10 Poglavlje Fizika 1 PDF

10
LABORATORIJSKA VJEBA
HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI
Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe
10.
HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI
Ulazna provjera znanja
Paljivo prouite teorijski i eksperimentalni dio laboratorijske vjebe i odgovorite na sljedea pitanja:
1. to je titranje? Navedite nekoliko primjera titranja u prirodi!
10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

2. a) to je harmonijski oscilator?
b) Opiite harmonijsku silu.
c) Skicirajte jedan harmonijski oscilator i ucrtajte fizikalne veliine kojima se opisuje njegovo titranje.
d) Koji uvjet mora biti zadovoljen kako bi neko periodiko gibanje bilo jednostavno harmonijsko titranje?
3. a) Opiite neprigueno harmonijsko titranje.
b) Za titranje nepriguenog harmonijskog oscilatora napiite jednadbu i njezino rjeenje.
c) Navedite i definirajte fizikalne veliine kojima se opisuje gibanje harmonijskog oscilatora.
309
Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe 10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI
d) O emu ovisi period titranja harmonijskog oscilatora?
e) Skicirajte ovisnost pomaka tijela o vremenu pri titrajnom gibanju.
4. Na elastinu oprugu je ovjeeno tijelo mase m. Koji od navedenih omjera ostaje stalan tijekom nepriguenog
harmonijskog titranja? Objasnite!
a) Elongacija / frekvencija b) elongacija / brzina c) Elongacija / period

d) elongacija / ubrzanje e) Brzina / ubrzanje
5. a) Navedite razliku izmeu priguenog i nepriguenog titrajnog sustava?
b) O emu ovisi faktor priguenja nekog titrajnog sustava?
6. a) Napiite jednadbu titranja u sluaju slabih priguenja.
b) to se dogaa s amplitudom, a to s frekvencijom titranja kod priguenog titrajnog sustava?
c) to je faktor kvalitete nekog titrajnog sustava? O emu on ovisi?
7. Kuglica mase 50 g titra na opruzi konstantne elastinosti 25 N/m pri emu je poetni pomak iz ravnotenog
poloaja 30 cm. Sila otpora oblika F b v djeluje na kuglicu te se amplituda titranja smanji na 10 cm za 5
sekundi. Izraunajte vrijednost konstante priguenja b.
310
10.3.
Jednostavno njihalo
1. Tijelo koje visi na niti pomaknuto je iz ravnotenog poloaja i nakon toga puteno.
a) Pod kojim e se uvjetima tijelo gibati amo-tamo oko ravnotenog poloaja?

b) Pod kojim e uvjetima gibanje ovog tijela biti jednostavno harmonijsko titranje?
c) Pod kojim se uvjetima ovakav titrajni sustav moe nazvati jednostavno njihalo?
2.
a) O emu ovisi period titranja jednostavnog njihala? Napiite matematiku relaciju za period titranja jedno-
stavnog njihala. (Koje je znaenje pojedinih oznaka u formuli?)
b) Napiite jednadbu koja opisuje titranje jednostavnog njihala. (Koje je znaenje pojedinih oznaka u formuli?)
3. Koje se ovisnosti izmeu mjerenih fizikalnih veliina istrauju pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja Ze-
mljine sile tee pomou jednostavnog njihala? Opiite rijeima i napiite u matematikom obliku ove ovisnosti.
4.
a) Kako period titranja jednostavnog njihala ovisi o duljini niti? Je li ta ovisnost linearna? Obrazloite odgovor!
b) U eksperimentalnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee mjeren je period titranja jednostavnog nji-
hala na dva razliita jednostavna njihala, jednom duljine niti l, a drugom duljine niti 2l. Objasnite u kakvom su
odnosu periodi titranja tih jednostavnih njihala!
311
c) Pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee mjeren je period titranja jednostavnog nji-
hala na dva razliita jednostavna njihala, duljine niti l. Objasnite u kakvom su odnosu periodi titranja tih jedno-
stavnih njihala ako kuglica ovjeena o nit prvog jednostavnog njihala ima dvostruko veu masu od kuglice ob-
jeene o nit drugog jednostavnog njihala!
5.
a) Ovisi li period titranja jednostavnog njihala o kutu otklona njihala iz ravnotenog poloaja? Obrazloite
odgovor.
b) Dvije osobe sjede na ljuljakama. Jedna se osoba odmakne od poloaja ravnotee za 1o, a druga za 2o. Ko-
ja e se osoba prije vratiti u poloaj ravnotee?
6. Izraunajte duljinu jednostavnog njihala ako ono za 12 sekundi uini 5 titraja.
7. Izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee ako period titranja jednostavnog njihala duljine 99 cm iznosi 2 s. Kut ot-
klona jednostavnog njihala je manji od 5.
8. Jednostavno njihalo duljine 1 m privreno je o strop dizala koje se :

a) giba stalnom brzinom 5 m/s prema gore,
b) giba stalnom brzinom 5 m/s prema dolje,
c) jednoliko ubrzava prema gore stalnim ubrzanjem od 5 m/s2,
d) jednoliko ubrzava prema dolje stalnim ubrzanjem od 5 m/s2
Koliki je period titranja njihala u pojedinim sluajevima?
9. Jednostavno njihalo dugo 2 m njie se tako da mu je 30o najvei kut otklona iz poloaja ravnotee. Izraunajte
period titranja ovog njihala:
a) prema relaciji (10-25),
b) uzimajui u obzir prva tri lana u relaciji (10-26).
c) S obzirom na zadani kut otklona, u kojem se sluaju (a ili b) dobiva tonija vrijednost? Procijenite tonost
tako da izraunate relativnu pogreku.
312
10.
Hookeov zakon i mehaniki titrajni sustavi
UVOD
U prirodi su vrlo esti periodini procesi kao to su izmjena dana i noi ili izmjena godinjih doba, gibanje Mjeseca oko Zemlje, gibanje
planeta itd. Isto tako, u ovjekovom organizmu postoje periodiki procesi (npr. disanje, rad srca, ), a mnogi su periodiki procesi stvoreni
ljudskim radom (npr. ure-njihalice, rad klipova u strojevima, ). Svi ovi periodini procesi ponavljaju se nakon odreenog vremenskog
intervala.
U prirodi, takoer, postoje gibanja tijela koja se periodino ponavljaju u vremenu. Ova posebna vrsta gibanja dogaa se kada je sila F
koja djeluje na tijelo proporcionalna pomaku x tijela iz ravnotenog poloaja. Ako je sila takvog smjera da je uvijek usmjerena prema rav-
notenom poloaju, tijelo e se, pod djelovanjem ove povratne sile, gibati amotamo oko ravnotenog poloaja. Gibanje pod djelova-

njem povratne sile ( npr. sila opruge) ubrzano je, a elongacija tijela mijenja se s vremenom kao sinusna funkcija. Stoga se ovo gibanje nazi-
va periodino gibanje, harmonijsko gibanje, titranje ili vibracija (sva etiri naziva potpuno su ravnopravna!), a sila koja ga izaziva naziva se
elastina ili harmonijska sila.
Elastina ili harmonijska sila ( F kx ) posebni je sluaj Hookeovog zakona koji opisuje deformaciju elastinih tijela. Elastina tijela,
nakon prestanka djelovanja vanjskih sila, vraaju se u prvobitni oblik. Pri tome, elastinost ukljuuje povratnu silu koja uzrokuje titranje. Za
veinu elastinih tijela, povratna sila je proporcionalna deformaciji tijela, ukoliko deformacija nije prevelika. U nekim sluajevima titranja
nastaju pod djelovanjem gravitacijskog polja. Ako se neko objeeno tijelo izvede iz ravnotenog poloaja, gravitacijska sila vraa tijelo u
ravnoteni poloaj. Primjer ovakvih titrajnih sustava su njihala. Openito, tijelo koje titra pod djelovanjem povratne sile opisane Hookeo-
vim zakonom naziva se harmonijski oscilator.
Ako bi se neki titrajni sustav mogao potpuno izdvojiti iz okoline, odnosno ako nema gubitaka (trenja, otpora zraka i sl.), tada bi on ne-
prestano titrao istom amplitudom, a potencijalna energija stalno bi se pretvarala u kinetiku i obratno, ali ne bi mogla izai iz sustava.
Ovakav zamiljeni titrajni sustav koji bi titrao neprigueno beskonano dugo naziva se neprigueni harmonijski oscilator. Iako je harmonij-
ski oscilator model idealnog titrajnog sustava, matematiki opis harmonijskog oscilatora temelj je svih titrajnih sustava. Meutim, stvarni
titrajni sustavi prigueni su i s vremenom gube energiju uslijed djelovanja disipativnih sila (npr. otpor zraka). Ovi titrajni sustavi s vreme-
nom titraju sve slabije te se na kraju zaustave.
Neki od najeih primjera harmonijskog titranja u prirodi su: tijelo objeeno na elastinu oprugu, ljuljanje djeje ljuljake, gibanje raz-
liitih njihala, vibracije ica glazbenih instrumenata te membrana zvunika i mikrofona. Pored ovih svakodnevnih zornih primjera titrajnih
gibanja postoje i brojni nevidljivi primjeri periodinih gibanja kao to su titranje molekula oko ravnotenog poloaja u vrstim tijelima;
estice zraka titraju kada se kroz njih iri zvuni val; irenje svjetlosti kao elektromagnetskog vala koje je karakterizirano titranjem elektri-
nog i magnetskog polja; u elektrinim krugovima elektrini naboji titraju periodino u vremenu na isti nain kao i estice u mehanikim
titrajnim sustavima. Titraju svi atomi tvari koja nas okruuje, kao i atomi u nama samima. Openito, titranje je jedna od sredinjih pojava u
fizici (mehanici, elektrodinamici, atomskoj fizici, fizici vrstog stanja) te u tehnici i tehnologiji, a harmonijski oscilator jedan od najvanijih
fizikalnih modela u klasinoj i kvantnoj mehanici.
U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe istrauju se stvarni mehaniki titrajni sustavi na primjerima laboratorijskih njiha-
la. Analizom titranja jednostavnih (matematikih) i fizikih njihala kao nepriguenih harmonijskih oscilatora odreuje se ubrzanje Zemljine
sile tee, dok se iz analize titranja torzijskog njihala odreuju elastina svojstva tijela.
TEORIJSKI DIO
Titranje je periodino gibanje tijela oko ravnotenog Kada opruga nije stisnuta ili rastegnuta, tijelo se nala-
poloaja pri emu se tijelo giba gore-dolje, ili lijevo- zi u poloaju x 0 koji se naziva ravnoteni poloaj sus-
desno i pri tome prijee istu putanju u jednom, a potom tava. Ako se tijelo pod djelovanjem vanjske sile povue
u suprotnom smjeru. Sl.10.1. prikazuje nekoliko primjera prema dolje, odnosno opruga na kojoj visi tijelo rasteg-
mehanikih titrajnih sustava. ne, a zatim pusti, tijelo e se zbog elastine sile opruge
Svako titranje uzrokuje odreena povratna sila koja vratiti prema gore, proi ravnoteni poloaj x xo , sabi-
nastoji vratiti sustav u poloaj ravnotee. Najjednostavni- ti oprugu, zaustaviti se, vratiti dolje i tako titrati gore-
je titranje je ono pri kojemu je sila proporcionalna iznosu dolje. Kada se tijelo pobudi iz ravnotenog poloaja za
pomaka iz poloaja ravnotee, a suprotna njegovu smje- mali pomak x, opruga se rastegne zbog djelovanja sile
ru. Ovakav titrajni sustav moe se predoiti tijelom mase koja je proporcionalna pomaku iz ravnotenog poloaja i
m koje je objeeno na opruzi konstante elastinosti k dana Hookeovim zakonom:
(sl.10.2.). F kx , (10-1)
. Miokovi, Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe 313

gdje je x pomak iz ravnotenog poloaja, a k konstanta
elastinosti opruge (mjerna jedinica je N/m). Sila F nazi-
va se elastina ili harmonijska (harmonika) sila i uvijek
je usmjerena prema ravnotenom poloaju sustava, a
suprotnog je smjera od pomaka iz ravnotenog poloaja
(predznak "-" u relaciji (10-1)).
Sl.10.2. Gibanje tijela objeenog na opruzi pod djelo-

vanjem povratne sile ( F kx )
Sl. 10.1. Primjeri mehanikih titrajnih sustava
Pomak iz poloaja ravnotee u nekom trenutku nazi-
Kada je tijelo pomaknuto iz ravnotenog poloaja va se elongacija x(t ) , dok je amplituda A najvea elon-
prema dolje, pomak x je pozitivan, a sila F je usmjerena gacija. Vrijeme titranja ili period titranja T je vrijeme pot-
prema gore. Slino, kada je tijelo pomaknuto iz ravnote- rebno da tijelo napravi jedan potpuni titraj, odnosno
nog poloaja prema gore, pomak x iz ravnotenog po- dvaput proe kroz poloaj ravnotee. Broj titraja n u
loaja je negativan, a sila F koja djeluje usmjerena je u nekom vremenu t je frekvencija f, pri emu je
suprotnu stranu, odnosno prema dolje. Sustav koji se n 1
giba ubrzano pod djelovanjem harmonijske sile naziva se f f , (10-2)
t T
harmonijski oscilator, a njegovo gibanje harmonijsko
titranje.
10.1.
Jednadba jednostavnog harmonijskog titranja
Od svih titranja matematiki je najlake opisati jedno- Sreivanjem relacije (10-3) dobiva se jednadba gi-
stavno harmonijsko titranje, odnosno titranje harmonij- banja jednodimenzionalnog harmonijskog oscilatora
skog oscilatora. Openito, mnoga titranja u prirodi njime
se mogu aproksimirati. d2x k
Zakonitosti jednostavnog harmonijskog titranja naj- x
0, (10-4)
dt 2 m
bolje se mogu uoiti prouavanjem gibanja tijela mase m odnosno
uvrenog na kraju opruge konstante elastinosti k (tzv.
restitucijske konstante) po pravocrtnom putu, u smjeru d2x
o2 x
0, (10-5)
osi x, oko ravnotenog poloaja (sl.10.2.). Uz pretpostav- dt 2
ku da su gubici (npr. otpor zraka, trenje, ) pri titranju
Jednadba (10-5) je homogena linearna diferencijalna
ovakvog sustava zanemarivi, opadanje amplitude titranja
jednadba drugog reda ije je rjeenje oblika1
u vremenu vrlo je sporo, titranje se, u manjim vremen-
skim intervalima, moe smatrati nepriguenim. Ovakav x t A sin ot o
, (10-6)
sustav najblii je modelu harmonijskog oscilatora koji gdje je x(t ) elongacija ovisna o vremenu, A amplituda,
izvodi jednostavno harmonijsko titranje.
k
Za odreivanje jednadbe titranja harmonikog osci- o poetna faza, a o kruna frekvencija titranja.
latora potrebno je rijeiti jednadbu gibanja (II. Newto- m
nov zakon) Oblik rjeenja jednadbe titranja ukazuje da je to funkcija
koja opisuje periodino gibanje za iji period vrijedi
d2x
FR kx ma m , (10-3)
dt 2 2 m
oT 2 T
, 2 , (10-7)
pri emu je elastina sila, dana relacijom (10-1), rezultan- o k
ta sila FR koja djeluje na tijelo (ili sustav) dok se sila tea i
sila trenja meusobno ponitavaju.
1
Ispravnost rjeenja moe se provjeriti uvrtavanjem relacije (10-6) u jednadbu (10-5).
314
Prema tome, svako tijelo (ili sustav) koje titra prema 1 2

zakonu (10-6) naziva se harmonijski oscilator, a tijelo Euk mvmax , dok u ovom poloaju iezava potenci-
2
izvodi jednostavno harmonijsko titranje. Pri tome, jed- jalna energija.
nadba gibanja ne odreuje amplitudu gibanja, ve se
ona odreuje iz poetnih uvjeta (ovisno o tome koliko je
tijelo izvueno iz poloaja ravnotee). Isto tako, ukoliko
Napomena:
sustav titra pod djelovanjem samo elastine sile, period
Zato je vano jednostavno harmonijsko titranje?
titranja (10-7) ne ovisi o poetnim uvjetima ( A i o ).
Ne treba zaboraviti da sva periodina gibanja nisu
Brzina i ubrzanje harmonijskog oscilatora odreuje se uvijek jednostavna harmonijska titranja. Openito,
deriviranjem elongacije (10-6) po vremenu: kod periodinih gibanja ovisnost povratne sile o
pomaku tijela iz ravnotenog poloaja je puno sloe-
dx nija nego to je to prikazano relacijom (10-3). Me-
v(
t) o A cos o t o
dt utim, kod mnogih sustava koji se periodino gibaju,
, (10-8)
dx povratna sila je priblino proporcionalna pomaku iz
a (t ) o2 A sin o t o
o2 x (t ) ravnotenog poloaja, ukoliko je taj pomak dovoljno
dt mali (sl.10.3.).
2
pri emu je vmax o A najvea brzina, a amax o A
najvee ubrzanje. Brzina i ubrzanje harmonikog oscila-
tora ovise o poetnim uvjetima. Prema relacijama (10-8),

