Pula, Nedjelja, 28. listopada 2012.

Broj 293 / GODINA LXIX

Cijena 7,00 Kn

SLO 1,20 EUR

1,50 EUR
nedjeljom
STIGAO VAL ZAHLAENJA:
KIA, JUGO I ODRONI U ISTRI
Nabujala
Mirna i valovi
oteavali
promet
str. 5
FURIO RADIN PIE VLADI NA
APENINSKOM POLUOTOKU
Monti tedi
na esulima i
Talijanima
u Hrvatskoj
str. 8


Zabavnik
INTERNETSKO NASILJE: DJECA DANAS NISU SIGURNA NI U VLASTITOJ SOBI
Stalno je pred
raunalom?
MODA NEKOG
ZLOSTAVLJA!
Osam posto uenika treeg, etvrtog i petog razreda u Istri doivjelo je uvrede na internetu str. 2 i 3
PRODAJA VLASTITOG TIJELA NE MORA BITI NEMORALNA
Rus obilazi Hrvatsku i
kupuje kosu za vlasulje
NA FETI MLADEGA VINA U SAVIENTI IZLAE 18 IZLAGAA
U PRILOGU NEDJELJA PLUS
Bit e ovo zanimljiva
vinarska godina
str. 5
MLADI DIZAJNERI U ROJCU
PREDSTAVILI SVOJE KOLEKCIJE
Gothic, punk
i futuristike
kreacije
za domau
publiku str. 40
A
n
d
r
e
a
s

K
A
N
C
E
L
A
R
ZAGREB - Od Hrvata optimistiniji su
ak i Grci, pokazalo je istraivanje jedne
od vodeih svjetskih agencija u istrai-
vanju trita. Najmanje su pesimistini
u Indoneziji, Indiji i Tajlandu. Logika in-
deksa pesimizma je jednostavna: to su
potroai pesimistiniji, to vie zatvaraju
svoje novanike i reu potronju. Hrvate
najvie brinu sigurnost posla i rastue ci-
jene reija i hrane. Ekonomija je postala
glavna briga svakog petog Hrvata, a
kriza uobiajeni dio rjenika. (GI)
Hrvati su
meu
najnesretnijima
*
Novosti
D
.

M
E
M
E
D
O
V
I

Karamarko: Bilo je vrijeme da

guverner HNB-a neto kae
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko
izjavio je juer kako pozdravlja kritiku guvernera HNB-a
Borisa Vujia na Vladinu ekonomsku politiku, istiui
kako je bilo i vrijeme da guverner neto kae.
Kritike guvernera su dobrodole, ali kao znak upo-
zorenja dolaze prekasno, izjavio je Karamarko prije po-
etka dananjeg Izbornog sabora Zajednice ena HDZ-a
Katarina Zrinska. Odbio je guvernerovu ocjenu da je
biva Vlada sukrivac za nastalu situaciju, napomenuvi
kako je i premijer Zoran Milanovi u izbornoj noi najavio
da se nee izvlaiti na bivu vlast.
Ova je Vlada trebala zaustaviti negativne trendove u
gospodarstvu, ali nisu niti jedan. Od svih toaka njihovog
Plana 21, ispunili su jedino toku 22 - masovna smjena lju-
di koji nisu bili politiki podobni, a bili su struni, rekao je
Karamarko. Predsjednik HDZ-a ustvrdio je kako je Vlada
Kukuriku koalicije posmjenjivala mlade i strune ljude
koji su pregovarali s Bruxellesom i poznavali briselske
hodnike. Smijenili su mlade, strune ljude da bi doveli
nekompetentne kadrove, rekao je Karamarko te dodao
kako se umjesto aferama poput ove s izlistima, moramo
baviti ivotom ljudi u ovoj zemlji. (H)
Ankica Tuman ponovno u HDZ-u
ZAGREB - Ankica Tuman, supruga prvog hrvatskog
predsjednika Franje Tumana, vratila se nakon 12 godina
u HDZ, otkrio je to predsjednik HDZ-a Tomislav Kara-
marko na jueranjem izbornom saboru Zajednice ena
HDZ-a Katarina Zrinski. Tumanova udovica u HDZ se
ulanila u etvrtak, a Karamarko je za nju rekao da je jo
jedna istinska Katarina Zrinski nove Hrvatske koja je
dobila stranaku lansku iskaznicu s brojem 002.
- Znate da lanska iskaznica 001 postoji samo virtu-
alno, ona je utjelovljena u liku i djelu obnovitelja drave
Franje Tumana, kazao je Karamarko.
Ankica Tuman bila je lanica HDZ-a od 1989. do
2000. godine, kada je u reviziji lanstva koju je proveo
tadanji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader izbrisana jer se
nije javila obnoviti lanstvo. J. Ma.
ZAGREB - Premijer
Zoran Milanovi boravit
e sutra u posjetu Vati-
kanu gdje e se sastati
s papom Benediktom
XVI. Tijekom posjeta
Svetoj Stolici, Milanovi
e se takoer sastati s
dravnim tajnikom kar-
dinalom Tarcisiom Ber-
tonem te sudjelovati na
okruglom stolu Sveta
Stolica i Hrvatska: dva-
deset godina diplomat-
skih odnosa.
U izaslanstvu pred-
sjednika vlade bit e
ministar pravosua Or-
sat Miljeni, predsjed-
nik komisije za odnose
s vjerskim zajednicama.
Oekuje se da e tema
razgovora biti stanje u
Hrvatskoj i regiji te sko-
ro lanstvo RH u Europ-
skoj uniji, a dio medija
navodi, pozivajui se na
crkvene krugove, da bi
premijer mogao pokre-
nuti razgovore o reviziji
jednog dijela ugovo-
ra izmeu Vatikana i
Hrvatske koji se odnosi
na crkvena primanja
iz dravnog prorau-
na. Jedna od tema
razgovora Milanovi-
a u Vatikanu moglo
bi biti i pitanje Dajle,
koje je trenutano na
Upravnom sudu. Radi
se o sporu vezanom za
nekretnine u Istri.
U povodu obiljeava-
nja dvadesete obljetnice
uspostave diplomatskih
odnosa izmeu Svete
Stolice i Hrvatske, vele-
poslanstvo RH pri Svetoj
Stolici prireuje okrugli
stol o vezama Svete Sto-
lice i Hrvatske, na kojem
e izlaganje odrati i
premijer Milanovi. (H)
Milanovi sutra u
Vatikanu o Dajli?
Nedjelja, 28. listopada 2012.
NOVO DOBA, NOVE POASTI: DJECA SI PUTEM MOBITELA
Napiu na in
dvojicom pa n
Lai objavljene putem interneta ire se geometrijskom
progresijom. To je isto zlostavljanje. Publika je mnogo-
brojna, a teta nepopravljiva. Djeca mogu jako trpjeti, i
fiziki i emocionalno, upozorava pedijatrica Neda Aberle
ISTRAIVANJE JE POKAZALO DA SE SVAKI ETVRTI MATURANT OSJEA NEVOLJENIM
Nevoljeni su agresivniji
Hana iljan Bembi
Odakle tolika pojava agresivnosti?
- Sva agresija ide od nevoljenosti.
Tu je podloga. Nesigurni se ljudi tuku,
zavide, veli dr. Neda Aberle. Jedno je
istraivanje pokazalo da se svaki etvr-
ti maturant osjea kod kue nevoljeno.
Roditelji i djeca su otueni.
Psiholabilan je svaki onaj koji nije
dovoljno voljen i maen. Voljeti ne zna-
i sve prepustiti na volju djetetu, a ne
znai ni biti hiperprotektivan roditelj.
Nije ljubav niti kupit u ti skupu igra-
ku. Roditelji kreu s krivim premisama,
oni su jo prije tree godine djetetovog
ivota stvorili blagu otuenost. Kad se
dijete od dvije - tri godine udari o rub
stola, majka ga zagrli, posjedne u krilo,
ono se osjea sigurnim. Ali, ako nema
majke, ako je tu strana osoba, neka ne-
sigurnost u latentnom obliku ui u
njemu, raste i u nekom trenutku prijei
ga da bude postojan.
Trebaju li se roditelji educirati? Tko
je educirao ljude na selu? Bit je u tome
- ima li majka toplo srce, ljubavi, ili
nema. I nepismena ena odgojit e sta-
bilnu osobu ako voli svoje dijete, zagrli
ga, ako ono ima osjeaj sigurnosti. To
dijete nee skrenuti s puta. Nikad. Ali,
skreu s puta kod mama koje su hiper-
protektivne, jer dijete trai slobodu. Pa
onda ona kae - ja sam ga voljela, a on
je otiao u alkohol. Nisi ga zdravo vo-
ljela, voljela si ga posesivno. Ne treba-
ju kole za to. Majka i njezina ljubav su
klju, pogotovo u prve tri godine. Tada
dijete stvara sigurnost, a sa sigurnou
stvara samopouzdanje i kao takvo nee
biti agresivno, zakljuuje dr. Aberle.
Pie Jasna ORLI
PULA - Koliko posto djece
od svojih vrnjaka dobiva uzne-
miravajue, prijetee i seksu-
alno intonirane poruke putem
interneta i mobitela? Postoji li
i kolika je razlika u zlostavlja-
nju u urbanoj i manje urbanoj
sredini? Na ta je pitanja eljela
dobiti odgovor dr. Neda Aberle,
voditeljica pedijatrije osjekog
KBC-a i profesorica na Medi-
cinskom fakultetu u tom gra-
du. Ona je zajedno s mladom
kolegicom Matejom Batno-
i provela istraivanje meu
1.372 djece u Osijeku i Bara-
nji, uzrasta od 12 do 14 godi-
na. Istraivanje je prolog tjed-
na predstavljeno na kongresu
pedijatara u Puli.
Lijenice su utvrdile da oko
sat vremena na internetu pro-
vodi 40 posto ispitanika, vie od
tri sata 33 posto, a do pola sata
njih 27 posto. Dok roditelji mi-
sle da je sve u redu, jer su djeca
u svojoj sobi, ona itekako mogu
biti izloena opasnostima.
Lano predstavljanje
U istraivanju je ak 52 po-
sto djece u Baranji i 37 posto iz
Osijeka izjavilo da su imali ne-
ugodne doivljaje putem inter-
neta. Pod tim se podrazumijeva
da im je netko uputio (naje-
e putem Facebooka) nega-
tivne komentare uz neke slike,
zloupotrijebio njihove tajne pa
sve do toga da su primili poru-
ke seksualne prirode i uz pri-
jedloge da se susretnu. Bilo je i
lanog predstavljanja njihovim
imenom i iznoenja neistina.
Od ukupnog broja ispitane
djece uznemiravajue i prijete-
e poruke putem mobitela do-
bilo je deset posto ispitanih, ko-
liko ih je primilo i pornografske
te seksualne sadraje, a iz Bara-
nje 14 posto, s time da je meu
njima vie djeaka nego dje-
vojica. ak 16 posto ispitanika
snimalo je mobitelom vrnjake
u tunjavi ili nasilnom ponaa-
nju. Istraivanje je pokazalo da
ih je est posto zlostavljalo dru-
ge putem interneta, a etiri po-
sto putem mobitela.
Na upit treba li prijaviti takve
poruke, 20 posto njih misli da
ne treba. Od onih koji bi to pri-
javili, 50 posto smatra da treba
prijaviti roditeljima, 13 posto
je za prijavu policiji, a admini-
stratoru (interneta ili mobitel-
nom operateru) 25 posto.
Nesigurnost 24 sata
- Djeca rtve ne mogu biti
sigurna ak ni kad su s ma-
mom i tatom kod kue. Ne-
sigurnost traje 24 sata, se-
dam dana u tjednu. Dakle,
netko moe o vama neto
objaviti na internetu u po-
no i to e se geometrijskom
progresijom rairiti. Takav
sadraj jako brzo dobiva ve-
liku publiku, upozorava dr.
Aberel i navodi stvarne pri-
mjere. Djeak napie da je
ta djevojica spavala s njim i
Dr. Neda Aberle,
pedijatrica KBC-a Osijek
J
.

O
R
L
I

R
e
u
t
e
r
s
*
*
Glas Istre

Novosti

PRIJETE I(LI) IRE LAI KOJE SE VIRTUALNOM SFEROM IRE POPUT POARA
nternetu da je bila s
nek se onda pere
njegovim prijateljem, i onda
neka se ona pere. Znaju se
i lano predstavljati, dakle
kao ona, i zatim tvrditi da je
bila s jednim dekom, pa s
drugim. To je isto zlostav-
ljanje. Publika je mnogo-
brojna i teta je nepopravlji-
va. Djeca mogu jako trpjeti,
i fiziki i emocionalno, upo-
zorava pedijatrica.
to bi trebalo danas ui-
niti da zatitimo djecu od
virtualne agresije? Lijenica
smatra da je jedini put edu-
kacija djece, i to razgovara-
njem s njima, kako u koli,
tako i kod kue.
Na pitanje odakle tolika
agresija i takvo ponaanje kod
djece, dr. Neda Aberle poja-
njava da mladi agresori ive
u virtualnom svijetu u kojem
ne osjeaju odgovornost. r-
tvu ne vide izravno pa nisu
ni svjesni to joj ine, kakve
su posljedice njihovih postu-
paka. Anonimnost je zatitni
faktor, veli lijenica.
U Istri ipak bolje
Slinog je stava i kolska
psihologinja Hana iljan
Bembi iz labinske Osnovne
kole Ive Lole Ribara, koja je
koordinirala istovrsno istra-
ivanje provedeno u etiri
istarske osnovne kole u La-
binu, Rovinju i Rai. U sklo-
pu programa Sigurno kro-
im kroz svijet medija u
svibnju 2011. godine anketu
je ispunilo 186 uenika tre-
ih, etvrtih i petih razreda.
Osam posto svih anketi-
ranih tom je prilikom navelo
da su prijatelji pisali uvred-
ljivo i zlobno o njima.
- Iako ovi postoci nisu vi-
soki, oni su zabrinjavajui,
jer je svako dijete koje je rtva
elektronikog nasilja vano i
zasluuje zatitu, tim vie to
se ovdje radi o dobnim sku-
pinama od 9 do 11 godina. Po
istraivanju UNICEF-a, rtve
elektronikog nasilja mogu
doivljavati ljutnju, uznemi-
renost i zabrinutost, ne ele
ii u kolu, bole ih glava i tr-
buh, teko se koncentriraju
te mogu imati smetnje spa-
vanja i smanjeni apetit, upo-
zorava iljan Bembi.
- Djeca koriste blagodati in-
terneta i drutvenih mrea iako
ne znaju zatititi svoju privat-
nost. Nekritiki se odnose pre-
ma njihovim sadrajima. Njima
je to jo jedna atraktivna igra,
a naalost ponekad i orue za
osvetu, napad na neko drugo
dijete ili alu koja preraste u na-
silje. Skriveni iza ekrana, osjea-
ju slobodu i sigurnost da objave
o nekome neto to uivo ni-
kad ne bi rekli ili uinili. esto
nisu ni svjesni posljedica svojih
aktivnosti i koliko to njihovu r-
tvu boli, obrazlae ona.
Orue za osvetu
Neki od primjera elektro-
nikog nasilja koje navodi psi-
hologinja meu kolskom
djecom su krae identiteta
(provale na Facebook profil
drugog djeteta i u njegovo ime
objavljivanje na njegovom i tu-
im profilima), zlonamjerne
ankete o rtvi (tko je za to da
se .... izbaci iz kole?), razne
prijetee i uvredljive poruke
i e-mailovi (kad te ja ulovim
bolje ti je da se...., ti si glupa-
a i bolje uti...), objavljivanje
fotografija i videosnimaka dje-
ce koja na to nisu pristala, ak
i stavljanje oglasa u ime rtve
na pornostranicama.
Poputanje konica
- Nasilje moe biti poslje-
dica vie faktora, od utjecaja
obitelji i sredine u kojoj dijete
ivi do utjecaja medija na iroj
razini. Tu su i osobine linosti
samog djeteta - neka su djeca
sklonija agresivnom ponaa-
nju od drugih. Usto, sva su ona
svakodnevno izloena primje-
rima nasilja u medijima. Ono
se esto prikazuje kao poeljno
i dobro jer dovodi do eljenog
cilja i na taj se nain nagrauje.
esta izloenost nasilju dovodi
do poputanja konica pa je
vjerojatnije da e se i oni sami
nasilno ponaati. Neka djeca
mogu postati ravnoduna na
nasilje ili se pretjerano bojati
da e i sama postati rtvama
nekog nasilnika. Stoga ih je pri-
je svega vano educirati, nau-
iti ih da kritiki razmiljaju o
medijskim sadrajima, pouiti
ih koje je ponaanje prihvat-
ljivo u elektronikom svijetu,
a koje nije, dati im podrku
i pruiti razumijevanje. Obi-
telj je svakako primarna i naj-
vanija u prevenciji, ali ne tre-
ba zanemariti ni pomo koju
mogu pruiti odgojno-obra-
zovne ustanove, od vrtia do
fakulteta, poruuje ona.
Hrvatska: Prijetee poruke
primilo 16 posto djece
Hrabri telefon i Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba
u 2008. godini proveli su istraivanje meu 2.700 osnov-
nokolaca i srednjokolaca. Prema tom istraivanju 15 posto
djece doivjelo je da netko pie tajne ili neistine o njima na
internetu, 5 posto je doivjelo da netko na internet stavlja
njihove fotografije ili filmove o njima i to poprati runim
komentarima, 20 posto ih je doivjelo da se netko pred-
stavljao u njihovo ime, a 16 posto mladih primilo je uznemi-
rujuu ili prijeteu poruku putem mobitela. Osam posto ih
je navelo da su slali drugima takve poruke, 10 posto primilo
je poruku pornografskog sadraja, a da to nisu eljeli, tri
posto slalo je takve poruke onima koji to nisu eljeli vidjeti,
23 posto djece i mladih je slikalo i/ili snimalo mobitelom
vrnjake u tunjavi ili drugom nasilnom ponaanju.
ISTRA
8 posto
anketiranih uenika
(od ukupno 186)
treih, etvrtih i
petih razreda navodi
da su prijatelji o
njima uvredljivo i
zlobno pisali
SLAVONIJA
10 posto
djece od 12 do 14
godina dobilo je
uznemiravajue
poruke putem
mobitela
52 posto
djece u Baranji
iz Osijeka imalo
je neugodne
doivljaje
na internetu

Edukacija u
koli pomae
Po istraivanju koje je
UNICEF proveo u 2010.
meu 5.215 uenika od 10
do 15 godina u kolama
koje su prole program
prevencije nasilja meu
djecom, oko 5 posto
djece trpjelo je elektro-
niko nasilje 2-3 puta
mjeseno ili ee, a 29
posto 1-2 puta mjese-
no. Elektroniko nasilje
pokazalo se povezanim s
ostalim oblicima nasilja,
to znai da su oni koji
su rtve te vrste nasilja
ee rtve i ostalih obli-
ka nasilja meu djecom.
Djeca koriste blagodati interneta iako ne znaju zatititi svoju privatnost
OSIJEK - Predsjednica HSP-a dr. Ante Star-
evi, Rua Tomai, izvijestila je juer da
e s HDZ-om potpisati sporazum o trajnoj
suradnji za dva tjedna u Vukovaru. Stran-
ke su ranije izvijestile da su dovrile pre-
govore o predizbornoj suradnji za pred-
stojee europske i parlamentarne izbore.
Tomai je kazala kako e se na lokalnoj
razini odluka o koalicijskim sporazumima
donositi samostalno uz napomenu da ne
dolazi u obzir suradnja s SDP-om, HNS-
om, HSP-om i SDSS-om. (H)
Sporazum
Rue Tomai
i HDZ-a
D
.

C
.
3 Nedjelja, 28. listopada 2012.
VINKOVCI - Predsjednik Hrvatskih labu-
rista-stranke rada Dragutin Lesar izjavio
je sino u Vinkovcima da Hrvatska nee i
ne moe izai iz gospodarske i financijske
krize sve dok ne doe do porasta investi-
cija u privatnom sektoru i proizvodnji. U
Hrvatskoj su izostale investicije, ne samo
dravne, odnosno javnih poduzea, nego
i privatne. Bez investicija nema pomaka
na bolje, istaknuo je Lesar ocijenivi
kako samo mjere tednje ne mogu ob-
noviti gospodarstvo. (H)
Lesar: Samo
tednja
nije dovoljna
*
Glas Istre

Novosti

BORAC ZA DOSTOJANSTVO: 200. OBLJETNICA ROENJA JURJA DOBRILE
NA SJEDNICI VIJEA OPINE PIAN OBAVLJENE KADROVSKE PROMJENE I RAZMOTRENA EKOLOKA PITANJA
Vandoren: Hrvatska nije
otvorena za ulaganja!
ARZ: Otpremnina bivim
direktorima 1,2 mil. kuna?!
RIJEKA - Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb namjera-
va isplatiti izdane otpremnine za biveg lana Uprave
Dunka Bujasa, koji bi trebao dobiti oko 230.000 kuna
neto, odnosno vie od 600.000 kuna u bruto iznosu, te
jo toliko bivem direktoru Sektora naplate cestarine Da-
mira Amiia, doznaje Novi list. Sindikalisti upozoravaju
da, pak, radnik s vie od 30 godina radnog staa ne moe
dobiti ni 100.000 kuna otpremnine.
Dvojica bi bivih direktora trebala dobiti vie od 1,2
milijuna kuna bruto, to je izuzetno visoka stimulacija za
odlazak u mirovinu. Prethodno su u ARZ-u ve isplatili oko
240.000 kuna vrijedne otpremnine bivem savjetniku
Uprave Zlatku Tafri i bivem direktoru Sektora za odrava-
nje Anti Pribaniu. Sveukupno, ARZ e utroiti vie od dva
milijuna kuna za otpremnine bivim direktorima. Aktualni
predsjednik Uprave ARZ-a eljko Denona brani se da je
odluka o isplati svih tih otpremnina usvojena jo prole
godine, kada je predsjednik bio Miro krgati. D. Pa.
R
.

S
.
Pianci protiv bilo kakve nove termoelektrane
M
.

D
A
M
J
A
N
D
.

t
.
PIAN - Opina Pian pro-
tivi se bilo kakvom povea-
nju kapaciteta Termoelektrane
Plomin bez obzira na energent
koji bi pritom bio koriten, za-
kljuak je prekjueranje sjed-
nice Opinskog vijea na kojoj
se na zahtjev Istarske upanije
raspravljalo o Vladinom pri-
jedlogu ugljena za energent u
buduoj TE Plomin 3.
Rasprava je krenula izno-
enjem oekivanih stavova o
tome da budui novi blok u
Plominu mora raditi na plin, ali
preokret je unijela Alenka Celi
iz Akcije mladih koja je kazala
da nije ni za plin ni za ugljen jer
im ne treba jo jedan zagai-
va. Nakon toga uz nju su stali
Fabricio Luke (HSLS) i nositelj
NL-a Branko Rui, a pri glaso-
vanju za taj su prijedlog ruku
digli i Kristina urovi te Ja-
smina Slivar s njene nezavisne
liste, to je bio dovoljan broj
glasova da takav stav postane
slubeno oitovanje opine o
buduoj TE Plomin 3.
Dosta se ui prolilo oko pi-
tanja treba li zgradu Malono-
gometnog kluba u viima le-
galizirati klub ili Opina. Klub
je zahtjev ve predao, a Opina
se tek sprema to uiniti. U tu
svrhu u proraunu je odvoji-
la 30 tisua kuna, a k tome e
investirati u dovretak zgrade.
Oporbeni Luke i Rui, pred-
sjednik MNK-a i lan Uprav-
nog odbora, smatraju da vla-
snik treba biti klub budui da
su njegovi lanovi mjetani koji
su u podizanje zgrade uloili iz-
meu 15 i 20 tisua radnih sati
te uvelike darovali potreban
materijal. Opina, pak, sma-
tra da je besmisleno da ubu-
due sa svog rauna prebacu-
je sredstva na raun kluba te
da je bolje da se ona direktno
brine o zgradi, a klub njome
upravlja. Zakljueno je da tre-
ba to prije, s obzirom na to da
se pribliava donoenje novog
prorauna, sazvati sastanak sa
svim lanovima kluba i mje-
tanima da bi se saznala nji-
hova volja prema kojoj e se u
konanici postupiti.
Na poetku sjednice pri-
segu je poloio novi vijenik
Valter Fonovi iz IDS-a, za-
mjena za Verilija Karlia, ne-
zavisnog na IDS-ovoj isti, koji
je dao ostavku iz zdravstvenih
razloga. Luke je razrijeen
dunosti potpredsjednika Vi-
jea jer je raskinuo koaliciju
s vladajuim IDS-om. Zami-
jenio ga je HSU-ovac Dani-
jel Stani, redovito na stra-
ni IDS-a. Rui je pozivao na
opu demokratsku praksu
prema kojoj jedno potpred-
sjedniko mjesto pripada opor-
bi, a budui da se predsjednik
Silvan Juran (IDS) ogluio na to,
zakljuio je da u Vijeu nema
demokracije. R. SELAN Valter Fonovi
R
.

S
.
Fabricio Luke
L
.

B
r.
DUBROVNIK - Hrvatska
e ui u EU 1. srpnja 2013.
godine, ali je opi dojam
da Hrvatska jo uvijek nije
dovoljno otvorena za ino-
zemna ulaganja. Ulagaka
klima u Hrvatskoj jo uvijek
nije dobra. Njezin daljnji
razvoj koe brojne birokrat-
ske procedure, korupcija
koja je i dalje prisutna u
svim segmentima drutva,
netransparentno postupa-
nje u javnoj nabavi, kao i
nesigurnost investitora.
Poruio je to ef Ureda
EU-a u Zagrebu Paul Van-
doren na Meunarodnim
investicijskom forumu o
mogunostima ulaganja na
podruju Dubrovako-ne-
retvanske upanije. Zadaa
Vlade je stvoriti pozitivno
ulagako okruje, jer se to
izravno odraava na razinu
meunarodne konkuren-
tnosti, a Hrvatska je izmeu
100 zemalja u svijetu 81. na
toj ljestvici, istaknuo je Van-
doren. Podsjetio je kako ino-
zemna ulaganja u Hrvatskoj
padaju jo od 2008. godine.
Dravnim, regionalnim i
lokalnim vlastima poruio
je da proaktivno pronalaze
rjeenja za potekoe na
koje nailaze potencijalni
ulagai. Naglasio je kako
Hrvatska nije dovoljno
iskoristila ni sredstva koja
su joj dosad bila na raspo-
laganju iz europskih fon-
dova. U odnosu na budua
sredstava iz tih fondova
Vandoren napominje kako
se taj novac nee slati
samo u Zagreb, ve se za
ta sredstva valja izboriti
kvalitetno osmiljenim
projektima. L. Br.
Paul Vandoren
Znao je da se siromah
teko posveuje vjeri
Juraj Dobrila rodio se 1812. godine na Tinjan-
tini, sluio vjeri na razliitim funkcijama, a
istodobno bio predvodnik hrvatskog pokre-
ta u Istri. Vjerovao je da marljivost i radinost
vode ovjeka u kvalitetan vjerski ivot
PORE - Sve to je Dobrila
radio, izdavatvo, borba za po-
litika, kulturna prava, protiv
siromatva, imalo je jedan cilj
- buenje vjere u narodu koja
e uzrokovati i moralni rast,
rekao je dr. sc. Josip Grbac na
proslavi 200. obljetnice roe-
nja velikog istarskog biskupa u
Eufrazijevoj bazilici. Juraj Do-
brila rodio se 1812. godine u
Velom Jeenju na Tinjantini,
sluio vjeri na razliitim funk-
cijama, a istodobno bio pred-
vodnik hrvatskog narodnog
pokreta u Istri zbog ega se
danas uglavnom bavimo nje-
govim materijalnim, a manje
vjerskim doprinosima. No, on
je doista vjerovao da marlji-
vost i radinost vode ovjeka u
kvalitetan vjerski ivot.
- To pokazuje veliinu o-
vjeka i biskupa Dobrile: on je
znao da je nemogue ovje-
ku koji u svemu oskudijeva
posvetiti se vjerskom ivotu i
kreposnom ivotu, istaknuo
je Grbac. Misu su predvodili
poreki i pulski biskup Dra-
en Kutlea, njegov prethod-
nik Ivan Milovan i general-
ni vikar Vilim Grbac uz vie
od 40 sveenika za prepu-
nu baziliku. U drugoj polovi-
ci euharistije lanovi KUD-a
Matko Laginja iz Raklja pri-
nijeli su darove: dokumente
Drugog vatikanskog sabora,
katekizam Katolike crkve,
molitvenik Oe budi volja
Tvoja, iju je prvu verziju sa-
stavio sam Juraj Dobrila, te
vino i vodu s kruhom, a bi-
skup Kutlea upalio je uskr-
snu svijeu uz koju su ovda-
nji roditelji krstili generacije
malih poreana.
Time je sveano otvorena
Godina vjere koju je papa Be-
nedikt navijestio svojim apo-
stolskim pismom Porta fidei
- traje od 11. listopada do 24.
studenog 2013. kao poziv na
istinsko i obnovljeno obraa-
nje Gospodinu. M. DAMJAN
Misa za Jurja Dobrilu u Godini vjere
4 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Glas Istre

Novosti

*
*
MATULJI - Okruglim stolom u organizaciji
matuljske Udruge antifaistikih boraca i
antifaista juer je u Rukavcu obiljeena
70. godinjica osnutka Prve istarske par-
tizanske ete. Za dan obljetnice odabran
je datum izvrenja prve diverzantske
akcije, kada je 1942. godine minirana
pruga u Rukavcu i vlak koji je prevozio
njemake i talijanske vojnike. Prvi pravi
antifaizam raa se na tlu Istre ve 1921.,
i to prvi u Europi, prisjetio se predsjednik
UABA Liburnije, Vilim Radeti. D. .
Godinjice
prve
istarske ete
M
.

A
N
I

PREDSTAVLJENI PRVI REZULTATI OVOGODINJE BERBE NA TRADICIONALNOJ FETI MLADEGA VINA

Istra pod naletom kie, poplavila cesta Pore - Novigrad
J
.

P
R
E
K
A
L
J
ANTENAL - Jako jugo, kia i
plima izazvale su juer ujutro
prelijevanje Mirne i mora na
cesti Pore - Novigrad kod mo-
sta Antenal. Najtea je situacija
bila na ravnom dijelu ceste od
mosta prema Tarskoj vali gdje
je oko sedam sati ujutro mor-
ska voda noena valovima po-
ela prodirati na cestu i mije-
ati se rijekom Mirnom koja je
nabujala nadirala s druge stra-
ne. Promet se odvijao oteano,
iako nije bilo zatvaranja ceste,
ve su se vozila su se mimoila-
zila usporeno, jer su i nakon to
se voda poela povlaiti cestu
jo zapljuskivali valovi. Promet
i situaciju na terenu nadzirale
su dvije policijske ophodnje, a
mulja i granje koje je voda na-
bacala na cestu istio je cestar
koji se na terenu nalazio od ra-
nih jutarnjih sati. Voda se po-
vukla nakon otprilike dva sata,
a oko 10 sati i interventne slu-
be. Mirna se u dopodnevnim
satima, iako dosta nabujala
vratila u korito.
Juer ujutro je bio preki-
nut promet na dravnoj cesti
D500 kod Vranja u Istri zbog
odrona. Obilazak je bio preko
Lupoglava, za vozila na rela-
ciji Uka - Labin. Na pulskom
aerodromu prekjuer tijekom
noi i juer ujutro palo je 58
mm kie, a zanimljivo je da je
istovremeno u samom gradu
Puli palo tek oko 8 mm kie.
Unato obilnoj kii koja je
itavu no i jutro padala na i-
rem rijekom podruju, Javna
vatrogasna postrojba Rijeka
nije imala pretjerano mno-
go intervencija kao to se to u
prolosti esto znalo dogaati.
U posljednja 24 sata imali su
oko 30 intervencija. Morali su
izlaziti iz postaje po noi kako
bi pruili strunu pomo pri
ispumpavanju, a tijekom ju-
eranjeg prijepodneva imali
su ukupno devet intervencija.
Uglavnom se radilo o is-
pumpavanju vode, poplavlje-
ne su bile ulice, a voda je uspje-
la prodrijeti i do par podruma
te su je u Verdijevoj ulici mora-
li ispumpati i iz jednog stana.
Rijeka placa ovoga puta nije
imala ozbiljnijih problema s
prodorom vode, a vatrogasci
su morali intervenirati i zbog
uklanjanja jedne grane koju su
oborine i vjetar uspjeli slomiti.
Rijeko komunalno redarstvo
takoer nije imalo veih inter-
vencija. Graani su uglavnom
prijavljivali otvaranje poko-
paca ahti te prokinjavanje
nekoliko stambenih i jednog
poslovnog prostora. Prema in-
formacijama iz redarstva, rije
je o uobiajenim intervencija-
ma za kinog vremena, a veih
problema nije bilo.
U Rijeci i okolici preksino
je padala jaka kia, a po po-
dacima rijekog Pomorskog
meteorolokog ureda jutros u
8 sati u Rijeci je palo 159 lita-
ra kie po etvornom metru u
posljednja 24 sata. V. H., . B.
Nabujala Mirna
Uz mlada, 18 istarskih vinara predstavilo
je posjetiteljima i starija vina iz svoje po-
nude, a sudei prema onome to se mo-
glo kuati od ovogodinje berbe, koja je
unato dugotrajnoj sui bila dosta uspje-
na, bit e ovo zanimljiva vinska godina
Pie Patricija
SOFTI-MEHMEDOVI
Snimio Andreas KANCELAR
SVETVINENAT - Malvazi-
ja, chardonnay, mukat i mladi
merlot dominirali su meu ovo-
godinjim vinima predstavljeni-
ma na jueranjoj Feti mladega
vina u Art centru u Savienti. Uz
mlada, 18 istarskih vinara pred-
stavilo je posjetiteljima i starija
vina iz svoje ponude, a sudei
prema onome to se moglo ku-
ati od ovogodinje berbe, koja
je unato dugotrajnoj sui bila
dosta uspjena, bit e ovo za-
nimljiva vinska godina.
Manji prinos,
kvaliteta odlina
- Prinos groa je bio neto
manji nego ranijih godina, ali
je zato kvaliteta vina odlina i
moemo biti jako zadovoljni.
Nadam se da e i kupci osje-
titi tu razliku u kvaliteti, a mi
smo im od ove berbe ponudi-
li chardonnay, koji ve etiri
godine zaredom osvaja zlato
na Vinistri, i dvije vrste mal-
vazije, rekao je Milenko Mati
za ijim su se stolom mogli
kuati i cabernet, teran, mu-
kat uti i suena berba.
Vinarija Kalavojna ove je
godine odluila pridobiti ve-
inom enski dio posjetitelja s
neodoljivim pjenuavim char-
donnayom koji je poela pro-
izvoditi s lanjskom berbom.
No, mjehuriastom vinu bo-
gata okusa i mirisa nisu odoli-
jevali niti mukarci, premda ih
je dosta eljelo probati mu-
kat. Kako nam je rekla Gor-
dana Krivii, od oujka ove
Kalavojna ima prodavaonicu
i kuaonicu u Puli u Ulici Si-
splac, gdje osim vina iz svojih
podruma prodaju i ostala re-
nomirana istarska vina.
Viestruko nagraivani vi-
nar iz Krnice Josip Siljan tako-
er je odluio malo vie zagri-
jati posjetitelje ponudivi im,
uz mladi merlot, teran i mu-
kat, jednu inovaciju - Terani-
no, liker od terana. Ova ideja,
kako je istaknuo, mlaih na-
rataja obitelji Siljan, doista je
uspjela i donijela u Savientu
sasvim novi proizvod koji je
ve u subotu naao svoje mje-
sto meu kupcima.
Iz Brtonigle su i na ovogo-
dinju smotru stigla Vina Ca-
ttunar iz ije se bogate palete
proizvoda odavna prepoznate
po vrhunskoj kvaliteti moglo
kuati ovogodinji mukat bi-
jeli, chardonnay i malvaziju.
- Malvazija je jo uvijek
malo frizzante jer jo radi,
a trebala bi se stabilizirati za
dva mjeseca. Ona neto pri-
je ide u potronju, dok crna
vina uvijek nudimo tek nakon
to odlee tri do etiri godine.
Moram priznati da sam za-
dovoljna to se vinari ponovo
okreu proizvodnji malvazije
jer je to ipak naa autohtona
sorta koja je dugo godina bila
zanemarena ili se smatralo
da nije dovoljno kvalitetna.
Vano je raditi na tome da
upravo nae autohtone sor-
te vina dou do izraaja i da
pokaemo da Istra zaista ima
kvalitetu kojom moe kon-
kurirati na svjetskom tri-
tu. Nakon to smo dobili pet
zlatnih medalja na ovogodi-
njoj Vinistri, izmeu ostalog
za malvaziju i teran barique,
u Londonu smo na vinskoj
smotri osvojili tree mjesto s
teranom i bijelim mukatom,
i to nas je jako obradovalo,
kazala je Vesna Cattunar.
Veselo do kasno u no
Osim spomenutih, po-
sjetitelji su mogli kuati vina
podruma Terlevi, Mareta,
Franc Arman, erneka, To-
ma, Vicinim, D&D Siroti,
Baac, Commot, Gerini,
Trapan, Zigante, Vivoda i Fa-
meja Matoevi. Svi se oni sla-
u da su vinske smotre idealna
prilika za promociju vina kroz
direktni kontakt i s kupcima i
s potencijalnim distributeri-
ma. Subotnju je fetu posje-
tila i grupa turista iz Trsta koji
su moda i najvie kuali ra-
zna vina te ovji sir udruge Trs,
kozji sir Stancije Kumparika
i istarski prut prutarne Jele-
ni. Oito su im se nai proi-
zvodi jako svidjeli jer su svi iz
Saviente otili punih vreica.
Posjetitelje je u popodnev-
nim satima osim dobrog vina
zagrijavao i Franko Krajcar uz
Indiviju, a vesela feta potra-
jala je do kasnih nonih sati u
dobrom raspoloenju uz Lidi-
ju Bai i Live band.
proizvoda odavna prep
po vrhunskoj kvaliteti
kuati ovogodinji mu
jeli, chardonnay i malv
- Malvazija je jo
malo frizzante jer jo
a trebala bi se stabiliz
dva mjeseca. Ona ne
je ide u potronju, do
vina uvijek nudimo tek
to odlee tri do etiri g
Moram priznati da sa
dovoljna to se vinari p
okreu proizvodnji ma
jer je to ipak naa auto
sorta koja je dugo godi
zanemarena ili se sm
da nije dovoljno kval
Mlado, pjenuavo,
slatko i zavodljivo
Popodnevno zagrijavanje za nonu fetu
Vinar Josip Siljan prvi je put proizveo slatki liker od terana
5 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Bankari ele
vladati svime
PULA - Drugog dana meu-
narodne konferencije o ulasku
Hrvatske u Europsku uniju te
proirenju unije na jugoistok,
u organizaciji Hrvatske Pane-
uropske unije, o euru kao nov-
cu bez drave govorio je Ivan
Lovrinovi, financijski ana-
litiar i redoviti profesor na
zagrebakom Ekonomskom
fakultetu. Ustvrdio je da Hr-
vatska ne treba uriti s pre-
uzimanjem eura kao vlastite
valute. Prema njemu, rok za
uvoenje eura nije bitan. Tre-
ba najprije ojaati tehnologi-
ju i proizvodnju te spremno
prijei na drugu valutu, a to
nisu uinile Irska, Portugal i
Grka pa sada za to plaaju
gospodarskom krizom. Vjero-
vanje pak da e nakon ulaska
u EU doi do brzog rasta gos-
podarstva, kao i da e cijene
nekretnina znaajno porasti
zablude su u koje hrvatski gra-
ani trebaju prestati vjerova-
ti, kazao je Lovrinovi. Isti-
na je meutim da e nakon
pristupa EU-u doi do pada
BDP-a i rasta inflacije te da
emo nae probleme morati
rjeavati sami. Govorei pak o
Grkoj, ustvrdio je da joj unija
nee pomoi dodjeljivanjem
novca svaka tri mjeseca, ve
podrkom u uvoenju novih
znanja i tehnologija.
Dananji financijski ka-
pitalizam sam sebi postaje
svrha to predstavlja veliku
opasnost za EU jer finan-
cijski segment eli ovladati
svime, kazao je Lovrinovi.
Istaknuo je i problem eura
kao nedovrenog projekta,
budui da ga je prihvatilo 17
od 27 zemalja lanica te da
tek devet posto ove mone-
te izdaje sredinja europska
banka, a ostalo nacionalne
sredinjice, to moe dovesti
i do kraha same Unije.
O tome koliko su daleko u
postupku europskih integraci-
ja otile ostale zemlje bive Ju-
goslavije govorili su predstav-
nici tamonjih paneuropskih
organizacija. Prema rijeima
Draena Gagulia iz BiH, ova
se zemlja nalazi na zaelju u
postupku pristupanja, a glav-
ni razlog su spore reforme, s
jedne strane, te korupcija, or-
ganizirani kriminal i slabe de-
mokratske institucije, s druge.
Srbijanski predstavnik Elvis
Vii izrazio je pak otvorenost
za rjeavanje problema s Ko-
sovom, dok je Andrej Rahten
iz Slovenije ustvrdio da unutar
zemalja Europske unije vlada
velika skepsa o njezinom pro-
irenju. Konferencija s radom
zavrava danas.
V. KAPELOTO
Glas Istre

Novosti

BESPLATNE
MALE
OGLASE ZA
SLJEDEI
BROJ
PRIMAMO
SUTRA DO
16 SATI
U NASTAVKU KONFERENCIJE HRVATSKE PANEUROPSKE
UNIJE GOVORILO SE O EURU TE IRENJU NA JUGOISTOK
Treba najprije ojaati
tehnologiju i pro-
izvodnju, kazao je
financijski analitiar
Ivan Lovrinovi

Unutar Europske uni-
je vlada velika skepsa
o njezinom proirenju
blic intervju
PROF. DR. PAVO BARII, PREDSJEDNIK HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE
Odgoda ulaska u EU
realna je mogunost
- U klimi sve jaeg pro-
tivljenja pristupanju novih
drava u EU organizira se
konferencija o proirenju
unije na jugoistok. Koliko je
u budunosti takvo proire-
nje realno?
- U ovom trenutku mno-
gi u europskim tijelima i ze-
mljama Europske Unije
odmahuju glavom pri spo-
menu proirenja. ak i stra-
teki dokument EU-a o pro-
irenju, donesen prije dva
tjedna, naznauje da e na-
kon ulaska Hrvatske nastu-
piti zastoj. Mi u najstarijemu
pokretu za ujedinjenje Euro-
pe, Paneuropskoj uniji, sma-
tramo da je potrebno promi-
ljati, raspravljati i donijeti
strateke planove za daljnje
proirenje. To bi moglo po-
moi zemljama koje su ista-
knule kandidaturu za lan-
stvo u njihovim reformama,
s jedne strane, a Europskoj
uniji donijeti daljnji zamah i
novu energiju u stabilizaciji
krize i daljnjem razvoju.
- Prijeti li opasnost od od-
gode ulaska Hrvatske u EU?
- Na takvu mogunost naj-
dobronamjernije nas upo-
zoravaju dobro informirani
krugovi u europskim tijeli-
ma. Ako pogledamo kako su
se otvarale prepreke i zasto-
ji tijekom dosadanjih pre-
govora, onda bi i tu pronali
razloge za skepsu. Meutim,
smatram da e na kraju pre-
vladati razum i pragmatina
politika te da e postupak ra-
tifikacije protei uspjeno.
- Koji su po Vama najvei
plusovi, a koji najvei minu-
si ulaska u EU?
- Uz demokratsku transfor-
maciju i usavravanje prav-
nih steevina kao pozitivne
razloge za ulazak Republike
Hrvatske treba spomenuti
ravnopravno sudjelovanje u
izgradnji zajednikoga europ-
skoga projekta. Hrvatska e
moi razvijati svoje kompa-
rativne prednosti, dobivat e
za to poticaj i zatitu velikoga
trita i znatne gospodarske
i znanstvene cjeline. Meu-
tim, ve se ocrtala opasnost
da ako na vrijeme ne zatiti
vlastitu proizvodnju, ne nae
prijelazna i pravedna rjee-
nja za grane kao to su bro-
dogradnja, poljoprivreda ili
izvori energije, onda e imati
i velikih teta. V. KAPELOTO
D
.

