Veliki Vrtni katalog

Semenarna LjubLjana S vama ve vIe OD 100 GODIna

100 GODINA SeMenarna ljubljana d.d. vodee je slovensko sjemenarsko poduzee. U vie od 100-godinjoj tradiciji razvilo se suvremeno poduzee s priznatim robnim markama s kojima trgujemo po cijeloj europi. rukovodea ideja poslovanja jest briga za kvalitetu proizvoda i usluga kojima zadovoljavamo potrebe ljubitelja vrtova, profesionalnih poljoprivrednih proizvoaa, kao i vlasnika malih ivotinja i kuanstava. PONOSNI NA KVALITETU U Selekcijsko-pokusnom centru izvodimo selekciju odravanja te oplemenjivanje sorti vrtnog bilja i poljoprivrednih proizvoda. tako brinemo za ouvanje autohtonih sjemenskih sorti i doprinosimo bogatstvu naroda. kvalitetu osiguravamo vlastitim suvremenim laboratorijem kontrole kvalitete s meunarodnom akreditacijom iSta te vlastitom doradom, skladitenjem i pakiranjem sjemena u suvremenom proizvodnom pogonu u Celju. ROBNE MARKE Pod robnim markama SeMenarna ljubljana d.d., Valentin, terminator i Bonami, nudimo kvalitetne, prirodi naklonjene proizvode za vrtlarstvo i poljoprivredu, hranu i opremu za male ivotinje te proizvode za koritenje slobodnog vremena u prirodnom i zdravom ivotnom prostoru. istodobno razvijamo mreu vrtnih centara kalia i rodovita gdje kupcima nudimo cjelokupnu ponudu naih proizvoda za vrt, polje i dom. SEMENARNA Ljubljana d.d. robna je marka za sve sjemenske proizvode, za sjeme povra i cvijea, krmnog bilja, smjesa za travnjake i sjemenski krumpir. VALENTIN je robna marka za sjemenske vreice povra i cvijea, ukrasne lukovice i rue te za artikle koji su nam potrebni za ureenje vrta i biljaka u domu. BIOVALENTIN je robna marka ekolokih proizvoda! TERMINATOR X je robna marka sredstava za zatitu od tetoina, a nekodljiva su za ovjeka i okoli. BONAMI je robna marka hrane za male ivotinje. KALIA Vrtni centri, prodavaonice i butici cvijea RODOVITA Poljoprivredne trgovine

S e M e n a r n a

l J U B l J a n a

veLIKI vrTnI KaTaLOG Katalog koji je pred vama predstavlja cjelokupnu ponudo sjemena i drugih proizvoda naih robnih marki za proizvodnju zdravog povra i lijepog cvijea. Iz nae bogate riznice znanja u katalog smo prenijeli takoer praktine savjete za vrtlarenje te savjete za ouvanje lijepe i zdrave slike nae zemlje. OSIGuravanje KvaLITeTe SOrTI, Sjemena I PrOIZvODa 1. KvaLITeTa SOrTI - 52 vlastite sorte U SeMenarni ljubljana d. d. uvaju se autohtone slovenske sorte, udomaene sorte i nove sorte. na taj nain uvaju se sorte koje su tipine za nae podneblje i prehrambene navike. time takoer pridonosimo bogatstvu genskog biljnog materijala. Sve sorte specine za nas iVe su to znai da ih ljudi sijemo, uzgajajmo i jedemo. Za 52 sorte povrtnica u Ptuju uzgaja se oSnoVno SJeMe, iz kojega se razmnoava komercijalno sjeme koje se prodaje u naim vreicama pod robnom markom SeMenarna ljubljana i Valentin. na Ptuju uzgajamo SJeMe SloVenSkiH aUtoHtoniH Sorti kupus ljubljanski Salata ljubljanska ledenka Matovilac ljubljanski luk Ptujski crveni luk Belokranjski grah Ptujski maslenac (visok, kasni, ute plosnate, velike i mesnate mahune; za mahune; Vrlo UkUSan!) grah Jeruzalemski (visok, ute mesnate mahune; za mahune) koraba uta maslena enjak Ptujski jesenski enjak Ptujski proljetni repa kranjska okrugla repa kranjska duguljasta Mrkva ljubljanska uta SJeMe noViH Sorti Salata leda (poboljana ljubljanska ledenka) Matovilac liar (listovi u obliku liice, dobro prezimi, vrlo ukusan) rajica Val (tip volovskoga srca; vrlo mesnata i ukusna) Feferoni, slatki, Ferdi (dobar urod) Paprika anita (u tipu orokari) Paprika Magdalena (tip kurtovska kapija) luk tera (okrugao, spljoten, tamnoljubiaste boje, ljut, dobro podnosi suu); lukovica i sjeme grah SJeMenarna 22 ili SiVek (visok, za sivo okruglo zrnje, odlian za kuhana jela od graha) grah Jabelski arenac (visoki, za areno zrnje) grah klemen (visok, zelene iroke mahune, za mahune i zrnje (okruglo, sivo-modre boje) grah Zorin (niski za mahune: arena zrna koristimo svjea ili suena) grah Maslenac rani (poboljani Ptujski maslenac) grah kiro (tip tetovec) SJeMe UDoMaeniH Sorti koJe U oSnoVi SaMi oDraVaMo tako Da SU Se PrilagoDile naiM kliMatSkiM UVJetiMa kupus Varadinski (klasika za kiseljenje) kupus Futoki (za kiseljenje i svjeu uporabu) Salata Dalmatinska ledenka (tamnozelena krhkolisna) Salata Unicum (krhkolisna s crvenim pjegama; najukusnija meu salatama) Salata Vegorka (zimska salata, krhkolisna, slina Unicumu) Salata Posavka (zimska salata, tamnozelena krhkolisna) Paprika kurtovska kapija (rog paprika; dobro rodna, mesnata, koristi se svjea, za peenje i konzerviranje) Paprika Sivrija (rog paprika, pogodna za koritenje svjea) Paprika orokari (babura, svijetlo/bijelo-uta; dobar urod, aklimatizirana, koristi se svjea, za kiseljenje i pripremu punjenih paprika) grah trenjevac (arena zrna)

Proizvodnja sjemena komercijalno sjeme koje se pakira u nae vreice proizvodimo od vlastitog osnovnog sjemena pod strogim nadzorom u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, po europi (prije svega u njemakoj, Francuskoj i italiji). Kupnja sjemena od svjetski poznatih sjemenarskih kua Za postizanje iroke ponude sjeme se kupuje i od svjetski poznatih sjemenarskih kua. Kontrola kvalitete na polju i OTvOrenI DanI: SC Ptuj Uzorak svake partije sjemena sije se na naemu pokusnom polju u Ptuju i tamo se prati tijekom cijeloga razdoblja rasta. na taj se nain provjerava kvaliteta sorti sjemena. takoer se cijele godine organiziraju otvoreni dani u Ptuju na kojima se mogu razgledati povrtnice i cvijee koje je izraslo iz sjemena iz vreica koje su se prodavale. istodobno posjetiteljima pruamo mnogo informacija o samoj sorti, povrtnici i uzgoju, o mijeanim usjevima, gnojidbi, zatiti od bolesti i tetoina te o sadraju hranjivih tvari. Ukratko, o svemu to posjetitelje zanima o nekoj biljci! 2. KvaLITeTa Sjemena

Uzorak svake partije sjemena koji doe u kuu daje se na analizu u vlastiti iSta-in akreditirani laboratorij. Provjeravaju se kvaliteta, zdravstveno stanje, vlaga i istoa sjemena. ako sjeme odgovara meunarodnim normama, pakira se. 3. KvaLITeTa PrOIZvODa kvaliteta dorade sjemena Za osiguranje kvalitete sjemena vrlo je vana dorada sjemena (odgovarajue ienje i suenje) i optimalno skladitenje (odgovarajua temperatura i vlaga). Za sve to brinemo kod strojeva za doradu i u skladinim prostorima SeMenarne ljubljana d.d. u Celju. Osiguranje kvalitete proizvoda Svakim se svojim proizvodom elimo pribliiti kupcu i udovoljiti njegovim eljama. naravno, proizvod mora biti napravljen u skladu s meunarodnim standardima. Za DoBar SJeMenSki ProiZVoD PotreBni SU: dobro organizirana evidencija, odnosno praenje, kvalitetno pakiranje na suvremenim i preciznim strojevima za pakiranje. Vrlo je vano hermetino pakiranje sjemena (dulje vrijeme uva klijavost), tono doziranje optimalne koliine sjemena, kvalitetno zatvaranje ambalae da se sjeme ne raspe, jasan peat (itki i jasni podaci o kvaliteti sjemena) te odgovarajue oznaeni transportni kartoni. Za ZaniMlJiV i kValitetan SJeMenSki ProiZVoD BrineMo Se lijepim i suvremenim dizajnom proizvoda (slijedei europske trendove, unikatno, prepoznatljivo), opremom proizvoda (iscrpne upute, dobra i lijepa slika, potivanje slovenskih i europskih standarda i zakona) i kvalitetnom ambalaom (kvalitetan papir, unutarnji depi).

S e M e n a r n a

l J U B l J a n a

ureenO PrODajnO meSTO

od kljunog je znaaja za nae proizvode ureeno prodajno mjesto. U ponudi imamo razliite stalke za razliite tipove artikala.

SaDraj
Seme POvra kapusnjae korenasto povre Salate lisnato povre lukoviasto povre Plodovito povre Mahunarke ZaInSKO bILje CvIjee niske jednogodinje biljke Visoke jednogodinje biljke Penjaice i suho cvijee Dvogodinjice i trajnice TemaTSKe vreICe Miris i okus Mediterana Duh azije u vaem vrtu Boina penica kompletii za sijanje Sjeme Za najmLae SjemenSKI KrumPIr Travne SmjeSe Sjeme Za ZeLenu GnOjIDbu, Krmu I KuKuruZ Sjeme za zelenu gnojidbu Sjeme poljoprivrednih biljaka, koje trebamo za krmu domaih ivotinja krmna repa i stoni kelj Sjemenski kukuruz rue uKraSne LuKOvICe lukovice, koje sadimo na proljee lukovice, koje se sade u jesen eKOLOKO Sjeme eKOLOKO Seme Za KLICe eKOLOKa SreDSTva Za ubrZavanje raSTa I ZaTITu bILjaKa GnOjIva tvrda mineralna gnojiva tekua gnojiva SuPSTraTI DODaTna POnuDa PrOIZvODa vaLenTIn Za bILjKe I vrT SreDSTva Za ZaTITu OD TeTOIna Hrana Za Kune LjubImCe Hrana za pse Hrana za make Hrana za glodavce Hrana za ptice Hrana za vanjske ptice 3 3 4 7 10 11 13 16 18 19 19 20 24 25 26 26 28 29 29 31 32 33 36 36 36 37 37 38 40 40 45 51 53 56 57 57 58 59 61 62 63 63 63 64 64 64

S e M e n a r n a

l J U B l J a n a

S a D r a J

KuPuSnjae
CvjeTaa
br. sjemenki u gramu: 250-300 Koliina sjemena za sjetvu: 0,3 kg/ha = 3 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 0,5-1,2 kg/ha (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj (Zatieni ProStor); lipanj-srpanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanj-svibanj; srpanj-kolovoz (30-35 dana nakon sjetve) razmak meu nasadima: 50x60 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-listopad Dobri susjedi: niski grah, celer, rajica, facelija Sadraj: malo kalorinih tvari, folna kiselina, 14 razliitih minerala i mikroelemenata, 18 razliitih aminokiselina Lijeenje: pomae izluivanje vode iz tijela, pomae pri mravljenju, pomae kod potekoa s bubrezima i mjehurom, vana je za rast i obnovu stanica, pospjeuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca, jaa imunoloki sustav i sprjeava infekcije te sniava krvni tlak 3 - CvjeTaa erFurTSKa 11 - CvjeTaa FremOnT F1

KuPuS I KeLj GLavaTI

br. sjemenki u gramu: 200-300 Koliina sjemena za sijetvu: 0,3 kg/ha = 3 g/100 m2; 0,4-0,6 kg/ha Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj (Zatieni ProStor); svibanjsrpanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanj-svibanj; srpanj-kolovoza (30-35 dana po sjetvi) razmak meu nasadima: 50x60 cm vrijeme skupljanja uroda: lipanj-listopad Dobri susjedi: niski grah, graak, krastavci, mrkvica, facelija, cikla, salata, celer, pinat, rajica, krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kumin, kopar Sadraj: puno vode i vlakana, svi vitamini skupine B, vitamin C, mangan, selen, cink Lijeenje: pomae pri mravljenju, pospjeuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca i pigmenta na koi i u kosi, jaa imunoloki sustav i sprjeava infekcije, jaa sposobnost koncentracije, umiruje i oputa, pomae pri pomanjkanju libida 35 - KuPuS TuCana F1

42 - KuPuS SLava

to je srednje rana sorta (90-100 dana). Ukusne plosnato okrugle, utozelene glave koriste se svjee i za kiseljenje. Srednje rana sorta koja nije zahtjevna i daje dobar prinos. 7 56 - KuPuS FuTOKI

Srednje rani eUroPSki hibrid (104) s bijelim, okruglim cvjetovima. raste u humusnoj, pognojenoj zemlji, na sunanom i zatienom poloaju. 3

brOKuLa
br. sjemenki u gramu: 250-350 Koliina sjemena za sjetvu: 0,3 kg/ha = 3 g/100 m2; 0,5-0,7 kg/ha Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj (Zatieni ProStori); lipanj-srpanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanj-svibanj; srpanj-kolovoz (30-35 dana nakon sjetve) razmak meu nasadima: 50x60 cm vrijeme skupljanja uroda: srpanj-listopada Dobri susjedi: niski grah, celer, rajica, facelija Sadraj: magnezij, kalij, vitamini a i C, vlakna Lijeenje: sprjeava infekcije i jaa imunoloki sustav, potie i poboljava probavu i metabolizam, djeluje antistresno, jaa srce i krvoilni sustav, pomae kod nervoze, razdraljivosti i potekoa sa spavanjem 13 - brOKuLa COrveT F1

to je srednje kasna sorta (95-100 dana). Plosnato okrugle glave koriste se svjee i za kiseljenje. osnovno sjeme uzgaja se u Sloveniji! 8 34 - KuPuS aTrIa F1

Srednje kasna sorta (145 dana). Plosanto okrugle, sivo zelene glave (4-8 kg) pogodne su za kiseljenje, salate i skladitenje. 9 47 - KuPuS varaDInSKI

Vrlo rani hibrid (60 dana). okrugle i zbijene glave, teke 1,5-2 kg koriste se svjee. Sadi se 4-8 sadnica/m. 5 to je srednje kasna sorta (105115 dana). Plosnato okrugle, zbijene utozelene glave s tankim listovima oDline su za kiseljenje i skladitenje. najkvalitetniji kiseli kupus. 10 61 - KuPuS KranjSKI OKruGLI 31 - KuPuS DITmar rana sorta (70-75 dana). Plosnate okrugle, utozelene glave (0,5-1 kg) koriste se svjee. Moe se saditi i u kasno ljeto. 6 to je kasna sorta (120 dana). Uspravne, okrugle glave koriste se svjee, za kiseljenje i za skladitenje. 11 P o V r a S J e M e 3

raste u humusnoj, dobro pognojenoj zemlji, na sunanom i zatienom poloaju. Srednje kasna sorta (100-105) s bijelim, okruglim cvjetovima. 1 10 - CvjeTaa Snjena GruDa

raste u humusnoj, dobro pognojenoj zemlji, na sunanom i zatienom poloaju. Srednje kasna sorta (105-115) s bijelim, okruglim cvjetovima. 2

Stvara sivo zeleni cvijet. kada odreemo glavni cvijet, postrani se stvaraju manji cvjetovi koje reemo do kasno u jesen. Dobri su mu susjedi rajica i celer. 4

69 - KuPuS LjubLjanSKI

101 - KeLj GLavaTI eLjeZna GLava

KeLj PuPar
br. sjemenki u gramu: 220-330 koliina sjemena za sjetvu: 0,3 kg/ha = 3 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 0,5-0,7 kg/ha (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj (Zatieni ProStori); svibanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanj-svibanj; srpanj-kolovoz (30-35 dana po sjetvi) razmak meu nasadima: 50x50 cm vrijeme skupljanja uroda: listopad-veljaa Sadraj: lako probavljive bjelanevine, karotin, tiamin (vit. B1), folna kiselina, vitamin C, mangan, kalij, balastne tvari Lijeenje: uva duhovnu svjeinu i poboljava koncentraciju, uklanja umor te uva vitalnost organizma, pomae pri mravljenju i pomae kod izluivanja vode, isti crijeva i uklanja zatvor, jaa imunoloki sustav, pospjeuje rast stanica i jaa vezivno tkivo, kosu ini sjajnom, a kou mekom

122 - KeLj PuPar LuneT F1

Srednje kasna sorta (105 dana). Plosnato okrugle, svjetlozelene glave (4 kg) koriste se za salatu, kiseljenje i skladitenje. 12 72 - KuPuS CrvenI erFuTSKI ranI

Srednje rani, nezahtjevan kelj s plosnatim okruglim utozelenim glavama, pogodnim za svjee koritenje. 16 114 - KeLj GLavaTI verTuS

rani hibrid okruglih i vrstih svjetlozelenih pupova. otporan je na mraz i truljenje. Sije se do kraja svibnja i presauje najkasnije do poetka srpnja. 20 120 - KeLj PuPar HerKuLeS

Srednje rana crvena sorta (8090 dana). glave su okrugle. Dobar za svjeu uporabu. 13 79 - KuPuS CrvenI HOLanDSKI KaSnI

kasni kelj (150 dana). Plosnato okrugla, srednje velika glava plavozelene boje, pogodna za svjee koritenje i kiseljenje. Prezimi u toplijim krajevima. 17 110 - KeLj GLavaTI TaLer F1

Bolje prezimi ukoliko ga prije zime pognojimo kalijem. kasna sorta (50-80 dana) koja razvije puno okruglih i vrstih pupova. otporan je na mraz. otporan je na hladnou. Zamrznut se moe vrlo dugo uvati. U zamrzivau njegova se kvaliteta ne smanjuje, naprotiv, bolja je jer se dio kroba pretvara u eer. 21

to je kasni crveni kupus (120-125 dana). izduene okrugle, ljubiastocrvene glave pogodne su za svjee koritenje i za skladitenje. 14 71 - KIneSKI KuPuS naGaOKa F1

Srednje kasni europski HiBriD (120 dana). Plosnato okrugla zelena glava pogodna je za svjee koritenje i kiseljenje. Prezimi u toplijim krajevima. 18 115 - KeLj KOvravI LIar

K OrenaSTO POvre
KOrabICa
br. sjemenki u gramu: 250-330 Koliina sjemena za sjetvu: 0,4-0,6 kg/ha = 4-6 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 0,8-1 kg/ha = 8-10 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: veljaa-oujak (Zatieni ProStori); travanjsrpanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanjkolovoz (30-35 dana po sjetvi) razmak meu nasadima: 25x30 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-studeni Dobri susjedi: grah, graak, poriluk, cikla, salata, pinat, rajica, celer, rotkvica, krumpir Sadraj: puno minerala (eljezo, magnezij, mangan, kalij), vitamin B6, niacin, pantotenska kiselina, vitamin C Lijeenje: uva zdravu kou i lijepu kosu, jaa imunoloki sustav, potie i poboljava vitalnost, jaa srce, pomae izluivanje vode iz tijela 136 - KOrabICa beKa bIjeLa

S J e M e

P o V r a

nakon 60-65 dana stvara zbijene uspravne i iroke glave. odri se na otvorenom dugo u jesen. od kraja srpnja do poetka kolovoza sije se na gredice u redove. kasnije se prorjeuje na razmak 30 x 30 cm. U plodoredu usjeva slijedi krumpir, mrkvicu, graak i niske mahune. ima kompaktnu, uspravnu i iroku glavu. Pogoduju mu tople jeseni. 15

od kasne jeseni do proljea skupljajte ukusne, jako zavinute listove (od dna prema gore). Bogat je probavljivim bjelanevinama, vitaminima a, B1, B2 i C te kalcijem. Zimi je vana hrana bogata klorolom, s obiljem eljeza koje je vano za krv. nema nikakvih osobitih zahtjeva glede podneblja, tla i gnojidbe. 19

rana sorta (38-40 dana). Ukusni bijelo-zeleni gomolj jest plosnato okrugao do okrugao. Mlade listove korabice moemo koris-

PravODObna I PravILna SjeTva Sjeme za klice treba vlagu, toplinu i zrak. Sije se u pravo vrijeme. Sjeme svake povrtnice ima posebne zahtjeve koje vrijedi potovati. Pogreke pri sjetvi su 1. sjetva u loe pripremljeno tlo 2. preduboka ili preplitka sjetva 3. tlo je previe suho ili previe vlano, 4. sjeme iz domaih zaliha jest staro i gubi klijavost, 5. zaboravlja se da neke povrtnice kliju vrlo dugo (npr. mrkvica nie ak nakon mjesec dana). Uvijek treba izabrati pravu gustou biljaka razmak meu redovima (obino se sije gusto u redove te se kasnije povrtnice i cvijee na odgovarajui nain prorjeuju; gustoe su navedene na vreicama sa sjemenjem te u razliitoj literaturi o povru i cvijeu; a pravilnu gustou moete znati i na temelju iskustva). titi kuhane kao pinat. Bere se vrlo mlada. Pucanje se moe sprijeiti redovitim zalijevanjem! 22 138 - KOrabICa beKa PLava najbolje raste u vlanom i sjenovitom dijelu vrta. repa je plosnato okrugla s njeno crveno-ljubiastom glavom. odlina je za kiseljenje. 26 167 - POSTrna rePa KranjSKa IZDuena

mrKva
br. sjemenki u gramu: 500-1000 Koliina sjemena za sjetvu: 3,5 kg/ha; 40-60 g/100 m2 Sjeme klija: 20-30 dana vrijeme sjetve: veljaa-lipanj razmak meu nasadima: 4-6x25-35 cm vrijeme skupljanja uroda: lipanj -studeni Dobri susjedi: kopar, endivija, graak, enjak, kupus, sjetvena grbica, poriluk, rotkvica, salata, vlasac, rajica, luk, blitva Sadraj: beta-karoten (vitamin a), selen Lijeenje: titi od slobodnih radikala i drugih tetnih tvari, jaa cjelokupnu sluznicu u tijelu, pomlauje i zaustavlja proces starenja, poboljava vid, jaa srce i krvotok, pospjeuje rast noktiju i kose, daje ljepotu koi, pospjeuje nastajanje sperme 180 - mrKva amSTerDamSKa

199 - mrKva LjubLjanSKa uTa

ima veliki (30 cm) svijetlouti korijen. Vrlo kasna mrkva pogodna za svjee koritenje, za skladitenje i prehranu domaih ivotinja. Dodana juhama poboljava okus. 33

PerIn
br. sjemenki u gramu: 700-900 Koliina sjemena za sjetvu: 3-5 kg/ha; 80-100 g/100 m2 Sjeme klija: 20-30 dana vrijeme sjetve: veljaa-lipanj (u posudi cijele godine) razmak meu nasadima: 10x20-30 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-prosinac (u posudi cijele godine) Lijeenje: poboljava apetit, regulira probavu, umiruje greve u probavnim organima i smiruje ivce, regulira protok krvi, pomae u lijeenju reume i celulita Koristan savjet: sije se plitko (0,5 cm duboko) 214 - PerIn mOOSKrauSe

rana sorta dozrijeva u 38-40 dana nakon presaivanja. Ukusni gomolj jest plosnato okrugao do okrugao i plavo-ljubiast. 23 161 - KOraba uTa maSLena

najbolje raste u vlanom i sjenovitom vrtu. repa je duguljasta s njeno crveno-ljubiastom glavom. odlina je za kiseljenje. 27 168 - POSTrna rePa TOP WHITe GLObe

to je utozelena koraba s nim utim mesom koje sadri poprilino mnogo suhe tvari i ima ugodan miris. Daje veliki urod. koristi se svjea za pripremu ukusnih juha od povra, a moe se i uskladitavati. 24 171 - KOraba HOFFmanOva uTa

repa je duguljasto okrugla, bijela s crveno- ljubiastom glavom. rana sorta. Dobro uspijeva u svakom dovoljno vlanom tlu. 28 169 - POSTrna rePa DuGuLjaSTa meZZa LunGa

Za oznaavanje sijemo je zajedno s rotkvicom i koprom. Vrlo rano stvara manje (13-16 cm) naranasto-crvene mrkvice. 30 189 - mrKva nanTeS

kasna sorta. U dobrim uvjetima rasta izrastu velike mrkvice koje mogu teiti i preko 200 g. Primjerene su za zimske potrebe: skladitenje i industrijsku preradu. 32

ima glatke tamnozelene aromatine listove. listove odreemo u pravo vrijeme da je koliina stabljika im manja. Moemo ga uzgajati u posudama. 35

S J e M e 5

P o V r a

to je zelenkasto-ljubiasta koraba sa utim mesom koje sadri prilino mnogo suhe tvari i ima ugodan miris. Daje veliki urod. koristi se svjea za pripremu ukusnih povrtnih juha, a moe se i uskladitavati. 25 166 - POSTrna rePa KranjSKa OKruGLa

Srednje rana sorta. naranastocrvene mrkvice, cilindrinog oblika s tupim vrhom lako su probavljive. 31 198 - mrKva FLaKer repa je duguljasta s crveno- ljubiastim vrhom, prije svega koristi se svjea. Dobro uspijeva u svakom dovoljno vlanom tlu. 29

ima zelene kovrave listove koji se mogu koristiti kao ukras jelima. Sijemo ga svake godine na drugo mjesto jer sam sebe ne podnosi. U jesen ga moete presaditi u posude koje ete preko zime drati na kuhinjskom prozoru. 34 213 - PerIn LISnaTI DOmaI

211 - PerIn berLInSKI SreDnje DuGI

rodna sorta od koje koristimo aromatine zelene, pomalo sjajne listove i krupne glatke stoaste korijene aromatinog ukusa. korijenje pohranite u trap ili podrum, a nekoliko toga moete ostaviti preko zime u vrtu jer u pravilu ne smrzavaju. koristite ih za juhe, salate i kao samostalna jela. 36

SjeTva na OTvOrenOm Zemlja na gredici mora biti rahla, prozrana, sitne strukture, ravnomjerno vlana i pognojena. Dobra priprema tla se isplati. Uvijek morate sijati u pravi trenutak. termini sjetve navedeni su na vreicama sa sjemenjem. ipak, datumi nam nita ne koriste ukoliko vrijeme nije povoljno. nestrpljivi vrtlari koji siju u hladnu i previe vlanu zemlju, esto su razoarani. Drimo se jednostavne upute: za klijanje i rast biljke trebaju toplinu i vlagu. jo neto vrijedi: dok nam se vrtna zemlja lijepi za izme, ne diramo je. Sjeme se posije, u tankome sloju prekrije zemljom i pritisne u zemlju. Vano je redovito zalijevanje. esto se krivi sjeme da je slabo jer nije klijalo, a zapravo se zaboravi zalijevati. jo jedan savjet: nemojte sijati previe gusto budui da tako biljke ne dobivaju ni dovoljno zraka, vode ni hranjivih tvari te slabo rastu.