kada je tijelo, u trenutku t, pomaknuto iz ravnotenog
poloaja za pomak x(t ) , postie ubrzanje a(t ) . Ako se
tijelo na poetku gibanja pomakne iz poloaja ravnotee
za maksimalnu vrijednost x A i pusti titrati, ubrzanje
tijela u tom trenutku bit e maksimalno i negativno. U
trenutku kada tijelo prolazi kroz ravnoteni poloaj x 0
, ubrzanje tijela jednako je nuli, dok je u istom trenutku,
pri prolasku kroz ravnoteni poloaj, brzina tijela najvea.
Nakon toga gibanje tijela nastavlja se u drugu stranu, do
pomaka x A , kada je ubrzanje tijela maksimalno i
pozitivno, a brzina tijela u tom trenutku je opet jednaka Sl.10.3. Ovisnost povratne sile Fx kx ,
nuli. odreene Hookeovim zakonom, o pomaku x
tijela iz ravnotenog poloaja
Ukupna energija Euk nepriguenog harmonijskog Naime, u veini stvarnih titrajnih sustava, Hookeov
oscilatora je stalna, tj. ne mijenja se u vremenu zakon se primjenjuje pod uvjetom da se tijelo pri tit-
ranju ne otklanja predaleko od ravnotenog poloaja.
dEuk
dt 0 i jednaka je zbroju kinetike i potencijalne Prema tome, ako je amplituda titranja dovoljno mala,
titranje takvih sustava priblino je jednostavno har-
energije u danom trenutku: monijsko i oni se ponaaju kao harmonijski oscilatori
te za njih vrijedi relacija (10-5).
1 1
m v(t ) k x(t )
2 2
Euk
2 2 (10-9)
1 2 1 2 Stoga, jednostavno harmonijsko titranje predstavlja
m o A cos o t o k A sin o t o model pomou kojega se priblino mogu opisati razliita
2 2
periodina gibanja u prirodi, kao to su vibracije kvar-
Prema tome, ukupna energija je jednaka potencijal- cnog kristala u runim satovima, vibracije glazbene vilju-
1 ke, elektrina struja u izmjeninim strujnim krugovima
noj energiji u poloaju amplitude Euk kA2 , jer u o- te titranje atoma i molekula tvari.
2
vom poloaju kinetika energija iezava. U ravnotenom
poloaju ukupna energija jednaka je kinetikoj energiji
315
10.2.
Prigueno titranje
Titrajni sustavi u prirodi obino se, pod utjecajem Omjer dviju susjednih amplituda kod priguenog tit-
vanjskih sila, nee gibati beskonano dugo, ve e se s ranja, tj. amplituda koje se razlikuju za period T uvijek je
vremenom amplituda titranja smanjivati, a potom e se stalan i iznosi
zaustaviti. U stvarnim titrajnim sustavima dio mehanike A(t )
energije titranja troi se na savladavanje vanjskih disipa- e T , (10-15)
A(t T )
tivnih sila. Npr. kod tijela objeenog na opruzi dio energi-
ji troi se na zagrijavanje opruge i na otpor zraka, a kod pa je logaritamski dekrement titranja
njihala na svladavanje otpora zraka. Titranje kod kojeg se
amplituda postupno smanjuje u vremenu naziva se pri- A(t )
ln
T . (10-16)
gueno titranje. Prigueno titranje moe se predoiti A(t T )
ukoliko tijelo koje titra na opruzi uronimo u neku viskoz-
nu tekuinu (npr. ulje). Sila koja djeluje pri ovakvom tit-
ranju razmjerna je brzini gibanja tijela i djeluje u suprot-
nom smjeru od smjera brzine:
dx
Ftr bv b , (10-10)
dt
gdje je b konstanta trenja (priguenja), a predznak -
pokazuje da su sila trenja i brzina suprotnog smjera.
Jednadba gibanja (II. Newtonov zakon) za prigueno
titranje je a)

ma Fopr Ftr
, (10-11)
odnosno
d2x dx
m 2
kx b ,(10-12)
dt dt
Preureivanjem jednadbe (10-12) i uvoenjem zamjena:

b k
2 , o2 dobiva se jednadba priguenog titranja b)
m m
Sl.10.4. Usporedba dvaju titrajnih sustava; ovisnost elongacije
d2x dx x o vremenu t za: a) prigueno titranje ,
2 o x
0 ,(10-13)
dt 2 dt b) neprigueno titranje
k Logaritamski dekrement titranja i period titranja T

gdje je o vlastita kruna frekvencija titranja ne-
m nekog titrajnog sustava mogu se lako izmjeriti pa se,
b pomou relacije (10-16), moe odrediti faktora prigu-
priguenog harmonikog oscilatora, a faktor
2m enja, odnosno b 2m konstanta trenja. Prigueni
priguenja. Bez detaljnijeg matematikog izvoda, rjee- titrajni sustav moe se, takoer, opisati tzv. Q-faktorom,
nje homogene linearne diferencijalne jednadbe (10-13), odnosno faktorom dobrote ili kvalitete titrajnog sustava
u sluaju vrlo slabih priguenja ( o ), ima oblik koji je odreen relacijom
x(t ) Ae t sin(t o ) , (10-14) o
Q
, (10-17)
T 2

gdje je o2 2 kruna frekvencija priguenog gdje je o vlastita frekvencija nepriguenog titranja, a
titranja. to je trenje vee, priguenje je vee i smanjuje logaritamski dekrement titranja dan relacijom (10-16). to
se frekvencija titranja. je faktor dobrote vei, priguenje je manje i manji je gubi-
tak energije iz titrajnog sustava. U dobrim mehanikim
t titrajnim sustavima Q-faktor je reda veliine 10 3 do 10 5 .
Amplituda titranja A(t ) Ae opada eksponencijalno s
vremenom. to je faktor priguenja vei, to se amplituda
bre smanjuje (sl.10.4.).
316
U okviru ovog Prirunika zakoni titranja harmonijskog oscilatora primjenjuju se na prouavanje titranja laboratorij-
skih njihala kao stvarnih mehanikih titrajnih sustava. U svakodnevnom ivotu njihalo predstavlja tijelo objeeno o ue
tako da mu se centar mase nalazi ispod ovjesita. Kada se takvo tijelo otkloni iz ravnotenog poloaja pojavljuje se
moment sile koji ga vraa prema ravnotenom poloaju. Zbog djelovanja ovog momenta sile tijelo se poinje gibati
periodino oko ravnotenog poloaja i ovo gibanje ima sve osobine harmonikog titranja. U sljedeim potpoglavljima,
ovog Prirunika, dan je teorijski opis titranja laboratorijskih njihala koja se, s obzirom na grau, mogu podijeliti u tri
skupine:
jednostavna njihala, fizika njihala, torzijska njihala.
10.3.
Jednostavno njihalo
Jedan od najjednostavnijih modela idealnog harmo- Kada se kuglica pomakne iz poloaja ravnotee za kut
nijskog oscilatora naziva se jednostavno ili matematiko i pusti, uslijed djelovanja povratne tangencijalne sile
njihalo, koje se sastoji od tijela (kuglice) mase m objee- Ft , kuglica e titrati amo-tamo oko ravnotenog poloa-

nog o nerastezljivu nit duljine L pri emu je masa niti ja. Sila Ft nije harmonijska budui da je proporcionalna
zanemariva u odnosu na masu kuglice objeene o nit sin , a ne kutnom pomaku i gibanje njihala nije har-
(sl.10.5.)2. monijsko. Meutim, za male kuteve otklona vrijedi da je
o
Kada njihalo miruje, ono se postavi u ravnoteni po- sin (sl.10.6.). Npr. ako je 0,1 rad ( 6 ) ,
loaj tako da se centar mase nalazi ispod toke ovjesita sin 0, 0998 , a razlika je samo 0,2%.

O na pravcu koji se poklapa s pravcem sile tee G . U
ravnotenom poloaju sila N napetosti niti uravnoteuje
silu teu G . Na sl.10.5. prikazane su sile koje djeluju na
njihalo kada je kuglica mase m otklonjena za kut iz
ravnotenog poloaja.
Sl.10.6. Ovisnost povratne tangencijalne sile

Ft mg sin o amplitudi titranja kod
jednostavnog njihala.
Za vrlo male kuteve otklona iz poloaja ravnotee

tangencijalna povratna sila
Sl.10.5. Jednostavno njihalo Ft mg , (10-20)
Na kuglicu u otklonjenom

poloaju djeluje tangenci- harmonijska je i njihalo priblino titra kao neprigueni
jalna Ft i normalna Fr komponenta sile tee. Kada je harmonijski oscilator. Prema tome, jednostavno (mate-
kuglica otklonjena za kut iz ravnotenog poloaja, matiko) njihalo harmonijski titra samo za male kutne
normalna
komponenta sile tee uravnoteena je sa silom otklone iz ravnotenog poloaja, tj. za male amplitude
N napetosti niti, dok za vee amplitude njegovo gibanje (njihanje) nije
N
F
r mg cos , (10-18) harmonijsko.
Jednadba gibanja jednostavnog njihala je
a tangencijalna komponenta Ft sile tee usmjerena je
prema ravnotenom poloaju. Rezultanta sila na tijelo mat Ft mg sin , (10-21)
mase m jednaka je tangencijalnoj komponenti sile tee:
gdje je at tangencijalno ubrzanje kuglice mase m obje-
Ft mg sin , (10-19) ene o nit duljine L. U aproksimaciji malih kutnih poma-
ka, jednadba gibanja njihala ima oblik,
Negativan predznak pokazuje da je sila Ft suprotnog
smjera od smjera poveanja kuta otklona iz ravnote- mg
mat Ft , (10-22)
nog poloaja.
2
U Priruniku se za ovu vrstu njihala rabi se naziv jednostavno njihalo.
317
Uzimajui u obzir vezu izmeu tangencijalnog i kut- L
T 2 , (10-25)
d 2 g
nog ubrzanja at L L 2 , jednadba jednos-
dt

tavnog (matematikog) njihala (10-22) ima oblik Prema relaciji (10-25), u sluaju malih amplituda titra-
nja, period titranja jednostavnog njihala ne ovisi ni o
masi ni o amplitudi, ve samo o duljini njihala L i ubrza-
d 2 g
2

0 , (10-23) nju sile tee g3.
dt L
Kod veih amplituda titranja matematikog njihala (tj.
Prema tome, jednadba (10-23) ima isti matematiki kada vrijedi sin ), period titranja ovisi o amplitudi
oblik kao i jednadba (10-4) titranja opruge. Stoga jed- o i vei je za vee amplitude titranja. Za amplitude tit-
nadba (10-23) predstavlja jednadbu harmonijskog ranja , o 6o , period titranja matematikog njihala
titranja ije je rjeenje oblika odreuje se prema relaciji
(t ) o sin t o
, (10-24) L 1 2 o 9
2
T 1 sin sin 4 o ... , (10-26)
g 4 2 64 2
g
gdje je o amplituda titranja, o poetna faza,
L
kruna frekvencija titranja, dok je period titranja jednos-
tavnog (matematikog) njihala,
Primjer:
Koliki je period titranja matematikog njihala duljine 1 m ako su amplitude titranja:
a) 6o , b) 15o , c) 45o ?
Kolika je relativna pogreka ako se u b) i c) sluaju pretpostavi da period ne ovisi o amplitudi titranja?
2
( g 9, 81m/s , 3,14 )
a) Ako je o 6o = 0,1047 rad , sin o 0,1045 pa vrijedi sin . Period titranja je
L
T 2 2, 00505 s
g
b) Za o 15o = 0,2617 rad , sin o 0, 25869 pa vrijedi sin i period je
L 1 2 15o 9 15o
T 2 1+ sin sin 4 ... 2, 00505 (1+ 0, 00426 + 4, 082 10-5 ) = 2, 01367 s
g 4 2 64 2
Relativna pogreka je
T 2, 00505 - 2, 01367
= 0, 4%
T 2, 00505
c) Za o 45o = 0,785 rad , sin o 0,70683 pa vrijedi sin i period je
L 1 2 15o 9 15o
2
T 1+ sin sin 4 + ...
2, 00505 (1+ 0, 03661+ 0, 00302) = 2, 0845 s
g 4 2 64 2
Relativna pogreka je
T 2, 00505 - 2, 0845
= 4, 0%
T 2, 00505
3
G. Galilei (1564. - 1642.) zakljuio je, promatrajui titrajno gibanje tekog i laganog svijenjaka iste duljine, da period titranja ne ovisi o masi, ve samo o duljini
njihala.
318
EKSPERIMENTALNI DIO
Eksperimentalnim istraivanjem titranja jednostavnog njihala moe se odrediti ubrzanje Zemljine sile tee.
o
a) Za male amplitude titranja ( o 6 sin ) jednostavnog njihala
Period titranja ne ovisi o amplitudi titranja o i masi m njihala, ve samo o duljini niti L i ubrzanju Zemljine sile tee.
Prema relaciji (10-25) ovisnost T f ( L) perioda titranja T o duljini L jednostavnog njihala je nelinearna. Preureiva-
2
njem relacije (10-25) dobiva se linearna ovisnost T f ( L) oblika
4 2
T2 L (10-27)
g
2
Linearna ovisnost T f ( L) , prikazana relacijom (10-27), predstavlja jednadbu pravca u eksplicitnom obliku, pri
4 2
emu je koeficijent smjera tog pravca a , a odsjeak na osi ordinate b 0 . Prema tome, odreivanjem a - koefi-
g

cijenta smjera pravca, koji prikazuje linearnu ovisnost T 2 f L , mogue je odrediti g ubrzanje Zemljine sile tee.
o
b) Za vee amplitude titranja ( o 6 sin ) jednostavnog njihala
Period titranja ne ovisi o masi m njihala, ve ovisi duljini niti L i g ubrzanju Zemljine sile tee, ali i o amplitudi titranja
o . Prema relaciji (10-26), za vee amplitude titranja, poveava se period titranja jednostavnog njihala. Zanemarujui
vie lanove reda, relacija (10-26) moe se napisati u obliku
L 1 2 o 1 2 o
2
T 1 sin To 1
sin , (10-28)
g 4 2 4 2
L o
gdje je To 2 period titranja jednostavnog njihala duljine niti L i amplitude titranja o ( o 6 ). Relacija (10-28)
g

prikazuje nelinearnu ovisnost T f sin o perioda titranja jednostavnog njihala o amplitudi titranja. Preureenjem
2

relacije (10-28) mogue je dobiti linearnu ovisnost T f sin 2 o perioda titranja o amplitudi:
2
1
T To sin 2 o To , (10-29)
4 2
Linearna ovisnost prikazana relacijom (10-29), predstavlja jednadbu pravca u eksplicitnom obliku, pri emu je koe-
1
ficijent smjera tog pravca a To , a odsjeak na osi ordinate b To . Prema tome, odreivanjem parametara pravca (b
4

- odsjeka na osi ordinata, a - koeficijenta smjera) koji prikazuje linearnu ovisnost T f sin 2 o , mogue je odrediti
2
period To titranja jednostavnog njihala za male amplitude titranja, a potom, pomou relacije (10-27) ubrzanje Zemljine
sile tee g.
319
LV 10.1.
Odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee pomou
jednostavnog njihala
U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe ubrzanje Zemljine sile tee odreuje se iz analize titranja labo-
ratorijskog modela jednostavnog matematikog njihala na dva naina:
I.
Mjerenjem perioda titranja njihala u ovisnosti o duljini niti za male amplitude titranja (kutne pomake iz
ravnotenog poloaja),
II.
Mjerenjem perioda titranja njihala u ovisnosti o amplitudi titranja (kutnom pomaku iz ravnotenog
poloaja)
Na sl. 10.7. prikazana je eksperimentalna

postava za ovu laboratorijsku vjebu, a sastoji
se od: kuglice (1), stalka (2), stezaljke (3), kutom-
jera (4), mjerne vrpce (5), svjetlosne barijere (6),
zaporne ure (7) te pomine mjerke (8).
Jednostavno njihalo sastavljeno je od kugli-

ce (1) koja je objeena na stalak (2) pomou
tanke niti. Na vrhu stalka nalazi se kutomjer (4)
pomou kojeg se namjeta poetni kut otklona
( o amplituda titranja) njihala. Pomou mjerne
vrpce (5) mjeri se duljina niti njihala, a pomi-
nom mjerkom (8) dimenzije kuglice. Svjetlos-
na barijera (6) fotoosjetljivi je element koji se u
eksperimentu upotrjebljava za mjerenje perio-
da titranja njihala (sl. P1.1., Prilog 1.).
Sl. 10.7. Eksperimentalni postav
POSTUPAK PRI MJERENJU
I. Mjerenje perioda titranja jednostavnog njihala za razliite duljine niti i za male ampli-
tude titranja (kutne pomake iz ravnotenog poloaja)
1. korak
Duljinu niti l jednostavnog njihala namjestiti na l =1 m.
Napomena:
Duljinu niti l jednostavnog njihala mjeriti od objesita do kuglice !
2. korak
Preklopnik svjetlosne barijere (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 2. poloaj: .
320
3. korak
Otkloniti kuglicu na njihalu iz ravnotenog poloaja za mali kut otklona i pustiti da titra. Nakon treeg prolaska
kuglice kroz svjetlosnu barijeru, na zaslonu svjetlosne barijere pojavit e se vrijednost perioda titranja njihala.
4. korak
Opisani postupak ponoviti nekoliko puta. Pri svakom mjerenju duljinu niti jednostavnog njihala smanjiti za 5 cm.
II. Mjerenje perioda titranja njihala za razliite amplitude titranja, tj. kutne otklone kug-
lice iz ravnotenog poloaja
1. korak
Duljinu niti l jednostavnog njihala namjestiti na 1 m.
Napomena:
Duljinu l jednostavnog njihala mjeriti od objesita njihala do kuglice !