T
I
F
A
N
I

Pavo Barii
6 Nedjelja, 28. listopada 2012.
ZAGREB - Predsjednik Ivo
Josipovi izjavio je juer da
bi trebalo promijeniti Zakon
o policiji na nain da se pod
sudsku kontrolu stavi pravo
MUP-a da od mobilnih ope-
ratera trai ispis telefonskih
razgovora graana.
- Jaanje suvremenih mje-
ra nadzora je naalost nei-
zbjeno, ali jaanje tih mje-
ra treba korespondirati s
jaanjem nadzora. Sadanju,
kada je rije o izlistu, relativ-
no turu odredbu u Zako-
nu o policiji treba dopuniti.
Osobno jesam sklon i sud-
skoj kontroli, civilnoj kon-
troli, koja bi ulila povjerenje
u koritenje takvih mjera, re-
kao je Josipovi u predsjed-
nikim dvorima nakon to
je popio kavu s graanima.
Dodao je da mora konsta-
tirati stranu injenicu da
kriminalni milje, mafija, ima
povjerljive podatke o istra-
gama koje se vode, i da su do
toga doli ilegalnim putem.
- Prva je zadaa zatvoriti
sve kanale curenja informa-
cija iz tijela kaznenog pro-
gona prema kriminalnom
miljeu. I to emo sasvim si-
gurno uiniti. Curenju infor-
macija prema kriminalnom
miljeu e se stati na kraj, re-
kao je Josipovi.
Predsjednik je demanti-
rao bilo kakvu mogunost
da je politikom trgovinom
s premijerom Milanoviem
postigao da Goran Rad-
man postane novi ravnatelj
HRT-a.
- Naalost vrlo esto po
medijima proitamo neto
to bismo mogli nazvati sci-
ence fiction literaturom. Pa
sam itao o tome kako se
navodno trgovalo izmeu
mene i premijera vezano za
to tko e kome ustupiti ka-
drove u obavjetajnoj slu-
bi, a s im e se to uzvratiti.
To su besmislice, rekao je Jo-
sipovi. Dodao je s njegove
strane nije bilo nikakvog ni
formalnog ni neformalnog
utjecaja, ali je naglasio da je
Radman vrlo dobar kandi-
dat, te da e odlino obav-
ljati svoj posao.
- elim mu puno uspjeha,
rekao je Josipovi.
Z. CRNEC
Glas Istre

Novosti

Zbog nastojanja da se
povea udio intermodal-
nosti, koriste se sredstva iz
EU fondova
Intermodalni prijevoz tj.
prijevoz svim vidovima
WUDQVSRUWD HOMH]QLFRP
morem, unutarnjom plov-
LGERP SUL HPX VH FHV-
tovni prijevoz koristi za to
je mogue krai dio puta,
prepoznat je kao ekoloki
prihvatljiv oblik prometa te
se sustavno razvija nizom
SURMHNDWD VXILQDQFLUDQLK L]
Zatita okolia
kroz intermodalni
prijevoz
Zbog nastojanja da se povea udio
intermodalnosti, koriste se sredstva iz EU
fondova
europskih fondova. Pro-
met kao osnova svakoga
gospodarstva, jedan je
od osnovnih imbenika
razvoja. Primjena suvre-
menih transportnih teh-
nologija u okviru inter-
modalnog transporta, uz
brzu i kvalitetniju uslugu,
igra znaajnu ulogu u
ekologiji. Republika Hr-
vatska zbog povoljnog
JHRSURPHWQRJ SRORDMD
mora razvijati razmjerno
VORHQ UD]YLMHQ L GREUR
reguliran prometni sustav.
Pri razvoju prometnoga
sustava, koji e postati dio
europskoga prometnoga
VXVWDYD QXQR MH X]HWL
u obzir ekoloki aspekt i
zatitu okolia. Upravo iz
tog razloga potrebno je
razviti prometnu strategiju
u kojoj e intermodalni pri-
jevoz postati dominantni
oblik transporta te e sve
VPMHUQLFH ELWL X VNODGX V
politikom zatite okolia.
INTERMODADRIA
- projekt financiran
iz IPA programa ja-
dranske prekograni-
ne suradnje
Kao rezultat ovih nastojan-
ja i namjera da se povea
udio intermodalnosti diljem
(XURSH VXEYHQFLRQLUDMX
se dobri projekti koji rade
na spomenutim aktivnosti-
ma. Jedan takav, nedavno
odobren projekt jest (puni
naziv projekta: Supporting
intermodal transport solu-
WLRQV LQ WKH $GULDWLF DUHD
za koji je izdvojeno uku-
pno 2.508.000,00 , a sud-
jeluje partnera iz sljedeih
GUDYD $OEDQLMD %RVQD L
+HUFHJRYLQD +UYDWVND
Grka, Italija, Crna Gora,
Srbija, Slovenija s time da
MHYRGHLSDUWQHU0DUFKH
regija iz Italije. Unutar
Hrvatske, kao partneri u
projektu sudjeluju Klaster
intermodalnog prijevoza i
Luka uprava Ploe. Pro-
MHNW MH YRHQ LQMHQLFRP
da Jadranske luke pred-
stavljaju bitnu mogunost
za povezivanje ovog
geografskog podruja
s glavnim ekonomskim
FHQWULPD QD HXURSVNRM
L LQWHUQDFLRQDOQRM UD]LQL
-HGDQRGYDQLMLKSULPMHUD
su trajektne linije koje
povezuju zapadnu Grku,
Hrvatsku, Crnu goru i Al-
baniju s lukama Ankona i
%DULX,WDOLMLSUHGVWDYOMDMXL
vidljiv dokaz ekonomskih
veza kroz ovo podruje.
Ove usluge uz kontejn-
erski feeder servis, pov-
ezuju razliite jadranske
luke s glavnim voritima
QD ]DSDGQRP L MXQRP
Mediteranu te predstavl-
MDMX VQDQX SRWSRUX UD]-
voju zelenog transporta
WHUHWD 0HXWLP XWMHFDM
JOREDOQH NUL]H QD QDFLRQ-
alnu ekonomiju podruja
i na pomorski transport
openito doveo je do
UHGXFLUDQMD SULYODQRVWL
koritenja ovih servisa u
RGQRVX QD FHVWRYQD SUL-
jevozna rjeenja. Izgrad-
nja infrastrukture je samo
MHGDQ NRUDN ND DNWLYDFLML
intermodalnih servisa.
Cijene promjene modal-
iteta i manja fleksibilnost
SRPRUVNRJ L HOMH]QLNRJ
prijevoza u usporedbi s
FHVWRYQLP NDR L UD]OLLWL
zakonski okviri ine akti-
YDFLMX LQWHUPRGDOQLK NRUL-
dora na Jadranu tekim.
Stoga, javlja se potreba za
ukljuivanjem relevantnih
javnih tijela koja bi podu-
SUOD LQYHVWLFLMH NDNR EL VH
poveala kompetitivnost
meuobalnog linijskog
povezivanja te kako bi se
poveala privlanost in-
termodalnih prijevoznih
rjeenja. Potpora razvoju
intermodalnih prijevoznih
rjeenja u podruju
koje pokriva projekt ima
VQDDQ XWMHFDM QD LWDYR
programsko podruje, a
YLGOMLYR MH NUR] UHGXNFLMX
SURPHWDQDFHVWDPDLSRY-
ezanih negativnih uinaka
RQHLHQMH ]DJXHQMH
teritorijalnu kompetitivnost
L UHGXNFLMX UL]LND ]ERJ
PDUJLQDOL]DFLMH ORNDOQLK
HNRQRPLMD*ODYQLFLOMSUR-
jekta jest unaprjeenje
LQWHJUDFLMH VKRUW VHD
shippinga u logistikim
ODQFLPD NRML SUROD]H
kroz Jadransko more, i
tonije odredba najboljih
RNUXHQMD ]D DNWLYDFLMX LQ-
WHUPRGDOQLK HOMH]QLNLK L
morskih transportnih us-
luga izmeu luka i njihove
unutranjosti. Jadranske
luke trenutno imaju razliite
pristupe prometnoj infras-
trukturi u unutranjosti: ak
L DNR VX OXNH L QDFLRQDOQH
vlade poduzele znaajne
LQYHVWLFLMH ]D SRYHDQMH
SULVWXSDQRVWL HOMH]QLFD L
SRYH]DQRVWL VD QDFLRQDO-
QRP PUHRP HOMH]QLFD
nemaju sve luke pristup
HOMH]QLNLPVHUYLVLPDLLQ-
frastrukturi. Stoga, potreb-
no je imati pravu sliku o
dostupnoj infrastrukturi i
o zakonskim okvirima za
intermodalnost kako bi se
izbjegnuo rizik mogueg
nedostatka alternative u
WUDQVSRUWX SUL HPX FHVWD
ostaje kao jedini mogui
nain prijevoza. Projekt
zato podupire infrastruk-
WXUQH LQYHVWLFLMH X WLMHNX
kako bi se promovirao
intermodalni prijevoz.
Aktivnosti projekta e se
provoditi odozdo prema
JRUHDXNOMXXMXSRWLFDMH
]D PRGDO VKLIW V FHVWH QD
HOMH]QLFX ]D SRPRUVNL
teret za/iz unutranjosti;
SREROMDQX LQWHJUDFLMX
short sea shippinga u
ORJLVWLNRPODQFXSRWSRUX
]D SURPLFDQMH NYDOLWHWQLK
radnih mjesta u lukama,
poveanje atraktivnosti
lukih strunih profila,
izbjegavajui rizik od ne-
GRVWDWND NYDOLILFLUDQLK UDG-
nika. ih projekata bi u Re-
SXEOLFL +UYDWVNRM WUHEDOR
svakim danom biti sve vie
jer vrijeme intermodalnosti
WMNRRSHUDFLMHLNRRUGLQDF-
ije svih modova prijevoza
tek dolazi.
PROMO
Registar
diskriminira
invalide
ZAGREB - Pravobranite-
ljica za osobe s invaliditetom
Anka Slonjak upozorila je
juer na diskriminatorne
odredbe Prijedloga zako-
na o registru biraa prema
osobama s invaliditetom s
duevnim i intelektualnim
tekoama, koji je izradilo Mi-
nistarstvo uprave, zbog ega
bi, naglasila je, 17 tisua osoba
s invaliditetom i dalje moglo
biti lieno temeljnog graan-
skog i ustavom zajamenog
birakog prava.
Ministarstvo uprave je u
svom prijedlogu Zakona uva-
ilo injenicu da je Hrvatska
ratificirala Konvenciju o pra-
vima osoba s invaliditetom.
Prijedlog Ministarstva uprave
je da za tu skupinu punoljet-
nih hrvatskih dravljana sud
utvruje biraku sposobnost
na temelju individualne pro-
cjene. Upozoravamo da je ta
odredba gotovo neprovediva
budui da takav postupak ne
postoji u hrvatskom zakono-
davstvu, a njegovi trokovi
nisu ni procijenjeni. Individu-
alna procjena kakvu predvia
Prijedlog Zakona o registru
biraa ujedno je i diskrimina-
torna jer se ne bi individualno
procjenjivala biraka sposob-
nost svih biraa nego samo
osoba s invaliditetom to bi
predstavljalo njihovu diskrimi-
naciju na osnovi invaliditeta,
istie se u priopenju pravo-
braniteljice za osobe s invalidi-
tetom Anke Slonjak. (H)
PREDSJEDNIK REPUBLIKE IVO JOSIPOVI KOMENTIRAO AFERU IZLISTI I IZBOR EFA HRT-a
Stat e se na kraj
curenju informacija
Osobno jesam sklon
i sudskoj kontroli,
i civilnoj kontroli,
koja bi ulila povje-
renje u koritenje
mjera nadzora, ista-
knuo je predsjednik.
Naglasio je i da nije
utjecao na izbor
Gorana Radmana
N
.

R
E
B
E
R

A
K
Ivo Josipovi
7 Nedjelja, 28. listopada 2012.
TRST - Nakon to je talijan-
ska drava ove godine sma-
njila za ak 33 posto finan-
cijske dotacije namijenjene
talijanskoj manjini koja ivi
u Hrvatskoj i Sloveniji, ovih
je dana obznanjen podatak
da su mjere stabilizacije koje
provodi vlada Maria Montija
izbrisale iz dravnog prora-
una cijeli financijski paket
namijenjen manjinama i to
za razdoblje od 2013. do 2015.
godine. Uz talijansku manji-
nu izvan Italije, bez dravne
(novane) potpore ostat e i
udruge istarskih, rijekih i dal-
matinskih esula.
Protesti ljevice i
desnice u Trstu
S druge strane talijanska
se vlada priprema na drasti-
ne rezove i kad je u pitanju
financiranje djelatnosti slo-
venske manjine u Italiji. el-
nici Talijanske Unije u Hrvat-
skoj Maurizio Tremul i Furio
Radin pisali su vladi i premje-
ru Mariju Montiju podsjea-
jui da je talijanska manji-
na jedina autohtona manjina
koja ivi izvan talijanskih dr-
avnih okvira i da bi brisanje
dravnih dotacija iz dravnog
prorauna znailo umiranje
manjine i svih njezinih insti-
tucija u prvom redu kola i
Zajednica Talijana.
U Trstu je vijest odjeknula
meu svim politiarima, kako
lijeve, tako i desne politike
opcije: zanimljivo, sudbina ta-
lijanske manjine i udruga esu-
la poluila je jedinstveni pro-
svjedni blok svih stranakih
lidera bez obzira na ideoloku
boju. Dakle, iz redova ljevice
digao se glas transkog za-
stupnika u talijanskom par-
lamentu Ettorea Rosata koji
je podsjetio da bi mjera vlade
mogla negativno utjecati i na
bilateralne odnose Italije sa
Slovenijom i Hrvatskom. Fi-
nanciranje talijanske manjine
i rad esulskih udruga pripada
kulturnoj tradiciji ovih kraje-
va, to je obveza prema povije-
sti Italije na istonoj granici,
izjavio je Rosato.
Sitni
Uz njega stala je i zastu-
pnica slovenske manjine u
Italiji Tamara Blaina koja je
istaknula da e se do kraja
boriti za povratak sredstava
u dravni proraun najav-
ljujui da e se stabilizacij-
ski paket mjera vlade nai
na stolovima parlamentar-
ne komisije koja se bavi pro-
raunom sredinom idueg
tjedna. Vjerujem da e se na
tom sastanku ispraviti greka
vlade, rekla je Blaina.
Na drugoj, desnoj strani,
reagirao je zastupnik tran-
ske desnice Roberto Menia
koji se pismeno obratio pre-
mjeru Mariju Montiju. Radi
se o moralno neprihvatljivom
rezu, kako za udruge istar-
skih, rijekih i dalmatinskih
esula, tako i za pripadnike ta-
lijanske manjine. Molim vas
da vratite u dravni proraun
potrebna sredstva, nismo tu
da bi raspravljali o sitniu ve
o naelima i vrijednostima
na kojima se temelji talijan-
ska nacija, to je znak poti-
vanja povijesnih prevrata na
talijanskoj istonoj granici
pie Menia u pismu.
Zastupnik desnice u tali-
janskom parlamentu Carlo
Giovanardi tvrdi da se radi
o sramotnom inu za dra-
vu koja u zadnjih sedamde-
set godina nije bila u stanju
moralno i materijalno ispra-
viti greke uinjene prema
Talijanima koji su nekad i-
vjeli u Istri, Rijeci i Dalmaciji.
Stranka Popolo della liberta
koja podrava vladu Marija
Montija ponudit e aman-
dman kojemu je namjera
zadrati financijske obveze
drave prema manjini i esuli-
ma, rekao je Giovanardi.
Elio VELAN
Svijet
Nedjelja, 28. listopada 2012.
RIM - Vie desetaka tisua prosvjednika
okupilo se juer u Rimu na prosvjedima
pod nazivom No Monti Day protiv ne-
zaposlenosti i otputanja, mjera tednje
i poreznih politika talijanskog premijera
Marija Montija. Prosvjedna povorka
ulicama Rima krenula je u 14.30 sati na
elu s transparentom Uz Europu koja
se buni, otjerajmo Montijevu vladu.
Po procjenama organizatora prosvjedo-
valo je oko 150.000 ljudi iz svih dijelova
Italije. (H)
U Rimu
prosvjed protiv
Montija
*
Papa: Crkva nije samo
crkva Europe
Berlusconi roeni delikvent
RIM - Bivi talijanski premijer Silvio Berlusocni juer je,
reagirajui na nepravomonu kaznu od etiri godine zatvo-
ra koju mu je izrekao milanski sud zbog porezne prijevare
u sluaju Mediaset, izjavio da e ostati u politici. Berlu-
soocni je rekao da se osjea duan ostati da bi zatitio
druge Talijane od pravosudnih nepravdi. Njegova najava
iznenauje jer je prole srijede rekao da se nee kandidi-
rati na izborima idue godine. Na presudu, koja ukljuuje i
petogodinju zabranu kandidiranja na politike dunosti,
Berlusconi se ima pravo aliti dva puta. Vijest o zatvorskoj
kazni bivem premijeru juer je udarna na naslovnicama
talijanskih novina, a u komentarima se istie da takva
presuda znai kraj jedne ere u kojoj je dominirao ovjek
kojega je jedan list nazvao roenim delikventom. (H)
istka u srbijanskoj diplomaciji
BEOGRAD - Nakon to je srbijanski predsjednik Tomi-
slav Nikoli ovog tjedna opozvao veleposlanike iz Moskve i
Pariza, tijekom naredna tri mjeseca Srbija e povui njih jo
33, to je skoro polovica ukupnog broja efova diplomatskih
misija u svijetu, objavio je beogradski Blic. U Ministarstvu
vanjskih poslova Srbije nisu eljeli komentirati, ali ni opovr-
gnuti te tvrdnje. Izvor Blica kae da treini veleposlanika
istjee etverogodinji mandat, dok je opoziv ostalih rezul-
tat politike odluke novih vlasti. Povlae se veleposlanici
u Parizu, Moskvi, Washingtonu, Berlinu, Londonu, Ankari,
Tunisu, Azerbajdanu i Slovakoj. Radi se uglavnom o na-
mjetenicima Demokratske stranke Borisa Tadia. (H)
Slovenski ministar pravosua
najavio tednju
LJUBLJANA - Slovenski ministar pravosua Senko
Pliani izjavio je da e slovenski sudovi morati raciona-
lizirati svoj rad i prilagoditi ga smanjenim proraunskim
mogunostima u idue dvije godine.
Reagirajui na priopenje prvostupanjskog suda u
Ljubljani da je zbog smanjenja sredstava u ovoj godini
postalo nelikvidno, te upozorenja Vrhovnog suda da se s
nedostatkom sredstava suoavaju i ostali sudovi, Pliani
je za Slovensku televiziju rekao da je razgovarao s mini-
strom financija Janezom uteriem o tome kako njihove
probleme rijeiti, ali da je i djelovanje sudova potrebno
racionalizirati jer su im kao i drugim korisnicima prorau-
na ove i idue dvije godine odobrena manja sredstva. Ra-
cionalizaciju se moe provesti i boljom organizacijom, te
smanjivanjem trokova, ali i smanjenjem broja zaposlenih
ili plaa, rekao je Pliani, dodajui da Slovenija u Europ-
skoj uniji ima najvei broj sudaca po stanovniku. (H)
VATIKAN - Papa Be-
nedikt XVI. kazao je juer
biskupima iz cijelog svijeta
okupljenim na sinodi u
Rimu da je ustolienjem
est neeuropskih kardinala
elio pokazati da crkva nije
samo crkva jednog konti-
nenta, Europe. elio sam,
sazivajui ovaj konzistorij,
u kontekstu nove evangeli-
zacije, dovriti onaj iz velja-
e i to jednom gestom koja
bi pokazala da je ovo Cr-
kva svih ljudi i koja govori
sve jezike...Ona nije samo
crkva jednog kontinenta
nego Crkva cijelog svijeta,
kazao je Papa kojem se
esto spoitava zbog eu-
rocentrinosti. Zahvalio se
biskupima sinode, njih 262,
koji ve tri tjedna u Rimu
raspravljaju o novoj evan-
gelizaciji, navodei kao
primjer Kambodu gdje
se raa nova crkva. Papa
Benedikt XVI. je najavio
novi konzistorij u studeno-
me i ustolienje estorice
novih kardinala, meu
kojima nema nijednog Eu-
ropljanina. estorica novih
kardinala dolaze iz SAD-a,
Libanona, Indije, Nigerije,
Kolumbije i s Filipina. (H)
ESULI I TALIJANSKA MANJINA IZBRISANI IZ PRORAUNA ZEMLJE S APENINA 2013. - 2015.
I u Hrvatskoj bura zbog
ukidanja financiranja
talijanske manjine
elnici Talijanske unije u Hrvatskoj Maurizio
Tremul i Furio Radin pisali su vladi i premjeru
Mariju Montiju podsjeajui da je talijanska
manjina jedina autohtona manjina koja ivi
izvan talijanskih dravnih okvira i da bi brisa-
nje dravnih dotacija iz dravnog prorauna
znailo umiranje manjine i svih njezinih insti-
tucija u prvom redu kola i Zajednica Talijana
Obama u prednosti Bijesna panjolska
policija na ulicama
WASHINGTON - Oekuje se da e gotovo 40 posto ameri-
kih biraa glasovati prije vremena na amerikim predsjedni-
kim izborima 2012., a meu glasaima koji su ve dali svoj glas
ameriki predsjednik Barack Obama vodi ispred svog republi-
kanskog protukandidata Mitta Romneya, objavili su ameriki
mediji. Obojica kandidata pozivala su birae ne samo da izau
na izbore ve i da iskoriste pravo ranijeg glasovanja uoi izbor-
nog dana 6. studenoga da bi se poveao odziv. Prema anketi
Reuters/Ipsos na reprezentativnom uzorku od 960 biraa za
Obamu je dosad glasovalo 54 posto, dok je Romney dobio 39
posto glasova. Dosad je glasovalo 18 posto upisanih biraa, a
analitiari procjenjuju da bi prije 6. studenoga moglo glasovati
gotovo 40 posto Amerikanaca. (H)
MADRID - Nekoliko stotina policajaca okupilo se juer
ispred zgrade ministarstva unutarnjih poslova u Madridu
da bi bi izrazili svoj bijes zbog rezanja prorauna i ukidanja
njihovih prava, izvjeuje AFP. Policajci vie ne mogu pie
na golemom transparentu na Paseo de la Castellana, velikoj
aveniji u samom sreditu panjolske prijestolnice koja je
blokirana zbog prosvjeda sazvanog na poziv policijskih
sindikata. Kao i svi dravni zaposlenici, i policajci trpe zbog
strogih mjera tednje. Vlada ih je zakinula u materijalnim i
nematerijalnim pravima. (H)
Furio Radin i
Maurizio Tremul
R
E
U
T
E
R
S
N
e
v
e
n

L
A
Z
A
R
E
V
I

BUJE - Na bujskom Op-

inskom sudu pravomono
su osueni na zatvorske ka-
zne, dravljanin BiH Renato
Zahirovi (42) sa zagrebakom
adresom na godinu i est mje-
seci, a Sinia Runjak (41) iz
Zagreba na godinu dana zbog
ukupno 13 kaznenih djela te-
ke krae i pomaganja u tekoj
krai na podruju Novigrada u
srpnju i kolovozu ove godine.
Pored zatvorske kazne sud je
prvookrivljenom Renatu Za-
hiroviu izrekao sigurnosnu
mjeru protjerivanja stranca iz
zemlje u trajanju od 10 godi-
na. Obojica su sudu priznali
krivicu i prihvatili predloene
sankcije za poinjena djela te
su se obojica kajala i obeala
sudu da nee ponovno initi
kaznena djela. Utvrena ma-
terijalna teta od tekih kraa
je oko 35 tisua kuna.
Krali satove, novac,
telefone
Prema optunici pazinskog
Opinskog dravnog odvjet-
nitva Zahirovia se teretilo da
je sam sredinom srpnja u noi
s 13. na 14. oko 1 sat nasilno
otvorio dvokrilna balkonska
vrata na vikendici u Dajli kraj
Novigrada i uao s ciljem da
se materijalno okoristi. Zahi-
rovi je iz vikendice ukrao dva
mobilna telefona sa sloven-
skim brojevima, muki i en-
ski runi sat, dva novanika
s dokumentima i novanim
iznosom od oko 650 eura, fo-
toaparat s objektivima i opre-
mom za snimanje, zlatne na-
unice, kljueve automobila
Peugeot 307 i prijenosno ra-
unalo. Ukupna materijalna
teta slovenskim vlasnicima
iznosi oko 22 tisue kuna.
Zahirovi i Runjak su od 4.
do 5. kolovoza poinili est ka-
znenih djela teke krae i teke
krae u pokuaju. U noi 4. ko-
lovoza izmeu 1 i 4 sata se dvo-
jac popeo na balkon drugog
kata i kroz otvorena balkonska
vrata uao u apartman u Novi-
gradu u kojem je spavala polj-
ska dravljanka A. E. B. kojoj
su ukrali prijenosno raunalo,
mobilni ureaj, novanik s do-
kumentima, kreditnim i trgo-
vakim karticama te 200 kuna
gotovine. Uspavana vlasnica
je oteena za oko etiri tisue
kuna. Istu no je dvojac u Ma-
redi preskoio ogradu prize-
mnog apartmana i kroz otvo-
rena vrata uao u apartman u
kojem su spavali majka i dijete.
Sa stola u dnevnom boravku
su ukrali prijenosno raunalo
i torbicu s 300 kuna i 50 eura.
Nakon krae su na oblinjem
parkiralitu pregledali plijen
i ostavili torbicu. Materijalna
teta iznosi oko 4.500 kuna.
Potom su nakon toga ili prije,
to na sudu nije utvreno, u
Novigradu na isti nain kroz
otvorena balkonska vrata uli
u apartman u kojem je spa-
vala njemaka dravljanka i
ukrali mobilni ureaj vrijedan
oko 1.200 kuna. Dvojac je istu
no iz Novigrada krenuo za
Dajlu u Ulicu Svetog Benedik-
ta gdje je kroz otvorena bal-
konska vrata uao u apartman
u kojem je spavala hrvatska
dravljanka te su joj s radnog
stola u kuhinji ukrali novanik
s 570 kuna i mobitel. Ukupna
teta je procijenjena na oko
1.700 kuna. Istu no u Dajli i u
istoj ulici pokrali su jo jednog
gosta u apartmanu. Drugoo-
krivljeni Runjak je uvao stra-
u, a Zahirovi je uao u spa-
vau sobu u kojoj je spavao
gost te je ukrao novac, potpu-
no novi DVD plejer s zatit-
nom folijom i crtanim filmo-
vima na DVD-u, djeju igricu,
digitalni fotoaparat s memo-
rijskom karticom i ensku tor-
bicu. Ukupna teta iznosi oko
etiri tisue kuna.
Njemica ih
vritanjem otjerala
Zadnju no prije uhie-
nja 5. kolovoza ponovno su
provalili u apartman u Dajli
u Ulici Svetog Benedikta tako
to je Runjak opet uvao stra-
u. No, ovoga puta su iz apar-
tmana otili praznih ruku jer
se njemaka dravljanka koja
je spavala u trenutku provale
probudila i poela vikati. Za-
hirovi se tada dao u bijeg za-
jedno s Runjkom.
Dvojac je uhien u veer-
njim satima 5. kolovoza isto-
ga dana nakon zadnje krae
i priveden je na ispitivanje, a
potom u pulski pritvor. Iz pri-
tvora je Zahirovi izaao 20.
kolovoza nakon to je za nje-
govo putanje uplaena jam-
evina od 200 tisua kuna, a
Runjak je bio u pritvoru do
kraja suenja kada mu je
odreeno produljivanje bo-
ravka do izvrenja zatvorske
kazne. Mateo SARDELIN
Crna
kronika
Glas Istre
eljuska puten iz njemakog pritvora
ZAGREB - Poduzetnik Zlatko eljuska, koji je nakon tri
godine bijega uhien poetkom listopada u Njemakoj,
puten je iz ekstradicijskog pritvora, pie jedan dnevni list.
Ministarstvo pravosua obavijeteno je dopisom MUP-a
da je nalogom njemakog dravnog odvjetnitva eljuski
ukinut pritvor i da je puten na slobodu, jer iz hrvatskog
zahtjeva za izruenje ne razabiru zbog kojeg se postupka
trai njegovo izruenje u Hrvatsku. Za eljuskom je na snazi
tjeralica zadarskog suda na kojem mu se sudi zbog prijevare
teke 100.000 eura. U Zagrebu je bio pravomono osuen
na dvije i pol godine zatvora zbog prijevare i krivotvorenja
isprave, no Vrhovni sud je dva puta - posljednji put u veljai
2012. - ukidao te presude prihvativi njegove zahtjeve za
izvanredno preispitivanje presude. Kako je zagrebaki
proces otklizao u zastaru u kolovozu, tuiteljstvo se alilo
na rjeenje Opinskog suda o prekidu postupka jer smatra
da zastara nije mogla tei dok je Vrhovni sud odluivao o
izvanrednom pravnom lijeku te se o tome eka pravomona
odluka zagrebakog upanijskog suda, navodi list. S. B. I.
Kradljivci u bijegu, policija
pronala dio njihova plijena
RIJEKA - Opsenom kriminalistikom obradom razrije-
en je vei broj tekih kraa koje su se zbile od rujna 2011.
do kolovoza 2012. diljem Primorsko-goranske upanije, a
otkriveno je da iza nedjela stoje 31-godinjak s podruja
Zagreba i 24-godinjak s podruja Dvora koji su trenutno u
bijegu. Sumnjie se da su poinili deset tekih kraa, od ko-
jih pet na opatijskom i pet na rijekom podruju, a kojima su
otetili okradene vlasnike za najmanje pedeset tisua kuna.
Provaljivali su u obiteljske kue i stanove te otuivali novac,
zlatninu i razne tehnike ureaje. I dok se za njima nastavlja
potraga, Dravnom odvjetnitvu bit e proslijeena kazne-
na prijava. Policija poziva sve oteene da se jave u Policijsku
postaju Opatija radi preuzimanja svojih predmeta. . B.
Pronaena Roberta Pavleti
PULA - Roberta Pavleti (16) pronaena je iva i zdrava u
petak oko 21 sat javio je njezin otac policiji. Njezin je nestanak
prijavljen policiji u etvrtak kada se nije vratila kui u tinjan
iz jedne pulske kole. Za njom je odmah pokrenuta potraga.
Sve okolnosti policija tek treba utvrditi. Nije poznato zato se
nije vratila kui te gdje je boravila jednu no. M. S.
ZAGREB - Ve
nekoliko dana traje
intenzivna potraga
za Talijankom Cecili-
om Berettom koja je
prema posljednjim in-
formacijama viena u
srijedu kasno naveer
u Rijeci. To je u Facebo-
ok grupi kojom se moli
pomo u potrazi za
njom napisao korisnik
ija majka tvrdi da je
u jednom rijekom
restoranu primijetila
djevojku nalik na ne-
stalu Talijanku. - Moja
mama je sigurna da je
vidjela Ceciliu u dru-
tvu jednog mladia
u srijedu oko 23.10 u
sreditu Rijeke. Panju
moje mame privukli su
jer je bilo oito da nisu
odavdje, dopisao je
korisnik. Tko god ima
korisne informacije o
Ceciliji moe ih dojaviti
na brojeve 112 ili 113 u
Italiji, ili pak kontakti-
rati konzulat Italije u
Rijeci ili Splitu. Cecilia
je 25-godinjakinja koja
je iz talijanskog grada
Pavia, nestala izmeu
16. i 17. listopada ove
godine. Jedan od trago-
va doao je iz Pordeno-
nea pa je ovaj novi iz
Rijeke ulio novu nadu
Cecilijinim roditeljima.
Oni su apel za pomo
u potrazi za nestalom
kerkom objavili na
brojnim televizijskim
postajama. A. R. K.
Nestala Talijanka
viena u Rijeci
KARLOVAC - Policija je u Slunju zatekla
49-godinjeg voza iz Slunja koji je uprav-
ljao vozilom pod utjecajem alkohola od
4,60 promila i to u vrijeme izreene zatit-
ne mjere zabrane upravljanja motornim
vozilom, doznaje se juer u upanijskom
centru 112 Karlovac. Pijani voza bez valja-
ne vozake dozvole, uhvaen u petak, is-
kljuen je iz prometa i smjeten u posebnu
prostoriju do otrijenjenja. Protiv 49-go-
dinjeg mukarca slijedi podnoenje op-
tunog prijedloga i kaznene prijave. (H)
Vozio s
4,6 promila
alkohola u krvi
*
ZAGREPANIN I DRAVLJANIN BOSNE I HERCEGOVINE U SRPNJU I KOLOVOZU
OVE GODINE PROVALJIVALI U APARTMANE NA PODRUJU NOVIGRADA
Dvojcu za 13 kraa
2 i pol godine zatvora
Dvojac je uhien u
veernjim satima
5. kolovoza nakon
neuspjele krae iz
apartmana u Dajli

Kraama su goste
otetili za oko 35 tisu-
a kuna

Dravlja-
nin BiH protjeran na
10 godina iz Hrvatske
9 Nedjelja, 28. listopada 2012.

Smrt je za one koji ne vjeruju pre-
stanak ovog oblika ivota kakvog
ga poznajemo. Moje je miljenje da
materija i energija ostaju, a i nae
osobine ostaju kroz nae potom-
ke. ivot pone pa nekako mora i
zavriti. Doris Grbac, psihologinja
p
l
u
s
edjelja
UOI BLAGDANA SVIH SVETIH I DUNOG DANA PRISJEAMO
Vrijeme kada bi trebalo
I ZAPITATI SE JESMO LI D
Noni prizor s mnotvom svijea daje
posebnu atmosferu i toplinu groblju
te nas podsjea da smo, ukoliko smo
vjernici, na ovoj zemlji samo u prola-
zu i da je smrt samo nastavak ivota

Trenutak je to kada se povezujemo

sa svojom prolou i budunou
Pie Mihaela MEDI
L
jubav prema Bogu i bli-
njemu, sjeanje na sve-
ce i sve one koji su ne-
nametljivo, neupadljivo,
marljivo, savjesno i pokorno
obavljali svoj posao i duno-
sti, a vie nisu s nama, pravi
je smisao blagdana Svih sve-
tih koji se obiljeava 1. stu-
denog, kao i Dunog dana
ili Spomena svih vjernih mr-
tvih koji se tuje dan kasnije.
Smrt samo
nastavak ivota
Crkva nas, dakle, poziva da
se sjetimo svih svetaca i onih
koji to nisu - da ih prizovemo
u sjeanje, da im zahvalimo, a
jedan od uobiajenih i najpri-
hvaenijih naina je to uiniti
odlaskom na njihove grobove.
Ovih su dana, stoga, groblja
posjeenija no inae, grobo-
vi bogatije ureeni, a prizor
nou s mnotvom svijea daje
posebnu atmosferu i topli-
nu groblju te nas podsjea da
smo, ukoliko smo vjernici, na
ovoj zemlji samo u prolazu i
da je smrt samo nastavak i-
vota. Smrt prema crkvi nije
kraj, ona je zapravo poetak
ivota s Bogom oi u oi.
Veina religija tumai da
poslije smrti dolazi neka vr-
sta zagrobnog ivota - prije-
laz u raj ili pakao, reinkarna-
cija, ponovno raanje due
ili duha u drugom tijelu. Sta-
ri narodi su vjerovali da smr-
u odlaze u vjena lovita
pa su pokojnike pokapali s
oruem, nakitom i orujem
za taj vjeni lov. Kada su u
pitanju ivot i smrt, onda je
onima koji ne vjeruju u za-
groban ivot, puno tee.
- Smrt je za one koji ne vje-
ruju prestanak ovog oblika
ivota kakvog ga poznajemo.
Moje je miljenje da materi-
ja i energija ostaju, a i nae
osobine ostaju kroz nae po-
tomke. ivot pone pa ne-
kako mora i zavriti. Smrt je
svakako najvei gubitak. Ne-
to to nema povratka i ne
moe se popraviti. Ako smo
nekoga uvrijedili, moemo
to ispraviti, ispriati se. Na-
kon smrti ta mogunost vie
ne postoji. Zato smrt i jest
najvei gubitak i nikako ne
moe biti ugodan. Vjernici
se tu svakako lake nose jer
vjeruju u ivot nakon ivo-
ta, za njih to nije konano.
Meutim, na dan Svih sve-
tih svi idemo na groblje. To
nam je dodatni povod i poti-
caj da usmjerimo nae misli
na nae najmilije kojih vie
nema, da intenziviramo us-
pomene na njih, rekla je psi-
hologinja Doris Grbac.
ivot prema
moralnim naelima
Vjernici ili ne, na taj se
dan kroz sjeanja povezuje-
mo s onim to je bilo, naim
precima, ali i slavimo ivot i
ono to e u budunosti biti
- nae potomke koji e na
ovozemaljskom ivotu na-
staviti ovaj oblik ivota na-
kon nae smrti.
E
d
u
a
r
d

S
T
R
E
N
J
A
Odlaskom na groblja se,
bez obzira na to vjerujemo
ili ne, osvijestimo te mora-
mo prihvatiti injenicu da
ovozemaljski ivot neemo
ivjeti vjeno. Trenutak je to
kada bi svatko od nas trebao
pogledati u vlastitu duu i
zapitati se jesmo li dali naj-
bolje od sebe.
- Bez obzira vjerujemo li
ili ne, ono to nam je zajed-
niko je injenica da ovjek
mora ivjeti po moralnim
principima - da se moe no-
siti sam sa sobom, odnosno
pogledati sam sebe u ogle-
dalo. U ovo vrijeme te nam
se misli svakako intenzivira-
ju, smatra Grbac.
Inae, prve zabiljeene
povijesne tragove blagda-
na Svih svetih nalazimo u 4.
stoljeu. Crkva je od svojih
poetaka jednom godinje
slavila sve svete muenike.
S vremenom je broj mue-
nika i drugih svetaca rastao
te je bilo nemogue sve ih
nabrojati i razvrstati u ka-
lendar, pa se uveo i blag-
dan Svih svetih. U 8. je sto-
ljeu papa Grgur III. (731.
- 741.) premjestio ovaj blag-
dan na 1. studenoga kako
bi se poklopio s drevnim
keltskim blagdanom Sam-
hainom koji je oznaavao
Novu godinu.
Sveti Odil ustanovio
Duni dan
Spomen svih vjernih mr-
tvih ili Duni dan je nastao
na inicijativu benediktin-
skog opata iz Clunyja, sve-
tog Odila (fr. Odilion). Kra-
jem 1. tisuljea ve se na
mnogim mjestima nakon
blagdana Svih svetih slavio
i spomendan mrtvih. Odi-
lo je, osim na ive kojima je
uvijek pomagao, mnogo mi-
slio i na due pokojnika. Da
bi pomogao onima za koje
je vjerovao da se nalaze u i-
stilitu, po svetkovini Sviju
svetih, odnosno 2. studeno-
ga, 998. godine, uveo je sve-
ano bogosluje za pokoj-
nika. Putem benediktinaca
blagdan se proirio po Euro-
pi, a Vatikan ga je slubeno
potvrdio 1311. godine.
plus nedjelja
*
ene i mukarci razliito se orijentiraju u
prostoru, a mukarci se bolje snalaze u
nepoznatom. Studije su pokazale da se
ene oslanjaju na znakove i vizualne po-
draaje iz okolia, a mukarci se uzdaju u
karte, mjere i smjerove. Iako neki teore-
tiziraju da su za takve razlike odgovorni
hormoni, smatra se da je odgovor u unu-
tarnjem uhu, ija se anatomija razlikuje
po veliini pa mukarci imaju snanije
unutarnje putokaze, a ene su bolje u
brzom ispravljanju pogreaka. (NL)
Snalaenje u
prostoru na muki
i enski nain
SE DRAGIH LJUDI KOJI SAMO FIZIKI VIE NISU S NAMA
Obiaji u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je, prema istraivanju Ante Popia, ovaj
blagdan bio prihvaen kao mali ili prvi Boi, pa se za taj
dan pekla prva orehnjaa ili makovnjaa, jela se purica pu-
njena kestenjem, krukama ili jabukama, med i pouljeni
grah. Odrasli bi namjerno ostavili mrvice na stolu kako bi
na Duni dan djecu uvjerili da su ih pokojne due posjetile.
U sjeverozapadnim predjelima u noi izmeu Svih
svetih i Dunog dana na stolu se ostavljala otvorena
boca vina i rakije te nekoliko praznih aa kako bi se du-
hovi predaka mogli poastiti.
Iako danas neobino zvui, u prolosti bi se na taj dan
na kri pokojnika, ukoliko je u toj obitelji bila djevojka za
udaju, odostraga zacrtala crta kredom ili neim slinim.
To je bio znak da je netko zamijetio djevojku i da e za
svetog Andriju (30. studenog) u tu kuu doi prosci. Tada
je bilo malo prilika za drutveni ivot i budueg partnera
moglo se upoznati samo na crkvenim sveanostima. To
je bio jedan od naina komunikacije.

