Pitanja za zavrni ispit iz FIZIKE 1 Navesti Galilejeve transformacije. 2. Navesti Lorencove transformacije. 3.

Navesti relaciju za duinu tapa mjerenu iz sistema S, ako se tap kree brzinom v c (brzina svjetlosti). 4. Navesti relaciju za vrijeme trajanja nekog dogaaja , mjereno iz sistema S, ako se dogaaj odvija u sistemu koji se kree brzinom v c (brzina svjetlosti). 5. Navesti oblik sile koja ostvaruje harmonijskog kretanja tijela, uz obrazloenje svake veliine. 6. Navesti jednainu harmonijskog kretanja tijela, uz obrazloenje svake veliine. 7. Navesti jednainu za brzinu tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine. 8. Navesti jednainu za ubrzanje tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine. 9. Navesti relaciju za ukupnu energiju tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine. 10. Nacrtati ovisnost ukupne energije tijela, koje se harmonijski kree, o elongaciji. 11. Navesti opi izraz za period osciliranja tijela koje se harmonijski kree, uz obrazloenje svake veliine. 12. Navesti diferencijalnu jednainu kretanja za oscilator sa disipacijom energije, uz obrazloenje svake veliine. 13. U kojem sluaju je kretanje definirano kao prigueno kretanje kod oscilatora sa disipacijom energije. 14. U kojem sluaju je kretanje definirano kao kritino priguenje kod oscilatora sa disipacijom energije. 15. U kojem sluaju je kretanje definirano kao prigueno oscilatorno kretanje kod oscilatora sa disipacijom energije. 16. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod priguenog kretanja uz obrazloenje svake veliine. 17. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod kritinog priguenja uz obrazloenje svake veliine. 18. Napisati jednainu ovisnosti elongacije o vremenu kod priguenog oscilatornog kretanja uz obrazloenje svake veliine. 19. Napisati relaciju za odnos dvije uzastopne amplitude kod priguenog oscilatornog kretanja, uz obrazloenje svake veliine. 20. Navesti diferencijalnu jednainu kretanja za prinudno oscilatorno kretanje, uz obrazloenje svake veliine. 21. Napisati jednainu ovisnosti elongacije tijela, koje prinudno oscilira, o vremenu i krunoj frekvenciji prinudne periodine sile. 22. Napisati ovisnost amplitude tijela koje prinudno oscilira o krunoj frekvenciji prinudne periodine sile i faktoru priguenja sredine. 23. Napisati relaciju za rezonantnu krunu frekvenciju tijela koje prinudno oscilira, uz obrazloenje svake veliine. 24. Napisati relaciju za maksimalnu amplitudu tijela, koje prinudno oscilira, uz obrazloenje svake veliine. 25. Grafiki predstaviti ovisnost amplitude za tijelo koje prinudno oscilira o krunoj frekvenciji prinudne periodine sile i faktoru priguenja sredine. 26. Definirati mehaniki talas. 27. Definirati izvor talasa. 28. Navesti talase s obzirom na dimenzije sredstva u kojem se prostiru. 29. Definirati longitudinalne mehanike talase. 30. Definirati transverzalne mehanike talase. 31. Definirati talasnu duinu. 32. Navesti relaciju za talasni broj uz obrazloenje svake veliine. 33. Definirati talasnu frontu. 34. Definirati talasni zrak. 35. Uspostaviti vezu izmeu brzine prostiranja mehanikog talasa, talasne duine i frekvencije uz obrazloenje svake veliine.