2. korak
Preklopnik svjetlosne barijere (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 2. poloaj: .
3. korak
Otkloniti kuglicu njihala iz ravnotenog poloaja za izabrani kut otklona i pustiti da titra. Nakon treeg prolaska
kuglice kroz svjetlosnu barijeru, na zaslonu svjetlosne barijere pojavit e se vrijednost perioda titranja njihala.
4. korak
Opisani postupak ponoviti za nekoliko izabranih kuteva otklona .
5. korak
Za izabrane kutove otklona (10 i 30) pomou zaporne ure izmjeriti vrijeme za koje se amplituda titranja jednos-
tavnog njihala smanji na polovicu poetne vrijednosti te vrijeme za koje se njihalo zaustavi.
Napomena:
Tijekom izvoenja ovog mjerenja amplitudu titranja provjeravati pomou
kutomjera privrenog na vrhu stalka (sl. 10.7.).
321
LV 10.1. Jednostavno njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI
A Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

jednostavnog njihala o duljini niti
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
Pomou pomine mjerke izmjerite promjer kuglice jednostavnog njihala: D ____________ m

A2. zadatak
a) Pomou mjerne vrpce izmjerite duljinu l niti jednostavnog njihala.
D
b) Izraunajte duljinu L jednostavnog njihala prema relaciji: L l , gdje je D promjer kuglice.
2
Izraun:
A3. zadatak
a) Pomou svjetlosne barijere, za svaku duljinu L njihala, izmjerite period T titranja jednostavnog njihala. Izvedite 10
razliitih mjerenja. Pri svakom mjerenju skratite duljinu L njihala za 5 cm. Popunite tablicu A10.1.
Tablica A10.1.
Br. mj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
l/m
L/m
T/s
g / ms-2
A4. zadatak
Pomou relacije (10-25) izraunajte g ubrzanje Zemljine sile tee i popunite tablicu A10.1.
Izraun:
323
A Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

jednostavnog njihala o duljini niti
ANALIZA I RASPRAVA REZULTATA MJERENJA
A5. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu pogreku i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimen-
talnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee. Podatke za duljinu niti jednostavnog njihala i njegov period titranja
preuzmite iz tablice A10.1. Pogreke pri odreivanju duljine niti njihala i perioda titranja odreene su upotrijebljenim

mjernim instrumentima.
Izraun:
maksimalna apsolutna pogreka
maksimalna relativna pogreka
srednja kvadratna pogreka
b) Konane rezultate upiite u tablicu A10. 2.
Tablica A10. 2. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju ubrzanja Zemljine sile tee
Rezultat mjerenja izraen Rezultat mjerenja izraen Rezultat mjerenja izraen
MAKSIMALNOM APSOLUTNOM MAKSIMALNOM RELATIVNOM SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom pogrekom pogrekom
c) Obrazloite dobivenu pogreku! Navedite nekoliko imbenika koji su, po Vaem miljenju, utjecali na rezultate
ovog mjerenja?
325
A6. zadatak
a) U gr. A10.1. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost perioda titranja T jednostavnog njihala o duljini L
njihala , T f ( L) .
b) Kroz danu raspodjelu mjernih podataka, u gr. A10.1., ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti T f ( L) .
c) Kako se naziva krivulja koja prikazuje ovu grafiku ovisnost? Napiite formulu za matematiku funkciju koja opisuje
ovisnost izmeu mjerenih fizikalnih veliina.
Gr. A10.1. Ovisnost perioda titranja T o duljini niti jednostavnog njihala L, T f ( L) .
A7. zadatak
Obrazloite kako period titranja T jednostavnog njihala ovisi o duljini njihala L.
A8. zadatak
Linearizacija grafikog prikaza
Preuredite podatke prikazane na gr. A10.1. tako da dobijete linearno ovisne podatke: T 2 f L . Popunite tablicu
A10.3.
326
Tablica A10.3.
T 2 / s2
L/ m
a) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.3. u gr. A10.2. tako da prikaete ovisnost T 2 f L .

Gr. A10. 2. Ovisnost kvadrata perioda titranja T 2 o duljini niti jednostavnog njihala L, T 2 f L .
A9. zadatak
Prema grafikom postupku odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac na dane mjerne podatke na gr.A10.2.:
a) Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x, y u gr. A10.2.
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
b) Na gr. A10.2. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
327
A10. zadatak
a) Odredite parametre Vaeg najbolje prilagoenog (best-fit) pravca: a - koeficijent smjera (nagib) pravca, b - od-
sjeak na osi ordinata i napiite dobivenu jednadbu pravca u eksplicitnom obliku.
Izraun:
a = __________ b = __________ y = ax + b = __________________
b) Izraunajte pogreku pri odreivanju nagiba najbolje prilagoenog (best-fit) pravca nagib .
Izraun:
nagib ____________
c) Sluei se dobivenom jednadbom najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacijom (10-27) izraunajte g ubr-
zanje Zemljine sile tee.
Izraun:
g ____________
A11. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: koeficijent smjera pravca a, odsjeak na
osi ordinata b, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b i koeficijent korelacije - R. Popunite
tablicu A10.4.
Tablica A10.4.
n xi yi xi yi xi 2 yi 2
1. xi _____
2.
3. yi _____
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
n xi yi xi yi xi
2
yi
2
xi
2
yi
2
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
328
a) Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. A10.2.
y = ax + b = _______________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-27) izraunajte g ubrzanje Zemljine sile tee.
Izraun:
g ____________
A12. zadatak
Objasnite linearnu korelaciju izmeu danih mjernih podataka s obzirom na dobivenu vrijednost koeficijenta korelacije R.

A13. zadatak
a) Promatrajui gr. A10.2. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti
T 2 f L . Objasnite!
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee g koja je dobivena pomou dva razliita
postupka grafike analize rezultata mjerenja.
Izraun:
A14. zadatak
a) Neka je prava (teorijska) vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee g dana je u tablici P3.3. Procijenite tonost mjere-
nja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee g dobivenu:
iz grafikog postupka:
metodom najmanjih kvadrata:
b) Objasnite dobivene procjene. Kojim se postupkom grafike analize dobiva toniji rezultat?
329
A15. zadatak
Navedite koje pogreke najvie utjeu na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu?
A16. zadatak
Je li regresijski pravac dobiven pomou metode najmanjih kvadrata prolazi kroz ishodite koordinatnog sustava?
Obrazloite svoj odgovor!
A17. zadatak
Jedno jednostavno njihalo uini 15, a drugo 18 titraja u sekundi. Kako se odnose njihove duljine?
Izraun:
A18. zadatak
Jednostavno njihalo koje se sastoji od kuglice mase 100 g i duljine 1 m titra harmoniki pri emu elongacija titranja
(t ) 0,25 sin t . Kolika sila djeluje na nit njihala u trenutku:
njihala slijedi zakon
T T
a) t b) t (T period titranja)
2 4
Izraun:
A19. zadatak
Za koliko bi trebalo produljiti nit jednostavnog njihala ija je duljina niti L kako bi ono titralo istom frekvencijom u
g
dizalu koje se podie ubrzanjem a kao i u dizalu koje miruje.
2
A20. zadatak
Moe li se jednostavno njihalo upotrijebiti za mjerenje vremena? Navedite prednosti i nedostatke ovakvog mjernog
instrumenta.
330
B Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

jednostavnog njihala o amplitudi titranja
RAD U LABORATORIJU
B1. zadatak
Pomou pomine mjerke izmjerite promjer kuglice jednostavnog njihala: D ____________ m
B2. zadatak
a) Pomou mjerne vrpce izmjerite duljinu l niti jednostavnog njihala.

D
b) Izraunajte duljinu L jednostavnog njihala prema relaciji: L l , gdje je D promjer kuglice.
2
Izraun:
B3. zadatak
Pomou svjetlosne barijere izmjerite period titranja Tmjer . jednostavnog njihala za zadanu o amplitudu titranja.
Popunite tablicu B10.1.
Tablica B10.1.
Br. mj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
o /
o
/
2
o
sin
2
Tmjer . / s
Tra . / s
relativna
pogreka
331
B4. zadatak
2
Uzimajui u obzir da je ubrzanje sile tee g 9, 81 m/s , prema relaciji (10-28), izraunajte vrijednost perioda titra-
nja jednostavnog njihala Tra . . Popunite tablicu B10.1.
Izraun:
B5 zadatak
Sluei se relacijama (2-3), (2-6) procijenite tonost pojedinog mjerenja. Rezultate upiite u tablicu B10.1.
Izraun:
B6. zadatak
Za izabrane poetne amplitude titranja ( 10 o , 30 o ), pomou zaporne ure, izmjerite vrijeme u kojem se amplituda titranja

smanji na polovicu poetne vrijednosti 1 o i vrijeme za koje se njihalo zaustavi, tj. amplituda titranja poprimi vrijed-
2
o
nost 2 0 . Izvedite 3 istovrsna mjerenja ( t1 , t 2 , t3 ), izraunajte srednju vrijednost t i popunite tablicu B10.2.
Tablica B10.2.
o 10o o 2 0o o 30o o 2 0o

1 5o
1 15o
2 2
t1
t2
t3
B7. zadatak
Uzimajui u obzir da za amplitudu titranja priguenog titrajnog sustava vrijedi (t ) o e t , za izabrane poetne
amplitude titranja ( 10 o , 30 o ), odredite faktor priguenja pri titranju ovog laboratorijskog njihala.
Izraun:
332
B Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

jednostavnog njihala o amplitudi titranja
B8. zadatak
Za izabranu amplitudu titranja, izradite statistiku analizu pogreaka pri mjerenju vremena u kojem amplituda titra-
nja njihala padne na polovicu poetne vrijednosti. Popunite tablicu B10.3. i tablicu B10.4
Tablica B10.3. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena

n t t t t t t t t , t max rt , rmax t t
2 , Mn
Mj .jed. s s s s s % s2 s
1.
2. t rt
3.
n tmax rmax M3
i1
Izraun:
aritmetika srednja vrijednost: apsolutna pogreka mjerenja:
maksimalna apsolutna pogreka: relativna pogreka mjerenja:
maksimalna relativna pogreka: standardna devijacija pojedinog mjerenja:
standardna devijacija aritmetike sredine: relativna nepouzdanost mjerenja:
Tablica B10.4. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena
APSOLUTNOM pogrekom RELATIVNOM pogrekom STANDARDNOM pogrekom
t
t tr
tM
t max tr max
RM
333
B9. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu pogreku i srednju kvadratnu pogreku pri odreivanju
perioda titranja njihala uzimajui u obzir relaciju (10-28). Duljina niti jednostavnog njihala je L 1, 01 0, 01 m , ampli-
tuda titranja njihala o 20 1 , dok je ubrzanje Zemljine sile tee g 9, 81 0.15 m/s2 .
Izraun:
b) Konane rezultate upiite u tablicu B10.5.
Tablica B10.5. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju perioda titranja jednostavnog njihala
c) Obrazloite dobivenu pogreku! to je najvie utjecalo na pogreku pri mjerenju?
B10. zadatak
a) U gr. B10.1. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost izmjerenog perioda titranja njihala Tmjer . o amplitudi

titranja o jednostavnog njihala, Tmjer. f sin o .
2
334

o
Gr. B10.1. Ovisnost perioda titranja jednostavnog njihala Tmjer . o sin ( o amplituda titranja ).
2
a) Kroz danu raspodjelu mjernih podataka, u gr. B10.1., ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti

Tmjer. f sin o .
2

b) Kakva je funkcionalna ovisnost perioda titranja Tmjer . jednostavnog njihala o sinusu amplitude titranja sin o ?
2
Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost.
o
c) Opiite rijeima kako period titranja Tmjer . jednostavnog njihala ovisi o sinusu amplitude titranja sin .
2
B11. zadatak

a) Linearizirajte graf. prikaz Tmjer. f sin o tako da preuredite podatke prikazane na gr. B10.1. i dobijete linearno
2

ovisne podatke: Tmjer . f sin 2 o . Popunite tablicu B10.6.
2
335
Tablica B10.6.
Tmjer. / s
o
sin 2
2

b) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice B10.6. u gr. B10.2. tako da prikaete ovisnost Tmjer . f sin 2 o .
2
o
2
Gr. B10.2. Ovisnost perioda titranja jednostavnog njihala Tmjer . o sin ( o amplituda titranja ).
2
B12. zadatak
Prema grafikom postupku odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac na dane mjerne podatke na gr. B10.2.:
a) Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x, y u gr. B10.2.
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
b) Na gr. B10.2. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
336
B13. zadatak
a) Odredite parametre Vaeg najbolje prilagoenog (best-fit) pravca: a - koeficijent smjera (nagib) pravca, b - od-
sjeak na osi ordinata i napiite dobivenu jednadbu pravca u eksplicitnom obliku.
Izraun:
a = __________ b = __________ y = ax + b = __________________

a) Izraunajte pogreku pri odreivanju nagiba najbolje prilagoenog (best-fit) pravca nagib .
Izraun:
nagib ____________
b) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (10-29) izraunajte period To tit-
ranja jednostavnog njihala i ubrzanje Zemljine sile tee g.
Izraun:

To ________________ g ____________
B14. zadatak
tablicu B10.7.
Tablica B10.7.
1. xi _____
2.
3. yi _____
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
n xi yi xi yi xi
2
yi
2
xi
2
yi
2
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
c) Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. B10.2.
y = ax + b = _______________
337
d) Koristei dobivenu jednadbu regresijskog pravca i relaciju (10-29) izraunajte period To titranja jednostavnog
njihala i ubrzanje Zemljine sile tee g.
Izraun:
To ________________ g ____________
B15. zadatak
B16. zadatak
a) Promatrajui gr. B10.2. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti

Tmjer . f sin 2 o . Objasnite !
2
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju perioda titranja To i ubrzanja Zemljine sile tee g koji su dobiveni
pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
B17. zadatak
a) Prava (teorijska) vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee g dana je u tablici P3.3. Procijenite tonost mjerenja tako da
izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee g dobiveno:
b) Objasnite rijeima dobivene procjene. Kojim postupkom grafike analize dobijete toniji rezultat?
B18. zadatak
Navedite koje bi pogreke (sistematske, sluajne) najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu?
338
B19. zadatak
Analizirajui rezultate mjerenja, dane u tablici B10.1., objasnite kako period titranja ovisi o amplitudi titranja jednos-
tavnog njihala.
B20. zadatak
Kolika je amplituda titranja njihala duljine niti 1 m ako je njegov period titranja 3% manji od perioda kojim bi titralo
ovo njihalo kada bi se aproksimiralo idealnim harmonijskim oscilatorom?
B21. zadatak
a) Uzimajui u obzir eksperimentalno dobivene vrijednosti fizikalnih veliina (period titranja To i faktor priguenja

titranja) ovog njihala, odredite Q faktor kvalitete (dobrote) ovog titrajnog sustava.
b) Opiite rijeima kvalitetu ovog titrajnog sustava.
B22. zadatak
Na niti, zanemarive mase, dugoj 1 m objeena je metalna kuglica. Amplituda titranja kuglice, za 30 minuta, smanji se
od 12o na 6,5o . Odredite Q faktor kvalitete ovog njihala.
B23. zadatak
Jednostavno njihalo sastoji se od kuglice mase 5 g objeene na niti duljine 80 cm. Njihalo otklonimo za 15o iz rav-
notenog poloaja i pustimo iz mirovanja. Odredite maksimalnu brzinu kuglice njihala.
339
10.4.
Fiziko njihalo
1. Opiite i skicirajte fiziko njihalo.
2. Objeeno tijelo pomaknuto je iz ravnotenog poloaja i nakon toga puteno.