Veina religija tumai da poslije
smrti dolazi neka vrsta zagrobnog
ivota - prijelaz u raj ili pakao, re-
inkarnacija, ponovno raanje due
ili duha u drugom tijelu
o zaviriti u vlastitu duu
DALI NAJBOLJE OD SEBE
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
to je Samhain?
Samhain je bio najznaajniji praznik u keltskom
kalendaru. Oznaavao je prelazak iz ljetnog u zimsko
godinje doba, odnosno vrijeme kada su se berbe pri-
vodile kraju i pripremala zemlja za zimsko razdoblje.
Kelti su vjerovali da se na ovaj dan duhovi vraaju na
mjesta koja su pohodili dok su bili ivi. Tada bi due
onih koji su umrli tijekom godine putovale na drugi
svijet i zapravo je pleme slavilo povezanost sa svojom
prolou, ali i budunosti. Za Kelte je umrijeti asno,
ivjeti u sjeanjima ivih te biti zapamen, odnosno da
se pleme na Samhain prisjea njih, bila velika ast.
Ljudi su se okupljali i prinosili rtve mrtvima, u
obliku voa, povra, ivotinja. Palile su se i velike vatre,
kako bi se putujuim duama pomoglo u prelasku na
drugi svijet i kako bi se lutajue mrtve odvratilo od op-
sjedanja ivih. To se vjerovanje prelaska u drugi ivot
zadralo ak i dolaskom katolike vjere. Halloween se
danas smatra nastavkom ovog keltskog slavlja.
Piknik na meksikim grobovima
Sveanost u povodu Dunog dana kod nas se tuje
tiho i skromno, no u Meksiku je na Duni dan - Dia de
los Muertos 2. studenog ivo i veselo. Rije je o pravom
festivalu, prazniku koji slavi okupljanje mrtvih srodnika s
njihovom obitelji.
Sveanost u povodu
Dana mrtvih potjee od
drevnih naroda Meksi-
ka (Purepechan, Nahua,
Totonaci i Otomi) koji su
vjerovali da se due mrtvih
vraaju svake godine kako
bi posjetile svoje ive roa-
ke te da jedu, piju i vesele
se zajedno, a taj se obiaj
odrao do danas te sve na groblju podsjea na piknik.
Izmeu ostalog, djeca, mali aneli, za pamenje
na prethodni dan (Svih svetih), bila bi zaduena da
ukrase grobove pokojnika.
U est sati popodne zvona se oglaavaju svakih
30 sekundi, dozivajui mrtve. Zvona se uju i tije-
kom noi, a pred zoru prestaju i tada roaci onih
koji su bdjeli odlaze kui.
Fave dei morti
Blagdan Svih svetih tra-
dicionalno se na Meditera-
nu obiljeavao pripremom
karakteristine slastice
izvornog talijanskog naziva
- fave dei morti. Slastica
potjee iz Italije, odakle
se u 18. stoljeu proirila
jadranskim gradovima, i
to pod nazivima fave dei
santi, favette, bobii, bobi. Fave dei morti su se pripre-
male uoi blagdana Svih svetih, a obiaj pripremanja
ove slastice vezan je uz karmine, ispraaje pokojnika i
prisjeanje na njih. Smatralo se da ovaj slatki povezuje
svijet ivih i svijet mrtvih, odnosno drevne obiaje naih
predaka i dananje generacije. Slatki se pravi od badema
i eera uz mali dodatak alkohola i boje. Iako s malo sa-
stojaka, priprema je ipak neto sloenija.
11
Nedjelja, 28. listopada 2012.
*
plus nedjelja plus nedjelja
Djeca koja esto jedu brzu hranu umjesto
domaih kuhanih obroka riskiraju sma-
njenje koeficijenta inteligencije, objavi-
li su znanstvenici Sveuilita u Londonu.
Istraivanje je provedeno na 4.000 dje-
ce od tri do pet godina. Djeca koja su jela
svjee obroke pripremljene kod kue bila
su bistrija, a maliani koji su jeli fast food
pokazali su opadanje u IQ bodovima. Po-
znato je da hrana utjee na razvoj moz-
ga, komentirala je dr. Sophie von Stam
sa Sveuilita Goldsmits. (NL)
Brza hrana
smanjuje
inteligenciju
Znanstveni dosezi
N
akon to je napokon
svjetlo dana ugledao
prijedlog novog zakona
o znanstvenoj djelatno-
sti i visokom obrazova-
nju snagom politike moi
nije dospio ni na prvo i-
tanje u Sabor. Kao da su
ga mjesecima pripremale
totalne neznalice, a ne vi-
sokoobrazovani strunja-
ci iz znanstvene zajednice.
Prijedlozi novih zakona,
naili su na snaan otpor dijela profesora, osobi-
to s Filozofskog i Pravnog fakulteta u Zagrebu, pa
su povueni iz saborske procedure, a u medijima
su se pojavila nagaanja da se premijer Milanovi
naao pod pritiskom pravnog lobija.
Svi relevantni pokazatelji ukazuju na to da je
naa znanost ispodprosjeno produktivna to se
tie broja radova, njihove citiranosti, odjeka i kva-
litete rekao je autor zakona, pomonik ministra
Saa Zelenika i dodao da je istina da su ti poka-
zatelji usko vezani i uz dostupna sredstva, ali i da
neke tranzicijske zemlje, koje po istraivau iz-
dvajaju manje od nas, postiu bolje rezultate. Na
najnovijoj uglednoj listi, koju svake godine objav-
ljuju znanstvenici sa Sveuilita Jiao Tong u an-
gaju od 500 najboljih sveuilita, beogradsko i lju-
bljansko sveuilite se nalo ispred zagrebakog.
Moda je tajna njihova uspjeha jer su pomladili i
integrirali sveuilite. Zanimljivo je da se Univer-
zitet u Beogradu ove godine prvi put naao na toj
listi i dobio vei broj bodova, a na listi QS, koja
je jedna od najpoznatijih, vidi se da je Zagreba-
ko sveuilite od 2011. palo za 50-ak mjesta. Osim
toga, injenica je da se na jednoj od najuglednijih,
Timesovoj listi, koja za 2012. jo nije objavljena,
Zagrebako sveuilite nikada nije uspjelo ugu-
rati meu prvih 400. Ministar i njegov pomonik
kau da su sve nae promjene ile u tom smjeru,
ali oni koji ele ouvati svoje osobne privilegije
vrlo su glasni i umreeni u pokuaju opstrukcije
tih mjera. U SAD-u je shvaanje obrazovanja bit-
no drugaije nego kod nas, a sveuilita se ondje
bore da privuku studente iz cijele drave, pa su im
rangiranja izuzetno vana, postoje ak i za odre-
ena podruja unutar sveuilita. Osim toga prati
se gdje su studenti nakon studija, kakav je profe-
sorski kadar i sl., a mi to nikada nismo radili, pa
nastaje ok kada se od sveuilita trai da uspo-
stave neka mjerila kvalitete.
Kroz odugovlaenje agonije visokog kolstva vide
se strahovi i borba za zadravanje privilegija, pa
i kroz istupe zagovornika neprihvaanja Prijed-
loga zakona koliko god to eljeli prikriti. Totalni
nered u cjenicima kolarina diljem zemlje, niska
razina obrazovanja na privatnim veleuilitima,
odljev znanstvenih novaka, previsoke upisne kvote
na mnogim drutvenim fakultetima samo su neki
od problema koje hitno treba rjeavati. Kriteriji za
napredovanje kae i potpredsjednik Vlade ne smi-
ju biti formalni nego i u skladu sa sposobnostima i
znanstvenim dostignuima, pa bi prema tome pro-
fesore iznad 65 godine trebalo psihologijski testirati
da se vide pravi motivi ostanka na katedrama.
Neke politiare poput Pupovca ljuti plasira-
nje teza o drutvenim fakultetima kao trouble-
makerima koji koe svaki pokuaj reforme obra-
zovnog sustava. Za razliku od njega, Pero Luin,
dekan Sveuilita u Rijeci, podrava novi prijed-
log. Zakon sadri rjeenja koja su bila nuna ako
se eli urediti sustav visokog obrazovanja i nitko
ne spominje smanjenje broja studija drutvenih
znanosti, ali treba poticati upisivanje na tehnike
znanosti. U ovoj zemlji se politika oduvijek pre-
vie petljala u struku, pa odatle sve manjkavosti
zakona koji se opetovano dopunjuju i mijenjaju.
Dokle god takvi zakoni pogoduju manjini, nema
boljitka za veinu.
protiv struje
Ingrid andorov
DR. JULIJE METROVI, PREDSJEDNIK HRVATSKOG PEDIJATRIJSKOG
Adolescenti su n
najvie stradava
Djeca nisu nikad bila toliko izloena ozljedama i nikada
nisu toliko umirala zbog ozljeda kao danas, i to uglavnom
zbog prometa. Najvie stradavaju u prometnim nesre-
ama i ee diu ruku na sebe. Za to nisu svi u drutvu
podjednako odgovorni. Pedijatar ima posebnu odgovor-
nost, mora uoiti problem i aktivno zahtijevati u zajednici
u kojoj ivi da se okolnosti promijene u interesu djece
Pie Jasna ORLI
Z
dravstvena zatita djece
nikad nije bila komplek-
snija nego to je danas.
Radi se o tome da je pojava
novih bolesti u djece dovela
do potpuno drugaijeg pobo-
la i mortaliteta, upozorava dr.
Julije Metrovi, predstojnik
Jedinice intenzivnog lijeenja
djece KBC Split i predsjed-
nik Hrvatskog pedijatrijskog
drutva. Razgovarali smo za
vrijeme nedavnog X. kongre-
sa Hrvatskog pedijatrijskog
drutva odranog u Puli.
Dananje su poasti pro-
metne nesree, izloenost
nasilju, uzimanje alkohola i
ostalih sredstava ovisnosti,
pretilost, nedostatak tjelesne
aktivnosti i zagaenje okolia.
- Promijenile su se vrste bo-
lesti od kojih pobolijevaju dje-
ca. One koje su prevladavale
ranije, cijepljenjem i lijeenjem
iskorijenjene su ili su vrlo ri-
jetke, a s druge strane imamo
epidemiju drugih bolesti. Dra-
stian je primjer tuberkulozni
meningitis, kojega studenti re-
dovno ue iz udbenika, a ni
sam ga nikada nisam vidio u
praksi, dok su moji uitelji re-
dovito lijeili djecu od te bo-
lesti, kae lijenik s dugogo-
dinjim iskustvom kliniara
i nastavlja. Mortalitet djece
predkolske dobi bila je nekoli-
ko puta vea od smrtnosti ado-
lescenata u 50-tim i 60-tim go-
dinama. Danas je smrtnost
djece, i to ne samo u Hrvatskoj,
bitno manja, a smrtnost ado-
lescenata ista ili vea.
Odgovornost za
stradavanje djece
- Preventivne mjere usmjere-
ne prema djeci predkolske dobi
suzbile su infekcije i zarazne bo-
lesti. S druge strane djeca nisu
nikad bila toliko izloena ozlje-
dama i nikada nisu toliko umi-
rala zbog ozljeda kao danas, i to
uglavnom zbog prometa, upo-
zorava lijenik koji se u praksi i
susree upravo s takvim slua-
jevima. Najosjetljivija popula-
cija su adolescenti, oni najvie
stradavaju u prometnim nesre-
ama, ee diu ruku na sebe,
prolaze kroz depresiju. Za to nisu
svi u drutvu podjednako odgo-
vorni. Mi pedijatri smo odgovor-
niji jer smo educirani, svjesniji
smo problema i sposobni se s
njime nositi.
Pedijatar ima posebnu od-
govornost, mora uoiti pro-
blem i aktivno zahtijevati u
zajednici u kojoj ivi da se
okolnosti promijene u intere-
su djece. Ako elimo pobolja-
vati zatitu zdravlja i smanjiti
stradavanje djece u prome-
tu onda je odgovoran i gra-
donaelnik i slube koje on
vodi. Odgovoran je da pjea-
ki prijelazi budu dobro obilje-
eni, da semafori rade. I gra-
ani se moraju odgovorno
ponaati i ne smiju voziti mo-
torkotae plonikom, to uo-
biajeno rade a vozai se mo-
raju zaustaviti na pjeakom
prijelazu. Prema tome, kada
govorimo o zdravstvenoj za-
titi djece mi govorimo o na-
inu funkcioniranja cijelog
drutva. Svaki pojedinani se-
gment ne moe uiniti nita
znaajno, veli lijenik.
Adolescenti nisu
odrasli ljudi
Pedijatara e uskoro biti
manje, jer je broj specijaliza-
cija nedovoljan u odnosu na
dobnu strukturu lijenika, u
odnosu na oekivani broj pe-
dijatara koji odlazi u mirovi-
nu. Vie od 70 posto pedijata-
ra je starije od 45 godina. Ako
elimo imati kvalitetnu zati-
tu djece nai emo se u veli-
kom problemu kao drutvo,
upozorava na sugovornik.
Prema pravilima HZZO-a
pedijatar u primarnoj zdrav-
stvenoj zatiti nipoto se ne
smije skrbiti za djecu stariju od
14 godina. Djeca do sedam go-
dina starosti trebala bi ii kod
pedijatara, ako ga ima, a nakon
toga, kolsko dijete vie nije
obavezno. Ako smo do toga
doli onda naravno nitko nema
obavezu odravati tu slubu,
upozorava dr. Metrovi.
Takav pristup ne donosi ni-
kakve utede. Kasniji e finan-
cijski gubitak biti daleko vei.
Raena su mnoga istraivanja
koja su usporeivala kvalitetu
lijeenja pedijatara i obiteljskog
lijenika. Statistiki je dokaza-
no da pedijatar bolje lijei, ma-
nje propisuje antibiotike, bolje
se pridrava preporuka i smjer-
nica lijeenja, bolja je procije-
pljenost djece, rjee upuuje
pacijenta specijalistu. Kada sve

Svaki se lijenik obiteljske medi-
cine boji lijeiti malo, predkolsko
dijete, a kada vidi adolescenta misli
da vidi odraslog ovjeka, to je ve-
lika greka. Osim svojom tjelesnom
graom, on ni po emu nije odra-
stao ovjek. Julije Metrovi
Zdravlje
D
.

T
I
F
A
N
I

Ako nema
pedijatra, vea
je zdravstvena
potronja - dr.
Julije Metrovi
12
Nedjelja, 28. listopada 2012.
*
*
plus nedjelja plus nedjelja
Svakodnevno se tuirate vruom vodom
i jakim sredstvima za pranje? Tako moe-
te unititi gornji zatitni sloj na koi, zbog
ega postajte skloniji bolestima. Tuiranje
ne ubija uvijek mikroorganizme nego ih
premjeta s noge na glavu ili sa slabina
na ruku. Zatitni sloj koe se sasvim sigur-
no oteuje. Da biste odrali zdravu kou,
upravo taj zatitni sloj treba ostati neta-
knut. Koristite blaga sredstva za pranje i
ne prevruu vodu. Poslije tuiranja se na-
maite hidratantnom kremom. (I. .)
Svakodnevno
kupanje
nije zdravo
DRUTVA, UKAZUJE NA VANOST BRIGE ZA MLADE U ODNOSU NA NOVE DRUTVENE OKOLNOSTI
najugroeniji i
vaju u prometu
to zbrojite ishod je vea potro-
nja ako nema pedijatra.
- Meutim, najosjetljiviju
populaciju adolescenata mo-
rate prepustiti obiteljskom li-
jeniku koji nije educiran za
tu dob. Svaki se lijenik obi-
teljske medicine boji lijeiti
malo, predkolsko dijete, a
kada vidi adolescenta misli
da vidi odraslog ovjeka, to
je velika greka. Adolescen-
ti se po mnogim obiljejima
razlikuju od odraslih ljudi i
od djece predkolske dobi.
Osim svojom tjelesnom gra-
om, on ni po emu nije
odrastao ovjek. Pristupati
adolescentu kao odraslom
ovjeku potpuno je pogre-
no, unaprijed osueno na
neuspjeh, a netko tko nije
pedijatar nije svjestan tih i-
njenica i grijei, veli lijenik.
Podsjetimo da razdoblje
adolescencije dulje traje. Pri-
je nekoliko desetaka godina
ljudi su se enili s 20 godina,
osnivali obitelj i sazrijevali ra-
nije. Danas se ene i udaju s 28
godina i naravno da razdoblje
adolescencije dulje traje. Do-
godile su se znaajne promje-
ne, upozorava sugovornik.
U suvremenom svijetu tri
su procesa, podsjea on, glo-
balizacija, urbanizacija i in-
dustrijalizacija. Sva tri bitno
utjeu na ivot stanovnitva,
pa tako i ivot djece.
Djeca su
kolateralne rtve
- Problem je u tome to dje-
cu nitko nije nita pitao. Odrasli
mijenjaju svijet prema neemu
to bi njima trebalo odgovarati,
ili barem tako smatraju, pa ka-
snije uviaju da su se prevarili.
Djeca su rtve, pa i mi odrasli
smo rtve. U velikom gradu nije
zagaen samo zrak, ne treba
zanemariti zagaenje bukom.
Djeca ne znaju to je to tiina.
Zatim tu je zagaenje svjetlom,
djeca ne znaju to je to mrak.
Nita od toga nije normalno,
djeca ive u umjetnom svijetu, u
umjetnim okolnostima. Glavna
zabava im je televizor i internet.
A to gledaju? Komercijalne pro-
grame koji su usmjereni iskori-
tavanju djece. Poruka je usmje-
rena njima ili se koriste djeca
da bi prenijeli poruku odrasli-
ma. Sretno dijete nagovara tatu
i mamu na kupovinu mobitela.
Problem interneta bez nadzo-
ra roditelja dobro je poznat. K
tome sve je vei broj razvoda i
samohranih roditelja. Mi odrasli
stvorili smo taj svijet, a doeka-
li smo ga potpuno nespremni.
Djeca su kolateralne rtve op-
eg stanja. Kada smo to shvati-
li ve je kasno. Promjene su se
ve dogodile, djeca su oteena,
upozorava dr. Metrovi.

Promijenile su se vrste bolesti od
kojih pobolijevaju djeca. One koje
su prevladavale ranije cijepljenjem
i lijeenjem iskorijenjene su ili su
vrlo rijetke, a s druge strane imamo
epidemiju drugih bolesti
Ni u Europi ne
cvjetaju rue
Europa uope nije tako
dobra kako se priinja.
Hrvatski je zdravstveni
sustav bolji nego u veini
europskih zemalja u
kojima obiteljski lijenici
vode zdravstvenu zatitu
djece, kao to su neke na
sjeveru Europe. Tamo su
i graani i lijenici vrlo
nezadovoljni i protestira-
ju kod svojih vlasti.
13
Nedjelja, 28. listopada 2012.
plus nedjelja
LOVAC NA PLETENICE: NOVINARSKA EKIPA KRENULA TRAGOM NESVAKIDANJEG OGLASA
Antirecesijsko ianje
ili kuna za gram kose
Nakon tri sata i 20 minuta ekanja na
ponuae, Sergej iz Rusije se nema
bog zna ime pohvaliti. U ruksak je
spremljena jedna pletenica. Manja.
Za nju je dao 170 kuna iroke ruke...
Pie Sinia PAVI
Snimio Denis LOVROVI
N
a elektrinom stupu,
pokraj ulaza u jedan
zagrebaki pothod-
nik, tik do oglasa kojima se
trai cimerica i nude usluge
kuanskih popravaka, zali-
jepljen stoji i omanji papiri
na kojem velikim, crnim, ma-
snim slovima pie - otkuplju-
jemo kosu. Neto sitnija slova
pojanjavaju da je u igri samo
ona prirodna i duga najmanje
35 centimetara, a tu je i adresa
frizerskog salona u kojem e
se kupoprodaja dogaati.
Nenavikli na (ras)
prodaju kose
Oglas je strateki smjeten
taman gdje treba, blizu po-
etne i zadnje stanice grad-
skih autobusa to voze iz cen-
tra u kvartove Novog Zagreb i
natrag. Svjetina prolazi, neki
zastanu, a drugi ubrzaju ko-
rak, jer ili kose na lageru ne-
maju, ili ure do kojeg otku-
pljivaa zlata uvjereni kako je
kosa jo uvijek od zlata vrjed-
nija. Ili smo samo na raspro-
daju zlata navikli, a na (ras)
prodaju kose, eto, nismo.
Subota je. U frizerskom sa-
lonu naznaenom na oglasu
ivahno kako ve subotom,
na dan od svadbi i narodnih
veselja, u frizerajima i jest i-
vahno. Muterije na stolci-
ma, frizerke u akciji.
- Izvolite, veli nam gazda.
- Mi doli zbog kose, ka-
emo.
On se smije, pa kazu-
je kako s tim zapravo nema
nita. On tek daje komadi
prostora. Glavni i odgovorni
je onaj to sjedi mirno i igra
se mobitelom, taman da se
ini da samo eka svoj red
za ianje.
- Nema nikoga. Slabo je,
kazuje nam gospodin umje-
sto dobar dan, a onda nam
daje mig da izaemo van, pa
porazgovaramo.
Ime mu je Sergej. Prezime
ne daje, ni slikat mu se nije
milo, no svejedno se iroko
osmjehuje. Hrvat nije. Jest
Rus. Iz dalekog Kurska. Pita-
nje kako mu se samo isplati
iz daleka doi u Hrvatsku ot-
kupljivat kosu, ne razumije.
Ostalo uglavnom razumije.
- Ne znam zato nema
nikoga. U Srbiji i Bugarskoj
ima, kazuje.
Malo kasnije kazat e do-
due da ni u Srbiji i Bugar-
skoj vie nije ba veliki pro-
met kao nekad. Tri do pet
ljudi se javi po oglasu. U taj
as iz salona izlazi mlada
djevojka kose koja bi, laiku
se ini, mogla biti prodana i
kupljena.
- Ne valja, ui nas Sergej.
Kratka je. Duina mora
biti 35 centimetara i vie, a
koliku e cijenu postii ovisi
prije svega o teini. Kae, za
sto grama dobije se 50 kuna.
No, sve da bi djevojinu kosu
i htio kupiti Tomislava mu je
prodala ne bi.
- Predugo je putam da bi
je dala za male novce, rezo-
lutna je Tomislava.
I njena prijateljica Boena
istog je miljenja. Kae, ljudi
misle da su to nekakvi novci,
a zapravo sia.
- Ali, kriza je velika.
- U mene jo tolika nije -
smije se Boena.
Pri tom dodaje kako se pri-
je jedno dva tjedna na istome
mjestu kupovala kosa, a lju-
di koji su se doli interesirati
okrenuli bi se na peti i otili
im su vidjeli kolika je cijena.
- Isplati li se Sergej ovo?
Zaradi li se ita, pokuava-
mo opet.
- Ne razumijem, kae opet
Sergej.
Uz to tek otkriva da je
njegov posao samo da kupi
kosu od koje se vlasulje neg-
ivot
Duina kose mora biti 35 centimetara i vie, a koliku e cijenu postii, ovisi prije svega o teini
DVA PREDAVANJA: O TUMORU KAO PROCESU TE SPOLNO PRENOSIVIM BOLESTIMA
Tumor ne nastaje preko noi
R
ak - pojavnost i mo-
gunost probira, bila
je tema prolotjednom
predavanja kojeg je u rovinj-
skom Domu kulture odrao
pulski onkolog Mario Bo-
ac. Uz objanjenje to je tu-
mor i kako nastaje, a tele-
grafskim rjenikom, radi se
o posljedici genetskih pro-
mjena u stanicama, Boac
je podastro i podatke o nje-
govoj pojavnosti u zemlji i
na podruju nae upanije.
Prema podacima iz 2008. go-
dine u Hrvatskoj je evidenti-
rano 20.357 oboljelih, od ko-
jih 11.015 mukaraca i 9.342
ene. U istoj godini od raka
je umrlo 13.086 ljudi, 7.608
mukaraca i 5.478 ena. to
se pak tie Istarske upanije,
a prema podacima iz 2009.
godine, evidentirane su 992
osobe, od kojih 512 muka-
raca i 480 ena. Na popisu
najuestalijih nalazi se rak
debelog crijeva sa 163 obo-
ljela, odnosno 146 osoba s
rakom dojke. Evidentno je
takoer, da broj oboljelih ra-
ste, odnosno da je u posljed-
njih pet godina u Istri broj
oboljelih od ove zloudne
bolesti uvean za 20, odno-
sno trideset sluajeva. Go-
vorei o razlozima povea-
nja broja oboljelih dr. Boac,
izmeu ostalog, istaknuo je
i da tumor ne nastaje pre-
ko noi.
- On nije trauma, upala ni
infekcija ve proces kojemu
treba vrijeme da bi postao
bolest s jasnim simptomima.
Zato je iznimno vano pre-
ventivno djelovati, poruuje
dr. Boac viekratno apostro-
firajui vanost pravodobnih
pregleda i djelotvornosti od-
ziva na preglede dojki i de-
belog crijeva, odnosno dva
aktualna programa
koja se provode u RH-a. Po
njegovim rijeima odziv graa-
na je daleko ispod oekivanog.
14
Nedjelja, 28. listopada 2012.
dje, ne kae gdje, rade. Zato
e nakon Zagreba u druge
gradove. Nakon Zagreba na
redu je Rijeka.
Nakon tri sata i 20 minuta
ekanja na ponuae, Ser-
gej se nema bog zna s im
pohvaliti. U ruksak je spre-
mljena jedna pletenica. Ma-
nja. Za nju je dao 170 kuna
iroke ruke. No, koju god ra-
unsku operaciju novinar
koristio voen priom od 50
kuna za 100 grama, ne uspi-
jeva doi do brojki do kojih
je doao Sergej.
Pletenica umota
na u papir
Na sreu, u taj as u salon
ulazi 16-godinja Dorotea
Kasun s ocem. Daje Serge-
ju pletenicu to ju je umo-
tanu u papir donijela. On je
stavlja na malu elektronsku
vagu. Grama 129! Kuna 130!
Nema sitna, pa daje Dorotei
140 kuna. Transakcija je tra-
jala ni minut.
- Ispada da daje kunu za
gram, kae Dorotein otac.
To se, pak, slae s onim
to je o transakcijama ova-
kve vrste na internetu pro-
nala Dorotea. Inae, nije
ju na prodaju natjerala re-
cesija, pae, misli da bi va-
ljalo imat kosu ko Ivana Or-
leanska da se zaradi malo
vei novac, ve injenica da
je rep koji je rastao tri godi-
ne odrezan ima dva tjedna,
i da je bilo - ili ovako, ili s
njim u smee.
- Sad se, ako nita drugo,
moe jo jednom oiati za
ove novce, kazuje Dorote-
in otac.
U taj as Sergej na naglo
odlazi makar je tek 13 sati i
25 minuta, i makar na let-
ku pie da e raditi do dva.
Nema nikoga, ponavlja i
ode. Nije ni zaao iza ugla,
kad eto ti gospoe s dugom
plavom kosom svezanom u
rep. Vidi da nema nikoga, pa
brzim korakom ode i ona.
Ulovili smo je dalje na uli-
ci. Kae gospoa Dubravka
da ju je na prodaju nagnao
posjet prijateljici koja lei na
onkologiji i injenica da je
vidjela kako tamo ene nose
perike napravljene od djeje
kose. Pomislila je, kae, kako
bi njena kosa mogla nekom
koristiti. No, Sergej je otiao.
Pri tom nas je pozdravio sa
bok, zadovoljan, ako ne
prodajom ono s naukom da
se u nas kae bok i kad se
ljudi na ulici sretnu i kad se
rastaju. A ba ga je to to se u
nas za svata govori bok,
jako muilo.
plus nedjelja
Pie body instruktorica
Morena Poglajen Cari
Tjelovjeba
Kunim
rekvizitom
do snanih
ramena i ruku
S RASVJETNOG STUPA
V
jerujem da ste isprobali
na novi rekvizit iz ku-
ne radinosti (plastini ili kar-
tonski tanjuri) i osjetili koli-
ko zabavan i uinkovit moe
biti. Danas u vam opisati
jo nekoliko vjebi s njime
tako da svakih slobodnih pet
minuta svome tijelu pruite
zadovoljstvo gibanja. Iz vla-
stitog iskustva sam uvjere-
nja da ponekad manje znai
vie. Ne trebate se iscrpljiva-
ti dugotrajnim vjebanjem.
Vie puta dnevno po pet
minuta imat e isti zdrav-
stveni uinak na vae tijelo
kao i sat vremena. Vana je
samo redovitost i kontinui-
tet. Svaki dan ili svaki drugi
tri puta po pet minuta. Da li
vam se to ini nemoguim?
Reklame izmeu vaih omi-
ljenih emisija traju skoro pa
toliko. Iskoristite ih razgiba-
vajui svoje tijelo.
Slika 1. Vjeba imitacije
penjanja - za ovu vjebu ne
trebaju vam ak ni nai re-
kviziti, ali moete ih koristi-
ti kao i komad nekakve tka-
nine. Vjebu moete izvoditi
uz vrata, zid ili ormar. Stani-
te licem uz odabranu pod-
logu s nogama u irini kuko-
va. Dlanove savijenih ruku
poloite na podlogu tako da
su u visini ramena. Zatim se
odmaknite za duinu jednog
koraka unazad bez da pomi-
ete dlanove. Time ete vei
dio teine tijela prebaciti na
vae ruke i ramena. Izravnajte
gornji dio tijela, izduite vrat,
uvucite trbuh, stisnite stra-
njicu i miie nogu. Udisa-
jem jednom rukom snanim
doziranim pritiskom kliite
prema gore ( kao da hvatate
stijenu ) dok se ne oprui la-
kat ruke, ali nemojte dignuti
rame prema uhu. Izdisajem
savijajui lakat snanim dozi-
ranim pritiskom vratite ruku
u poetnu poziciju. Osjeti-
te snaenje miia ramena,
ruku i lea. Ponovite s obje
ruke est do osam puta.
Slika 2. Vjeba leno bri-
sanje praine - osnovne
upute su jednake kao i u pr-
voj vjebi. Okrenite se leima
radnoj podlozi i odmaknite
se za duinu stopala od vra-
ta, zida ili slino. Uspravite
trup s nogama u irini kuko-
va. Dlanove snano prislonite
na podlogu na 40 stupnjeva
od tijela. Udisajem snanim
pritiskom kliite prema gore
koliko vam dozvoljava polo-
aj dlana i nemojte podizati
ramena. Izdisajem uz snanu
aktivaciju lopatica (povlaite
ih prema dolje i jednu prema
drugoj) kliite dlanovima do
poetne pozicije.
Slika 3. Vjeba bono kru-
enje rukom - bono se po-
stavite uz to iri zid ili or-
mar, a udaljenost odredite
tako da kad poloite dlan na
podlogu u visini ramena va
lakat bude lagano savijen.
Drugi dlan stavite na poti-
ljak. Uspravite trup i zadrite
ga mirnim dok izvodite vje-
bu. Kroz jedan udisaj i jedan
izdisaj napravite jedan cije-
li krug unatrag stiui pod-
logu. Ponovite est puta pa
promijenite smjer kruenja
prema naprijed. Ponovite i
drugom rukom. Vano je da
dlanom snano stiete pod-
logu kroz cijeli krug. Ukoliko
imate problema s ramenom
nemojte izbjegavati vjebu
ve smanjite promjer kruga,
pritisak i budite mislima u
svojem ramenu i njegovim
mogunostima.
Slika 4 i 5. Vjeba klizajui
sklekovi - vjebu moete ra-
diti u stajanju ili kleku. Ako
imate problema s koljenima
radite u stajanju. Vano je
znati da e vam optereenje
biti vee to je vea udalje-
nost izmeu koljena i ruku u
klek poziciji ili u stajanju vea
udaljenost stopala od zida.
Rekvizit je ispod dlanova (
tanjuri, karton ili tkanina)
koji su tono ispod ramena,
a koljena ispod kukova. Udi-
sajem kliite rekvizitom to
dalje prema van ili u stranu
prenosei teinu tijela prema
naprijed dok se ravnih lea i
nosom sputate prema podu.
Nemojte pretjerivati, u poet-
ku se sputajte sasvim malo
dok vaa ramena, prsa i ruke
ne ojaaju. Izdisajem snano
pritisnite rekvizit i pokretom
bez trzaja se vratite u poet-
nu poziciju. Kretnje ne smi-
ju biti trzajue i pogrbljenih
lea ve kao da pleete engle-
ski valcer rukama.
to vee trenje proizvo-
dite rekvizitom o podlogu
dok izvodite vjebe to je
pokret sporiji i rad miia
vei. Iskoristite jainu priti-
ska da si olakate ili otea-
te vjebu. Osvijestite rame-
na i ruke i budite mislima
povezani s tim dijelovima
tijela jer e rezultati doi
bre i biti e kvalitetniji.
1
4
2 3
5

Svjetina prolazi,
neki zastanu,
a drugi ubrza-
ju korak, jer ili
kose na lage-
ru nemaju, ili
ure do kojeg
otkupljivaa
zlata uvjereni
kako je kosa
jo uvijek od
zlata vrjednija

Ni u Srbiji i
Bugarskoj vie
nije ba veli-
ki promet kao
nekad. Tri do
pet ljudi se javi
po oglasu, pria
nam Sergej
Sergej dolazi iz dalekog Kurska, njegov posao je da kupi kosu od koje se negdje rade vlasulje
HIV i infekcije hepatitisom
- Dobrim se probirom
moe smanjiti smrtnost od
raka. Primjerice, kod osoba
iznad 50 godina broj umrlih u
sluajevima raka debelog cri-
jeva umanjuje se za 30 do 80
posto, kod raka dojke za 25 do
30 posto, a kod raka vrata ma-
ternice kod ena iznad osa-
mnaest godina za 60 posto.
No, najvei problem probi-
ra, ako se to tako moe nazva-
ti, je u tome to se Hrvati malo
i slabo odazivaju pregledima.
- Problem nemara, neodzi-
va graana preventivnim pre-
gledima Skandinavci su jo
1990. godine rijeili na drugi
nain koji i nisu bili aurni do-
mislili su se rjeenju. Uz poziv,
dodali su i drugu obavijest u
kojoj su istaknuli da ukoliko
se pozvana osoba oglui i ne
doe na pregled, a u roku od
deset iduih godina dobije rak
trokove bolnikog lijeenja
snosi sama. (N. O. R.)
Stanovnici Istre zbog blizine Italije u kojoj
je daleko vei broj zaraenih, ali i poveanog
broja turista, u veoj su opasnosti od zaraze
HIV-om, hepatitisom i drugim uzronici-
ma spolno prenosivih bolesti. Do sada su u
Hrvatskoj registrirane 943 zaraene osobe -
kod 349 dolo je do razvoja bolesti (AIDS-a),
a njih 179 je umrlo. Podaci su to koje je iznio
specijalist infektolog dr. ime Zekan, lijenik
zagrebake Klinike za infektivne bolesti Dr.
Fran Mihaljevi na prolotjednom preda-
vanju uenicima u Bujama.
Danas, kada se na pojavu virusa HIV-a
lijekovima moe vrlo uspjeno reagirati,
sve je manji broj osoba kod kojih dolazi
do razvoja bolesti. Zaraza HIV-om ne zna-
i i nunost pojave bolesti, a oni koji su na
terapiji mogu i dalje voditi uredan ivot.
S obzirom na velik broj uenika koji su se
odazvali predavanju i nepostojanja udruge
Zdravi grad na ovim prostorima, Povjeren-
stvo za ravnopravnost spolova, najavljeno
je, i dalje e organizirati ovakvu vrstu pre-
davanja. (T. K.)
15
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Pie Patricija
SOFTI-MEHMEDOVI
Snimio Dejan TIFANI
K
ozji sirevi Stancije Kum-
parika ve su naveliko
poznati meu gurmani-
ma, a nedavno su dobili i naj-
vie priznanje struke. Na 13.
izlobi hrvatskih ovjih i ko-
zjih sireva odranoj prije dva
tjedna u Trogiru Kumparika
je osvojila najvrjednije prizna-
nje - ampiona kvalitete u ka-
tegoriji svjeih sireva. Ovu la-
skavu titulu donio im je svjei
sir od kozjeg mlijeka s dodat-
kom istarskog afrana provo-
kativnog naziva Pucadur.
- Kau da je kozji sir sam po
sebi afrodizijak, a isto to kau i
za afran pa smo onda zaklju-
ili da ta kombinacija stvar-
no mora biti dobra za poten-
ciju. Tako je jedne veeri iz
zafrkancije nastao na-
ziv Pucadura ili tvrda
puca, objasnio nam je
kroz smijeh Ale Win-
kler, vlasnik Stancije
Kumparika.
Na svakom seoskom ima-
nju uvijek ima posla pa kada
smo se s Winklerom dogova-
rali za reportau, pozvao nas
je da mu se pridruimo na
popodnevnoj ispai koza, to
smo rado prihvatili. Dan je i
tako bio topao i sunan te je
bio pravi uitak proetati ze-
plus nedjelja
PALETA PROIZVODA OD KOZJEG MLIJEKA STANCIJE KUMPARIKA OSVOJILA SEDAM ZLATNIH MEDALJA
u kojoj su
a sirovina
To je posao. Pogledaj, mi smo sada u tvornici. Uivamo u lijepom
pogledu, u miru u prirodi, koze pasu i proizvode mlijeko. I to vr-
hunsko mlijeko, jer sve ove biljke koje unesu u sebe ui e i u mlije-
ko. Onda emo ih pomusti i od svjeeg, nepasteriziranog mlijeka
napraviti sireve, kae Ale Winkler, vlasnik Stancije Kumparika

Planiramo
ostvariti pro-
jekt unutar nae
poljoprivredne zadru-
ge kojim elimo okupiti
stoare od doline Rae do
Marane jer je na ovom po-
druju mogua proizvodnja stone
hrane, okrupnjavanje parcela za ispau
i finaliziranje u zajednikoj zrionici
Tvo
Nekad gradski deko, danas uspjean stoar
ampion kvalitete
- svjei kozji sir s
istarskim afranom
Pucadur
Koze pasu na sto hektara bogatih travnjaka izmeu Cokuni i Mutvorana
B
.

G
.
16
Nedjelja, 28. listopada 2012.
lenim padinama izmeu Co-
kuni i Mutvorana u drutvu
dobro raspoloenog Winkle-
ra, dvjestotinjak koza i etiri
zaigrana psa.
Od ienja terena
do sirane
- Sve ovo to vidite oisti-
le su koze. Pogledajte kako
je sada posvuda lijepa zele-
na trava, cvijee i razne biljke.
Ja ih ne raspoznajem, ali jed-
nom nas je posjetila prijatelji-
ca, otila malo u etnju i vratila
se s velikim buketom cvijea.
Kad mi je poela govoriti ovo
ti je origano, ovo ti je maji-
na duica i tako redom, ni-
sam mogao vjerovati. A kada
smo kupili stanciju, to je sve
bilo obraslo u umu i drau.
Brzo sam shvatio da e nam
trebati godine da to raskri-
mo pa sam kupio koze.
Mi smo sjekli stabla,
a one su napravile
ostalo, pripovijeda
nam Winkler.
Ovaj gradski
deko iz Ljublja-
ne bavio se inve-
sticijskim fondovi-
ma i nekretninama prije nego
se odluio doseliti u Istru,
no kae da je to drugi, dav-
no proli ivot. Svoj dana-
nji nain ivota s puno rada,
ali i puno manje stresa ne bi,
kae, mijenjao nizato. Tride-
set koza nabavili su jo dok
su ivjeli u Sloveniji, a o njima
se brinuo jedan ovjek koji ih
je svakodnevno vodio na is-
pau kroz stotinjak hektara
neprohodnog terena. U po-
etku su planirali samo pro-
davati kozje mlijeko, ali kako
im to nije uspjelo, a mlijeko
ne moe dugo stajati, odluili
su se za proizvodnju sira. No,
kako je jedan bivi student
prava znao napraviti sir?
- Danas sve to te zanima
moe nai na internetu, jo
se malo raspita kod iskusni-
jih ljudi i ako stvarno ima vo-
lje, moe se baviti ime god
eli. Ali tada sam shvatio da
ne treba ba u svemu sluati
starije ljude jer su mi oni go-
vorili da trebam polako pove-
avati stado, prvo 30 koza, pa
40, pa 50 i sve tako, a mi smo
odmah s 30 skoili na 150,
sada 200 i nita nam ne fali.
To je posao. Pogledaj,
mi smo sada u tvor-
nici. Uivamo u
lijepom po-
gledu, u miru u prirodi, koze
pasu i proizvode mlijeko. I to
vrhunsko mlijeko jer sve ove
biljke koje unesu u sebe ui e
i u mlijeko. Onda emo ih po-
musti i od svjeeg, nepasteri-
ziranog mlijeka napraviti sire-
ve, kae Winkler.
Neiskoriten
potencijal Istre
Koze se vode na ispau dva
puta dnevno i isto toliko puta
se muzu, a ne dobivaju ni-
kakvu dohranu. Zasigurno
je upravo ovaj tradicionalni
nain proizvodnje sireva do-
prinio tome da su u Trogiru
nagraeni sa sedam zlatnih
medalja za cijelu paletu svo-
jih proizvoda, od kozje skute
i feta sira do kozjeg sira oku-
panog u teranu koji isto ima
neobino ime 77HAI22 (se
tanta sete hai, vin ti do - ako si
jako edan, dat u ti vina).
Winkler je tradicionalni na-
in uzgoja koza spojio s vrhun-
skom tehnologijom za proi-
zvodnju sireva. Tako se koze
strojno muzu, a oko 250 litara
mlijeka svakodnevno odmah
odlazi u preradu. Iako smo mi-
slili da je ulaganje u muzilice,
pree i lonce za sireve te zrio-
nicu bila jako skupa investici-
ja, Winkler kae da sve to ko-
ta manje od jednog skupljeg
auta kakvi se mogu svakod-
nevno vidjeti na naim cesta-
ma. Iznenadili smo se kada
smo po povratku s ispae na
farmu uli u malu zgradu, je-
dinu novosagraenu na stan-
ciji, jer nas je Winkler poveo na
drugi kat s kojeg se kroz stakle-
ne prozore moe gledati cijeli
proces proizvodnje.
Gotovi proizvodi Stancije
Kumparika, od fantastinog
jogurta i mekane kozje skute
do polutvrdih odlealih sire-
va, mogu se kupiti na pulskoj
trnici, a njima se opskrbljuje
i nekoliko vrhunskih hotela.
Iako priznaje da postoji i vei
interes za njihovim sirevima,
Winkler ne namjerava pove-
ati proizvodnju jer smatra da
se samo proizvodnjom unutar
vlastitih mogunosti uspijeva
zadrati kvaliteta proizvoda.
- Jedino to planiramo
uskoro ostvariti je projekt
unutar nae poljoprivredne
zadruge kojim elimo okupi-
ti sve stoare, od doline Rae
do Marane, jer je na ovom
podruju mogua proizvod-
nja stone hrane, okrupnjava-
nje parcela za ispau i da se na
kraju finalizira proizvod u za-
jednikoj zrionici. Takav pro-
jekt bi omoguio ljudima da
se bave stoarstvom, a da im
za to ne trebaju velika ulaga-
nja. I tome se definitivno tre-
ba okrenuti. Pogledajte samo
svu ovu zemlju kako je zapu-
tena i obrasla. To su nekada
sve bila obraivana polja i tim
je obroncima pasla stoka, a
danas, na primjer, u susjed-
nom selu jo samo jedna obi-
telj dri kokoi i krave, kazao je
Winkler rukom obuhvaajui
prostrane visoravni koje okru-
uju Mandalenino, nepregled-
nu dolinu to se od Prodola
sputa do zaljeva Budava.
Zaista prekrasno radno mje-
sto koje bi svatko poelio
plus nedjelja
I OKITILA SE NAJPRIZNANJEM - AMPION KVALITETE
u strojevi vrijedne koze,
a ljekovito istarsko bilje
ornica

Kau da je kozji sir sam po sebi
afrodizijak, a isto to kau i za a-
fran pa smo zakljuili da ta kombi-
nacija stvarno mora biti dobra za
potenciju. Tako je jedne veeri iz
zafrkancije nastao naziv Pucadur
ili tvrda puca Ale Winkler
B
.

G
R
A
H
O
V
A
C
Winkler u zrionici
Jedan od nagraenih sireva
17
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Reportaa
Evo zanimljivih odgovora
dobivenih u anketi u jed-
nom amerikom djejem
vrtiu. Zaudit ete se,
mame na Balkanu i dale-
koj Americi potpuno su
iste! Takoer i oevi.
Zato je Bog stvorio
mamu?
1. Ona jedina zna gdje se
nalazi selotejp.
2. Veinom da isti nau
kuu.
3. Da nam pomogne izai
od tamo gdje smo se
raali.
Kako je Bog stvorio
mamu?
1. Koristio je prainu, ba
kao svi mi.
2. Magijom plus super
snagom i sa puno mi-
jeanja.
3. Bog je stvorio moju
mamu sasvim jednako
kao mene. Samo je ko-
ristio vee dijelove.
Od kojih sastojaka su
napravljene mame?
1. Bog je napravio mame
od oblaka i aneoske
kose i svega lijepog na
svijetu sa samo mrvi-
com zloe.
2. One su morale poeti
od kostiju mukarca.
Onda valjda koriste
puno page, mislim.
Zato ti je Bog dao ba
tvoju mamu, a ne neku
drugu?
1. Jer smo u rodu.
2. Bog je znao da me ona
jako voli, vie nego to
bi me druga mama
voljela.
Kakva je tvoja mama bila
kao djevojica?
1. Moja mama je uvijek
bila moja mama i nita
drugo.
2. Ne znam jer nisam bila
tamo, ali rekla bih da
je bila prava efica.
3. Rekli su da je nekada
bila jako dobra.
to je mama morala znati
o tati prije nego su se
vjenali?
1. Njegovo prezime.
2. Njegovu prolost. Kao,
je li lopov? Napije li se
od piva?
Zato se tvoja mama
udala za tvoga tatu?
1. Tata kuha najbolje
pagete na svijetu. A
mama voli puno jesti.
2. Postala je prestara da
bi uinila ita drugo s
njim.
3. Moja baka kae da
tada mama nije imala
kapu za razmiljanje
na glavi.
Tko je ef u tvojoj kui?
1. Mama ne eli biti ef,
ali mora biti jer tata je
takav blesan.
2. Mama. Moe to za-
kljuiti po inspekciji
sobe. Ona vidi stvari
ispod kreveta.
3. Mislim da je mama,
ali samo zato to ona
mora napraviti puno
toga vie nego tata.
to tvoja mama radi u
slobodno vrijeme?
1. Mame nemaju slobod-
no vrijeme.
2. Kad to uje, onda plaa
raune cijeli dan.
Kad bi mogli promijeni-
ti jednu stvar na svojoj
mami, to bi to bilo?
1. Ima neku udnu ideju
da stalno trebam
spremati svoju sobu.
Rijeio bih se toga.
2. Uinila bih moju
mamu pametnijom.
Tada bi znala da je sve
skrivila moja seka, a
ne ja.
3. Voljela bih da se rijei
onih nevidljivih oiju
za koje kae da ih ima
na leima.
plus nedjelja
Astro
kutak
Pie Dubravka temberger, dipl. astrologinja I.M.R.
TRANZITI PLANETA ZA VRIJEME PROLASKA SUNCA ZNAKOM KORPIONA
Zbog ega je Bog
stvorio mamu
zanimljivosti
Budite odmjereni
Ulaskom Sunca u korpiona, osjetit e se
jak utjecaj Saturna, to na specifian nain
mogu doivjeti osobe roene poetkom
fiksnih znakova: korpiona, Vodenjaka,
Bika i Lava. Kod nekoga kao porast odgo-
vornosti u domu, na poslu, u partnerstvu ili
pak sa zdravljem. Takoer je mogue pro-
ivljavanje strahova ili neugodnih susreta
V
odenim znakom kor-
piona, osim Sunca, ovih
dana kreu se jo brzi
Merkur i spori Saturn. Merkur
danas prolazi zadnjim stup-
njevima korpiona, a ve su-
tra ulazi u Strijelca. Budui da
6. studenog kree retrograd-
no s 5. stupnja Strijelca, vra-
tit e se 14. studenog opet u
znak korpiona. Venera upra-
vo danas ulazi u znak Vage, a
do kraja razdoblja stii e do
29 stupnja Vage.
Najatraktivniji
aspekti
Mars je danas na 15. stup-
nju Strijelca, a 17. studenog
ulazi u Jarca, te e do kraja
razdoblja stii do 4. stupnja
ovog zemljanog znaka Zodi-
jaka. Retrogradni Jupiter e
sljedeih dana prijei put s
16. na 13. stupanj Blizanaca.
Saturn e prijei put od 3. do
6. stupnja korpiona. Retro-
gradni Uran e prijei sa 6.
na 5. stupanj Ovna. Takoer
retrogradni planet Neptun,
zapravo stacioniran na 1.
stupnju Riba, a 11. studenog
kree direktivno. Planetoid
Kiron je takoer stacioniran,
zavrava svoje retrogradno
kretanje na 6. stupnju Riba
i kree direktivno 14. stude-
nog. Planetoid Pluton je izra-
zito spor te e se cijelo vrije-
me kretati 8. stupnjem Jarca.
Ulaskom Sunca u korpi-
ona, osjeti se jak utjecaj Sa-
turna, to zasigurno na spe-
cifian nain mogu osjetiti
osobe roene poetkom fik-
snih znakova: korpiona, Vo-
denjaka, Bika i Lava. Kod ne-
koga se moe pokazati kao
porast odgovornosti u domu,
na poslu, u partnerstvu ili
pak sa zdravljem. Takoer je
mogue proivljavanje stra-
hova ili neugodnih susreta
kod osoba koje na poetku
spomenutih fiksnih znakova
imaju neku znakovitu toku
natalnog horoskopa. to god
se pojavilo, treba izvui po-
uku i adekvatno odreagirati,
tek da se vie ne bi ponovilo.
Eksplozivna sredi
na studenog
Planet Merkur je ve sada
ulazi u napeti aspekt kvadra-
ta prema Neptunu i Kironu
u Ribama. Egzaktni aspek-
ti ponovit e se ak tri puta
radi Merkurovog retrograd-
nog kretanja, tako da moe-
mo rei da su znakovito obi-
ljeje u danima koji dolaze.
Idua dva tjedna bit e blago
reeno ranjivih, ali i pomalo
nejasnih informacija. Una-
to mogue i dobrih namje-
ra, moe u konanici doi do
skrivanja istine ili zloupora-
be podataka. Dakle, ovi as-
pekti najnapornije se mogu
odraziti na podruje samog
poetka Strijelca, Riba, Bliza-
naca i Djevice. Planet Venera
ve u prvom tjednu stude-
nog prolaskom znakom Vage
prilazi u vrlo ugodan i povo-
ljan aspekt prema Jupiteru u
sredini Blizanaca. Ovisno o
emu se ve radi, ali ovaj as-
pekt moe govoriti o otvore-
nim odnosima povjerenja,
primanja i davanja. Relativ-
no pogodno sredini znakova:
Blizanaca, Lava, Vage, Strijel-
ca, Vodenjaka i Ovna. Radi li
se mogue o novim poznan-
stvima i vezama, treba ipak
malo usporiti tempo i sae-
kati razvoj dogaaja.
Nadalje, krajem studenog,
povratkom Merkura u kor-
piona na mjesto gdje je bio za
vrijeme nedavnih aktualnih
politikih pregovora o ulasku
Hrvatske u Europsku Uniju
mogue je oekivati ispravke
i doradu cijele situacije, koja
je ostala nedoreena.
Sredinom studenog Mars
ulazi u Jarca i pribliava se
Plutonu i aspektu kvadrata
s Uranom na poetku Ovna.
Ovo je aspekt sukobljenih
moi i naglih ispada, rekli bi-
smo pomalo eksplozivni as-
pekt, koji e obiljeiti zadnje
dane vladavine korpiona.
Sukobljeni aspekti odraava-
ju se na podruja prve dese-
tine Jarca, Ovna, Raka i Vage.
Povoljan aspekt Saturna na
ovu konfiguraciju daje prili-
ku za odmjerenu akciju. Da-
kle bez naglih ispada. Treba
se obuzdati i drati granica
svojih prava i mogunosti.
Takoer su naglaeni aspekti
dobrotvornih akcija i poma-
ganja potrebitima.
Uvijek govorimo o kva-
liteti vremena i okvirno o
podruju Zodijaka koje je
zahvaeno odreenim as-
pektima, a ne samo o po-
ziciji Sunca, mada je ona
najuoljivija ve po samom
datumu roenja. Ali bez
uvida u natalni horoskop ne
moe se rei nita vie.
Mjeseeve mijene
Utap 29. listopada u 20
sati i 50 minuta - Sunce na 7.
stupnju korpiona, a Mjesec
na 7. stupnju Bika; Zadnja
etvrt - 7. studenog u 1 sat
i 37 minuta - Sunce na 16.
stupnju korpiona, a Mjesec
na 16. stupnju Lava; Mlaak
- 13. studenog u 23 sata i 10
minuta - Sunce i Mjesec na
22. stupnju korpiona; Prva
etvrt - 20. studenog u 15 sati
i 32 minute - Sunce na 29.
stupnju korpiona, a Mjesec
na 29. stupnju Vodenjaka.
Savjet umirovljenicima - perpetuum
mobile na hrvatski nain
Umirovljenici si teko mogu priutiti boravak u domu
za umirovljenike. Vlada tvrdi da nema novaca za vie
mirovine ili druge oblike pomoi. Predlaemo: Kupite dva
metka i posudite pitolj. Njime ubijte dva korumpirana
vladina slubenika. Dakako da ete biti osueni na doi-
votno i doi u zatvor. Tamo ete imati krov nad glavom,
tri obroka dnevno, besplatno zdravstveno osiguranje
(ak i naoale i zubnu protezu dobit ete besplatno).
Gledat ete besplatno televiziju, itati novine i knji-
ge. Dakako da neete morati plaati nikakva davanja,
ak ni za dodatno zdravstveno osiguranje. Tko e to
sve za vas plaati? Ista ona vlada koja nema novaca
za vie mirovine. (I)
18
Nedjelja, 28. listopada 2012.
plus nedjelja
PRIRODA IZ STUPNJA RASTA I STVARANJA PRELAZI U MIROVANJE
POSTOJEE STANJE IDEJNO RJEENJE
Vi pitate
arhitekti
projektiraju Udobnost doma
u samo jednoj prostoriji
Pie Dragana Marini
Dragi itatelji, ukoliko i
vi ovdje elite vidjeti na
prijedlog kako najbolje
preurediti va ivotni
prostor, poaljite nam to
precizniji tlocrt stana s
oznaenim mjerama pro-
storija, ucrtanim vratima i
prozorima te ukratko po-
jasnite koje su vae elje i
potrebe. Naa e-mail adre-
sa je zoomarhitekti@gma-
il.com ili ZooM Arhitekti
(za rubriku Glasa Istre), Trg
T. Bembo 8, Bale-Valle.
bi znaajno utjecalo na pro-
stor. Oslobaa se sredinji
dio sobe, a fotelja zaklanja
direktan pogled na krevet.
Iza kaua je biblioteka
koja se protee sve do kutka
za odmor. Dijelom je visoka,
a dijelom nia pa ostaje mje-
sta na zidu i za slike. Radni
kut je ugraen u biblioteku
uz minimalno okupiranog
prostora. Zbog nove orijen-
tacije cjelokupne sobe i kre-
vet je zarotiran kako bi se
moglo i iz njega gledati te-
leviziju. Ispod prozora je jo
jedna biblioteka koja u ci-
jelosti popunjava rupu du
parapeta. Uz prozor kraj ku-
hinje smjeten je novi stol za
blagovanje s nezaobilaznom
kredencom za kristal i por-
culan. Tako se obitelj moe
okupiti uz ugodan pogled
na zelenilo.
Hodnik je druga tema
koja je neto jednostavnija,
a rjeenje se namee samo
po sebi. Zbog starosti ori-
ginalnih ulaznih vrata po-
trebno je ugraditi jo jedna
vrata u hodniku koja bi bila
ostakljena kako hodnik ne bi
ostao u potpunom mraku.
Logina pozicija novih vrata
je na spoju keramikih plo-
ica i parketa na podu.
feng
savjetuje
shui
Jesen nas zove da usporimo
Feng shui to naziva fazom metala. Kako se
po svojoj prirodi metal skuplja i zgunjava u
sve guu i vru masu, tako i priroda sku-
plja svoje plodove da bi prikupila snagu za
novi ciklus. Tu vrstu energije moemo lako
prepoznati u predveerje dana