Svijetlouto do bijelo meso vrlo je aromatino. Upotrebljavamo i listove. nije zahtjevan, ne podnosi stajsko gnojivo te dobro raste i na movarnome tlu. 42

rOTKvICa I rOTKva
Br. sjemenki u gramu: 70-120 Koliina sjemena za sjetvu: 50-80 kg/ha; 180-250 g/100 m2 Sjeme klija: 15 dana vrijeme sjetve: sijeanj-travanj (Zatieni ProStori), travanj-rujan (na otVorenoM) razmak meu nasadima: 5x15 cm vrijeme skupljanja uroda: oujak-studeni Dobri susjedi: grah, mrkvica, salata, rajica, pinat, blitva, kupusnjae, koraba, graak, dragoljub Sadraj: goruiino ulje, vlakna, folna kiselina, vitamin C, selen Lijeenje: dezincira sluznicu, sprjeava infekcije i jaa imunoloki sustav, titi stanice od slobodnih radikala, djeluje kao preventiva protiv nastajanja unog, bubrenog i mokranog kamenaca, pomae kod zatvora i nadutosti, sniava koliinu masnoa i eera u krvi, potie rad ivanoga sustava i mozga, daje hranjive tvari za nastanak crvenih krvnih zrnaca i rast stanica. Koristan savjet: Vlana tla sprjeavaju praznou i odrvenjelost te otklanjaju buhae. rotkvice uspijevaju u mijeanim usjevima. 297 - rOTKvICa Saxa

CIKLa
Koliina sjemena za sjetvu: 12-20 kg/ha; 150-200 g/100 m2 Sjeme klija: 15 dana vrijeme sjetve: travanj-lipanj razmak meu nasadima: 15x30 cm vrijeme skupljanja uroda: srpanj-listopad Dobri susjedi: grah, kupusnjae, koraba, enjak, luk, tikvice i tikve, krastavci, ubar, kopar, kumin Sadraj: silicij, folna kiselina, kalij, boja betanin (izluuje se urinom!) Lijeenje: izgrauje vezivna tkiva, pozitivno utjee na raspoloenje (pridonosi veem osjeaju sree, optimizma i odvanosti), uvruje kou, nokte i kosu te im daje sjaj, neutralizira i uklanja otrovne tvari, pospjeuje rast stanica, pospjeuje nastanak crvenih krvnih zrnaca i time poboljava opskrbu stanica kisikom, pomae izluivanje vode i kiseline iz tijela, isti crijeva od otrova i uklanja zatvor Koristan savjet: Mlade biljice moete presaditi ili ih kao mahune pirjati na maslacu. Prije zime, od rujna nadalje, repu paljivo ogulite i dio stabljiki te lia pohranite u podrum, u vlani pijesak. kuhanu je moete staviti u ocat ili zamrznuti izrezanu na krike. 257 - CIKLa eGIPaTSKa

260 - CIKLa DeTrOIT

ZeLena
br. sjemenki u gramu: 2.000-3.300 Koliina sjemena za sjetvu: 0,03-0,1 kg/ha = 1 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 1,5 kg/ha (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 20-25 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj (Zatieni ProStori); svibanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: svibanj-lipanj razmak meu nasadima: 25-30x25-30 cm vrijeme skupljanja uroda: rujan studeni Dobri susjedi: grah, graak, kupusnjae (prije svega cvjetaa), poriluk, pinat, rajica, krastavac, kamilica Sadraj: eterina ulja, vitamin B Lijeenje: djeluje protiv bakterija i gljivica, uklanja probavne smetnje, uklanja lijenost crijeva, dezincira sluznicu, lijei upale i slabost mjehura, pospjeuje izluivanje probavnih sokova iz eluane sluznice, pomae izluivanje vode iz tijela i pomae kod mravljenja, jaa ivani sustav te ublauje potekoe sa ivcima, brine se za zdravu kou, oi i kosu

nije zahtjevna, raste na polusunanoj gredici. rana, okrugla, tamnocrvena cikla. Sok iz sirove crvene cikle je ljekovit. 39 262 - CIKLa bIKOr

nema posebnih zahtjeva, raste na polusunanoj gredici. Srednje rana, uspravno okrugla, izrazito tamnocrvena cikla. krvavo crvena do tamnocrvena, duguljasto okrugla. Primjerena za rani i kasni uzgoj. Vrlo dobro se skladiti! odlina je za konzerviranje! 40 266 - CIKLa CyLInDra

nije zahtjevna, raste na polusunanoj gredici i dobro podnosi suu. Duguljasta cikla s tamnocrvenim mesom. 41

PaSTrnjaK
P o V r a 272 - PaSTrnjaK DuGI bIjeLI GLaTKI nije zahtjevna, raste na polusunanoj gredici. Srednje rana, ploasto okrugla, tamnocrvena sa svijetlim krugovima. 38

rana sorta. rotkvice su velike, spljoteno okrugle do okrugle i intenzivno crvene boje. 43 314 - rOTKvICa LeDena Svjea

225 - CeLer PraKI Celer sadimo plitko! gomolji su veliki, okrugli do plosnato okrugli. Meso je bijelo kao vrhnje i ukusno. koristimo listove i gomolje. 37

S J e M e

Zemlja: rastresita, propusna, pognojena kompostom, vlana. Duga BiJela rotkvica, ukusna i sona! 44 Dug, stoast i bijeli korijen moemo iskopavati cijelu zimu.

288 - rOTKvICa nOn PLuS uLTra

339 - rOTKva Crna ZImSKa

379 - SaLaTa majSKa KraLjICa

361 - SaLaTa DaLmaTInSKa LeDenKa

rana sorta. Ukusne i sone rotkvice velike su, okrugle i intenzivno crvene boje. 45 315 - rOTKvICa FrenCH breaKFaST

Zemlja: pjeana i humusna, dobro pognojena. Crna plosnato okrugla rotkva ima bijelo meso dobrog ljutoga okusa. Dobro se uskladitava. rotkva je ljekovita jer je bogata s vitaminom C i goruiinim uljem. 47 340 - rOTKva LjeTna bIjeLa

rana svijetlozelena salata MekaniH listova s velikim tvrdim glavicama koje podnose i manje povoljne uvjete. Za uzgajanje i u staklenicima. 50 356 - SaLaTa braZILIjanKa

ljetna krHoliSnata salata koja dobro podnosi vruinu i kasno ide u cvijet. glavice su velike i tvrde. listovi su zelene boje. 54 370 - SaLaTa unICum

Sijemo je u staklenicima, tunelima ili na otvoreno. rana atraktivna sorta dozrijeva 35-50 dana nakon sjetve. Duguljaste rotkvice svijetlocrvene su boje s bijelim vrhom. Dobri susjedi: grah, rajica, pinat, kupus i mrkva. 46

Bijele, cilindrine velike rotkve dozrijevaju ve sedam tjedana nakon sjetve. osobito dobro pae uz pivo. 48

SaLaTe
SaLaTa
br. sjemenki u gramu: 700-1.000 Koliina sjemena za sjetvu: 0,5 kg/ha; 5-10 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 0,6-1 kg/ha; 15-25 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 7-10 dana vrijeme sjetve: veljaa-travanj (Zatieni ProStori); travanjlipanj (na otVorenoM) vrijeme presaivanja: travanj-srpanj; kolovoz-rujan (zimske salate) razmak meu nasadima: 25-30x30 cm vrijeme skupljanja uroda: lipanj-kolovoz; oujak-svibanj (zimske salate) Dobri susjedi: grah, komora, graak, krastavci, koraba, rotkvica, rotkva, cikla, pinat, rajica Sadraj: voda, vlakna, magnezij, salata crvenih listova sadri karotin i folnu kiselinu Lijeenje: titi stanice od tetnih tvari kao to su slobodni radikali, poveava dotok kisika u stanice, poboljava iskoritavanje bjelanevina, jaa ivani sustav i pomae kod umora, jaa imunoloki sustav Koristan savjet: nikad nemojte saditi preduboko i nemojte savijati korijen. 355 - SaLaTa aTraKCIja

ljetna salata krHkiH listova koja dobro podnosi vruinu i ide kasno u cvijet. glavice su velike i tvrde. listovi su sjajno zeleno-ute boje. Udomaena sorta. 51 358 - SaLaTa LjubLjanSKa LeDenKa

ljetna krHoliSnata salata koja dobro podnosi vruinu i kasno ide u cvijet. glavice su velike, tvrde i UkUSne. listovi su tamnozelene boje sa smeim pjegama. 55 380 - SaLaTa GreaT LaKeS

ljetna krHoliSnata salata koja dobro podnosi vruinu i kasno ide u cvijet. glavice su velike i tvrde. listovi su sjajno ute boje. 52 359 - SaLaTa LeDa

ljetna krHoliSnata salata koja ide kasno u cvijet. Velike glavice su vrste. Zeleni listovi imaju nazubljene rubove. Dobro podnosi transport. 56 381 - SaLaTa amerIKa rjavKa

ljetna krHkoliSnata salata s velikim i tvrdim uto-zelenim glavicama. Dobro podnosi vruine, kasno se razvija u cvijet. 53

krholisnata salata, berivka s velikom rozetom. Crveno-smee naborane listove trgamo. ne podnosi transport i skladitenje. 57 415 - SaLaTa berIvKa P o V r a to je ukusna salata krhkih listova koja brzo raste. njene listove reemo kad je salata visoka 15-20 cm. Vrlo je ukusna cijele godine. 58 S J e M e 7

nikako ne sadimo preduboko i ne savijamo korijenje. to je rana zelena glavata salata MekaniH listova. Dobro podnosi transport. 49

414 - SaLaTa berIvKa arena mjeavIna

Domaa zimska krholistnata salata koja u proljee stvara lijepe i hrskave uto-zelene glavice. Prekrijemo je da bi bolje prezimila. 63 399 - SaLaTa veGOrKa

426 - raDI POZnI PaLLa rOSSa 4

420 - raDI TrevIKI CrvenI

Berivku sijemo vie puta zaredom u redove i reemo je dok je mlada. od proljea do jeseni daje svje, slastan i vitaminski urod crvenih i zelenih listova. U mijeanome nasadu raste s rajicom, rotkvicom, ciklom, kupusom. 59 400 - SaLaTa bISTra

Domaa zimska krholistnata salata koja u proljee stvara ne, lijepe i hrskave zelene glavice sa smeim pjegama. 64

kasna sorta koja prezimi na otvorenom. okrugle glavice sa vinsko crvenim listovima. 66 425 - raDI PaLLa bIanCa

raDI
br. sjemenki u gramu: 600-900 Koliina sjemena za sjetvu: 8-10 kg/ha; 15 g/100 m2 Sjeme klija: 7-10 dana vrijeme sjetve: oujak-kolovoz (za rez); 21.06.-10.07. (radi u glavicama) vrijeme presaivanja: srpanj-kolovoz razmak meu nasadima: 30x40 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-listopad (za rez); rujanveljaa (radi u glavicama) Dobri susjedi: rajica, visoki grah, mrkvica, salata Koristan savjet: radi za rezanje svjeih listova (traki salatnik, Verona, treviki crveni, katalonski) sije se od oujka do kolovoza. Biljke se reu kad su visoke 1520 cm. ako sijete u srpnju i kolovozu u redove s razmakom od 5-8 cm, radi u proljee oblikuje okusne rozete-glavice. radi u glavicama, koji oblikuje glavice ujesen (Palla rossa, Pan di Zucchero i Castelfranco) ili u proljee, ako prezime (Verona, treviki crveni, Bianco di Milano, averto i Palla Bianca), sije se nakon 21. lipnja, nakon najduljega dana, do oko 10. srpnja. radi za forsiranje (Verona, treviki crveni, Castelfranco) sije se u prvoj polovici svibnja u redove. to je kasna sorta koja prezimi na otvorenom. okrugle glavice sa zeleno-crvenim listovima. 67 419 - raDI CaSTeLFranCO

to je rana sorta koja prezimi na otvorenom. okrugli, uski, zeleni listovi oblikuju vrstu glavicu u maloj rozeti. gorka tvar (intybin) radia regulira probavu, suliasti listovi primjereni su za rezanje. U jeseni oblikuje malu rozetu koja prezimi. Vrlo je UkUSan i odlian za sjetvu. 71 421 - raDI verOna

krHkoliSna sorta SeMenarne ljubljana d.d., koja se sije u proljee i u jesen (prezimi!). glava je prilino velika, plosnato-okrugla, blijedozelene boje i vrsta. list je mjehurast, rub lista je blago valovit i crvenkast. 60 396 - SaLaTa nanSen

Srednje rana sorta radia koji oblikuje okruglu glavicu. Zeleni listovi su crveno pjegavi. osjetljiv na hladnou. Po zimi ga moemo siliti. Predstavlja izdanu i zdravu salatu za jesenske mjesece! 68 418 - raDI Pan DI ZuCCHerO

Srednje kasna sorta koja prezimi na otvorenom. Uzastopnim sijanjem od oujka do kolovoza cijelo su ljeto na raspolaganju svjei, zeleni listovi. Ujesen listovi pocrvene, a u proljee oblikuju iljaste crvene glavice, odlina, blago gorkog okusa. Primjeren je i za forsiranje. 72 424 - raDI TraKI SOLaTnIK

Sijemo je uzastopno od 15.8.-15.9., zato da prezimi u razliitim razvojnim fazama. to je ZiMSka salata MekaniH listova koja u proljee stvara uto-zelene glavice. 61 397 - SaLaTa ZImSKa rjavKa

Srednje rana sorta koja ne prezimi na otvorenom. Zeleno-bijele kompaktne glavice odlinoga su i pomalo gorkoga okusa. 69 422 - raDI bIanCO DI mILanO

to je radi za rezanje ije ukusne svijetlozelene listove reemo cijele godine. Vrlo dobro prezimi. Svjea salata od ljeta do proljea! Svjetlozeleni, glatki i njeni listovi dobro se obnavljaju. nakon prorjeivanja razvija iljate, zelene glavice. Sije se gusto kako bi listovi ostali njeni i svijetli. Dobro prezimi. 73 428 - raDI KaTaLOnSKI

P o V r a

to je ZiMSka salata MekaniH listova koja u proljee stvara velike glavice zeleno-hravo-crvene boje. 62 398 - SaLaTa POSavKa katalonski radi ili cikorija razvija uspravne srednje velike i bujne rozete uskih poput maslaka nazubljenih listova. Moemo ga uzgajati ljeti i u jesen te zimi u zatienom prostoru. U toplim krajevima prezimi te je pogodan za rezanje takoer u proljee. Jedemo mlade listove! 74

423 - raDI PaLLa rOSSa 2 to je rana sorta koja ne prezimi na otvorenom. okrugle glavice s vinsko crvenim listovima odlinoga su i pomalo gorkoga okusa. 65

S J e M e

to je brzo rastua sorta koja ne prezimi na otvorenom. glavice sa zelenim listovima odlinoga su i pomalo gorkoga okusa. 70

PLODOreD uSjeva Plodored usjeva jest rasporeivanje povrtnica u vremenskome slijedu vie godina. time se uvaju plodnost tla i zdravlje vrta. U domaemu vrtu, na kojem se na manjim povrinama izmjenjuje veliki broj povrtnica i cvijea, plodored usjeva mora se izraivati planski. kod plodoreda usjeva u obzir valja uzeti zahtjeve pojedinih povrtnica s obzirom na crpenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrtnice jako crpe tlo), utjecaj tetoina i bolesti na pojedinu povrtnicu, meusobno podnoenje povrtnica i podnoenje same sebe (npr. perin sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a rajica najbolje raste uvijek na istoj gredici). S obzirom na zahtjeve za hranjivim tvarima, povrtnice se ugrubo dijele u tri skupine. U prvoj skupini jesu vrlo zahtjevne povrtnice koje iziskuju puno hranjivih tvari. gredice na kojima e rasti dobro pognojite stajskim gnojivom ili kompostom. te povrtnice jesu: skoro sve kupusnjae, krastavci, tikve, rajice, krumpir, poriluk, celer. U drugoj su skupini zahtjevne povrtnice kao to su luk, enjak, mrkva, cikla, salata, pinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinje, rotkva, slatki kukuruz. te povrtnice trebaju prije svega kompost. U treoj su skupinu skromne povrtnice: grah, graak, matovilac i veina zainskih biljaka. njih gnojite vrlo malo.

maTOvILaC
br. sjemenki u gramu: 700-1100 Koliina sjemena za sjetvu: 10-12 kg/ha; 150-200 g/100 m2 Sjeme klija: 8-14 dana vrijeme sjetve: kolovoz-rujan razmak meu nasadima: 10x20 cm vrijeme skupljanja uroda: rujan-oujak Sadraj: magnezij, eljezo u bioloki optimalnom uporabnom obliku, beta-karoten (vitamin a) Lijeenje: jaa srce i sprjeava oteenja srca, pospjeuje metabolizam, poveava otpornost protiv stresa, poboljava vitalnost i sposobnost koncentracije, jaa imunoloki sustav i titi stanice, jaa sluznice, pospjeuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca Koristan savjet: matovilac je otporan na niske temperature. ni temperature nie od -15 C ne tete mu, ako su smrznuti listovi zatieni od sunca. Sije se u redove, rahlo ga prekrijemo zemljom i do klijanja ga zaklonimo. Bolje prezimi ako ga prekrijemo agrokoprenom Valentin.

455 - maTOvILaC LjubLjanSKI

rani UkUSni matovilac. listovi srednje veliki, duguljasti, uski, glatki, sjajni, zelene boje. otporan na hladnou. autohtona slovenska sorta. 81 457 - maTOvILaC HOLanDSKI

enDIvIja
br. sjemenki u gramu: 650-750 Koliina sjemena za sjetvu: 0,5 kg/ha; 4-5 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 0,6-1 kg/ha (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 7-10 dana vrijeme sjetve: lipanj vrijeme presaivanja: kolovoz razmak meu nasadima: 30x50 cm vrijeme skupljanja uroda: rujan-veljaa Dobri susjedi: grah, komora, graak, krastavci, koraba, rotkvica, rotkva, cikla, pinat, rajica 445 - enDIvIja maLan

zeleni, srednji svjetliji. Brzo posvijetli. Sadi se na mjestu ranih kupusnjaa, ranog krumpira, graka, niskog graha, luka, cikle. 76 432 - enDIvIja eSKarIOL ZeLena

rani ukusni matovilac. listovi uto-zeleni, dugi, iroki, blago hrapavi, mat. Djelomino otporan na hladnou. 82 446 - vrTna KreSa GLaTKOLISna

treba dobro gnojeno pjeano tlo. razvije veliku zelenu i blago zdjelastu rozetu. Pogodna je za kasni uzgoj i skladitenje. Sadi se na mjestu ranih kupusnjaa, ranog krumpira, graka, niskog graha, luka, cikle. 77 442 - enDIvIja Djeja GLava 458 - maTOvILaC LIar ima srednje velike rozete s ovalnim tamnozelenim listovima s blago prema gore zavinutim lisnim rubom. listovi punoga ukusa su glatki, sjajni te su bez dlaka. odlino prezimi i raste posvuda. Dugo se ree. 80

Vrlo brzo rastua biljka, bogata razliitim vitaminima (najvie ima vitamina C), kalcijem, eljezom i jodom. ima pikantno osvjeavajui okus jer sadri goruiino ulje. Sijemo je cijele godine na otvorenom, po zimi je uzgajamo u stanu na prozorskoj polici. kada izraste do 10 cm, poreemo je. Brzo ponovno izraste. SJeMe niJe tretirano. 83

kvalitetna (zdrava) i lijepa endivija koja oblikuje 40-45 cm velike glavice (rozete) s kompaktnim sreditem uto-zelene boje. Uzgajamo je od ranoga proljea do kasne jeseni na otvorenome, u staklenicima i plastenicima po zimi i u rano proljee. 75 430 - enDIvIja eSKarIOL uTa

treba dobro gnojeno pjeano tlo. razvije rozetu sa irokim utozelenim listovima. Pogodna je za uzgoj kasno ljeti i rano ujesen. 78 443 - enDIvIja PanKaLIjerKa

treba dobro gnojeno pjeano tlo. razvije veliku zelenu i blago zdjelastu rozetu. listovi su uto-

S J e M e 9

razvije veliku blago zdjelastu rozetu. listovi su nakovrani i blago gorkoga ukusa. Svojim zanimljivim izgledom krasi jesenski vrt. 79

P o V r a

LISnaTO POvre
PInaT
br. sjemenki u gramu: 90-110 Koliina sjemena za sjetvu: 15-30 kg/ha; 300 g/100 m2 Sjeme klija: 8-15 dana vrijeme sjetve: oujak-travanj i kolovoz-rujan razmak meu nasadima: 10x30 cm vrijeme skupljanja uroda: listopad-lipanj Sadraj: provitamin a, vitamini B, vitamin C, vitamin e, kalcij, magnezij, mangan, bakar, eljezo, kalij, vlakna Lijeenje: titi sve tjelesne sluznice, jaa imunoloki sustav, uklanja lijenost crijeva i zatvor, pospjeuje metabolizam ugljikohidrata, umiruje ivce, potie dobro raspoloenje, uklanja umor i bezvoljnost, daje ljepotu koi, kosi i noktima, pomae kod slabovidnosti, jaa kosti i zube, pomae u nastajanju crvenih krvnih zrnaca i poboljava stanino disanje, pomae pri izluivanju vode iz tijela i pomae kod mravljenja, jaa libido te poveava sposobnost organizma i spolnu mo, a pospjeuje i stvaranje ivotno vanih hormona Koristan savjet: Preveliku koliinu nitrata u pinatu moemo izbjei tako da ne jedemo stabljike listova, koristimo ga izravno iz vrta, a ako je kuhan da ga ne podgrijavamo te ako ga gnojimo harmonino, tako da je u tlu dovoljno kalija i klora, a ne previe duika. 467 - PInaT maTaDOr 469 - PInaT nOrvaK

ZeLena GnOjIDba, maLIranje ili nastiranje, POvrInSKO KOmPOSTIranje Osnova u povrtnjaku jest zelena gnojidba. To znai da namjenski posadimo biljke koje brzo rastu, svojim dubokim korijenjem rahle tlo te stvaraju velike biljne mase. Lepirnjae veu duik iz zraka u tlo. biljke koje bujno rastu sprjeavaju rast korova, zasjenjuju tlo i tako sprjeavaju ishlapljivanje vode te stvaraju ugodnu mikroklimu za djelovanje mikroorganizama. neke biljke za zelenu gnojidbu odline su za ispau pela (facelija). Kad biljke izrastu, pokosimo ih i umijeamo natrag u tlo. To moemo napraviti bilo kad, ovisno o tome to elimo sijati na odreenoj gredici. Tako unosimo vrlo potrebnu organsku tvar u tlo. a mikroorganizmi za svoje djelovanje trebaju organsku tvar! mjeavIne I bILjKe Za ZeLenu GnOjIDbu BIOVRT FACELIJA Lepirnjae, koje obogauju tlo duikom: djetelina, bob, graak, grah, lea. Krstaice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav korijenja): goruica (Sinapis alba), rotkva (Raphanus sativus), kupusna repica (Brassica napus). Kadica (Tagetes), koja je takoer zdrava za tlo (uklanja nematode) maLIranje ili nastiranje Posebna biljka za zelenu gnojidbu jest pinat! njega posijemo rasutu po cijelome vrtu i na svaku praznu gredicu. Uz to to godi tlu, korijenje izluuje saponine koji povoljno utjeu na rast biljaka. pinat za hranu reete kad je mlad. a za zdrav vrt reete ga bilo kad (korijenje ostavite u tlu) i njime prekrijte zemlju meu povrtnicama. to se zove MaliranJe ili nastiranje. osim pinata za maliranje koristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao to su pokoena trava, uveli vrtni korov, mijeane ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lie rajice, gavez, lie i jo mnogo toga. Prednosti nastiranja tla jesu: u tlu se uva toplina i vlaga to utjee na povoljnu mikroklimu (vie mikroorganizama, vie hranjivih tvari) tla su zatiena od pljuskova, jaka vjetra (isuivanja) i jakoga sunca tlo ostaje rahlo pa ga ne treba toliko okopavati budui da se korov pod zastirkom gui, treba manje plijeviti budui da tlo ne gubi vlagu, manje zalijevajte budui da mikroorganizmi intenzivno djeluju, moemo manje gnojiti urod je ii POvrInSKO KOmPOSTIranje Poznato je i takozvano povrinsko kompostiranje kod kojega zelene dijelove biljaka rahlo ukopamo u tlo i time pospjeimo njhovu razgradnju. 483 - bLITva SrebrnOLISna 484 - bLITva ZeLena rICCIa verDe Da TaGLIO