a) Pod kojim e se uvjetima tijelo gibati amo-tamo oko ravnotenog poloaja?
b) Pod kojim e uvjetima gibanje ovog tijela biti jednostavno harmonijsko titranje?
3. Napiite jednadbu i njezino rjeenje za titranje fizikog njihala. Imenujte sve fizikalne veliine i pripadne mjer-
ne jedinice.
4. Napiite relaciju za period titranja fizikog njihala. O emu ovisi period titranja fizikog njihala?
5. to je reducirana duljina fizikog njihala? O emu ovisi reducirana duljina njihala?
6. Fiziko njihalo sastoji se od sitne kuglice objeene o dugaku nit zanemarive mase. Pokaite da je relacija za
period titranja ovog fizikog njihala jednaka relaciji za period titranja jednostavnog njihala.
7. Na niti dugoj 3 m visi kuglica polumjera 3 cm. Koliki je omjer perioda titranja ovog fizikog njihala i perioda tit-
ranja jednostavnog njihala s kojim se ono moe aproksimirati?
8.
a) Kakav matematiki oblik ima ovisnost perioda titranja fizikog njihala u obliku prstena o polumjeru pr-
stena?
341
b) Koja se linearna ovisnost istrauje pri odreivanju ubrzanja sile tee pomou fizikog njihala u obliku
prstena?
9. Pet tankih ianih prstena objeenih o klin njiu kao pet fizikih njihala. Njihove mase i polumjeri su:
I. Prsten: M 250 g , R 30 cm II. Prsten: M 350 g , R 10 cm

III. Prsten: M 150 g , R 50 cm IV. Prsten: M 300 g , R 20 cm
V. Prsten: M 200 g , R 40 cm
Poredajte ova fizika njihala s obzirom na njihov period titranja ( od najmanjeg do najveeg !). Objasnite!
10. Izraunajte duljinu polumjera prstena koji titra kao fizikalno njihalo ako period titranja tog fizikalnog njihala iz-
nosi 0,8 s. Ubrzanje Zemljine sile tee iznosi 9,81 m/s 2 .
11.
a) O emu ovisi period titranja fizikog njihala u obliku jednakostraninog trokuta?
b) Koja se linearna ovisnost istrauje pri odreivanju ubrzanja sile tee pomou fizikog njihala u obliku
jednakostraninog trokuta?
12. Pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee pomou fizikalnog njihala u obliku jednakostra-
ninog trokuta upotrijebljena su dva fizika njihala razliitih masa: jedno mase m, a drugo mase 2m. Objasnite
u kakvom su odnosu periodi titranja tih fizikih njihala!
13.
a) O emu ovisi period titranja fizikog njihala u obliku tapa?
b) Koje se fizikalne veliine mjere pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja sile tee pomou njihala u
obliku tapa?
14. Teite jednostavnog njihala mase m i duljine L nalazi se u kuglici njihala na udaljenosti L od ovjesita. Teite
homogenog tapa iste mase i duljine 2L objeenog na jednom kraju tapa je, takoer, na udaljenosti L od o-
vjesita. Kako se odnose periodi titranja ovog fizikog i jednostavnog njihala? Objasnite.
a) tap ima dui period titranja.

b) tap ima krai period titranja.
c) Periodi titranja ovih njihala su jednaki.
342
10.4
Fiziko njihalo4
Za razliku od jednostavnog (matematikog) njihala, ima isti matematiki oblik kao i jednadba (10-5) titranja
kao priblino idealnog modela harmonijskog oscilatora, harmonikog oscilatora pa je (10-33) jednadba titranja
ija se masa prikazuje tokastom masom, fiziko njihalo fizikog njihala ije je rjeenje oblika
je svako stvarno njihalo, odnosno svako kruto tijelo mase
m, koje se njie oko vodoravne osi koja ne prolazi kroz 0 sin t 0 , (10-34)
njegovo teite (sl.10.8.). Meutim, za male amplitude
titranja, analiza titranja stvarnog fizikog njihala vrlo je mgL
slina analizi titranja jednostavnog njihala (potpogl. gdje je kruna frekvencija, a 0 pomak u fazi
I
10.3.).
titranja, a 0 amplituda titranja, dok je period titranja
fizikog njihala
I
T 2 , (10-35)
mgL

Prema tome, period titranja fizikog njihala ovisi o
teini mg krutog tijela, njegovom momentu tromosti I s
obzirom na os rotacije O i udaljenosti L izmeu ovjesita
O i teita tijela T.
Sl.10.8. Fiziko njihalo
Sl. 10.8. prikazuje fiziko njihalo u obliku krutog tijela

nepravilnog oblika koje se giba bez trenja oko osi koja
prolazi njegovim ovjesitem O. Kada je fiziko njihalo u

ravnotenom poloaju hvatite sile tee mg (teite T)
tijela nalazi se tono ispod ovjesita O na udaljenosti L.
Ako se takvo tijelo otkloni iz poloaja ravnotee za kut
i prepusti samo sebi, ono se njie (titra) pod utjecajem
momenta sile tee
M mgL sin , (10-30)
Za male kutne pomake ( sin ) moment sile tee je Sl. 10.9. Reducirana duljina fizikog njihala
M mgL , (10-31) Usporedbom perioda titranja fizikog i matematikog

njihala odreuje se reducirana duljina fizikog njihala.
Prema II. Newtonovom zakonu za rotaciju krutog tije- Reducirana duljina lr fizikog njihala odgovara duljini
la ( M I ), jednadba gibanja fizikog njihala oko
matematikog njihala koje ima isti period titranja kao i
nepomine osi za male amplitude titranja je
fiziko njihalo (sl.10.9.),
I mgL , (10-32)
Tm T f , (10-36)
odnosno
d 2 mgL gdje je Tm period titranja matematikog njihala, a T f
2

0 , (10-33) period titranja fizikog njihala.
dt I
Uzimajui u obzir relacije (10-25) i (10-35) slijedi
gdje je I moment tromosti krutog tijela s obzirom na os
d 2 lr I
rotacije, a 2
kutno ubrzanje. Jednadba (10-33) 2 2 , (10-37)
dt g mgL
4
esto se naziva i fizikalno njihalo.

Prema tome, reducirana duljina lr fizikog njihala je

I
lr , (10-38)
mL
gdje je I moment tromosti promatranog njihala, m
ukupna masa sustava, a L udaljenost ovjesita do teita
njihala.
Primjer 1:
Reducirana duljina fizikog njihala
Sl.10.9. prikazuje fiziko njihalo u obliku homogenog tapa duljine L 2h koji se njie oko osi koja prolazi jednim
njegovim krajem. Prema Steinerovom pouku, moment tromosti tapa s obzirom na os koja prolazi jednim njegovim
krajem je
2
1 L 1
IIT md 2 mL2 m mL2 .
12 2 3
mL2 2 L
lr
Prema relaciji (10-37) reducirana duljina ovog njihala je L , gdje je h . Matematiko njihalo duljine
3mh 3 2
2
lr L imat e isti period kao i tap duljine L. Toka na tapu, koja je od ovjesita udaljena za reduciranu duljinu lr
3
naziva se sredite titranja P. Prema tome, ako se tap objesi na os koja prolazi kroz toku P i zatitra (zanjie), tada e on
titrati istim periodom kao i za prvobitnu os.
Primjer 2:
Primjenom Steinerovog pouka dokaite da fiziko njihalo u obliku tapa duljine L 2h (sl.10.9.), objeeno u sredi-
tu titranja (u toki P), ima isti period titranja kao i kada titra objeeno o prvobitnu os (u toki O).
Ako fiziko njihalo titra oko osi kroz toku O, njegov period titranja je
IO 2mL2 2L

TO 2 2 2
mgh 3mgL 3g
, (10-39)
2
1 L 1
gdje je, prema Steinerovom pouku I O IT mh 2 mL2 m mL2 , a I T moment tromosti s obzirom na os
12 2
3
kroz teite tapa. Ako os prolazi kroz sredite titranja P, period titranja je
IP 6mL2 2L

TP 2 2 2 , (10-40)
mgh1 9mgL 3g
2
1 L 1 2 L L
gdje je, prema Steinerovom pouku I P IT mh12 mL2 m mL2 , pri emu je h1 lr h L , IT
12 6 9 3 2 6
moment tromosti tapa s obzirom na os kroz teite, a lr reducirana duljina ovog fizikog njihala. Usporeujui relacije
(10-39) i (10-40) vrijedi TO TP .
Njihalo koje se moe objesiti tako da se njie oko toke O i oko sredita titranja P zove se reverzijsko njihalo. Kako je
za reverzijsko njihalo prilino lako odrediti period titranja, mjerenjem perioda titranja ovog njihala mogue je odrediti g
ubrzanje Zemljine sile tee.
344
EKSPERIMENTALNI DIO
Eksperimentalnim istraivanjem titranja fizikog njihala mogue je odrediti:

a) Moment tromosti krutog tijela koje njie,
b) Ubrzanje Zemljine sile tee, ukoliko je poznat moment tromosti krutog tijela koje njie.
U ovom e se Priruniku eksperimentalno istraiti titranje laboratorijskih modela fizikih njihala razliitih oblika:
a) fiziko njihalo u obliku tankog prstena,
b) fiziko njihalo u obliku jednakostraninog trokuta,
c) fiziko njihalo u obliku tapa.
10.4.1. Fiziko njihalo u obliku prstena
Tanki iani prsten mase m i polumjera R oslonjen je 2,2
na otar brid (sl. 10.10.). Za male kutove otklona ovaj

2,0

1,8
prsten predstavlja fiziko njihalo koje titra oko vodoravne 1,6
osi koja prolazi osloncem O i okomita je na ravninu prs- 1,4
tena. Na sl. 10.10. prikazano je fiziko njihalo u obliku 1,2
T/s
prstena polumjera R koji njie o obzirom na os koja pro- 1,0
lazi rubom prstena. 0,8
0,6
0,4
0,2
0,0
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50
R/m
Sl. 10.11. Ovisnost perioda T titranja fizikog njihala

u obliku prstena o polumjeru R prstena.
Ovisnost T f ( R) , prikazana na sl. 10.11., je neline-

arna. Meutim, preureivanjem relacije (10-42) moe se
2
dobiti linearna ovisnost T f ( R) u obliku
Sl. 10.10. Fiziko njihalo u obliku prstena
8 2
T2 R , (10-43)
Prema sl. 10.10. udaljenost L izmeu teita prstena T g
i oslonca (osi rotacije) O trokuta jednaka je R polumjeru
prstena: L R . Moment tromosti prstena s obzirom na Relacija (10-43) predstavlja jednadbu pravca u eks-
os rotacije O koja prolazi rubom prstena, prema Steine- 8 2
plicitnom obliku gdje je a koeficijent smjera prav-
I IT md 2 , I T - moment tromosti s
rovom pouku ( g
obzirom na os kroz teite, d udaljenost izmeu osi ca, a b 0 odsjeak pravca na osi ordinate. Prema tome,
kroz teite tijela i osi rotacije O) je odreivanjem parametara pravca (10-43), koji prikazuje
2
linearnu ovisnost T f ( R) , moe se odrediti ubrzanje
2 2 2
I
mR mR
2 mR , (10-41) g Zemljine sile tee.
Uvrtavanjem relacije (10-41) u relaciju (10-35), period
titranja fizikog njihala u obliku prstena je
10.4.2. Fiziko njihalo u obliku trokuta
2R
T 2 , (10-42)
Od tanke ice oblikovano je tijelo mase M u obliku
g
jednakostraninog trokuta sa stranicom duljine l. Trokut
Iz relacije (10-42) moe se uoiti da period titranja fi- je oslonjen na otar brid jednim svojim vrhom (sl. 10.12.).
zikog njihala u obliku prstena ovisi samo o polumjeru R Za male kuteve otklona ovakav jednakostranian tro-
prstena. Sl. 10.11. predstavlja grafiki prikaz ovisnosti kut predstavlja fiziko njihalo koje titra (njie) oko vodo-
T f ( R) - perioda titranja T fizikog njihala o polumjeru ravne osi koja prolazi osloncem O i okomita je na ravninu
R prstena. trokuta.
345
samo o duljini l stranice trokuta. Sl. 10.13. predstavlja
grafiki prikaz ovisnosti T f (l ) perioda titranja T fizi-
kog njihala o duljini l stranice jednakostraninog troku-
ta.
1,20
1,05
0,90
0,75
0,60
T/s
Sl. 10.12. Fiziko njihalo u obliku jednakostraninog trokuta.
0,45
Prema sl. 10.12. udaljenost L izmeu teita trokuta T 0,30
i oslonca (osi rotacije) O trokuta je 0,15
0,00
3 0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50
L l , (10-44) l/m
3
Sl. 10.13. Ovisnost perioda titranja T fizikog njihala u obliku
gdje je l duljina jedne stranice trokuta. Moment tromosti jednakostraninog trokuta o duljini l stranice trokuta
trokuta s obzirom na vodoravnu os koja prolazi osloncem
i okomita je na ravninu trokuta je
Ovisnost T f (l ) , prikazana na sl. 10.13., je neline-
I I1 I 2 I 3 , (10-45) arna. Meutim, preureivanjem relacije (10-49) dobiva se
2
linearna ovisnost T f (l ) , odnosno jednadba pravca
gdje su I1 , I 2 , I 3 momenti pojedinih stranica trokuta (1, u eksplicitnom obliku
2, 3) s obzirom na os O (sl. 10.12.). U ovom sluaju svaka
stranica trokuta moe se promatrati kao tap mase 6 2
T2 l , (10-50)
M g 3
m i duljine l koji rotira s obzirom na os rotacije O.
3 6 2
Stranice 1 i 2 rotiraju s obzirom na os koja prolazi jednim gdje je a koeficijent smjera pravca, a b 0 od-
g 3
njihovim krajem. Stoga su momenti tromosti stranica 1 i
2 jednaki: I1 I 2 . Primjenom Steinerovog pouka, mo- sjeak pravca na osi ordinate. Stoga, odreivanjem koefi-
cijenta smjera pravca (10-50), koji prikazuje linearnu
menti tromosti ovih stranica su 2
2
ovisnost T f (l ) , odreuje se ubrzanje g sile tee.
1 l 1 2
I1
I2 ml 2 m ml , (10-46)
12 2 3
Moment tromosti stranice 3 prema Steinerovom pou- 10.4.3. Fiziko njihalo u obliku tapa
ku je
2
Tanki homogeni tap mase m i duljine l njie oko vo-
1 3 5 doravne osi koja prolazi kroz jedan njegov kraj (sl.10.14.).
I 3 ml 2 m l ml 2 , (10-47)
12 2 6
Prema tome, moment tromosti trokuta s obzirom na

vodoravnu os koja prolazi osloncem O, a okomita je na
ravninu trokuta jednak je
3
I I1 I 2 I 3 ml 2 , (10-48)
2
Uvrtavanjem relacije (10-44) i (10-48) u relaciju (10-
35), period titranja fizikog njihala u obliku jednakostra-
ninog trokuta je
3l
T 2 , (10-49)
2g 3
Iz relacije (10-49) moe se uoiti da period titranja fi- Sl. 10.14. Fiziko njihalo u obliku tapa
zikog njihala u obliku jednakostraninog trokuta ovisi
346
snost T f (r ) , prikazana na sl. 10.15., nelinearna je i

Za male kutove otklona ovakav tap predstavlja fi- moe se uoiti da:
ziko njihalo koje titra oko vodoravne osi koja prolazi a) za jako male udaljenosti r 0 period ti-
osloncem O i okomita je na tap. Pored toga, na tapu tranja fizikog njihala u obliku tapa postaje jako
postoji niz rupica koje slue kao oslonac tapa na otar
velik T ,
brid. Promjenom oslonca tapa o otar brid mijenja se
udaljenost izmeu osi rotacije (O) tapa i teita (T) tapa.
b) postoji odreena udaljenost rmin , izmeu
Sl. 10.14. prikazuje fiziko njihalo u obliku tapa s nizom
ravnomjerno rasporeenih rupica. osi rotacije i teita tapa, za koju je period titra-
nja T ovakvog fizikog njihala najmanji.
Prema sl. 10.14. udaljenost L izmeu teita tapa T i
oslonca (osi rotacije) O tapa je
Udaljenost rmin za koju je period titranja fizikog nji-
hala najmanji moe se odrediti iz uvjeta za ekstrem funk-
Lr , (10-51)
cije T f (r ) :
gdje je r udaljenost izmeu osi rotacije tapa i teita T 1
tapa ( tj. ovisi o izboru rupice pomou koje je tap ovje- 0 rmin l , (10-54)
r 2 3
en o otar brid). Prema Steinerovom pouku,
I IT md 2 , gdje je, u ovom sluaju, d r , moment a najmanji period titranja Tmin fizikog njihala u obliku

tromosti tapa s obzirom na os rotacije O koja prolazi tapa duljine l je
osloncem tapa je
1 2 3 l
I ml mr 2 , (10-52) Tmin 2 . (10-55)
12 3g
pri emu je m masa, a l duljina tapa. Uvrtavanjem rela- Npr. u sluaju fizikog njihala u obliku tapa duljine
cije (10-51) i (10-52) u relaciju (10-35), period titranja l 0,3 m za koji je ovisnost T f (r ) prikazana na sl.
fizikog njihala u obliku tapa je 10.15. slijedi da je
l 2 12 r 2 rmin = 0, 087 m , Tmin = 0, 835 s .