umsko tlo se okitilo je-

senjim tepihom, livade
su pune zlatnih bunde-
va, vinogradi rujnim liem.
Priroda iz faze rasta i stvara-
nja prelazi u fazu mirovanja.
Feng shui ovaj stupanj na-
ziva stupnjem metala. Kako
se metal skuplja i zgunjava
u sve guu i vru masu,
tako i priroda skuplja svo-
je plodove kako bi prikupila
snagu za novi ciklus. Tu vrstu
energije moemo lako pre-
poznati u predveerje dana
kada se sva iva bia povlae
u svoja skrovita, obitelji se
skupljaju u svojim domovi-
ma. Svi oni, nesvjesno, samo
prate ritam prirode.
Nae bioloko bie to lako
prepoznaje pa se mi tome ne-
svjesno prilagoavamo. Prvo
to pokazujemo naim oblae-
njem, naputamo arke ljet-
ne boje i ogremo se toplim
zagasitim bojama jeseni. Od
voa pravimo sirupe i demo-
ve, a to su pravi koncentrati
energije. Kako nae smoni-
ce poinju odisati energijom
jeseni tako treba i cijeli na i-
votni prostor jer
tek tada moe-
mo biti potpu-
no usklaeni s
prirodom.
Prilagod-
bu naeg prosto-
ra vanjskom ritmu pri-
rode za nas radi feng shui
arhitektura. Ve znamo da
je najlake promijeniti boje
zidova da bismo brzo pro-
mijenili interijer. Nije nu-
no poduzimati vee zahva-
te, ne morate odmah bojiti
zidove. Ako se ipak odluite,
onda izaberite blage nijanse
toplih utih i smeih boja.
Ako e ove boje dominirati
u prostoru onda treba vodi-
ti rauna da se potuje ve
postojee energetsko stanje,
valja obavezno potivati pra-
vilo hranidbenog ciklusa
po geografskim smjerovima.
ute i smee boje ne smiju
dominirati u vaoj sjevernoj
i junoj prostoriji. Interijer
moete promijeniti mijenja-
jui samo detalje.
U ranim kulturama vatra
je uvijek bila simbol okuplja-
nja, zbog toga je i zauzimala
sredinju poziciju u prostoru.
Vremenom su se ta ognjita
preobrazila u kamine. Bitno
je da se sauvala privlanost
topline i sjaja plamena. Danas
nam za tu svrhu mogu poslu-
iti svijee, nekoliko okruglih
utih ili bijelih svijea u vaem
dnevnom boravku moe stvo-
riti aroliju vatre.
Visoko ljetno kuno cvi-
jee trebali biste zami-
j eni ti ni ski m j esenj i m
cvijeem(element zemlje)
poput kadifica, nevena, mar-
gareta.., cvijeem trenutnog
godinjeg doba. I blagova-
onu moete preobraziti u
jesenji ugoaj, dovoljna je
koara mandarina, narani,
kestena ili aranman od je-
senjeg lia, kestena, ipka.
Ugoaj oputene i mirne
atmosfere dodatno moete po-
jaati priguivanjem rasvjete,
stiavanjem glazbe, sluanjem
oputajue glazbe sa zvukovi-
ma prirode. U interijer moete
unijeti vie detalja od prirod-
nih materijala, zemljanih boja,
koje ve same zrae toplinom
i stvaraju dojam prizemnosti.
Energetsko uravnoteavanje
prostora moete upotpuniti i
mirisnim biljkama, u kuhinji
ili blagovaoni obnovite zeleni
aromatini kutak bosiljkom,
bergamotom, lavandom, timi-
janom ili cimetom
Dnevni boravak, mjesto
izuzetno vano za okupljanje
obitelji, posebno treba ener-
getski aktivirati. Za to mogu
izvrsno posluiti mirisi citru-
sa poput bergamota, limu-
na, narane, jasmina...Miris
narane neodoljivo priziva
obitelj na druenje, potie
komunikaciju i bliskost jaa-
jui unutarnju snagu obite-
lji. Miris jeseni u vau spava-
u sobu moe unijeti jedna
uta dunja na ormaru. Topli
jesenji ugoaj u vaem domu
ublait e vau unutarnju e-
nju za izgubljenom ljetnom
toplinom, pomoi e vam da
skladno pratite usporeni ri-
tam prirode. Odravajte vae
unutarnje ognjite, neka nje-
gov plamen potiho gori!
P
ostojee stanje prikazu-
je dio stana u staroj vili.
Tema preureenja su jedan
dugaak hodnik i dnevna
prostorija. Glavna prostorija
ima vie funkcija i zona od
klasinog dnevnog boravka
s blagovanicom i kuhinjom.
Predloeno idejno rje-
enje zahtjeva gradnju tek
jednog pregradnog zidia
visine maksimalno do 1,80
metra koji ima viestruku
ulogu. Zaklanja pogled s ka-
ua u kuhinju, postaje mje-
sto za ukrasnu komodu i na
njega se moe postaviti te-
levizor na nosau. Kau je
dobio mjesto uz zid kod ter-
moakumulacijske pei, to
19
Nedjelja, 28. listopada 2012.
plus nedjelja
OVOGODINJI CRO-A-PORTER ZA REDOVNICE, KOLARKE I TRUDNICE
Bapske spavaice
i edni ovratnici
Moda
Maja HRGOVI
Snimio Denis LOVROVI
B
apske spavaice i ed-
ni ovratnici bili su laj-
tmotiv druge veeri
Cro-a-portera u zagreba-
kom Westgateu, gdje su se
novim kolekcijama predsta-
vili Linea Exclusive, Anama-
rija Asanovi, Monika
Sabli i Borna&Fils.
Iz bakine
krinje
Monika Sabli,
koja voli svilene
materijale i pa-
stelne boje, ovaj
je put napravila
jednostavnu, no-
sivu liniju halji-
na, koulja i su-
knji koje kao da
su nadahnute
smjernim re-
dovnicama
i koje bi mo-
gle biti popu-
larne u sezo-
ni sakramenta
krizme.
Anamarija
Asanovi uni-
jela je puno
toga u svoju
novu kolek-
ciju. Daak
romantike
primjetan
je u retro
haljinama
s ovratni-
cima i dugim rukavima u ko-
jima manekenke izgledaju
kao kolarke iz sedamdese-
tih, a u nekim manje sret-
nim izvedbama i kao trud-
nice. Neke su haljine upravo
copy-paste spavaica iz
bakine krinje, to sigurno
nije bio efekt na koji je ciljala
mlada dizajnerica.
Od Borne&Fils moe se
oekivati svata. Prole je se-
zone mrtva-hladna odjenula
jednu manekenku u spuvasti
globus. Ovaj put je i ona crpila
inspiraciju iz bakina ormara, a
odjea se moe i nositi: blije-
do ruiasti sako u kompletu
sa irokom faldanom midi su-
knjom duu je dao za sahranu
kunog ljubimca, dok tuljac-
haljina nainjena od neega
to izgleda kao plastina sla-
ma moe, na primjer, rijeiti
problem u povrtnjacima koje
napadaju ptice.
Mone kaput-haljine
Dvojac iz Linee Exclusive
pokazao je najsuvisliju kolek-
ciju, ija su jaa strana duge
crne, mone, strukirane ka-
put-haljine koje spajaju voj-
niku krutost sa enstvenim
detaljima i futuristikim mo-
mentima, poput uivenih
sjajnih traka du lea. Manje
oduevljavaju one prozrane,
kratke crne haljine s naznaka-
ma peplum-kroja, s ipkom i
tilom, na kojima izrez na nozi
djeluje kao nesretna, pomalo
ak i vulgarna intervencija.
Borne&Fils je crpila inspiraciju iz bakina ormara. Blijedoru-
iasti sako u kompletu sa irokom faldanom midisuknjom
duu je dao za sahranu kunog ljubimca, dok tuljac-haljina
nainjena od neega to izgleda kao plastina slama moe
rijeiti problem u povrtnjacima koje napadaju ptice
Kolekcija Linea Exclusive
Provokativni kaputi Linee Exclusive
Daak romantike
u modelima
Anamarije Asanovi
Duga crna, mona haljina Monike Sabli Monika Sabli voli svilene materijale
Zanimljivo rjeenje Borne&Fils
20
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Gastro
STRAAAAN MENI ZA HALLOWEENSKE GURMANE
Kolai
malice
morbidnih
oblika nisu
za svaije
nepce, no
toliko su
jednostavni
za pripremu i
slasni da je zaista
teta ne zatvoriti oi i od-
vaiti se na degustaciju!
Ne plaite se. To su samo
efektne, za pripremu prilino
jednostavne poslastice nai-
njene od badema, okolade,
bundeve i amaretta
Pie Kristina FLEGAR
U
z svjetlo izdubljenih bundevi, na-
petu glazbenu podlogu, u vjetijoj
pregai i drutvu imia spremni
ste za pripremu grozomornih slastica za
najstraniju no u godini! Gricnuti vjeti-
je prste, nadgrobne spomeniie, probati
izbuljeno avolje oko Hmmmm No,
stvar puno drugaije zvui ako znate da su
te efektne, ali za pripremu prilino jedno-
stavne poslastice nainjene od badema,
okolade, bundeve i amaretta!
I eto, dok degustiramo svjei mozak, pod-
sjetimo se i da Halloween (skraeno od All
Hallows Eve), odnosno no 31. listopada
uoi Svih Svetih potjee iz drevne Irske. Za
stare Kelte nova godina je poinjala krajem
etvenih radova, 1. studenog - posveenog
bogu Sunca i gospodaru Smrti Samhainu.
Tek su se kasnije, negdje u 16. stoljeu, po-
ele dubiti bundeve, tikve ili cuke, dananji
simbol te noi u kojoj je sve mogue i glavni
sastojak slasnih prigodnih recepata.
aista
Savjet
Izvolite gricnuti
vjetije prste!
4
avolje oi
Sastojci: 100 grama smrvljenih tvrdih
keksa s maslacem, 400 g bijele oko-
lade, 60 g okolade za kuhanje, 30
arenih okoladnih bombona, 300
g ricotte, 1 bjelanjak, 150 g eera u
prahu, crvena prehrambena boja
Priprema: Izmijeajte ricottu i smrv-
ljene kekse, dodajte 50 grama bijele o-
kolade. Od te ete mase formirati loptice od
priblino tri centimetra promjera i staviti ih na tacni prekrivenoj
papirom za peenje u zamrziva na 15 minuta. U meuvremenu
na isti nain rastopite preostalu bijelu okoladu u koju ete, kad
postane mlaka, uz pomo vilice umoiti kuglice. Kuglice sloite na
masni papitr i na svaku odmah stavite areni okoladni bombon.
Stavite u friider na 15-ak minuta, da se okolada stvrdne. Rasto-
pljenom tamnom okoladom formirajte zjenicu na okoladnim
bombonima. ilice ete nacrtati glazurom od vrstog snijega u
koji ste dodali eer u prahu i crvenu prehrambenu boju.
1
Vjetiji prsti
Sastojci: 200 g omekanog maslaca, 100 g eera u
prahu, 1 vanilin eer, 1 jaje, 5 g estrakta badema, 350
g brana, 5 g pecilnog praka, 100 g oguljenih bade-
ma, 1 list elatine od malina
Priprema: Istucite maslac, eer, jaje, ekstrakt i vaniliju.
Dodajte brano i pecilni praak te mijesite dok ne dobi-
jete jednolino i elastino tijesto koje ete pokriti krpom
i ostaviti u friideru na 30 minuta. Vadite etvrtinu
po etvrtinu tijesta. Doza za jedan prst dug oko etiri
centimetra je jedna lica tijesta. Formiranu glistu
lagano pritisnite u sredini i pri vrhu kako biste je pre-
tvorili u uvjerljiv prst. Oguljene bademe izreite u dva
dijela po duini i pritisnite ih pri vrhu prsta poput nokta,
crtice napravite noiem. Pecite ih u tepsiji prekrivenoj
papirom za peenje na 180 stupnjeva, 20-25 minuta,
dok ne dobiju zlatnu boju. Neka se ohlade, rastopite list
elatine od malina. Lagano podignite nokte, stavite
ispod njih malo elatine i vratite ih na mjesto.
2
Nadgrobni spomeniii
od okolade
Sastojci: 150 g okolade za kuhanje, 350 g eera, 6
jaja, 200 g brana, 5 g pecilnog praka, 200 g eera
u prahu, 3 lice maraskina
Priprema: Pjenasto izmiksajte umanjke sa eerom
i dodajte okoladu za kuhanje rastopljenu (na bagno
maria nain - u posudi iznad lonca s vodom), a zatim
umijeajte i brano s pecilnim prakom te, lagano,
vrsto istuen snijeg od bjelanjaka. Masu ulijte u tepsiju
namazanu maslacem (stranica od oko 18 centimeta-
ra) i pecite 45 minuta u zagrijanoj
penici na 180 stupnjeva. Tijesto
izreite u 18 pravokutnika ko-
jima ete u gornjem dijelu
zaokruiti uglove, poput
pitoresknih starinskih lapi-
da. Ostavite da se ohlade.
Natpise na spomeniiima
napravit ete od glazure
koju ete dobiti energinim
mijeanjem eera u prahu i
maraskina.
Dobri i zli duhovi
Kelti su vjerovali da mrtvi naputaju svoje za-
grobno obitavalite, pa su poeli stavljati maske,
ostavljati hranu na kunom pragu i paliti svijee u
izdubljenim krumpirima i repi, ne bi li one zle zbu-
nili i otjerali, a dobrima pokazali put.
3
Torta od bundeve
i amaretta
Sastojci: 1,3 kg bundeve, 250 g brana, 180 g
vanilin eera, 300 g keksa amaretti, 4 jaja, 8
dcl mlijeka, pola liice cimeta, 1 pecilni praak,
aica rakije, korica od jedne narane, sol
Priprema: Oistite bundevu od kore i sjemenki,
izreite na kockice i kuhajte u malo vode sve dok
ne omeka. Zgnjeite je (kako se to radi s krumpi-
rom za njoke) i lagano prodinstajte, tek toliko da
ispari sva voda vika. Pire od bundeve umijesite
s branom, pecilnim prakom i prstohvatom soli.
umanjke izmiksajte sa eerom dok ne postanu
bjelkasti i pjenasti te ih dodajte tijestu. Umijesite
zatim u tijesto i usitnjene amarette i vrst snijeg
od bjelanjaka, a zatim i mlako mlijeko, cimet, raki-
ju i ribanu koricu od narane. Sve to ulijte u formu
za tortu koju ste namazali maslacem i posuli bra-
nom. Pecite 45 minuta u zagrijanoj penici na 180
stupnjeva i, kad se ohladi, ukrasite po elji.
Najbolji restorani i
hoteli (po) odabiru
Robbe & Berkinga
Gastro
ZORAN BOI JOLLE, KLAVIJATURIST I VOKAL DREAM PROJECTA
P
rvi susret s proizvoaem
najfinijeg pribora za jelo i
takozvanog stolnog accessoira
bio je vrlo impresivan, u veli-
kom stilu. Na parikom jesen-
skom salonu ispred kolosalnog
zdanja izlobenog prostora Ro-
bbe & Berkinga sa oroenim
fluticama vintage champagnea
na savreno ispoliranim po-
sluavnicima, doekali su nas
livrirani i dobro zalizani po-
sluitelji u bijelim uniforma-
ma ukraenim sjajnim zlatnim
gumbima, dok su po duini od
desetak metara u suhome ledu
obilno sloene najsvjeije bi-
skajske Gillardeau kamenice
uz piramide limunovih kriki i
nekoliko vrsta umaka doslov-
ce mamile nepce. Prolo je od
tada nekoliko dobrih godina,
jo uvijek se sjeamo ove pre-
krasne, naoko neobavezne goz-
be, a, u meuvremenu smo,
suraujui sa Robbe & Berkin-
gom stekli mnogo kvalitetnih
poznanstava i jo vie strunog
znanja i iskustva.
Uz nekolicinu ve dobro eta-
bliranih manufaktura porcu-
lana i kvalitetnih proizvoaa
aa, u odabiru ponajboljih re-
storana i hotela globalno, imali
smo prilike prepoznati Robbie,
kako ljudi u struci skraeno
zovu brand. Nedvojbeno dale-
ko najkvalitetniji iz razloga to
jo uvijek uspijevaju proizvodi-
ti unutar vlastite kue, stekli su
povjerenje mnogih, vrlo ozbilj-
nih hotelijera i restoratera ija
je filozofija i poimanje kvalitete
ivotni stil. Kako bi odali poast
i na neki nain opravdali po-
vjerenje vjernim kupcima ve
neko vrijeme godinje tiskaju
mali luksuzni vodi pod nazi-
vom The Best, aktualizirano iz-
danje gourmet preporuke gdje
su navedeni svi kupci, restora-
ni i hoteli i koji ujedno slui kao
referentna toka za kvalitetu i
rafirman. Na 200 stranica crve-
ne knjiice sjajnih korica i ku-
harskom haubom na naslov-
nici najvei je broj njemakih
klijenata - tono njih 84, slije-
de vicarska i Austrija, Francu-
ska, Italija, Nizozemska, Italija,
Danska, Portugal, panjolska,
Velika Britanija ali i Kina, Indija,
Dubai, Singabur, Oman, SAD,
Otoje Fiji i najbolji kruzeri
Hrvatska se ne moe pohvaliti
ni jednom destinacijom.
Ovo je jedan vrlo jednosta-
van, ali nadasve armantan
nain takozvanog marketin-
ki popularnog brandinga i co-
brandinga to u konanici re-
grutira profit jakim imenima
scene koji su uzajamno iskazali
povjerenje i elju za suradnjom.
Znajui da smo u Robbieovim
rukama u najboljim rukama i
da osim kvalitete, dizajna i pre-
stia na stolovima probranih,
kao u vlastitoj prezentaciji u ve-
likom stilu moemo impresio-
nirati goste eljne doivljaja za
pamenje spontano slijedimo
moto jednog od restorana u
vodiu koji je pravi lajtmotiv za
ovakav nain ponude: Beau-
tiful moments are for eternity
- lijepi trenuci su vjeno sjea-
nje. U to ime uvijek emo pam-
titi hedonizam u velikom stilu a
la Robbe & Berking i kamenice
u Parizu a la grande.
kuhaju
poznati
Pie Larisa Radin
Savjet
u kuhinji
1
Prije nego to stavite
kuhati klipove ku-
kuruza, uzmite staru
etkicu za zube i njeno
oistite ostatke svile iz-
meu redova zrna.
2
Volite kupus ili bro-
kulu, ali ne volite
njihov miris dok se
kuhaju? Stavite li komad
bijelog kruha na lonac
dok se takvo povre
kuha, neutralizirat ete
taj miris, jer e kruh upiti
veinu toga mirisa.
3
Masnim papirom
moete zatititi
sve vrste kuhinj-
skih povrina da bi to
dulje ostale iste. Slojem
masnoga papira obloite
posude za voe i meso.
Kada papir bude bilo
potrebno promijeniti,
jednostavno ga bacite u
kantu za smee ili, ako
nije zaprljan svjeim me-
som, bacite ga u kompo-
stite.
4
Masni papir dobro
e vam doi i za
odepljivanje i zae-
pljivanje boca s plutenim
epom.
5
Maslinovo ulje sa
liicom eera ili soli
izvrsno e vam doi
za oistiti ruke od kuhinj-
skih poslova.
6
Da bi polutvrdi
sir to dulje ostao
svje i ist od plije-
sni, lagano ga premaite
maslacem. Svaki put
kada upotrijebite sir, prije
nego to ga spremite
u hladnjak, ponovno
maslacem premaite
odrezani kraj.
7
Limun e biti vrlo
koristan u kuhinji i
za sprjeavanje tam-
njenja krumpira. Naime,
kada se krumpir kuha
nerijetko potamni, no uz
nekoliko kapljica limuno-
vog soka nee promijeniti
boju.
8
Palainke, bogato
nadjevene sendvi-
e, hamburgere,
hot dogove i ostalu vrstu
hrane zainjene umaci-
ma koji lako cure, poslu-
ite umotane u velike
filtre za kavu. Zahvaljuju-
i tim filtrima na prstima
i odjei nee biti tragova
umaka. Priredila V. B.
Zanimljivosti
Gut, a ne patnja
Volim kuhati i to mi
priinjava zadovolj-
stvo. Podjednako
gutam u pronalasku
i kupovini namirnica
kao i u samoj pripre-
mi i vjetini kuhanja
Pie Nina ORLOVI RADI
A
ko je Jamie Oliver
Goli kuhar, Zoran
Boi Jolle, klavijatu-
rist i vokal poznatog banda
Dream project mogao bi se
nazvati ljetnim kuharom.
Upravo u sezoni, kada mu je
supruga, inae profesional-
na kuharica i nutricionistki-
nja optereena poslom, tri
do etiri puta tjedno sam se
laa obiteljskog kuhanja, za
kojeg kae da mu je gut, a
ne patnja.
- Naravno da volim kuha-
ti i to mi priinjava zadovolj-
stvo. Podjednako gutam u
pronalasku i kupovini na-
mirnica kao u samoj pripre-
mi i vjetini kuhanja. Istina,
malo je u poetku moje kuli-
narsko-obiteljske karijere e-
palo kod pospremanja i op-
enito izgleda same kuhinje
nakon zgotovljenih jela. No,
kako vrijeme ini svoje ste-
kao sam i tu naviku ienja
za sobom, pa danas mogu s
ponosom rei da radni pro-
stor - kuhinja, lonci, sudoper
i tednjak prije i poslije mog
kuhanja izgledaju jednako
dobro, veli nam kroz smije-
ak popularni Jolle. Otkriva
nam i svoju formulu uspje-
nog kuhanja koju, osim na ga-
stronomiju, primjenjuje i kod
ostalih poslova koje obavlja.
- U svakom poslu najvanije je
uivati. Primjerice, i prije samog
poetka kuhanja obavezno se
nagradim aom dobrog vina i
naravno, odlinom glazbom. Po-
sebnu pozornost pridajem pri-
premi namirnica, bez koje ni naj-
bolje pripremljeno jelo ne moe
proi bez greke. Kao veliki obo-
avatelj ribe na sto i jedan na-
in dobrano u se pomuiti da je
oistim kako treba ili to se lijepo
kae od glave do repa, objanja-
va Jolle, te dodaje da je receptura
stvar dobrog i paljivog itanja.
- Osobno imam sreu da je
supruga izvrsna kuharica pa mi
tek preostaje da slijedim njene
upute. Dakle, bazino idem ko-
rak po korak, a onda, ovisno o
eljama ukuana i raspoloenju,
svakom jelu pridodajem i moj
osobni nain ili kulinarski potpis,
kae nam Zoran Boi Jolle.
N
.

O
.

R
.
Robbe & Berking restaurant
Kornatska hama peena
u kori od soli
Sastojci: kilogram svjee ribe, tri kilograma krupne mor-
ske soli, enjak, rumarin i po izboru ostalo zainsko bilje
Priprema: U ova recesijska vremena smatram da je
vano znati s manje novca pripremiti fantastino jelo.
Primjer toga je izvrsna kornatska hama peena u kori
od soli. Riba se izree po trbuhu i dobro oisti, a u njenu
utrobu umetne enjak, rumarin i ostalo po volji, zain-
sko bilje. Osobno, hamu ne istim od ljuski a utrobu uz
pomo igle i konca zaijem. Na lim i morsku sol poloim
ribu i u potpunosti je prekrijem solju, te tako obuenu
ostavim oko 45 minuta u penici na 200 stupnjeva Celzi-
ja. Peenoj ribi potom se uz pomo ekia razbija kora, a
dobiveni fileti (tj. isto meso) moe se posluiti uz razne
priloge - blitvu, krumpir, tikvice na aru
22
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Pie Nina ORLOVI RADI
K
oliko smo se puta zapita-
li to za roendan poklo-
niti dragoj osobi? U do-
brom i promiljenom izboru
dara nekad smo bili vie, a ne-
kad manje uspjeni. No, bu-
dui da to se tie roendan-
skih poklona, uvijek postoji
idui put, odnosno sljedea
ansa - nema zime. Glavno da
je roendanska torta na stolu.
Upravo je takvo razmiljanje
potaknulo mladu Puljanku
Vanessu Luki da za roen-
dan svome ocu
pokloni neto drugaiju tortu
- runo raenu i s puno ljuba-
vi. Pala je tako njena prva ot-
kaena, luda i posebna roen-
danska torta u obliku perilice
za rublje. A zato ba takva,
neka ostane obiteljska tajna.
Obiteljska kulinarska
zvijezda
- Oeva torta bila je pravi
okida za daljnje bavljenje
i osmiljanje originalnih ro-
endanskih i ostalih svear-
skih torti, kae nam pulska
agentica za nekretnine Luki,
koja je ve nakon
prvog probnog
zagriza postala
obiteljska ku-
linarska zvi-
jezda i osoba zadue-
na za taj posebni dan u
godini. Uslijedili su ro-
endani ostalih lano-
va obitelji, napose onih
najmlaih, zatim susjeda,
prijatelja, prijatelja prijatelji-
ca pa danas, i to vie od go-
dinu dana nakon prve torte,
ponosnu kreatoricu pitamo
koliko se kilograma u meu-
vremenu udebljala?
- Ni grama, ponosno od-
govara naa majstorica te
dodaje da se pravilnom
prehranom i odabirom
hrane nitko ne treba
pribojavati vika kilo-
grama. Uz to, ko-
madi torte
odmah
nakon obroka je poe-
ljan, ali vano je znati
stati hm na vri-
jeme. Mala tajna je
i u tome da se slat-
ko pojede odmah
nakon obroka.
Ako se nakon ru-
ka odmorimo pa
ponovno nakon
sat, dva startamo
sa slatkim, ponovno
emo podignuti razi-
nu eera u krvi. Stoga
je slatko bolje i uputnije
pojesti odmah nakon obroka,
savjetuje moja sugovornica.
No, osim po izgledu i mo-
delima - a tu ima za svakog
poneto: Mickyja i Mini Mou-
se, autia, trumpfova, pivskih
epova, cipelica, plavih kou-
lja, srca i tko zna ega sve ne
iz zbirke torta za one iznad
osamnaest, sve su
one jednako
primamljive
i zavodlji-
ve i iznutra i izvana. Raene su
od fondan smijese od eera,
a posebnost im je i u tome to
pulska slastiarka u irokom
luku izbjegava upotrebu tije-
sta, a zamjenjuje je tankim ko-
rama od suenog bjelanjka.
Torta prema
karakteru vlasnika
- Prilikom izrade svake tor-
te trudim se osmisliti ono to
e na najbolji nain pokaza-
ti karakter njenog vlasnika -
bilo kroz hobi, odjeu ili po-
sao, omiljenu igraku kada
su u pitanju djeca. U pravilu,
takve torte uvijek pale pa je i
najvei problem izrezati prvu
nitu, kae nam Luki.
Iako podjednako uiva u
svakoj novoj izradi, pose-
ban su joj izazov figurice, za
koje treba vie i vremena i
strpljenja.
- U pravilu svaku tortu ra-
dim barem dva dana, odno-
sno poslijepodneva. No, ako
su u pitanju i dodaci, kao to
su razne figurice, taj se posao
zna i produiti na dan vie.
Meutim, ma koliko god
taj posao bio zahtjevan isto
je toliko inspirativan i slui
kao idealan odmak od sva-
kodnevnice. K tome svemu,
iroki se osmjesi ne mogu
naplatiti, kae nam za kraj
slastiarka iz hobija Luki.
Gastro
S VANESSOM LUKI, PULSKOM MAJSTORICOM ZA NEOBINE TORTE S VA
h
o
b
i
g
a
stro
Torte razliitih oblika i modela poela
sam izraivati prije neto vie od godi-
nu dana jer sam eljela napraviti neku
otkaenu, ludu i posebnu za mog tatu
broka je poe-
i vano je znati
hm na vri-
e. Mala tajna je
tome da se slat- ve i iznutra i izvana. Raene su
dan svome ocu koja je ve nakon
prvog probnog
zagriza postala
obiteljska ku-
linarska zvi-
hrane nitko
pribojavati vi
grama. Uz to
madi torte
odmah
h
da,
telji-
od go-
torte,
tamo
meu-
ko
na
Ako
ka
pon
sat,
sa sla
emo p
nu eer
je slatko bo
pojesti odmah
savjetuje moja s
No osim po
nakon ob
ljan, ali
stati
jeme
i u t
tu
Vanessa Luki u svojoj kuhinji
Spuva Bob
Mini Mouse za curice
Plavi trumpfii bili su pravi izazov
Ljubiasto srce s
arobnim cipelicama
Traktor za djeake
Policijska koulja i
lisice za novopeene
mladence
esto je najvei problem
izrezati prvu kriku
27
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Gastro
Pie sommelier Emil Perdec
enoteka
Istarsko vino
Brako vino
Ime vina: Poip Stina
Godina berbe: 2011.
Proizvoa:
vinarija Jako vina
Lokacija: Bol, Bra
Temperatura serviranja:
10-12 stupnjeva Celzija
Gastro-preporuka:
tuna sa ara
Ocjena: 8,5/10
Cijena (mpc): 142,30 kuna
(Cicibela Rovinj)
Ime vina: Chardonnay
Godina berbe: 2011.
Proizvoa: Vina Pilato
Lokacija: Laii, Istra
Temperatura serviranja:
10 - 12 stupnjeva Celzija
Gastro-preporuka: salata
s kozicama
Ocjena: 8,5/10
Cijena (mpc): 62,10 kuna
(Cicibela Rovinj)
Pilato
Chardonnay
Poip stina
T
radicija uzgajanja vino-
ve loze na otoku Brau
ima vrlo duboke korijene. Jo
1903. izgraena je prva mo-
derna vinarija, a njome se ko-
ristila Prva dalmatinska vi-
narska zadruga. Vina iz ove
vinarije distribuirala su se di-
ljem Austro-Ugarske, a 1909.
osvojila su zlatnu medalju na
meunarodnoj izlobi vina
u Parizu. Novija povijest
za Poljoprivrednu zadru-
gu Bol poinje 2009. kada
vlasnik postaje poznati
hotelijer i najvei dioni-
ar Hajduka Jako Anda-
bak, koji osniva firmu Jako
vina. Nakon preuzimanja
obnovljena je zgrada s po-
drumom i kuaonicom
u sreditu mjesta te je
posaeno 50 hekta-
ra novih vinograda.
Pet je hektara iznad
mjesta Murvica,
kraj samostana Sti-
pani, a 45 hekta-
ra na junoj strani
Braa, na netipi-
nim lokacijama 420
- 550 metara nad
morem. Netipino
za Dalmaciju, tu su
veinom posaene
bijele sorte groa
kao poip, vugava i
chardonnay. Zbog
ove nadmorske vi-
sine velike su ra-
zlike u temperatu-
rama danju i nou
pa se vlasnici nada-
ju da e aromatika
ovih bijelih sorti biti
dobra. Dvije udarne
etikete za sada su Poip i Pla-
vac koji nose ime Stina. Autori
etikete i imena poznati je di-
zajnerski studio Bruketa & i-
ni, a inspiraciju je pronaao
u poznatoj brakoj stini koja
je simbol otoka Braa. Sama
etiketa, koja je vrlo neobina,
izazvala je dosta kontroverzi,
no postigla je cilj jer je skrenu-
la panju na sebe.
Danas bih vam opisao po-
ip iz berbe 2011. koji sam
imao prilike predstavljati na
sajmu vina u Londonu u svib-
nju ove godine. Za sada, dok
mladi vinogradi brakog po-
ipa jo uvijek nisu u rodu,
groe se kupuje s najboljih
poloaja na smokvici, a ma-
nji dio je s Braa. Vino krasi
slamnatouta boja s tamni-
jim rubovima, kristalno
je bistro i djelomino
gusto prema gustome.
Intenzivnost mirisa je
izraena, a kakvoa vrlo
fina i ugodna. Domini-
raju cvjetni mirisi, po-
tom slijedi red agruma
u obliku korice grejpfru-
ta, onda red marelice.
Zavretak mirisa daje
na mediteransko
bilje koje raste
uz more. Vino je
suho, toplo, dje-
lomino mekano,
a s druge strane
djelomino svje-
e i ukusno pre-
ma slanome. Na
retro okusu osje-
am toplinu zbog
alkohola i laga-
nu gorinu. Vino
ima puno tijelo.
Uravnoteeno je
s izraenim in-
tenzitetom okusa
u ustima, ima do-
bru trajnost oku-
sa. Kakvoa mu je
fina, harmonino
je i spremno za
troenje u sljede-
e dvije godine.
O
d kada intenzivno
pratim istarsku vin-
sku scenu, a to je od
1994., kada Vina Pilato osva-
jaju zlatnu medalju na prvoj
Vinistri za Malvaziju istarsku,
najbolje njihovo vino mi je
Chardonnay iz bebe 2001. Tu
moju tvrdnju potvruje i i-
njenica da je na tadanjoj za-
grebakoj Vinoviti 2002. taj
chardonnay proglaen naj-
boljim hrvatskim vinom ko-
jemu je dodijeljena tadanja
nagrada Studec. Ono to je
Ivan Pilato tridesetih godi-
na prolog stoljea zapoeo,
to je Koneto nastavio, a Eli-
gio doveo na vrlo visoku razi-
nu. Ne sumnjam da e njego-
va djeca Karin, Sanja i Sanjin
znati nastaviti ovaj lijepi ge-
neracijski put. Mladi nasljed-
nici su se ve nekoliko puta
educirali u raznim vinarija-
ma u Europi i Americi te se
trude usvojiti nove vjetine
i znanja, to je vrlo bitno za
napredak vinarije.
Vina Pilato prisutna su i
na zahtjevnom engleskom
tritu, i to u poznatom lan-
cu Marks&Spencer te u ne-
koliko dobrih restorana.
Podrum Pilato danas obra-
uje 17 hektara vinograda,
od ega su dva hektara char-
donnayja, a najvie ima mal-
vazije - na 10 hektara. Od cr-
nih sorti uzgajaju cabernet
sauvignon, teran i merlot,
dok su od bijelih jo prisutni
i pinot bijeli, sauvignon bi-
jeli te mukat. Vina Pilato u
budunosti planiraju irenje
do maksimalnih 20 hekta-
ra te gradnju novog podru-
ma jer su im postojei uvjeti
ve dugo nedostatni za ovaj
obim proizvodnje.
Danas u vam predstaviti
Chardonnay Pilato iz berbe
2011. koja je bila dosta rana,
ve krajem kolovoza s polo-
aja koji se nalaze nedaleko
od Viinade. Nakon fermen-
tacije i kratkog odleavanja
na vlastitim kvascima vino je
est mjeseci odnjegovano u
bavama od inoksa pa je jo
dva mjeseca provelo u boci
prije samog putanja na tri-
te, vinogradi se nalaze na du-
bokoj istarskoj crvenici. Vino
ima lijepu slamnatoutu boju
sa zelenkastim nijansama,
kristalno je bistro i djelomi-
no gusto. Intenzivnost miri-
sa je izraena, a kakvoa mu
je fina. Prvo mi dolaze note
vinogradarske breskve, koje
potom idu prema tropskim
notama ananasa i malo kum-
kvata, potom ak i nota div-
ljih umskim jagoda. Vino je
suho, toplo i djelomino me-
kano, s druge strane ipak ima
solidnu svjeinu koja je sau-
vana ranijim branjem groa,
a vino krasi i fina mineralnost
tipina za vina iz okolice Vi-
inade. Ima srednje tijelo te
je uravnoteeno, fino mu je
izraena intenzivnost okusa,
a trajnost u ustima je ipak dje-
lomina. Vino je fine kakvoe,
harmonino te spremno za
pijenje s potencijalom za ba-
rem jo godinu dana.
1
trudel od jabuka i oraha
2
Dunje u vinu
Sastojci: za tijesto: 40 dag brana, 4 utanjka, 2 bje-
lanjka, 15 dag maslaca ili margarina, 3 lice eera, 1/2
dl mlijeka, 1/2 dl ulja, 5 dag kvasca (plus lica eera), 1
vanilin eer, limunove korice, malo ruma; za nadjev:
naribane jabuke i izmljevenih oraha po volji
Priprema: Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto
(kvasac prethodno pomijeati sa zaeerenim mlije-
kom i staviti da se die); nakon to se tijesto diglo, pre-
mijesiti ga, razvaljati, staviti na njega nadjev (u koji se
moe dodati malo eera), premazati jednim utanj-
kom, pei 35 minuta na 180 stupnjeva Celzija.
Zanimljivost: Ovaj su trudel u prolosti istarske
domaice obino pravile od ostatka tijesta za pincu.
Namjerno bi se pustilo malo tijesta tako da za Uskrs
ukuani mogu uivati u dva kolaa, pinci i trudelu.
Sastojci: 5-6 dunja, 6 li-
ca meda, 1 dl crnog vina
Priprema: Dunje oprati
i oistiti, posloiti u po-
sudu i staviti u ugrijanu
penicu, pei na 160
stupnjeva Celzija oko
pola sata, dodati vino
i med, jo pei 10-15
minuta.
Savjet: Moe se dodati i
malo maslaca. Umjesto
dunja, mogu se pripre-
miti i jabuke. (Sonja
Sini, Raice)
M
.

M
.
V
.

K
.
vijest
adru-
kada
znati
dioni-
Anda-
u Jako
manja
s po-
om
e
e
oip i Pla
j
je bistro
gusto pr
Intenziv
izraena,
fina i ugo
raju cvje
tom slije
u obliku k
ta, onda
Zavre
na m
bilj
uz
su
lom
a s
dje
e
ma
ret
am
alk
nu
im
Ur
s i
ten
u u
br
sa
fin
je
tro
e
Radosti jesenskih veeri u vaem domu
28
Nedjelja, 28. listopada 2012.
plus nedjelja
BOLESNO LJUBOMORAN GODINAMA ZLOSTAVLJAO SUPRUGU PA JE SAEKAO SAKRIVEN U ORMARU
Ubio im majku pa zatraio
skrbnitvo nad djecom
Udarci su pljutali po njezinom tijelu. Sklupala se u fotelji i
ekala da je prestane udarati. Zajecala je. Kada je prestao,
bacio se na kau i rekao: Eto, tako. Da zna tko je gazda
u kui. Ostavi se tog posla jer e vidjeti svoga boga
Pie Silva BODLAJ IVAI
I
nes je kasno dola s posla.
Bila je umorna i prije nego
li je otila u krevet ula je
u djeju sobu gdje su spava-
li petogodinja ker i trogo-
dinji sin. U sobici su djeica
spavala u krevetima na kat.
Poljubila ih je i vrata ostavila
odkrinuta. Radila je u peka-
ri i premda je sva mirisala na
kruh, nije se istuirala da ne
stvara buku. Zavukla se u kre-
vet i legla pored supruga koji
je ve bio u dubokom snu.
- Ne treba ti taj prokleti po-
sao, rekao joj je ujutro kada su
se zajedno ustali. Ines se sva-
ko jutro dizala da spremi dje-
cu za vrti, iako ih je tamo od-
vozio suprug Karlo.
- Nemoj poinjati tu ra-
spravu. Hiljadu smo puta o
tome razgovarali i svaki se put
posvaali. Treba mi taj posao,
odgovorila je Ines.
- Zato ti treba? Ja zarau-
jem dovoljno i elim da si s
djecom kui. Ionako dobiva
jedva 2.500 tisue kuna, na-
stavio je Karlo. Ines je otila
probuditi djecu, spremila im
je odjeu i lagani doruak.
Batine nakon posla
- Karlo, molim te ne poi-
nji. Djeca su se dignula, re-
kla mu je u kuhinji. Karlo je
nevoljko uutio, saekao da
djeca pojedu i izaao s njima
iz stana. Ines se nije vratila
u krevet, ve je nastavila po-
spremanje stana. Pristavila je
i ruak koji e doekati Karla
i djecu poslijepodne. Ona e
tada ve biti na poslu.
- Dobar dan, pozdravila
je vlasnicu pekarnice u ko-
joj je radila. Njih dvije su se
sprijateljile i Ines joj je neko-
liko puta povjerila probleme
s Karlom.
- Nisi ba raspoloena, pri-
mijetila je Aida.
- Ma nisam, Karlo je opet
jutros poeo brojati to radim,
odgovorila je Ines.
- to da ti kaem, ti zna to
je najbolje za tebe, odgovorila
je Aida ne elei dublje ula-
ziti u raspravu. Ines je zauze-
la mjesto iza pulta i ljubazno
doekivala muterije. Kada
je dola kui zatekla je Karla
budnog. Gledao je televizi-
ju. Ona je, kao i obino, otila
pogledati djecu te se vratila u
dnevni boravak. Karlo je sae-
kao da se presvue, a onda joj
dobacio: Doi ovdje kad se
sredi. Sjela je u fotelju.
- Gdje si bila do sada, upi-
tao ju je.
- Kako gdje sam bila? Na
poslu, odgovorila je.
- A da nisi bila s nekim dru-
gim mukarcem?, rekao je.
Ines je duboko uzdahnula.
Znala je kamo vodi ova dis-
kusija.
- ta ti pada na pamet, od-
govorila je. On se podignuo s
kaua, priao joj i pljusnuo je.
Ines je zaklonila lice rukama.
- Karlo, molim te, nemoj,
rekla je tiho.
- Ma, ta nemoj?!, prode-
rao se i opet je udario. Ona je
i dalje rukama zaklanjala lice.
Nije se mogla dignuti iz fotelje
jer joj je zaprijeio put. Stajao
je tono nad njom.
- Karlo, ako me jo jednom
udari, zvat u policiju, rekla je.
- Koga e ti zvati, kurvo jed-
na, zajapurio se. Udarci su po-
eli pljutati po njezinom tije-
lu. Sklupala se u fotelji i ekala
da je prestane udarati. Zajeca-
la je. Kada je prestao, bacio se
na kau i rekao: Eto, tako. Da
zna tko je gazda u kui. Ostavi
se tog posla jer e vidjeti svoga
boga. Ines se uplakana dignu-
la i otila u krevet. Sutradan na
poslu povjerila se Aidi.
Iznenadno pokajanje
- Prijavi ga policiji, posavje-
tovala ju je Aida. Ines je vrsto
odluila da e to uiniti istog
dana. Aida joj je dala slobod-
no. Policija je dola po Karla
i privela ga u stanicu. Zatekla
ga je ba kada je pored kon-
tejnera odlagao nekoliko vre-
ica. S djecom je prespavala u
stanu, a Karlo je sutradan pri-
veden sucu za prekraje. Sut-
kinja ga je kaznila s 40 dana
zatvora, uvjetno na godinu
dana. Karlo se vratio kui.
- Oprosti mi ljubavi, pretje-
rao sam, pokajniki je rekao i
zagrlio je. Izmaknula se.
- Pretjerao si, ali nije ti prvi
put. Odluila sam - definitiv-
no se rastajemo, odgovorila
je. Vodim djecu kod roditelja
i potrait u si stan. Gotovo je
Karlo, rekla je odluno.
- Dobro, ako si tako odluila,
odgovorio je. Ines je sutradan
odvela djecu kod roditelja i vra-
tila se u pekarnicu na posao.
- Traio te Karlo. Ostavio ti
je kljueve od stana i rekao da
e on iseliti, rekla joj je Aida.
- udno. No, ipak u zami-
jeniti bravu na vratima, od-
govorila je Ines. Upravo je za-
mjenjivala bravu kada ju je
nazvala sestra na mobitel.
- to radi? Kada da doem,
upitala je Simona.
- Mijenjam bravu. Doi od-
mah, odgovorila je.
- Mogla si zvati majstora da
ti promijeni bravu. Ok, doi u
za sat, odgovorila je Simona.
Nakon pola sata Simoni
je zazvonio telefon. Hitno
doi. On je ovdje! Iskoio je
iz ormara, proaptala je Ines
i prekinula vezu. Simona je
ponovno nazvala. Javio se
Karlo. Ines je prilegla, osta-
vi je na miru!, odgovorio je.
Simona je s dekom stigla za
petnaestak minuta. Istrala
je iz auta, dok je on potraio
parkirno mjesto.
Ona te sada nee uti
Na stepenicama je sre-
la Karla. Dobacio joj je: Ona
te sada nee uti! Simona je
potrala. Zvonila je, ali Ines
nije otvarala. Doao je i nje-
zin deko te su razvalili bravu.
Uao je u stan i na podu u ku-
hinji ugledao Ines. Okrenuo
se prema Simoni i rekao: Bo-
lje da ne ulazi. Nije je uspio
sprijeiti. Simona je ugledala
straan prizor. Ines je preko
glave imala najlonsku vreicu,
a iz grudi joj je virio no. Dola
je policija. Karlo je proao po-
red policajaca, a kada mu je
ovaj rekao da stane, dao se u
bijeg. No, ubrzo je uhvaen te
osuen na 13 godina zatvora.
Na sudu je utvreno da je
zadrao jedan klju. Uao je
u stan i sakrio se u ormar u
djejoj sobi koji se nije ko-
ristio. Na ormar su bili pri-
slonjeni djeji kreveti na kat.
Karlo je razvalio gornju stjen-
ku ormara i uao u njega pa
Ines nije primijetila da je u
stanu dok je mijenjala bravu
na vratima. Kada je iskoio iz
ormara zapodjenuo je svau.
elio ju je uguiti vreicama,
a kada mu to nije uspijevalo,
zabio joj je no u srce. Od-
mah je izdahnula.
- Kajem se to sam ubio
moju Ines. Krive su njezina
sestra i vlasnica pekarnice jer
su je podravale u naumu da
me napusti. Ja sam samo e-
lio da smo normalna obitelji i
da ona ne radi. Da se brine o
djeci, meni i kui. Da me po-
sluala, to se ne bi dogodilo,
rekao je na sudu. Na zgraa-
nje prvenstveno Inesinih ro-
ditelja i sestre te cjelokupne
javnosti ak je zatraio skrb-
nitvo nad djecom!

