnog posta, njoj nije dozvoljeno da zapone ovakav post, bez mueve dozvole ako je on prisutan, jer kae hadis od Abu Hurejre: Ni jedna ena nek ne posti dok joj mu ne dozvoli ako je prisutan. (Buhari) Na kraju, ovo je ono to sam bio u mogunosti da napiem u vezi posta. Molim Allaha da nam pomogne da Ga se sjeamo, da Mu zahvaljujemo i ispravno ibadet inimo, i da zavrimo Ramazan sa oprostom i da se sauvamo dehennemske vatre. Neka je salavat i selam na Muhammeda, s.a.v.s., njegovu porodicu i ashabe.

Na kraju, ovo je ono to sam bio u mogunosti da napiem u vezi posta. Molim Allaha da nam pomogne da Ga se sjeamo, da Mu zahvaljujemo i ispravno ibadet inimo, i da zavrimo Ramazan sa oprostom i da se sauvamo dehennemske vatre. Neka je salavat i selam na Muhammeda, s.a.v.s., njegovu porodicu i ashabe.