T 2 , (10-53)
12 g r
Kako je ovisnost T f (r ) nelinearna, mogue je
Iz relacije (10-53) moe se uoiti da period titranja fi- preureivanjem relacije (10-53) postii linearnu ovisnost
zikog njihala u obliku tapa ovisi o duljini l tapa i o prikazanu na dva naina:
udaljenosti r izmeu teita T tapa i oslonca (osi rotaci-
je) O. 3g
I. T 2 r 12 r 2 l 2 (10-56)
2
3g
Linearna ovisnost
2

T 2 r f r 2 , prikazana relaci-
jom (10-56), predstavlja jednadbu pravca u eksplicitnom

obliku, pri emu je koeficijent smjera tog pravca a = 12 , a
odsjeak na osi ordinate b l 2 .
4 2 2 2 2
II. T 2
r r l . (10-57)
g 3g

Linearna ovisnost T 2 r f r 2 , prikazana relacijom
(10-57), predstavlja jednadbu pravca u eksplicitnom
obliku, pri emu je koeficijent smjera tog pravca
Sl. 10.15. Ovisnost perioda titranja T fizikog njihala, u obliku
4 2 2
tapa razliite duljine l s ravnomjerno rasporeenim rupicama, o a , a odsjeak na osi ordinate b .
udaljenosti r izmeu oslonca tapa i teita tapa. g 3g
Prema tome, odreivanjem ili b - odsjeka pravca na
osi ordinate ili a - koeficijenta smjera pravca, koji prikazu-
Sl. 10.15. predstavlja grafiki prikaz ovisnosti je linearnu ovisnost T 2 r f r , mogue je odrediti
T f (r ) - perioda titranja T fizikog njihala o udaljenosti ubrzanje g Zemljine sile tee.
izmeu oslonca O i teita T tapa duljine l 0,3 m . Ovi-
347
LV 10.2.
Odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee pomou fizikog
njihala u obliku prstena
Cilj ove laboratorijske vjebe je eksperimentalno odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee mjerenjem perioda titranja
laboratorijskog modela fizikog njihala u obliku tankog prstena.
Na sl. 10.16. prikazan je eksperimentalni postav laboratorijskog modela fizikog njihala u obliku tankog prstena koji
se sastoji od: 3 tanka prstena razliitih polumjera (1), nosaa (2), pomine mjerke (3), mjerne vrpce (ravnala) (4), zaporne
ure (5), kutomjera (6).
Tanki prsten (1) objeen je o nosa (2) i, za male kutne

otklone iz ravnotenog poloaja, titra kao fiziko njihalo.
Pomou pomine mjerke (3) i mjerne vrpce (4) mjere se
dimenzije prstena. Zapornom urom (5) mjeri se vrijeme
titranja. Kutomjer (6) je privren na vrh nosaa i slui za
odreivanje kutnog otklona pri titranju fizikog njihala.
Sl. 10.16. Eksperimentalni postav za mjerenje

perioda titranja fizikog njihala u obliku prstena
1. korak
Postaviti prsten na objesite nosaa.
2. korak
Otkloniti fiziko njihalo u obliku prstena za mali kut otklona (manji od 20) pomou kutomjera i pustiti ga da titra.
3. korak
Izmjeriti period titranja fizikog njihala, mjerei vrijeme potrebno fizikom njihalu da uini 10 titraja.
4. korak
Postupak ponoviti za nekoliko prstena razliitih polumjera.
348
LV 10.2. Fiziko njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI
A Odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee pomou fizikog njihala

u obliku prstena
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite promjere prstena (veliki, srednji, mali prsten; Dv - promjer vanjskog dijela prstena,
Du - promjer unutarnjeg dijela prstena). Mjerenje ponovite 3 puta. Izraunajte srednju vrijednost promjera prstena D .
Popunite tablicu A10.5.

Tablica A10.5.
Dv Du
D /m D /m R /m t/s T /s T Tmjer / s g / ms-2
2
1. prsten
(mali)
2. prsten
(srednji)
3. prsten
(veliki)
349
b) Izraunajte polumjer prstena R i popunite tablicu A10.5.
Izraun:
A2. zadatak
a) Pomou zaporne ure izmjerite vrijeme t potrebno fizikom njihalu da naini 10 punih titraja. Popunite tablicu
A10.5. Mjerenje ponovite 5 puta.
b) Za svako mjerenje izraunajte period titranja T ovog njihala. Popunite tablicu A10.5.
Izraun:
c) Izraunajte srednju vrijednost perioda titranja T fizikog njihala. Popunite tablicu A10.5.
Izraun:
A3. zadatak
Pomou relacije (10-42), za svako mjerenje, izraunajte ubrzanje g Zemljine sile tee i popunite tablicu A10.5.
Izraun:
350

u obliku prstena
A4. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri eksperimentalnom odreivanju promjera D jednog prstena. Popunite tab-
licu A10.6. i tablicu A10.7
Tablica A10.6. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera prstena
D D
2
n D D D D DD D , Dmax rD , rmax D, MD

mj .jed. m m m m m % m2 m
1.
2. D rD D
3.
Dmax rmax M3
n

i1
Izraun:
Tablica A10.7. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera D prstena
D3
D rD
DM
D max rD max
RM
351
A5. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu pogreku i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimen-
talnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee pomou fizikog njihala u obliku tankog prstena. Pogreke za polumjer
prstena R i period titranja fizikog njihala T odredite iz preciznosti mjerenja uporabljenih mjernih instrumenata. Vrijed-
nost broja je (3,140.02).
Izraun:
b) Konane rezultate upiite u tablicu A10.8.
Tablica A10.8. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera jednog prstena
A6. zadatak
a) Na gr. A10.3. prikazana je teorijska ovisnost perioda titranja fizikog njihala o polumjeru prstena, Tteo f ( R) ,
izraunata pomou relacije (10-42). Prema tablici A10.5. u gr. A10.3. ucrtajte mjerne podatke, u obliku toaka, koji prika-
zuju ovisnost Tmjer f ( R) .
352
1,8
1,6
1,4
1,2
T/s
1,0
0,8
0,6

0,4
0,2
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25
R/m
Gr. A10.3. Ovisnost perioda titranja T fizikog njihala u obliku prstena o polumjeru prstena R, T f ( R)
b) Obrazloite rijeima kako period titranja T fizikog njihala ovisi o polumjeru prstena R.
c) Za svaki prsten izraunajte tonost mjerenja usporeujui mjerenu Tmjer i teorijsku Tteo vrijednost perioda titranja
njihala. Za koji prsten dobivate najtoniju vrijednost perioda titranja?
Izraun:
d) Navedite mogue izvore pogreaka pri ovom mjerenju.
A7. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. A10.3. tako da dobijete linearno ovisne podatke: T 2 f R .
Popunite tablicu A10.9.
Tablica A10.9.
1. prsten 2. prsten 3. prsten
R/ m
T 2 / s2
353
b) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.9. u gr. A10.4. tako da prikaete ovisnost T 2 f R .
2
Gr. A10.4. T f R - ovisnost kvadrata perioda titranja T
2
fizikog njihala u obliku prstena o polumjeru prstena R
A8. zadatak
Grafikim postupkom odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac na dane mjerne podatke:
a) Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. A10.4.
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
A9. zadatak
a) Odredite parametre najbolje prilagoenog (best-fit) pravca: a - koeficijent smjera (nagib) pravca, b - odsjeak na
osi ordinata i napiite dobivenu jednadbu pravca u eksplicitnom obliku.
Izraun:
a __________
b __________
y ax b __________
Izraun:
nagib ____________
354
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (10-43) izraunajte ubrzanje Zem-
ljine sile tee g .
Izraun:
g ____________
A10. zadatak
tablicu A10.10.
Tablica A10.10.
xi _____
1. yi _____
2.

3.
n xi yi xi yi xi
2
yi
2
xi
2
yi
2
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
y = ax + b = _______________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-43) izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee g.
Izraun:
g ____________
A11. zadatak
A12. zadatak
T 2 f R . Objasnite!
355
Izraun:
A13. zadatak
izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee dobivenu:
b) Objasnite rijeima dobivene procjene. Kojim postupkom grafike analize dobijete toniji rezultat?
A14. zadatak
Bakreni okvir oblika prstena, mase 200 g i pomjera 40 cm, objeen o klin, giba se lijevo-desno oko ravnotenog po-
loaja. Ako je njegov period titranja 1,27 s, odredite moment tromosti prstena s obzirom na os koja prolazi ovjesitem i
okomita je na ravninu prstena.
Izraun:
A15. zadatak
Ako elimo da se tanki iani prsten objeen o klin njie, s malim otklonima iz ravnotenog poloaja, tako da svake 2
sekunde prsten napravi jedan puni titraj, koliki bi trebao biti polumjer tog prstena?
Izraun:
A16. zadatak
Fiziko njihalo u obliku tankog metalnog prstena polumjera 15 cm, koji titra prigueno, predstavlja titrajni sustav iji
je faktor kvalitete 2000. Za koje vrijeme e amplituda titranja ovog njihala postati dvostruko manja?
Izraun:
356
LV 10.3.
Odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee
pomou fizikog njihala u obliku trokuta
Cilj ovog eksperimenta je odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee mjerenjem perioda titranja laboratorijskog mode-
la fizikog njihala u obliku trokuta.
Na sl. 10.17. prikazan je eksperimentalni postav koji se

sastoji od tankog ianog okvira oblika jednakostrani-
nog trokuta (1), nosaa (2), pomine mjerke (3), mjerne
vrpce (4), zaporne ure (5), kutomjera (6).
iani trokutasti okvir (1) objeen je o nosa (2) i, za
male kutne otklone iz ravnotenog poloaja, titra kao
fiziko njihalo. Pomou pomine mjerke (3) i mjerne vrpce
(4) mjere se dimenzije trokuta, dok se zapornom urom (5)
mjeri vrijeme titranja ovog fizikog njihala. Kutomjer (6) je
privren na vrh nosaa i slui za odreivanje kutnog
otklona pri titranju fizikog njihala.
Sl. 10.17. Eksperimentalni postav fizikog njihala u obliku trokuta
5. korak
Postaviti iani okvir u obliku jednakostraninog trokuta na objesite nosaa.
6. korak
Otkloniti iani okvir za mali kut otklona (manji od 20) pomou kutomjera i pustiti ga da titra.
7. korak
Izmjeriti period titranja fizikog njihala, mjerei vrijeme koje je potrebno njihalu da uini desetak titraja.
8. korak
Postupak ponoviti za sve raspoloive iane okvire u obliku jednakostraninog trokuta.
357

u obliku trokuta
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
Mjernom vrpcom ili pominom mjerkom izmjerite duljine stranica trokutastih ianih okvira. Mjerenje ponovite 3
puta. Izraunajte srednje vrijednosti duljina stranica trokuta. Popunite tablicu A10.11.

A2. zadatak
a) Pomou zaporne ure izmjerite vrijeme t potrebno pojedinom fizikom njihalu u obliku ianog trokuta da naini
10 titraja. Popunite tablicu A10.11. Mjerenje ponovite 5 puta.
Tablica A10.11.
l /m l / m t/s T /s T Tmjer / s g / ms-2

1. trokutasti
okvir
2. trokutasti
okvir
3. trokutsti
okvir
359
b) Za svako njihalo izraunajte njegov period titranja T. Izraunajte srednju vrijednost T Tmjer perioda titranja fizi-
kalnog njihala u obliku trokuta. Popunite tablicu A10.11.
A3. zadatak
Uzimajui u obzir relaciju (10-49) izraunajte ubrzanje g Zemljine sile tee i popunite tablicu A10.11.
Izraun:
360

u obliku trokuta
A4. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri eksperimentalnom odreivanju perioda titranja fizikog njihala u obliku
tankog jednakostraninog trokuta. Popunite tablicu A10.12. i tablicu A10.13.
Tablica A10.12. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala u obliku trokuta

2
n T T T T T T T , Tmax rT , rmax T T , Mn
Mj .jed. s s s s s % s
1.
2.
3. rT
T
4.
5. Tmax M5
n
rmax
i1
Izraun:
Tablica A10.13. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala u obliku trokuta
T
T Tr
TM
T max Tr max
RM
361
A5. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu i maksimalnu relativnu pogreku pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja
Zemljine sile tee g pomou fizikog njihala u obliku tankog jednakostraninog trokuta uporabljenog u ovom eksperi-
mentu. Pogreku za duljinu stranice trokuta odredite iz preciznosti mjerenja pomou mjerne vrpce. Neka je eksperi-
mentalna vrijednost broja = (3,140,01). Rezultate odreivanja perioda titranja ovog njihala dani su u tablici A10.13.
Izraun:
a)
Tablica A10.14. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala
A6. zadatak
a) Na gr. A10.5. prikazana je teorijska ovisnost T f ( l ) perioda titranja fizikog njihala u obliku jednakostraninog
trokutastog okvira izraunata prema relaciji (10-49). Prema tablici A10.11. u gr. A10.5. ucrtajte mjerne podatke, u obliku
toaka, koji prikazuju ovisnost Tmjer f (l ) .
362
b) Promatrajui gr. A10.5. usporedite rezultate mjerenja s teorijskom ovisnou T f (l ) . Obrazloite rijeima kako
period titranja fizikog njihala T ovisi o duljini stranice l jednakostraninog trokuta.
c) Kakva je funkcionalna ovisnost perioda titranja fizikog njihala T o duljini l stranice jednakostraninog trokuta,
T f (l ) ? Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost:

Gr. A10.5. Ovisnost perioda titranja T fizikog njihala u obliku jednakostraninog trokuta o duljini l stranice trokuta, T f (l ) .
d) Za svaki trokutasti okvir izraunajte tonost mjerenja usporeujui mjerenu Tmjer i teorijsku Tteo vrijednost perioda
titranja njihala. Za koji trokut dobivate najtoniju vrijednost perioda titranja?
Izraun:
e) Navedite mogue izvore pogreaka pri ovom mjerenju.
A7. zadatak
Preuredite podatke prikazane na gr. A10.5. tako da dobijete linearno ovisne podatke: T 2 f l . Popunite tablicu
A10.15.
363
Tablica A10.15.
1. 2. 3.
trokutasti okvir trokutasti okvir trokutasti okvir
l/ m
T 2 / s2
a) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.15. u gr. A10.6. tako da prikaete ovisnost T 2 f l .
2
Gr. A10.6. Ovisnost kvadrata perioda titranja T fizikog njihala u obliku
jednakostraninog trokuta o duljini l stranice trokuta, T 2 f l .
A8. zadatak
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
364
A9. zadatak
Izraun:
a __________
b __________
y ax b __________
Izraun:
nagib ____________
ljine sile tee g .
Izraun:

g ____________
A10. zadatak
tablicu A10.16.
Tablica A10.16.
xi _____
1
2
yi _____
3
n xi yi xi yi xi
2
yi
2
xi
2
yi
2
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
y = ax + b = _______________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-50) izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee g.
Izraun:
g ____________
365
A11. zadatak
A12. zadatak
T 2 f l . Objasnite!
Izraun:
A13. zadatak
izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee dobivenu:
b) Objasnite dobivene procjene. Kojim postupkom grafike analize dobijete toniji rezultat?
A14. zadatak
Navedite koje bi pogreke (sistematske, sluajne) najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu?
A15. zadatak
a) Period titranja fizikog njihala u obliku jednakostraninog trokuta je 0,8 s. Izraunajte duljinu stranice jednakos-
traninog trokuta. Vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee potraite u tablici P3.3 (Prilog 3!).
Izraun:
366
b) Odredite omjer duljina stranica jednakostraninih trokuta koji titraju kao fizika njihala ako je prvo njihalo opisano
u a) zadatku, a drugo fiziko njihalo ima dvostruko vei period titranja.
Izraun:
A16. zadatak
Od tanke ice oblikovan je okvir mase 150 g u obliku jednakostraninoga trokuta sa stranicom duljine 75 cm. Troku-
tasti iani okvir oslonjen je na otar brid jednim svojim vrhom. Odredite:
a) moment tromosti ianog okvira s obzirom na vodoravnu os koja prolazi osloncem i okomita je na ravninu trokuta,
b) frekvenciju titranja oko ove osi za male kutne otklone trokutastog okvira iz ravnotenog poloaja.