Simona je ugle-
dala straan
prizor. Ines je
preko glave
imala najlon-
sku vreicu,
a iz grudi joj
je virio no

Hitno doi. On je ovdje? Iskoio
je iz ormara, proaptala je Ines i
prekinula vezu. Simona je ponovno
nazvala. Javio se Karlo. Ines je prile-
gla, ostavi je na miru, odgovorio je
I
lu
s
t
r
a
c
ija

E
d
u
a
r
d

S
T
R
E
N
J
A
ivota
mrana
strana
29
Nedjelja, 28. listopada 2012.

Bizjak donosi svijet imaginar-
nog teatra, u kojem se susreu
enski i muki plesai, varljive
kokete, zagrljeni ljubavnici, svi-
rai, bezlini aktovi ili pak sa-
motni etai ruralnim pejzaima
Pie Vedran ILIPETAR
U
galeriji Slovenskog kul-
turnog drutva Istra u
Puli do kraja ovoga mje-
seca moe se razgledati izlo-
ba poznatog pulskog slikara
Martina Bizjaka. Nazvana je
Figuracija iz ladica ateljea, a
obuhvaa 36 radova iz razlii-
tih stvaralakih razdoblja.
Spektar zanimanja Bizja-
ka, dugogodinjeg kulturnog
djelatnika Grada Pule, uvijek
je obuhvaao polivalentna
shvaanja umjetnosti uop-
e, dok u slikarskom idiomu
zadnjih nekoliko godina vid-
no eli nadoknaditi trenutke
izgubljene u administraci-
ji kulturoloke politike soci-
oloki angairanog, po svo-
joj primarnoj vokaciji, istog
slikara. estim, u zadnje vri-
jeme mogue uestalijim sa-
mostalnim nastupima nego-
li prethodnih decenija, ovaj
se autor u svojoj najzrelijoj
dobi profilirao slikarom kolo-
ristom tradicionalnih i zanat-
ski vrlo temeljitih shvaanja.
Uklanjanje
koprene iluzije
To je potvrdio istupima
na nekoliko zadnjih pulskih
izlobi, ali i monografijom u
izdanju Slovenskog drutva,
kojom je rezimirao dugogo-
dinji stvaralaki rad. Izlo-
bom djela manjeg formata,
u tehnici tempere na papi-
ru, Bizjak ponovno otkriva
osobne afinitete prema ana-
litikom kubizmu, fauvizmu,
surrealizmu, ali i jednom au-
torskom intimizmu francu-
ske provenijencije u kojoj vla-
da bezvremenost, tematska
univerzalnost i likovno-poet-
ska beskonanost.
Meutim, prkosni nerv
svojstven prgavim i pisme-
nim umjetnicima ponajvie
se oituje u dreavom, poma-
lo boleivom koloritu u kojem
caruju zelenkasto-ukasti to-
novi koji naveliko uzdiu pri-
vidnu dopadljivost i lepravost
figurativno prikazanih likova,
ija bezlinost ili defektnost,
svojstvena modernistikom
pristupu, mie koprenu ilu-
zije u korist realnosti. Bizjak
zapravo slika iskrivljeni svijet i
iluziju svijeta sa svim hedoni-
stikim zamkama dostupnim
malome ovjeku. Dono-
si svijet imaginarnog teatra,
u kojem se susreu enski i
muki plesai, varljive koke-
te, zagrljeni ljubavnici, svirai,
bezlini aktovi ili pak samotni
etai ruralnim pejzaima.
Autor uglavnom umee
slikarsku ikonografiju svoj-
stvenu medi teranskom
podneblju, ali s podsvjesno
umetnutim koloritom zele-
ne Slovenije, ija je priroda
zasigurno prvotno oarala
mladog Bizjaka.
- Figure na slikama Martina
Bizjaka u neprestanom su giba-
nju, uhvaene u motive kojima
se najradije posveuje, a oni su
uvijek na granici izmeu stvar-
nosti i imaginacije.
Oslobaanje
od sebe samog
Dok dinamika koja ih oda-
je ne dozvoljava pogledu za-
ustavljanje ne samo jednom
detalju, nedoreen mu prostor
doputa doprinos vlastite ma-
te. Kao da se radi o slikarstvu s
malo mjeavine teatra, poezije
i proze, ali s vlastitom i ma-
tovitom interpretacijom. Ta-
kav pristup slikarstvu, kada s
iskrenom, ali iskusnom leer-
nou i istom slikarskom ma-
nirom bez sekundarnih am-
bicija ilustrira svoj imaginarij,
rijetkost je u dananje vrijeme.
Obino je to odraz dugogodi-
njeg stvaralakog sazrijevanja,
emu slijedi sposobnost razu-
mijevanja sebe i ukroivanja
vlastitog kreativnog nemira na
gotovo izvantjelesnoj razini. A
sve to podrazumijeva oslobo-
enje od sebe samoga kao o-
vjeka i kao umjetnika, zapisala
je u katalogu koji prati izlobu
povjesniarka umjetnosti Tina
irec Dodan.
Martin Bizjak roen je
1929. godine u Hrastniku gdje
je zavrio osnovno obrazo-
vanje. kolovanje nastavlja u
Ljubljani, gdje je potom diplo-
mirao na Akademiji za likov-
no umetnost 1958. godine. U
Puli ivi od 1957., gdje djeluje
kao likovni pedagog, zatim re-
ferent za kulturu Opine Pula.
Bio je i dugogodinji direk-
tor Festivala jugoslovenskog
igranog filma u Puli. Osniva
je drutva likovnih umjetni-
ka Pule, filmskog kluba Jelen i
MAFAF-a te mnogih kulturnih
zbivanja na podruju Pule.
Samostalno je izlagao u Puli,
Ljubljani, Mariboru, Labinu,
Poreu, Pazinu, Rovinju, Zagre-
bu, Bledu, Hrastniku, Kopru,
Izoli, Pagu, Kumrovcu, Vodnja-
nu i Ptuju, a grupno na mno-
gobrojnim izlobama u zemlji
i inozemstvu. Godine 2008.
objavljena mu je monografija u
izdanju Slovenskog kulturnog
drutva. ivi i djeluje u Puli.
plus nedjelja
rijetkost je u dananje vrijeme.
i
19
je
va
j
Lj
m
n
Pu
ka
fe
B
to
ig
je
ka
M
zb
Lj
Po
bu
Iz
nu
go
i
ob
iz
dr
MARTIN BIZJAK IZLAE U GALERIJI SLOVENSKOG KULTURNOG DRUTVA ISTRA
Izlobom djela manjeg formata, u tehnici tempere na papiru,
Bizjak ponovno otkriva osobne afinitete prema analitikom
kubizmu, fauvizmu, surrealizmu, ali i autorskom intimizmu
francuske provenijencije u kojem vlada bezvremenost, te-
matska univerzalnost i likovno-poetska beskonanost
Prkosni nerv prgavog umjetnika
30
Nedjelja, 28. listopada 2012.
plus nedjelja
I
ako se ini da je vrijeme jedno
i nedjeljivo, svaka civilizacija
ima svoj nain strukturiranja
kalendara proisteklog iz promatra-
nja prirode i njenih ciklikih poja-
va. Vrijeme je fiksirano u kalenda-
rima, kalendari u datumima koji
solidariziraju graane, okupljajui
ih u zajednikom slavlju crkvenih i
dravnih blagdana. Dakako, svat-
ko ima kalendar svojih privatnih
preferencija u kojem su registrirani
njegovi najvaniji datumi. A koji u
ovom asu podjednako okupiraju,
ili golicaju, kolektivnu matu?
To su ponajprije 21. prosinca
2012. godine, kada se, po majan-
skom proroanstvu, oekuje smak
svijeta, 22. oujka 2013. godine,
kada se susreu nogometne repre-
zentacija Hrvatske i Srbije te 1. srp-
nja iste godine, kada Hrvatska, po
svim optimistikim predvianji-
ma, postaje 28. lanica Europske
unije. Ako se dogodi zloguko pro-
roanstvo, drugi datumi postaju
bespredmetni, ali ako se izbjegne
kataklizma, Hrvati e se hraniti
sportskom i politikom suprema-
cijom nad istonim susjedima.
Maje nisu jedini koji su vjero-
vali da 2012. zavrava veliki ciklus
poznat pod nazivom Peto Sunce.
Slina stajalita zastupali su Egip-
ani, kabalisti, Navajo i Cherokee
Indijanci, Aboridini i drugi. Kri-
je li se u tim predvianjima ideja
o kraju svijeta, o promjenama u
kolektivnoj svijesti ili e se citirana
godina poslije svega pokazati kao
i svaka druga? Miljenja strunja-
ka sve su prije nego jedinstvena, ali
da ivimo u vremenu velike mu-
tacije, u vrtlogu globalizacije koja
eskalira u strelovitom slijedu svih
moguih i nepredvidljivih oblika,
o tome nema nikakve sumnje. Fas-
ciniran elektronikom, dananji o-
vjek odaleio se od drevnih znanja,
pa dok jedni zdvajaju nad majan-
skom astronomijom, drugi u njoj
ne vide nita vie od pukog pra-
znovjerja. Neovisno o tim rauni-
cama, poelo je globalno zatoplje-
nje, raste broj gradova s vie od 15
milijuna stanovnika, smanjuju se
naftne rezerve, a u skoroj budu-
nosti 70 posto planetarne popu-
lacije bit e izloeno ekstremnim
klimatskim nepogodama.
Nevinace
Pedeseta godinjica kubanske
krize dobrodola je kao podsjetnik
da nismo mnogo dalje od Treeg
svjetskog rata nego to je to bilo u
eri Kennedyja i Hruova, kad su
na najvei karipski otok instali-
rane sovjetske rakete. S vremenom
globalne krize i rastuim osjea-
jem katastrofe, koincidirala je Von
Trierova Melankolija, snimljena
u pastoralnom okruenju dvor-
ca Tjolholm u vedskoj. Polazei
od nekoliko individualnih sudbi-
na, u ekstravagantnoj mjeavini
groteske i ekstaze, danski reiser
je na svoj nain ekranizirao i an-
ticipirao trenutak ovjekove pro-
pasti. Ali ostavimo se majanskih
prognoza i Von Trierovih nebulo-
za! Poetkom proljea idue godi-
ne Hrvati igraju nogometnu uta-
kmicu s reprezentacijom Srbije.
Nema veze to je nogomet samo
sport - kako deklarativno tvrdi-
mo - nema veze to smo u kvali-
fikacijama za mundijal u Brazilu
uvelike pretekli istone susjede, jer
susret s njima bit e odskona da-
ska za oivljavanje ratova i anta-
gonizama koji uvijek imaju svoje
zaslune barjaktare.
Novinari bruse pera, naslau-
jui se aktualnim porazima srp-
ske jedanaestorice i vjerujui da se
u njima zrcali poraz srpske vojske
ili srpske politike. Posebna pozor-
nost posveena je selektorima Igo-
ru timcu i Sinii Mihajloviu. Njih
dvojica imaju iza sebe velike igra-
ke karijere, a u meusobnim okr-
ajima glumili su ovnove na brv-
nu, pretvarajui stadione u ratita
na kojima se dokazuje suprema-
cija u balkanskoj regiji. I ne treba
misliti da je timac u tim okraji-
ma ispao nevinace. Potkraj 1945.
godine Orwell je opsesiju sportom
prozvao loom navikom, zaklju-
ujui kako u novim zemljama
sportovi idu ruku pod ruku s na-
cionalizmom. elimo li da se pove-
aju ionako goleme zalihe mrnje,
najbolje je organizirati utakmice
izmeu Arapa i idova, Indijaca
i Britanaca, Talijana i Jugoslave-
na. Tako je u svoje vrijeme sudio
Orwell. I nije bio u krivu. Nakon
incidenata koji su pratili gostova-
nje moskovskog Dinama u Brita-
niji, predloio je da njegovi suna-
rodnjaci u Sovjetski Savez poalju
treerazrednu ekipu jer e tako si-
gurno izgubiti. Treba li objanjava-
ti zato je doao na tu ideju?
Udavaa
Napokon, 1. srpnja 2013. je dan
kad Hrvatska ulazi u Europsku
Uniju. Epohalnost tog datuma u
ozbiljnoj je kontradikciji s poslovi-
nom skepsom naih sunarodnjaka,
ali i sa sve ozbiljnijim tekoama
koje naruavaju vjerodostojnost
prije 62 godine inicirane Unije.
Kolo paklenih znakova podsjea
na majansko proroanstvo. Kad su
utiani najvei sumnjivci u naoj
domovini, impozantni brod Uni-
je poeo je sliiti na karambolira-
ni Titanic. Kad se stekao dojam
da su ispunjeni svi uvjeti, nuni za
ulazak u takvu asocijaciju, grunuo
je vjetar skepse. Ovog puta iz par-
lamenta zemlje iz koje se takvo to
najmanje oekivalo. Iz Njemake.
Kad austrijski politiar i zadnji iz-
vjestitelj Europskog parlamenta za
Hrvatsku, Hannes Swoboda, tvrdi
da voe Christlich Demokratische
Union ne bi imali nikakvih kritika
na raun Hrvatske da je kojim slu-
ajem predvodi konzervativna vla-
da,onda ovjek moe poeljeti da se
ostvare zloguke prognoze iz majan-
skog kalendara. Ako su tumanisti
sa svojim trojstvom nacionalizma,
kriminala i dounitva trasirali put
u Europu, onda je bolje da ostane-
mo tamo gdje i jesmo.
Vesna Pusi smjeka se sveudilj,
stvarajui dojam da je na Lagerfel-
dovoj reviji krinolina,a ne pred bra-
kom,koji pokazuje simptome rasu-
la prije nego to su mladenci dobili
njeni i dugo oekivani blagoslov.
Europa vie nije centar svijeta, ali
Hrvati drugu udavau ne mogu i
ne smiju snubiti. Uostalom, emu
ivciranje? Ako se ostvari majansko
proroanstvo, barem neemo stra-
hovati zbog nogometnog rata sa Sr-
bijom, a neemo se vie maltretira-
ti ni datumom ulaska u Uniju. Ali
ako se pokae da su matematiari
s Jukatana bili u krivu, ili da su nji-
hove raunice pogreno interpreti-
rane,nai e se ve neki razbojnik iz
bliskog okruenja koji e vam ivot
pretvoriti u pakao. Ili u takve pro-
gnoze i nadalje sumnjate?
Kolo paklenih znakova
zimsko ljetovanje
Ako se dogodi majansko proroanstvo, drugi datumi
postaju bespredmetni, ali ako se izbjegne kataklizma,
Hrvati e se hraniti sportskom i politikom supremaci-
jom nad istonim susjedima
Zdravko Zima
31
Nedjelja, 28. listopada 2012.
PULA - Samo bod. Jo jed-
nom, nisu pred svojim navija-
ima pulski nogometai uspjeli
u depove pospremiti sva tri
boda. U petak su naveer na
Drosini u susretu, za Puljane
nesretnog, 13. kola Prve HNL
ponovno daleko zadovoljniji
travnjak napustili gosti, ovom
prilikom nogometai Slaven
Belupa. Doli su iz Koprivni-
ce sa eljom da se doma vrate s
bodom i ta im se elja ostvarila.
Drugoplasirana momad pr-
venstva stigla je u Pulu s namje-
rom da bunkerom osvoji bod
i u tome je uspjela. Pulski su
igrai dominirali travnjakom,
bili daleko bolja momad, ali su
jo jednom nizali i proputali
prilike za gol. Kazna je stigla u
vidu dva boda koji su, ponov-
no, otputovali iz Pule. S te stra-
ne ima trener Pami potpuno
pravo kad nakon susreta izjavi
kako on i njegovi igrai mogu
puno vie od gostiju aliti za
preostala dva boda.
S druge pak strane, valja ovu
utakmicu sagledati i u neto
drugaijem kontekstu. Da je
prije gostovanja u Splitu netko
ponudio Igoru Pamiu i njego-
vim igraima etiri boda iz ova
dva susreta, ovi bi to objeruke
prihvatili. Pogotovo imajui u
vidu podatak da su prethodno
nanizali tri susreta bez osvoje-
nog boda. Dakle, tri boda iz su-
sreta protiv Hajduka odigranog
pred 20 tisua gledatelja na Po-
ljudu i bod protiv momadi
koja je prva do Dinama, ne
mogu se tretirati podbaajem,
koliko god alili za jo dva boda
koja su bila nadohvat ruke.
Proputena prilika
teta, jer s ovim bi se trobo-
dom Puljani ponovno priklju-
ili momadima iz gornjeg
doma prvenstvene ljestvi-
ce, klubovima koji se bore za
drugo mjesto. Ovako, ta je
prilika zasad proputena, a
istovremene pobjede Intera
i Zagreba koji se bore za bi-
jeg sa zaelja, sugeriraju da se
ove sezone nijedna momad
nee lako pomiriti s ispada-
njem iz lige. Liga je, ponavljao
je to esto i trener Pami, ku-
dikamo izjednaenija i kvali-
tetnija od one prole sezone
i bit e do kraja prvenstva jo
jako puno neoekivanih re-
zultata. Osim Dinama nije-
dan drugi klub ne moe nig-
dje unaprijed upisati bodove.
Oteavajuu okolnost uoi
ovog susreta sa Slaven Belu-
pom imao je pulski stoer u
vidu novih nedaa igrakog ka-
dra. Navikli su trener Pami i
suradnici, poput magarca na
batine, iz kola u kolo krpa-
ti momad. Jo od onih ljet-
nih priprema na Rogli nisu u
pulskom prvoligau uspjeli
spojiti razdoblje bez ozljeda
ili nespremnosti dijela igraa.
Stalno neko fali. Ovom su se
prilikom momadi prikljuili
Sharbini i debitant Aganovi,
ali nije bilo prvog strijelca Kri-
mana i u zadnje vrijeme ras-
poloenog Ottochiana. Nije za
susret bio spreman niti Mislav
Anelkkovi koji je u prethod-
na dva susreta protiv Rijeke i
Hajduka, prva nakon petomje-
sene stanke, odigrao sjajno
pokazavi koliko je ova mom-
ad mogla biti jaa da je on bio
zdrav i spreman za igru. Zbog
svega je ovoga trener Pami
prvi puta saekao s odreiva-
njem sastava. ekao je da vidi
koju e momad suprotstaviti
trener Ferenina i kad je uvi-
dio da e s Kokaloviem na za-
dnjem veznom, na travnjaku
gosti ispisati bunker, odluio
je napasti od prve minute. Od-
mah je u vatru poslao svoje
glavne adute, iako neki nisu bili
spremni za vie od sat vreme-
na igranja. Postavio je u prvih
11 Alena Pamia, Blagojevia,
Aganovia i Sharbinija i nare-
dio punu ofenzivu na krilima
bonih igraa Suia i Milia
koji su svojim prodorima po-
Sport
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Nakon to je 30 godina vodio NBA ligu,
David Stern (70) e 1. veljae 2014. godine
napustiti najjau koarkaku ligu na svi-
jetu. Dugogodinji povjerenik NBA lige
najavio je odlazak u mirovinu, a vodstvo
lige preuzet e njegov sadanji pomo-
nik Adam Silver. Stern je suradnju s NBA
ligom poeo 1966. godine kao vanjski sa-
vjetnik, da bi 1978. postao glavni savjet-
nik. Od 1980. je bio izvrni dopredsjed-
nik NBA lige, a 1984. godine naslijedio je
Larryja OBriena na mjestu povjerenika.
David Stern
naputa NBA
*
NOGOMETAI ISTRE
BEZ GOLA NEMA POBJEDE
Oprobani recept
Sad to vie nije sluajnost. Kad se i druga momad
prvenstva u Pulu doe iskljuivo braniti, zubima gr-
evito drati bod, onda to neto govori o pulskoj igri.
Moemo oekivati kako e i svaki idui suparnik na
Drosinu stii s istim planom. Osjeanima je upalio do
maksimuma i na koncu su kui otili s trobodom, a sa-
stav iz Koprivnice osvojio je bod. Zanimljivo je kako se
trenera Pamia u javnosti uporno doivljava destruk-
tivcem, trenerom koji rezultate ostvaruje prvenstveno
obranom. Ova sezona po tom je pitanju sve okrenula
naglavce. Pulski su igrai ti, uz izuzetke protiv Dinama
i Hajduka, koji tee nadigravanju i stvaraju, ali i propu-
taju prilike za gol, dok se suparnik uglavnom greviti
dri oprobanog recepta, iskrcavanja kamiona igraa
pred svojim golom i igranjem na kontre.
U utorak u Osijeku,
u petak u Zagrebu
Odmah nakon susreta sa Slaven Belupom okrenuli su
se u pulskom prvoligau pripremi za utakmicu osmine
finala kupa Hrvatske koja im ve u utorak predstoji u
Osijeku protiv istoimenog domaina. Prilika je to da ze-
leno-uti uzvrate Osjeanima za neugodan 1:3 nedavni
prvenstveni poraz na Drosini. Naalost, i ovom e prili-
kom trener Pami morati dobro razmisliti s kojim sasta-
vom ui u susret, to zbog ozljeda, to zbog nedovoljne
spremnosti nekih igraa. Pogotovo jer Puljane potom ve
u petak oekuje prvenstveni ispit na Maksimiru protiv
Dinama. Stoga e pulska ekspedicija na put krenuti ve u
ponedjeljak, nakon osjeke se utakmice vratiti u Karlovac
i potom nakon ogleda s Dinamom vratiti u Pulu.
PULA - Samo bod. Jo jed-
m, nisu pred svojim navija-
mapulski nogometai uspjeli
Puljanima je sr
ostala na Polju
Tri boda iz susreta protiv Hajduka odi-
granog pred 20 tisua gledatelja na Po-
ljudu i bod protiv momadi koja je prva
do Dinama ne mogu se tretirati podba-
ajem, koliko god alili za jo dva boda
koja su u petak bila nadohvat ruke
PRVA HNL
Rezultati 13. kola
Istra 1961 - S. Belupo 0:0
Lokomotiva - Inter 2:3
Zagreb - Osijek 2:1
Zadar - Rijeka 2:4
Cibalia - Dinamo 0:1
Danas
SPLIT (19, Arenasport): Split - Hajduk
Dinamo 13 10 2 1 30:11 32
S. Belupo 13 7 2 4 22:20 23
Osijek 13 5 6 2 16:9 21
Rijeka 13 6 3 4 20:18 21
Split 12 6 2 4 20:15 20
Lokomotiva 13 5 4 4 19:17 19
Hajduk 12 5 3 4 20:13 18
Istra 1961 13 4 4 5 10:12 16
Inter 13 3 5 5 17:19 14
Cibalia 13 3 2 8 12:21 11
Zagreb 13 2 3 8 8:26 9
Zadar 13 1 4 8 13:26 7
Sljedee kolo (2. - 4. studenog): Dinamo - Istra 1961, Inter
- Cibalia, S. Belupo - Split, Hajduk - Zadar, Rijeka - Zagreb,
Osijek - Lokomotiva.
Porazi Lokomotiva
i Rostova
MOSKVA - U dva susreta 13. kola ruskog nogometnog
prvenstva hrvatski nogometni reprezentativci nisu bili
uspjeni. Lokomotiv iz Moskve, kojega vodi bivi hrvat-
ski izbornik Slaven Bili, doivio je neugodan 1:2 domai
poraz od Amkara iz Perma, dok je Rostov izgubio s 0:1 na
gostovanju kod Kubana u Krasnodaru. Vedran orluka
i Dario Krei odigrali su itavu utakmicu za Lokomotiv
koji sada zauzima esto mjesto sa 21 bodom, osam ma-
nje i utakmicom vie od vodeeg Anija iz Mahakale,
dok je Stipe Pletikosa branio itavu utakmicu za Rostov
koji zauzima 13. mjesto sa 10 bodova, tri vie od posljed-
nje Volge iz Ninjeg Novgoroda.
Hrvatska - Gruzija 2:0
ZAGREB - Hrvatska juniorska nogometna reprezentacija,
igrai do 19 godina starosti, pobjedom je zapoela kvalifi-
kacije za nastup na Europskom prvenstvu koje e se od 20.
srpnja do 1. kolovoza sljedee godine odrati u Litvi. Hrvat-
ska je u 1. kolu skupine 11 na igralitu u Lukom svladala
vrnjake iz Gruzije sa 2:0 (0:0). Pogotke za Hrvatsku postigli
su Tomislav Ki (55) i Kruno Ivani (76).
U drugom susretu ove skupine Island je na igralitu
HAK-a svladao Azerbejdan sa 2:1. Hrvatska e u 2. kolu
danas na igralitu u Rudeu igrati protiv Islanda, dok e u
posljednjem, 3. kolu u srijedu odmjeriti snage protiv Azer-
bejdana u Sesvetama.
Prolazak u drugu fazu kvalifikacija, koja je na rasporedu
na proljee, izborit e dvije prvoplasirane reprezentacije.
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
M
.

A
N
G
E
L
I
N
I
Cibalia - Dinamo 0:1
VINKOVCI - Stadion Cibalije. Sudac: Ivan Bebek (Rijeka).
Pomonici: Premuaj (Varadin), Kriari (akovec). Strije-
lac: Krstanovi (75). uti kartoni: Mazalovi (Cibalia), Ibanez
(Dinamo).
CIBALIA: Mato, Matkovi, Pavlii (od 59. Toki), upari,
Mitrovi, Vitai, Filipovi (od 79. J. Pulji), Rufaevi, uli,
Terzi (od 56. Koledi), Mazalovi.
DINAMO: Kelava, Ibanez, imuni, Vrsaljko, Kovai,
Carrasco (od 72. Peko), Pivari, Alispahi (od 82. A. Pulji),
Beqiraj (od 71. Krstanovi), Vida, Brozovi.
Gol i asistencija Olia
BERLIN - U 9. kolu nogometnog prvenstva Njemake
Wolfsburg je u gostima slavio protiv Fortune Duesseldorf
sa 4:1, a hrvatski reprezentativac Ivica Oli, koji je odigrao 82
minute, je u pobjedi vukova sudjelovao sa jednim pogot-
kom i asistencijom. Bio je asistent za vodei gol Bas Dosta u
50. minuti, a tri minute kasnije i sam se upisao u strijelce. To
mu je bio drugi gol ove sezone.
Drugi Hrvat u redovima Wolfsburga Sran Laki u igru
je uao 86. minuti. Wolfsburgu je to tek druga pobjeda u
sezoni. Uoi ovog kola bio je posljednji i zbog toga je otkaz
dobio trener Felix Magath.
Drugoplasirani Schalke je kod kue dobio Nuernberg sa
1:0, pogotkom Jeffersona Farfana u 77. minuti. Dok je brani-
telj naslova Borussia Dortmund u gostima svladala Freiburg
sa 2:0, a strijelci su bili Neven Suboti (54) i Mario Goetze
(83), dok je hrvatski reprezentativac u dresu Borussije Ivan
Perii u igru uao tek u 89. minuti.
tisnuli suparnike pred gol Pe-
lina. Uz visok presing, ton ko-
jem su davali rastrani Pami,
Blagojevi i Roce, bila je to pra-
va taktika za lomljenje gostu-
jueg bunkera. Ili je barem u
teoriji tako trebalo biti. No, po-
kazalo se jo jednom, teorija i
praksa ne idu uvijek ruku pod
ruku. Dobra taktika oitovala
se u stalnom pritisku prema
golu suparnika i stvaranju an-
si za gol, a za neto vie trebalo
je malo umijea, smirenosti u
zavrnici i sree. Sree koja je u
petak zaobila zeleno-ute.
Od junaka do
tragiara
Junak susreta na Poljudu,
Goran Roce, mogao je i sastav
iz Koprivnice zaviti u crno.
Imao je dvije najizglednije pri-
like u prvom poluvremenu
nakon odlinih proigravanja
Alena Pamia ijim je postav-
ljenjem iza prve pice, Shar-
binija, trener Pami ostvario
pun pogodak. Naalost, jed-
no loe topanje i nedovolj-
no kvalitetan udarac glavom
Rocea, te Blagojeviev uda-
rac kojim je pogodio gredu,
omoguili su gostima da na
odmor otiu prazne mree.
Jednom se, dodue, lopta ipak
nala u mrei gostiju, ali Roce
se tom prilikom, nakon udar-
ca razigranog Aganovia, nije
stigao maknuti iz zalea, pa je
rijeki sudac Vukov opravda-
no ponitio gol. Zbog toga si-
gurno nije zasluio zviduke s
kojima je ispraen na odmor.
Njih je zasluio zbog kriteri-
ja dodjeljivanja utih kartona
nedostojnog jednog prvoli-
gakog suca. Ukoliko za neke
igrae ili prikazane igre moe-
mo rei kako su ispod prvoli-
gakog kriterija, isto, naalost,
moramo konstatirati i za su-
enje u petak. Bilo je debelo
ispod razine susreta i to su gle-
datelji bez problema uoili.
Pokuali su u nastavku pul-
ski igrai odmah doi do vod-
stva, ali je jo jedna sjajna prili-
ka otila u nepovrat. Aganovi
je u 60. minuti iz blizine pogo-
dio ravno u raskriljenog Peli-
na i bila je to posljednja prilika
koju su ostvarili, ali i propusti-
li, igrai iz startne jedanaestor-
ke. Snage za nove nalete vie
nije bilo i posegnula je pulska
klupa za izmjenama koje ipak
nisu donijele oekivano. Ba-
eli Grgi i Havoji nali su se
u situacijama u kojima su mo-
gli bolje reagirati, ali na koncu
su u dva navrata gosti zapri-
jetili Prskalu. Sreom pulski
je uvar mree, nakon 80 mi-
nutnog spavanja bio dovolj-
no budan da odbije ta dva
udarca, posebno onaj drugi
kad je lopta pogodila Budici-
na i promijenila smjer. Da je
to ulo u gol, a slino se do-
godilo u Koprivnici kod prvog
gola, bila bi to prava katastro-
fa s obzirom na prezentirano
na terenu. Roberto CAR
Glas Istre

Sport

*
*
Jedan od najboljih poljskih nogometaa
svih vremena Zbigniew Boniek izabran
je za novog predsjednika Poljskog nogo-
metnog saveza (PZPN), gdje e zamijeni-
ti Grzegorza Lata. Boniek je dobio 61 glas
od 118 prisutnih izaslanika pobijedivi e-
tvoricu protukandidata. PZPN na elu s
Latom je bio na meti kritika zbog korupci-
je, loeg nastupa na EURU kojemu je Polj-
ska ove godine uz Ukrajinu bila domain,
te nesposobnosti kolovanja i promovira-
nja mladih talentiranih igraa.
Boniek
zamijenio Lata

Pokazalo se jo
jednom, teorija
i praksa ne idu
uvijek ruku pod
ruku. Dobra
taktika oitova-
la se u stalnom
pritisku prema
golu suparnika
i stvaranju ansi
za gol, a za ne-
to vie trebalo
je malo umije-
a, smirenosti u
zavrnici i sree
1961 JO SU JEDNOM PRED SVOJIM NAVIJAIMA OSTALI BEZ DVA BODA KOJA SU IGROM ZASLUILI
rea
udu
BORBENOST OSTALA BEZ NAGRADE - Adnan Aganovi
i Igor Jugovi zaustavljaju Borislava Pilipovia
R
e
u
t
e
r
s
AUTORI NAJBOLJIH PULSKIH AKCIJA
- Alen Pami i Goran Roce
33 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Glas Istre

Sport

Rezultati 10. kola: Buje - Vinodol 2:2, Orijent - Novalja 2:2,
Naprijed - J. Omladinac 1:2, Krk - Jadran (prekid u 41. minuti
zbog nevremena), Grobnian - Halubjan 2:2, Rudar - Novi-
grad 1:0, Rovinj - Opatija 4:1, Crikvenica - Nehaj 1:1.
Grobnian 10 7 2 1 30:16 22
Krk 9 6 1 2 13:8 19
Rovinj 10 5 2 3 17:9 17
Vinodol 10 4 5 1 15:10 17
Naprijed 10 4 2 4 14:10 14
Novalja 10 2 8 0 8:6 14
Opatija 10 4 2 4 16:15 14
Buje 10 3 4 3 15:15 13
Rudar 10 3 4 3 13:15 13
Orijent 10 3 3 4 13:17 12
Novigrad 10 3 2 5 12:15 11
Nehaj 10 3 1 6 12:16 10
Halubjan 10 1 7 2 9:13 10
Crikvenica 10 1 5 4 15:21 8
Jadran 9 2 2 5 8:15 8
J. Omladinac 10 2 2 6 12:21 8
Sljedee kolo (3. studenog, 14): Novigrad - Rovinj, Jadran -
Grobnian, J. Omladinac - Krk, Halubjan - Rudar, Nehaj - Buje,
Opatija - Crikvenica, Novalja - Naprijed, Vinodol - Orijent.
Grobnian - Halubjan 2:2
MAVRINCI - Igralite Mavrinci. Gledatelja: 160. Sudac:
Goran Krneta (Umag). Strijelci: 1:0 Serti (5), Cianci (48), 2:1
timac (74-11m ), 2:2 timac (81-11m). uti kartoni: Glava,
Mili (Grobnian), Omerovi, Kinkela, Kovalija, Raspor
(Halubjan).
GROBNIAN: Mili, Vukeli (od 64. Mikulin), Juki, Gla-
va, Lini, Jasprica (od 63. Sobotini), Cianci, Serti, Bijeli
(od 68. Imeraj), Buri, Mori.
HALUBJAN: Raspor, neler, Kovalija, Pinjuh, Kinkela,
Mileti, timac, Omerovi (od 66. Kuini), Tuzlak (od 90.
ikovi), anjug, Mrvi (od 76. Bilobrk).
Crikvenica - Nehaj 1:1
CRIKVENICA - Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac:
Davor Majnar (Rijeka). Strijelci: 0:1 Rubi (7), 1:1 mit (79).
uti kartoni : ari, Petrinovi (Crikvenica), D. Vukeli, Rub-
i (Nehaj).
CRIKVENICA: egota, ari, Anti, I. Vrban, Jug, Petrinovi
(od 46. Uremovi), Peani, Pikovi, Jovanovi (od 71. Opa-
la), Butorac, Mahmutovi (od 46. mit).
NEHAJ: Barievi, B. Vrban, Hasanbegovi, D. Vukeli,
palj (od 18. Vila), Prpi, Lopac, Ronevi (od 46. Katelan),
Tonkovi (od 84. L. Vukeli), Rubi, Tomljanovi.
Tree uzastopno slavlje
TREA HNL - ZAPAD
Naprijed - Jedinstvo Omladinac 1:2
HRELJIN - Mjesno igralite. Gledatelja: 100. Sudac: Dali-
bor unjar (Rijeka). Pomonici: Gabrijel Flegar (Rijeka), De-
nis Badjuk (Rijeka). Strijelci 0:1 R. ernjul (29), 0:2 R. ernjul
(38), 1:2 Petrovi (84).
NAPRIJED: Kezi, Krui, Ende, Savi, Valeni, Radmano-
vi Kuduzovi (od 46. Kauzlari), Jugovi, Petrovi, Lukai
(od 72. Beheti), Hamidovi.
JEDINSTVO O: Funi, Klapi, Pavini, Rudela, R. ernjul,
Imirevi (od 50. udi), Vale (od 70. Trajkovski), D. Mohoro-
vi, T. ernjul, Mileti (od 87. Risti), Dobri.
Dvije loe reakcije na udarac iz kuta kotale su Hre-
ljane bodova. Robert ernjul bio je igra odluke za novu
pobjedu Jedinstva postigavi oba pogotka iz guve pred
Kezievim vratima. Hreljani su se pokuali vratiti, ak su
bili i blizu izjednaenja, ali vie od poasnog pogotka Pe-
trovia juer nije ilo. Ostaje samo pitanje zato se drugih
45. minuta odigralo u neregularnim uvjetima kada je
svima bilo vidljivo da umjesto nogometa gledamo borbu
sa vodenom stihijom. (R. K.)
NOGOMETAI RUDARA SVLADALI SU
Bojki poluvolej
odluio pobjedn
Rudar - Novigrad 1:0 (1:0)
LABIN - Gradski stadion.
Gledatelja: 150. Sudac: Da-
vid Manojlovi (Vrsar) - 7.
Pomonici: Rajko (Tinjan),
Mijatovi (Pula). Strijelac: 1:0
Bojki (2). uti kartoni: a-
rin, Pajkovi (Rudar), D. Va-
lenta (Novigrad).
RUDAR: Vozila 6,5, arin 6,5,
Munjas 6,5, Livovi 7, Jurii 6,5
(od 68. Cuculi 5), Stepi 6,5,
Mehi 6,5, kopac 6,5 (od 57.
Hodi 6), Bojki 7,5, Pajkovi
6,5, Kovaevi 6 (od 88. eti -).
NOVIGRAD: Crnogorac 6,
Huski 6, Kotiga 6,5 (od 57. Sa-
vatovi 6), Vidakovi 6,5, D. Va-
lenta 6,5, Tikas 6,5, Tatar 6,5 (od
83. E. Valenta -), Peculi 6, Ba-
zina 6,5, Halilovi 6, Vrdoljak 6
(od 72. Juko -).
Lo teren, natopljen vodom
i velikim dijelom blatan koji
je prije poetka utakmice dje-
lovao jako loe, nije dopustio
igraima da pokau svu svo-
ju nogometnu vjetinu. U ta-
kvim okolnostima Rudar je,
prije nego e teren iz loeg pri-
jei u katastrofalan, uspio po-
vesti i do kraja zadrati steenu
prednost.
Dvije anse domaih
Jednu loptu koju su gostu-
jui igrai panino ispucali
ispred svog gola doekao je
Bojki na 15-tak metara polu-
ROVINJ - Igralite Valbru-
na. Gledatelja: 150. Sudac:
Domagoj Vukov (Rijeka) -
6,5. Pomonici: Marko Ra-
gu (Rijeka), Zvonko Radi
(Kastav). Strijelci: 0:1 uker
(3), 1:1 T. Barlecaj (45), 2:1
Bateli (52), 3:1 Baa (58),
4:1 A. Barlecaj (88). uti kar-
toni: T. Barlecaj, A. Barlecaj
(Rovinj), gomba, Udovi
(Opatija).
ROVINJ: Orbani 6,5, Budi-
cin 6,5, Nainovi 6,5, T. Bar-
lecaj 7, Puh 6,5, A. Barlecaj 7,
Tankovi 6,5, kiljan 6,5, Pa-
vi 6,5, Bateli 7, Baa 7,5.
OPATIJA: Jakopovi 6, Sa-
mardija 6 (od 63. Vlatko-
vi 6), Tkalevi 6, Zubi 6,5,
Toki 6, uker 6,5, Mance 6
(od 46. Udovi 6), Rudan 6,5,
gomba 6, imi 6 (od 54.
Radomir 6), Erceg 6.
Derbi kola u potpunosti je
pripao rovinjskim kanarin-
cima koji su jo jednom po-
kazali svoje pravo lice i uknji-
ili treu uzastopnu pobjedu
ove jeseni s kojom su se po-
peli na tree mjesto na pr-
venstvenoj ljestvici. Poetak
nije obeavao takvo veselje
domaih. U 3. minuti uslije-
dio je hladan tu na Valbru-
ni. Akciju je zapoeo uker
koji se oslobodio svojih u-
vara, odigrao kombinaciju
sa Manceom i sa 5-6 meta-
ra poslao loptu u mreu kraj
nemonog Orbania. Koju
minutu kasnije domain je
imao priliku za poravnanje
kad je Tomo Barlecaj upo-
slio Agrona Barlecaja koji je
zatresao mreu Opatije, ali
je sudac Vukov ponitio po-
godak radi nepostojeeg za-
lea, na veliko insistiranje
pomonika Zvonka Radia.
Veliku priliku za uvrenje
vodstva gosti su imali u 17.
minuti kad je Rudan ubacio
loptu u esnaeseterac Rovi-
nja, a domai brani Budi-
cin glavom pogodio vlastitu
vratnicu. Domai su nogo-
metai uspjeli izjednaiti u
Rovinj - Opatija 4:1 (1:1)
posljednjoj minuti prvog di-
jela kad je Baa iznudio uda-
rac iz kuta, a na pravom se
mjestu naao Tomo Barle-
caj koji je izjednaio. Nasta-
vak susreta bolje su otvorili
Rovinjci koji su u 52. minuti
poveli. Akciju je zapoeo A.
Barlecaj, nakon ega se Ba-
teli oslobodio svog uvara i
s deset metara matirao vra-
tara Jakopovia. U 58. minuti
skraeni korner izveo je Puh,
a u guvi pred golom Opatije
najbolje se snalazi Baa koji s
ivice kaznenog prostora tre-
se mreu. Igrai Rovinja u 70.
minuti imaju veliku priliku
da poveaju vodstvo, ali je A.
Barlecaj loptu poslao za koji
centimetar pored gola. Za
taj se promaaj iskupio u 88.
minuti kad je postavio ko-
nanih 4:1. I. RADETI
RANI GOL
STAVIO TOKU NA I - Agron Barlecaj
M
.

M
I
J
O

E
K
ZAUSTAVLJENI GOSTI - Marino Pajkovi i Igor Jurii zaustavljaju prodor Filipa Bazine
D
.