Brzo rastua sorta, dobro prezimljava. Veliki listovi sadre puno C vitamina i eljeza. 85 461 - nOvOZeLanDSKI PInaT Sjeme klija 18-24 dana u tami pri 20oC. Puzava biljka s trokutastim listovima. Mlade izdanke (7-10 cm) beremo cijelo ljeto. 86

bLITva
br. sjemenki u gramu: 50-70 Koliina sjemena za sjetvu: 8-25 kg/ha; 120-150 g/100 m2 Sjeme klija: 12-17 dana vrijeme sjetve: travanj-kolovoz razmak meu nasadima: 30x30 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-oujak Sadraj: balastne tvari, kompleksni ugljikohidrati, kalcij, eljezo, magnezij, vitamin C, karotin Lijeenje: potie i daje energiju, pomae kod nervoze, uklanja probavne smetnje, uklanja otrove iz crijeva, sniava koliinu masnoa u krvi, jaa imunoloki sustav, srce i miie, titi tjelesnu sluznicu, jaa kosti i zube, pospjeuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca i stanino disanje, pospjeuje stvaranje hormona.

rana, brzo rastua blitva s tamnozelenim naboranim listovima koji imaju bijela rebra i mesnate bijele peteljke. Jesenska sjetva: listove reemo od proljea do jeseni. Peteljke i rebra koristimo kao paroge, listove kao ukusni pinat. 87 485 - bLITva LISnaTa LuKuLLuS

Brzorastua sorta sa zelenim naboranim listovima i zelenim lisnatim peteljkama. reemo ih od ljeta do jeseni te ih koristimo kao pinat. 89 485 - bLITva CrvenOLISna rHubarb CHarD

P o V r a

10

S J e M e

Brzo rastua sorta pogodna za jesensku i proljetnu sjetvu. ima velike, tamnozelene, sjajne listove bogate vitaminom C i eljezom. koristimo ga ili sirovog ili kuhanog, neposredno iz vrta. Uspijeva na humusnim dobrim tlima s puno vlage (tlo prekrivamo). Miris pinata odbija tetoine zato sjemena treba sijati po cijelome vrtu! 84

Brzo rastua sorta. uto-zeleni jako naborani listovi s bijelim lisnim ilama i bijelim peteljkama. 88

Brzorastua i dekorativna sorta sa crveno-zelenim naboranim listovima koji imaju mesnate crvene lisnate peteljke. reemo ih od ljeta do jeseni. listove koristimo kao pinat i peteljke kao paroge. 90

L uKOvIaSTO POvre
LuK
br. sjemenki u gramu: 250-300 Koliina sjemena za sjetvu: SeMe: 5-8 kg/ha; 50-80 g/100 m2; lUiCa: 100 kg/ha; 5 kg/100 m2 Sjeme klija: 20-30 dana vrijeme sjetve: veljaa-svibanj; rujan razmak meu nasadima: 10x35 cm vrijeme skupljanja uroda: srpanj-rujan; svibanj Dobri susjedi: kopar, ubar, kamilica, krastavci, mrkvica, rajica, pastrnjak, salata, cikla, jagode, rUe Sadraj: alicin i druge tvari koje sadre sumpor, eterina ulja, folna kiselina, vitamin C, eljezo, cink Lijeenje: titi od infekcija, dezincira nosnu, usnu upljinu i drijelo, jaa sluznicu eluca i crijeva te jaa imunoloki sustav, sniava krvni tlak i koliinu masnoa u krvi, pomae kod slabe prokrvljenosti, na primjer kod hladnih nogu, poveava apetit, titi od bolesti krvnih ila i ublaava bolesti vena, pospjeuje nastanak crvenih krvnih zrnaca i vanih hormona stresa, potie libido i poboljava raspoloenje Koristan savjet: kako biste izbjegli napade lukove muhe, luksadite u svibnju 577 - LuK SrebrnjaK majSKI luk treba sunani poloaj i rahlo, pjeano i humusno tlo. noVa SloVenSka sorta. Spljoteno okrugli luk jest tamno crvene do ljubiaste boje, na prerezu je ljubiast. otporan je na suu! to je lJUta i vrlo aromatina sorta! DoBro Se USklaDitaVa. 94 600 - LuK POmPejI 595 - LuK HOLanDSKI uTI

Plosnato okrugli luk, svijetlosmee boje s bijelim mesom blago ljutoga okusa. koristimo takoer cijele mlade biljke jer su listovi bogati vitaminom C i eljezom. Vole toplu klimu, bez previe padalina i humusno, rahlo tlo. gredice gdje raste luk ne gnojimo svjeim stajskim gnojem! 92 596 - LuK PTujSKI CrvenI

LuICa, LjuTIKa I SjemenSKI enjaK

Luk, ljutika i enjak neizostavne su lukovice u naoj svakodnevnoj prehrani. Zato si ih obavezno iz lukovice uzgojimo u naemu domaem vrtu. na raspolaganju su sljedee sorte: LuK HOLanDSKI uTI razvija plosnati luk sa utosmeim ovojnim slojevima i bijelim mesnatim slojevima. nije slovenska sorta iako je kod nas skoro ve udomaena. U skladitu ga morate iskoristiti prije Ptujskoga crvenog jer se neto slabije skladiti. Budui da je blaeg okusa, vie odgovara u salatama jer gula i umaci nisu tako ukusni kao to bi bili da je luk ljueg okusa. neto je raniji od Ptujskoga crvenog luka, a i sadraj askorbinske kiseline znatno je nii. Pakiranje: 0,25 kg 1 0,5 kg 2 LuK STurOn lukovica je prilino izduena, a i luk je izdueno-okrugao sa ukasto-smeom korom, bijelim mesnatim slojevima i blaim okusom. U europi je popularan prije svega zato to se dobro skladiti, a koristi se svje, kao i za kuhanje. Pakiranje: 0,5 kg 3 LuK CenTurIOn F1 Hibrid: ujednaeniji od Sturona i oko 10 dana raniji od Sturona (tanji vrat). Veliki ovalni luk sa ukasto-smeom korom. Meso je sono i hrskavo (crisp). odlian je za prijevoz i skladitenje. Pakiranje: 0,5 kg 4

Plosnato okrugli luk, svijetlo smee-purpurno-crvene boje s bijelim mesom njeno plave nijanse. neznatno ljutog okusa. Pogodan za skladitenje. odlina DoMaa aUtoHtona sorta. 93 597 - LuK Tera

Plosnato okrugli zimski luk s bijelim, mekanim mesom blagoga okusa. U hladnijim ga krajevima moramo preko zime pokriti (koprena, kukuruzovina, granje). odlino uspijeva u primorju. Vole topliju klimu, bez previe padalina i humusno, rahlo tlo. koristimo takoer mlade cijele lukovice jer su bogate vitaminom C i eljezom. 91

rana sorta (70-80 dana), s malom, spljoteno okruglom luicom. Meso je bijelo i slatko. Pogodan je za zimnicu. 95

11

S J e M e

P o V r a

LuK PTujSKI CrvenI Domaa sorta. najpoznatija je slovenska sorta luka, potjee iz Slovenije. Srednje kasna sorta, luk je plosnat s crveno-smeim ovojnim ljuskama i crvenkastim mesnatim slojevima. ljutog je okusa i odlino se skladiti. Sadri puno askorbinske kiseline, koja iri ile i otapa kolesterol. Primjeren je prije svega za gula i umake, ali i kao dodatak raznim salatama od povra. Moemo ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja esto nije crvenkasta; tek kasnije meso dobije crvenu boju. Pakiranje: 0,25 kg 5 0,5 kg 6 LuK Tera noVa SloVenSka sorta. Plosnato-okrugli luk tamnocrvene do ljubiaste boje, na presjeku je ljubiast. otporan je na suu te je srednje otporan na bolesti i tetoine, lJUt Je i iznimno aromatian! DoBro Se SklaDiti. Pakiranje: 0,5 kg 7 LjuTIKa Crvena Crvena ljutika red Sun izvana je vrlo slina utoj ljutici. razlika je gotovo neprimjetna jer je kora ukasta. Plod je crvenkast i vrlo ukusan. Po obliku je malo plosnatija od ute ljutike. U skladitu se bolje odri od ute ljutike. Pakiranje: 0,5 kg 8 LjuTIKa uTa aromatina ljutika koja daje velike urode. odlina je za svjeu uporabu. a moemo je i skladititi. Stvara puno manjih lukovica keri. one su bogate vitaminom C. Primjerena za salate, mljeveno meso, riblja jela i razliita variva. Pakiranje: 0,5 kg 9

enjaK se iskopava onda kad pouti 1/3 lisne mase i sui na prozranom i suhome mjestu dok se lisna masa ne posui do kraja. kod nas je to vrijeme obino nedugo nakon 20. lipnja (proljetni dozrije oko 2 tjedna kasnije nego jesenji). ako ostane predugo u zemlji, ne dobiva na teini, nego se zarazi s gljivicama iz zemlje te gljivicama koje su na zaraenom, odumiruem liu. naime, prigodom suenja lisne mase sokovi se pretau po biljci u korijenje enjeve, a s njima putuju jo i gljivice te bolesti.

SjeTva I SaDnja S ObZIrOm na mjeSeC U stoljea dugu seosku tradiciju, u brojnim dravama svijeta, spada obiaj da su prigodom sjetve gledali na poloaj mjeseca. ta seoska pravila bila su due vrijeme zaboravljena, ali danas su ih znanstvenici i vrtlari opet poeli istraivati. Prije svega antropozofkinja Maria thun desetljeima je radila razliite pokuse sa sjetvom u razliitim mjeseevim mijenama i pri tome pratila put velikog nonog sazvijea kroz ivotinjski krug. Utvrdila je da postoji veza izmeu rasta biljaka i poloaja planeta koji su djelovali prigodom sjetve. to znai da tko sije ili sadi u najpovoljnijoj konstelaciji izmeu mjeseca i ivotinjskog kruga moe oekivati obilan urod. Prema kalendaru ge. thun bilje se dijele u etiri skupine i svaka od njih je dio tri znaka u ivotinjskom krugu: 1. Lisnato povre (salata, pinat, kupus, trave, poriluk, korabica): RIBA, RAK, KORPION. 2. Plodovite biljke (krastavci, grah, rajica, graak, jagode, voe): OVAN, LAV, STRIJELAC. 3. Korjenaste biljke (mrkva, celer, repa, cikla, rotkvica, krumpir): BIK, DJEVICA, JARAC. 4. Cvijee odnosno cvjetne biljke (svo cvijee): BLIZANCI, VAGA, VODENJAK. ako je mjesec u ribi, trebali bi sijati ili saditi lisnato povre. ono uspijeva osobito dobro jer ima najpovoljnije kozmiko zraenje. Vano je da i kod najpovoljnije konstelacije zvijezda jo jednom pograbljamo i pomaknemo zemlju na gredici gdje emo sijati ili saditi jer time pripremimo tla na bolje prihvaanje povoljnih kozmikih impulsa. Budui da je mjesec samo jedan ili dva dana u jednom znaku ivotinjskog kruga, rokovi za sjetvu etiri skupine neprestano se mijenjaju. Vie o sjetvi i toan mjeseev sjetveni kalendar Marie thun izae svake godine.

enjaK je vrLO ZDrav u vrTu Sprjeava napad biljnih bolesti, mieva i pueva kako u mijeanim usjevima, tako i u biljnim tekuim gnojivima. Zato se sadi ratrkano po cijelome vrtu: meu jagode, maline i ispod stabala voa, uz rajicu, ciklu, mrkvicu, krastavce te ostalo povre, meu rue, tulipane, ljiljane, a i meu druge ukrasne biljke! enjaK PTujSKI jeSenSKI

POrILuK
br. sjemenki u gramu: 300-400 Koliina sjemena za sjetvu: 0,7-1 kg/ha; 12-16 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 2 kg/ha; 20 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 15-20 dana vrijeme sjetve: oujak-lipanj vrijeme presaivanja: travanj-srpanj razmak meu nasadima: 15x40 cm vrijeme skupljanja uroda: kolovoz-oujak Dobri susjedi: jagode, mrkvica, enjak, celer, pinat, rajica, endivija, koraba, kupusnjae, kamilica vrijeme skupljanja uroda: kolovoz oujak Sadraj: alicin (sumporov spoj), koji poriluku daje miris i okus, cink, mangan, selen Lijeenje: uvruje vezivna tkiva i stjenke ila, utjee na stvaranje hormona i poveanje libida, poboljava cjelokupni metabolizam, jaa imunoloki sustav, poboljava prokrvlje-nost, isti eludac i crijeva od tetnih bakterija i gljivica, sniava koliinu kolesterola i masnoa u krvi, pomae kod zatvora te sprjeava nastanak hemeroida.

Slovenska autohtona sorta. ima velike glavice s 8-10 veih enjeva. ima bijele ljuskave listove i bijelo meso. enjak se odmah koristi. Sadimo ga iskljuivo u jesen, najbolje u studenome. Pakiranje: 0,25 kg 10 enjaK PTujSKI PrOLjeTnI

614 - POrILuK CarenTan

ima srednje dug bijeli dio stabla koji dubokom sadnjom produimo. rana sorta, pogodna za jesensku proizvodnju. U toplijim krajevima prezimi. 97 618 - POrILuK DOmaI DuGI

12

S J e M e

Slovenska autohtona sorta. Za razliku od jesenskog ima manje glavice s veim brojem enjeva. Blago je crvenkast, ima vrlo jak i karakteristian miris i okus. Moemo ga skladititi i vie od godinu dana. Moemo ga saditi u jesen (najbolje u studenome) i u proljee (najbolje u oujku). Pakiranje: 0,25 kg 11

P o V r a

ima srednje dug bijeli dio stabla koji dubokom sadnjom produimo. Preivi otre zime i izdri na otvorenom do proljea. Voli ilovasto-pjeano tlo, humusna i bogata hranjivim tvarima. koristimo i zelene listove jer sadre puno karotina i vitamina C. 96 616 - POrILuK eLeFanT

kasna jesenska sorta, vrlo ukusna i kvalitetna. osjetljiv na hladnou. Bijeli dio stabljike vrlo je dug (do 60 cm). Dobro raste s mrkvicom. 98

P LODOvITO POvre
rajICa
br. sjemenki u gramu: 250-400 Koliina sjemena za sjetvu: 0,2 kg/ha; 2-4 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 1-2 kg/ha; 20-40 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 10-15 dana vrijeme sjetve: veljaa-travanj vrijeme presaivanja: svibanj razmak meu nasadima: 50x80 cm vrijeme skupljanja uroda: kolovoz-rujan Dobri susjedi: niski grah, mrkvica, kupusnjae, poriluk, pastrnjak, perin, salata, radi, celer, pinat, luk, slatki kukuruz, enjak, dragoljub Sadraj: likopeni (posebna vrsta karotenoida), biotin (vitamin B), niacin (vitamin B3), folna kiselina, vitamin C, vitamin e, kalij, cink, vlakna Lijeenje: pospjeuje probavu i uklanja probavne smetnje te pospjeuje metabolizam, uva i jaa sluznicu cijeloga tijela, titi od infekcija, djeluje ublaavajue i ljekovito, pomae u stvaranju zdrave koe, poveava koliinu eera u krvi, potie rad mozga i ivce te pomae kod kroninog umora, poboljava raspoloenje i omoguuje miran san, pomlauje stanice, jaa srce, pomae izluivanje vode iz tijela i pospjeuje izluivanje urina, pomae u stvaranju novih vezivnih tkiva te pospjeuje stvaranje hormona. Koristan savjet: najbolje uspijeva ako ga svake godine sadite na istu gredicu. 507 - rajICa marmanDe 515 - rajICa vOLOvSKO SrCe vaL

528 - rajICa SITnOG PLODa reD Pear

569 - PaPrIKa KaLIFOrnIjSKO uDO

Sadnice sadimo koso i duboko. treba rasti uz potporanj! Zemlja: humusna i dobro pognojena. rajica ima krukaste plodove teke oko 20 grama. Beremo ih u umi! Sorta je vrlo UkUSna i dekorativna. 104 to je visoka i bujna rajica. Plodovi su karakteristinog srcolikog oblika, mesnati, blistave crvene boje. oplemenjena domaa sorta. 100 522 - rajICa SaInT PIerre

kasna (130 dana) rodna paprika: piramidni plodovi su tamnozeleni i crveni, slatki, ukusni. Pogodni za salate, zimnicu i punjenje. 106 530 - PaPrIKa SIvrIja

PaPrIKa
br. sjemenki u gramu: 120-160 Koliina sjemena za sjetvu: 0,4 kg/ha; 4-8 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 2-3 kg/ha (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 10-14 dana vrijeme sjetve: veljaa-travanj vrijeme presaivanja: svibanj razmak meu nasadima: 25x40 cm vrijeme skupljanja uroda: kolovoz-rujan Sadraj: kapsaicin, karotini (provitamin a), vitamin B6, vitamin C, cink Lijeenje: titi od migrene, poveava obranu od infekcija, pomae kod slabe prokrvljenosti, ublaava potekoe s venama, suenim ilama i hemeroidima, jaa srce, krvoilni sustav i tjelesnu sluznicu, poboljava vid, pospjeuje stanini metabolizam i metabolizam bjelanevina, jaa vezivna tkiva, poveava djelovanje lijezda koje pospjeuju spolnu snagu te poboljava sposobnost koncentracije. Koristan savjet: do sredine lipnja i od poetka rujna odlino raste u tunelu natkrivenom folijom. 574 - PaPrIKa SOrOKSarI Srednje rana paprika (110-120 dana) za svjee koritenje i za zimnicu. Blijedo uti plodovi oboje se crveno kad potpuno sazriju. Meso je debelo. 109

Srednje rana (115 dana) duguljasta i vrlo rodna paprika: zeleni i crveni plodovi pogodni su za svjee koritenje i zimnicu. 107 570 - PaPrIKa KurTOvSKa KaPIja Srednje kasna (125 dana) dugu-

Veliki, plosnato okrugli plodovi, crvene boje, vrlo su ukusni. Zbog sadraja vitamina, minerala i vonih kiselina, vrlo je zdrava! osnovno se sjeme uzgaja u Sloveniji. 101 525 - rajICa S. marZanO F1

ljasta i vrlo rodna paprika: bono spljoteni, zeleni i CrVeni plodovi pogodni su za svjee koritenje, peenje i zimnicu. 108 551 - PaPrIKa TIP rOTunDum

Biljka treba potporu zbog visokog i bujnog rasta. to je sorta Pelat za pripravu umaka za pizze i tjestenine. 102 510 - rajICa HeInZ 1370

13

S J e M e

Biljku sadimo koso i duboko, ostavimo do 2 izdanka. to je visoka sorta bujna rasta. Plodovi su plosnato okrugli, mesnati, blistave crvene boje. 99

niSka snana rajica koja ne treba potporu za rast. Veliki plodovi (130 g) su okrugli do pljosnato okrugli, mesnati, blistave crvene boje. X103

tip babure. kasna, uta MeSnata paprika. Jedemo je prije svega sirovu, mada je takoer pogodna za kiseljenje i punjenje. Povre najbogatije vitaminom C! najbolje raste na vlanom, stajskim gnojem pognojenom tlu i u suhom zraku. Sunani poloaj! Prije sjetve sjeme namaemo u vodi da nabubri. Udomaena sorta. 105

P o V r a

KaKO Se ZaTITImO OD naPaDa TeTOIna I bOLeSTI Te KaKO PObOLjavamO raST bILjaKa bILjnIm eKSTraKTIma BILJNA PREVRELKA ILI BILJNA JUHA: namakanje biljaka u kinici 2-3 tjedna tako da zavrije. BILJNI EKSTRAKT: namakanje svjeeg ili suhog bilja u hladnoj vodi i to samo nekoliko sati jer NE smije zavrijeti. BILJNI AJ: svjee ili posuene listove prelijemo s kipuom vodom te ostavimo da odstoji li ih pak namaemo 24 sata u vodi i zatim pola sata kuhamo (prije kropljenja, zalijevanja procijedimo i razrijedimo). bILjne juHe Za GnOjenje biljna juha od koprive kao tekue gnojivo Djeluje kompenzacijski i ljekovito, pospjeuje rast i nastanak lisnatog zelenila. tla polivena s tom brozgom vole naseliti kine gliste. S njom gnojimo osim graha, graka i luka te enjaka svo povre i cvijee. Brozgu u bavi (plastinoj, drvenoj, glinenoj, keramikoj) pripremimo za cijelu godinu. koristimo svjee biljke. ne smijemo koristiti biljke koprive, koje imaju sjemena. U bavu damo koprive te ga zalijemo kinicom te stavimo na toplo (1 kg svjeih kopriva namoimo u 10 l vode); moemo ga staviti i na sunce. Svaki dan promijeamo i bavu prekrijemo ianom mreom da ne idu unutra manje ivotinjice. Juha uvijek razvije neugodan miris zato dodajemo nekoliko aka kameno kamenog brana ili odoljenov ekstrakt. Juha je primjerena za uporabu nakon 2-3 tjedna. obavezno je prije uporabe razrijedimo (1:10 ili 1:20) ovisno o tome koliko gusta je. Biljke zalijevamo s juhom. ako sve ne upotrijebimo odmah je prekrijemo poklopcem i upotrebljavamo due vrijeme jer ostane uinkovita do kraja jeseni. biljna juha od gaveza Sadri mnogo duika i kalija. Potie rast prije svega rajice te je moemo mijeati s juhom od koprive. juHe Za KrOPLjenje juha od koprive Djeluje protiv grinja i lisnih uiju. Pripremimo je kao i za gnojenje samo to kropimo po listovima, jae je razrijedimo. juha od gaveza Uporabljamo je tako kao i juhu od koprive samo da to juha od gaveza uz duik sadri i mnogo kalija. aj od njivske preslice (Equisetum arvense) 1 kg svjee ili 150 g suhe njivske preslice namaemo 24 sata u vodi i zatim pol sata kuhamo na nioj temperaturi. kada se ohladi procijedimo je i razrijedimo je u omjeru 1:5. Sadri mnogo kremene kiseline sprjeava napad biljnih bolesti. takoer jaa biljke. Papratna juha iz obine paprati (Dryopteris lix-mas) i orlove paprati (Pteridium aquilinum) Za kropljenje protiv snijetu (gljivine bolesti biljaka). vratieva juha (Tanacetum vulgare) Djeluje protiv tetoina. Pelinova juha (Artemisia absinthium) Djeluje protiv gusjenica i mrava. ekstrakt od rajice Djeluje protiv leptira i gusjenica. juha iz luka i enjaka Poveava obrambene sposobnosti biljaka. 564 - FeFerOnI LjuTI uTI tamnozeleni i crveni plodovi pogodni su za svjee koritenje i za zimnicu. 111 566 - FeFerOnI SLaTKI FerDI

PaTLIDan
491 - PaTLIDan DOmaI SreDnje DuGI

630 - KraSTavaC DarIna F1

Zahtijeva stajskim gnojem pognojeno tlo i sunani poloaj zatien od vjetra. najbolje e rasti u tunelu ili stakleniku. to je rana sorta. Plod je velik, dug, blago krukast, plave do crno ljubiaste boje jakog sjaja. Ukusno meso je vrsto, njeno, zeleno bijele boje 113

rani, rodan hibrid otporan na bolesti. Veliki tamnozeleni plodovi ne postanu gorki. Uzgajamo ih na otvorenom, pod tunelom, u stakleniku. europski hibrid iznimno otporan na bolesti. 114 621 - KraSTavaC marKeTer (DuGI ZeLenI)

KraSTavCI
br. sjemenki u gramu: 33-50 Koliina sjemena za sjetvu: 1 kg/ha; 10 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 3-4 kg/ha; 30-40 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 10-12 dana vrijeme sjetve: oujak-svibanj vrijeme presaivanja: svibanj razmak izmeu redova: 50x100 cm vrijeme skupljanja uroda: srpanj-rujan Dobri susjedi: bosiljak, vlasac, kupusnjae, salata, celer, pinat, visoki grah, luk, slatki komora, slatki kukuruz, graak, poriluk Sadraj: erepsin (enzim), puno vode u kojoj su hranjive tvari rastopljene u zioloki najprimjerenijem obliku, malo kalorija, vitamin e, silicij Lijeenje: iste crijeva, djeluju drenano i uklanjaju otrove, smanjuju tjelesnu teinu, jaaju imunoloki sustav i sluznicu, jaaju vezivna tkiva, daju ljepotu koi i kosi, ublaavaju potekoe s oima, pomau kod opekotina od Sunca, poboljavaju iskoritenost bjelanevina, olakavaju bubrene potekoe i potekoe s mjehurom Koristan savjet: krastavci zahtijevaju mnogo topline (tlo prekrivamo slamom, biljnim ostacima ili crnom folijom koja takoer pospjeuje dozrijevanje), vode i zaklonjenost (uzgajaju se pod folijskim tunelom ili se oko gredice posiju slatki kukuruz ili graak). krastavci su po prirodi puzavci, pa im se postavlja konstrukcija za penjanje. Moemo im rastegnuti plastinu mrea. tako e krastavci biti manje izloeni napadu plijesni i plodovi e biti isti. krastavac za salatu s velikim, tamnozelenim sonim plodovima. Uzgajamo ih na otvorenom. tlo prekrijemo slamom ili crnom folijom. 115 625 - KraSTavaC DeLIKaTeS

rani, vrlo rodan krastavac za salatu. Plodovi su svijetlozeleni, soni i ne postanu gorki. Manje plodove koristimo za zimnicu. 116 629 - KraSTavaC eva