Izraun:
A17. zadatak
Od tanke ice duljine 120 cm oblikovan je okvir mase 240 g u obliku jednakokranog trokuta pri emu je a : b 1: 2
( a- osnovica trokuta, b krak trokuta). Trokutasti iani okvir oslonjen je na otar brid svojim najmanjim kutem. Odredi-
te:
a) moment tromosti ianog okvira s obzirom na vodoravnu os koja prolazi osloncem i okomita je na ravninu trokuta,
b) period titranja oko ove osi za male kutne otklone trokutastog okvira iz ravnotenog poloaja.
Izraun:
367
LV 10.4.
Odreivanje ubrzanja Zemljine sile tee
pomou fizikog njihala u obliku tapa
Ubrzanje Zemljine sile tee, u ovom eksperimentu, odreuje se mjerenjem vremena titranja laboratorijskog modela
fizikog njihala koji, priblino, ima oblik tapa. tap s rupicama, koji se koristi u eksperimentu izgleda, ustvari, kao pra-
vokutna ploa (sl.10.18.). Budui da je irina a pravokutne ploe puno manja od njezine duljine l (a << l), irina a ploe
moe se, priblino, zanemariti pa se pravokutna ploa moe aproksimirati tapom duljine l. Inae, moment tromosti
pravokutne ploe kroz centar mase, ija je masa m, irina a i duljina l rauna se prema relaciji:
1
I m( a 2 l 2 ) . (10-58)
12
Na sl. 10.18. prikazan je eksperimentalni postav fizikog njihala u obliku tapa koji se sastoji od: metalnog tapa s
rupicama (1), nosaa (2), pomine mjerke (3), mjerne vrpce (4), zaporne ure (5), kutomjera (6).

a) b)
Sl. 10.18. Eksperimentalni postav za fiziko njihalo u obliku tapa

tap (1) se u jednoj od rupica ovjesitu O, koje se nalaze na okomitoj osi tapa, objesi o nosa (2). Pomou pomi-
ne mjerke (3) i mjerne vrpce (4) mjere se dimenzije tapa. Kutomjer (6) je privren o vrh nosaa i slui za odreivanje
kuta otklona ovog njihala. Budui da je tap homogen, teite tapa T nalazi se na sredini tapa, a udaljenost od ovjesi-
ta O tapa do teita T tapa je r kao to je prikazano je na sl. 10.18b.
1. korak
Pravokutnu plou, kroz najgornju rupicu, objesiti na nosa.
2. korak
Otkloniti pravokutnu plou iz ravnotenog poloaja, za mali kut otklona (manji od 20), odreen pomou kutom-
jera, i pustiti ju da titra.
3. korak
Izmjeriti period titranja ovog njihala, mjerei vrijeme potrebno njihalu da uini 10 titraja.
4. korak
Postupak ponoviti za nekoliko razliitih udaljenosti r od objesita O tapa do teita T tapa.
369

u obliku tapa
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
a) Izmjerite dimenzije pravokutne ploe (irinu ploe a i duljinu ploe l.)
a __________
m , l __________ m

b) Laboratorijskom vagom izmjerite masu pravokutne ploe.
m __________ kg
A2. zadatak
a) Izmjerite udaljenost r izmeu osi rotacije tapa (ovjesita O) i teita tapa (T). Popunite tablicu A10.17.
b) Pomou zaporne ure izmjerite vrijeme t potrebno fizikom njihalu da naini 10 punih titraja. Popunite tablicu
A10.17. Mjerenje ponovite 5 puta.
Tablica A10.17.
r1 ______ m r2 ______ m r3 ______ m r4 ______ m r5 ______ m r6 ______ m
t /s
T /s
T /s
g / ms 2
371
a) Za svako mjerenje odredite period titranja T ovog njihala. Popunite tablicu A10.17.
Izraun:
b) Izraunajte srednju vrijednost perioda titranja T fizikog njihala u obliku tapa. Popunite tablicu A10.17.
Izraun:
A3. zadatak
Sluei se relacijom (10-53) izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee i popunite tablicu A10.17.
Izraun:
372

u obliku tapa
A4. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri eksperimentalnom odreivanju perioda titranja fizikog njihala u obliku
tapa. Popunite tablicu A10.18. i tablicu A10.19.

Tablica A10.18. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala u obliku tapa
2
n T T T T T T T , Tmax rT , rmax T T , Mn
Mj .jed. s s s s s % s
1.
2.
3. rT
T
4.
5. Tmax M5
n
rmax
i 1
Izraun:
Tablica A10.19. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala u obliku tapa
T
T Tr
TM
T max Tr max
RM
373
A5. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom od-
reivanju ubrzanja Zemljine sile tee g pomou fizikog njihala u obliku tapa uporabljenog u ovom eksperimentu.
Pogreke pri mjerenju duljine l tapa i udaljenosti r izmeu teita tapa i ovjesita odreene su preciznou uporablje-
nih mjernih instrumenata. Neka je eksperimentalna vrijednost broja = (3,140,01). Rezultate odreivanja perioda
titranja ovog njihala preuzmite iz tablice A10.19.
Izraun:
a)
b) Konane rezultate zapiite u tablicu A10.20.
Tablica A10.20. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju perioda titranja fizikog njihala
A6. zadatak
a) Na gr. A10.7. prikazana je teorijska ovisnost T f ( r ) perioda titranja fizikog njihala u obliku tapa duljine
l 30 cm o udaljenosti r izmeu teita T i objesita O tapa koja je izraunata prema relaciji (10-53). U gr. A10.7. ucr-
tajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost izmjerenog perioda titranja Tmjer o udaljenosti r teita tapa od ovjesita,
Tmjer f (r) .
374

Gr. A10.7. Ovisnost perioda titranja T fizikalnog njihala, u obliku tapa duljine l s ravnomjerno
rasporeenim rupicama, o udaljenosti r izmeu objesita i teita tapa, T f ( r ) .
b) Promatrajui gr. A10.7. usporedite rezultate mjerenja s teorijskom ovisnou T f (r ) . Obrazloite rijeima kako
period titranja T fizikog njihala u obliku tapa ovisi o udaljenosti r izmeu objesita i teita tapa.
c) Za svaku eksperimentalnu udaljenosti r izmeu objesita i teita tapa odredite tonost mjerenja usporeujui
mjerenu Tmjer i teorijsku Tteo vrijednost perioda titranja njihala. Za koju udaljenost dobivate najtoniju vrijednost perio-
da titranja?
Izraun:
d) Navedite mogue izvore pogreaka pri ovom mjerenju.
A7. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. A10.7. tako da dobijete linearno ovisne podatke: T 2 r f r 2 . Popunite
tablicu A10.21.
Tablica A10.21.
r/ m
r 2 / m2
T 2 r / s2
375
b) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.21. u gr. A10.8. tako da prikaete ovisnost T 2 r f r 2 .
Gr. A10.8. Ovisnost umnoka kvadrata perioda titranja T 2 fizikog njihala i

2

udaljenosti r izmeu ovjesita i teita tapa o r 2 kvadratu ove udaljenosti, T r f r
2
A8. zadatak
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
A9. zadatak
Izraun:
a __________
b __________
y ax b __________
376
Izraun:
nagib ____________
ljine sile tee g .
Izraun:
g ____________
A10. zadatak
tablicu A10.22.

Tablica A10.22.
xi _____
1
2
yi _____
3
4
5
6
n xi yi xi yi xi
2
yi
2
xi
2
yi
2
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
y = ax + b = _______________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-57) izraunajte g ubrzanje Zemljine sile tee.
Izraun:
g ____________
A11. zadatak
377
A12. zadatak

T 2 r f r 2 . Objasnite!
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju ubrzanje Zemljine sile tee g koja je dobivena pomou dva razliita
A13. zadatak
a) Prava (teorijska) vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee g dana je u tablici P3.3. Procijenite tonost mjerenja tako
da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee g dobiveno:
b) Objasnite dobivene procjene. Kojim postupkom grafike analize dobijete toniji rezultat?
A14. zadatak
Navedite koje bi pogreke (sistematske, sluajne) mogle najvie utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimen-
tu?
A15. zadatak
a) Uzimajui u obzir relaciju (10-58) i izmjerene dimenzije pravokutne ploe izraunajte moment tromosti pravokut-
ne ploe.
Izraun:
b) Ako se u ovom eksperimentu pravokutna ploa ne aproksimira tapom, analizom titranja ovog fizikog njihala,
pomou relacije (10-35), izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee. Ubrzanje sile tee izraunajte za svaku izmjerenu uda-
ljenost r izmeu ovjesita i teita ploe. Rezultate upiite u tablicu A10.23. Srednje vrijednosti perioda titranja T ovog
njihala preuzmite iz tablice A10.17. U tablicu A10.23. upiite vrijednosti g , g p za ubrzanje sile tee izraunate:
- u aproksimaciji tapa, prema relaciji (10-53)
- bez aproksimacije tapa, prema relaciji (10-35).
Izraun:
378
Tablica A10.23.
r1 ______ m r2 ______ m r3 ______ m r4 ______ m r5 ______ m r6 ______ m
T /s
g / ms2
g p / ms 2
Relativna
razlika
Relativna
pogreka
(tap)
Relativna
pogreka
(ploa)
a) Za svaku udaljenost izmeu teita i objeista izraunajte relativnu razliku pri odreivanju ubrzanja sile tee. Re-

zultate upiite u tablicu A10.23.
b) Za koju je udaljenost relativna razlika najmanja? Obrazloite odgovor.
A16. zadatak
Prava (teorijska) vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee g dana je u tablici P3.3. Procijenite tonost mjerenja tako da
izraunate relativnu pogreku pri odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee g , g p u ovom eksperimentu dobivene:
a) u aproksimaciji tapa, prema relaciji (10-53)
Izraun:
b) bez aproksimacije tapa, prema relaciji (10-35).
Izraun:
c) Rezultate upiite u tablicu A10.23.
d) U kojem se sluaju dobije tonija vrijednost ubrzanja Zemljine sile tee: primjenom aproksimacije pravokutne
ploe tapom ili ne? Obrazloite odgovor!
A17. zadatak
Je li u prikazanom eksperimentu opravdana primjena aproksimacije pravokutne ploe tapom pri analizi titranja o-
vog fizikog njihala? Obrazloite odgovor!
379
A18. zadatak
Pri eksperimentalnom odreivanju ubrzanja Zemljine sile tee pomou fizikog njihala u obliku homogenog tapa
mjeren je period titranja pomou dva razliita fizika njihala jednakih masa. Duljina tapa jednog njihala je l, a drugog
2l. Koliki je omjer perioda titranja ovih fizikih njihala ako oba tapa njiu oko vodoravne osi koja prolazi jednim njiho-
vim krajem?
A19. zadatak
Koliki je period titranja fizikog njihala u obliku homogenog tapa duljine l 1 m ako se njie oko osi koja prolazi:
a) jednim njegovim krajem,
l
b) kroz toku udaljenu za r od teita tapa,
4
c) U kojem je sluaju period titranja najmanji, a kada najvei?
A20. zadatak
Dva homogena tapa duljine l spojeni su tako da je dobiven tap duljine 2l. Omjer masa tapova je 2:1. Koliki je om-
jer perioda titranja ovog fizikog njihala kada je os na jednom, odnosno na drugom kraju tapa?
Izraun:
A21. zadatak
Tanki homogeni tap dug 90 cm njie oko vodoravne osi s istim periodom titranja kao i jednostavno njihalo duljine
66 cm. Kolika je udaljenost osi tapa od njegovog teita?
Izraun:
A22. zadatak
Izraunajte ubrzanje Zemljine sile tee ako je duljina tapa, koji titra kao fiziko njihalo, 1,5 m, udaljenost teita ta-
pa do ovjesita tapa je 0,3 m, a period titranja njihala je 2 s.
Izraun:
380
10.5.
Elastinost materijala i torzijsko titranje
1. Opiite torzijsko njihalo!

2. Kako glasi jednadba titranja torzijskog njihala? Napiite rjeenje jednadbe titranja za torzijsko titranje! Ime-
nujte sve fizikalne veliine i njihove mjerne jedinice u izrazima!
3. Kako glasi izraz za period titranja torzijskog njihala? (Imenujte fizikalne veliine u formuli !)
4. Kakva je ovisnost perioda titranja torzijskog njihala o momentu tromosti krutog tijela? Obrazloite odgovor!
5. Olovna kugla objeena o krutu icu predstavlja torzijsko njihalo. Ako se kugla potpuno spljoti i poprimi oblik
vodoravnog diska, period titranja ovog njihala e se:
a) smanjiti b) poveati
c) ostati isti d) sve gore navedno, ovisno o polumjeru diska.
Obrazloite odgovor!
6. O emu ovisi konstanta torzije ice? Napiite izraz prema kojem se u eksperimentu izraunava konstanta torzije ice!
7. Objasnite pojavu torzije pomou para sila! Pod kojim uvjetima dolazi do torzije ice?
381
8. Navedite fizikalne veliine o kojima ovisi kut torzije ice u eksperimentu odreivanja modula torzije statikom
metodom?
9. Kako se odreuje moment tromosti krutog tijela kod Eksperimentalnog odreivanja modula torzije statikom
metodom? Ukratko opiite taj postupak!
10. Kako se odreuje moment tromosti krutog tijela kod Eksperimentalnog odreivanja modula torzije dinamikom
metodom? Ukratko opiite taj postupak!
11. Izraunajte period titranja torzijskog njihala ako konstanta torzije ice, na koju je objeen valjak, iznosi 0,03
Nm. Polumjer baze valjka je 4 cm, a visina valjka je 8 cm.
12. Tanki metalni disk mase 2 g i polumjera 2,2 cm objeen je o tanku icu uvrenu u sreditu diska. Ako se disk
uvrne i potom otpusti, disk e titrati, dvaput u sekundi. Kolika je torzijska konstanta ice?
13. Koliki je period titranja torzijskog njihala koje se sastoji od aluminijske kugle promjera 8 cm i mase 725 g, a visi
na krutoj ici ija je torzijska konstanta 0,1 Nm/rad.
382
10.5.
Elastinost materijala i torzijsko titranje
Elastinost je jedna od vanih osobina svakog materi- Deformacija smicanja se mjeri omjerom izmeu relativnog
jala. Pod djelovanjem izvanjske sile, vrsta tijela, ovisno o pomaka x meu slojevima i njihove meusobne
materijalu od kojeg su izraena, mijenjaju svoj oblik i udaljenosti l.
volumen, tj, deformiraju se. Pri tome se mijenjaju udalje- Za male deformacije smicanja tijela ovaj omjer je pribli-
nosti izmeu molekula u kristalnoj reetki vrstih tijela, a
no jednak kutu to ga opie izvodnica tijela. Prema
u deformiranom tijelu pojavljuju se dodatne unutarnje
Hookeovom zakonu, deformacija smicanja je proporcio-
elastine sile. U statikoj ravnotei te unutarnje sile nape-
nalna tangencijalnoj napetosti,
tosti jednake su izvanjskim silama koje su ih izazvale, ali
su suprotnog smjera. Vrlo esto se odnos izmeu sila
F
napetosti i deformacije tijela moe odrediti samo empi- t t G , (10-60)
S
rijski. Deformacija tijela slijedi jednostavne teorijske za-
konitosti samo ukoliko se primijenjene sile napetosti gdje je t tangencijalna napetost izazvana tangencijal-
nalaze u granicama elastinosti materijala. U ovom slua- nom silom Ft , kutna deformacija, a G modul smicanja

ju deformacija tijela je povratna, tj. tijelo, nakon djelova- materijala5.
nja sile, poprima prvobitni oblik. Ukoliko sile napetosti
Poseban sluaj deformacije smicanja je torzija. Torzija
prijeu granicu elastinosti pojedinog materijala, tada
je deformacija koja se javlja kada se vrsto tijelo (naje-
elastina tijela ostanu trajno deformirana. Unutar podru-
e, ipka), od odreenog materijala, uvrsti na jednom, a
ja elastinosti materijala, odnos izmeu sile napetosti i
na drugom kraju djeluje moment sile. Na sl.10.20. prika-
deformacije opisuje se Hookeovim zakonom prema ko-
zana je torzija vrstog tijela valjkastog oblika (tapa). U
jem je deformacija proporcionalna primijenjenoj sili na-
vrstom tijelu oblika valjka iju jednu bazu zakree par
petosti,
sila, a druga baza je uvrena, dolazi do deformacije
F torzije (uvijanja, uvrtanja). Deformacija torzije uoava se
E , (10-59)
S po tome to se popreni slojevi valjka meusobno smiu
gdje je napetost, deformacija, E parametar karak- za kuteve koji su proporcionalni udaljenosti od uvre-
teristian za odreeni materijal, a naziva se Youngov nog kraja. Svaka se izvodnica valjka deformira u helikoi-
modul elastinosti. Mjerna jedinica za modul elastinosti dalnu spiralu (sl.10.20 a.).
materijala je N/m2. Moduli elastinosti nekih materijala
dani su u tablicama P2.1. i P2.2. (Prilog 2.). Ako izvanjska
sila djeluje okomito na povrinu tijela, ona moe izazvati
tlanu, odnosno vlanu deformaciju tijela. Ako izvanjska
sila lei u tangencijalnoj ravnini na povrinu vrstog tije-
la, gornji sloj tijela se pomakne u odnosu na uvreni
sloj. U ovom sluaju na donji sloj djeluje podloga silom
koja je suprotnog smjera od smjera tangencijalne izvanj-
ske sile (sl.10.19.). Tangencijalne sile koje djeluju na gor-
nji i donji sloj tijela ine par ili spreg sila, a uzrokuju de-
formaciju koja se naziva smicanje.
a) b)
Sl.10.20. Torzijska deformacija valjka.
Prema Hookeovom zakonu za torziju, deformacija,