T
I
F
A
N
I

34 Nedjelja, 28. listopada 2012.

volejom, te jakim i preciznim
udarcem pogodio za 1:0. Bilo
je to najbolje mogue otva-
ranje utakmice po domaina
s obzirom da je, kako je uta-
kmica odmicala, kia sve vie
pojaavala to je utjecalo na
samu igru. Pokuavalo se du-
gim loptama preskakati sredi-
nu terena, ali bi lopta, im bi
dotaknula povrinu brzo skli-
znula u gol aut pa je i to, kao
i dodavanja po podu bilo
osueno na neuspjeh.
Domai su ipak doekali
dvije prilike. Najprije se Livo-
vi, kao i mnogo puta do tada,
sjurio po desnoj strani, samo je
ovog puta umjesto ubacivanja
uputio otar udarac prema Cr-
nogorcu kojemu je lopta pro-
la kroz ruke i zavrila tik uz
vratnicu. Nedugo zatim Mehi
je oprobao svoj udarac nakon
ega je lopta zavrila preko gre-
de. Novigrad nije bio lo, djelo-
vao je kao da ima vie loptu u
svom posjedu, ali kao da gosti
nisu znali kuda bi s njom do 41.
minute. Tada se Bazina oslo-
bodio svog uvara i s 10-tak
metara gaao gornji desni kut,
ali je Vozila efektno obranio.
Pokuaj Halilovia
Nastavak utakmice donio je
poboljanje samo u uvjetima
na terenu. Naime, kia je pre-
stala ali je igra bila jo siroma-
nija. Tek jedan jedini udarac u
okvir gola djelo je Halilovia u
56. minuti, ali ovog puta Vozila
je bio oprezan. Dogodilo se to
u trenucima kada su se domai
malo povukli, ali ni to nije No-
vigradu puno pomoglo. Ako su
koji put i uspjeli doi do protiv-
nikog kaznenog prostora, tu
ih je doekao neprelazni Sanel
Bojki i pravovremeno otklo-
nio svaku opasnost. Na taj su
nain Labinjani nastavili seri-
ju neporaenosti koja traje ve
pet kola, dok su Novigraani
bez pobjede tono 50 dana.
Boris VIDULIN
Glas Istre

Sport

DRUGA NL - SREDITE
Pazinka - Cement 1:0
PAZIN - Utakmica 8. kola Druge NL - sredite.
Gradski stadion. Gledatelja 70. Sudac: Miler Terzi - 6,5.
Pomonici: Fabac i Nikoli (svi Pore). Strijelac: 1:0 Grdi
(16). uti kartoni: Glavini, Jakus, Baa, Videki (Pazin-
ka), Basane, Dui, Pukari, E.Miski (Cement).
PAZINKA: Horvat 6,5, Erik 6,5, Glavini 6, Grdi 6,5 (od 38.
Ivani 6), Bai 6,5, Grabar 6,5, Videki 6,5, Koraca 6 (od 40.
Zgrabli 6,5), Levak 6 (od 70. Jakus 6), Baa 6, Flegar 6.
CEMENT: Pejkunovi 6,5, Vili 5,5, Dobri 5,5 (od 54.
Pukari 6), E. Miski 6,5, Basanee 6,5, Muji 6, Dui
5,5, Nainovi 5,5 (od 57. S. Miki 6), Mileti 6, Beirevi
6, Peruko 5,5 (od 28. Mari 5,5).
U derbiju kola pazinski nogometai svladali su dru-
goplasirani Cement i tako sedmu prvenstvenu utakmi-
cu zakljuili u svoju korist ime su se sa stopostotnim
uinkom i 630 minuta bez primljenog pogotka osamo-
stalili na vrhu. Do najnovije pobjede doli su silovitim
startom kad su poslije dvije stopostotne prilike u 16. mi-
nuti materijalizirali nadmo preko Grdia koji se dobro
namjestio na ubaaj Flegara i s peterca glavom svladao
nemonog Pejkunovia. Kasnije su nepotrebnim opu-
tanjem dozvolili gostima da proigraju i stvore nekoliko
prilika od kojih je najizglednija bila ona Miletia u 65.
minuti kada je s nekoliko metara propustio izjednae-
nje. Pri kraju su Zgrabli i Flegar mogli povisti vodstvo
domaih, ali su pucali pored gola. M. P.
Pogreke odnijele bod
PRVA NL
Banjole - Pula ICI 4:1
BANJOLE - Igralite Prematinka. Gledatelja: 80.
Sudac: Pejkunovi (Potpian) - 7,5. Pomonici: Bre-
evi (Labin), Ili (Potpian). Strijelci: 0:1 Bonjak (7),
1:1 vraka (18), 2:1 D. Luchesi (50), 3:1 Bioina (71), 4:1
Ivanoi (83). uti kartoni: P. Luchesi, Selak (Banjole),
Bonjak (Pula ICI).
BANJOLE: Mikovi 7, Crepulja 7, D. Luchesi 8, To-
dorov 7,5, Osmanovi 7, vraka 7,5 (od 84. Fiorido -),
P. Luchesi 7 (od 46. Ivanoi 7,5), Selak 7 (od 80. Tomi
-), Hoxha 7,5, Mareti 8 (od 76. ivkovi -), Imirevi 7
(od 64. Bioina 7,5).
PULA ICI: Giachin-Raki 6,5, Stipani 6 (od 76. Sta-
ni -), Mileti 6, Carloni 6, Buzurovi 6,5, Maras 6,5,
Glamoanin 6, Loli 6 (od 65. Predan 6), Oroz 6 (od
46. eli 6,5), Bonjak 7, Moree 6,5.
Uvjerljiva pobjeda domaina protiv starih rivala iz
Pule. Utakmica je odigrana po tekom i mokrom tere-
nu jer kia nije prestajala padati. U 7. minuti Bonjak
je bio najvii u skoku i doveo goste u vodstvo - 0:1.
Jedanaest minuta kasnije Mareti se izborio za loptu
i pronaao vraku koji s 10-tak metara izjednauje na
1:1. U 50. minuti Mareti izvodi korner u gostujuem
esnasetercu, a nakon velike guve najvii u skoku
bio je D. Luchesi koji glavom pogaa sam kut za 2:1.
U 71. minuti lijepa akcija domaina, Bioina tek to je
uao u igru pretrava dva gostujua igraa i udarcem
sa 16 metara pogaa mreu za 3:1. U 83. minuti nakon
kornera i velike guve Ivanoi se najbolje snalazi te
pogaa mreu za konanih 4:1. F. IVEA
DRUGA NL - SJEVER
Moela - Viinada 2:0
UMAG - Igralite Moele. Gledatelja: 60. Sudac: Zdravko
Vukojevi (Umag) - 7. Pomonici: Kati (Buje), Mati (Novi-
grad). Strijelci: 1:0 Radi (22), 2:0 Radi (30). uti kartoni:
Boi, ovi, Jugovac, Uri, Halilovi (Moela), Beakovi, N.
Dobrilovi (Viinada).
MOELA: Kolar 7, Katona 6,5 (od 46. Markovi 6), Mehme-
di 6,5 (od 88. Voji -), Jugovac 6,5, Boi 7, ipu 6, Bai 7,
Uri 6,5 (od 82. Halilovi -), ovi 6, Matoevi 6 (od 68.
Delji -), Radi 7,5 (od 89. Koprivnjak -).
VIINADA: B. Viintin 6,5, Perhat 6 (od 58. N. Dobrilovi
6), R. Pilat 6,5, Mo. Beato 6,5 (od 68. M. Mati -), Krast 6,5,
Ma. Beato 6,5, T. Mati 6 (od 36. Lonari 6,5), V. Pilat 6,5,
Beakovi 7, I. Viintin 6,5, Dam. Budak 6,5. M. G.
DRUGA NL - JUG
Arne Peruki - Istra Pula
0:5
PERUKI - Igralite agarela. Gledatelja: 50. Sudac:
Duan Baf (Faana) - 7,5. Pomonici: Ibrahim Punukovi
(Vodnjan), Dalibor ekuljica (Pula). 0:1 F. Jeleni (15), 0:2
Simeunovi (33), 0:3 Klanar (40), 0:4 Demailji (73), 0:5
Demailji (90).
ARNE PERUKI: Bilan 7, Ahel 5,5, Jovanovi 6, Mendica 6,
Juki 6, Perkovi 6 (od 46. Gunjaa 6), Pinezi 6, Dir 6, Bai
6 (od 67. Bure 6), Peruko 6, Mihali 6.
ISTRA PULA: Munii 7, Berak 7,5, Huseini 6,5 (od 67. Brina
6,5), ilo 7 (od 77. Taflak -), Jeleni 7,5 (od 62. Smrekar 6,5),
Karimanovi 7, Vrbnjak 7 (od 71. Blagajevi 6,5), Vukovi 7,
Tomi 7, Klanar 7 (od 62. Demailji 7,5), Simeunovi 8 (od
77. Savi -).
NOVIGRAD U ISTARSKOM DERBIJU IGRANOM U VRLO LOIM UVJETIMA
om
nika
Izjavili su
Sanel Bojki, Rudar:
- Zasluili smo pobjedu u tekim uvjetima za nogomet
i nastavili seriju nepobjedivosti. U utakmici koja nije po-
nudila puno prilika mi smo jednu ipak iskoristili. Kod gola
sam krenuo u napad na skok, no doekao sam jedan
odbijanac koji mi je ba sjeo na nogu i drago mi je to
sam upravo ja odluio o pobjedi u ovom derbiju.
Benjamin Tatar, Novigrad:
- S obzirom na teak teren nismo igrali loe, ali nikako
nismo uspjeli iz veze gurnuti loptu prema naim napada-
ima. Njih je rani pogodak psihiki podignuo, a imali su
pomo i suca kad sredinom drugog dijela nije kaznio igra-
nje rukom jednog igraa Rudara za isti kazneni udarac.
Buje - Vinodol 2:2 (1:0)
BUJE - Gradski stadion.
Gledatelja 100. Sudac: Milan
Kukuljan (Podkilavac) - 6. Po-
monici: Balen i Barbi (oba
Rijeka). Strijelci: 1:0 Mehme-
dagi (41), 1:1 Mijolovi (58),
2:1 Mihailovi (64), 2:2 Tuca-
kovi (68). uti kartoni: en-
dula, Krizmani (Buje), Ma-
taija, Tomi, Matijai, Erak
(Vinodol)
BUJE: Kouk 6,5, Krizma-
ni 6, Pantner 6, Stevi 6,5,
Uzelac 6, Fabijani 6, endu-
la 6 (od 69. Kapular 6), Bei
6,5, Boji 6,5, Mehmedagi 6,5,
oki 6 (od 60. Mihailovi 6)
VINODOL: Erak 6,5, Bre-
lih 6, Lenac 6, Mijolovi 6,5
(od 74. Franjkovi -), Matijai
6,5, Ifti 6,5, Jerkovi 6 (od 46.
Vidmar 6), Tomi 6,5, Perii 6
(od 85. Jelenovi -), Tucakovi
6, Mataija 6
Hladna kia i jak vjetar ote-
avali su igru u kojoj su bujski
nogometai ispustili pobjedu
poklanjajui gostima anse za
izjednaenje, a pred protivni-
kim golom iskazali su brojne
slabosti, previe oklijevanja i
premalo pravih udaraca. Da
igrai Buja lake pogode gre-
du nego mreu pokazao je ve
u 3. minuti Mehmedagi, a za-
tim su, unato nadmoi, igra-
i Buja proputali prilike. Ipak,
domai su poveli u pravom tre-
nutku, u smiraju prvog polu-
vremena, zahvaljujui upor-
nom Memhedagiu koji je na
visini esnaesterca povukao
loptu ka sredini terena, utirao
je, obrana Vinodola je blokirala
njegov udarac, ali se Mehme-
dagi ponovo izborio za loptu,
uinio korak-dva i opalio mno-
go preciznije u vratarov desni
kut za 1:0. Krenuli su dobro
bujski igrai i na poetku dru-
gog poluvremena, potisnuli su
goste pred njihov gol, ali nika-
ko nisu uspijevali pronai put
ka mrei. Previe je bilo solira-
nja, kombiniranja i oklijevanja,
to je olakalo posao obrani go-
stiju. Na drugoj strani slaba re-
akcija bujske obrane kotala ih
je izjednaenja. Prvu pogreku
nije iskoristio Perii koji je iz
teke pozicije pogodio gredu,
ali je neto kasnije Mijolovi
iskoristio dar bujske obrane i
lako ubacio loptu u mreu za
izjednaenje. Nastavili su buj-
ski igrai s novim napadima,
ali i promaajima, da bi u jed-
noj od niza guvi pred golom
Vinodola najspretniji bio Mi-
hailovi, koji je nekoliko mi-
nuta prije uao u igru, i ugurao
loptu u mreu za 2:1. Radost
je kratko trajala, jer je nakon
pogreke Fabijania Perii
ubacio loptu za zaboravljenog
Tucakovia koji zakucava lop-
tu pod gredu za konanih 2:2.
Pritisak Buja do kraja utakmice
nije donio promjenu, ponav-
ljali su se napadi bez pravog
udarca i gosti su odnijeli lako
osvojeni bod. L. JELAVI
ZABIO I SPRIJEIO IZJEDNAENJE - Sanel Bojki (desno) uz Almira Halilovia
D
.

T
I
F
A
N
I

35 Nedjelja, 28. listopada 2012.

Glas Istre

Sport

NOVI PORAZ UMAKIH RUKOMETAICA U PRVOJ LIGI
DRUGA LIGA ZAPAD RUKOMETAICA
Rovinj - Senia 29:28
IVICA KOSTELI DANAS
STARTA U VELESLALOMU
Dobar rezultat za
samopouzdanje
RIJEKA - Ivica Kosteli nai e se danas jubilar-
ni deseti put na startu veleslaloma na ledenjaku
Rettenbach iznad Sldena (prva vonja u 9.30, dru-
ga u 12.45 sati). Prije 14 godina imao je premijeru u
Svjetskom kupu, u meuvremenu je osvojio Veliki
kristalni globus (2011.) i etiri mala globusa, dva u
slalomu i dva zaredom u kombinaciji. I sada Ivica
kree u lov na Veliki globus, a bodovi u veleslalomu
sada su od veeg znaaja budui da Ivica negdje
mora nadoknaditi izgubljene kombinacije. U ka-
lendaru su ostale samo dvije, Wengen i Kitzbhel. I
nee se dijeliti mali globus.
- Slden je zanimljiva utrka, nitko ne zna gdje je u
odnosu na druge u novoj sezoni. Nekakav dobar rezul-
tat moe pozitivno utjecati na samopouzdanje i osta-
tak priprema koje slijede uoi prvoga slaloma u Leviju i
kanadsko-amerike turneje - kae Ivica Kosteli.
Zagrepanin e nastupiti u novom kombinezo-
nu na kojemu je natpis Hrvatska ispisan izvornim
hrvatskim pismom, uglatom glagoljicom.
- Ideja je potekla od Ante Nazora, mog profesora
s fakulteta, inae ravnatelja Hrvatskog memorijal-
no-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Odmah mi se svidjela. Razmiljali smo i o obloj gla-
goljici, ali uglata je odlino rjeenje. Bit e zanimlji-
vo kako e drugi natjecatelji to itati, ali u im rado
dati informacije o hrvatskoj povijesti i promovirati
Hrvatsku - kae Kosteli, koji juer nije mogao
oprobati stazu na kojoj e danas upisati 274. utrku
u Svjetskom kupu u karijeri. Slobodni trening je ot-
kazan, organizatori su morali urediti stazu na koju
je palo dosta novoga snijega. A magla im nije bila
saveznik. Vremenska prognoza nije blistava, danas
bi moglo bi biti jo vie magle uz stazu. No, Ivica je
odradio trening. Uz veleslalom, Ivica je mogao vje-
bati i start na novom startnom mehanizmu, koji e
se koristiti u paralelnoj utrci u Mnchenu prvoga
dana 2013. godine. (Z. H.)
Tina Maze trei put
Slovenka Tina Maze upisala je treu pobjedu na
otvaranju sezone u veleslalomu u Sldenu, 12. u
karijeri, ali i prvu u Svjetskom kupu poslije 4. oujka
2011. u super-kombinacije u Tarvisiju. Slovenka je
za 42 stotinke nadmaila Austrijanku Kathin Zettel,
prednost od 1.59 sekundi iz prve vonje dobro je
dola zbog magle zbog koje je druga vonja kre-
nula sat vremena kasnije. Tree mjesto pripalo je
Stefanie Khle, jo jednoj domaoj skijaici, koja
se prvi put nala na postolju u Svjetskom kupu uz
najbolje vrijeme druge vonje. Lindsey Vonn, brani-
teljica naslova pobjednice Svjetskog kupa, nije zavr-
ila drugu vonju, kao ni druga i trea poslije prve
vonje, Francuskinja Worley i Njemica Rebensburg,
koje su platile cijenu loe vidljivosti.
Rezultati: 1. Tina Maze (Slo) 2:31.41, 2. Kathrin Zettel
(Aut) 0.42, 3. Stefanie Khle (Aut) 1.71, 4. Dominique
Gisin (vi) 1.91, 5. Anna Fenninger (Aut) 2.41. (Z. H.)
DRUGA LIGA RUKOMETAA ZAPAD
Rovinj - Rudar 27:24
ROVINJ - Rovinj - Rudar 27:24 (14:11). Dvorana
Valbrune. Gledatelja: 200. Suci: Vladimir Grubor
(Pore), Adi epan (Umag).
ROVINJ: Orbani, uri 7, Reli 1, Bugarin 1, Ja-
hutka 3, Begzi 8 (2), Vrdoljak, Tomaev 5, ukano-
vi, Bai 1, Poropat, Tuljak 1, Ili, Badurina.
RUDAR (RUDE): Guli, iki 6, Skenderovi 1, M.
tajnkler, uster, Kerepi 2, Kumerle, Febekovi 5
(2), D. Trak 3, P. Fresl, Brnas 5, J. tajnkler, A. Trak
2, Turkovi, E. Fresl.
Sedmerci: Rovinj 2 (2), Rudar 5 (2).
Iskljuenja: Rovinj 8, Rudar 12 minuta.
Protiv favorizirane ekipe iz Ruda rukometai
Rovinja odigrali su svoju najbolju utakmicu ove
jeseni. Poetak je pripao gostima koji su poveli 3:1
i u 11 minuti 5:1 kada domain nije uspio zaustaviti
brze kontre protivnika. Ipak, zahvaljujui vrataru
Badurini igrai Rovinja u 17. minuti dolaze do porav-
nanja 6:6 i preko Begzia minutu kasnije prelaze
u vodstvo. Ponovo raspoloeni vratar Badurina
skida gostima dvije kontre, a domain u 24. minuti
dolazi u vodstvo 12:8 i na odmor odlaze Rovinjci s
tri gola prednosti. Nastavak je u potpunosti pripao
igraima Rovinja koji su dobrom igrom uspjeli slo-
miti vrsti otpor Rudara. U 43. minuti igrai trenera
Gligorovia preko raspoloenog uria i Begzia
povedu 25:15 i dre sve konce igre i rezultata u svo-
jim rukama. Gosti oito nemoni nisu mogli svla-
dati Badurinu koji je skinuo tri sedmerca dok Rovinj
dolazi na kraju do zasluene pobjede i dragocjenih
bodova. I. R.
ROVINJ - Susret 5. kola Druge
lige zapad rukometaica: Ro-
vinj - Senia 29:28 (15:13). Dvo-
rana Valbruna. Gledatelja: 80.
Suci: Pravdan Peuti (Matulji),
Igor Prpi (Ika).
ROVINJ: Japunda 4, Sau, Otri
4, Vidakovi 3, Balentovi 7, Bai 7
(3), Perkovi, ufi 4 (3), S. Grini.
SENIA: Handini 4, Rukavina
1, Butolo 6, T. Orli 5, Ribari 2
(1), F. Orli 6 (4), T. Tomljanovi
4, ari, Babi, Legac, Butkovi,
S. Tomljanovi.
Sedmerci: Rovinj 8 (6), Se-
nia 5 (5).
Iskljuenja: Rovinj 2, Senia 4
minute.
Tekom su mukom rovinjske
rukometaice dole do novih
bodova. Poetak susreta protiv
ekipe iz Senja zapoeo je u vrlo
izjednaenoj igri uz obostrano
vrste obrane. Nakon porav-
nanja 6:6 u 14. minuti, doma-
e igraice dvije minute kasni-
je preko Balentovi i Japunda
dolaze u prednost od dva gola.
vrste goe se ne predaju i
u 21. minuti poravnavaju na
10:10, a tri minute kasnije preko
F. Orli prelaze u vodstvo 12:11.
Ipak, rukometaice Rovinja do-
brom obranom i preko Bai i
Balentovi na odmor odlaze sa
dva gola vika. Nastavak susreta
u potpunosti pripada domaim
igraicama koje su u 38. minu-
ti povele 19:15 zahvaljujui Sari
Grini, vratarki koja je obra-
nila nekoliko tekih udaraca.
Neto kasnije domae igraice
dolaze u vodstvo od pet golova
razlike. Nakon 49. minute i vod-
stva Rovinja 25:20 goe bloki-
raju flasterom ufi i Balento-
vi te u posljednjim trenucima
susreta dolaze na gol razlike i
ak proputaju priliku za izjed-
naenje. I. RADETI
Arena - Lokomotiva II 15:15
PULA - Susret 5. kola Druge
HRL - zapad: Arena - Lokomo-
tiva II 15:15 (8:9). Dom sportova
Mate Parlov. Gledatelja: 80. Suci:
Botinan i Rupi (oba Rijeka).
ARENA: Bradari (10), Bano-
vi, Rabar (1), abi, ekuljica, L.
Vuki 5(4), Raspudi, T. Rodi 2,
D.Vuki 1, Maras 4(2), Naletina,
K. Mikoli 3, D. Rodi, Gerovac.
LOKOMOTIVA II: Horvati
(7+0), Birin, Vlai 2, Grabovac,
Azinovi, Mileta, Gali, Buri, Ja-
kopec, Laeta, Markov 2, alui
3, Lovri 2, Jeli Balta 2, Leto 4.
Sedmerci: Arena 6 (6), Loko-
motiva 0(2). Iskljuenja: Arena
10, Lokomotiva 14 minuta. Cr-
veni karton: Jeli Balta (Lok).
Rukometaice Arene oslablje-
ne su ule u susret protiv druge
momadi zagrebake Lokomo-
tive. Naime, trener Lali uz ozli-
jeenu Gaborovi danas na ras-
polaganju nije imao Teu Buri,
kao ni Ivu Mikoli koja je s osam
pogodaka u susretu protiv Se-
nie bila meu najzaslunijima
za osvojeni bod. Bio je to i jedini
bod na kontu Puljanki uoi ove
utakmice, ali novim je remijem
taj uinak udvostruen.
Agresivno otvaranje susreta
pripalo je domaim igraica-
ma koje serijom od 3:0 stvaraju
prvu osjetniju prednost. U na-
stavku slijedi buenje Zagrep-
anki koje u 24.minuti uspje-
vaju doi do poravnanja (7:7), a
potom i do preokreta, pa se na
odmor otilo s rezultatom 8:9.
Drugo poluvrijeme odigrano je
u egalu, bez znaajnijeg odva-
janja jedne ili druge momadi.
Izrazito neefikasna igra dola je
do izraaja u samoj zavrnici, jer
od 51.minute do kraja utakmi-
ce vidjeli smo samo jedan po-
godak. Bio je to gol Ivane Mar-
kov za poravnanje Lokosica
15 sekundi prije kraja. Naime, u
zadnje su dvije minute igraice
Arene ule s pogotkom predno-
sti, ali i igraicom manje. Usli-
jedilo je iskljuenje na drugoj
strani pa je tako posljednja mi-
nuta odigrana 5 na 5. U ta-
kvim su se uvjetima bolje snale
goe, te ve spomenutim po-
gotkom dohvatile izjednaenje.
U preostalih 15 sekundi isklju-
ena je jo jedna igraica Loko-
motive, da bi zavrni pokuaj
Tene Rodi zaustavila vratnica.
Uzmemo li u obzir injenicu
da je tijekom susreta okvir gola
u vie navrata spaavao goe,
namee se zakljuak da Are-
na moe vie aliti to u treoj
utakmici pred domaom publi-
kom nije ostvarila toliko eljenu
pobjedu. D. Rami-Kovai
Devet minuta za prvi gol
UMAG - Sportska dvorana Ste-
lamaris. Gledatelja: 150. Sutki-
nje: Crnojevi (Zagreb), Kosec-
ki-Radi (Kutina).
UMAG: Pavi (16+1), uliek
2, Miloevi 2, Raji 1, Mataia
1, Vidovi 1, Jajevi 10, Marti,
Jerkovi, poljari 1, orkovi,
Maras, Gai 2, Toki, Hercig.
ZELINA: Sanader, Ercegovac 2,
osi, Antolkovi, Madarac 2, Pa-
vii 5, Knjeevi 3 (1), Vukojevi
3, Dono 4, Vuli 1, Juki (15+0),
Stipi 3 (2), Gali, Petkovi 1.
Sedmerci: Umag - , Zelina 4
(3).
Iskljuenja: Umag 8 minuta,
Zelina 6 minuta.
Iznova su domae rukome-
taice igrale po sistemu toplo-
hladno jer kako inae dru-
gaije pojasniti da su na prvi
pogodak ekale sve do 9. mi-
nute. U tom razdoblju su go-
e vodile sa 3:0, a da njihova
prednost nije dvostruko vea
Umaanke imaju zahvaliti vra-
tarki Pavi. U samo osam mi-
nuta Umaanke su zaostatak
od tri pogotka (1:4) pretvorile
u prvu, a kasnije se pokazalo i
posljednju prednost od 6:5 u
17. minuti. Od tada pa do od-
laska na odmor goe ostvaru-
ju seriju od 6:1, a domae us-
pijevaju taj jedini pogodak u
razdoblju od trinaest minuta
postii u pretposljednjoj. Bilo
je puno propusta, dva puta u
okvir vratiju, te etiri udarca u
visoki blok goi, inae u su-
protnom bi rezultat bio znat-
no povoljniji. Nastavak neto
uinkovitiji, no ponovno je bilo
lopti u prazno, krivih dodava-
nja i treniranja gostujue vra-
tarke koju su na kraju domaa
pretvorile u junakinju susreta.
I tome unato odnosno zao-
statku od est pogodaka, 14:20
sa tri gola u nizu Ane Jajevi
domae se vraaju u igru, no
iznova biljeimo slabiju igru u
obrani te neuinkovitost u na-
padu da bi goe uvale drago-
cjenu prednost. U 56. stigle su
uto-plave do minimalnog za-
ostatka od dva gola, ali ni to nije
bilo dovoljno da se uini neto
vie od poraza, ponajprije zbog
realizatorskog uinka stoernih
igraica. M. GAVRAN
Umag - Zelina 20:24
(7:11). U 56. stigle su
uto-plave do mini-
malnog zaostatka od
dva gola, ali ni to nije
bilo dovoljno da se ui-
ni neto vie od poraza
POLA UMAKIH GOLOVA - Ana Jajevi
36 Nedjelja, 28. listopada 2012.
RIJEKA - Centar Zamet. Gle-
datelja: 1000. Suci: Igor Arle,
Saa Vui (oba Zagreb).
ZAMET: urica (6+0), Vu-
ko, Hrvatin 4, Mrakovi 9 (1),
Uzelac 1, Lonari 1, osi 5,
Rui 9, Slavi (6+0), Kovae-
vi 2, uturi, unji, Vukeli
2, Saki 4, Vueti.
BUZET: S. Pobri (2), ver-
ko 1, Prodan, Kisiek, ulac,
Fabijani, Ljubotina 2, Vuke-
li 3, N. Pobri, Jovi (8+0), Ko-
zina 6, Gudi 6, Pavleti (1), Si-
roti, Vrkljan 8 (5), Galijot 6.
Sedmerci: Zamet 1 (1), Bu-
zet 5 (5).
Iskljuenja: Zamet 12, Bu-
zet 10 m inuta.
U vrlo uzbudljivom ru-
kometnom susretu koji je i
atmosferom na tribinama te
igrom na parketu imao sve
elemente susjedskog derbija,
momad Zameta zaslueno
je slavila protiv Buzeana. Do-
mai trener Irfan Smajlagi u
potpunosti je proitao buzet-
sku igru te od samoga poetka
eliminirao buzetske krilne igra-
e koji su u dosadanjem dijelu
prvenstva bili jedna od boljih
karika igre buzetskih utih.
Bezidejan napad
Gosti su meutim zahva-
ljujui Gudiu i vrataru Jovi-
u bolje otvorili susret, te da
domai vratar urica nije u
dva navrata sprijeio izgled-
ne pogotke Buzeana mogli
su se gosti osjetnije odlijepiti
(2:4) - 7. minuta.
Prednost gostiju trajala je
do 13. minute kada najras-
poloeniji igra sino u do-
maim redovima, Krui, do-
vodi Zamet u kratkotrajno
vodstvo (7:6) da bi domaini
od 20 minute bili u stalnoj re-
zultatskoj prednosti do kraja
susreta. Imali su upravo u tim
trenucima buzetski rukome-
tai priliku da sa dva igraa
vie u terenu vrate prednost
na svoju stranu, no Zamet se
dobro brani te kasnije preko
brzonogog Vukelia i dodat-
no poveava svoju prednost
(15:12 - 25 min). Bezidejnost
u buzetskom napadu brzim
su kontrama Rijeani uspje-
no kanjavali te su na odmor
otili s njihovom dotad najve-
om prednosti (19:13). Dobru
igru iz prvoga dijela domaini
nastavljaju i u nastavku (22:14
- 34. minuta) no tada nastu-
pa potpuni povratak buzetske
momadi u igru.
Proputena prilika
Nekoliko uspjeno ukrade-
nih lopti Gudia i Vukelia te
serija Jovievih obrana omo-
guila je Buzeanima da na ne-
postavljenu obranu poprilino
rastope domau prednost iz
prvoga dijela (25:21) - 42. mi-
nuta, a kada se oekivao pot-
puni preokret, gostujui igrai
ponovno ne uspijevaju iskori-
sti dvostruko iskljuenje zame-
tovih igraa i uiniti utakmicu
potpuno neizvjesnom (26:23
- 45. minuta). Domaini su se,
poneseni lijepom atmosferom
preko Mrakovia i Kruia po-
novno vratili u igru i do kra-
ja susreta mirnim i dugakim
napadima odravali prednost
koju su dotad stekli. S. ULI
PORE - Pobjeivati kod
kue temelj je na kojima sve
ambicioznije momadi Pre-
mijer lige rukometaa, koje ci-
ljaju na ulazak u Ligu za prva-
ka, grade svoje planove, emu
svjedoi podatak da trenutno
pet vodeih momadi lige jo
ni bod sa svog parketa u do-
sadanjih sedam kola nisu is-
pustile. Meu tim uspjenim
domainima su i Pore i Bje-
lovar, dva kluba koja e danas
meusobno odmjeriti snage
od 18 sati na parketu poreke
dvorane SRC Veli Joe, susje-
di koji s po devet osvojenih
bodova dijele etvrto mjesto
na ljestvici. S obzirom da igra-
ju kod kue, na Poreanima je
vei imperativ pobjede, dok
e Bjelovarci s druge strane
nastojati ugrabiti sve to im
se prui, a da to znaju i mogu
pokazali su ve ove sezone u
Buzetu gdje su osvojili bod, te
pogotovo u Rijeci gdje su po-
bijediti tada neprepoznatlji-
vo lo Zameta. No, vjerujemo
da e poreki rukometai da-
nas na svom parketu pronai
lijek za Bjelovar i da e se
pobjedom upravo jednog od
konkurenata barem nakrat-
ko otarasiti u borbi za Ligu
za prvaka.
- Bjelovar je vrlo dobra
momad, poznajem neke
igrae s kojima sam u tom
klubu igrao provevi tamo
jednu polusezonu - veli David
Milievi koji je upravo iz Bje-
lovara prije dvije sezone sti-
gao u Pore. - Zaprijetiti nam
mogu sigurno i u Poreu, ali
samo ako im mi to svojom
igrom dozvolimo, odigramo
ispod dovoljno kvalitetnog
nivoa. No, sve je u ovoj, kao i u
svakoj utakmicu koju igramo
na domaem parketu u na-
im rukama i budemo li da-
nas pravi nee nam ni Bjelo-
var, kao ni itko drugi u ovom
temeljnom dijelu Premijer
lige odnijeti ni bod s naeg
parketa. Svjesni smo koliko
bi nam tete nanio gubitak i
jednog boda u ovoj utakmi-
ci, u ligi u kojoj se bodovi na
domaem parketu u sudari-
ma izravnih konkurenata za
Ligu za prvaka ne smiju gu-
biti. Vjerujem da emo danas
dokazati da smo bolji od Bja-
lovaraca te s naim simpa-
tizerima proslaviti jo jednu
domau pobjedu. (K. K.)
Glas Istre

Sport

SPORT NEDJELJOM
RUKOMET
PREMIJER LIGA (M)
PORE (Veli Joe, 18): Pore
- Bjelovar
TREA LIGA - ZAPAD (M)
LABIN (S Mate Blaina, 18):
M. rudar II - Mornar
BUZET (18): Buzet II - Selce
KOSTRENA (15): Kvarner K. -
Novigrad
TREA LIGA - ZAPAD ()
UMAG (Stella Maris, 13.30):
Umag II - Omialj
ODBOJKA
PRVA A LIGA ()
VUKOVAR (19): Vukovar -
Pore
KUP HRVATSKE ()
KATELA (15): M. Katela -
Rovinj
PRVA B LIGA ()
BALE (16): Vodnjan - Brda
DRUGA LIGA - ZAPAD ()
PULA (O Veli Vrh, 18): Veli
Vrh - MH Umag
NOGOMET
PRVA NL (14.30)
GALIANA: Galiana - Vrsar
PULA (Tivoli): Veli Vrh -
minj
LINJAN: Linjan - Marana
Pomorac
BUZET: Buzet - Smoljanci
Sloboda
POTPIAN: Potpian Uka
72 - Mladost (F)
FUNTANA: Funtana -
Medulin 1921
DRUGA NL - JUG (14.30)
FAANA: Valbandon 72 -
Vodnjan
IAN: ian - Jedinstvo
PULA (Veruda): Uljanik -
Raa 1938
MUNTI: Munti - tinjan
MANJADVORCI: Manjad-
vorci - Omladinac 1952
Barban
DRUGA NL - SREDITE
(14.30)
VINE: Iskra - Polet
VRSAR: Montraker - Vi-
njan
RABAC: Rabac - Plomin
SV. LOVRE: Sv. Lovre -
Istra (T)
KANFANAR: Kanfanar -
Puris
DRUGA NL - SJEVER (14.30)
MOMJAN: Momjan - Dajla
JURICANI: Galeb - Livade
PETROVIJA: Petrovija - Brto-
nigla Nova Vas
SAVUDRIJA: Savudrija -
Maruii
SV. MARIJA NA KRASU:
Dinamo - Babii
UMAG: Umag Mladost -
Gronjan Oprtalj
BUZEANI NISU USPJELI NEPORAENI PROI SUSJEDSKI DERBI U RIJECI
RUKOMETAI POREA DANAS U SRC VELI JOE OD 18 SATI UGOUJU BJELOVAR
Nema darova za goste
Sve je u ovoj, kao i u
svakoj utakmicu koju
igramo na domaem
parketu u naim ruka-
ma, veli David Milievi
koji je prije dvije sezo-
ne igrao za Bjelovar
M
.

M
I
J
O

E
K
BOLJI SMO OD BJELOVARA - David Milievi, Pore
Smajlagi proitao
buzetsku igru
Zamet - Buzet 37:32
(19:13). Domai trener
Irfan Smajlagi u
potpunosti je proi-
tao buzetsku igru te
od samoga poetka
eliminirao buzetske
krilne igrae koji su u
dosadanjem dijelu
prvenstva bili jedna
od boljih karika
PREMIJER LIGA RUKOMETAA
M
.

A
N
I

EST GOLOVA U PORAZU

- Mario Galijot
Poraz Dodiga
u Valenciji
VALENCIA - Hrvatski
tenisa Ivan Dodig poraen
je u polufinalu ATP turnira u
Valenciji od petoga tenisaa
svijeta panjolca Davida
Ferrera s 6:4, 6:7 (5), 6:1 za
dva sata i 41 minutu igre.
Dodig je pruio odlian otpor
favoriziranom Ferreru, uspio
je dobiti maratonski drugi
set, u kojem je prvo zaosta-
jao 1:2, neuspjeno servirao
za set kod 5:3, pa spasio etiri
lopte za obrat kod 5:5, da bi
napokon uspio izjednaiti na
1:1 u tie-breaku. panjolac
je u treem setu napravio
break za 3:1 i lako okonao
njihov prvi meusobni sraz.
Ferrer u finalu eka boljega
iz dvoboja Ukrajinca Alek-
sandra Dolgopolova i Austri-
janca Juergena Melzera.
37 Nedjelja, 28. listopada 2012.
PORE -Prvi put u klupskoj
povijesti odbojkaice Pore-
a put danas vodi u Vukovar
gdje e s istoimenim domai-
nom od 19 sati odigrati der-
bi utakmicu etvrtog kola, s
obzirom da e se meusob-
no ogledati jedine dvije pre-
ostale ekipe prve jakosne sku-
pine Prve lige sa stopostotnim
uinkom u dosadanjem dijelu
prvenstva. Vukovarke su, na-
ime, dosad poput Poreanki
u Puli identinim rezultatom
3:1 pobijedile OTP banku, a
kod kue su istim rezultatom
svladale Marinu Katela. Do-
bar dio igraica vukovarskog
kluba u rukama ima i iskustvo
igranja Interlige, zbog ega su
po koliini jakih utakmica u
prednosti u odnosu na svoje
dananje goe. No, da Vuko-
var moe biti ranjiv pokazalo
je prvo kolo Kupa Hrvatske u
kojem je ispao od Osijeka, eki-
pe iz druge jakosne skupine,
izgubivi zlatni set na svom
terenu. Stoga poreke odboj-
kaice sigurno na ovo teko go-
stovanje na odlaze bez izgleda
kui se vratiti s pokojim bo-
dom, jer bilo bi za njih zaista
fantastian rezultat ostvariti
ve treu pobjedu izvan Pore-
a u isto toliko gostovanje ove
sezone. S obzirom na solid-
nu zalihu bodova koju su do-
sad prikupile djevojke iz Velog
Joe, ovaj susret mogu odigrati
rastereene bilo kakvog impe-
rativa, a upravo takve su i naj-
opasnije po suparnice.
Zaustaviti Dunju
- Mogu rei da dobro po-
znajem ekipu Vukovara, s ob-
zirom da sam dosta igraica
iz tog sastava i trenirao u svo-
joj karijeri - kae trener Pore-
a Miodrag Stojakovi koji se
i uivo uvjerio u moguno-
sti Vukovarki gledajui njiho-
vu utakmicu u Puli. - Rije je
o jednoj kombiniranoj eki-
pi iskusnih i mladih igraica.
Na domaem terenu sedmi
igra im zna biti publika koja
stvara domainsku atmosfe-
ru i pritisak na goste je dosta
velik. Imaju odlinu i iskusnu
igraicu Dunju Novali preko
koje najvie napadaju i rezul-
tat utakmice dosta e ovisiti
o tome koliko je obrambeno
budemo mogli kontrolirati.
Stojakovi ne smatra da
e Vukovar njegovoj ekipi
biti nita vie ili manje tei
suparnik od tri dosadanja
koje su pobijedile.
Marina ozlijeena
- Svi su suparnici u ovoj
ligi jednako opasni po nas i
mislim da dosta toga ovisi o
nama i naoj igri. Bude li pri-
stup pravi kao na sva tri do-
sadanja susreta, angaman
i borbenost naih djevojaka
na pravom nivou, onda se i
u Vukovaru moemo nada-
ti povoljnom rezultatu, ko-
jem bodu, zato ne i pobje-
di. to se sastava tie, danas
emo biti jai za Orietu ui
koja se oporavila od bolesti,
ali naalost u sastavu nee
biti jedne od kljunih igraica
svih naih dosadanjih uspje-
ha Marine Novosel koja ima
problema s ozljedom lea.
Takoer je zbog ozljede neiz-
vjestan nastup kapetanice Va-
nesse Pahovi. No, imamo mi
rjeenja za na sastav s preo-
stalim raspoloivim igraica-
ma i ako nita drugo ova e
nam utakmica pokazati kako
nam udarna postava funkcio-
nira u nekom drugom obliku
- zakljuio je Stojakovi.
Kristijan KLARI
Glas Istre

Sport

SUPERLIGA STOLNOTENISAICA
Puljanke oekivano slavile
PULA - Prema oekivanjima, stolnotenisaice Pule nisu
imale previe problema da u ogledu protiv fenjeraa
Lokomotive iz Vinkovaca stignu u petom kolu Superlige do
prve gostujue pobjede. U susretu koji se, prema dogovoru
dvaju klubova, igrao u Zagrebu, trener Puljanki Bogdan e-
ki dao je priliku svim svojim igraicama, a one su ukazano
povjerenje ispunile i Vinkovankama prepustile jedan jedini
set u etiri dvoboja. Marija Jadreko upisala je prve ovose-
zonske minute i stigla do prve pojedinane pobjede, a usto
je i slavila u paru s Dorinom Srebrnjak, dok su preostala dva
boda osigurala prva dva pulska reketa, Ljiljana Jankovi i
Dina Pervan. S nova dva boda, Pula je svoj konto poveala
do brojke est i tako zadrala etvrtu poziciju na ljestvici.
Lokomotiva - Pula 0:4, rezultati: Vrdoljak - Jankovi 0:3
(9:11, 7:11, 6:11), Petanovi - Pervan 0:3 (5:11, 2:11, 3:11), Boti -
Jadreko 1:3 (5:11, 6:11, 11:9, 5:11), Boti/Vrdoljak - Jadreko/
Srebrnjak 0:3 (7:11, 6:11, 5:11). (I. C.)
PRVA B LIGA ODBOJKAICA TREI PORAZ ROVINJSKIH ODBOJKAICA
Vodnjan - Nova
Gradika 1:3
BALE - Utakmica 2. kola Prve B
lige odbojkaica: Vodnjan - Nova
Gradika 1:3 (25:21, 21:25, 22:25,
21:25). Dvorana O Bale. Gledate-
lja: 70. Sutkinje: Bokovi (Medu-
lin) i Mikulin (Sveti Lovre).
VODNJAN: Muti, I. ori, N.
Celija, Soi, T. Celija, M. ori,
Mian.
NOVA GRADIKA: Zubovi,
Mlinac, Banoi, K. Pila, Ivani,
imunovi, Vidoi, Glasnovi,
Dantovi, elikovi, Ili, M. Pila.
Odbojkaice Vodnjana nisu
uspjeli oploditi pobjedu u istar-
skom derbiju na otvaranju sezo-
ne i u drugom kolu poraene su
u Balama od Nove Gradike. U
ogledu protiv etvrtoplasirane
ekipe iz prole sezone, Vodnjan-
ke su napravile previe pogreaka
da bi se mogle nadati bodovima,
premda su im bile blizu. Naime,
nakon to su prvi set rijeile u
svoju korist, odbojkaice Vodnja-
na su u drugom do prvog tehni-
kog time-outa stekle est poena
prednosti, da bi onda ule u seriju
loih prijema to su goe uspjele
iskoristiti da ih u zavrnici stignu i
prestignu. Trea dionica protekla
je u rezultatski neizvjesnoj igri u
kojoj su se goe u zavrnici po-
kazale sretnije i spretnije, da bi
nakon toga stigao etvrti set koji
je bio preslika drugog. Opet su se
Vodnjanke odlijepile na est-se-
dam poena prednosti, a onda su
novakinje u ovom rangu jo jed-
nom platile cijenu odrastanja i
loim prijemom ponudile priliku
goama koje su je znale iskoristi-
ti i bodovi su otili put Nove Gra-
dike. (I. C.)
Katela DC -
Rovinj 3:0
KATEL STARI - Susret 3. kola Prve A lige, skupi-
na II: Katela DC - Rovinj 3:0 (25:19, 25:18, 25:13). Dvo-
rana Katela. Gledatelja: 100. Suci: Dominik Raca,
Luka Humski (oba Zagreb).
KATELA DC: Matas, Bari, Bazina, Bili, Tandara,
Vuevi, Stanovi, Hrsti, Dakuta, Juni, Grgurovi,
Juri.
ROVINJ: Gruji, Cviti, Boi, Glava, Radolovi,
arkovi, Matoevi, Ivanovi, Vitasovi, K. Janko, M.
Janko.
Odbojkaice Rovinja nisu uspjele zaustaviti po-
bjedniki niz vodee ekipe Prve A lige, skupine II. U
susretu 4. kola u tri su seta poraene od domae Ka-
tele DC ime su ostale na jednoj pobjedi ostvarenoj
u prolom kolu protiv Zagreba.
Rovinjske su igraice parirale domaim igraicama
poetkom prvog i drugog seta do drugog tehnikog
time outa nakon ega je do izraaja dolazilo iskustvo
Katelanki koje su ubrzo ubiljeile 25. poen. Igrajui
bez libera Bel i ori igraice Rovinja nisu mogle izdr-
ati pritisak domaina koje su u treem setu povele
12:3 rutinski dole do novih bodova. (I. R.)
POREKE ODBOJKAICE DANAS (19) GOSTUJU U VUKOVARU
Rastereene po
nove bodove
Bude li pristup kao
na sva tri dosada-
nja susreta, anga-
man i borbenost
naih djevojaka na
pravom nivou, onda
se i u Vukovaru
moemo nadati po-
voljnom rezultatu,
kae trener Porea
Miodrag Stojakovi
PRVA A LIGA
J
.