S J e M e

P o V r a

Vrlo lJUti srednje rani (115 dana) i rodni mesnati feferon, dug 8-12 cm. uto-zeleni i crveni plodovi pogodni su za svjee koritenje i za zimnicu. 110 565 - FeFerOnI LjuTI ZeLenI

rodan krastavac za SalatU. Plodovi su srednje dugi, tanki sa iljatim vratom, zelen poput trave i soni. Male plodove koristimo za zimnicu. 117 662 - KraSTavaC SunanI POTOK (marKeTmOre)

Slatki roDni srednje rani (115 dana) feferon, dug 12-15 cm. Pogodni su za svjee koritenje i za zimnicu. tamnozeleni i crveni plodovi. 112

14

Srednje rani (115 dana) i rodni mesnati feferon, dug 8-12 cm.

rani salatni krastavac. tamnozeleni plodovi ne postanu gorki. Uzgajamo ih na otvorenom, takoer rano u proljee na toplim gredicama. 118

673 - KraSTavCI KOrnIOn LevIna F1

697 - TIKvICa eLITe F1

iz mesa pripremamo juhe, razliita jela od povra i kruh. Moemo ih dugo skladititi (polako suiti!). tikvice su vrlo dekorativne! 125 703 - TIKva nO vjeTICa SanKT marTIn F1

DInja
750 - DInja ananaS

to su vrlo kvalitetni krastavci za kiseljenje. Plodovi su tamnozeleni s malim bradavicama. obilato i dugo daje plodove koje beremo zrele da bi izrasli novi. treba dobro pognojeno tlo, puno topline i vode te zavjetrinu 119 637 - KraSTavCI ParIKI KOrnIOn

Vrlo rani, rodan i otporan hibrid. Ukusne, mramorno-zelene, sjajne tikvice rastu na grmu (bez vrijea). redovito ih trgamo da bi stvarale nove cvjetove. 121 701 - TIKvICa GreyZInI F1

Zeleni krastavci s bradavicama odlini su za zimnicu. 120

Vrlo rani, rodan hibrid. tikvice su zelenkasto bijele i ukusne. rastu u grmu. 122 698 - bTIKvICa veGeTabLe marrOW ParTIm

Bundeve su teke 4-8 kg promjera 25-30 cm. raste na vrlo dugim vrijeama. Bundeve su okruglog oblika, naranaste boje, blago rebraste. odline su za ljudsku prehranu. Vrlo jednostavno ih izdubimo i upotrijebimo za dekorativnu svjetiljku za no vjetica. 126 705 - PaGeTI TIKva veGeTabLe SPaGHeTTI

Srednje rana sorta (70-75 dana): dinje (1,5-2,5 kg) su uto-mreaste povrine s ukusnim slatkim i aromatinim ukastim mesom. 129 751 - DInja meDena rOSa

TIKvICe I vrTne TIKve (bunDeve)

br. sjemenki u gramu: tikvice: 3-10; 1 sjeme tikve je cca. 2 g Koliina sjemena za sjetvu: tikvice: 1 kg/ha; 10 g/100 m2 (UZgoJ SaDniCa); 3-5 kg/ha; 30-50 g/100 m2 (Direktna SJetVa) Sjeme klija: 8-12 dana vrijeme sjetve: travanj-svibanj razmak izmeu redova: 200x300 cm vrijeme skupljanja uroda: lipanj-rujan Dobri susjedi: bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, kapucina Sadraj: erepsin (enzim), mnogo vode u kojoj su hranjive tvari rastopljene u ziolokom najprimjerenijem obliku, malo kalorija, vitamin e, silicij Lijeenje: iste crijeva, djeluju laksativno i uklanjaju otrove, smanjuju tjelesnu teinu, jaaju imunoloki sustav i sluznice, jaaju vezivna tkiva, daju ljepotu koi i kosi, ublaavaju potekoe s oima, pomau kod opekotina od Sunca, poboljavaju iskoritenost bjelanevina, olakavaju potekoe s bubrezima i mjehurom Koristan savjet: tikvice rastu na grmiku; tikve pak na dugim izdancima odnosno vrijeama tikvice su zelenkasto bijele i ukusne. redovito ih beremo da bi stvarale nove cvjetove. rastu u grmu. najbolje uspijevaju na toplijim mjestima u zavjetrini na izdano pognojenoj zemlji. 123 699 - TIKvICa PaTIOn beLI OKruGLI

Srednje rana dinja, dozrijeva tijekom 110 dana. Jajoliki plodovi, teki 2-3 kg uto su zeleni i imaju zelenkasto-bijelo ukusno meso. ima vrijee duge oko 2 m. najbolje raste u dubokom, humosnom, dobro pognojenome i vlanom tlu. Voli toplinu i sunce! 130 redovitim ubiranjem plodova ubrzamo razvoj novih cvjetova. Biljka razvija 2-3 m duge vrijee. najbolje uspijeva na toplijim, zavjetrinskim mjestima. tikve beremo kad dostignu duinu 10-15 cm. kuhaju se cijele u slanoj vodi, a mogu se i pei. 127 710 - TIKva SLOvenSKa GOLICa

LubenICa
813 - LubenICa CrImSOn SWeeT

Zanimljiva tikvica sa zvjezdastim bijelo-zelenim plodovima. raste na grmu (nema vitice). 124 700 - TIKva uCHIKI KurI (HOKKaIDO)

Biljka tjera vrijee, dobro uspijeva na pognojenom zemljitu. Zrele tikve ute su boje sa zelenim prugama. Sadraj vreice dovoljan je za oko 1 kg ukusnih suhih sjemenki bez ljuske. 128

Srednje kasna lubenica, dozrijeva tijekom 85 dana. ovalno okrugli plodovi, teki do 5 kg, svijetlo su zeleni s tamnozelenim prugama. Sazrele plodove prepoznamo po specinoj boji i tupom zvuku nakon udarca. Slatko meso vrlo je osvjeavajue! najbolje raste u dubokom, humosnom, dobro pognojenom i vlanome tlu. Voli toplinu i sunce! 131 815 - LubenICa SuGar baby

naranaste tikve krukolikog oblika, teine 1,5-2,5 kg, s naranasto-crvenim mesom (karotin, vitamin B1 i balastne tvari) rastu na dugim izdancima (uz ograde, zidove ili na kompostu). tikve raspolovimo i peemo u penici.

Srednje kasna lubenica koja dozori u priblino 85 dana. ovalno okrugli plodovi, teki do 5 kg, svijetlo su zeleni s tamnozelenim prugama. 132

15

S J e M e

P o V r a

KuKuruZ eeraC
1300 - KuKuruZ eeraC GOLD CuP F1

Zrna su vrlo slatka. od svibnja nadalje kukuruz se vie puta zaredom sije (treba samo 70 dana za rast i razvoj) i to u kvadratu to je potrebno zbog opraivanja. razmak meu redovima jest 70 cm, a u redu jedno zrno dolazi na 5-10 cm. kasnije ih prorijedimo na 20-30 cm. klipove berite kad niti na krajevima ponu utjeti. Zrna moraju biti jo meka i mlijena. 133

niska, srednje bujna sorta. Zrna su velika i pljosnato okrugla, svijetlozelene boje i veoma ukusna. Pakiranje: 100 kg 7 500 g 8 GraH SenaTOr

i djecu. Budui da ne iziskuje mnogo te je iznimno bogat bjelanevinama i ima mnogo dobrih utjecaja, trebao bi se mnogo vie uzgajati u vrtu i ukljuivati na jelovnik. Pakiranje: 100 g 14

nISKI I vISOK GraH

Visoka sorta (80-120 cm). Mahune su srednje duge i iroke, veliko zrnje je okruglo i glatko. Pakiranje: 100 g 9 200 g 10 br. sjemenki u gramu: 2-4 Koliina sjemena za sjetvu: 120-180 kg/ha odnosno 0,8-1,3 kg/100 m2 (niski grah); 50-80 kg/ha odnosno 0,7-1,3 kg/100 m2 (visoki grah) Sjeme klija: 6-10 dana vrijeme sjetve: travanj-srpanj razmak meu nasadima: niski: 10x50 cm; Visoki: 20x80 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-rujan Sadraj: nukleinske kiseline, bjelanevine, vlakna, mangan, molibden, eljezo, kalcij, kalij, vitamin C i vitamini B Lijeenje: pomae kod potekoa s jetrom, bubrezima i mjehurom, djeluje pomlaujue na stanice, u tjelesnim stanicama pospjeuje stvaranje bjelanevina, djeluje stimulativno, pomae kod probavnih smetnji, pomae izluivanje vode iz tijela, jaa srce i krvne ile Koristan savjet: niSki graH sadi se na otvoreno svaka 3-4 tjedna od kraja travnja do kraja srpnja. U proljee i u jesen, ako je hladno, zatitimo ga tunelom natkrivenim folijom ili agrokoprenom Valentin. ViSoki graH sijemo od sredine svibnja do sredine lipnja. kolci, ako su drveni ili metalni (mogu biti visoki 2 m) postavljaju se u razmaku 70 x 60, najvie 50 x 100 cm. oko kolaca poloite 8-10 zrna u jamicu duboku 3 cm. nISKI GraH TOP CrOP

maHunarKe
GraaK
br. sjemenki u gramu: 3-7 Koliina sjemena za sjetvu: 100-250 kg/ha; 2,5 kg/100 m2 Sjeme klija: 8-10 dana vrijeme sjetve: oujak-lipanj razmak meu nasadima: 3-5x30-60 cm vrijeme skupljanja uroda: svibanj-rujan Dobri susjedi: mrkvica, rotkvica, rotkva, salata, celer, pinat, tikvice, kukuruz, kopar Sadraj: nukleinske kiseline, bjelanevine, vlakna, magnezij, vitamin a, vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboavin), vitamin B3 (niacin) Lijeenje: djeluje pomlaujue i pospjeuje rast stanica, kod sportaa djeluje anabolino (poveava miinu masu), djeluje stimulativno (bjelanevine), jaa ivani sustav i duhovno nas osvjeava, pospjeuje metabolizam, jaa kosu i vezivna tkiva te poboljava vid, pomae kod zatvora, sniava koliinu kolesterola i masnoa u krvi te oslobaa organizam od otrova GraaK eeraC Visok 100-120 cm, pun uto-zelenih mahuna. Slatke i ukusne mahune upotrebljavaju se mlade. Pakiranje: 100 g 1 GraaK maLI PrOvanSaLaC GraH TeLeFOn Visoka sorta (80-120 cm). Mahune su srednje duge i iroke, okruglo zrnje maslinasto je zeleno. Visok je 120-140 cm. Pakiranje: 100 g 11 GraaK rOnDO

to je rani i niski graak (45-50 cm). Mahune su zelene i kratke. Vrlo ukusna zrna srednje su velika, glatka i okrugla. Pakiranje: 100 g 2 200 g 3 GraaK KeLveDOn

to je srednje rani i visoki graak (90-170 cm). Mahune su zelene i srednje duge. rano i esto branje pospjeuje stvaranje novih mahuna. Pakiranje: 200 g 12 500 g 13

bOb
bOb aGuaDuLCe

P o V r a

to je rani i niski graak (45-60 cm). Mahune su tamnozelene i duge. rano i esto branje pospjeuje stvaranje novih mahuna. Pakiranje: 100 g 4 200 g 5 200 g 6 - Valentin GraaK uDO amerIKe

ta je mahunarka neosjetljiva na hladnou zato moe biti prvo povre iz vrta. Sijemo ga od veljae pa do sredine travnja. okus mu pojaava zain ubar zato neka raste u njegovoj blizini. osim to tla obogauje duikom, svojim ih bujnim korijenjem rahli. Svojim mirisom odbija voluharice. konzumiramo prije svega mlada zrna bogata bjelanevinama i idealna su hrana za dijabetiare

16

S J e M e

Zelene mahune Velik, kvalitetan urod dugih i debelih, mesnatih, ukusnih okruglih mahuna. rano zrije. tradicionalna europska sorta. Pakiranje: 100 g 15

nISKI GraH PreSenTa

niski grah osobitog rasta: mahune rastu iznad listova zato je branje jednostavno. Srednje rani grah. Mahune su dugake 18 cm, ute, okrugle i mesnate. Potrebna mu je sunana pozicija, vrlo hranjiva tla i mnogo vode. Pakiranje: 100 g 25 GraH maHunar nISKI PLjOSnaTI uTI

konzumiraju se zelene mahune i u zrelim crveno proaranim mahunama arena zrna, koja su odlina okusa. autohtona je slovenska sorta. Pakiranje: 100 g 27 vISOKI GraH LInGua DI FueGO

vISOKI GraH KLemen

rani niSki grah sa zelenim okruglim mahunama. Mahune nisu konaste i vrlo su ukusne. Bogat urod! odlian svje, za konzerviranje i zamrzavanje. Pakiranje: 100 g 16 nISKI GraH anTea Ukusne, duge, ute i mesnate mahune sazriju nakon 70 dana. Dobro raste u blizini rajice, krastavca, cikle i celera. Blizina ubra titi ga od napada ui. Pakiranje: 100 g 26 nISKI GraH uDO PIemOnTa Visoki, srednje rani i bujno rastui grah. Mahune su crveno-bijele, mramorne, s crveno-bijelim mramornim sjemenkama. Ukusan grah kod kojeg moemo konzumirati mlade mahune i suho zrnje. Pakiranje: 100 g 31 vISOKI GraH Semenarna 22 (= SIveK)

lijepi iroki grah, iskoristiv za Zelene mahune i zrnje (okruglo, sivo-modre boje). autohtona je slovenska sorta. Pakiranje: 100 g 35 vISOKI GraH jeruZaLemSKI

rana i niska mahuna. Duge pljosnate mahune su bez niti. izvanredno rodna sorta. Pakiranje: 100 g 17 200 g 18 - Valentin nISKI GraH STarOZaGOrSKI

Srednje rani grah s mesnatim UtiM mahunama. Veliki urod. autohtona je slovenska sorta. Pakiranje: 100 g 36 200 g 37 vISOKI GraH PTujSKI maSLeneC

Za areno zrnje i mahune. odlinog okusa. Pakiranje: 200 g 27 nISKI GraH eTna Ukusne, duge, zelene i mesnate mahune sazriju nakon 50-55 dana. Dobro raste u blizini rajice, krastavca, cikle i celera. Pakiranje: 100 g 19 200 g 20 500 g 21 nISKI GraH berGGOLD niski rodni grah za areno zrnje. Dozrijeva oko 70 dana nakon sjetve! Pakiranje: 100 g 28 200 g 29 vISOKI GraH jabeLSKI arenaC

Za dobivanje sivog okruglog zrnja. Za kuhana jela od graha. autohtona je slovenska sorta. Pakiranje: 100 g 32 vISOKI GraHTeTOveC KIrO kasno dozrijeva. Vrlo duge, iroke i mesnate Ute mahune. Vrlo bujnoga rasta. autohtona je slovenska sorta. Pakiranje: 100 g 38 vISOKI GraH ranI maSLeneC

Sjeme klija 8-10 dana. Srednje kasni, visok grah za zrnje. Sjeme je veliko, bubreastog oblika i bijele boje. odlian za kuhana jela (grah). Pakiranje: 100 g 33 vISOKI GraH HILDa (=HeLDa)

Visoki, srednje rani grah. Dugake, plosnate mahune mesnate su i odlinog okusa. Za svjeu upotrijebu i zamrzavanje. Sijemo ga u svibnju i lipnju na otvoreno. nakon 2-3 tjedna nakon klijanja prekrijemo. Prije sjetve i osipanja pognojimo s Valentin gnojivom za povre. grah beremo u kolovozu i rujnu. Pakiranje: 100 g 34

Visoka, srednje kasna mahuna daje obilan urod. Uz potporu (tap, mrea) posadimo 6-9 zrna 4-5 cm duboko. koristimo ute pljosnate mahune. Pakiranje: 100 g 40 200 g 41

17

S J e M e

P o V r a

niski grah. ute, okrugle mahune bez niti sazriju nakon 52 dana. Dobro raste u blizini rajice, krastavca, cikle, korabe i celera. Pakiranje: 100 g 22 200 g 23 200 g 24 - Valentin nISKI GraH GOLDen TePee

Podvrsta Ptujskog maslenca, samo raniji. Sorta SeMenarne ljubljana d.d. Pakiranje: 100 g 39 GraH maHunar meravIGLIa DI veneZIa

GraH maHunar neCKarGOLD

sorta sa sitnim smeim zrnjem. Daje bogat urod ukusnih mahuna. Pakiranje: 200 g 44 - Valentin

TurSKI (TaLIjanSKI) GraH (Phaseolus coccineus)

Visoka, srednje kasna mahuna daje obilan urod. Uz podporu (tap) posadimo 6-9 zrna 4-5 cm duboko. koristimo ute mesnate mahune ili samo bijelo zrnje. Pakiranje: 100 g 42 vISOKI GraH CObra nIZaK TurSKI GraH HeSTIa

SjeTva ZaInSKOG bILja Trajnice Zaini koji prezime. Siju se od travnja do lipnja u sanduke. kasnije se tri sadnice presade u 8 cm ili 10 cm duboke posude. kad su sadnice dovoljno velike, presadite ih na otvoreno, na stalno mjesto u gredici. jednogodinje biljke od oujka do travnja siju se u redove, izravno na gredicu. Moemo ih ve prije posijati u sanduke i kad je dovoljno toplo presadimo ih. na zimu osjetljive jednogodinje biljke Siju se u travnju i svibnju u posude ili u sanduke i od sredine svibnja nadalje presauju na otvoreno. krajem svibnja moemo ih posijati izravno u gredicu. 1070 - ruKOLa (Eruca sativa) 1094 - mauran (Majorana hortensis)

nova je vrsta visokog, srednje ranog i vrlo rodnog graha. Biljka cvate ljubiasto. oko 20 cm dugake, okrugle mahune odlinog su i izrazitog okusa. Moemo ga gnojiti na otvorenom, u tunelima i rasadnicima. Pakiranje: 50 g 43 vISOKI GraH aneLLInO verDe

nizak je turski grah koji oblikuje kompaktne, 30-40 cm visoke grmove s prekrasnih velikim crveno-bijelim cvjetovima. Mahune su priblino duge 15-16 cm. Zrna su crveno-crno-mramorna. odlian je za hranu i za ukras. Pakiranje: 50 g 45 TurSKI (TaLIjanSKI) GraH emerGO

rukola se sije od travnja do kolovoza tako da od proljea do jeseni imamo na raspolaganju svjee ukusne listie. rukola izraste do 40 cm visine. listove, kao i kod perina, uvijek iznova reemo. aromatina je biljka osobitog ukusa, primjerena za razliite salate i priloge. 1 1076 - bOSILjaK (Ocimum basilicum)

na hladnou osjetljiva jednogodinja biljka. iziskuje sunano mjesto. Pae uz gusju guju peenku, divlja, jetra, variva i rajicu (kuha se s jelima). Svje je dobar za salate, juhe, jela od krumpira. Jaa ivce! Uzgaja se i u posudi. 4 1108 - ubar (Saturea hortensis)

Dekorativna penjaica s bijelim ili crvenim cvjetovima i debelim mahunama. konzumiraju se prije svega zrna, u varivima i salatama. Pakiranje: 100 g 46 Uz podporu (tap) posadimo 6-9 zrna 4-5 cm duboko. koristimo zelene mahune bez niti. kasna

na hladnou osjetljiva jednogodinja biljka. iziskuje sunano i toplo mjesto za rast. Cijelu godinu (ljeti u vrtu i zimi u posudi) beru se svjei listovi dok su jo njeni. konzumira se uz povre, salate, meso, umake od rajice i kod konzerviranja krastavia. 2 1077 - CrvenI bOSILjaK rubIn (Ocimum basilicum Rubrum)

Jednogodinja biljka. iziskuje puno sunca. Dobar je za poboljanje okusa i bolju probavu. kuha se s varivima, jelima od krumpira i graha. titi grah od lisnih uiju. 5 1101 - anIS (Pimpinella anisum)

ZaInSKO bILje
B i l J e

vrT Sa ZaInSKIm bILjem

vrt se ne moe zamisliti bez zainskoga bilja. To mirisno bilje trebamo za mijeane usjeve (utjee na bolji rast i bolji okus povra), za zatitu od tetoina i bolesti te za ljepi izgled vrta. Svi ih koristimo kod kuhanja zdravih i ukusnih jela. Kao i sve biljke, tako i one koje su poznate prije svega kao mirodije, imaju ljekovita svojstva. jela koja se oplemenjuju zainskim biljem imaju osim boljeg okusa i blagotvoran utjecaj na eludac, probavu, krvotok i ivce. Kuhinjsko zainsko bilje moe se uzgajati i kod kue u loncima za bilje, sanducima tako da ih uvijek imamo svjee pri ruci! Iziskuju svijetao, ne prevru prostor, vlaan zrak i zemlju koja je bogata organskom tvari (npr. kompostom). Ljeti ih obavezano stavljajte na otvoreno (balkon, terasa) tako da imaju kisika i svjetlosti.

18

Z a i n S k o

na hladnou osjetljiva jednogodinja biljka. Uzgaja se i u posudama! ima intenzivno grimiznocrvene listove, brzo raste, lijepo mirie i Vrlo Je aroMatina! Cijelu godinu beru se svjei listovi koji se dodaju rii, povru, salatama, juhama, mesu, ribi, umacima od rajice. 3

Jednogodinja biljka. Zrele sjemenke aromatino su slatke mirodije za peciva. Sije se prorijeeno, najbolje meu mrkvicom. kad sjeme dozrije, biljke poupajte ili ih podreite. 6

1116 - KOPar (Anetheum graveolens)

599 - LuK vLaSaC (Allium schoenoprasum)

1200 - SLaTKI KOmOra (Foeniculum vulgare var. dulce)

228 - CeLer rebra GIanT PaSCaL

Jednogodinja biljka. Sijemo ga vie puta od travnja nadalje. ne presaujemo ga! iziskuje najsunanije mjesto jer mora stvoriti puno eterinog ulja. koristimo listove (npr. u salatama) i sjemenke (zainski ocat). Povoljno utjee na nicanje mrkve, krastavaca, repe, salate i luka. 7 1118 - KamILICa (Matricaria chamomilla)

trajnica koja sadri puno vitamina C i karotina. raste na suncu ili u polusjeni. Moe se uzgajati i u posudi. Uvijek se koristi svje. Za zimu zamrznite njene listie. 11 1112 - majIna DuICa (Thymus vulgaris)

Jednogodinja biljka. ima jake, vrlo odebljane mesnate peteljke lia (glava). Prerano sijanje prijee u cvat zato ga sijemo u lipnju, a urod skupljamo u listopadu i studenom. Spada u delikatesna jela. 15

kod celera reBraa konzumiramo uspravne zelene listove s debelim stabljikama lia. U jesen biljke na 10-14 dana zaspemo zemljom (donji dio listova) odnosno peteljke listova poveemo papirom ili crnom folijom. 16

CvIjee
obino je jednogodinja biljka, ali u toplijim je krajevima trajnica. Svjee izdanke reite cijele godine, a za suenje netom prije cvjetanja. Dobro ide uz meso, variva, jela od krumpira. odbija lisne ui i gusjenice kupusnog bijelca. Moe se uzgajati i u posudama. 12 1120 - maTInjaK (Melissa ocinalis)

Jednogodinja biljka. Cvjetne glavice trgamo od svibnja do kolovoza. Suimo ih i upotrebljavamo za ajeve protiv upala i prehlade. Ublaava greve i umiruje. 8 1079 - bOraIna (Borago ocinalis)

nISKe jeDnOGODInje bILjKe

PLava ZvjeZDICa (Ageratum mexicanum) S. sij.-tra. / C. svib-ruj.

Boraina je jednogodinje zainsko bilje, koje mirisom podsjea na krastavac, sadri sluzave tvari, taninsku kiselinu, saponine i kremenu kiselinu. koristimo mlade, barunasto mekane listove i nebesko modre cvjetove za salate i uz meso. Cijela biljka prekrivena je bijelim, bodljikavim dlaicama zato je na dodir hrapava. Boraina uspijeva skoro na svakome tlu, esto se sama rasije. od kupusnjaa tjera tetoine i dobar je susjed tikvicama. 9 1082 - KIm (Carum carvi)

LeGenDa: S. = vrijeme sjetve C. = vrijeme cvjetanja 2402 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan) nISKa mjeavIna (Callistephus chinensis) S. velj.-tra. / C. srp.-ruj.