36. Na osnovu kojeg zakona se izvodi izraz za brzinu prostiranja transverzalnog poremeaja kroz elastinu sredine. 37. Navesti izraz za brzinu prostiranja transverzalnog talasa uz obrazloenje svake veliine. 38. Navesti izraze za brzinu prostiranja longitudinalnog talasa kroz elastinu sredinu uz obrazloenje svake veliine. 39. Na osnovu kojih zakona se izvodi izraz za brzinu prostiranja longitudinalnog poremeaja kroz elastinu sredinu. 40. Napisati opi oblik talasne diferencijalne jednaine uz obrazloenje svake veliine. 41. Napisati jednainu linijskog talasa uz obrazloenje svake veliine. 42. Navesti fizikalno znaenje jednaine talasa kada je x = const. 43. Navesti fizikalno znaenje jednaine talasa kada je t = const. 44. Navesti relaciju za brzinu osciliranja estica elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje svake veliine. 45. Navesti relaciju za ubrzanje osciliranja estica elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje svake veliine. 46. Navesti izraz za energiju jedne estice elastine sredine kroz koju se prostire talas uz obrazloenje svake veliine. 47. Definirati intenzitet mehanikog talasa i SI jedinicu. 48. Navesti opi izraz za intenzitet talasa uz obrazloenje svake veliine. 49. Definirati superpoziciju i navesti njen karakter za talasne pojave. 50. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se javila interferencija talasa. 51. Koji uvjet mora biti ispunjen za maksimalno pojaanje talasa uz obrazloenje svake veliine. 52. Koji uvjet mora biti ispunjen za maksimalno slabljenje talasa uz obrazloenje svake veliine. 53. Pod kojim uvjetom se javlja stojei talas. 54. Napisati jednainu linijskog stojeeg talasa uz obrazloenje svake veliine. 55. Navesti karakteristina mjesta na stojeem talasu i njihove udaljenosti. 56. Nacrtati linijski stojei talas, te oznaiti pravce osciliranja estica elastine sredine. 57. Definirati Hajgensov princip prostiranja talasa. 58. Pod kojim uvjetom se javlja difrakcija talasa. 59. Navesti relaciju za prelamanje talasa uz obrazloenje svake veliine. 60. Navesti uvjete pod kojima se javlja totalna refleksija mehanikih talasa. 61. Definirati zvuk, infrazvuk i ultrazvuk. 62. Napisati relaciju za promjenu unutranjeg pritiska elastine sredine kroz koju se prostire zvuk uz obrazloenje svake veliine. 63. Napisati relaciju za intenzitet zvuka uz obrazloenje svake veliine. 64. Definirati jainu zvuka. 65. Definirati nivo jaine zvuka (nivo buke) u decibelima uz obrazloenje svake veliine. 66. Definirati prag ujnosti. 67. Definirati granicu bola. 68. Definirati Veber-Fehnerov zakon uz obrazloenje svake veliine. 69. Koju pojavu opisuje Doplerov efekat? 70. Navesti izraz za frekvenciju koju registrira detektor ako se detektor kree, a izvor zvuka miruje uz obrazloenje svake veliine. 71. Navesti izraz za frekvenciju koju registrira detektor ako se izvor zvuka kree, a detektor miruje uz obrazloenje svake veliine. 72. Navesti poznati spektar elektromagnetnih talasa po nazivu od najkrae talasne duine do najvee. 73. ta izuava geometrijska optika? 74. Definirati Fermaov princip. 75. Navesti kljune relacije pri izvoenju zakona o odbijanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine. 76. Navesti kljune relacije pri izvoenju zakona o prelamanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine. 77. Navesti zakon o prelamanju svjetlosti uz obrazloenje svake veliine.