P
R
E
K
A
L
J
IMA RJEENJA I ZA VUKOVAR -
Miodrag Stojakovi, trener Porea
A-1 LIGA KOARKAICA
Prva pobjeda Puljanki
OMI - Susret 3. kola A-1 lige koarkaica: Studenac - Roc-
kwool Pula 78:85 (18:17, 15:27, 20:23, 25:18). Dvorana O Josip
Pupai. Gledatelja: 100 . Suci: Rogli, orkalo, Pepur (svi Split) .
STUDENAC: Pezo, Vrvilo 7, Kalai 10, Perli 22, Ami 12,
Jeli 18, Dini, Vrki 9, Podrug, Vlahov, Dilder.
ROCKWOOL PULA: uki 20, Tuki, Liina 11, iki 16, Zu-
bak 9, Pickering 11, Ramljak 14, Jakeli 4, Mii, Percan.
Koarkaice Rockwoola iznenadile su na gostovanju u Omi-
u i sjajnom predstavom dole do prve ovosezonske pobjede.
Ve na samom otvaranju Puljanke su serijom 6:0 najavile
dobru partiju. Meutim, domain je ubrzo izjednaio, te
igrom ko za ko priveo etvrtinu s minimalnim zaostat-
kom. U drugoj su etvrtini koarkaice Rockwoola preuzele
inicijativu, te jakom obranom i pojaanom polukontrom
ostvarile prednost od 12 koeva. Ta se prednost odrala sve
do posljednje etvrtine kad domae igraice koriste nekoli-
ko krivih dodavanja i smanjuju na minus 7. Ipak, sigurna
realizacija s crte slobodnih bacanja omoguila je Puljanka-
ma mirnu zavrnicu i zaslueno slavlje.
Najuinkovitija u redovima Rockwoola bila je uki s 20
poena, a slijedile su je iki i Ramljak koje su ubiljeile i po 9
skokova. (D.R.K.)
DANAS VN INDIJE U FORMULI 1
Vettelu peti pole sezone
NEW DELHI - Sebastian Vettel za volanom Red Bull-Rena-
ulta krenut e danas, u 10.30 sati po hrvatskom vremenu, s
najbolje startne pozicije u Veliku nagradu Indije u Formuli 1,
17. utrku sezone. Peti je to pole position za trenutno vode-
eg Vettela u ovoj sezoni ime je dostigao Lewisa Hamiltona.
Kako je drugo vrijeme kvalifikacija, s 44 tisuinki sporijim
vremenom, odvozio Mark Webber, bit e to trea utrka za
redom da su crveni bikovi zauzeli prvi startni red, doseg
kojeg je posljednji put ostvario McLaren-Mercedes prije pet
godina. Usto, Vettel je u Indiji stigao do 35. najbolje startne
pozicije u svojoj karijeri, uinak od kojeg su bolji samo Mic-
hael Schumacher (68) i Ayrton Senna (65). Ako 25-godinji
Nijemac danas na utrci nastavi s dominacijom na stazi gdje
je osim najbreg vremena kvalifikacija bio najbri i na sva tri
slobodna treninga, teko da ga tko moe zaustaviti u nasto-
janju da stigne do etvrte uzastopne pobjede u sezoni te tri
utrke prije kraja napravi veliki korak k treem uzastopnom
naslovu svjetskog prvaka. U ovom trenutku Red Bull je ipak
pria za sebe, premda ne treba podcijeniti McLaren-Merce-
dese koji e danas krenuti s tree (Hamilton) i etvrte pozicije
(Button), dok su trei startni red zauzeli vozai Ferrarija, pa e
tako Alonso startati s pete, a Massa sa este pozicije.
Rezultati kvalifikacija: 1. Sebastian Vettel (Njem/Red
Bull-Renault) 1:25.283, 2. Mark Webber (Aus/Red Bull-Re-
nault) 1:25.327, 3. Lewis Hamilton (VBr/McLaren-Mercedes)
1:25.544, 4. Jenson Button (VBr/McLaren-Mercedes) 1:25.659,
5. Fernando Alonso (pa/Ferrari) 1:25.773, 6. Felipe Massa
(Bra/Ferrari) 1:25.857, 7. Kimi Raikkonen (Fin/Lotus-Renault)
1:26.236, 8. Sergio Perez (Mex/Sauber-Ferrari) 1:26.360, 9.
Pastor Maldonado (Ven/ Williams-Renault) 1:26.713, 10. Nico
Rosberg (Njem/Mercedes). I. CEROVAC
NAJEFIKASNIJA - Ivana uki
M
a
n
u
e
l
A
N
G
E
L
I
N
I
38 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Glas Istre

Sport

U PATTINAGGIU ODRAN PRVI KRUG PRVE HRVATSKE JUDO LIGE
NA KOJEM JE DOMAIN OSTVARIO STOPOSTOTAN UINAK
ETIRI OD ETIRI
Istarski borac udario
temelje treem naslovu
prvaka Hrvatske
Kad su samo domae snage u pitanju, mi
smo uvijek meu najboljima i to smo i ovaj
put potvrdili, a sad idemo u Dubrovnik po
potvrdu naslova, rekao je Damir Islambai
PULA - Judai Istarskog bor-
ca upisali su etiri pobjede na
isto toliko susreta odranih u
Pattinaggiu u sklopu prvog
kola Prve hrvatske lige. S ta-
kvim uinkom pulski su judai
udarili temelje da nakon dva
druga mjesta, osvojena 2010. i
2011. godine, ponovno u svoj
grad donesu naslov momad-
skih prvaka Hrvatske, dosti-
gnue koje su ostvarili 2008.
i 2009. godine. Da li e im to
poi za rukom saznat emo
ve sljedeeg vikenda, kad e
se u Dubrovniku odrati drugi,
ujedno i zavrni krug Prve hr-
vatske judo lige, koji e Istarski
borac doekati s maksimalnih
osam bodova na svom kontu,
ak est vie od Dubrovnika
1966, kluba koji im je posljed-
nje dvije godine preoteo na-
slov prvaka.
Katelani konkurenti
Dubrovani su i pred ovo-
godinje prvenstvo bili papir-
nati favoriti, no premda su bili
prijavljeni, u Pulu su stigli bez
svojih glavnih uzdanica, bo-
sanskohercegovakog repre-
zentativca Amela Mekia, eu-
ropskog prvaka, te najboljeg
hrvatskog judaa Tomislava
Marijanovia. Moda su Du-
brovani oekivali da e i bez
njih uspjeti stii do svih pobje-
da, ili barem zadrati minima-
lan zaostatak za vodeim koji
e potom na domaem tata-
miju, u najjaem sastavu, lako
nadoknaditi. No, raunica im
nije bila najbolja, jer su osim
protiv domaina, poraeni i
od judaa Dalmacijacementa
i Dugava, ime su se ve u Puli
oprostili od treeg uzastopnog
naslova prvaka Hrvatske. Tako
e, suprotno predvianjima,
Istarskom borcu glavni supar-
nik u drugom krugu biti Ka-
telani, koji su, uz minimalni
poraz od Puljana, upisali tri
uvjerljive pobjede.
- Kad su samo domae
snage u pitanju, mi smo uvi-
jek meu najboljima i to smo i
ovaj put potvrdili, a sad idemo
u Dubrovnik po potvrdu naslo-
va - rekao je nakon dobro odra-
enog posla Damir Islambai,
sa svojih 27 godina ve pomalo
veteran meu golobradim ju-
daima Istarskog borca. - Oe-
kivali smo da e protivnici sti-
i sa zvunim pojaanjima, ja
sam se osobno i pripremao za
njih, no oni nisu doli u Pulu.
To ne znai da netko od njih
nee nastupiti u Dubrovniku,
ali nakon ovih rezultata teko
da to moe puno toga promije-
niti. Za nas je ispalo kao po naj-
boljim eljama, nastupili smo
pomlaeni i za nae klince ovo
natjecanje je bilo prava stvar,
jer su se pokazali u super svje-
tlu, potvrdili da dobro rade i da
e u budunosti biti jo bolji.
Islambai, nositelj pet zlat-
nih medalja s posljednjih pet
pojedinanih prvenstava Hr-
vatske, svoj je posao odradio
prema oekivanju. U dvije
borbe koje je imao nije se pre-
vie zadrao na tatamiju, dok
mu preostala dvojica protiv-
nika nisu ni izala na megdan.
Ne treba ih osuivati, jer nije
lako stati nasuprot ovjeku ko-
jem je na jutarnjem mjerenju
pred poetak natjecanja iz-
mjereno 120,9 kg ive vage.
- Nije im bilo lako, naroi-
to to su bili poprilino laki
od mene i brzo smo to rijeili
te sam zadovoljan kako sam
to odradio. Dogovorili smo se
da vie neu skidati kilogra-
me prije natjecanja i teina se
penje prema gore premda se
trudim odravati je. Treniram
svakodnevno, no volim jesti, a
pojaani napori trae i pojaa-
nu ishranu te se kile samo lije-
pe - priznao je Islambai.
Uz njega, stopostotan u pul-
skim redovima bio je i Rus Ser-
gej Lepikin, jedino pojaanje
Istarskog borca koji je sve svoje
etiri borbe rijeio efektno pri-
je isteka vremena. Njegovo an-
gairanje nije bilo uvjetovano
eljom za to boljim rezulta-
tom, ve nuno zlo jer izgleda
da Islambai nije jedini lan
Istarskog borca koji voli jesti.
Naime, u kategoriji do 73 kg
jedini pulski juda bio je kadet
Boris Maurovi, dok u onoj do
66 kg ak ni u tom uzrastu ne-
maju predstavnika i prisiljeni
su angairati ga sa strane.
ekuljici tri pobjede
Kako se pulski kadeti i ju-
niori pribliavaju brojci od 80
kg, tako je u vioj kategoriji,
onoj do 90 kg, nastupio Dar-
ko ekuljica, uz Islambaia
jedini juda Istarskog borca
ije godine zapoinju s broj-
kom dva. Premda se borio s
teim protivnicima, ekuljica
je odradio ono to se od njega
oekivalo i upisao tri pobje-
de, uz poraz od Mislava Lju-
benkova, lana Dalmacijace-
menta.
- Jako mi je ao to sam iz-
gubio tu borbu. Zbog kluba,
ali i zbog sebe, drago mi je to
sam ostale pobijedio, ali meni
osobno borba protiv Ljuben-
kova bila je najvanija od svih
i taj mi je poraz teko pao, pr-
venstveno stoga to sam je
skroz taktiki krivo odradio
- istaknuo je ekuljica. - Ako
trener na tome ne insistira, ne
bih vie prije natjecanja ski-
dao kilograme jer za to nema
potrebe poto u klubu imamo
stvarno odline mlade deke
u toj kategoriji. Usto, u Lju-
bljani uz obaveze na fakulte-
te i treninge poeo sam raditi
s djecom u maloj koli juda i
stvarno nemam vremena da
razmiljam o skidanju kilo-
grama te bih preao u kate-
goriju do 90 kg. Kako e me
u njoj ekati Ljubenkov, e-
lio sam ga dobiti, no nije mi
uspjelo. On je fiziki puno jai
od mene i probat u se u ovih
tjedan dana malo odmoriti
i taktiki pripremiti za njega
kako bih mu u Dubrovniku
uzvratio - rekao je ekuljica.
Ivica CEROVAC
Edwige Gwend navijala za Darka
Za Darka ekuljicu je u Pattinaggiu navijala i njegova dje-
vojka Edwige Gwend, osvajaica zlatne (ekipno) i srebrne
(pojedinano) medalje na prvenstvu Europe u Beu 2010.
godine. Nastupila je Gwend i na Olimpijskim igrama u Lon-
donu gdje je zaustavljena u drugom kolu u kategoriji do 63
kg, u kojoj je i Hrvatska imala svoju predstavnicu Marijanu
Mikovi, a zlato je osvojila Slovenka Urka olnir.
- Edwige je s devet mjeseci iz Kameruna dola u Ita-
liju gdje i sada ivi. Nedavno, 22. listopada, bilo je dvije
godine da smo skupa i premda imamo dosta obaveza,
guramo. Ona ivi u Rimu, gdje trenira u Olimpijskom
centru, ja sam na fakultetu u Ljubljani, no kad god netko
ulovi malo slobodnog vremena, ode do onog drugog - s
osmijehom na licu zakljuio je ekuljica.
Rezultati
Istarski borac - Du-
brovnik 5:0 (50:0), do 66
kg: Lepikin - Dipulo 1:0
(10:0), do 73 kg: Mauro-
vi - Hrvalj 1:0 (10:0), do
81 kg: Ui - oleti 1:0
(10:0), do 90 kg: eku-
ljica - Ragu 1:0 (10:0),
+90 kg: Grubia 1:0 - b.b.
(10:0). Istarski borac
- Dubrovnik 1966 3:2
(30:20), do 66 kg: Lepikin
- Buterin 1:0 (10:0), do 73
kg: Maurovi - Stjepo 0:1
(0:10), do 81 kg: Drue-
ta - Sletac 0:1 (0:10), do
90 kg: ekuljica - Ma-
le 1:0 (10:0), +90 kg:
Islambai - Dominikovi
1:0 (10:0). Istarski borac
- Dalmacijacement 3:2
(30:20), do 66 kg: Lepikin
- Krek 1:0 (10:0), do 73
kg: Maurovi - Vukadin
0:1 (0:10), do 81 kg: Kabli-
novi - Boban 1:0 (10:0),
do 90 kg: ekuljica -
Ljubenkov 0:1 (0:10), +90
kg: Islambai - Krokar
1:0 (10:0). Istarski borac
- Dugave 4:0 (40:0), do
66 kg: Lepikin - Bude 1:0
(10:0), do 73 kg: Mauro-
vi - Krupljan 0:0 (0:0),
do 81 kg: Drueta - to-
rek 1:0 (10:0), do 90 kg:
ekuljica - Hitzhaler 1:0
(10:0), +90 kg: Islamba-
i 1:0 - b.b. (10:0).
Ostali rezultati, Dal-
macijacement - Dugave
4:1 (37:10), Dalmacija-
cement - Dubrovnik
1966 4:1 (40:10), Dugave
- Dubrovnik 4:0 (37:0),
Dalmacijacement - Du-
brovnik 5:0 (50:0), Duga-
ve - Dubrovnik 1966 2:2
(20:17), Dubrovnik 1966
- Dubrovnik 4:1 (40:10).
Poredak: Istarski borac 8,
Dalmacijacement 6, Du-
gave 4, Dubrovnik 1966
2, Dubrovnik 0 bodova.
Edwige Gwend
KAD 120 KG MIIA KRENE - Damir Islambai MOE I U TEOJ KATEGORIJI - Darko ekuljica
39 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Scena
Nedjelja, 28. listopada 2012.
OPATIJA - Zavrnim koncertom svih su-
dionika preksino je u Villi Angiolini za-
vrena ovogodinja glazbena manife-
stacija Jazz Ex Tempore. Sudjelovali su
kostarikanski trombonist, skladatelj,
araner i glazbeni pedagog Luis Diego
Bonilla, pijanistica, pjevaica i skladate-
ljica Adriana Vasques iz Italije te bubnjar
i udarljaka iz BiH Amar eljar. Uteme-
ljitelj, organizator i redovni sudionik Jazz
Ex Temporea je multiinstrumentalist El-
vis Stani. (H)
Zavren Jazz
Ex Tempore
2012.
*
Na temelju clanka 26. Zakona o predskolskom odgoju i naobrazbi
Upravno vijece Djecjeg vrtica Pjerina Verbanac Labin raspisuje
NATJECAJ
ZA OBAVLJANJE POSLOVA I ZADACA
1. ODGAJATELJA PREDSKOLSKOG ODGOJA
- jedan (1) izvrsitelj - na odredeno radno vrijeme - zamjena za
bolovanje i rodiljni dopust.
- jedan (1) izvrsitelj - na odredeno radno vrijeme za pedagosku
2012/2013 godinu, do 31.07.2013. godine
Kandidati trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o
predskolskom odgoju i naobrazbi. Uz prijave potrebno je priloziti
uvjerenja o ispunjavanju trazenih uvjeta i kratak zivotopis.
Prijave treba dostaviti tajnistvu Djecjeg vrtica Pjerina Verbanac
Labin, 52220 Labin, Prilaz Krsin 2, najkasnije u roku od osam dana od
dana objave natjecaja.
Ep0132
Temeljem clanka 35. Statuta Predskolske ustanove Djecji vrtici i jaslice
"Radost" Porec, Upravno vijece PredskoIske ustanove Djecji vrtici
i jasIice "Radost" Porec objavljuje
NATJECAJ
za prijem radnika na radno mjesto
ODGOJITELJ (m/z) - 1 (jedan) odgojitelj/ica na odredeno, puno
radno vrijeme, za rad u jaslicama u Porecu, do povratka radnice s
porodiljskog dopusta
Pristupnici na natjecaj moraju ispunjavati uvjete iz clanka 24. i 25.
Zakonu o predskolskom odgoju i naobrazbi. Prijave na natjecaj s
kratkim zivotopisom, te preslikama domovnice, diplome, uvjerenja
o polozenom strucnom ispitu, uvjerenja da se protiv pristupnika ne
vodi kazneni postupak (ne starije od 6 mjeseci) dostaviti na adresu:
PredskoIska ustanova Djecji vrtici i jasIice "Radost" Porec, R.
Koncara 7, 52440 POREC, u roku od 8 dana od objave natjecaja,
s naznakom "Za natjecaj za odgojiteIja". Nepravovremene i
nepotpune prijave nece se razmatrati. O rezultatima izbora pristupnici/
ce ce biti obavijesteni najkasnije u roku od 45 dana od isteka roka za
podnosenje prijava.
Prije sklapanja ugovora o radu izabrani pristupnici duzni su priloziti
uvjerenje o utvrdenoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova
odgojitelja i ovjerene preslike trazenih dokumenata.
Ep0135
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA ZUPANIJA
Upravni odjel za prostorno uredenje i gradnju
Odsjek za prostorno uredenje i gradnju Porec
Porec, Obala M.Tita 4
tel.409-162,fax.409-138
KLASA : UP/-350-05/12-02/318
URBROJ: 2163/1-18-05/1-12-2
U Porecu, 24.listopad 2012.g.
Upravni odjel za prostorno uredenje i gradnju starske zupanije,
Odsjek za prostorno uredenje i gradnju Porec, Porec, Obala m.Tita
4, u postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju neraz-
vrstane ceste, rekonstrukciju postojece nerazvrstane ceste i ZC
5002 (Porec-Vrsar), izgradnju rotora na krizanju nerazvrstane ceste
i ZC 5002, dva parkiralista i javne rasvjete na temelju clanka 111.
stavka 2. Zakona o prostornom uredenju i gradnji (Narodne novine
br.76/07,38/09,55/11,90/11 i 55/12)
POZIVA
1.vlasnike ili nositelje drugih stvarnih prava na katastarskim cesticama
oznake k.c.1437.,800/5.,798/1.,798/2.,769.,797/2.,768.,865/2.,865/1
.,857.,805.,806/1.,851/1.,830/2828.,821.,820.,819.,818.,937/3.,938/1
.,938/2.,933/2.,933/1.,932.,930/3.,931/2.,930/2.,941., 942/1.,942/2.,9
62.,1012/1.,1012/2.,1013/1.,1013/2.,1010.,1007.,1006.,1020/2.,1021/
9., 1024.,1021/2.,1025.,1052/3.,1050/1.,1049.,1005/1.,1005/2.,1089 i
1171 sve k.o.Funtana
2.vlasnike ili nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje
neposredno granice sa ovdje navedenim katastarskim cesticama na
kojima je predviden zahvat
Izgradnja nerazvrstane ceste ,rekonstrukcija postojece neraz-
vrstane cesta i zupanijske ceste Porec-Vrsar (ZC 5002),izgradnja
rotora na ZC 5002 i nerazvrstanoj cesti na sjevernom dijeIu uIaza u
Funtanu,dva parkiraIista i javne rasvjete navedenih cesta.
da izvrse uvid u dejni projekt za ishodenje lokacijske dozvole izraden
po PROJEKT POREC d.o.o. Porec, Partizanska 4/, broj projekta
1201 od kolovoza 2012.g.radi upoznavanja sa predmetnim zahvatom
i ocitovanja na isti.
Uvid u dejni projekt moze se izvrsiti osobno ili putem opunomocenika
na slijedecem mjestu:
Upravni odjeI za prostorno uredenje i gradnju Istarske zupanije,Odsjek
za prostorno uredenje i gradnju Porec,ObaIa m.Tita 4.soba 30- dana
30.10.2012.g. od 09 do 13 sati.
Potrebno je donijeti na uvid osobnu iskaznicu i dokaz o pravnom in-
teresu (izvod iz zemljisne knjige ili posjedovni list). Lokacijska dozvola
se moze izdati iako se stranka ne odazove pozivu.
Ep0138
14. MEDIA MEDITERRANEA FESTIVAL - MLADI MODNI DIZAJNERI U ROJCU PREDSTAVILI SVOJE KOLEKCIJE
Izazovne gothic, punk i futuristike
kreacije zadovoljile domau publiku
Izloba gljiva i samoniklog
zainskog bilja
LABIN - Gljivarsko drutvo Martinica priredilo je
juer izlobu gljiva i samoniklog zainskog bilja u zgradi
Osnovne kole Ivo Lola Ribar, Podruna kola Kature.
Izloene su 163 vrste gljiva, ravnomjerno skuplje-
ne u Istri i Gorskom kotaru. Znalci koji su razgledali
izlobu koju je Martinica priredila prije desetak
dana u Nedeini primijetili su pojavu kasnojesen-
skih gljiva: martinica, livadnih zlataa, modrikaa
i puevica, te lisiica koje ove godine kasne unato
vremenskim uvjetima koji su ocijenjeni kao izvrsni
za njih. Uz to, posjetitelji mogu razgledati 40 vrsta
zainskog bilja te degustirati namaze od gljiva i za-
inskog bilja te roladu i palentu sa zainskom biljem.
Izloba je otvorena jo danas. R. S.
R
.

S
.
Modeli su proetali u dugim suknjama,
sakoima i topovima koji istiu struk i obli-
ne, ukraenim ipkom ili metalnim kriem
Napisala i snimila Ana IMI
PULA - Modni dizajne-
ri Uro Ragu, Katja Kliba i
Saa uki Obradovi prek-
sino su u Dnevnom borav-
ku Rojca ljubiteljima mode
predstavili svoje nove kolek-
cije. Modna revija, kojom su
prevladavali izazovni gotiki,
punkerski i futuristiki koma-
di odjee, odrala se u sklopu
14. Media Mediterranea festi-
vala, koji prua priliku novim i
neafirmiranim autorima da se
predstave domaoj publici.
Crna boja prevladavala je u
kreacijama pulskog dizajne-
ra Uroa Ragua, a glavni mo-
tiv revije bila je runo plete-
na ipka. Modeli su proetali
u dugim suknjama, sakoima
i topovima koji istiu struk i
obline, ukraenim ipkom ili
metalnim kriem. Kolekciju
koja prati suvremene modne
trendove Ragu je okarakteri-
zirao kao basic, crnom bo-
jom kao temeljem stila, a do-
bila je odline reakcije publike.
Slijedio je dizajner Saa u-
ki Obradovi koji je svojim
modnim kreacijama htio pre-
zentirati suvremenu enu labu-
dicu, a inspiraciju je crpio iz fil-
ma Crni labud, pa je i kolekcija
dobila isto ime. Izazovni mode-
li pistom su proetali u raznim
materijalima, poput ifona, ip-
ke i koe, poneki ukraeni i per-
jem koje je karakteriziralo krila
labuda. ipkasti komadi odjee
otkrivaju mnogo i namijenjeni
su samopouzdanijim damama,
a u dizajniranju se autor kori-
stio i elementima panka.
Za kraj modne revije publi-
ku je doekalo neto sasvim
drugaije. Mlada dizajnerica
Katja Kliba predstavila je urba-
nu futuristiku kolekciju kojom
su prevladavali umjetni i svje-
tlucavi materijali, namijenjeni
za noni ivot i plesne podije.
Predstavljene kreacije dio su
kolekcije imena Wonderland,
koja jo eka svoje predstavlja-
nje publici. Za futuristike fri-
zure i minkanje modela po-
brinuo se pulski salon Santara,
a glazbenu podlogu na modnoj
pisti odabrao je DJ Marino.
Bogati program 14. iz-
danja festivala Media Me-
diterranea zavrio je juer
Urban fusion partyjem u
Studentskoj udruzi Pula u
Rojcu, a tijekom posljednjeg
festivalskog dana posjetitelji
su mogli sudjelovati na ra-
dionici crtanja grafita u po-
drumu Rojca ili seminarima
odranim u Dnevnom bo-
ravku i Studentskom klubu.
ipkasto i izazovno svidjelo se publici Haljina inspirirana filmom Crni labud
Glas Istre

Scena

*
*
Kanadska knjievnica Margaret Atwood
i britanska spisateljica Naomi Alderman
odluile su udruiti snage i zajedno na-
pisati roman iji su glavni protagonisti
zombiji, pie britanski Guardian. Roman
se objavljuje poglavlje po poglavlje na
web stranici Wattpad koja okuplja i pis-
ce i itatelje. Njihovi zombiji ipak nisu
posve ozbiljni - rije je o crnoj komediji.
Atwood je napisala prvo poglavlje, a Al-
derman e posljednje. Jo uvijek pie-
mo njezin kraj, kae Alderman. (H)
Zajedno piu
roman o
zombijima
KREIMIR MIAK, POPULARNI VODITELJ HRT-ove EMISIJE NA RUBU ZNANOSTI, GOSTOVAO U PAZINU
Nevjerojatna teorija spontanog dogaanja
ZAVRENO 9. MEUNARODNO VIOLONELISTIKO NATJECANJE ANTONIO JANIGRO
Kada mali sviraju ko veliki
Apsolutni pobjednik Janigra je Alexander
Warenberg iz Nizozemske, koji je osvojio i
prvu nagradu u drugoj kategoriji. U prvoj
kategoriji najbolje su bile Koreanka Ga Eun
Kim i Kineskinja La Li. panjolac Alejandro
Viana bio je najbolji u treoj kategoriji, a u
etvrtoj prva nagrada nije dodijeljena, dok
je drugu osvojila Zuzanna Sosnowska
Pie Jurica PRODAN
PORE - Sveanom dodje-
lom nagrada i koncertom na-
graenih natjecatelja preksi-
no je u porekom kazalitu
zavren osmi Antonio Jani-
gro, meunarodno bijenal-
no natjecanje za violoneliste
mlae od 20 godina. Ove godi-
ne Janigro je okupio 97 natje-
catelja iz 28 zemalja, a tijekom
est dana odravanja natjeca-
nja mladi su elisti pokazali
zavidnu virtuoznost, tehniku,
znanje, ljubav prema glazbi i
visoku razinu muziciranja to
je dokaz da je zadrao status
elitnog natjecanja.
lanovi irija
renomirani glazbenici
Sedmi put domain je bila
poreka Osnovna glazbena
kola Slavko Zlati koje dje-
luje pri Pukom otvorenom
uilitu u suradnji s zagreba-
kom Koncertnom direkcijom
uz pomo Ministarstva zna-
nosti, obrazovanja i sporta,
Ministarstva kulture, Istarske
upanije, Grada Porea, broj-
nih sponzora i sugraana.
Ocjenjivakim sudom pred-
sjedavala je umjetnika ravna-
teljica natjecanja Dobrila Ber-
kovi-Magdaleni, a lanovi su
bili talijanski violonelist i lan
Simfonijskog orkestra Bavar-
skog radija Damiano Scarpa,
glavni elist Zagrebakog fil-
harmonijskog orkestra i redo-
viti profesor na Meunarod-
noj ljetnoj koli UZMAH Hvar
i teksakoj elistikoj akade-
miji Nikola Ruevi, Austrija-
nac Tobias Stosiek, profesor
na Universitt fr Musik und
darstellende Kunst u Grazu I-
tvan Varga, maarski profesor
violonela i komorne glazbe
na Glazbenom konzervatoriju
Bartok u Budimpeti. Nije bilo
lako iriju izabrati najbolje u e-
tiri kategorije, a o teini donoe-
nja odluke govori injenica da
se na rezultate etvrte katego-
rije ekalo vie od sat vremena.
Posebnost ovog natjecanja je da
svi natjecatelji imaju mastercla-
ss predavanje s renomiranim
glazbenicima iz irija i po tome
je jedinstveno u svijetu.
Apsolutni pobjednik Jani-
gra i dobinik ultralakog kofera
za elo Accord Case je Alexan-
der Warenberg iz Nizozemske,
koji je osvojio i prvu nagradu
u drugoj kategoriji, onoj za ro-
ene 1988. i mlae, a nagradi-
li su ga i Zagrebaki solisti te
Koncertna direkcija.
U prvoj kategoriji natjecali
su se elisti do deset godina, a
najbolje su bile Koreanka Ga
Eun Kim, prva nagrada i prvo
mjesto, a zasluila je i nagra-
du Zagrebakih solista, te Ki-
neskinja La Li, prva nagrada i
drugo mjesto, koju je nagradi-
la i Meunarodna ljetna kola
UZMAH. panjolac Alejandro
Viana bio je najbolji u treoj
kategoriji, onoj do 17 godina,
i takoer je zasluio nagradu
Zagrebakih solista.
Idue izdanje
Janigra 2014.
U etvrtoj kategoriji, u kojoj
su se natjecali najstariji svirai,
u finalu je bilo sedam natjeca-
telja iz est drava. Prva nagra-
da nije dodijeljena, a drugu je
osvojila Zuzanna Sosnowska
i time dva tjedna masterclas-
sa Istvana Varge u francuskom
Karellisu. Nagraeni su jo Vi-
lem Vlcek, Mikhail Makhna-
ch, Anna Reiter, Mate Milan
Tomasz, Flora Matuska, Jurica
Mrela, Ema Grman, Vilem
Petras, Andrea Krebs, Ludovi-
ca Rana i Lea Galasso.
Na zavrnom koncertu na-
stupila je desetogodinja Ki-
neskinja La Li koja je odsvirala
prvi stavak Koncerta u a-mo-
lu Camillea Saint-Saensa, koji
po teini spada u repertoar
zavrne godine akademije, uz
klavirsku pratnju profesorice
Ane Granik. Ravnateljica po-
rekog Uilita Sanja Radeti-
Fatori zahvalila je natjecate-
ljima i komisiji te ih pozvala
na idue izdanje Janigra koje
e se odrati 2014., dok e se
sljedee godine odrati Festi-
val Antonio Janigro.
PAZIN - U jednom dahu, po-
pularni voditelj HRT-ove emisi-
je Na rubu znanosti Kreimir
Miak, predstavio je u etvrtak
u ispunjenoj maloj dvorani pa-
zinskog Spomen doma svoje tri
knjige: Sve pie u novinama,
Sretan vam kraj svijeta i Puto-
vati kroz vrijeme? Zato ne!.
Iako je taj dah trajao ak sat
i pol, pazinsku je publiku uspio
zadrati svo vrijeme u zaintere-
siranoj tiini unato tome to se
radilo o temama s kojima su se
strastveniji ili bolje upueni lju-
bitelji ruba znanosti ve su-
sretali, najee ba u njegovim
televizijskim emisijama.
Protivnicima teorija urota
koji uestalo kritiziraju njegove
poglede na svijet, suprotstavio
je teoriju spontanog dogaanja
kakvu po Miku oni zastupaju,
a mnogo je nevjerojatnija od
ideja zavjera s obzirom da je za
nastanak primjerice gospodar-
skih kriza ili ratova potrebno
uloiti mnogo napora i truda.
Manipulacije i laganje konstan-
tno su prisutni u medijskom
svijetu, a kada su podaci i to-
ni onda je zakljuak suprotan
istini. Najvanijeg predstavni-
ka takvog iskrivljenog izvjeta-
vanja u nas Miak prepoznaje
u zagrebakom Jutarnjem li-
stu koji je otvoreno izraavao
podrku bezuvjetnom ulasku
u Europsku uniju.
Miak je najavio svoju novu
knjigu koja bi uskoro trebala
izai, a zvat e se Deki, odje-
bite u skokovima.
Osebujni gost pisac je
znanstvene fantastike te lan
rock benda Hakuna Matata,
ali najpoznatiji je po anga-
manu u pojanjavanju rub-
no znanstvenih, ponekad i
pseudoznanstvenih teorija, a
moda ponajvie kao kritiar
manipulacija javnou.
Organizator susreta s piscem
bilo je gradsko Puko otvoreno
uilite i Gradska knjinica.
A. DAGOSTIN
Kreimir Miak je u Pazinu
najavio svoju novu knjigu
koja bi uskoro trebala izai,
a zvat e se Deki, odjebite
u skokovima
A
.

D
.
Desetogodinja La Li odsvirala je djelo koje po teini spada u repertoar zavrne godine akademije
Alexander Warenberg na dodjeli nagrada
S
.

S
T
E
L
L
S
.

S
T
E
L
L
41 Nedjelja, 28. listopada 2012.
pi
tz
a
*
Ovu boju ne viamo e-
sto, zapravo se ne sjea-
mo kada smo je zadnji
put vidjeli na cipelama, a
kamoli na salonkama, koje
dame najee biraju u cr-
noj ili be varijanti. Ovu nijansu
plave, u kombinaciji s arapama
retro uzorka, mogla bi odjenu-
ti i kraljica burleske Dita von
Teese. I ba bi joj lijepo pri-
stajale. Kao i naoj picerici.
Poput kraljice
burleske
*
PULSKI PICERI U ZADNJEM TOPLOM TJEDNU PROETAVAJU PRIJE DOLASKA ZIME JE DOLASKA ZIMMEEE
P
ulskim picerima i pi-
cericama ovaj je tjedan,
ako je suditi prema vre-
menskoj prognozi, bio za-
dnja ansa za pokazivanje
proljetno-jesenskog looka.
Jer uskoro e, moda ve
sutra, grad propuhati bura,
temperatura e se spustiti
za desetak stupnjeva, a
uskoro moda padne i
snijeg. Sve to nije dobro za
picu kojom e onda za-
vladati jorgan-jakne i mje-
seevi skafanderi. A tim
odjevnim komadima nije
svrha istaknuti ljepotu, kao
to bi htjeli njihovi vlasnici,
nego uvati od zime.
Do tada odjeom treba
pokazati ono to doista
jeste ili biste eljeli biti:
romantiarska dua, nevi-
nace, osoba s ruiastim
pogledom na svijet. Ili ste
moda, poput Homera
Simpsona, problematian,
ali simpa tip.
M. VERMEZOVI IVANOVI
Snimili Manuel ANGELINI
i Milivoj MIJOEK
Romantina jesen
i Milivoj j MI MJOEK
On je besplatna reklama
za tenisice i torbicu
Homere, to si opet skrivio?
Romantina cura Sona i slatka
Samo naprijed
s bojama i
uzorcima
Jesen stie, Dunjo moja
to se zeleni na nogama djevojakim?
Nit su tenisice, nit su cipele
D
o
b
a

n
e
v
i
n
o
s
t
i
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Glas Istre

Osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjeanja i zahvale za objavu sljedeeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
SJEANJA
Tuno sjeanje na
ANTONA BURIA
28.10.2003. - 28.10.2012.
S ljubavlju i tugom uvamo us-
pomenu na tebe.
Supruga MIMA, kerke MIRNA
i LJILJANA s obiteljima
Tuno sjeanje na voljenog su-
pruga
ANTONA ZGRABLIA
28.10.2007. - 28.10.2012.
Puno mi nedostaje, uvaj me.
Tvoja supruga STOJANA
KREIMIR ALEXANDER
PAJTAK
28.10.1990. - 28.10.2012.
Godine su prole, al tuga i bol
ostaju.
S ljubavlju te uvamo u svojim
srcima!
Brat, mama, tata i tetka
Sjeanje
MARTIN MILOHANOVI
28.10.2011. - 28.10.2012.
Obitelj
In memoriam
LIDIJA MACUKA
28.10.1998. - 28.10.2012.
S ljubavlju i tugom uvamo te u
naim srcima.
Tvoji najmiliji
Tuno sjeanje
STEVAN VUKMIROVI
28.10.2011. - 28.10.2012.
S ljubavlju i tugom nosimo te
u srcima.
Supruga ZORKA, keri TATJA-
NA i SANJA, zet IVICA, unuad
EMA, LUKA i DAVID
Tuno sjeanje na
VERU MOMI
ro. Radi
28.10.2005. - 28.10.2012.
Son passati sette lunghi e oscuri
anni senza poterti contraccam-
biare tutto laffetto che ci hai
dato poiche la vita ti e stata
troppo brevementestrappata
a noi.
Non ti dimenticheremo mai!
Familije RADI
22
2VPUWQLFHPRHWHSUHGDWLXQDLP
SRVORYQLFDPDLDJHQFLMDPDX,VWUL
ZEI "MAINA6 vIE0"TrgFoutaua1/1,
te|/fax:663-31O
"FINA"pos|ovuica8u/et,Trgfoutaua4
JE "FINA"pos|ovuica8uje,Trgs|obode2
IAIN Pos|ovuica IA8A I8IE,
M.V|aia1,te|/fax:856-516
Komuua|uopodu/ee "1.MAJ",
Viuet 81, te|: 852-O15, O91/21O-64O3
N0vIA "FINA"pos|ovuicalovigrad,
Autobusuilo|odvorbb,
te|. 158-693, fax. 159-695
FAZIN "8IA"d.o.o..Kure|ia22,
te|: 619-O3O, fax: 624-998
"FINA"pos|ovuicaPa/iu,
25. rujua 11, te|. 619-311, fax 619-321
F0E6 "8IA F0E6",M|iusla1,
te|/fax428-44O
"8NN WA"A.legri1,
te|. 452-O21, te|/fax 431-295
"FINA"pos|.Pore,V.la/ora2,
te|. 429-15O, fax. 431-55O
FIA 0g|asua s|utba IA8A I8IE
Portarata 4, te|: 591-543, fax:388-411
0vINJ Turistila ageucija "NAIAIE"
Carducci4(Trgua|olvi),
te|/fax:813-365
"FINA" pos|ovuicaRoviuj,Trgm.Tita1
MA "FI0kAZ" turistilaageucija
Zadarsla 9,te|./fax:463-31O
"FINA"pos|ovuicaumag,E.Pasca|i1
tel. 591-537
591-538
591-541
M
A
R
K
E
T
IN
G
Trg I. istarske brigade 10/III
Pula 52100
43 Nedjelja, 28. listopada 2012.
45 Nedjelja, 28. listopada 2012. Glas Istre

Vodi kroz Istru

Pula
DANAS
- KINO VALLI - u 11sati
projekcija animiranog avanturisti-
kog filma Madagascar 3: Najtraeniji
u Europi, glasovi Zrinka Cvitei,
Boris Mirkovi, Jasna Bilui, reija
Conrad Vernon u 17 sati projekcija
dokumentarnog filma Moj bosonogi
prijatelj, reija Lee Seong-gyou u
19 sati projekcija drame Fusnota, glu-
me Shlomo Bar-Aba, Lior Ashkenazi,
Aliza Rosen, reija Joseph Cedar u
21 sat projekcija drame Zaustavljeni,
glume Milan Peschel, Steffi Kuhnert,
Talisa Lilly Lemke, Mika Nilson Sei-
del, reija Andreas Dresen
DJEJI KULTURNI CENTAR (ex
Pionirski dom) - u 11 sati predstava
za djecu Aladdin
IZLOBE
- GALERIJA SLOV.
KULT. DRUTVA ISTRA (Herma-
na Dalmatina 4) - izloba Martin
Bizjak: Figuralije iz autorove
ladice, radnim danom od 17 do
19 i subotom od 10 do 12 sati, do
03.studenog
GALERIJA MILOTI - samostalna
izloba Klemen Brun, do 2. stude-
nog
ITAONICA KLUBA UMIROVLJE-
NIKA - filatelistika izloba ule
Erdei Maarska filatelija, do 31.
listopada izloba slika Oi, autor
Goran rapfler, do 12. studenog
izloba slika Mirisi i boje Istre/
Profumi e colori dellIstria, autorica:
Marinela Butkovi, do 16. studenog
GRADSKA KNJINICA I ITAONI-
CA - izloba 30 godina s Krleom
bez Krlee, pripremili su je: Ivan
Gluac, Sanja Repani-Blaiko i
Zdenka Sviben, do 1. studenog
HDD GALERIJA - izloba Duan
metafora umjetnike radionice Pe-
tikat, do 6. studenog
MUZEJ SUVREMENE UMJET-
NOSTI - Dani slovenske kulture
- izloba Miljenko Licul: Vizualni
identitet Slovenije, svakodnevno
osim ponedjeljka od 11 do 19 sati,
do 28. listopada
GALERIJA KINA VALLI - retrospek-
tivna izloba fotografija 50 godina
rock glazbe u Puli, do 2. studenog
GALERIJA LUKA/GALERIJA ANEX
- skupna izloba Vrijeme je stalo/
Time Stood Still, do 31. listopada
MUZEJSKO GALERIJSKI PRO-
STOR SVETA SRCA - multimedijal-
na izloba Ki sit ki laan, do 23.
studenog
PROSTORIJA LIKOVNOG DRU-
TVA (Mletaka ulica, roza zgrada 2.
kat) - druga samostalna izloba Je-
lene Cvetkovi Puca iznova, puca
stalno (snaga ljubavi)
GALERIJA TENI URAN (Maksi-
mijanova 4) - Stalni postav slika
istarskih umjetnika, po najavi na
098/9315 - 866
GRADSKA GALERIJA (Kandlerova
8) - Zbirka umjetnina Grada Pule
- Antun Motika X. izbor iz donacije,
A. Motika i istarski crtai i grafiari
II, svibanj/prosinac 2012., otvoreno
radnim danom od 10 do 13 i 17 do
20 sati, subotom od 10 do 13 sati
GALERIJA ANTUN MOTIKA (Lagi-
njina 5., INK 2. kat) - Izbor za stalni
postav 2012./2013. GALERIJA LI-
KOVNOG FUNDUSA (Laginjina 5.,
INK 3. kat) - Zbirka istarskih autora,
Umjetnika zbirka, galerije otvorene
utorkom i etvrtkom od 10.30 do
13.30 sati, ostalim radnim danima
uz najavu, tel: 052/ 222-662, sve
info na: http://www.zbirka-antun-
motika.com/
SPOMEN SOBA ANTONIJA SMA-
REGLIE - radnim danom od 11 do
12 sati i ponedjeljkom i petkom od 20
do 21 sat, subotom od 11 do 12 sati
BENZINSKE
- ijana Punta, tel.
091/497 1128; OMV servis, tel.
216 - 427
Rovinj
IZLOBE
- MULTIMEDIJALNI
CENTAR - izloba Krajolici hrvatske
moderne iz zbirke Hanekovi, sva-
kodnevno osim ponedjeljka od 10 do
12 i od 18 do 20 sati, do 2. studenog
GALERIJA ADRIS - izloba Vilko
Gecan: Zamreni puti svijetom i
nutrinom, svakodnevno od 18 do
22 sata, do 28. listopada
MUZEJI
- KUA O BATANI
(Obala P. Budicin 2) - Izloba o
tradicionalnom rovinjskom plovilu
ravnog dna Batani i ribarstvu, (po
potrebi uz prethodnu najavu 7
dana), broj telefona 812 - 593 i
091/1546 - 598
PRIVATNI MUZEJ TRANI - sva-
kodnevno u veernjim satima
OSTALO
- AKVARIJ - svakod-
nevno od 9 do 20 sati (rujan i
listopad), tel. 804 - 712
KNJINICE
- GRADSKA
KNJINICA MATIJA VLAI ILI-
RIK - radno vrijeme ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 8 do 16 sati,
utorkom i etvrtkom od 11 do 19
sati, subotom od 8 do 13 sati
VETERINARI
- Laste 4, radnim
danima od 8 do 14 i od 17 do 19
sati, subotom od 8 do 12 i nedje-
ljom od 8 do 9 sati, tel. 813 - 214,
deurni veterinar 098/33 40 92;
Veterinarska ambulanta za male i-
votinje Rex, Laco Sercio 5, radnim
danima od 9 do 13 i od 17 do 19
sati, tel. 813 - 368, hitne intervenci-
je od 0 do 24 na 099 876 4004
SUDOVI
- P. Budicina 4, tel. 813
- 374 - ponedjeljkom, srijedom i pet-
kom od 8.30 do 11 i od 12 do 14 sati
Pazin
IZLOBE
- DRAVNI ARHIV
(velika dvorana) - izloba Uiteljice
i uitelji u Hrvatskoj 1849. - 2009.,
do 9. studenog
OSTALO
- POUNO - PJEA-
KA STAZA PAZINSKA JAMA, svaki
dan od 10 do 18 sati
MUZEJI
- ETNOGRAFSKI
MUZEJ ISTRE PAZIN i MUZEJ
GRADA PAZINA - radno vrijeme:
utorak, srijeda, etvrtak od 10 do
15 sati, petak od 11 do 16 sati,
subota i nedjelja od 10 do 16 sati,
ponedjeljkom zatvoreno
KNJINICE
- KNJINICA I I-
TAONICA PAZIN - radno vrijeme:
od 14 do 19.30 sati, subotom od 8
do 13 (pauza od 10.30 do 11), do
31. listopada
VETERINARI
- Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Dubravi-
ca 5, radnim danima te subotom
od 7 do 15 i od 17 do 18, nedje-
ljom od 8 do 9 sati, tel. 624 - 410;
Veterinarska ambulanta za male
ivotinje, Istarskih narodnjaka 24,
tel. 621-921, radnim danima od 11
do 13 i od 17 do 19 sati, subotom
od 10 do 12 sati, deurni veterinar
098/366-627
Labin
IZLOBE
- GRADSKA GALERI-
JA - izloba/radionica crtea floma-
sterima Moj Labin, svakodnevno
osim nedjeljom od 10 do 14 sati,
do 12. studenog
GALERIJA NARODNOG MUZEJA
- izloba fotografija Aktualno 3 - U
svijetu paralelnih realnosti, do 2.
studenog
SIPE BAR GALLERY - izloba Per-
sonale in 35mm, Glorija Blazinek
CIRCOLO - izloba slika Deep
blue, Ivona Verbanac
ATELJE VINKO AINA - (G. Marti-
nuzzi 15) - stalna izloba umjetni-
na, posjete po najavi na 852-082 ili
098/1830-901
GALERIJA MERANIA - Postav
lonarskih proizvoda i autohtonih
istarskih suvenira, svakodnevno
osim nedjeljom od 10 do 13 sati;
tel. 857-280
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA - od ponedjeljka do petka od
10 do 18 sati i prva i trea subota u
mjesecu od 8 do 13 sati
MUZEJI
- NARODNI MUZEJ -
obnovljeni stalni postav
KUA MATIJE VLAIA (Ul. Giu-
seppine Martinuzzi 7) - po najavi
na tel. 852 - 477
CRKVA SV. MARIJE TJEITELJICE
(Uspon A. Negri bb) - Zbirka sa-
kralnih umjetnina, po najavi na tel.
852 - 477
VETERINARI
- Starci bb. Radnim
danima od 8 do 14 i od 18 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati, a nedjeljom
od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003; Ambu-
lanta za male ivotinje Dogo, Rudar-
ska 1, radnim danima od 8 do 13 i od
17 do 20 sati, subotom od 8 do 13
sati; deurni veterinar 099/818 - 4368
SUDOVI
- G. Martinuzzi 2, tel.
887 - 100, utorkom od 8.30 do 11 i
od 13 do 15 sati, srijedom i petkom
samo ujutro Prekrajni sud,
Zelenice bb; tel. 855 - 300
BENZINSKE
- OMV servis; tel.
851 - 660
Umag
IZLOBE
- PUKO OTVORENO
UILITE ANTE BABI - izloba
Istrian jazz, autor Bruno Paladin,
svakodnevno od 8 do 22 sata, do
19. studenog
GALERIJA MARINO CETTINA -
izloba Paralelni prostori anina
Boia, do 31. listopada
HOTEL KEMPINSKI ADRIATIC -
stalni postav samostalne izlobe
fotografija Nerija Belia i meuna-
rodne izlobe povijesnih vozila
KNJINICE
- GRADSKA KNJI-
NICA - otvorena od ponedjeljka
do petka od 8 do 20 sati, subotom
od 8 do 13 sati, tel. 052/721- 561,
e-mail knjiznica@gku-bcu.hr, www.
gku-bcu.hr
VETERINARI
- Ambulanta za
male ivotinje (6. svibnja 7.), tel.
753 - 454
Buje
KNJINICE
- KNJINICA PRI
PUKOM UILITU - otvorena
ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 15.30 do 19.30 sati; utorkom i
etvrtkom od 11 do 15 sati, prvu
i treu subotu u mjesecu od 8 do
14 sati
OSTALO
- SAVJETOVALITE ZA
DJECU, MLADE I OBITELJ (Trg
Josipa Broza Tita 6), radno vrijeme
srijedom od 17 do 19 sati i petkom
od 13.30 do 15 sati
VETERINARI
- Digitronska
8, radnim danima od 7 do 14,
subotom i nedjeljom od 8 do
10 sati, tel. 772 - 110; Granina
veterinarska stanica, Katel, tel.
777 - 030
Buzet
IZLOBE
- ZAVIAJNI MUZEJ -
izloba eksponata iz glazbenih zbir-
ki buzetskog i pazinskog muzeja,
radnim danom od 9 do 15.30 sati,
do 31. listopada
STARI GRAD, MALA VRATA -
Oruarnica, stalni postav Hladno
i vatreno oruje iz zbirke Slavomira
Cerovca, radnim danom od 9 do
15.30 sati uz prethodnu najavu u
Muzeju
GALERIJA AURORA - stalni postav
Antikviteti i izloba slika autora
vezanih uz Istru, svakodnevno od
9 do 19 sati
GALERIJA SIBYLLA (Konti 28) -
stalni postav, radno vrijeme svaki
dan, mob. 091 72 42 589
KNJINICE
- KNJINICA PU-
KOG OTVORENOG UILITA
- otvorena radnim danima od 9 do
15.30 sati
VETERINARI
- Sv. Ivan 5, rad-
nim danima od 7 do 14 i od 17
do 18 sati, subotom od 7 do 10
sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel.
662 - 801
Po Istri
HUM
- od 12 sati Rakija je naa
mediija, 12. smotra istarskih rakija
LINJAN
- UVALA OD KUJ
- Jump and Ride natjecanje u win-
dsurfingu
VODNJAN
GRISIA - od 10 sati
Smotra gljiva; od 13 do 15 sati
struna predavanja
Informacije za Vodi kroz
Istru moete javiti radnim
danom od 10 do 13 sati na
tel. 591-511, fax. 591-555
e-mail: redakcija@glasistre.hr
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Potovani itatelji, stranica Vodia kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavlje-
na, svaka vaa fotografija mora biti snimljena
u Istri, a uz nju morate obavezno
istaknuti: sadraj/motiv s fotografije,
datum kada je snimljena, ime i prezime
autora te kontakt-telefon. Svaki autor
moe poslati najvie 3 fotografije mjeseno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje
besplatnom jednomjesenom pretplatom
na na list. Fotografije nam moete slati
e-mailom na redakcija@glasistre.hr
(s naznakom ZA VODI KROZ ISTRU).
PULA, 20.00
Flauta, sax & prijatelji
Koncert Flauta, sax & prijatelji odrat e
se 15. put u pulskoj koncertnoj dvorani
Doma hrvatskih branitelja danas u 20
sati. Domai izvoai (solisti, komorni an-
sambli, orkestri), autori i gosti, raznoliko
koncipiran program (klasika, jazz, etno)
i oputena atmosfera svih su proteklih
godina privukli brojnu publiku. Danas
nastupaju: Inspirit bend, sa songom iz
predstave Vjetica Mare, fagotisti-
ca Anka Kova-Augustiny i flautistica
Nataa Dragun, harmonikaica Karmen
Antunovi, pijanist Vladimir Mlinari, or-
kestar flauta Funny Flutes pod vodstvom
Samante Stell (piccolo, flaute, alt flaute i
bas flauta), Sandro Lui, Irena Vladisav-
ljevi i Filip Domagoj Pai kao trio Loose
- premijerni nastup, kantautorica Elis
Lovri uz pratnju Jenny Brkovi, Branke
Tomai i N. Dragun, Evergrin kvartet E4
s pjevaicom Jasminom Makota, Despina,
instrumentalni ansambl Makedonskog
kulturnog foruma iz Pule s voditeljem
Tonijem Perniem, ansambl Ad libitum s
aranmanima svog voditelja Rudija Ergoti-
a, Big Band Pula pod vodstvom Branka
Sterpina s pjevaicom i flautisticom Al-
mom Delil. Koncert zaokruuje Puhaki
orkestar grada Pule pod ravnanjem Ante
Dobronia (Batman) i Branka Okmace
(Sing Sing Sing), voditelji programa su
Tijana Vuki Stjelja i Draen Turina aje-
ta. Uz krilaticu Glazbom protiv nasilja
izvoai publici koncert poklanjaju,
odnosno ulaz je slobodan.
NOVIGRAD, 10.00
Izloba gljiva
U novigradskoj sportskoj dvorani od 10 do
19 sati danas se odrava ve tradicional-
na izloba gljiva uz koju e biti postav-
ljena i izloba djejih likovnih radova na
temu gljiva. U 15 sati na programu je
prava gastronomska poslastica - gljivarski
kotli! Pokrovitelji izlobe su Grad Novi-
grad-Cittanova i njegov TZ.
VODNJAN, 10.00
Smotra gljiva
U Vodnjanu na Grisi (Narodni trg) danas
od 10 do 18 sati odrava se Smotra
gljiva na kojoj e biti izloeno vie
od 40 vrsta. U 13 sati na rasporedu
je struno predavanje o otrovnim
gljivama i otrovanju njima, a u 14 sati
o jesenskim zainima iz prirode govorit
e Emir Komi iz udruge Natura Veris.
Sudjelovanje na smotri te prezentacije i
predavanja su besplatni. d
o
g
a