Dvogodinja biljka jer cvjeta i daje sjeme u drugoj godini. Biljka izraste do 1 m visine. Sjemenke se dodaju krumpiru, kruhu, kupusu, juhama, siru i mesnim jelima. Pospjeuje probavu. 10

izaberemo sunani poloaj i obinu vrtnu zemlju. Uljepava gredice dugom i bogatom cvatnjom. odlina je za rezano cvijee. 3

19

Z a i n S k o

trajnica. Prve i druge godine nakon sijanja izdanci se ne reu. U treoj godini va je trud naplaen jer ete sljedeih osam godina svakoga proljea uivati u zdravim jelima od paroga. 14

Zbog bujnog povrinskog rasta biljka je pogodna za kamenjar, obrube, gredice i lonce. 2

B i l J e

S J e M e

C V i J e a

trajnica. njeni mladi listii pau u salatama, rajici, skuti i biljnim umacima. Moete ih zamrznuti. aj smiruje i odlino gasi e. Biljka daje med. 13 760 - ParOGa (Asparagus ocinalis)

kasnije pikiramo. agerat posadimo na gredice ili u lonce. treba hranjivi supstrat. 1 2086 - aLISum - bIjeLI (Lobularia (Alyssum) maritima) S. tra.-svib / C. sij.-list.

LjeTnO CvIjee Ljetno cvijee spada u svaki vrt. u usporedbi s trajnicama, koje obino cvjetaju krae vrijeme, ljetno cvijee uveseljava nas od proljea do jeseni. najljepe cvjeta ako mu u vrtu izaberete mjesto koje mu najvie odgovara. veina potjee iz toplih zemalja s blagom klimom. Zato neka i u vrtu raste na toplom, sunanome mjestu, u zavjetrini. Sadnice ljetnoga cvijea moete uzgojiti sami. S uzgojem ponite u rano proljee. Tada takoer napravite plan gdje ete ih posaditi kako bi vrt bio pun boja, zanimljiv i harmonian. u SemenarnI Ljubljana d. d. nudimo vam u arenim vreicama sjeme svih najljepih ljetnih vrsta cvijea.

2460 - vODenIKa mjeavIna (Impatiens walleriana) S. ouj.-tra. / C. svib.-list.

3470 - GaZanIja mjeavIna (Gazania splendens) S. ouj.-tra. / C. lip.-list.

5436 - KaDIFICa nISKa mjeavIna (Tagetes patula) S. tra.-svib. / C. svib.-list. 13

2096 - LISIjI reP TrObOjnI (Ir) (Amaranthus tricolor) S. ouj.-svib.

Biljke vole polusjenoviti ili sjenoviti poloaj i vlano tlo. Bogato cvjetajua jednogodinja biljka. Prelijepa za ukraavanje cvjetnih gredica, sanduka i posuda na balkonima i terasama. 4 2583 - uKraSna PaPrIKa mjeavIna (Capsicum annuum) S. velj.-tra.

Svojim arenim cvjetovima (crveni, naranasti, smekasti, ljubiasti, bijeli, uti) krasi sunane gredice, balkone, kamene vrtove. Vrlo dugo cvjeta. odlino uspijeva u gradskim parkovima! 8 3788 - SnjeaK mjeavIna (Iberis umbellata) S. ouj.-svib. / C. srp.-ruj.

5438 - KaDIFICa nISKa Crvena (Tagetes patula) S. tra.-svib. / C. svib.-list.

Jednogodinja biljka koju uzgajamo zbog listova vrlo ljepih boja. Sadimo je u lonce, na mjeovite gredice u vrtu, ili pojedinano kao atraktivnu ukrasnu biljku. 17 2129 - veLIKa ZIjevaLICa mjeavIna (Antirrhinum majus)

izaberemo sunano mjesto. od ljeta do zime biljka je ukraena malim paprikama. lijepa je i kao lonanica. 5 3123 - aFrIKa TraTInICa mjeavIna (Dimorphotheca aurantiaca) S. ouj.-svib. / C. svib.-list.

izaberemo sunani poloaj. Jednogodinja biljka bogato cvate na gredicama, obrubima, karpama, kamenjaru i u posudama. 9 4120 - LObeLIja, PLava (lobelia erinus) S. velj.-trav. / C. svib-ruj.

niske biljice s cvjetovima blistavih boja. rano cvjetaju i krase nam gredice, ograde, balkone, terase do kasne jeseni. Poeljna je u svakome vrtu jer povoljno utjee na tlo (odbija nematode) i na povre (sprjeava razvoj parazitskih gljivica). obilno cvjeta i na loijemu tlu. 14 5889 - rOGaTa SITnOCvjeTna LjubIICa HeLen mOunT (Viola cornuta)

S. velj.-tra. / C. lip.-list. Zijevalice su skromne jednogodinje biljke koje bogato cvatu. Sadimo ih na sunana ili polusjenovita mjesta. 18 2260 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan) mjeavIna (Callistephus chinensis)

Zahtjeva sunani poloaj, plodnu i propusnu zemlju. lijepa je na gredicama, u posudama i buketima. 6 3138 - KIneSKI KaranFILI mjeavIna (Dianthus chinensis) S. velj.-trav. / C. srp.-ruj.

nisko, plavo cvijee za pokrivanje tla, primjereno za rubove, niske skupine bilja i balkone. neka zemlja uvijek bude dovoljno vlana. 10 4828 - PrKOS mjeavIna (Portulaca grandiora) S. trav.-svib. / C. lip.-list.

Sijemo je od oujka do svibnja da cvjeta od srpnja do rujna te je sijemo u kolovozu i rujnu da cvjeta slijedee godine od svibnja do kolovoza. rogate sitnocvjetne ljubiice sadimo u ukrasne lonce, na gredice ili u skupinama na grobove. to je kompaktna biljka visoka 10 cm. Sitni sjajni cvjetovi purpurne su boje sa utim ili ljubiastim zonama. 15

S. ouj.-trav. / C. srp.-ruj. izaberemo sunani poloaj i obinu vrtnu zemlju. Uljepava gredice dugom i bogatom cvatnjom. odlina je za rezano cvijee. 19 2261 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan) ruIaSTa (Callistephus chinensis)

vISOKe jeDnOGODInje bILjKe

C V i J e a Jednogodinja biljka koja ukraava gredice, posude i bukete. Voli sunce i pomalo vapnena tla. njime u vrtu stvarate areni tepih u crvenoj, ruiastoj i bijeloj boji. 7 Za ljetni cvjetni pokriva na suhim tlima i sunanim mjestima. aroban meu betonskim ploama. 11 4830 - PrKOS DuPLI mjeavIna (Portulaca grandiora) S. tra.-svib / C. lip.-list. 2094 - CrvenI rePaTI Ir (LISIjI reP) (Amaranthus caudatus) S. ouj.-svib. / C. lip.-list. S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj. lijepi ruiasti cvjetovi. 20 2262 - LIjePa KaTa (ZvjeZDan) Crvena (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj.

S J e M e

20

repati ir tvori dekorativne, visee cvatove koje moemo posuiti. Voli sunce. 16 ima dvostruke cvjetove. 12

lijepi crveni cvjetovi. 21

2362 - LIjePa KaTa nOjevO PerO mjeavIna (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj.

cvjetovima, koje imaju svijetlu sredinu. odline za rezano cvijee. 27 2405 - aSTra jeDnOSTruKa, mjeavIna (Callistephus chinensis) S. mar.-apr. / C. jul.-sep.

PrIPrema GreDICa Za LjeTnO CvIjee Za dobar rast i bujno cvjetanje ljetno cvijee iziskuje sunano i toplo mjesto te hranjivo, propusno i vlano tlo. loe podnosi previe vlana tla i zadravanje vode. gnojite umjereno jer preobilno gnojenje potie rast stabljike i listova na tetu cvijea. gredice oistimo od korova, zemlju razmrvimo i zalijemo. na sredinu gredice posijmo ili posadimo vie cvijee, a oko njega srednje visoko cvijee. na rubove gredica zasadimo nisko cvijee. Visokim biljkama s krhkom stabljikom moramo pruiti potporanj. a penjaice trebaju okvir uz koji e se penjati. 2742 - PIjeTLOva KrIjeSTa mjeavIna (Celosia arg. f. cristata) S. sije.-tra. / C. svib-lip. 2818 - LjeTna KrIZanTema (ravan) mjeavIna (Chrysanthemum carinatum) S. ouj.-svib / C. srp.-ruj.

izraajne boje punih i njenih cvjetova zanimljiva oblika. 22 2277 - aSTra PrInCeS, ruIaSTa (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj. 23

Zvjezdani s lijepim jednostavnim cvjetovima; arene latice rasporeene su oko utoga cvjetnog kruga. 28 2440 LIjePI DeKO (neDIraK) mjeavIna (Impatiens balsamina)

2274 - aSTra PrInCeS, bIjeLa (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj. 24 S. ouj.-tra. / C. lip.-list. Biljke trebaju plodnu zemlju i puno vlage. Uzgajamo ih na cvjetnim gredicama i rubovima. 29 SjeTva jeDnOGODInjIH bILjaKa Jednogodinje biljke uzgajamo iz sadnica ili ih sijemo neposredno na otvoreno. Jednogodinje biljke koje sijemo u travnju i svibnju neposredno na otvoreno, robusne su i brzo rastu. ne tete im kasni proljetni mrazovi. U krajevima s blagom klimom moete ih sijati ve u drugoj polovici oujka, ali morate znati da sjeme klija onda kad je zemlja dovoljno topla. Cvijee, koje sijete neposredno na otvoreno jesu: neven (Calendula), zeina (Centaurea), klarika (Clarkia), jednogodinji vrtni kokoti (Delphinium ajacis), kalifornijski mak (escholtzia), godecija (godetia), snjeak (iberis), stola (lavatera), vrtni mak (Papaver). 2576 - uKraSnI KeLj mjeavIna (Brassica oleracea) S. ouj.-tra. 2404 - aSTra PrInCeS, mjeavIna (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj.

Cvijet je vrlo lijep ukras u vrtu, posudama te suhim i svjeim buketima. 31 2743 - PIjeTLOva KrIjeSTa PaHuLjaSTa mjeavIna (Celosia arg. f. plumosa) S. sije.-trav. / C. svib-lip.

Posebno arena mjeavina ljetnih krizantema. 35 2926 - KLarKIja mjeavIna (Clarkia elegans) S. ouj.-svib / C. lip.-ruj.

2275 - aSTra PrInCeS, PLava (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj. 25

Zanimljiva jednogodinja biljka za ukraavanje gredica i za rezanje. 32 2632 - neven mjeavIna (Calendula ocinalis) S. trav.-svib / C. lip.-list.

izaberemo sunani ili polusjenoviti poloaj. raznobojni, ruama slini cvjetovi takoer su odlini za rezanje. 36 2932 - KLeOme mjeavIna (Cleome spinosa) S. ouj.-trav. / C. srp.-list.

2276 - aSTra PrInCeS, Crvena (Callistephus chinensis) S. ouj.-tra. / C. srp.-ruj. 26

ljekovita i ukrasna biljka. Zlatnouti i naranasti cvjetovi zbog svijetle boje i oblika podsjeaju na Sunce. neka raste posvuda u vrtu jer svojim mirisom tjera podzemne tetoine i pueve. 33 2784 - raZLIaK mjeavIna (Centaurea imperialis)

Jednogodinja biljka privlanog i egzotinog izgleda ukraava gredice. 37 2971 - CarSKO OKO mjeavIna (Coreopsis tinctoria) S. ouj.-trav. / C. srp.-ruj.

S. velj.-trav. / C. lip.-kolo. Veliki cvjetovi ukraavaju gredice i ljetne bukete. 34

Prvoklasne astre dugih peteljki s karakteristino jastuiastim

21

S J e M e

Ukrasni je kelj pogodan kao jesenski i zimski ukras gredicama. Posadimo ga u plodno humusno tlo. 30

Cvjetovi ukraavaju gredice, posude i ljetne bukete. 38

C V i J e a

raZLIITI PrIrODnI naInI Obrane OD Pueva u vrTu Zasijemo gredice i obrobke s cvijeem koje puevi izbjegavaju: kalifornijski mak (eschscholtzia), djevojka u zelenom (nigella), dragoljub (tropaeolum), kozmeje (Cosmea), neven (Calendula), snjeak (iberis), mak (Papaver), napuhnuta mreica (Statice), gromotulja (alyssum). Pueve skupljamo na putie meu gredicama postavimo daske. Puevi se preko dana sakriju ispod dasaka tako da ih moemo jednostavno uloviti i odstraniti. neke biljke privlae pueve: kadica (tagetes sp.), hren i jastuiaste trajnice. Meu tim ih biljkama uvijek moemo nai, nabrati i odstraniti. BUDUi Da Je kaDiFiCa SaStaVni Dio SVakog Vrta i Mora raSti raStreSeno Po CiJeloM VrtU, SlUi naM kao MaMaC Za PUeVe. na najugroenije gredive postavimo komade sirovog krumpira. Po noi puevi se skupe oko sirovog krumpira jer ih vole jesti. komadi sirovog krumpira privlae i strune. tako istodobno skupljamo i pueve i tetne strune te ih odstranimo iz vrta. Sprijeimo puevima do vrta Meu ili na gredice moemo nasuti tvari koje puevima onemoguavaju kretanje. te tvari uzrokuju da puevi lue mnogo sline i time slabe. te tvari jesu: kameno brano, vapneno brano, piljevina. tvari naspemo u irine debljine ruke oko ugroenih gredica. ali to moramo uiniti nakon svake kie. izmeu gredica ili na gredice pospemo bijelu goruicu (Sinapis alba). Bijela goruica svojim izluevinama zadrava pueve dalje od gredica. i u vrtu vrlo je korisna: uz to da s njom tjeramo pueve, s njom unitavamo i tetoine u tlu nematode, njeno korijenje rahli tla, bujna zelena masa sprjeava rast korovu. odlina je biljka za zeleno gnojenje. Sadimo je tijekom godine na svaku praznu gredicu ili je pak sijemo u redu uz gredice. Brzo i bujno raste. obino je reemo prije cvjetanja. izmeu gredica pospemo dijelove biljaka koji svojim mirisima tjeraju pueve. to su dijelovi paprati, bazga, vratia (tanacetum sp.), preslice, hajduke trave i iglice tuja (thuja sp.). Klopke za pueve Pivo privlai pueve sve dok nije razrijeeno. U zemlju zakopamo plastinu posudicu ili loni tako da je vrh izravnan sa zemljom. loni napunimo pivom. Pivo pueve privlai tako da se u njemu utope. Pivo se ne smije razrijediti zato zakopane posudice i aice uvijek ponovno punimo, a iznad njih moemo napraviti improvizirani krov. Prirodni neprijatelj na najvei neprijatelj i njihov najvei neprijatelj je je: ne samo da jede liinke kukaca, nego i temeljito pospremi takoer pueve. ostale korisne ivotinje su jo: krastae, trci i guteri. 2956 - uKraSnI SLaK mjeavIna (Convulvulus tricolor) 2980 - nISKa uTa KOZmeja CarPeT (Cosmos sulphureus) 3093 - jeDnOGODInjI KOKOTI mjeavIna (Delphinium ajacis) S. sije.-trav. ali ruj.-list. C. lip.-kolov.

3225/1 - abOjev KaranFILI ruIaSTI (Dianthus caryophyllus) S. sije.-trav. / C. srp.-list. 45

3225/2 - abOjev KaranFILI CrvenI (Dianthus caryophyllus)

S. sije.-trav. / C. srp.-list. Mirisni cvjetovi ukraavaju gredice i svjee cvijetne bukete. 46 3225/5 - abOjev KaranFILI uTI (Dianthus caryophyllus) S. sije.-trav. / C. srp.-list. 47

S. ouj.-trav. / C. srp.-ruj. raznobojnim cvijeem krasi posude, korita i visee koare. Pojedini cvijet traje samo jedan dan, a svaki se dan otvaraju novi cvjetovi. 39 2979 - KOZmeja mjeavIna (Cosmos bipinnatus)

S. ouj.-lip. / C. srp.-list. nisku utu kozmeju sadimo u ukrasne lonce i u skupini na gredice. oblikuje niske (30 cm), kompaktne dobro razgranate grmove. Puni sjajni cvjetovi u tonovima su ute, zlatne, naranaste i crvene boje. 41 3045 - GeOrGIna mjeavIna (Dahlia pinnata) S. velj.-trav. / C. svib-ruj.

Uspravna biljka s cvjetovima razliitih boja koji stvaraju ugodno raspoloenje u vrtu i sobi. 43 jeDnOGODInjI KaranFILII Jednogodinji karanlii postaju sve omiljeniji. Zbog ugodnog mirisa i obilnog cvjetanja abojeve karanlie ubrajamo u najljepe ljetno cvijee. imaju velike i pune mirisne cvjetove na jakim stabljikama. Prelijep je i hedvigov karanli, koji cvjeta. 3150 - HeDvIGOv KaranFILI mjeavIna (Dianthus chinensis var. hedd.) S. sije.-trav. / C. srp.-list.

3225/6 - abOjev KaranFILI Krem bIjeLI (Dianthus caryophyllus) S. sije.-trav. / C. srp.-list.

C V i J e a

S. ouj.-lip. / C. srp.-list. Visoka kozmeja bogato cvate takoer na siromanim tlima i na polusunanoj gredici. Posebno je lijepa u cvjetnom buketu. 40

Dalija voli sunce i plodno tlo. Sadimo je na gredice i u posude. Cvjetovima dalije obogatimo svjee bukete. Morate ih uvati od pueva. 42

Zbog ugodnog mirisa i obilnog cvjetanja abojevi karanlii ubrajaju se u najljepe ljetno cvijee. imaju velike i pune mirisne cvjetove na jakim stabljikama. 48 3245 - abOjev KaranFILI mjeavIna (Dianthus caryophyllus) S. sije.-trav. / C. srp.-list.

S J e M e

Ukraava gredice i svjee cvijetne bukete. 44 izaberemo pomalo vapneno tlo i sunani poloaj. Mirisni cvjetovi ukraavaju gredice i svjee cvijetne bukete. 49

22

3330 - KaLIFOrnIjSKI maK (eOLCIja) mjeavIna (Eschscholtzia californica)

3695 - uKraSnI SunCOKreT mjeavIna (Helianthus annuus) S. trav.-svib / C. srp.-ruj.

3890 - LavaTera mjeavIna (Lavatera trimestris) S. ouj.-trav. / C. srp.-list.

4320 - nOuraK (nOna Dama) mjeavIna (Mirabilis jalapa) S. ouj.-trav. / C. srp.-list.

S. ouj.-lip. / C. lip.-list. Sije se neposredno na otvoreno. njena je i nezahtjevna jednogodinja biljka s ruiastim, utim ili naranastim cvjetovima. najbolje raste na suncu i na suhome tlu. 50 3423 - GaILarDIja mjeavIna (Gaillardia aristata) S. trav.-srp. / C. lip.-ruj.

Veliki cvjetovi u areno utim tonovima. odlina je za stvaranje svijetlih pejzaa, ivica. nezahtjevan visoki cvijet, otporan na vruinu i suu. Uspjeva i u veim posudama. 54 3702/2 - uKraSnI SunCOKreT nISKI uTI (Helianthus anuus) S. trav.-svib / C. srp.-ruj.

Bogato cvjeta (bijelo i roza). Prikladna je za oblikovanje visokih cvjetnih gredica i za rezano cvijee. odlino podnosi loe vrijeme. 58 3895 - CrvenI Lan (Linum sp.) S. trav.-svib. / C. lip.-ruj.

Mirisna jednogodinja biljka koja je vrlo lijepa u grupnim nasadima i u cvjetajuim ivim ogradama. 62 4396 - uKraSnI DuHan mjeavIna (Nicotiana anis) S. velj.-ouj. / C. lip.-list.

Slikovita biljka voli sunce. Uspijeva takoer na siromanim i suhim tlima. lijepi cvjetovi ukraavaju gredice i svjee bukete. 51 3540 - GODeCIja mjeavIna (Godetia grandiora) S. ouj.-tra. / C. lip.-ruj.

Cvjetne ake daju vrtu ivost. Moe rasti pojedinano ili u cvatuoj ivici. Visoka je 60-70 cm. 55 3696 - uKraSnI SunCOKreT nISKI uTI (Helianthus annuus) S. trav.-srp. / C. srp.-list.

njena, hitro rastua jednogodinja biljka. ivahni crveni cvjetovi tamni su u sredini. najbolje joj odgovara laka i postna podloga te sunana ili polu sunana mjesta. 59 3920 - LjubIIna mjeavIna (Matthiola bicornis) S. ouj.-trav. / C. svib-lip.

Mirisno i iznimno lijepo cvijee koje u skupinama obogauje gredice, balkone. Cvjeta cijelo ljeto. Dobro podnosi vruinu. 63 4450 - DjevOjKa u ZeLenOm mjeavIna (Nigella damascena) S. ouj.-trav. / C. lip.-ruj.

Jednogodinja biljka koja voli sunce, ali raste i u laganoj sjeni. Ukraava ljetne bukete i cvijetne gredice. 52 3665 - Lajer jeDnOGODInjI bIjeLI (gypsophila elegans) S. ouj.-lip. / C. lip.-ruj.

niski suncokret koji oblikuje mnogo utih jednostavnih cvjetova. Cvjeta priblino 3-4 tjedna. Prikladan je za sadnju u skupinama, u ukrasne posude i korita te na gredice. raste na suncu ili u polusjeni. 56 3830 - LjeTnI emPreS (Kochia scoparia) S. ouj.-trav.

Jednogodinja biljka s mirisnim svijetloroza i bijelim cvjetovima koji su otvoreni samo po noi. odlina je za ukras gredica i balkona. 60 3933 - LjeTnI ebOj mjeavIna (Matthiola incana)

Biljka je lijepa na gredici te u svjeim i suhim buketima. Za oblikovanje suhih buketa omiljene su zelene ili suhe glavice sa sjemenkama koje se reu netom prije dozrijevanja sjemenki. 64 4504 - vrTnI maK mjeavIna (Papaver sp.) S. ouj.-svib / C. lip.-kolov.

23

S J e M e

Veliki, okrugli grmi s nim listovima koji u jesen pocrvene. odlian za oblikovanje ivica i prelijep u posudama za cvijee. 57

C V i J e a

Jednogodinja biljka ima male bijele cvjetove koji ukraavaju gredice i ljetne bukete. Ve est tjedana nakon sijanja oblikuje velike cvjetove. 53

S. stud.-lip. / C. lip.-kolov. Jednogodinja biljka koja je cijenjena za oblikovanje mirisnih cvijetnih gredica i buketa. 61

Sije se neposredno na otvoreno. kako bi se to due odrale u vazi, reu se jo zatvoreni cvjetni pupoljci. 65

4570 - PeTunIja mjeavIna (Petunia hybrida) S. velj.-ouj. / C. trav.-ruj.

Voli vrue ljeto. Cvjetovi u obliku trubice s mreasto oblikovanim ilama presijavaju se u duginim bojama. odlina za rezanje. odgovaraju joj vrua ljeta. 70 5174 - uKraSna Crvena KaDuLja/SaLvIja (Salvia splendens) S. sije.-ouj. / C. svib-list.

5901 - CInIja KaKTuS mjeavIna (Zinnia elegans "Cactus") S. ouj.-svib. / C. lip.-list.

5905 - CInIja PePermInT mjeavIna (Zinnia elegans)

areni ljevkasto oblikovani cvjetovi cijelo ljeto krase rubove, gredice i cvjetne posude na balkonima i terasama. 66 4710 - PLamenaC mjeavIna (Phlox drummondi) S. ouj.-svib / C. lip.-ruj.

Veliki cvjetovi ukraavaju gredice i bukete. 75 5971 - CInIja mjeavIna (Zinnia elegans) S. ouj.-svib. / C. lip.-list. Crveni cvjetovi su najljepi u grupnom nasadu. Dobro raste i na siromanijemu tlu. 71 5440 - KaDIFICa vISOKa mjeavIna (Tagetes erecta) S. trav.-svib. / C. lip.-list.

Veliki raznobojni cvjetovi posuti su crvenim pjegama i prugama. 80

PenjaICe I SuHO CvIjee

LIjePe I ZanImLjIve PenjaICe (PuZavICe) Prazne zidove balkona, terasa i kua, velike ograde te sjenice najbolje emo ukrasiti jednogodinjim puzavicama. na zelenim povrinama koje tijekom rastu stvaraju, cijelo ljeto blistaju razliiti cvjetovi. osobito je jednostavno sijanje dragoljuba. raste vodoravno i sputa se, a listovi i plodovi dragoljuba ak su i jestivi. Sve se jednogodinje penjaice obino siju na otvoreno sredinom svibnja. 2420 - uKraSne TIKvICe mjeavIna (Cucurbita pepo)

Plamenka bogato cvate u razliitim bojama. Za vrijeme sue zalijevamo. 67 5110 - rICInuS mjeavIna (Ricinus communis) S. ouj.-trav. / C. ruj.-list.

Veliki cvjetovi koji sjaje u raznim bojama na dugim i jakim stabljikama. idealna za rezanje. 76 5972 - CInIja, uTa (Zinnia elegans) S. ouj.-svib. / C. lip.-list. 77 izaberemo sunani poloaj i obinu vrtnu zemlju. Biljku posadimo meu povre jer odbija tetoine u tlu i regulira plodnost tla. 72 5515 - DraGOLjub mjeavIna (Tropaeolum lobbianum) S. trav.-svib. / C. srp.-ruj. 5973 - CInIja, Crvena (Zinnia elegans) S. ouj.-svib. / C. lip.-list.

Bujna jednogodinja biljka rairi se u grm. 68 5124 - PuPavICa mjeavIna (Rudbeckia hirta) S. ouj.-trav. / C. lip.-list. Dragoljub se sadi takoer meu povre jer odbija tetoine. 73 5600 - SPOrI mjeavIna (Verbena hybrida) S. velj.-trav. / C. lip.-list.

Sitne plodove razliitih oblika i boja koristimo za ukraavanje stanova. 81 2422 - uKraSne TIKvICe KObra (Cucurbita maxima)

S J e M e

C V i J e a

Prikladna za oblikovanje prelijepih cvjetnih skupina uz puteljke i meu grmljem. Cvjetove reite prije nego to se otvore. 69 5179 - SaLPIGLOSa mjeavIna (Salpiglossis sinuata) S. ouj.-trav. / C. lip.-ruj.