78. Navesti uvjete pri kojima dolazi do totalne refleksije svjetlosti. 79. Nacrtati sliku za izvoenje jednaine sfernog ogledala sa odgovarajuim oznakama. 80. Navesti jednainu sfernog ogledala uz obrazloenje svake veliine. 81. Grafiki predstaviti karakteristine zrake kod sfernih ogledala. 82. Nacrtati sliku za ivoenje jednaine prelamanja svjetlosti na zakrivljenoj graninoj povrini sa odgovarajuim oznakama. 83. Navesti jednainu za prelamanje svjetlosti na zakrivljenoj graninoj povrini uz obrazloenje svake veliine. 84. Nacrtati sva konvergentna i divergentna soiva, te nain njihovog grafikog predstavljanja ako su tanka. 85. Navesti uvjet za dobijanje relacije za izraunavanje druge ine daljine i navesti tu relaciju uz obrazloenje svake veliine. 86. Navesti uvjet za dobijanje relacije za izraunavanje prve ine daljine i navesti tu relaciju uz obrazloenje svake veliine. 87. Navesti optiku formulu uz obrazloenje svake veliine. 88. Navesti jednainu tankog soiva uz obrazloenje svake veliine. 89. Definirati optiku mo soiva. 90. Grafiki predstaviti karakteristine zrake za tanka soiva. 91. Nacrtati principijelnu shemu lupe. 92. Navesti ta razmatra fizikalna optika. 93. Navesti uvjete pod kojima e se javiti interferencija svjetlosti. 94. Nacrtati shemu Jangovog eksperimenta izuavanja interferencije svjetlosti. 95. Navesti relacije za poloaje svijetlih, tamnih pruga i za razmak izmeu susjednih svijetlih/tamnih pruga dobijenih Jangovim eksperimentom uz obrazloenje svake veliine. 96. Nacrtati sliku za razmatranje difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini sa odgovarajuim oznakama. 97. Navesti relaciju za elementarni talas koji potjee od elementa pukotine pri razmatranju difrakcije na jednoj pukotini uz obrazloenje svake veliine. 98. Navesti relaciju za rezultujui talas dobijen nakon difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini. 99. Navesti relaciju za intenzitet svijetlog traga na zastoru dobijenog nakon difrakcije svjetlosti na jednoj pukotini uz obrazloenje svake veliine. 100. Nacrtati sliku za razmatranje difrakcije na dvije pukotine. 101. Navesti relacije za rezultujue talase dobijene nakon difrakcije na prvoj i na drugoj pukotini kod difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake veliine. 102. Navesti relaciju za amplitudu rezultujueg talasa dobijenog nakon difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake veliine. 103. Navesti relaciju za intenzitet svijetlih pruga dobijenih na zastoru nakon difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake veliine. 104. Navesti relaciju za dobijanje glavnih maksimuma kod difrakcije na dvije pukotine uz obrazloenje svake veliine. 105. Definirati difrakcionu reetku. 106. Navesti relaciju za intenzitet svijetlog traga na zastoru na mjest P dobijenog pomou difrakcione reetke uz obrazloenje svake veliine. 107. Navesti relaciju za intenzitet glavnih maksimuma kod difrakcione reetke uz obrazloenje svake veliine. 108. Grafiki predstaviti nepolarizirani i linearno polarizirani svjetlosni talas. 109. Navesti relaciju za Malusov zakon uz obrazloenje svake veliine. 110. Navesti relaciju za Brusterov zakon uz obrazloenje svake veliine. 111. Navesti pojave koje potvruju i talasnu prirodu svjetlosti. 112. Navesti glavnu Plankovu pretpostavku, u obliku relacije, pri izvoenju relacije za emisionu mo crnog tijela uz obrazloenje svake veliine. 113. Navesti eksperimentalne potvrde Plankovog zakona zraenja crnog tijela. 114. Navesti Vinov zakon uz obrazloenje svake veliine.