mjerena kutem za koji je zakrenut radijalni

presjek na
koji djeluje tangencijalni
par sila ( Ft , Ft ) proporcional-
na je momentu M tog para sila,
Sl.10.19. Deformacija smicanja uzrokovana
M D
parom ili spregom sila ( Ft , Ft ) , (10-61)
5
Prema teoriji elastinih deformacija za izotropni materijal modul smicanja G je povezan s Youngovim modulom elastinosti E i Poissonovim omjerom
E
, relacijom: G .
2 1

gdje je M vektor momenta para ili sprega sila ( Ft , Ft ), 10.5.1. Torzijsko njihalo
a D torzijska konstanta koja ima dimenziju momenta sile,
dok se kut torzije izraava u radijanima. Predznak -
posljedica je toga to se, u statikoj ravnotei, vrsto Torzijsko njihalo sastoji se od krutog tijela objeenog
tijelo svojim momentom sile opire vanjskom momentu o icu (ili ipku) tako da je objesite na okomici koja pro-

para ili sprega tangencijalnih sila ( Ft , Ft ). Za izrauna- lazi kroz teite tijela. Sl.10.21. prikazuje torzijsko njihalo
vanje torzijske konstante D moe se promatrati torzija koje se sastoji od tankog valjka (diska) uvrenog na
ipke valjkastog oblika duljine L i polumjera R (sl. tanku ipku ija je gornja baza, takoer, uvrena. Pod
10.20.b.). Zamislimo da se ipka moe podijeliti na niz djelovanjem
para ili sprega vanjskih tangencijalnih sila
cijevi rastuih polumjera koje ispunjavaju cijeli profil ( F , F ) tijelo se iz ravnotenog poloaja zakrene za
ipke. mali kut i dolazi do torzije ice. ica djeluje na tijelo
momentom sile M, prema relaciji (10-61), proporcional-
Na sl. 10.20.b. uoava se jedna takva cijev polumje-
nim kutnom pomaku , ali suprotnog smjera koji nastoji
ra r ( r R ), debljine dr i duljine L. Nadalje, svaka cijev se
vratiti tijelo u poetni poloaj.
jo moe podijeliti na uske paralelepipede visine L i po-
vrine baze dS dl dr . Pod djelovanjem para tangenci-
jalnih sila popreni slojevi ipke, od vrha prema dolje, se
smiu tangencijalno na cijev6. Kada se baza ipke zarotira
za kut , svaki paralelepiped smie se za kut . U slua-
ju malih deformacija, kut smicanja odreen je omje-
rom izmeu duljine luka koji opisuje tu rotaciju i visine
paralelepipeda,
r
, (10-62)
L
Prema Hookeovom zakonu (10-60) sila napetosti tog
paralelepipeda je
r
dF G dS G drdl , (10-62)
L
a njegov moment sile je Sl. 10.21. Torzijsko njihalo
r 2
dM
r dF G drdl Prema tome, ako se kruto tijelo zakrene za neki kut
L , (10-63) i otpusti, ono poinje titrati oko ravnotenog poloaja jer
Integriranjem po opsegu cijevi dobiva se moment sile postoji moment sile koji nastoji vratiti uvijenu (torodira-
cijele cijevi nu) ipku u prvobitno stanje, a moment tromosti krutog
2 r
tijela nastoji odrati trenutnu rotaciju.
r 2 r 3
dM cijevi
LG drdl 2 G
L
dr , (10-64) Uzimajui u obzir II. Newtonov zakon za rotaciju tijela
l 0 ( M I ) i Hookeov zakon za torziju (10-61), jednadba
gibanja za torzijsko njihalo je
dok je ukupni moment sile ipke,
d 2
R
R4 I D , (10-67)
M cijevi 2 L
dM
G , (10-65) dt 2
r 0 odnosno
Usporedbom relacija (10-61) i (10-65) slijedi da je tor- d 2 D
0 , (10-68)
zijska konstanta, dt 2 I
R4 gdje je D konstanta torzije ice, I moment tromosti tijela
D G , (10-66)
2 L s obzirom na os kroz centar mase tijela, zakretni kut, a
Torzijska konstanta D ovisi o modulu G smicanja ma- d 2
kutno ubrzanje. Jednadba (10-68) ima isti
terijala i o geometriji ipke. Pri tome, torzijska konstanta dt 2
naglo raste s polumjerom R ipke. Za dani kut , potre- matematiki oblik kao i jednadba (10-5) titranja harmo-
ban je vei moment sile za torziju deblje, nego za torziju nikog oscilatora pa je jednadba (10-68) jednadba
tanje ipke. Isto tako, za dani kut , potreban je manji titranja torzijskog njihala ije je rjeenje oblika
moment sile za torziju dulje, nego krae ipke.
t 0 sin t 0
, (10-69)
6
Kako bi paralelepiped ostao dio cijevi, mora postojati i malo smicanje prema osi cijevi. Meutim, ovo radijalno smicanje je puno manje od tangencijal-
nog pa se zanemaruje u raunu sila.
384
D 4 2
gdje je kruna frekvencija, a 0 pomak u fazi T2 I , (10-71)
I D
titranja, a 0 amplituda titranja koji se odreuju iz po-
2
etnih uvjeta. Linearna ovisnost T f ( I ) , prikazana relacijom
Period titranja torzijskog njihala je (10-71), predstavlja jednadbu pravca u eksplicitnom
obliku, pri emu je koeficijent smjera tog pravca
I
T 2 , (10-70) 4 2
D a , a odsjeak na osi ordinate b 0 .
D
gdje je D konstanta torzije ice, I moment tromosti tijela Prema tome, odreivanjem a - koeficijenta smjera
s obzirom na os kroz centar mase tijela. Iz relacije (10-70) pravca, koji prikazuje linearnu ovisnost T 2 f I , mo-
moe se uoiti da period titranja torzijskog njihala ovisi o
momentu tromosti tijela i o konstanti torzije ice o koju gue je odrediti konstantu torzije D ice.
je tijelo ovjeeno.
Budui da je ovisnost T f ( I ) , perioda titranja T o
momentu tromosti I tijela, nelinearna, mogue je preu-
reivanjem relacije (10-70) postii linearnu ovisnost oblika:

EKSPERIMENTALNI DIO
U eksperimentalnom dijelu izvode se eksperimenti u kojima se istrauje pojava deformacije torzije ice koja je uvr-
ena u sreditu baze krutog tijela oblika valjka koji visi na ici. Isto tako, istrauje se torzijsko titranje ovakvog laborato-
rijskog njihala. Laboratorijske vjebe ukljuuju:
odreivanje konstante torzije D ice i modula smicanja G ice statikom metodom,
odreivanje konstante torzije D ice i modula smicanja G ice dinamikom metodom.
LV 10.5.
Statiko odreivanje torzijske konstante ice
Na sl. 10.22. prikazana je eksperimentalna postava za statiko odreivanje modula torzije ice, a sastoji se od: pravo-
kutnog drvenog postolja (1), krute metalne ice (2), vrstog tijela (metalni valjak) (3), niti (konac) (4), nepomine kolotu-
re (5), zdjelica za utege (6), utega (7), pokazivaa u obliku iljka na nosau (8), pokazivaa iljka (9), kutomjera s kazalj-
kom i ruicom za zakretanje ice (10), pomine mjerke (11) i mjerne vrpce (12).
a) b)
Sl. 10.22. Eksperimentalna postava za statiko odreivanje modula torzije ice
385
Na pravokutno drveno postolje (1) privrena je kruta metalna ica (2) na ijem je drugom kraju objeen metalni
valjak (3). Nepomine koloture (5) privrene su za bone stranice drvenog postolja (1). Nit (4) je paljivo namotana na
valjak (3) i prebaena preko obje koloture tako da izgledaju kao na sl.10.22.b.. U zdjelice za utege (6) stavljaju se utezi
(7). Pomou pokazivaa (8) i (9) te kutomjera s kazaljkom i ruicom za zakretanje (10) odreuje se kut zakretanja valjka
pri torziji ice. Pominom mjerkom (11) i mjerne vrpce (12) odreuju se dimenzije ice i valjka.
Kruta metalna ica, za koju se odreuje torzijska konstanta, uvrena je u sreditu metalnog valjka koji se moe ok-
retati, pomou ruice (10) oko okomite osi koja prilazi njegovim sreditem. Ruica (10) je privrena za kazaljku kutom-
jera tako da okretanjem ruice kazaljka prelazi preko skale kuteva (izraenih u stupnjevima) ispisanih na nepominom
disku. Na donjem kraju ice uvren je metalni valjak (3), polumjera R, koji dri icu zategnutom. Valjak ima na sebi
pokaziva u obliku iljka (9) koji se moe postaviti uvijek u isti poloaj u odnosu na pokaziva-iljak na postolju (8). Niti

prebaene preko koloture napete su pod djelovanjem para tangencijalnih sila ( F , F ) koje djeluju na stijenke valjka.
Ove su sile po iznosu jednake teini FG utega mase m stavljenih na zdjelice: F FG m g (sl.10.22.b.).

Vektorski zbroj para sila jednak je nuli, dok je vektorski zbroj momenata M para ovih sila razliit od nuli. Stoga je

ovaj sustav u translacijskoj, ali ne i u rotacijskoj ravnotei. Pod djelovanjem momenta M para izvanjskih tangencijalnih

sila ( F , F ) dolazi do torzije ice pri emu se ica zakrene za mali kut . Iznos momenta M para izvanjskih sila pro-
porcionalan je iznosu kuta torzije ,
M D , (10-72)
gdje je D konstanta torzije ice na koju je ovjeen valjak. Moment M para izvanjskih tangencijalnih sila posljedica je
djelovanja teine FG utega na zdjelicama, kao to je prikazano na sl. 10.22.a., pa vrijedi
M FG d m g d , (10-73)
gdje je FG m g teina utega u jednoj zdjelici, a d 2R promjer valjka.

Relacija (10-72) prikazuje linearnu ovisnost, M f ( ) , momenta M para sila koji uzrokuju torziju ice o kutu torzije
. Prema tome, odreivanjem parametara pravca kojim se grafiki prikazuje ova linearna ovisnost moe se odrediti
torzijska konstanta D ice, a potom pomou relacije (10-66) i modul smicanja G materijala od kojeg je nainjena ica.
1. korak
Odgovarajuim mjernim instrumentom izmjeriti duljinu i promjer metalne ice na kojoj visi valjak.
2. korak
Paljivo omotati nit oko valjka i prebaciti je preko nepominih kolotura. Namjestiti eksperimentalni postav u nulti
poloaj. iljci pokazivaa (8) i (9) u nultom poloaju trebaju biti na istom pravcu, a kut na skali kutomjera treba biti 0o.
3. korak
U zdjelice za utege postaviti utege jednakih masa i pri tome promatrati otklon pokazivaa na valjku u odnosu na
smjer pokazivaa na nosau.
4. korak
Izmjeriti kut otklona tako da zakree ruica na kutomjeru koji se nalazi na vrhu drvenog postolja, sve dok se iljci
na pokazivaima ne poklope. Pri tome se na kutomjeru moe oitati kut otklona valjka.
5. korak
Sa skale kutomjera oitati kut otklona valjka. Kut otklona odgovara kutu torzije ice.
Napomena:
Izmjereni kut u stupnjevima treba pretvoriti u kut izraen u radijanima sluei se slijedeom relacijom:
o
rad
180
6. korak
Ponoviti opisani postupak za razliite mase utega na zdjelicama.
386
HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI

LV 10.5. Elastinost materijala i torzijsko titranje TITRAJNI SUSTAVI
A Statiko odreivanje torzijske konstante ice
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
Pominom mjerkom i mjernom vrpcom izmjerite dimenzije ice: promjer d, polumjer r i duljinu ice l :
d __________
m , r __________
m , l ___________ m

A2. zadatak
Laboratorijskom vagom izmjerite masu utega m u jednoj zdjelici za utege i izraunajte njihovu teinu. Popunite tab-
licu A10.24.
Tablica A10.24.
Broj
mjerenja
m / kg FG / N / / rad M / Nm D / Nmrad1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
A3. zadatak
Za svaku masu oitajte kut torzije (u stupnjevima). Preraunajte vrijednost tog kuta u radijane. Popunite tablicu
A10.24.
A4. zadatak
a) Prema relaciji (10-73) izraunajte moment M para sila
Izraun:
387
b) Prema relaciji (10-72) izraunajte D konstantu torzije ice. Popunite tablicu A10.24.
Izraun:
A5. zadatak:
Odreivanje momenta tromosti valjka statikim postupkom
a) Pominom mjerkom izmjerite dimenzije valjka: promjer d i visinu valjka h. Odredite polumjer R. Mjerenje ponovite
nekoliko puta i rezultate upiite u tablicu A10.25.
Tablica A10.25.
Broj
mj.
d /m R/m R /m h/m h / m V / m3 I st / kgm 2
1.
2.
3.
4.
5.
b) Izraunajte srednje vrijednosti polumjera R i visine h valjka. Popunite tablicu A10.25.

Izraun:
c) Izraunajte masu valjka. Gustoa materijala od kojeg je nainjen valjak dana je u tablici P2.3. (Prilog 2!). Popunite
tablicu A10.25.
Izraun:
Materijal od kojeg je nainjen valjak je: _________________.
_________ kg/m3
A6. zadatak
Prema formuli danoj u tablici P3.5. (Prilog 3.!) izraunajte moment tromosti valjka I st , statikim postupkom, s obzi-
rom na os koja prolazi teitem valjka i okomita je na bazu valjka. Popunite tablicu A10.25.
Izraun:
388

A Statiko odreivanje torzijske konstante ice

A7. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri mjerenju promjera d valjka. Popunite tablicu A10.26. i tablicu A10.27.
Tablica A10.26. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d valjka.
d d
2
n d d d d d d d d , d max rd , rmax , Mn

Mj .jed. m m m m m % m
1.
2.
3. rd
d
4.
5. d max M5
n
rmax

i 1
Izraun:
Tablica A10.27. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d valjka.
d
d dr
dM
d max d r max
RM
389
A8. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri odreivanju volumena
valjka. Pogreka pri mjerenju polumjera R valjka odreena je pogrekom pri mjerenju promjera d valjka koja je dana u
tablici A10.27. Pogreka pri mjerenju visine h valjka odreena je preciznou uporabljenog mjernog instrumenta.
Izraun:
a)
Tablica A10.28. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri posrednom mjerenju volumena valjka
c) Obrazloite dobivenu pogreku! to je moglo utjecati na rezultate mjerenja s obzirom na dobivenu pogreku?
A9. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom od-
reivanju momenta tromosti valjka statikom metodom. Pogreka pri mjerenju polumjera R valjka odreena je pogre-
kom pri mjerenju promjera d valjka koja je dana u tablici A10.27. Pogreka pri odreivanju mase m valjka odreena je
pogrekom pri odreivanju volumena valjka koja je dana u tablici A10.28..
Izraun:
a)
390