Cinije trebaju sunano mjesto te hranjivo i rahlo tlo. Zahvalne su ako ih njegujemo: rahlimo tlo, uklanjajmo uvele cvjetove, redovito moramo gnojiti. nagradit e nas obilnim cvatom. 78 6002 - CInIja SITnOCveTna mjeavIna (Zinnia elegans Liliput) S. ouj.-svib. / C. lip.-list.

Biljka je lijepa na gredicama i u posudama. 74

tikvica posebnog oblika (kao boca), tamnozelene boje s bijelim pjegama. raste na dugim izdancima koje lako rastegnemo na ograde, zidove ili po kompostu. 82

Sitni cvjetovi koji sjaje u raznim bojama na dugim i jakim stabljikama. idealna za rezanje. 79

24

3810 - LIjePI SLaK mjeavIna (Ipomoea purpurea) S. ouj.-trav. / C. srp.-list.

Divna penjaica uiva na sunanim i zatienim poloajima. 83 3812 - LIjePI SLaK PLavI HeavenLy bLue (Ipomoea purpurea) S. ouj.-trav. / C. srp.-list.

DuGO LjeTO PunO CvIjea Cvjetajue i mirisne biljke naega vrta jesu prolazne. ipak nas neke, ako ih pravodobno posuite, mogu uveseljavati due vrijeme. Suhe bukete napravimo vrlo jednostavno. reite jo zatvorene cvjetove. Stabljike neka budu to due. oblikujemo bukete i objesimo ih s cvjetovima prema dolje da se sue. Moraju se suiti u sjenovitom i prozranome prostoru. ne smiju se navlaiti. takvi arobni buketi cvijea uljepat e hladne zimske dane. 3720 - SLamnaTI CvIjeT mjeavIna (Helichrysum monstrosum) S. ouj.-svib. / C. srp.-list.

2570 - TraTInICa mjeavIna (Bellis perennis) S. lip.-srp. / C. ruj.-list., trav.-srp.

Mirisni cvjetovi ukraavaju gredice i svjee cvijetne bukete. 95 4359 - POTOnICa mjeavIna (Myosotis alpestris) S. lip.-kolov. / C. ouj.-lip.

Dvogodinja biljka koja lijepo krasi rubove gredica i travnjaka. 91 2678 - vrTnI ZvOnI mjeavIna (Campanula medium) S. svib.-srp. / C. svib.-kolov.

Dvogodinja biljka. Srednje visoka, uspravno rastua potonica (nezaboravak) arenih cvjetova. najljepa u skupinama.96 5720/1 - mauHICa Crvena S OKOm (Viola tricolor) S. lip.-kolov. / C. ruj., ouj.- lip. 97

Penjaica s nebesko modrim cvjetovima. 84 5452 - LIjePa SuZana mjeavIna (Thunbergia alata) S. ouj.-trav. / C. lip.-list.

Poznato suho cvijee u blistavim bojama slui za oblikovanje prekrasnih buketa. napola rascvjetane cvjetove reemo u podne i u sjeni te ih suimo s cvjetovima okrenute prema dolje. 87 5381 - naPuHnuTa mreICa mjeavIna (Statice sinuata) S. ouj.-svib. / C. srp.-list.

Vrtni je zvoni lijep na gredici kao i u buketu. 92 2813 - ZLaTnI ebOj mjeavIna (Cheiranthus cheirii) S. svib-srp. / C. trav.-srp.

5720/2 - mauHICa PLava S OKOm (Viola tricolor) S. lip.-kolov. / C. ruj., ouj.- lip.

Penjaica ukraava potporu uz koju raste. 85 5474 - DraGOLjub mjeavIna (Tropaeolum majus) S. trav.-svib. / C. srp.-list.

areno cvijee ukraava gredice te svjee i suhe bukete. 88

Dvogodinja biljka i trajnica. njegov ugodan miris i zanimljivi zlatno-naranasti, crveno-smei cvjetovi osobitost su proljetnoga vrta. 93 3133 - TurSKI KaranFIL mjeavIna (Dianthus barbatus)

DvOGODInje bILjKe I TrajnICe

ima vrlo duge cvjetne stabljike koje prekrivaju povrinu vrta, zidove, ograde. Domovina dragoljuba jest Peru. ta penjaica bogata cvata izraste i do 4 metra. ne smijemo je previe ni zalijevati ni gnojiti jer gnojenje pospjeuje samo rast listova. Sije se u travnju i svibnju kako bi cvjetala ljeti. Donosi zdravlje i ljepotu u vrt. njezine listove moemo jesti u salati. a plodove koristimo kao kapar. Cvjetnim izdancima cijelo ljeto oblikuju se udesni buketi koji uljepavaju dom. 86 2070 - SLjeZ mjeavIna (Althea rosea) S. ouj.-svib / C. lip.-ruj. S. trav.-lip. / C. lip.-srp. Dvogodinji. Za ukraavanje gredica i rezanje. Prekrasno oivljava balkone i terase. trai sunano i vapnenasto tlo. Bolje prezime ako ih tijekom zime pokrijemo. 94 3205 - beKI KaranFILI mjeavIna (Dianthus caryophyllus) S. trav.-lip. / C. lip.-kolov.

Mauhice ukraavaju cvijetne gredice, obrube i posude. 98 5720/3 - mauHICa uTa S OKOm (Viola tricolor) S. lip.-kolov. / C. ruj., ouj.- lip. 99

5720/5 - maeHa, rumena (Viola tricolor) S. jun-avg. / C. sep., mar.- jun.

Dvogodinja biljka koja ima cvjetove sline ruama. istiu se u vrtu i naglaavaju njegovu arolikost.90

25

S J e M e

Dvogodinje biljke koje cvjetaju u jesen i u proljee. lijepe su i kao zimsko balkonsko cvijee. 100

C V i J e a

5888 - mauHICa mjeavIna (Viola tricolor) S. lip.-kolov. / C. ruj., ouj.-lip.

posuta punim bijelim cvjetovima. 102 4189 - vuIKa mjeavIna (Lupinus polyphyllus) S. stud.-srp. / C. svib.-srp.

nakon presaivanja. najbolje raste u proljee i u jesen. 2 68 - PICaSTI KuPuS FILDerKrauT

Vrlo atraktivne mrkvice raznih boja: ljubiaste, naranaste, ute i bijele. najbolje su sirove. Vole pjeskovito tlo, a dobri su joj susjedi rotkvica, kopar i luk. 6 360 - rImSKa SaLaTa (Lactuca sativa var. longifolia)

Mauhice ukraavaju cvijetne gredice, obrube i posude. Cvjetovi su razliitih boja. 101 3675 - Lajer bIjeLI (Gypsophila paniculata) S. velj.-lip. / C. srp.-kolov.

trajnica. Spektakularne cvijetne svijee na lijepoj, zelenoj lisnoj podlozi oblikuju udesnu cvjetnu oazu. idealna je za sadnju u arenim skupinama na sunanim mjestima. 103

Posebna vrsta kupusa (160 dana) prilagoena i za hladnije podneblje. glave su teke 4,5 kg s nim i tankim listovima. koristi se svje, za kiseljenje i skladitenje. Dozrijeva u rujnu i listopadu. Zahtjeva dobro gnojeno tlo (kompost ili mineralno gnojivo za povre). Za skladitenje biramo samo zdrave glave i ne prezrele. 3 87 - LISnaTI KeLj nerO DI TOSCana PreCOCe

oblikuje duguljaste glave s lagano zelenim listovima. otpornija na visoke temperature od ostalih salata koje tvore glave. koristi se sirova ili u obliku soka. Vrlo je hranjiva i zdrava. 7 363 - rOmanSKa SaLaTa OvIreD (Lactuca sativa var. longifolia)

lijepo olistala trajnica gusto

TemaTSKe vreICe
mIrIS I OKuS meDITerana
MeDiteranSka kUHinJa JeDna Je oD naJZDraViJiH. UZ riBe i MaSlinoVo UlJe PotreBno naM Je i MeDiteranSko PoVre i Zaini. SVe to MoeMo UZgoJiti U DoMaeM VrtU, SiJanJeM SJeMenJa iZ VreiCa teMatSkog SkloPa MiriS i okUS MeDiterana. 5 - CvjeTaa DI SICILIa vIOLeTTO

naborani, tamni, skoro crni listovi imaju odlian sladak okus. nakon prvog mraza okus mu se jo pobolja. odlian za pripremu zdrave hrane, osobito zimi: juhe i tjestenine. Svojim tamnim izgledom uljepava jesenskozimski povrtnjak. 4 137 - Korabica Quickstar F1

ovired je noVa, posebna romanska salata crvene boje. Sijemo je tijekom cijele godine na otvorenom i u plasteniku. koristimo mlade crvene rozete (podsjeaju na matovilac) ili vee glavice. odlinog je okusa koji pomalo podsjea na ljenjak. nije gorka. otporna je na plijesni. 8 362 - SaLaTa GenTILIna (Lactuca sativa)

raste u humusnoj, pognojenoj zemlji, na sunanoj gredici. Srednje kasna sorta (110-120 dana ) s ljubiastim okruglim cvjetovima. Uz nju sijemo salatu, celer i rotkvicu. 1 9 - CvjeTaa rOmaneSCO

t e M a t S k e

V r e i C e

Quickstar je noVi, oDlian hibrid korabice. Vrlo rani hibrid, svijetlo zelene do krem bijele boje. Uzgajamo je na otvorenom, u tunelu ili plasteniku, od ranog proljea do kasne jeseni. korabice su teine 150-170 g, okrugle do pljosnato okrugle. Meso je njeno, vrlo ukusno i bez konaca. ne odrveni! Moemo uzgojiti i Mini korabice: razmak u redu neka bude 3 cm. 5 182 - mjeavIna mrKvI HarLeQuIn (F1) (Daucus carota L. )

Salata otvorene rozete. listovi su svjee zeleni i blago naborani, ukusni. Zahvalna je u ljetnom uzgoju jer ne ide brzo u cvijet. Jednostavna za uzgoj. 9 416 - mjeavIna Sjemena POvra Za mLaDe LISTOve (baby LeaF)

vrIjeme SIjanja I branja urODa naveDnO je u TabLICI na SreDInI KaTaLOGa.

romanesco je rana cvjetaa neobinog cvata sa brojnim malim picastim vrhovima, svijetlozelene boje i ugodnog slatkastog okusa. Zahtijeva dobro pognojeno tlo i mnogo vlage. Uz dobru njegu dozrijeva za 85-90 dana

U mjeavini je sjeme blitve, pinata, divlje rotkvice, cikle, radia i salate. Sjeme sijemo od

26

proljea do jeseni u redove, na otvorenom, u tunele ili plastenike. reemo mlade listie i dodajemo ih svjeim salatama ili ih spremamo s povrem u voku. Sijemo svaka 2 tjedna. odlian dodatak za vrt i kuhinju. 10 506 - rajICa baLCOny yeLLOW F1 (Lycopersicum esculentum)

707 - TIKva buTTernuT avaLOn F1 (Cucurbita moschata)

711 - OKraSne TIKvICe maya meanICa (Cucurbita pepo)

1095 - OrIGanO ILI ObInI mravInaC (Origano vulgare)

niska koktel rajica koja oblikuje vrlo kompaktne grmove. Vrlo dekorativna, odlina za uzgoj u posudama na terasama. lijepo izgleda u kombinaciji s crvenim bosiljkom. Plodovi su svijetlocrveni i ukusni (promjera 20-25 mm, teine 10-15g). izvrsni za proljetne salate. Zahtjeva mnogo hranjiva i vode te sunanu gredicu. 11 520 - PrajICa COCKTaIL SuPerSWeeT 100 F1 (Lycopersicum esculentum)

tikva raste na dugim izdanku. Plodovi su dugi 20-25 cm, promjera 8-12 cm i teine 0,7-1,5 kg. uto-crvene tikvice s naranastim mesom osobitih su oblika pa su primjerene za dekoracije, a i odlinog su okusa (po ljenjacima). Dobro se i dugo skladite (6 mjeseci). Zahtijevaju dobro pognojena tla, mnogo sunca i vlage. 14 708 - TIKvICa SWeeT DumPLInG F1(Cucurbita pepo)

Ukrasne tikvice Maya mjeavine ine uglavnom bradaviaste tikvice razliitih oblika i boja. tikvice su promjera 5-20 cm i teke su 0,5-2,5 kg. na dugoj stabljici naraste u prosjeku 5-8 plodova. tikvice trebaju vrlo hranjiva tla, mnogo sunca, vlage i prostora. 17 712 - SICILjanSKa LaGenarIja (LaGenarIa SICerarIa LOnGISSIma)

to je zain i ukrasna trajnica koja raste u obliku grmika (do 50 cm). treba sunce i rahlo tlo. Dodaje se mesnim jelima, juhama, pizza-ma i omletima. Za vrijeme cvatnje poreemo i osuimo listove koji tako bolje ouvaju aromu. krijepi ivce. 20 1096 - LjuPaC (Levisticum ocinale)

Visoka rajica, na stabljici ima mnogo malih, crvenih, sonih i vrlo slatkih plodova, nalik na trenje. Promjera su 2-3 cm. Sadre mnogo C vitamina i odlini su u salatama. treba potporanj, mnogo hranjiva i vode, te sunanu gredicu. Dobar je susjed perinu i kupusnjaama. 12 706 - TIKvICa TOnDO CHIarO DI nIZZa (Cucurbita pepo)

ima malene dekorativne plodove (duge 7-10 cm, promjera 8-12 cm, teine 0,4-0,8 kg), naranastog mesa koje ima SlatkaSt okus po kestenima. Dobro se uvaju. Zahtjevaju dobro pognojena tla, mnogo sunca i vlage. 15 709 - muKaTna TIKva muSCaT De PrOvenCe (Cucurbita moschata)

Spada u tikvice. Mlade, nezrele, svjetlozelene plodove koristimo kao i ostale tikvice. Ukusne plodove talijani peku sa svjeim bosiljkom, rajicom i maslinovim uljem te pospu po vrhu sir. treba potporanj i mnogo prostora. Moe uspijevati i na terasi. 18 1072 - bOSILjaK PICCOLInO (Ocimum basilicum)

Sjeme klije 21 dan. ljupac je trajnica (visoka i do 2-3 m), koja raste u povrtnjaku zajedno sa zainima i ukrasnim trajnicama. Biljke titi od napada tetoina. godi mu i polusjena. Svjee ili posuene koje su vrlo aromatine dodajemo juhama, varivima, umacima, te mesnim jelima i jelima od krumpira. tijekom zime zatitimo korijen u tlu. list i korijen su ljekoviti: diuretik, pospjeuje probavu. 21 1097 - KraSuLjICa (KrabILjICa) (Anthiriscus cerefolium)

27

t e M a t S k e

ima okrugle svijetlo zelene plodove, veliine izmeu narane i dinje. redovito ih trgamo da narastu nove. trebaju dobro pognojena tla, mnogo sunca i vlage. Uzgajamo ih pored visokog graha i kukuruza. Meu njih sijemo dragoljub. 13

V r e i C e

Velike rebraste, plosnato okrugle tikve (visoke 15-25 cm, promjera 25-40 cm, teke 5-25 kg) s naranastim, slatkim i ukusnim mesom slue za pripremu raznih jela. U jesen odnosno. u vrijeme skladitenja, zeleni se plodovi oboje naranasto-uto. Plodove moemo uvati kroz cijelu zimu. trebaju dobro pognojena tla, mnogo sunca i vlage. 16

Bosiljak Piccolino ima sitne listove. kompaktnog je rasta (20-30 cm). ima jaku aromu. Uzgajamo je na otvorenom, u vrtu meu povrem ili u ukrasnoj posudi s cvjetnicama na terasi i balkonu. osjetljiva je na mraz i zahtjeva mnogo sunca. listove redovito optrgavamo i koristimo ih svjee u salatama, juhama, povrtnim (prvenstveno od rajice) i mesnim jelima. tJera MUHe. 19

Visoka je 40-50 cm. Sijemo je na polusjenovito i vlano mjesto jer drukije prebrzo cvate. Budui da brzo raste, sijemo je svakih 14 dana. koristimo mlade, svjee ili smrznute listove koji imaju jaku aromu. U vrtu titi biljke od lisnih uiju, pueva i mrava. Dodaje se juhama, umacima, salatama i jelima koja sadre jaja (palainke). Pospjeuje probavu.22

3698 - uTI HeLenIum GOLDFIeLD (Helenium amarum)

za kontrast begonijama, salvijama, petunijama i pelargonijama. otporna na razliite vremenske uvijete (takoer i na suu). 26 3851 - GraHOrICa SPenCer CHOICe, mjeavIna (Lathyrus odoratus)

80 - PaK-CHOI (Brassica campestris)

Voli vlana tla u sjeni. Slui za pripremu mnogih azijskih jela: salate, juhe, umaci. 32 401 - mjeavIna aZIjSKIH LISnaTIH bILjaKa

to je kompaktna, bogatocvatua cvijetnica. Puna je malenih cvjetova zlatno-ute boje koji neprekidno cvatu (novi cvjetovi prerastaju ocvale cvjetove). raste i na suhim i skromnim tlima. krasi povrtnjak, obrube i ukrasne posude na terasama i balkonima. 23 3697 - SunCOKreT WaOOH (Helinathus annuus)

Jednogodinja penjaica (2 m) koja spada u grupu leguminoza (obogauje tlo duikom). Cvjetovi su vrlo mirisni, veliki su i u razliitim nijansama boja. Zahtjeva potporanj. Uzgoj je jednostavan. Pogodna je takoer za rezano cvee. 27 6022 - meDITeranSKa mjeavIna CvIjea

kineski kupus stvara zbijene glave s glatkim zelenim listovima, proaranim irokim bijelim ilama. Voli humusna, duboka tla i puno vlage. U jesen ga pred mrazom treba zatititi agro-folijom. Moe se koristiti sirov ili blaniran. 29 183 - mrKva KurODa

Srednje niska biljka sa zlatnoutim cvjetovima koji su u kontrastu s tamno zelenim, lijepo oblikovanim listovima. Jaka i gusta biljka, odlina za uljepavanje povrtnjaka i obruba. treba sunanu gredicu i hranjivo tlo. 24 3699 - uKraSnI SunCOKreT auTumn TIme

Mediteransku mjeavinu cvijea ine razne niske jednogodinje biljke. U vrtu njihovi cvjetovi ine prekrasan cvjetni tepih. Biljke se meusobno nadopunjuju u rastu i dobu cvatnje, te nijansama boja. trae pjeskovita tla, mnogo sunca i umjereno zalijevanje. Jednostavne su za uzgoj. 28

kuroda je naranasto-crvena aZiJSka piasta mrkva za cjelogodinju proizvodnju. Srednje duge, ukusne, hrskave, njene i jako slatke mrkve koristimo svjee ili ih skladitimo. Dobra je za pripremu soka. Dozrijeva za 80-100 dana. Zahtijeva rahlo, organsko i ocjedito tlo. raste i u slabijim uvjetima. U vrijeme rasta gredice zastiremo da odrimo korijenov sustav hladan i sprijeimo rast korova. Bogat je vitaminima a i C te kalijem. 30 317 - mjeavIna rOTKvICa eaSTern eGGS (Raphanus sativus)

Mjeavina sadri razliite vrste azijskih lisnatih biljaka: Mizuna early, tatsoi, red giant, kailan (sve Brassica sp.). ima ukusne listove (po gorici), zanimljiv oblik i boju, bogata je mineralima i vitaminima. Zahtjeva sunanu gredicu i tla bogata organskom tvari (kompost). trebamo ih redovito zalijevati. redovito ih reemo, npr. listove obiremo i pripremamo kao salatu, juhu ili razna azijska jela iz voka. U vrtu se odre dugo u jesen i vrlo su dekorativne. 33 466 - PInaT PrevIa F1

DuH aZIje u vaem vrTu

osobit izbor srednje visokih suncokreta (120 cm). Cvjetovi su u nijansama zlatno-ute, crvene i smee boje. ne zahtjeva potporanj. glavna stabljika ima puno bonih izbojaka s cvjetovima. odlino obogauje povrtnjak. Pogodan je takoer i za rezano cvijee. 25 2925 - CInerarIa CIrruS (Cineraria maritima) PriPreMa Jela oD PoVra U VokU JeDna Je oD ZDraViJiH MoDniH MUiCa. PoVre i Zaini koJi PoBolJaVaJU Jela iZ Voka MoeMo UZgoJiti U DoMaeM VrtU SiJanJeM SJeMenJa iZ VreiCe teMatSkog SkloPa DUH aZiJe U VaeM VrtU. nekoliko egZotiniH BilJaka, Zaina i CViJea ZaSigUrno e naS raZVeSeliti. obojena mjeavina rotkvica raznih okruglih sorti: Saxa 2, Parat, national 2, tondo Bianco. roza, ljubiaste, crvene, skarletne i bijele rotkvice, hrskave i blagog okusa. Mogu se koristiti cijele godine. 31 341 - rOTKva (DaIKOn) mInOWaSe Summer CrOSS nr. 3 F1 (Raphanus sativus)

noVi HiBriD pinata, otporan na bolesti. listovi su tamnozeleni, lijepog oblika. kasno ide u cvijet. Za jesensku, zimsku i proljetnu proizvodnju. pinat sijemo po cijelom vrtu jer njegov miris tjera tetoine. odlian je susjed za kupus, krumpir, rajicu, rotkvicu, grah, jagode i ciklu. 34 601 - PrOLjeTnI LuK (LjuTIKa) (Allium stulosum)

t e M a t S k e

V r e i C e

roak je luka, ali ne razvija lukovicu, a listovi i rukavci su uplji. ima iroku primjenu u kuhinji, odlian je dodatak salatama. Vrlo je dekorativna. nije zahtjevna i dobro se podnosi sa korijenastim biljem (npr. mrkva). 35

odlino cvijee za oblikovanje gredica ili obruba, za sadnju u ukrasnim posudama i viseim koarama. listovi su svijetli, srebrni i nisu previe nazubljeni. kompaktna i niska. odlina je

vrIjeme SIjanja I branja urODa naveDenO je u TabLICI na SreDInI KaTaLOGa.

to je vrlo duga (40-50 cm) glatka, bijela, japanska rotkva blagog okusa koju ne sijemo prije lipnja. Pred sjetvu tlo duboko obradimo.

28

632 - KraSTavaC SaLaTnI jaPanSKI SOuTHern DeLIGHT F1

952 - DuGa vIGna (Vigna unguiculata sesquipedalis)

1074 - TajLanDSKI bOSILjaK (Ocimum sanctum)

Japanski hibrid krastavca salatara, koji je poznat po nom okusu i dobroj probavljivosti. krastavci su tamno zeleni, glatki, duine oko 30 cm. Uzgajamo ih od ranog proljea do kasne jeseni na otvorenom, u tunelu i plasteniku. tolerantni su na bolesti i otporni na vruinu. Jednostavni za uzgoj i dobrog prinosa. 36 674 - GOrKa DInja (Momordica charantia)

Puzajua tropska i suptropska jednogodinja biljka. oko 70-80 dana nakon sjetve poinju rasti u paru mahune duine do 60 cm. najbolje je ubirati mlade i nedozorele mahune (30-40 cm). koristimo ih u kineskoj (stir fries) i orientalnoj kuhinji. Mahune su bogate bjelanevinama, vit. a, tiaminom, riboavinom, eljezom, fosforom i kalijem. Sadre takoer vitamin C, magnezij i mangan. 39 1071 - ZIDnI DvOreDaC (ruKOLa) (Diplotaxis tenuifolia)

Jako aromatian, grm naraste 40-90 cm u visinu. Uspijeva u vrtu i u ukrasnim loncima na terasi. nepogreiv dodatak azijskim jelima. 42 1098 - bamIja (Abelmoschus esculentus)

Brzo raste; moemo ga rezati ve nakon 3-4 tjedna. nakon reza ponovno se razraste. Sone listove upotrebljavamo kao pinat ili kao dodatak salatama, povrtnim umacima i jogurtu. listovi imaju osvjeavajui, kiselkast i pomalo slan okus. Bogat je vitaminima i isti krv. 45 2009 - aGaSTaKe (agastache m.)

tropska biljka s dugim (do 4 m) vrijeama (treba potporanj). iz utih, po vaniliji mirisnih cvjetova razvijaju se dugi plodovi ija povrina podsjea na krokodilsku kou. kad dozore, zeleni plodovi postanu utonaranasti i zvjezdoliko se proire. Mogu se koristiti mladi plodovi kao kod tikvica ili krastavaca i listovi kao pinat. trebamo je obilno gnojiti i zalijevati. Zahtjeva mnogo topline. 37 713 - TIKva DeLICa F1 (Cucurbita maxima)

Biljku sijemo od proljea do jeseni, svakih 14 dana da bismo uivali u mladim, aromatinim listovima. Zahtjeva mnogo vode. listove moemo koristiti uz salatu, u umacima, s krumpirom, povrem i mesom. Biljka je bogata vitaminima (prvenstveno vit. C), mineralima (magnezij) i bioloki aktivnim sumpornim spojevima. Djeluje antidepresivno i pospjeuje probavu. 40 1073 - Sv. bOSILjaK (Ocimum sanctum)

Bamija je egzotina i vrlo dekorativna biljka (visoka do 2 m), vrlo otporna na SUU. Vrlo mlade, nezrele plodove (duge oko 6-7cm) uredno trgamo (u rukavicama). Posluuje se kao kuhano ili peeno povre ili se koristi kao uguiva za juhe i povrtne umake. Sadri mnogo hranjivih tvari (npr. pektine), minerale i vitamine. 43 1099 - KOrIjanDar (Coriandrum sativum)

Vrlo lijepa dekorativna jednogodinja (u toplim krajevima viegodinja) biljka oblika grmolikog oblika. listovi imaju okus limuna, dok dekorativne cvjetne svijee privlae leptire i pele. Cvjetovi su prikladni za rez. listove moemo dodati kao zain salatama i drugim jelima. iz mladih listova pripremamo aj. Zahtjeva puno sunca i propusno tlo. obavezna novost za povrtnjak! 46 2406 - ZvjeZDan ILI LIjePa KaTa maTSumOTO, mjeavIna (Callistephus chinensis)

Sjeme klije 7-15 dana. Prkos sijemo na sunana mjesta i rahla, propusna tla.