115. Nacrtati shemu eksperimenta za analizu fotoelektrinog efekta. 116. Definirati struju zasienja kod fotoelektrinog efekta. 117. Definirati napon koenja kod fotoelektrinog efekta. 118. Grafiki predstaviti ovisnost struje o naponu kod fotoelektrinog efekta pri f = const. 119. Grafiki predstaviti ovisnost struje o naponu kod fotoelektrinog efekta pri = const. 120. Kod Komptonovog efekta koje estice meudjeluju i kako. 121. ta potvruje Komptonov efekat, te navesti fizikalne zakone koji vrijede. 122. Navesti relacije koje predstavljaju fizikalne zakone pri razmatranju Komptonovog efekta uz obrazloenje svake veliine. 123. Navesti Komptonovu relaciju uz obrazloenje svake veliine. 124. Navesti Ajntajnovu relaciju za fotoelektrini efekat uz obrazloenje svake veliine. 125. Definirati prvi Borov postulat, i navesti njegove posljedice. 126. Definirati drugi Borov postulat i navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine. 127. Navesti eksperimentalne potvrde Borovog modela atoma. 128. Navesti eksperimentalnu relaciju za talasnu duinu emitiranog/apsorbiranog fotona iz pobuenog atoma vodika uz obrazloenje svake veliine. 129. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona ultraljubiaste serije iz vodikovog atoma uz obrazloenje svake veliine. 130. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona vidljive serije iz vodikovog atoma uz obrazloenje svake veliine. 131. Navesti relaciju za energiju emitiranih fotona infracrvene Pfundove serije iz vodikovog atoma uz obrazloenje svake veliine. 132. Navesti relaciju za energiju elektrona u atomu vodika (Borov model) uz obrazloenje svake veliine. 133. Navesti ope pravilo kvantizacije periodnih sistema (Vilson-Zomerfeldova kvantizacija) uz obrazloenje svake veliine. 134. Navesti kvantne brojeve koji definiraju stanje elektrona u atomu u eliptikom modelu atoma, njihove vrijednosti i relaciju koja ih meusobno povezuje. 135. Navesti relacije kvantizacije u modelu prostornog kvantovanja stanja elektrona u atomu uz obrazloenje svake veliine. 136. ta kao rezultat daje prostorno kvantovanje? 137. U kojem podruju Njutnova mehanika ne daje zadovoljavajue rezultate? 138. Navesti relacije za energiju i impuls fotona uz obrazloenje svake veliine. 139. Navesti de Broljevu relaciju uz obrazloenje svake veliine. 140. Nacrtati shemu eksperimenta difrakcije elektrona na dvije pukotine. 141. Navesti Hajzenbergovu relaciju neodreenosti uz obrazloenje svake veliine. 142. Napisati nerelativistiki jednodimenzionalni oblik redingerove talasne jednaine uz obrazloenje svake veliine. 143. Napisati stacionarni jednodimenzionalni oblik redingerove talasne jednaine uz obrazloenje svake veliine. 144. Kojoj jednaini u makrosvijetu odgovara redingerova talasna jednaina vezana za mikrosvijet. 145. Navesti svojstva talasne fukcije pridruene estici. 146. Navesti relaciju za raunanje gustoe vjerovatnoe nalaenja estice u prostoru. 147. Navesti redingerovu jednodimenzionalnu talasnu jednainu za slobodnu esticu i navesti njena rjeenja uz obrazloenje svake veliine. 148. Definirati potencijalnu jamu uz njen grafiki prikaz. 149. Navesti jednainu talasa pridruenog slobodnoj estici u potencijalnoj jami uz obrazloenje svake veliine. 150. Navesti relaciju za energiju (vlastite vrijednosti) slobodne estice u potencijalnoj jami uz obrazloenje svake veliine.

