Professional Documents
Culture Documents
1
Gde nije žene, tu nije ni kuće.
Gde se god sastanu ljudi, ocjenjuju druge, a sebe ne.
Gde velika zvona zvone, tu se mala ne čuju.
Gde je čija kuća tu je i sredina sveta.
Gde je stida, tu je i poštenja.
Gde zlato gospoduje, razlog se ne čuje.
Gde zlato govori, usta ćute.
Gospodskom smehu i vedru nebu ne valja verovati, jer se začas promene.
Gvožđe reže i drvo i kamen, ali i njega rđa jede.
Hoćeš li da te svi mrze, reci svakome ko je ko.
I ljude poslušaj, i svoje pameti imaj.
I najmudriji da proda sve što ima, ne može da kupi sve što nema.
I sunce prolazi kroz kaljava mesta ali se ne okalja.
I zid ima uši, i plot ima oči.
Ide vreme, nosi breme.
I loncem o kamen ili kamenom o lonac, teško loncu svakojako.
Izvan očiju, izvan srca.
Jezik kosti nema, ali kosti lomi.
Kad bi se sve pameti iznele na vašar, svak bi se svoje mašio.
Kad čovek tone i za vrelo gvožđe se hvata.
Kad je volje i zlo ide na bolje.
Kad najviše grmi, najmanje kiše pada.
Kad sultan nazebe, raja kija.
Kako došlo onako i prošlo.
Ko ljude ne sluša, ni čovek nije.
Ko mnogo zbori - ili mnogo zna ili mnogo laže.
Ko neće brata za brata, on će tuđina za gospodara.
Ko nema sokola i kukavici se veseli.
Ko nosi, ne prosi.
Ko prati tuđ posao, svoj zaboravlja.
Ko se seli, taj se ne veseli.
Ko u nebo pljuje na obraz mu pada.
Ko u krčmu ide, tuđu decu hrani.
Koja se ne rekne, ona se ne čuje.
Kupuj prvo suseda, pa posle kuću.
Ludi boj biju, a mudri vino piju.
Ljudi se po odelu sretaju, a po pameti prate.
Ljudi su gusto posejani, ali retko niču.
Mnogo ašova treba dok se istina sahrani.
Ne boj se onoga kome nisi dobro učinio.
Ne zna da besjedi, a ne ume da ćuti.
Nemogoše pojedoše, a nekćeše sve popiše.
Nesta blaga, nesta prijatelja.
Nije siromah ko malo ima, već ko mnogo želi.
Nov bunar kopaj, u star ne pljuj.
Novci sitno zveče, al' se daleko čuju.
Oteto - prokleto.
Otkud sam se nadao da me sunce ogreje, otuda me led bije.
Pošto se kola slome, mnogi put kazuju.
Poštuj, ako hoćeš da si poštovan.
Prav se smeje, a kriv se krije.
Rđa jede gvožđe, a tuga srce.
2
Starost je bolest od koje svako umire.
Svud je proći, al' je doma doći.
Što danas ne potrošiš, to si stekao.
Što je svačije, to je ničije.
Što je više brdo, to je dublja dolja.
Što više sile, više i zla.
Tko nije služio, ne ume ni zapovedati.
Tuđe je sve lepo, ali je svoje najlepše.
Učini čoveku sto puta dobro, a jedanput ne učini - sve je zaboravljeno.
Više vredi što žena ustedi nego što muž zaradi.
Voda svašta opere do crna obraza.
Zaludu mi je biser kad mi grlo davi.
Zid ruši vlaga, a čoveka briga.
Zver zvera, ptica pticu - čovek čoveka jede.
Bogata je teško darovati, sita gosta još teže častiti.
Bolje da te smrt preka digne, nego suza siromačka stigne.
Da je srce tvrđe od kamena, opet bi ga rastopilo zlato.
Dobro mi je i boljem se nadam; u čem hodim, u tome i spavam.
Ko jedan put slaže, drugi put zaludi kaže.
Koji zdravo diže nos, taj će skoro ići bos.
Nema zime dok ne padne inje; ni proleća dok sunce ne sine; ni radosti
dok ne deliš s kime.
Nikad zao na gorega neće, vrana vrani oči ne vadi.
Učini dobro, ne kaj se; učini zlo, nadaj se.
Batina ima dva kraja.
Biser ne valja pred svinje prosipati.
Dobrom čoveku sve dobro stoji.
Drži se novog puta i starog prijatelja.
Inat je nesrećan zanat.
Jeftina raba kasu prazni.
Krivac se i senke boji.
Lasno je zdravome bolesnoga savetovati.
Najpre ispred svoje kuće počisti.
Od samoće ništa gore nema.
Vesela mladost najveća je radost.
Zbog sirotog sunce greje.
Zlato je čisto i u prljavoj kesi.