a
j
i

Stradali u prometu
Stradali u prometu - besplatni
telefon za pomo obiteljima
rtava u prometu te psiholoka,
pravna, duhovna pomo i savjeti -
0800/444-449
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni nadzor
starijih osoba. Prijave za dobivanje
socijalnog alarma na telefone
Doma za starije i nemone Al-
fredo tigli 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kua Istra
Sigurna kua Istra - pomo e-
nama rtvama obiteljskog nasilja
- 500-148, radnim danom od 9 do
13, a ponedjeljkom i petkom od 9
do 13 i od 17 do 19 sati.
Krasnog li prola, lipanj 2012., autor Dino Sardoz
Na sveanoj izvedbi komine
opere Gilberta i Sullivana Phryne
Fisher upoznaje prelijepog Lin
Chunga koji je glavnog glumca
spasio od huligana u mranoj ulici
u Kineskoj etvrti. Veer se neoe-
kivano nastavlja s bizarnom smru
na pozornici. Koju vezu moe
Phryne pronai izmeu kineske za-
jednice, ilegalne trgovine opiju-
mom i glumaca na pozornici
Kraljevog kazalita? Phryne mora
rijeiti staro ubojstvo i otjerati ka-
zalinog duha koji e, ini se, opet napasti.
U Teksasu 1868. godine bivi junjaki vojnik
Ethan Edwards (John Wayne), pesimistini usamlje-
nik koji ne voli Indijance, vratio se iz graanskog ra-
ta. eli zapoeti novi ivot na farmi svojeg brata Aa-
rona. No idilu pokvari napad Indijanaca koji razore
kuu, ubiju Aarona, njegovu suprugu te otmu njihovu djecu Lucy i Debbie (Natalie Wood). Je-
dini koji je ostao je njihov usvojeni sin Martin Pawley (Jeffrey Hunter), koji je polu Indijanac te
koji arko eli krenuti na misiju spaavanja. Ethan ga isprva ne eli povesti, jer je indijanskog
podrijetla, ali na kraju ipak popusti.
,)1 24/4)1
06.53 TV kalendar
07.05 Odmori se, zasluio si
4 humoristina serija
8/15 R
07.50 Zlatna kinoteka. Opet
dolazi gospodin Jordan,
ameriki film
09.30 TV kalendar R
09.50 Vijesti
09.56 Vrijeme danas
09.57 HAK Promet info
09.58 ni DA ni NE.
Kompjutorske igrice R
10.54 Istrage gospoice
Fisher, serija 6/13
12.00 Dnevnik
12.15 Sport
12.17 Vrijeme
12.28 Plodovi zemlje
13.24 Split. More
14.00 Nedjeljom u dva Gost
Boris Tadi
Gost emisije Nedjeljom
u dva je bivi
predsjednik Srbije Boris
Tadi. Govorit e o
hrvatsko-srpskim
odnosima, o tome zato
je izgubio vlast u Srbiji
te je li Tomislav Nikoli
opasnost za odnose
dviju zemalja. Stanje u
regiji, hoe li Srbija
piznati Kosovo te
pristup euroatlantskim
integracijama, neke su
od tema emisije.
15.05 Mir i dobro
15.41 Zaleeni planet. Zima,
dokumentarna serija
5/6
16.31 TV kalendar R
16.43 Skica za portret R
17.00 Vijesti
17.09 Vrijeme sutra
17.10 HAK Promet info
17.14 Vrtlarica
17.48 Volim Hrvatsku, show
program 6/15
19.10 Tema dana
19.30 Dnevnik
19.59 Sport
20.04 Vrijeme
20.07 Veeras + najava
20.08 Loto 6/45
20.15 Sve u 7!, kviz
21.10 Stipe u gostima 5,
humoristina serija
7/20
21.47 Nedjeljom ujutro,
subotom naveer
humoristina serija 12
7/15
22.20 Damin gambit, talk
show
23.10 Dnevnik 3
23.30 Vijesti iz kulture
23.38 Sport
23.41 Vrijeme sutra
23.50 Nedjeljom u dva R
00.55 Istrage gospoice
Fisher, serija 6/13 R
01.50 Ponovno najbolji tim 2,
ameriki film R
03.17 Prizma, multinacionalni
magazin R
03.59 Dnevnik 3 R
04.19 Vijesti iz kulture R
04.27 Sport R
04.30 Vrijeme sutra R
04.32 Zaleeni planet. Zima,
dokumentarna serija
5/6 R
05.20 Sve u 7!, kviz R
06.10 Skica za portret R
05.42 Veterani mira, emisija za
branitelje R
06.28 Duhovni izazovi,
meureligijski magazin R
06.58 Normalan ivot, emisija
o obitelji R
07.28 Moomini, crtana serija
1/26
07.54 Animanijaci, crtana
serija 9/13 R
08.16 Judita, oratorij R
09.25
SPORT
Solden. Svjetski skijaki
kup M veleslalom,
prijenos 1. vonje
10.46 Biblija ne kod. na sat.
10.55 Osijek. Dan reformacije,
prijenos bogoslujat.
12.06 Babybonus, emisija pod
pokroviteljstvom
12.40
SPORT
Solden. Svjetski skijaki
kup M veleslalom,
prijenos 2. vonje
14.00
FILM
Ponovno najbolji tim 2,
ameriki film za mlade R
15.33
SPORT
Magazin Lige prvaka
16.00
SPORT
Olimp sportska emisija
17.20
SPORT
Hokej, Ebel liga
emisija
17.30
SPORT
Hokej, Ebel liga.
Medveak VSV
Vilach, prijenos
20.00 Veeras + najava
20.05
FILM
Nikola i Aleksandra,
ameriki film
23.18
FILM
Ciklus festivalskih
pobjednika. etiri lica,
talijanski film
00.42 Mostar Sevdah Reunion,
snimka koncerta R
01.56 Noni glazbeni
05.19 Noni glazbeni program.
Rekonstrukcija Gustafi
R
09.02 utokljunac. Kemiar
09.28 utokljunac. Sudnica
09.52 Mladen Kuec
predstavlja prvorazredne.
Valentino, emisija za
djecu
10.21 Brlog. Konji R
10.48 Zeko 2010., snimka
koncerta R
11.55 I to je batina.
Restauriranje starih
knjiga R
12.08 Gornjogradske stube R
12.17 Iz starog Zagreba R
13.00
FILM
Ciklus filmskih klasika.
Plodovi gnjeva, ameriki
film R
15.05 Hrvatsko proljee.
Prebrojavanje, dok.
serija 6/9 R
15.50 Fotografija u Hrvatskoj.
Zvonimir Brkan R
16.00 Hrvatsko podmorje 2.
Vis 2.dio 6/6 R
16.30 Sedam vrhova. K2 i
Kanch uspjesi i
tragedije, dokumentarna
serija 7/18 R
17.00 U Europi. 1917.
Francuska,
dokumentarna serija
6/35 R
17.35
FILM
Ciklus europskog filma.
Largo Winch 1, francuski
film
19.20 Neoekivani sadraj
19.35 Antologija HRT-ovih
emisija. Metrovi,
dokumentarni film R
21.00 Zakon!, humoristina
serija 12 1/24 R
21.31 Animatik. Svjetski dan
animiranog filma
22.26 Vrijeme je za jazz.
Ignacio Berroa trio 1.dio
23.28 Portret umjetnika.
Dubravko Detoni R
5.50 RTL Danas, informativna
emisija R
7.00 Bibin svijet, humoristina
serija R
7.40 Moji depni ljubimci,
animirani film
7.55 Yu-Gi-Oh!, animirana serija
R
9.10 Ben 10: Ultimate Alien,
animirana serija
9.50 Galileo, zabavna/
obrazovna emisija
S02E53/100
11.00 Jezikova juha, reality show
R
12.15 Smrtonosnih 60,
dokumentarna serija R
12.55 Smrtonosnih 60,
dokumentarna serija
S01E06/26 R
13.30 Dr. Dolittle, igrani film,
komedija R
15.10
FILM
Chuck, sada moete
poljubiti Larryja, igrani
film, komedija R
17.25 Ljubav je na selu,
dokumentarna sapunica
18.30 RTL Danas, informativna
emisija
19.05 RTL Vrijeme, informativna
emisija
19.10 Galileo, zabavna/
obrazovna emisija
19.58 RTL Vrijeme, informativna
emisija
20.00 Sulejman Velianstveni,
povijesna dramska serija
S02E18/78
21.10 Sulejman Velianstveni,
povijesna dramska serija
S02E19/78
22.15 CSI: Miami, kriminalistika
serija S05E07/24 12
23.10 CSI: Miami, serija 12
0.55
FILM
Film katastrofe, igrani film,
komedija 12 R
2.20 Astro show, show, emisija
uivo 18
3.20 RTL Danas, informativna
emisija R
6.15 Zabranjena ljubav,
sapunica
9.05 Zabranjena ljubav,
sapunica S1E174-
175/220
10.20 Zabranjena ljubav,
sapunica S1E176-
177/220
11.20 Ne daj se, Nina!, humorna
drama S01E43/55
12.35 Ne daj se, Nina!, humorna
drama S01E44/55
13.35 Sve to je bitno, dramska
serija S01E09/36
14.00 TV prodaja
14.15 Sve to je bitno, dramska
serija S01E10/36
14.45 Sve to je bitno, dramska
serija S01E11/36
15.10 Sutkinja Amy, dramska
serija S01E17/23
16.45 Kuanice, humorna
dramska serija S07E23/23
R
17.35 InDizajn s Mirjanom
Mikulec, lifestyle emisija
S02E06/10
18.10 David Rocco: Dolce Vita,
gastronomsko-putopisna
serija S02E02 R
18.35 David Rocco: Dolce Vita,
gastronomsko-putopisna
serija S02E03 R
19.00 Paklena kuhinja, reality
show S01E13/34
20.00 Mayday: Tajna crne kutije,
dokumentarna serija
21.00 Lovci na bombe:
Afganistan, dokumentarna
serija S1E8/17
21.50 Kraljevi leda, dokumentarni
22.40 Odstrel, akcijska serija
23.30 Kardashians, reality show
S05E08 R
0.15 Cure iz Jerseya, zabavni
S02E04/21 R
1.00
FILM
Festivalac: Suzannein
dnevnik za Nicholasa,
igrani film, drama R
06.25 Zauvijek susjedi, serija R
07.00 TV Izlog
07.15 Gormiti, crtana serija
9/26
07.40 Pokemoni, crtana serija
16/24
08.05 Beyblade metal, crtana
serija 8/26
08.30 Winx Club, crtana serija
R
08.55 Power Rangers Samurai,
serija R
09.20 Power Rangers Samurai,
serija 14/24
09.45 Larin izbor, serija R
12.50
FILM
Crni ljepotan, igrani film
14.40
FILM
Maloljetni pijun, igrani
film
16.25
FILM
Tragai, igrani film
17.00 Vijesti Nove TV
17.10 Tragai, igrani film -
nastavak
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Lud, zbunjen, normalan,
serija 21/24
21.00 Masterchef, reality show
25/65
22.35 Red Carpet, showbiz
magazin (15)
23.35 ene s Dedinja, serija R
00.35
FILM
Pritajena vatra, igrani
film R
02.30
FILM
Maloljetni pijun, igrani
film R
03.55
FILM
Drugo lice planine, serija
6/8
04.45 Red Carpet, showbiz
magazin (15) R
Red carpet donosi
intervju s dizajnericom
Ivanom Popovi i
njezinim novim 22
godine mlaim
odabranikom Stjepanom
Kuljiem. Red carpet
donosi ekskluzivni
televizijski intervju s
Martinom L. Goreom,
jednim od osnivaa
benda Depeche Mode.
Ovaj kultni sastav
zajedno je 32 godine i
ocijenjen je kao jedan od
najvanijih elektronskih
bendova na svijetu.
05.30 Dnevnik Nove TV R
05.05 Znate li plesati?, show
18/25
06.35 Naa mala klinika, serija
8-9/15
08.05 Supertalent, show
(01.50) R 10/14
10.05 TV izlog
10.20 Harvey Toons, crtana
serija R
11.05 Prijatelji, serija 8-9/24
11.55 Jamie Oliver: Jamie kod
kue , serija 12/13
12.20 TV izlog
12.35 Puna kua, serija 5-6/26
13.30 Slatke male laljivice,
serija 21/25
14.20 TV izlog
14.35 Slatke male laljivice,
serija 22/25
15.25 TV izlog
15.40 Naa mala klinika, serija
R
17.20 Okusi Hrvatske,
pustolovni gastro show
7/12
17.50 Jamie Oliver: Jamie kod
kue , serija R 12/13
18.25 Slatke male laljivice,
serija R
20.00
FILM
Agatha Christie: Lov na
ubojicu, igrani film R
21.40 Zaboravljene due, serija
(12) R 7/17
23.20
FILM
Crni ljepotan, igrani film
00.50 Prijatelji, serija R
01.40 Znate li plesati?, show R
l8tragego8polteFl8her
06:00 Ma nan se spi
06:30 112
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 112
08:00 Najava dogaaja
08:10 Puntapet
08:15 Katoliki vidici
08:30 Kamo danas
09:00 Zlatne godine emisija
o umirovljenicima
09:30 Baltazar znanstvenih 5
minuta prie
10:00 Vijesti
10:15 Pijat za prste polizat
10:20 Radio skitnica
11:00 o mi: o ti
12:05 Nedjeljom popode
13:15 Najave aktualnih
zbivanja i razgovori
14:00 Vijesti
14:45 Vrijeme za vrijeme
15:00 Danas aktualno
16:30 Kamo danas 2
17:00 Studio stadio (emisija o
talijanskom nogometu)
18:00 Vijesti
19:15 112
19:20 Play lista Radio Rijeke
(najizvoenije pjesme
proteklog tjedna)
20:00 Radio putovanje
21:15 DJ oo
22:00 Kronika dana HR
22:30 Blues cafe
23:00 Jazzalela
00:05 Radio Sova
03:00 06:00 Glazba Radio
Sove
Tragal
Tajkun Nerio Winch (M. Manojlovi) pronaen
je, pod nerazjanjenim okolnostima, utopljen u
moru. Njegova je smrt vrlo sumnjiva, s obzirom da
je on vlasnik utjecajne i mone korporacije W
Group. Bio je samac i slubeno nije ostavio nasljednika. Uspjeno je drao u tajnosti svog sina,
Larga (T. Sisley), kojeg je prije tridesetak godina posvojio u nekom bosanskom sirotitu. Largo
je trenutano u zatvoru, duboko u umi Amazonije, optuen za raspaavanje droge, na to on
odluno tvrdi da je nevin. Radi li se uistinu o lai usmjerenoj protiv njega kao sigurnog preuzi-
matelja bogatstva ili je rije o pukim podudarnostima koje samo djeluju kao niz namjetaljki?
LargoWlnth
Ivi dolazi na posao kolega
iz Slovenije koji je svojevrsni
supervizor. Na poetku ga
svi mrze jer je pedantan, ali
Matija ubrzo pokae svoju
ljudsku stranu. On je na po-
etku umiljen i stalno dri
predavanja, ali kad se opusti
isti je kao i nai Hrvati, voli popiti i pojesti...
5tlpeugo8tlma, 5
Slikoviti gradi
na breuljku u
Calabriji, mjesto
je u kojem ivi
bolesni stari pas-
tir koji svakodnev-
no skrbi o stadu
ovaca. Tijekom je-
dne godine, dok
se u mjestu odvi-
jaju tradicionalni
rituali, slavi Uskrs i obavljaju svakodnevni poslovi, pastir
skromno ivi svoje posljednje dane. Nakon to starac
umre, a koze se razbjee po mjestu i njegovoj kui, na svi-
jet e doi malo, znatieljno i izgubljeno jare koje e napo-
sljetku zalutati u umi. A na vrata kuca jo jedna zima s
kojom stie i obilje snijega... Promiljeno, poetino, zaud-
no duhovito i filozofino bavljenje ivotom odlika je i na-
graivanog filma etiri lica.
etlrl llta
VE5TERN NOVA TV 16.25
AKClJ5Kl HRT 3 17.35
THE SEARCHERS, 1956.
Redatelj: John Ford
Glume: John Wayne, Jeffrey Hunter, Natalie Wood
LARGO WINCH, 2008.
Uloge: Tomer Sisley, Kristin Scott Thomas, Miki
Manojlovi
Redatelj: Jrme Salle
5ERlJA HRT 1 10.54
5ERlJA HRT 1 21.10
E0Zl5TENClJALNA DDKU-DRAMA
HRT 2 23.10
Glas Istre

TV program

Digitalno: 29 kanal (538 Mhz)
MaxTv: 812 kanal
B.net: C-10
OptiTv: kanal 52
www.tvistra.hr
Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
tvistra@tvistra.hr
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
marketing@tvistra.hr
46 Nedjelja, 28. listopada 2012.
P
R

P
O
R
U
K
A
RCIONALNI PROCRAMI
DDKUMENTARNA 5ERlJA
HRT 1 15.41
Pridruujemo se polarnoj medvjedici na putu do ar-
ktikih planina, gdje se mora okotiti prije dolaska prvih
meava. Na puini zaleenog oceana itava svjetska
populacija gavki naoarki hrabro se nosi sa zimom u
golemoj ledenoj rupi koja ostaje otvorena zbog silovitih
morskih struja. Arktike ume pretvaraju se u udesnu
zemlju snijega i mraza, koja postaje poprite oajnike i
krvave bitke vuka i bizona, no i mjesto izvanrednog sa-
veza gavrana i gorske kune. Pod snijegom ui aroban
svijet onih koji su preivjeli zimu. Ovdje siune voluha-
rice izmiu kandama velikih sivih sova, no ne mogu
pobjei najuspjenijem grabeljivcu pod snijegom, pa-
tuljastoj lasici.
06.00 RI2 Classic & TV prodaja
09.00 RI2 Classic & TV prodaja
12.00 RI2 Classic & TV prodaja
15.45 Hrana i vino - weekend
16.50 FILM
18.30 EUROBOX, drutveni magazin
19.00 Nezaboravna putovanja (dvije
epizode)
20.00 FILM
21.40 Extravagant Summer, lifestyle
magazin
22.35 Eurobox, drutveni magazin
23.00 Vesnica Iliji, astro show uivo
(18)
00.05 RI2 classic
05.00 RI2 Classic & TV prodaja
8.55 TV prodaja
9.40 Formula 1 VN Indije,
emisija
10.20 Formula 1 VN Indije,
prijenos utrke
12.30 Formula 1 VN Indije,
analiza
13.00 Snimka Aktualnog sata
Sjednice upanijske skuptine
PG
14.00 Tv prodaja
14.15 Nitavilo, igrani film (r)
15.45 Tv prodaja
16.20 Rijeka zdravlja, emisija o
zdravlju (r)
17.10 Tv prodaja
17.25 Zajedno, emisija
18.00 Vijesti Sport
Vremenska prognoza za
Kvarner
18.15 Eurobox, emisija
18.50 IKB a skalica, akavska
glazbena emisija
19.30 Grimmove bajke, crtana serija
20.00 Dom & stil, lifestyle emisija (r)
20.35 Extravagant, lifestyle emisija
21.25 Posljednji znak, igrani film
(12)
22.50 Formula 1 VN Indije,
snimka utrke
1.45 Vijesti Sport
Vremenska prognoza za
Kvarner
2.00 Videostranice Kanala Ri
09.40 Formula 1. Velika nagrada
Indije, emisija
10.20 Formula 1. Velika nagrada
Indije, prijenos utrke
12.15 Formula 1. Velika nagrada
Indije, analiza
13.00 Tv prodaja
15.55 Naa dica (r)
16.30 Istra inspirit(r)
17.00 Tv prodaja
18.00 Bojanka, djeja emisija
18.30 Pressica, informativno-
politika emisija
19.30 Info Istra
20.05 etemana pasana, tjedni
pregled vijesti
20.30 Zajedno, magazin
21.00 Druga strana, emisija o
sociolokim temama
21.30 etemana pasana (r)
22.00 Formula 1. Velika nagrada
Indije emisija (r)
22.30 Formula 1. Velika nagrada
Indije utrka (r)
00.25 Formula 1. Velika nagrada
Indije analiza (r)
09.45 TV prodaja
10.30 OK - Orlando Kids,crtani
filmovi
12.20 Bajka Mila Majka (R)
12.30 Vijesti TVN (R)
13.00 Hrana i vino
13.30 Od subote do subote(R)
15.00 Nedjeljna misa, Sv. Josip,Pula
16.00 Zlatni Zdenac,emisija Zdenka
Andriji (R)
17.00 Moja Istra
17.35 Obzori (R)
18.00 Kratki rezovi
18.30 Mali svijet,emisija o djejem
stvaralatvu
19.00 Rovinjska kronika
19.30 Dom 2 (R)
20.00 Club TVN, glazba 70 - 80
22.00 Tjedni pregled regionalnih
vijesti
22.30 Life Style
23.30 TV telop
9.00 Za dobar dan, mozaina
emisija
11.00 Ok kids,crtani film
12.00 Tv prodaja
12.15 Glazbena zona
12.25 1x2,emisija o klaenju
13.30 Sport nedjeljom,sportski show
15.05 Tv prodaja
15.20 Euromaxx highlights,magazin o
stilu ivota(R)
15.55 Iza kamere,emisija o filmu
16.20 Tv prodaja
16.35 Ljepa strana
Sljemena,mozaina emisija
17.10 Tv prodaja
17.30 Kronike Velike
Gorice,mozaina emisija
18.00 Vijesti u 18 sati,informativni
program 24 sata TV-a
18.40 Turistiki prsten Zagrebake
upanije,emisija o turizmu
19.00 Vijesti, informativni program
19.30 Tv prodaja
19.50 Popevke i tikleci,zabavna
emisija
20.55 Eurobox,europski magazin(R)
21.30 Music live, glazbena
emisija(R)
23.00 Zodijak, astro show(18)
0.00 Metal Eye,emisija heavy metal
glazbe
12.00 Start, glazbena emisija
12.55 Vijesti za gluhe, repriza
13.20 Najbolji biljarski meevi,
snimka
14.55 Vijesti
15.05 Moto GP, VN Australije
16.55 Vijesti
17.10 Moto GP, VN Australije
18.20 Dudo, SP ekipno (M), Brazil,
prijenos
19.30 Mlade nade, emisija
20.00 Dudo, SP ekipno (M), Brazil,
prijenos
20.55 Vijesti
21.15 Sedam, tjedni pregled
22.10 Dudo, SP ekipno (M), Brazil
22.55 Sport danas
23.20 Moto GP, VN Australije,
snimka
HBD
06.00 Gulliverova putovanja 07.25 Spa-
avanje pelikana 895 08.10 Tulum koji
jedva ekam 09.50 Zvijer 11.15 Nanny
McPhee. Povratak udesne dadilje 13.05
Urednitvo, ep. 8 14.05 Kokova 16.10
Upoznat e visokog, tamnog stranca
17.50 Hollywood. Na snimanju IX, ep.
44 18.20 Zamjena 20.05 Mamurluk 2
21.45 Okus krvi V, ep. 7 22.45 Crvenka-
pica 00.20 To je rock'n'roll! 02.10 Pute-
ni s lanca 03.55 Katie Morgan. Savjeti o
seksu 2. Ima li jo pitanja? 04.20 Ma-
murluk 2
HBD CDMEDY
09.00 Kako ne ivjeti svoj ivot, ep. 3
09.30 Kako ne ivjeti svoj ivot, ep. 4
10.00 Kako ne ivjeti svoj ivot, ep. 5
10.30 Kako ne ivjeti svoj ivot, ep. 6
11.00 Taj divni zagrobni ivot 12.40
Luckasti profesor 14.10 Gnomeo i Julija
15.35 Taj divni zagrobni ivot 17.10
Luckasti profesor 18.45 Gnomeo i Julija
20.10 Arthur 22.00 Epizode II, ep. 8
22.30 Kung fu frka 00.05 Green Hornet
02.00 Djevojke, ep. 3 02.30 Djevojke,
ep. 4 03.00 Epizode II, ep. 8
ClNEMAX
06.00 Zlatna karta 07.30 Moja Afrika
10.10 Od knjige do filma, ep. 22 10.35
Lutke 12.25 Loe drutvo 14.00 La
bamba 15.50 Zlatna karta 17.20 Moja
Afrika 20.00 Jeftin let 21.30 Redovnik
23.10 Ludi detektiv 00.40 Gangster No.
1 02.20 Za aku dinamita 04.55 Treme
III, ep. 5
NATlDNAL 0ED0RAPHlC
08.00 Stijena vrijedna 400 milijuna do-
lara 08.55 Najtei popravci: Gigantska
vjetroturbina 09.50 Najtei popravci:
Lansiranje rakete 10.45 Povijesne urote:
Romanovi 11.40 Istraivanje planeta Ze-
mlja: Preivjeti na drevnoj Aljasci Poslije-
podne 12.35 Sekunde do katastrofe: Du-
binski horizont 13.30 Poveznica: Od va-
trometa do forenzike 14.25 Poznati sve-
mir: Lov na blago 15.20 Megatvornice:
Pirotehnika 16.15 Megatvornice: Njujor-
ka podzemna eljeznica 17.10 Megat-
vornice: Vlak Alstom 18.05 Istrage zrako-
plovnih nesrea: Kontroverzna odluka
Naveer 19.00 Megaobitelji 19.55 Naj-
tei popravci: Solarni toranj 21.00 Pobje-
gla sam od sekte 21.55 Tabu: Neobini
parovi 22.50 Granica: Opasna razdjelni-
ca
KLA5lK TV
6.00 Obraun, drama 8.00 4 km na sat,
komedija 9.30 Djeja TV, glazbeno-ani-
mirani program 10.15 Poslednja trka,
djeji 12.00 Dervi i smrt, drama 14.00
Orlovi rano lete, djeji 15.30 Djeja TV
(R), glazbeno-animirani program 16.15
Ko to tamo peva, komedija 18.00 Trener,
drama 20.05 Tko pjeva zlo ne misli, ko-
medija 22.00 Lavirint, triler 0.00 Na pu-
tu za Katangu, drama 2.00 Trener, dra-
ma (R) 4.00 Lavirint, triler (R)
ClNE5TAR TV
09.00 Lijepi Joe 11.00 Leif Ericson
13.00 Zelena polja 15.00 Legenda o
Baggeru Vanceu 17.15 Fatalna nesrea
19.30 Gdje je lova 21.15 Pria o Jacku i
Rose 23.30 Sjene 02.00 Kraljica Margot
ClNE5TRA ACTlDN
08.00 Nezakonit ulazak 10.15 Odmetni-
ce 12.00 Daleki roaci II 14.15 Unfor-
gettable 16.30 Blue jean cop 18.30 Pos-
ljednja pljaka 20.15 Dobro uvane lai
22.15 Revolucija i strastez 00.45 P2
02.45 Sve smrti Iana Stonea
EURD5PDRT
08.30 Zimski sportovi 08.45 Alpsko ski-
janje Solden. Svjetski skijaki kup ve-
leslalom 09.30 Alpsko skijanje Solden.
Svjetski skijaki kup M veleslalom
10.30 Snooker 12.00 Alpsko skijanje
Solden. Svjetski skijaki kup M velesla-
lom 12.45 Alpsko skijanje Solden. Svjet-
ski skijaki kup M veleslalom 13.30
Snooker 15.30 Tenis 16.00 Tenis 18.00
Umjetniko klizanje 19.45 Snooke 21.15
Boks 23.00 Tenis
RAl 1
06.30 Unomattina in famiglia 09.30 TG1 09.25
Santa 11.30 A sua immagine 12.00 Recita dell'
angelus 12.20 Linea verde 13.30 Telegiornale 14.00
Domenica in L' arena 16.30 TG 1 16.35 Domenica
in - Cos la vita 18.50 L' eredit, gioco 20.00
Telegiornale 20.35 Rai sport 20.40 Affari tuoi 21.30
Questo nostro amore 23.35 Speciale TG1 0.40 TG1
RAl 2
7.00 Cartoni animati 9.40 Formula 1 GP dell' India
13.00 TG2 13.30 Motori 13.45 Quelli che
aspettano, talk show 15.40 Quelli che, talk show
17.05 TG2 17.10 Stadio sprint 18.10 90 Minuto
19.30 Formula 1 GP dell' India 20.30 TG 2 21.00
N.C.I.S., telefilm 21.45 Hawai five-0 22.35 La
domenica sportiva 1.00 TG2 1.20 Protestantesimo
2.00 Un pugno di eroi, film
RAl 3
7.05 Vento alle mie spalle, telefilm 7.55 Angoscia,
film 9.45 L' ispettore Derrick, telefilm 10.45
Estovest 11.05 Mediterraneo 11.30 RegioneEuropa
12.00 TG3 12.25 Tv kamere salute 12.55 Crash
13.25 Passepartout 14.00 TG regione 14.30 In 1/2
h 15.00 TG3 15.05 Alle falde del Kilimangiaro
19.00 TG3 20.00 Blob 20.10 Che tempo fa 21.30
Report 23.25 TG3 23.40 Boris, serie tv 0.40 TG3
0.40 Telecamere salute
CANALE 5
8.50 Le frontiere dello spirito 9.40 TGCOM 10.00
Belli dentro 10.30 Benvenuti a tavola 11.50
Melaverde, rubrica 13.00 TG 5 13.40 L' arca di No,
rubrica 14.00 Domenica live 18.50 Avanti un altro!,
gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la domenica 21.15
La vita una cosa meravigliosa, film 23.05 Il giudice
Mastrangelo, film 1.10 TG5 1.40 Striscia la domenica
lTALlA 1
7.00 La vita secondo Jim, serie 7.45 Cartoni
animati 9.05 Power Rangers samurai, telefilm 9.35
Naruto Shippuden, an. 10.20 Motociclismo 12.25
Studio aperto 13.00 Sport mediaset XXL 14.00
Motociclismo 15.00 Fuori giri 16.00 Golden skate
awards 2012. 17.35 Tutto in famiglia 18.30 Studio
aperto 19.00 La vita secondo Jim, serie 19.30 Due
mine vaganti, film 21.25 C.S.I. New York, telefilm
23.10 Zelig off, show 0.25 Road trip, film
RETE 4
7.20 Vita da strega, serie tv 8.20 La vita dei
mammiferi 9.20 Magnifica Italia 10.00 Santa messa
11.00 Le storie di Viaggio a... 11.30 TG 4 12.00
Pianeta mare, magazin 13.10 Donnaventura 14.00
TG4 14.40 L' amore ritorna, film 17.00 Un esercito
di 5 uomini, film 18.55 TG 4 19.35 Il comandante
Florent, telefilm 21.30 L' amore e il coraggio, film
23.55 Terra! 0.50 Tutti gli uomini del re, film
O5TALI PROCRAMI
KAL5KI I 5ATLIT5KI PROCRAMI
=AAE F=AJ
Nema veeg ispita opstanka ivota
od zime u kojoj temperature poniru i
do -70 C, a vjetrovi doseu 200 km/h.
Tama i led proteu se polarnim regija-
ma pa ostaje tek nekoliko iznimno ot-
pornih pojedinaca koji se kockaju svoj-
im ivotima.
Glas Istre

TV program
Glas Istre je poeo izlaziti u
narodno-oslobodilakom pokretu
kolovoza 1943. godine kao antifaistiko
glasilo naroda Istre.
Kao dnevnik izlazi neprekidno
od 1. studenog 1969.
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Albert FAGGIAN
Draen MAK
Slaven MAK
Savjetnik Uprave: eljko MAK
REDAKCIJA
DOPISNITVA
MARKETING
Glavni urednik
Ranko BOROVEKI
Zamjenik glavnog urednika
Draen DOBRILA
Izvrni urednici:
Vesna AMDI
Tanja TAMBUK (Zoom)
Leonid SLIJEPEVI
Kristian STEPI REISMAN (Novosti)
Sandra ZRINI TERLEVI (Pula)
Tea TIDI, Zvjezdan STRAHINJA (Istra)
Marina VUKI (Portal)
Sreko PERI (Crna kronika)
Bojana USTI JURAGA
(Kultura i Mozaik)
Nenad JANKOVI (Sport)
Gordana JEZDI (Svijet, zadnja, Trezor)
Vesna MEDVEDEC (Nedjelja)
Nataa KRESO (graka)
Milivoj MIJOEK (fotograja)
centrala (052) 591-500
direktor i tajnitvo 300-630
glavni urednik 591-504
urednici:
591-505, 591-583 (Novosti)
591-515 (Pula)
591-518 (Istra)
591-529 (Kultura, Mozaik)
591-521 (Crna)
591-513 (Sport)
urednitvo faks 591-555
dopisna sluba 591-509
e-mail: redakcija@glasistre.hr
www.glasistre.hr
BUZET:
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
tel. 885-057, 885-058
faks 885-059
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738
PORE:
tel. 431-924, 427-246, 427-247,
427-248, 427-249
faks 452-863
ROVINJ:
tel. 840-694, 840-695
faks 811-143
TRST:
faks 0039/040/9381245
ZAGREB:
mob. 099/2167977
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 591-539, faks 591-544
e-mail: epgi@glasistre.hr
Oglasni odjel
(mali oglasi, osmrtnice,
posljednji pozdravi,
sjeanja i zahvale)
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Trg I. istarske brigade
10/III, Pula, tel. 300-639
faks 501-949
e-mail: irena.maretic@glasistre.hr
mjesena 168 kn
tromjesena 480 kn
polugodinja 960 kn
godinja 1.920 kn
Mjesena pretplata za inozemstvo
40 USD, avionom 75 USD
Maloprodaja tel. 451-287
Raunovodstvo tel. 300-636
iro raun 2360000-1102157321
Devizni raun HR
5523600001102157321
kod ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb
OIB 89054078461
PRETPLATA
UREDNITVO
UPRAVA
List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.
Rukopisi i fotograje se ne vraaju
47 Nedjelja, 28. listopada 2012.
Tajlananin
uhien sa
16 tigria
BANGKOK - Jedan je
Tajlananin (52) uhien
je u petak blizu granice
s Laosom dok je pokua-
vao prokrijumariti e-
snaest mladunaca tigra
starih od est tjedana do
dva mjeseca, priopila je
juer tajlandska policija.
ivotinje su pronaene
u kavezu u stranjem
dijelu njegova kombija.
Rekao je da je za prijevoz
tigria dobio oko 375
eura, ali je da ne zna tko
su vlasnici. Rekao je da je
s njima razgovarao samo
telefonski. Odgovarat e
zbog nezakonitog posje-
dovanja i krijumarenja
zatiene ivotinjske
vrste. Tajland, sredite
krijumarenja zatienim
vrstama u Aziji, jedna
je od trinaest zemalja u
kojima tigrovi jo ive u
divljini. (H)
48
Nedjelja, 28. listopada 2012.
Nagradna
Ime i prezime:
Adresa:
J
esenska
ig
ra
Pula, Dukieva 2
tel: +385 (0)52 500 450
www.autowill.hr
5. - 31.10.2012.
25
kupona
1. nagrada
OPEL CORSA
+ polica obveznog osiguranja
: a: a:
23
kupon
Proputene brojeve Glasa Istre moete
kupiti u Oglasnoj slubi Glasa Istre
u Puli, Portarata 4,
tel. 052/591-543, 052/388-470
Maja parada u
zagrebakoj Areni
Schwarzenegger
ponovno Conan
URAGAN POHARAO KARIBE I PAO NA RAZINU TROPSKE OLUJE, ALI MOE OJAATI
ATLANTA - Uragan Sandy,
koji je odnio najmanje 43 i-
vota prijeti Sjedinjenim Dra-
vama, oslabio je juer na razinu
tropske oluje, objavili su ame-
riki prognostiari. Bez obzira
na to to joj je snaga sputena
za jednu razinu, Sandy e i dalje
predstavljati veliku opasnost za
sjeveroistok SAD-a poetkom
sljedeeg tjedna. Trenutno se
nalazi 565 kilometara juno od
Charlestona, Juna Karolina, s
maksimalnom brzinom vjetro-
va u sreditu oluje od 110 kilo-
metara na sat. To je tek neto
ispod donje razine za katego-
riju uragana i mogue je da e
danas opet dosei tu klasifika-
ciju. Prema obali SAD-a kree
se brzinom od 17 kilometara
na sat i oekuje se da e do nje
stii sutra naveer po mjesnom
vremenu. Procjenjuje se da ni
mogla zahvatiti kopno negdje
izmeu Virginije, Marylanda i
Delawarea pa ak i New York i
junu Novu Englesku. Tropska
oluja ovakve snage u listopadu,
na samom kraju sezone uraga-
na, nije zabiljeena dvadeset
godina. Neki je prognostiari
nazivaju Frankenstienskom
olujom ili Super olujom jer
bi mogla sadravati elemente
tropske oluje i zimskog nevre-
mena. Guverneri saveznih dr-
ava du istone obale proglasi-
li su izvanredna stanja i pozvali
stanovnike da pripreme zalihe
hrane, vode i baterija.
Budui da dolazi u zadnjim
tjednima amerike predsjedni-
ke utrke, oluja bi mogla pore-
metiti raspored planiranih pre-
dizbornih skupova. Pomonik
predsjednikog kandidata Mitta
Romneyja rekao je da je otkazan
skup koji se danas naveer tre-
bao odrati u Virginia Beachu,
u saveznoj dravi Virginiji. Oba-
min izborni stoer je rekao da
pomno prati kretanje oluje. Ku-
banska vlada je izvijestila da je
uragan odnio 11 ivota kada je u
etvrtak protutnjao otokom. Na
krajnje siromanom Haitiju ivot
je izgubilo najmanje 26 ljudi, a u
susjednoj Dominikanskoj Repu-
blici i na Jamajci po troje. (Hina)
Uragan Sandy je do sada odnio 43 ivota. Trop-
ska oluja ovakve snage u listopadu, na samom
kraju sezone uragana, nije zabiljeena dvadeset
godina. Neki je prognostiari nazivaju Fran-
kenstienskom olujom jer bi mogla sadravati
elemente tropske oluje i zimskog nevremena
ZAGREB - Najvea svjetska izlo-
ba maaka, World Cat Show 2012.,
otvorena je juer u Areni Zagreb, u
kojoj 500 izlagaa predstavlja vie
od tisuu maaka 37 pasmina iz
33 zemlje. Rijeima Maja parada
moe poeti, izlobu je otvorio po-
krovitelj, zagrebaki gradonaelnik
Milan Bandi. U ime organizatora,
predsjednica Saveza felinolokih
drutava Hrvatske Vesna Rinar Re-
eti rekla je da je za Savez, koji ove
godine slavi 20. obljetnicu osnutka,
ova izloba kruna uspjenog rada
na razvoju felinologije u nas. Juer
je zavrilo predstavljanje najboljih
maaka u svim skupinama i kate-
gorijama te dodjelom nagrada Best
in varietet (najljepe u boji). Danas
ujutro poinje Best in show za svih
pet kategorija maaka. (H)
Super oluja dolazi
nakon 20 godina
R
E
U
T
E
R
S
Poplava nakon uragana na Karibima
N
e
ja

M
A
R
K
I

E
V
I

/

C
R
O
P
I
X

LOS ANGELES - Arnold Schwarzenegger
sprema se na povratak svojoj najpoznatijoj ulozi
Conana u novom nastavku koji e producirati
Universal Pictures, priopila je juer ta producent-
ska kua. ezdesetpetogodinji Arnie e glumiti
mau vinog heroja u Legendi o Conanu, 30
godina nakon to je prvi film o Conanu proslavio
tog austrijskog body buildera i pretvorio ga u
holivudsku zvijezdu. Uvijek sam volio lik Conana
i ast mi je ponovno igrati tu ulogu, poruio je
Schwarzenegger. Conan Barbar iz 1982. i Conan
Razara iz 1984. godine zajedno su zaradili vie
70 milijuna dolara. Novi nastavak Conana bi u
kina trebao stii u ljeto 2014. godine.
Ovo je najnoviji korak Schwarzeneggera
prema povratku u Hollywood nakon to je heroj
mnogih akcijskih filmova okonao svoj mandat
kao guverner Kalifornije. (H)