151. Navesti relaciju za poloaje optimalnih vrijednosti talasne funkcije estice u potencijalnoj jami uz obrazloenje svake veliine. 152. Grafiki predstaviti koordinate Dekartovog i sfernog koordinatnog sistema. 153. Navesti relacije koje povezuju koordinate Dekartovog sa koordinatama sfernog koordinatnog sistema. 154. Navesti relaciju za energiju elektrona u atomu dobijenu rjeavanjem redingerove jednaine uz obrazloenje svake veliine. 155. Navesti relaciju za orbitalni moment impulsa elektrona u atomu dobijenu rjeavanjem redingerove jednaine uz obrazloenje svake veliine. 156. Navesti relaciju za komponentu orbitalnog momenta impulsa u pravcu z ose dobijenu rjeavanjem redingerove jednaine uz obrazloenje svake veliine. 157. Navesti relaciju za kosinuse uglova orijentacije orbitala elektrona u atomu dobijenu rjeavanjem redingerove jednaine uz obrazloenje svake veliine. 158. Navesti za odreeni energetski nivo elektrona u atomu koji su dozvoljeni prijelazi? 159. Ako je dozvoljena promjena orbitalnog kvantnog broja l = 1 , kolika je onda promjena magnetnog kvantnog broja? 160. Navesti vezu izmeu magnetnog momenta i momenta impulsa elektrona u atomu uz obrazloenje svake veliine. 161. Navesti relaciju za iromagnetni odnos za orbitalno kretanje elektrona u atomu uz obrazloenje svake veliine. 162. Navesti relaciju za z komponentu orbitalnog magnetnog momenta elektrona u atomu uz obrazloenje svake veliine. 163. Navesti relaciju za Borov magneton uz obrazloenje svake veliine i njegovu SI jedinicu. 164. Navesti relaciju za potencijalnu energiju atoma u magnetnom polju uz obrazloenje svake veliine. 165. ta je normalni Zemanov efekat? 166. ta je anomalni Zemanov efekat? 167. Navesti relaciju za iromagnetni odnos za vrtnju elektrona oko sopstvene ose uz obrazloenje svake veliine. 168. Navesti vrijednosti z komponente sopstvenog magnetnog momenta elektrona uz obrazloenje svake veliine. 169. Nacrtati pretpstavljeni izgled stanja elektrona u atomu na nekoj orbiti sa oznaavanjem svih momenata. 170. Navesti sve kvantne brojeve koji u potpunosti opisuju stanje elektrona u atomu i navesti njihove vrijednosti. 171. ta definira glavni kvantni broj? 172. ta definira orbitalni kvantni broj i navesti nazive orbitala. 173. Kako glasi Paulijev princip iskljuenja i navesti njegov rezultat. 174. Navesti fundamentalna svojstva elektrona. 175. Navesti znaenje skraenice LASER, englesku i bosansku verziju. 176. Navesti osnovna svojstva jezgra. 177. Koje estice ine jezgro i navesti njihov zajedniki naziv. 178. Definirati nuklid. 179. Definirati izotop. 180. Definirati atomsku jedinicu mase i navesti njenu vrijednost. 181. Navesti relaciju za polupreni jezgra atoma uz obrazloenje svake veliine. 182. ta se moe rei za bilo koju supstancu i zato? 183. Navesti relaciju za masu nuklida uz obrazloenje svake veliine. 184. Navesti relaciju za defekt mase uz obrazloenje svake veliine. 185. Definirati rijeima defekt mase. 186. U ta se transformira defekt mase? 187. Navesti relaciju za energiju veze nukleona uz obrazloenje svake veliine. 188. Usljed ega se javlja radioaktivno zraenje? 189. ta je radioaktivno zraenje?

190. ta su estice i navesti opu relaciju raspada uz obrazloenje svake veliine. 191. Usljed ega se javlja raspad , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine. 192. Navesti opu relaciju raspada uz obrazloenje svake veliine. 193. Usljed ega se javlja + raspad , navesti relaciju uz obrazloenje svake veliine. 194. Navesti opu relaciju + raspada uz obrazloenje svake veliine. 195. Navesti SI jedinicu za aktivnost radioaktivnog nuklida. 196. Navesti relaciju zakona radioaktivnog raspada u ovisnosi o radioaktivnoj konstani uz obrazloenje svake veliine. 197. Definirati vrijeme poluraspada. 198. Navesti relaciju zakona radioaktivnog raspada u ovisnosi o vremenu poluraspada uz obrazloenje svake veliine. 199. ta je fisija, i navesti ope relacije za nuklearne reakcije uz obrazloenje svake veliine. 200. ta je fuzija, i navesti ope relacije za nuklearne reakcije uz obrazloenje svake veliine.