29

t e M a t S k e

naranasti cvjetovi prema sredini postaju mahagonij crvene boje. Boja svakog cvijeta jest unikatna. ocvale cvjetove treba uklanjati kako bi se poboljala cvatnja. raste u vrtu koji krasi i ini ga zdravijim! 48

V r e i C e

Hibrid ima glatke, okrugle, tamnozelene plodove s 10 izrazito svijetlosivih renjeva. Visina tikvice jest 9-13 cm, promjer 16-23cm i teina 1,0-2,5kg. tamnouto meso Vrlo je UkUSno. Plodovi se mogu uvati 6 mjeseci (u hladnom i tamnom). Zahtjeva dobro pognojena tla, mnogo sunca i vlage. 38

izraste u srednje veliki grm, visok oko 0,5 m. ima sitne, jako mirisne listove i ljubiaste cvjetove. Zahtjeva mnogo topline i sunca. ljekovita je zbog posebnih ulja u listovima: krijepi imunoloki sustav. U obliku aja djeluje protiv prehlade. Sijemo je u vrt zajedno s cvjetnicama na rub povrtnih gredica ili na balkone i terase. 41

to je egzotina, jednogodinja trava (50-80 cm) koja zahtijeva mnogo sunca. koristimo liske, a prvenstveno zrelo sjeme (hrave boje): kao zain za jela od kupusa, rajice, za riu, meso i kolae. Sjeme je sastavni dio zainske mjeavine kari. Suho sjeme dodaje se u konzervirano bilje i likere. Pospjeuje apetit i povoljno djeluje na probavu i eludac. takoer je i ljekovita, a u vrtu privlai korisne insekte. 44 1201 - PrKOS (Portulaca sativa)

Matsumoto je poznat po punim, kompaktnim cvjetovima (u nijansama ljubiaste, crvene, roze i bijele boje) s izrazito utom sredinom. Stabljike su kompaktne te su primjerene za rez. Da bi dobro uspijevale, treba ih svake godine saditi na drugo mjesto, gnojiti gnojivima s dugotrajnim djelovanjem i prskati otopinom preslice. 47 2633 - neven InDIjSKI PrInC (Callendula ocinalis)

3813 - CIParSKa LOZa (Ipomoea quamoclit)

4505 - OrIenTaLnI maK PIZZICaTO

miriu (kao kora mandarine). Vrlo poeljna biljka u ekolokom vrtu: privlai korisne insekte, slui za izradu mirisnih kupova, kao zain dodaje se raznim jelima. 56

bOIna PenICa
Prije sjetve sjeme 24 h namoimo u vodu. tropska egzotina jednogodinja penjaica. ima 3 m duge izbojke, izrazito nazubljene listove i svijetlee, lijepe crvene cvjetove. raste vrlo intenzivno samo ako ima dovoljno sunca (topline) i vlage. titimo je od hladnog vjetra koji isuuje. Potrebna joj je potpora. Privlai pele i leptire. Sadimo je i u ukrasne posude na balkonu i terasi. 49 3831 - LImunSKa Trava (Cymbopogon sp.) izuzetno lijep orijentalni mak. Cvjetovi su veliki 15-20 cm i imaju crnu sredinu i latice u nijansama crvene, purpurne, naranaste, ruiaste i bijele boje. Stabljike su visoke 60 cm, vrlo su kompaktne i vrste zato mak ne polijee. Zahtijeva ocjedita tla i sunane gredice. Zbog toga to je uzgoj jednostavan i cvate cijelu jesen, preporuamo ga za uljepanje vrta i za rez. 53 4711 - PLamenaC TWInKLeS (Phlox drummondii)

limunska trava dekorativna je i jednostavna za uzgoj. ima svje miris i okus po limunu (sadri eterino ulje). Svjea, suha ili mljevena koristi se za pripremu aja, juha ili u kariju. Dodaje se jelima od peradi, ribe i morskih plodova. koristi se i u kozmetikoj industriji. 50 3832 - uKraSna rIa bLaCK maDraS (Oryza sativa)

Zanimljiv je zbog osobitih zvjezdastih cvjetova u razliitim odljevima boja. Cvate cijelo ljeto, bez prekida. raste na pjeskovitim tlima i moramo ga redovito zalijevati. izvanredan je za izradu rubova i pokrivanje tla. 54 5175 - PLavOCvjeTna KaDuLja vICTOrIa (Salvia farinacea)

arI bLaGDanSKOG ZeLenILa Jedan od boinih obiaja kranskoga svijeta je i sjetva penice. Penica simboliki predstavlja umiranje i ponovno raanje prirode te blagoslov ljetine. narodni obiaj sjetve penice obino je na dan Sv. Barbare (4. prosinca) ili Sv. lucije (13. prosinca). odaberite lijepi keramiki ili porculanski tanjuri ili dublju zdjelicu. na dno posudice stavite deblji sloj vate namoene vodom ili sloj zemlje. na tako pripremljenu podlogu rasporedite sjemenke penice po cijeloj povrini i ostavite na sunanom i toplom mjestu. Povremeno je zalijevajte ili, jo bolje, prskajte po listovima malom runom prskalicom. na Badnju veer penicu moete malo skratiti, u sredinu staviti lijepu prigodnu svijeu i po elji povezati ukrasnom vrpcom. Moete je staviti na stol ili pod boino drvce uz jaslice. Pustite je da raste do blagdana Sv. tri kralja. tradicionalno pakiranje 1 Moderno 2

te ga redovno vrtimo. ako je potrebno, odstranimo vlagu iz poklopia. kada su sadnice dosta velike, presadimo ih u veu posudu. Prigodom presaivanja pazimo da ne otetimo korijen. ne posadimo ih previe gusto! lonce postavimo na toplo i svijetlo (ne na direktno sunce). kada mine opasnost od smrzavanja, biljke presadimo na otvoreno, u lonce ili vrt. Moemo ih zatiti i agrofolijom Valentin. Plato za sijanje i poklopac nakon pranja moemo opet upotrijebiti. KOmPLeT Za SIjanje ILIja & PaPrIKa

ili Jalapeo Paprika kalifornijsko udo Paprika Yolo Wonder ili Cayenne 1 KOmPLeT Za SIjanje jaGODa I CvjeTajuIH mIrISnIH bILjaKa

KOmPLeTII Za SIjanje
Ukrasna ria vrlo je jednostavna za uzgoj, sadi se u ukrasne posude i reDoVito obilno zalijeva. Vrlo je atraktivna ukrasna trava s ljubiasto-zelenim listovima. 51 3833 - uKraSna FaCeLIja (Phacelia camapnularia) V r e i C e U proljee uzgajamo sadnice. Prekrasna grmolika kadulja plavoga cvijeta, bogato cvate. Cvjetovi su tamnoplave boje i ugodnog mirisa. odlino cvijee za sadnju u ukrasne posude, za obrube i rez. Uspijeva u svim vremenskim uvjetima, a najljepa je na sunanim gredicama. 55 5411 - TanKOLISna KaDIFICa OranGe Gem (Tagetes tenuifolia) Kompleti za sijanje sadre sjeme, zemlju i malu posudicu u kojoj uzgojima mlade sadnice za presaivanje. KOmPLeTII Za SIjanje Sadraj: 4 paketia sa sjemenom kompost etverodijelni plato za sijanje i proziran poklopac SjeTva kompost stresemo u 4 ladiice platoa za sijanje te ga navlaimo. Pazimo da ga ne navlaimo previe. Sjeme svake sorte posijemo u svoju ladiice, 5 mm duboku i plato pokrijemo poklopiem. Plato stavimo na toplo mjesto s prosjenom temperaturo 18-21 oC. redovno vlaimo tako da se kompost ne isui. kada doe do klijanja sjemena, plato za sijanje postavimo na svijetlo i toplo mjesto (ne direktno na sunce) Jagoda umska timijan origano lavanda 2 KOmPLeT Za SIjanje Za vISee POSuDe

t e M a t S k e

niska, brzorastua, mirisna facelija s intenzivno tamno-plavim zvonolikim cvjetovima. nezahtjevna, dekorativna, privlai pele, brzo se gusto razraste tako da titi vrtno tlo. Uspijeva i u ukrasnim posudama. 52

kadica je kompaktan, bujno cvatui grmi. naranasti cvjetovi i dekorativni tanki listovi

lobelija Cascade kapucinka trailing Petunija Colorama Brahikoma river Daisy 3

30

S jeme Za najmLae

jranijoj dobi svoga ivota. Prilikom pripreme jela bacajte stabljike listova i koristite samo plohe listova. pinat je vrlo preporuljiv i za dijabetiare i iscrpljene ljude. Uvijek konzumirajte svjee pripremljena jela, nikad ih nemojte podgrijavati. 5 KuKuruZ eeraC

CInIja

mInI vaLenTIn: Za DjejI vrT

Povrtno-cvjetni vrt prostor je gdje rastu povrtnice, cvijee, zainsko bilje, ali i korov!! moe biti malen, vrlo malen ili pak velik kao njiva. na gredicama rastu salata, mrkvica, cikla, kupus, cvjetaa, graak, grah i jo mnogo toga. naravno, izmeu toga mora biti pokoji lijepi cvijet, na primjer cinija, koja dugo cvjeta i rado je posjeuju leptiri. u povrtnjaku je ivot vrlo arolik. Stalno se neto dogaa. mrKvICa

rOTKvICa

kukuruz eerac mlada je povrtnica kojoj odgovara toplo tlo tako da se na gredicu sije tek u svibnju. Za kuhanje i peenje primjereni su klipovi s mekim, a ve utim zrnjem. oiene klipove moete jedan tjedan uvati u hladnjaku u plastinoj vreici, a potom ih morate iskoristiti. kuhaju se ili peku cijeli klipovi. U zamrzivau uvajte cijele klipove ili samo zrnje. 6 maxI bunDeva

lijepa cinija izraste u visinu od pola metra do jedan metar. Cvjetne ake jesu crvene, naranaste, krem-bijele, ljubiaste Divimo im se od srpnja do poetka listopada. gledajte leptire kako se predano udvaraju lijepoj ciniji! Za svjee ljetne bukete reite cvijee koje prije svega ima otvorene cvjetne ake. na gredicu se cinije siju sredinom svibnja, a ve u travnju sjeme moete posijati u posude. 9 SuHI CvIjeT

rotkvica tako brzo raste da se naziva mjesenom rotkvicom. to znai da od sjetve do skupljanja uroda proe manje od mjesec dana. rotkvica poboljava apetit. ako ne pourite s pobiranjem rotkvica, postanu kvrgave, upljikave i ljute. Sije se vie puta na godinu, a svaki put samo toliko da se moe pogrickati u jednome tjednu. 3 SaLaTa Za branje, mjeavIna

Divovska bundeva moe biti samo ona koja oblikuje vrlo veliku bundevu. Prizewinner tikve jesu crveno naranaste boje, rebraste, vie ili manje okrugle. razvijaju vie od 5 metara duge izdanke ili vrijee. Mogu teiti i do 100 kg! U unutranjosti je naranasto meso koje se koristi za pripremu juha od povra, razliitih pita i savijaa. 7 SunCOKreT

Bijeli, crveni, naranasti, uti ili ruiasti cvjetovi (cvjetne ake) krase gredicu od ljeta do poetka jeseni. Slamnati cvijet cvjeta i zimi. U tu svrhu poreite cvjetne stapke netom prije nego to se cvjetne ake otvore. Poveite ih u bukete koje ete objesiti s cvjetovima prema dolje u prozraenu vrtnu sjenicu ili u prozrano potkrovlje. 10 KOmPLeT Za SIjanje jeDnOSTavnO Za DjeCu

Mrkvica je vrlo zdrava, izmeu ostalog utjee na dobar vid i jake kosti. Mlade mrkvice vadimo kad vanjski listovi ponu utjeti. 1 CIKLa

Cikla je najbolji prirodni lijek protiv slabokrvnosti. njen sok sniava tjelesnu temperaturu i titi od razliitih virusnih oboljenja. korijene cikle vadimo kad su u promjeru oko 3 cm. 2

Danas je pinat vrlo rairen i ve se djeca susreu s njim u na31

S J e M e

Sorte lollo rossa i lollo Bionda odline su salate koje e obogatiti vae prostrte stolie. Dobit ete crvene i zelene listove. ali ne zaboravite da mlade biljice moete posaditi na praznu gredicu! neka redovi meusobno budu udaljeni 25 cm, a takoer i salate u redu. 4 PInaT maTaDOr

Vrlo visok suncokret kapucinka ametnica Vijolica 11

Suncokreti cvjetaju od srpnja do listopada. lijepo rastu na sunanim mjestima, na kompostu, dobro pognojenom tlu u kojem se ne zadrava voda. ljeti se zalijeva, a povremeno i pognoji. 8

Z a

n a J M l a e

S jemenSKI KrumPIr
najbOLjI IZbOr SjemenSKOG KrumPIra
Semenarna Ljubljana d.d. ima iroku ponudu sorti sjemenskoga krumpira. Sorte su primjerene za proizvoae krumpira za trite, preraivaku industriju i vrtlare. rani, srednje rani i srednje kasni sjemenski krumpir pakira se i u manje ambalae: 1 kg; noVo; 4 tipa pakiranja: rani krumpir, krumpir za peenje i prenje te kasni krumpir. odlian izbor za manje vrtove. 3 kg. 5 kg. 10 kg. gajbice po 100 gomolja. SaDnja krumpir se sadi kad temperatura zemlje dosegne najmanje 9oC, a to je otprilike u travnju. Deblje gomolje sadite prorijeeno jer imaju vie kvrga na povrini te bacaju vie izdanaka, odnosno stabljika. Sitnije gomolje sadite gue. razmak izmeu redova (najprimjerenije): od 70-75 cm. razmak u redu: od 30-35 cm, sitniji gomolji 25 cm. SORTNI IZBOR SEMENSKEGA KROMPIRJA V EMBALAAH 3, 5 IN 10 kg Sorta MARIS BARD Dozrijevanje RANI Meso Bijelo Koica Bijela Gomolji Duguljasto ovalni Skladitenje Prije svega za upotrebu ljeti i u ranu jesen; nije za skladitenje Za svjeu upotrebu; nije za skladitenje Za svjeu upotrebu; nije za skladitenje Za svjeu upotrebu Za svjeu upotrebu Za svjeu upotrebu Za ranu jesenju upotrebu Vrlo dobro se skladiti Vrlo dobro se skladiti Vrlo dobro se skladiti Dobro se skladiti Vrlo dobro se skladiti Pakiranje Napomene 3, 5, 10 kg Dobra jestiva sorta

Sjemenski krumpir za prenje in peenje 1 kg 1 Sjemenski krumpir za kuhanje in restovanje 1 kg 2 Sjemenski krumpir za salate 1 kg 3 Sjemenski rani krompir 1 kg 4 Semenski rani krumpir 100 gomolja 5

RIVIERA KRESNIK

RANI RANI

Svijetlouto Bijelo

Svijetlouta Smee-uta

Ovalni Zavinut oblik

3, 5, 10 kg Vrlo rana i dobra jestiva sorta 3, 5 kg Za vrlo rano runo iskopavanje; slovenska sorta Za vrlo rano runo iskopavanje, slov. s. Za BIO proizvodnju (odporna na bolesti) Slovenska sorta; vrlo dobra jestiva sorta Za BIO proizvodnju (odporna na bolesti) Za BIO proizvodnju (odporna na bolesti) Dobra jestiva sorta Vrlo dobra jestiva sorta Dobra jestiva sorta Dobra jestiva sorta

JANA ARINDA VESNA SANT COSMOS ROMANO k r U M P i r ALADIN CVETNIK

SREDNJE RANI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI SREDNJE KASNI

Bijelo Svijetlouto Svijetlouto uto Svijetlouto Krem bijelo Krem bijelo Bijelo Bijelo

Smee-uta Svijetlouta Svijetlouta uta uta Svjetlocrvena Crvena Svjetlosmea Svjetlouta

Duguljasti Duguljasto ovalni Okrugli Ovalni Ovalni Okruglo ovalni Duguljasto ovalni Duguljasto ovalni Ovalni

3, 5 kg 5, 10 kg 5, 10 kg 10 kg 10 kg 10 kg 10 kg 10 kg 10 kg

CARLINGFORD SREDNJE KASNI

S J e M e n S k i

marIS barD

rIvIera

32

mIjeanI uSjevI
aKO u SvOme vrTu eLITe DObITI mnOGO ZDravOGa POvra, POKuajTe S mIjeanIm uSjevIma. Kod mijeanih usjeva na jednoj gredici rastu razliite vrste povra, zaina i cvijea. elimo dobiti arenu, bogatu i harmoninu biljnu zajednicu. Prednosti mijeanih usjeva nisu samo u dobrim meusobnim utjecajima. njima prije svega bolje iskoritavate gredice i urod je uvijek vrlo obilan. Prednosti mijeanih usjeva jesu: razliite vrste biljaka meusobno se potiu u rastu, kombinacija razliitih vrsta povrtnica i cvijea tjera tetoine i sprjeava napad bolesti, zbog istodobna uzgoja biljaka s dubokim i plitkim korijenskim sustavom, tla se neprestano rahle, tla su cijelu godinu prekrivena i na gredicama je manje korova, mijeani usjevi potiu ivot u tlu.

nekoliko jednostavnih pravila kod mijeanih usjeva: skupa sijete/sadite samo one povrtnice koje se meusobno podnose, svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/zasadite drugom povrtnicom, cvijeem ili mjeavinom za zelenu gnojidbu (facelija, mjeavina Biovrt).

najbOLjI SuSjeDI POvra

POVRE Tikvice Cvjetaa Luk enjak Niski grah Visoki grah Graak Kupusnjae (kupus, kelj,..) Kineski kupus Korabica Mrkva Krastavci Krumpir Rajica Poriluk Radi Rotkvica i rotkva Cikla Sladak kukuruz Salata i endivija pinat Celer DOBRI SUSJEDI Bosiljak, grah, luk, kukuruz, cikla, dragoljub niski grah, celer, rajica, facelija Mirodija, ubar, kamilica, krastavci, mrkva, rajica, pasternjak, salata, cikla, jagode, rue Jagode, krastavci, mrkva, rajica, Voe, rUe, tUliPani ubar, krastavci, krumpir, kupusnjae, rotkvica, rotkva, cikla, celer, rajica, mirodija, jagode krastavci, cikla, salata, pinat, celer Mrkva, rotkvica, rotkva, salata, celer, pinat, tikvice, kukuruz, mirodija niski grah, graak, krastavci, mrkva, facelija, cikla, salata, celer, pinat, rajica, krumpir, endivija, poriluk, blitva, kamilica, kim, mirodija graak, graak, korabica, pinat graak, graak, poriluk, cikla, salata, pinat, rajica, celer, rotkvica, krumpir Mirodija, endivija, graak, enjak, kupus, kresa, poriluk, rotkvica, rotkva, salata, luk vlasac, rajica, luk, blitva Bosiljak, luk vlasac, kupusnjae, salata, celer, pinat, visok grah, luk, slatki komora, kukuruz eerac, graak, poriluk, cikla kupusnjae, korabica, pinat, kukuruz, bob, kadica (tagetes), dragoljub, kim, kamilica, graak, cikla niski grah, mrkva, kupusnjae, poriluk, pasternjak, perin, salata, radi, celer, pinat, luk, kukuruz, enjak, dragoljub Jagode, mrkva, enjak, celer, pinat, rajica, endivija, korabica, kupusnjae, kamilica rajica, visoki grah, mrkva, salata grah, mrkva, krea, salata, rajica, pinat, blitva, kupusnjae, korabica, grah, kapucinka grah, kupusnjae, korabica, enjak, luk, tikvice i tikve, krastavci, ubar, mirodija, kim rajica, salata, grah, krastavci, tikvice i tikve, melone, krumpir grah, mirodija, graak, krastavci, korabica, rotkvica, rotkva, cikla, pinat, rajica grah, graak, jagode, kupus, rotkvica, rotkva, salate, celer grah, graak, kupusnjae, poriluk, pinat, rajica, krastavci, kamilica LOI SUSJEDI krastavci krumpir, kupusnjae, luk grah, graak, kupus, poriluk grah, kupusnjae, graak Visoki grah, lukoviasto povre, slatki komora niski grah, graak, poriluk, luk grah, graak, rajica, luk, poriluk, krumpir enjak, kupusnjae, luk, jagode rotkvica, rotkva Slatki komora Mrkva, metvica rotkvica, rotkva Suncokret, rajica, tikvice, celer, graak, krumpir, krastavci, mirodija grah, graak, cikla krumpir krastavci pinat, visoki grah, krumpir, kukuruz, poriluk Celer, cikla Perin, celer Cikla, pinat Celer, kukuruz, krumpir, salata

br. sjeCvIjee menki u 1 gramu agastake (Agastache mexicanum) Plava zvjezdica (Ageratum mexicanum) velika zjevalica (Antirrhinum majus) Lijepa kata (Callistephus chinensis) Lijepi deko (Impatiens balsamina) vodenika (Impatiens walleriana) neven (Calendula ocinalis) vrtni zvoni (Campanula medium) razliak (Centaurea imperialis) Zlati eboj (Cheiranthus cheiri) Cineraria (Cineraria maritima) ukrasni slak (Convolvulus tricolor) Carsko oko (Coreopsis tinctoria) Kozmeja (Cosmos bipinatus) Georgina (Dahlia pinnata mignon) Turski karanli (Dianthus barbatus) Kineski karanli (Dianthus chinensis) abojev karanli (Dianthus car. chabaud) Kalifornijski mak (Eschscoltzia californica) Gajlardija (Gaillardia aristata) Godecija (Godetia grandiora) lajer jednogodinji (Gypsophila elegans) ukrasni suncokret (Helianthus annuus) Slamnati cvijet (Helichrysum monstrosum) uti helenijum (Helenium amarum) Snjeak (Iberis umbellata) Lijepi slak (Ipomea purpurea) Ciparska loza (Ipomoea quamoclit) Grahorica (Lathyrus odoratus) Lavatera (Lavatera trimestris) Ljetni eboj (Matthiola incana) Lobelija (Lobelia erinus) vuika (Lupinus polyllus ) nourak (Mirabilis jalapa) Potonica (Myosotis alpestris) Djevojka u zelenom (Nigella damascena) ukrasna facelija (Phacelia campanularia) Petunija (Petunia hybrida) Plamenac (Phlox drummondii) Prkos (Portulaca grandiora) ukrasna kadulja (Salvia sp.) Salpiglosa (Salpiglosis sinuata) napuhnuta mreica (Satice sinuatum) Kadica (Tagetes sp.) Dragoljub (Trapaeolum majus) mauhica (Viola sp.) Cinija (Zinnia sp.) 2.400 6.000 6.300 450 100 1.600 105 4.500 220 500 2.000 100 2.200 150 100 950 1.000 500 700 250 1.800 1.500 35 1.700 3.300 380 30 38 12 120 600 30.000 40 15 1.100 400 1.800 9.000 500 1.100 300 4.500 400 320 9 700 120

Sjeme klija (broj dana) 20-24 10-14 10-20 7-14 15-20 10-14 14-20 14-20 8-14 8-20 7-14 10-14 12-14 8-14 7-20 7-14 7-14 7-14 8-14 14-20 7-14 10-14 8-10 10-15 7-15 7-14 10-20 20-22 14-16 10-20 7-14 20 na svjetlom 14-20 7-14 14-20 14-20 15-21 7-14 10-20 7-14 10-20 10-20 7-14 7-14 14-20 14-20 5-10

vrijeme sjetve u zatvorenom prostoru iii iii iii iV iii-iV iii-iV V-Vii V-Vii iii-iV iii

vrijeme presaivanja iV-V iii-iV iii-iV iV-V iV-V iV-V iV-V Vi-Viii Vi-Viii iV-V iV-V

vrijeme sjetve na otvorenom V V iV-V iV-V V iV-V V-Vii iV-V V-Vii iV-V iV-V iV-V iV-V

vrijeme

visina

cvjetanja biljke

Vi-X iV-X Vi-X Vii-X Vi-iX Vi-X Vi-X V-Vi Vi-X V-Vi Vii-X Vi-X Vii-X Vii-X Vi-X Vi-Vii Vii-X Vii-X Vii-X Vii-X

45 cm 30-40 cm 50 cm 25-60 cm 50 cm 30 cm 50-60 cm 80 cm 60 cm 50-60 cm 60 cm 20 cm do 100 cm do 150 cm 30-40 cm 50-60 cm 40 cm 50 cm 40 cm 70 cm 50-70 cm 50-70 cm 60-200 cm