Tablica A10.29. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri posrednom mjerenju momenta tromosti valjka
A10. zadatak
U gr. A10.9 ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.24. koji prikazuju ovisnost momenta M para sila kutu torzije
ice, M f .
A11. zadatak
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
b) S obzirom na danu raspodjelu mjernih podataka, u gr. A10.9., od oka ucrtajte najbolje prilagoen pravac.
391
Gr. A10.9. Ovisnost momenta M para sila o kutu torzije ice, M f .
A12. zadatak
Izraun:
a __________
b __________
y ax b __________
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe (best-fit) pravca i relacije (10-72) izraunajte konstantu torzije D promatrane ice.
Izraun:
D ____________
d) Prema relaciji (10-66) izraunajte modul smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena.
Izraun:
G ____________
392
A13. zadatak
tablicu A10.30.
Tablica A10.30.
xi _____
1
2
yi _____
3
xi yi xi yi xi yi
2 2 2
xi
2
n yi
Izraun:

a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
c) Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. A10.9.
y = ax + b = _______________
d) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-72) izraunajte konstantu torzije D promatrane ice.
Izraun:
D ____________
e) Prema relaciji (10-66) izraunajte modul smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena.
Izraun:
G ____________
A14. zadatak
A15. zadatak
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju konstante torzije D ice koja je dobivena pomou dva razliita pos-
tupka grafike analize rezultata mjerenja.
b) Koje bi pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu? Objasnite odgovor!
A16. zadatak
a) U tablici P2.1. (Prilog 2!) dana je vrijednost modula smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena. Procijenite
tonost mjerenja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju modula smicanja G dobivenog:
393
A17. zadatak
a) Pri eksperimentalnom odreivanju modula torzije G dvije ice od istog materijala, jednakih duljina, mjerena je
ovisnost polumjera r ice o konstanti torzije D ice. Ako je konstanta torzije druge ice trostruko vea od konstante
torzije prve ice, odredite omjer polumjera ove dvije ice.
Izraun:
A18. zadatak
Prema rezultatima ovog eksperimenta objasnite kako kut torzije krute ice ovisi o:
a) momentu para sila koje uzrokuju uvijanje ice,
b) teini utega postavljenih na zdjelice,
c) polumjeru krutog tijela koje visi na ici,
d) materijalu od kojeg je ica nainjena,
e) duljini ice,
f) debljini ice
A19. zadatak
Pri eksperimentalnom odreivanju torzijske konstante ice i modula smicanja metala od kojeg je ica nainjena, ica se
uvrne za kut 30o kada se na zdjelice postave utezi mase 30 g. Promjer valjka koji visi na donjem kraju ispitivane ice je 3 cm.
a) Kolika je torzijska konstanta ice?
b) Ako je duljina ice 30 cm, a njezin promjer 1 mm, izraunajte modul smicanja metala od kojeg je ica izraena?
Izraun:
394
LV 10.6.
Dinamiko odreivanje torzijske konstante ice
Na sl. 10.23. prikazana je eksperimentalna postava za dinamiko odreivanje modula torzije ice, a sastoji se od:
pravokutnog drvenog postolja (1), krute metalne ice (2), vrstog tijela (metalni valjak) (3), utega razliitih masa u obliku
valjka (4), pomine mjerke (5), mjerne vrpce (6) te svjetlosne barijere (7).
Na pravokutno drveno postolje (1) privrena je kru-

ta metalna ica (2), za koju se odreuje torzijska konstan-
ta. O drugi kraj ice objeen je metalni valjak (3) tako da
je teite tijela na osi ice, ime se osigurava stabilna
ravnotea sustava. Masa ice zanemariva je u odnosu na
masu objeenog krutog tijela. Pod ovim uvjetima kruta

ica na kojoj visi tijelo predstavlja mehaniki sustav koji
se naziva torzijsko njihalo. Sl. 10.23. prikazuje laboratorij-
ski model torzijskog njihala ije se titranje istrauje u
ovom eksperimentu. Pominom mjerkom (5) i mjernom
vrpcom (6) odreuju se dimenzije ice i valjka. Manji
valjkasti utezi (jahai) razliitih masa (4) dodaju se na
kruto tijelo i promatra se promjena perioda titranja njiha-
la. Za mjerenje perioda titranja njihala koristi se fotoos-
jetljivi element - svjetlosna barijera (7). Detaljniji tehniki
podatci o ovom mjernom instrumentu dani su u Prilogu
1.
Sl. 10.23. Eksperimentalna postava za dinamiko odreivanje
torzijske konstante ice
Za odreivanje perioda titranja njihala potrebno je sustav izvesti iz ravnotenog poloaja naglim uvrtanjem ruice
na vrhu pravokutnog drvenog postolja za neki poetni kut o (20o 90o). Na taj nain ica se uvija (torodira) i tijelo
obavlja torzijsko titranje. Na tijelu postoji iljak, zanemarive mase u odnosu na masu cijelog tijela, koji slui za odreiva-
nje vremena punih titraja pomou svjetlosne barijere. Pri titranju ovog njihala prati se dolazak iljka u oba amplitudna
poloaja, odnosno prolazak iljka kroz svjetlosnu barijeru.
Ukoliko se tijelo i ica zakrenu za neki kut o oko okomite osi koja se poklapa sa icom, ica se opire momentom sile
danim relacijom (10-61). U ovom poloaju sustav ima elastinu potencijalnu energiju. Kada se tijelo pusti, elastina
potencijalna energija pretvara se u kinetiku. Pri tome moment sile daje sustavu kutno ubrzanje, i nastoji sustav vratiti u
ravnoteni poloaj. Meutim, zbog tromosti, sustav e proi ravnoteni poloaj i zakrenuti se u suprotnom smjeru, sve
dok sva kinetika energija ponovno ne prijee u potencijalnu, pri kutu o . Ovo gibanje ponavlja se periodiki i sustav
titra kao torzijski harmoniki oscilator.
Pri odreivanju torzijske konstante ice dinamikim postupkom mjeri se period titranja laboratorijskog modela tor-
zijskog njihala.
Period titranja torzijskog njihala dan je relacijom (10-70),
I din
T 2 , (10-74)
D
gdje je moment tromosti I din sustava (valjak+uteg) jednak sumi momenta tromosti I o krutog tijela (valjak) kroz
centar mase i momenta tromosti I u valjkastog utega (jahaa), odnosno
I din I o I u , (10-75)
I o je moment tromosti krutog tijela (valjka) odreen statikim postupkom, odnosno I o I st . Utezi (jahai) imaju ,
takoer, oblik valjka pa se moment tromosti utega (jahaa) odreuje prema relaciji:
395
1
Iu mu ru 2 , (10-76)
2
gdje je mu masa, a ru polumjer utega (jahaa).
Prema tome, u okviru ove laboratorijske vjebe mjeri se period titranja torzijskog njihala za poznate vrijednosti
momenta tromosti I din sustava (valjak+utezi). Iz izmjerenih vrijednosti perioda titranja njihala mogue je, prema relaciji
(10-74), odrediti D torzijsku konstantu ice na kojoj visi kruto tijelo (valjak).
1. korak
Postaviti svjetlosnu barijeru tako da pokaziva iljak na valjku prolazi kroz nju za vrijeme titranja. Postaviti uteg
(jaha) na valjak.
2. korak
Preklopnik svjetlosne barijere (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 2. poloaj
3. korak
Otkloniti valjak iz ravnotenog poloaja za neki kut o (20o 90o) i pustiti ga da titra. Nakon drugog prolaska po-
kazivaa iljka kroz svjetlosnu barijeru, na zaslonu svjetlosne barijere pojavi se vrijednost perioda titranja njihala.
4. korak
Opisani postupak ponoviti nekoliko puta za razliite mase utega (jahaa).
396

A Dinamiko odreivanje torzijske konstante ice
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
Pominom mjerkom izmjerite dimenzije ice: promjer d, polumjer r i duljinu ice l :
d __________
m , r __________
m , l ___________ m

A2. zadatak
Prema rezultatu A5. zadatka, u lab. vjebi 10.5., upiite vrijednost momenta tromosti valjka koji visi na ici, ija se
torzijska konstanta odreuje u ovom eksperimentu, odreenog statikim postupkom.
I st __________________ kgm2
A3. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite promjere du valjkastih utega (jahaa). Izraunajte njihove polumjere ru .
du ________ m , ru ________ m
b) Laboratorijskom vagom izmjerite mase mu valjkastih utega (jahaa) i popunite tablicu A10.31.
c) Prema relaciji (10-76) izraunajte momente tromosti I u utega i popunite tablicu A10.31.
Izraun:
d) Prema relaciji (10-75) izraunajte momente tromosti I din utega i popunite tablicu A10.31.
Izraun:
A4. zadatak
Pomou svjetlosne barijere, za razliite momente tromosti I m valjkastih utega (jahaa), izmjerite period T titranja
laboratorijskog modela torzijskog njihala. Popunite tablicu A10.31.
Tablica A10.31.
Br. mj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
mu / kg
du / m
ru / m
Iu / kgm2
Idin / kgm2
T /s
D / Nmrad -1
397
A5. zadatak
Pomou relacije (10-74) izraunajte:
a) D torzijsku konstantu ice torzijskog njihala.
b) Rezultate upiite u tablicu A10.31.
Izraun:
A6. zadatak
b) Pomou relacije (10-66) izraunajte G modul smicanja materijala od kojeg je ica napravljena
Izraun:
A7. zadatak
Za izabrane poetne amplitude titranja ( 30 o , 60o ), pomou zaporne ure, izmjerite vrijeme u kojem se amplituda tit-

ranja smanji na polovicu poetne vrijednosti 1 o i vrijeme za koje se njihalo zaustavi, tj. amplituda titranja po-
2
o
primi vrijednost 2 0 . Izvedite 3 istovrsna mjerenja ( t1 , t 2 , t3 ), izraunajte srednju vrijednost t i popunite tablicu
A10.32.
Tablica A10.32.
o o
o 30o
1 15o 2 0o o 60o
1 30o 2 0o
2 2
t1
t2
t3
t
A8. zadatak
) o e t , za izabrane poetne
Uzimajui u obzir da za amplitudu titranja priguenog titrajnog sustava vrijedi (t
amplitude titranja ( 30 o , 60o ), odredite faktor priguenja pri titranju ovog laboratorijskog njihala.
Izraun:
398

A Dinamiko odreivanje torzijske konstante ice

A9. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom
odreivanju momenta tromosti utega. Pogreke pri mjerenju polumjera ru i mase mu utega dane su preciznou upo-
rabljenih mjernih instrumenata.
Izraun:

Tablica A10.33. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri posrednom mjerenju momenta tromosti utega
399
A10. zadatak
U gr. A10.10. ucrtajte mjerne podatke, dane u tablici A10.31., tako da prikaete ovisnost perioda titranja T o momen-
tu tromosti I din o periodu titranja laboratorijskog modela torzijskog njihala, T f I din .
Gr. A10.10. Ovisnost periodu titranja T o momentu tromosti I din torzijskog njihala, T f I din .
A11. zadatak
a) U gr. A10.10. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti T f I din .
b) Kakva je funkcionalna ovisnost perioda titranja T o momentu tromosti I din torzijskog njihala? Napiite matemati-
ku relaciju za ovu ovisnost:
c) Obrazloite rijeima kako period titranja T ovisi o momentu tromosti I din torzijskog njihala.
A12. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. A10.10. tako da dobijete linearno ovisne podatke: T 2 f I din . Popunite
tablicu A10.34.
Tablica A10.34.
T 2 / s2
I din / kgm2
b) Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A10.34. u gr. A10.11. tako da prikaete ovisnost T 2 f I din .
400

o momentu tromosti I din torzijskog njihala, T f I din .
2 2
Gr. A10.11. Ovisnost kvadrata perioda titranja T
A13. zadatak
x __________
y __________ Tsr ____ , _____
b) S obzirom na danu raspodjelu mjernih podataka, u gr. A10.11., od oka ucrtajte najbolje prilagoen pravac.
A14. zadatak
Izraun:
a __________
b __________
y ax b __________
Izraun:
nagib ____________
401
c) Pomou dobivene jednadbe (best-fit) pravca i relacije (10-74) izraunajte konstantu torzije D promatrane ice.
Izraun:
D ____________
d) Prema relaciji (10-66) izraunajte modul smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena.
Izraun:
G ____________
A15. zadatak
tablicu A10.35.
Tablica A10.35.
1 xi _____
2
yi _____
3
10
xi yi xi yi xi yi
2 2 2
xi
2
n yi
Izraun:
a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________
y = ax + b = _______________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (10-74) izraunajte konstantu torzije D promatrane ice.
Izraun:
402
D ____________
c) Prema relaciji (10-66) izraunajte modul smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena.
Izraun:
G ____________
A16. zadatak
A17. zadatak

T 2 f I din . Objasnite!
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju konstante torzije D ice koja je dobivena pomou dva razliita pos-
tupka grafike analize rezultata mjerenja.
c) Koje bi pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu? Objasnite odgovor!
A18. zadatak
a) U tablici P2.1. (Prilog 2!) dana je vrijednost modula smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena. Procijenite
tonost mjerenja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju modula smicanja G dobivenog:
iz grafikog postupka
metodom najmanjih kvadrata
403
A19. zadatak
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju modula smicanja G materijala od kojeg je ica nainjena dobivenog
pomou dva razliita eksperimentalna pristupa:
statikim postupkom (LAB. vjeba 10.5.)
dinamikim postupkom
b) Objasnite rijeima dobivene procjene. Kojim se eksperimentalnim postupkom dobiva toniji rezultat?
c) Koje bi pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja pri eksperimentalnom odreivanju modula smicanja
promatrane ice? Objasnite odgovor!
A20. zadatak
a) Uzimajui u obzir eksperimentalno dobivene vrijednosti fizikalnih veliina (period titranja T i faktor priguenja
titranja) torzijskog njihala istraivanog u ovom eksperimentu, odredite Q faktor kvalitete (dobrote) ovog titrajnog
sustava.
b) Opiite rijeima kvalitetu ovog titrajnog sustava.
A21. zadatak
U eksperimentu se promatra titranje dva torzijska njihala. ice, na koje su objeena tijela (kod oba njihala to je kug-
la), nainjene su od istog materijala i imaju jednaku konstantu torzije. Masa jedne kugle objeene o icu dvostruko je
vea od mase druge kugle objeene o icu. Odredite u kakvom su odnosu periodi titranja ova dva torzijska njihala.
Izraun:
404
A22. zadatak
Homogeni metalni disk, mase 6,50 kg i promjera 24,0 cm, visi na krutoj ici uvrenoj u sreditu diska. Kako bi se i-
ca uvila za kut 3,34o potrebno je na obod diska djelovati tangencijalnom silom od 4,23 N. Nakon prestanka djelovanja
ove sile disk se pokuava vratiti u poetni poloaj i pri tome titra kao torzijski harmoniki oscilator.
a) Kolika je torzijska konstanta metalne ice?
b) Koliki je period i frekvencija torzijskih titranja ovog njihala?
c) Napiite jednadbu gibanja za ovo torzijsko njihalo.
Izraun:
405

10 Poglavlje Fizika 1 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

10 Poglavlje Fizika 1 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

10

1. to je titranje? Navedite nekoliko primjera titranja u prirodi!

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

b) Opiite harmonijsku silu.

3. a) Opiite neprigueno harmonijsko titranje.

b) Za titranje nepriguenog harmonijskog oscilatora napiite jednadbu i njezino rjeenje.

c) Navedite i definirajte fizikalne veliine kojima se opisuje gibanje harmonijskog oscilatora.

e) Skicirajte ovisnost pomaka tijela o vremenu pri titrajnom gibanju.

a) Elongacija / frekvencija b) elongacija / brzina c) Elongacija / period

5. a) Navedite razliku izmeu priguenog i nepriguenog titrajnog sustava?

b) O emu ovisi faktor priguenja nekog titrajnog sustava?

6. a) Napiite jednadbu titranja u sluaju slabih priguenja.

b) to se dogaa s amplitudom, a to s frekvencijom titranja kod priguenog titrajnog sustava?

c) to je faktor kvalitete nekog titrajnog sustava? O emu on ovisi?

a) Pod kojim e se uvjetima tijelo gibati amo-tamo oko ravnotenog poloaja?

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

6. Izraunajte duljinu jednostavnog njihala ako ono za 12 sekundi uini 5 titraja.

8. Jednostavno njihalo duljine 1 m privreno je o strop dizala koje se :

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

. Miokovi, Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe 313

Sl.10.2. Gibanje tijela objeenog na opruzi pod djelo-

Prema tome, svako tijelo (ili sustav) koje titra prema 1 2

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

Preureivanjem jednadbe (10-12) i uvoenjem zamjena:

k Logaritamski dekrement titranja i period titranja T

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

Sl.10.6. Ovisnost povratne tangencijalne sile

Za vrlo male kuteve otklona iz poloaja ravnotee

b) Za o 15o = 0,2617 rad , sin o 0, 25869 pa vrijedi sin i period je

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

Na sl. 10.7. prikazana je eksperimentalna

Jednostavno njihalo sastavljeno je od kugli-

Sl. 10.7. Eksperimentalni postav

POSTUPAK PRI MJERENJU

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

LV 10.1. Jednostavno njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

A Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

LV 10.1. Jednostavno njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

A Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

maksimalna relativna pogreka

srednja kvadratna pogreka

b) Konane rezultate upiite u tablicu A10. 2.

Gr. A10.1. Ovisnost perioda titranja T o duljini niti jednostavnog njihala L, T f ( L) .

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

a = __________ b = __________ y = ax + b = __________________

a = __________ b = __________ a = ___________ b = ___________ R = ___________

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

metodom najmanjih kvadrata:

LV 10.1. Jednostavno njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

B Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

LV 10.1. Jednostavno njihalo HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

B Eksperimentna provjera ovisnosti perioda titranja

Tablica B10.3. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena

10. HOOKEOV ZAKON I MEHANIKI TITRAJNI SUSTAVI

aritmetika srednja vrijednost: apsolutna pogreka mjerenja:

maksimalna apsolutna pogreka: relativna pogreka mjerenja:

maksimalna relativna pogreka: standardna devijacija pojedinog mjerenja:

standardna devijacija aritmetike sredine: relativna nepouzdanost mjerenja:

maksimalna apsolutna pogreka

maksimalna relativna pogreka

a = b = y = ax + b = __________

a = ____ b = a = _ b = _ R = _______

a = b = y = ax + b = __________

a = ____ b = a = _ b = _ R = _______

a = ____ b = a = _ b = _ R = _______