14-20 na svjetlom iii-iV

Ljetna krizantema (Chrysanthemum carinatum) 400

iii-iV iV-Vii iii-iV iii-iV

iV-V V-Vii iV-V iV-V

iV-V V-Vii iV-V iV-V iV-V V-Vi

iii-iV

iV-V

iV-V iV-V iV-V

iii iii iii-iV

V V iV-V

V iV-V iV-V iV-V V iV-V

Vii-X Vi-iX Vi-Vii Vii-X Vii-X Vii-X Vii-X Vii-X Vi-X Vii Vii-X V-Vi Vii-X Vi-X Vi-X Vii-X Vii-X Vii-X Vii-iX Vii-X Vii-X Vii-X X; iV-Vi Vii-X

70 cm 50 cm 30 cm 300 cm 300 cm 200 cm 70 cm do 100 cm 20 cm 80 cm 60 cm 30 cm 50 cm 20-30 cm 30-50 cm 50 cm 15 cm 45 cm 50-80 cm 60-80 cm 30-80 cm 300 cm 20 cm 50 cm

iii-iV iii-iV ii-iV

iV-V iV-V iii-V

iV-V iV-V Vii-iX iV-V Vi-Vii iii-V iV-Vii

ii-iV iii-iV iii-iV ii-iV iii-iV iii-iV iii-iV Vi-Vii

iii-V iV-V iV-V iii-V iV-V iV-V iV-V Vii-Vii

V iV-V iV-V iV-V iV-V iV-V iii-V iV-V Vi-Vii V

Za zasaupotreba razno ivanje grobova za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete, obrobke, ukrasne posude za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete, obrobke, ukrasne posude sadimo u grupama, za gredice, obrobke, ukrasne posude sadimo u grupama, za gredice, obrobke, ukr. posude i svijee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete, ukrasne posude penjaica za gredice i svjee bukete vrlo visoka, za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete, niski za ukrasne posude za suho cvijee za obrobke, okras gredic, za okrasne posode za gredice i svjee bukete penjaica penjaica; i za ukrasne posude penjaica, za svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete, za ukrasne posude za gredice i svjee bukete za gredice za gredice i svjee bukete za gredice i suho cvijee za gredice i svjee bukete, za ukrasne posude za gredice i svjee bukete, za ukrasne posude za gredice i svjee bukete, za ukrasne posude za gredice u skupini za gredice i svjee bukete za gredice i svjee bukete suho cvijee za okras gredic, obrobkov, za rez dekorativna penjaica sadimo u skupinama, i u ukrasne posude za gredice i svjee bukete u toplim krajevima viegodinja, lljekovita sunano sunano i polusunano mesto sunano mesto; svake godine sadimo na drugo mesto sunani poloaj, vlano tlo sjenka, polusjenka sunano sunano i polusunano sunce dvogodinja bilka, sunano, polusunano brzo rastua srebrni listovi, otporna na suu sunce sunce sunce sunce sunce sunce mirisni cvjetovi sunce sunce sunce sunce sunce, brzorastua sunce malenih cvjetovi zlatno-ute boje koji neprekidno cvatu sunce sunce sunce sunce sunce sunce sunce, poslije cvatnje poreemo viegodinja mirsni cvjertovi dvogodinja bilka, sunano, polusunano sunano, polusunano titi vrtno tlo sunce arene boje sonna lega in peena tla sunce sunce, posebne boje cvijetova sunce sunce, ljekovita za vrt sunce, jestiva dvogodinja bilka, sunano, polusunano sunce, malo gnojeno tlo X X X X X X X X X X X X X X X X

Za pele

X X X

X X

X X X

X X

X X X X X

vrSTa

absolutna broj masa sjemenki 1000 u1g sjemena (g) 50 1600 2,5-3,0 3,0-4,5 160-200 250 2,7-4,0 2,5-4,0 1,3-1,6 250-450 300-500 150-350 6,0-8,0 2,5-3,5 2,0-3,0 3,0-4,0 0,8-1,8 20-30 300 25-50 0,9-1,5 3,0-5,0 6,0-8,0 2,5-4,0 1 330-400 220-330 3,0-4,0 1,0-2,0 250-350 250-400 650-750 2,0-4,0 2,0-3,0 3,0-7,0 120-140 330-400 330-500 250-330 550-1200 25-40 3,3 30-40 700-1100 200-300 120-160 250-400 600 2,3-3,7 1,7 12,0-20,0 6,0-10,0 3,0-4,0 175 0,8-1,2 9,0-11,0 0,3-0,5 3,0-5,0 300-400 600 50-80 100-160 250-330 5,7 800-1200 90-110

Sjeme klija (broj dana)

KOLIIna Sjeme- vrijeme na Za SjeTvu sjetve g/10m2 g/10m2 presa- direktna ivanje sjetva 15,0 100,0 0,4 0,5 0,8 0,8 6,0 4,0 0,4 1 1 0,8 6,0 2,0 90,0 100,0 160,0 1 0,5 1,0 4,5 4,5 7,0 0,4 1 2 2,0 4,5 20,0 12,0 0,5 0,5 0,8 15,0 2 1 4,0 4,0 15,0 30,0 3,0 20,0 1 2,0 40,0 3 0,4 20,0 0,8 0,8 Viii.-X. iii.-iV. iii.-Vii. iii.-V. V. V. i.-Vii. iii.-V. Vii. iV.-Vii. V.-Vi. iii.-Vii. iii.-iV. Vii. Vii. ii-Vii. iii.-Vii. iV.-V. iV.-V. iV.-V. Viii.-iX ii.-Vi. ii.-iV. ii.-iV. iii.-iX. iii.-Vi. iV.-Vii. iii.-Vii. ii.-Vii. Vii. iV.-V.

vrijeme razmak presa- meu ivanja nasadima u cm

vrijeme skupljanja uroda

urod kg / m2

blitva bob brokula Kelj pupar Tikvice Tikve Cvjetaa Luk endivija Grah niski Grah visoki Graak Patlidan Kineski kupus Koraba Korabica mrkva Krastavci Lubenica melona matovilac Kelj Paprika rajica Perin Poriluk radi Cikla rotkvica repa Kukuruz eerac Salata pinat Celer Kupus

4-14 4-14 5-10 5-10 4-8 4-8 5-10 6-12 5-14 5-9 5-9 5-8 7-14 5-10 5-14 5-10 7-15 4-8 5-14 4-8 7-28 5-10 10-21 5-14 10-28 6-14 5-14 4-14 4-10 5-7 4-7 4-7 7-21

30x40 12x40 iV.-Vii. iV.-Vi. V. V. iii.-Viii. iV.-V. Vii. 40-60x60-75 50x70

X.-iii. Vii.-Viii. Vi.-iX. iX.-iii.

30 10 12 10 30 60 12 20 12 7 15 10 8 40 30 12 10 10-20 30 15 5 35 8 20 8 20 8 20 8 25 12

90-120x90-120 Vii.-X. 120x250 50x60 10x35 30x50 10x50 50x90 5x30-40 Viii.-X. V.-X. Viii.-iX. Viii.-Xii. Vi.-iX. Viii-X. V.-X. Vii-X. Viii.-X. iX.-X. iV.-X. Vi.-iX.

V. Vii.-Viii.

50x80 40x50 30x40

iV.-Viii.

25x30 25x50

V. V. V.

30-45x120-160 Vii.-X. 60x100 90x150-200 10x15 Viii.-iX. Viii.-iX. X.-iii. Vi.-Xii. Vii.-X. Vii.-X. V.-Xi. Viii.-Xii. Vi.-iV. Vii.-X. iV.-X. iX.-Xi. Viii.-iX.

iii.-Vi. V. V. iV.-iX. iV.-Vi. Vii.

45x50 40x75 50-70x120 5x15 15x40 20x40 15x40 10x20 22x40 30x80

ii.-Vi.; Viii.-iX. iV.-Vii; iX 25x30 Viii.-iX. iii.-V. iii.-Vii. iV.-Vi. iV.-Viii. 10x20 40x40 60x70

V.-Vii.; iii.-Vi. 11 X.-iV. iX.-Xi. V.-Xi. 12 15 20

2000-3300 10-21 200-300 5-10

KreSnIK

CveTnIK

jana

CarLInGFOrD

arInDa

Travne SmjeSe
uZGOj I neGa TravnjaKa
dobro zalijemo i tako omoguimo bolje prijanjanje sjemena sa zemljom. Pri dobrim uvjetima rast sjeme trave nikne za 16-28 dana! KOnja redovita konja pospjeuje rast trave i najbolja je mjera njege travnjaka. konjom travnjak postaje sve gui i dobiva intenzivnu zelenu boju. Prvi put kosimo kad je trava visoka 6-10 cm i to na visinu od 4-5 cm. kasnije smanjujemo visinu konje na 3-4 cm. vano: redovito kosimo i to jedanput tjedno ili ee, a najmanje triput na mjesec, travnjak kosimo uvijek na istu visinu i to na 2/3 visine trave (odstranjujemo 1/3 lisne mase), pri ljetnim vruinama ne kosimo tako esto, pokoenu travu odstranimo s travnjaka. GnOjIDba Za bujan rast i lijepu zelenu boju travnjaka potrebno je izvriti prihranu. Travnjake gnojimo specijalnim gnojivom etiri puta godinje: gnoJiViMa S VeiM PoStotkoM DUika: krajem oujka-poetkom travnja, u svibnju, krajem lipnja-poetkom srpnja. gnoJiViMa S VeiM PoStotkoM FoSFora i kaliJa: u rujnu. najbolje je gnojidbu izvriti prije kie. ako gnojimo u sunom razdoblju, onda obavezno uz zalijevanje.

veSna

SanT

COSmOS

rOmanO

aLaDIn

PrIPrema TLa Za SjeTvu Za lijep travnjak najvanija je dobra priprema tla! Prije sjetve tlo temeljito razrahlimo, uklonimo korove, korijenje, kamenje i pognojimo ga specijalnim gnojivom za travnjake. tekim i vlanim tlima (sa vie gline) dodajemo pijesak da budu prozranija. Pjeskovitim tlima dodajemo treset i kompost da im poveamo sposobnost zadravanja vlage i hranjiva. Zatim povrinu jo jednom izravnamo i pograbljamo da dobijemo dobro slegnuto zemljite. SjeTva Sijemo u cijelom razdoblju vegetacije, osim u sunim danima. najbolji period za sjetvu je od sredine travnja do kraja svibnja te od sredine kolovoza do kraja rujna. najbolje je sijati po oblanom i vlanom vremenu. kutiju sa sjemenom trave prije sijanja dobro protresemo. Sijemo na slijedei nain: a. Povrinu razdijelimo na vie manjih dijelova. na svakom dijelu najprije polovicu sjemena posijemo s lijeva na desno, a polovicu odozgo prema dolje. B. Sjeme ravnomjernije posijemo po cijeloj povrini. Drvenim grabljama posijanu povrinu lagano pregrabljamo da se sjeme pomijea sa zemljom i zatim sve povaljamo. Povrinu prekrijemo tankim slojem humusa,

33

S J e M e n S k i

k r U M P i r

t r a V n e

S M J e S e

t r a V n e

S M J e S e

ZaLIjevanje Ljeti kada nema dovoljno oborina moramo dodatno zalijevati: zalijevamo obilno (Vie VoDe oDJeDanPUt) ali rjee, tako da natopimo sloj tla do dubine 15 cm (8-10 l/m). na taj nain trava formira bolji korijen pa je otpornija na mraz, bolesti i suu, zalijevamo ee s nim rasprivaem (naroito mladu travu), zalijevamo naveer ili ujutro. ObnavLjanje TravnjaKa Za obnovu se travnjaka odluujemo kada postane previe zakorovljen, neravnomjeran ili ako se pojave mjestimine praznine. Da bismo popunili sve manje praznine koje su nastale u sezoni rasta i da bismo postigli dobar prizemni sloj, po travnjaku posipamo smjesu humusa, sitnoga pijeska i zemlje. Vee praznine oistimo, rahlo pregrabljamo, posijemo odgovarajuu smjesu i dalje njegujemo. Za priblino pet tjedana nadosijana se mjesta izjednae s postojeim travnjakom. Protiv korova (i mahovine) borimo se redovitom konjom i prozraivanjem ili ih runo plijevimo. na veim travnjacima poprskamo ih odgovarajuim herbicidom. PrOZraIvanje Grabljanje U proljee posebnim otrim grabljama travnjak dobro pregrabljamo. na taj nain: prozraimo prizemni sloj tla i trave, odstranimo odumrli travnjak, potaknemo razraivanje, razrahlimo korove da ih kasnije lake pokosimo. buenje U proljee vilama za prekopavanje ravnomjerno po cijeloj povrini travnjaka napravimo rupe. na taj se nain pobolja propusnost tla i korijenje trava dobije vie zraka pa se i bolje razraste. travnjak e biti bujan i intenzivno zelen. najbOLjI TermIn SjeTve je mjeSeC rujan: tlo Je Jo toPlo tako Da SJeMe Bre kliJa. oBino iMa DoVolJno PaDalina. U JeSen koroVi ManJe intenZiVno raStU. traVa U JeSen oBlikUJe Snano koriJenJe Zato e U ProlJee i U lJeto Biti BolJe otPorna na SUU.

IZbOr mjeavIna Za Trave

Obino travnjak raste na istom dijelu dugi niz godina zato ve na poetku izaberemo pravu mjeavinu. OPaTIja - Travna SmjeSa Za Sunane POvrIne

bLeD - Travna SmjeSa Za njeGOvane reKreaCIjSKe POvrIne

Smjesa oPatiJa namijenjena je ozelenjavanju vrtova i parkova. Zbog svog posebnog sastava, prilagoena je sunim uvjetima. travne vlati oblikuju snaan korijenov sustav zahvaljujui kojem travnjak ima dobar rast i veliku otpornost. Pri redovitoj i pravilnoj njezi oPatiJa nam osigurava lijep i otporan viegodinji travnjak. Pakiranje: 0,5 kg 1 1 kg 2 5 kg 3 10 kg 4 TIvOLI - unIverZaLna Travna SmjeSa

Smjesa BleD namijenjena je ozelenjavanju vrtova, parkova, rekreacijskih povrina i sportskih igralita. Sastavljena je od visoko kvalitetnih vrsta trava koje najljepi izgled daju pri intenzivnoj njezi. Zato su nune mjere redovita konja, gnojidba i zalijevanje. Smjesa BleD dobro podnosi optereenja i osigurava odlian viegodinji travnjak. Pakiranje: 1 kg 10 10 kg 11 ruSTICa POSebna Travna mjeavIna Sa SITnOLISnOm DjeTeLInOm

Pakiranje: 0,5 kg 13 1 kg 14 5 kg 15 10 kg 16 OaZa - Travna SmjeSa Za vrTne TravnjaKe I SPOrTSKa IGraLITa

O! V NO
rUStiCa je posebna travna mjeavina sa sitnolisnom djetelinom. travnjak je zbog djeteline ljepi i gui (i u sunim razdobljima) te je u njoj manje korova. Simbiotske bakterije na korijenu djeteline opskrbljuju travnik duikom zato gnojenje nije potrebno. travnjak s djetelinom prirodniji je i vie ekoloki. Pakiranje: 1 kg 12 OSOja - Travna SmjeSa Za SjenOvITe POvrIne oSoJa je posebna smjesa visoko kvalitetnih vrsta i sorti trava koje su namjenjene sjetvi na sjenovitim povrinama. Pogodna je za ozelenjavanje vrtova i parkova. Pri dobroj i redovitoj njezi oblikuje kompaktan i izdrljiv viegodinji travnjak.

oaZa je smjesa brzo rastuih vrsta trave. njome ozelenjavamo vrtove, rekreacijske povrine i sportska igralita. Sastavljena je od razliitih sorti engleskog ljulja, koji se razrastaju u gust i izdrljiv travnjak koji dobro podnosi optereenja. Pri redovnoj i pravilnoj njezi travna smjesa oaZa osigurava lijep zeleni travnjak koji traje od dvije do tri godine. Pakiranje: 1 kg 17 10 kg 18 nObLeSSe - PreSTIna Travna SmjeSa Za vrTOve I ParKOve

tiVoli je travna smjesa namijenjena zatravljivanju okunica, rekreacijskih povrina i parkova. oblikuje lijep, gust i otporan travnjak zelene boje. Primjerena je i za polusjenovite dijelove. Prednost smjese tiVoli jest da i pri manje intenzivnoj njezi formira lijep i gust travnjak. Pakiranje: 0,25 kg 5 0,5 kg 6 1 kg 7 5 kg 8 10 kg 9

34

noBleSSe je posebna travna smjesa sastavljena od visoko kvalitetnih vrsta i sorti trava.

to su brzo rastue trave niskoga rasta koje tvore gusti travni pokrov. travne vlati imaju ne, tanke listove koji tvore mekani travnati pokriva intenzivno zelene boje. Specinost travne smjese jest obloeno sjeme. Svaka sjemenka trave obloena je posebnom masom koja tvori zatitni sloj i sadri hranjive tvari. Zbog poveane apsolutne mase sjemena sjetva je jednostavnija, a sjeme bolje prijanja za estice tla. obloeno je sjeme za vrijeme nicanja zatieno, bre nie i mlade travne vlati bre rastu. Ptice ne jedu obloeno sjeme. Pakiranje: 1 kg 19 rOnIK - SmjeSa Za CvaTuI TravnjaK

PIKa PLuS ObLOenO Sjeme Trava + DODanO GnOjIvO S PrODuenIm DjeLOvanjem Za CjeLOGODInju ObnOvu raZrIjeenOG TravnjaKa

travnjaku! Dovoljno je da praznine u travnjaku oistimo, pregrabljamo, nadosijemo smjesom Pika, prekrijemo tankim slojem zemlje, povaljamo i redovito zalijevamo. Pakiranje: 0,25 kg 25 1 kg 26 ObLOenO Sjeme Sjeme nOve GeneraCIje

je na niske temperature zato ne prezimljuje, osim u toplijim krajevima. Dihondra dobro prekriva zemljite i spreava isuivanje tla i zaustavlja rast korova. Dobro podnosi gaenje i prua nam lijep pogled. Zbog niskoga rasta nije je potrebno kositi. Sjeme je obloeno zato je sjetva jednostavnija i nicanje bre. najbolje vrijeme sjetve je u proljee. tlo pripremimo kao za sjetvu trave. Pakiranje: 0,3 kg 27 mjeavIna LIjeTnOG I LIvaDnOG CvIjea

O! V NO
Pika plus specijalna je mjeavina obloenog sjemena najboljih trava i kompleksnog gnojiva s produenim djelovanjem. Mjeavina Pika plus prije svega nam slui za obnavljanje razrjeene tratine. Prednost mjeavine jest da nam omoguava jednostavnu uporabu, obloeno sjeme se sigurnou proklija, trave zbog dodanog gnojiva dobro i brzo rastu. Zbog toga je manje korova, tratina ubrzo postane gusta i lijepa. Pakiranje: 2,5 kg 24 PIKa - SmjeSa S ObLOenIm SjemenOm Za DOSIjavanje

Prednosti obloenog sjemena: Svako sjeme prekriveno je hranjivom tvari koja je prirodi naklonjena i ne sadri kemikalije. obloga titi sjeme od tete i bolesti. tee je i ne primamljuje ptice. omoguava lake sijanje. Poboljava svojstva tla. omoguava bre klijanje. Mjeavinu lijetnog cvijea ine cvatue jednogodinje i dvogodinje vrste, te trajnice, a mjeavinu livadnog cvijea dvogodinje vrste i trajnice Mjeavine su sastavljene tako da cvijee cvate od proljea do jeseni. Sijemo od travnja do rujna. travu s cvijeem kosimo povremeno. gnojimo manje. Pakiranje: livadno 28 Pakiranje: lijetno 29

Smjesa ronik sastavljena je od kvalitetnih vrsta trava i razliitih vrsta livadnog cvijea. travnjak je prirodan i privlanoga izgleda te pomae ouvanju bioloke raznovrsnosti. travnjak s livadnim cvijeem kosimo nakon cvatnje. Pakiranje: 1 kg 20 Travna SmjeSa Za Sune POvrIne

Prednosti obloenoga sjemena s apsorberom: oblozi je dodana posebna tvar koja omoguava bolju apsorpciju vlage iz okoline. osigurava klijanje. DIHOnDra (Dihondra repens) Dihondra je ukrasna biljka s malim zelenim srcolikim listiima, promjera 1-1,5 cm i malim bijelim cvjetovima.

Pogodna je za ozelenjavanje SJenoVitiH, ali i SUnaniH povrina! odlino podnosi suu. raste i tamo gdje travnjaci slabije uspijevaju. osjetljiva

35

t r a V n e

MeDiteran jest travna smjesa sastavljena od sjemena posebnih vrsta i sorti trava. Pogodna je za ozelenjavanje sunanih povrina u vrtovima, parkovima i sportskim igralitima. Pri redovitoj i paljivoj njezi bit e to lijepi zeleni viegodinji travnjak. Pakiranje: 1 kg 21 5 kg 22 10 kg 23

Smjesa Pika namijenjena je za nadosijavanje ve postojeih travnjaka. Sastavljena je od brzo rastuih vrsta trava niskoga rasta i gustoga habitusa. Specinost smjese jest obloeno sjeme. Svaka sjemenka trave obloena je posebnom masom koja tvori zatitni ovoj i sadri hranjive tvari. Zbog poveane apsolutne mase sjemena sjetva je jednostavnija, a sjeme bolje prijanja za estice tla. obloeno sjeme je za vrijeme nicanja zatieno i tjera ptice (ptice ga ne vole) te pospjeuje rani razvoj mladih vlati. tu znaajnu prednost smjese koristimo samo za nadosijavanje praznih mjesta u

S M J e S e

vaLenTIn CLaSSIC Travna SmjeSa

namijenjena je ozelenjavanju vrtova, parkova i rekreacijskih povrina. Zbog svog osobitog sastava prilagoena je sunim uvjetima. travne vlati oblikuju snaan sustav korijenja zahvaljujui kojem travnjak ima dobar rast i veliku otpornost. Pakiranje: 1 kg 33 vaLenTIn SHaDOW Travna SmjeSa Posebna je smjesa kvalitetnih vrsta trava, koje su namijenjene sjetvi na sjenovitim povrinama. Pogodna je za ozelenjavanje parkova i vrtova. Pakiranje: 1 kg 34

Smjesa Biovrt sastoji se od razliitih biljaka koje brzo rastu i imaju dobro razveden korjenski sustav. razvijen korijenski sustav razrahli i prozrauje tlo te sprjeava ispiranje hranljivih tvari. korijenje uljane repice i goruice izluuju tvari, koje odbijaju tetoine, a lepirnjae obogauju tlo duikom. Smjesa nije otporna na hladnou zato obilnu masu zaoremo u tlo u jesen ili u proljee. na taj nain poveamo sadraj humusa i hranljivih tvari u tlu. Pakiranje: 500 g 2

k U k U r U Z

travna smjesa Valentin ClaSSiC namijenjena je ozelenjavanju vrtova, parkova i rekreacijskih povrina. Sastavljena je od kvalitetnih vrsta trava zato je izvanredno izdrljiva i dobro podnosi optereenja. Uz redovitu i pravilnu njegu travna smjesa Valentin ClaSSiC daje nam lijepu viegodinju tratinu. Pakiranje: 1 kg 30 vaLenTIn SPOrT Travna SmjeSa

S jeme Za ZeLenu GnOjIDbu I Krmu

Te SjemenSKI KuKuruZ ZeLena GnOjIDba
ZeLena GnOjIDba Za SvaKI vrT (PObOLjava TLO ZeLenIm bILjKama) alternativna gnojidba ne teti okoliu poveava zalihe hranjivih tvari i humusa u tlu poboljava strukturu tla ograniava rast i razvoj korova obogauje ivot u tlu i na tlu stvara ravnoteu izmeu korisnih i nekorisnih organizama sprjeava ispiranje hranjivih tvari titi tlo od jakoga Sunca, vjetra i kie dobivamo puno zelene mase kojom moemo zastirati gredice korijenje lepirnjaa vee duik iz zraka PriroDno Je Sadraj kutije, u plodoredu usjeva za bilo koju povrtnicu, gusto posijte na svoju gredicu. Ve nakon 6-9 tjedana tu bujnu biljnu masu moete pokositi, umijeati u tlo i nastaviti sa sjetvom/sadnjom povrtnica.

Sjeme POLjOPrIvreDnIH bILjaKa KOje TrebamO Za Krmu DOmaIH IvOTInja

manja PaKOvanja (100 g-1 kg) DjeTeLIna bIjeLa (Trifolium repens)

g n o J i D B U ,

k r M U

S J e M e

Valentin SPort brzo je rastua travna smjesa namijenjena ozelenjavanju rekreativnih povrina, sportskih igralita i parkova. Veinom je sastavljena iz razliitih sorti engleskog ljulja, koji dobro podnose optereenja. Uz redovitu i pravilnu njegu travna smjesa Valentin SPort daje nam lijepu viegodinju tratinu. Pakiranje: 0,25 kg 31 1 kg 32 vaLenTIn Sunny Travna SmjeSa

Z e l e n U

rodu. Dobije se puno zelene mase. korijenje se jako iri. ne prezimi i ne donosi bolesti, odbija nematode, a facelija, koja cvjeta odlina je ispaa za pele i uljepava vrt. Pakiranje: 0,5 kg 1 bIOvrT SmjeSa Za ZeLenu GnOjIDbu

Sijemo 12-14 kg/ha od iii do sredine iX. tip obine bijele djeteline koja dostie visoke prinose. Pogodna je za pau i konju. Sije se kao samostalni usjev ili kao travna smjesa. Pakiranje: 100 g 3 Crna DjeTeLIna (Trifolium pratense L.)

Z a

S M J e S e

Sjemena Za ZeLenu GnOjeIDbu

FaCeLIja Sijemo od svibnja do kolovoza. nakon 6-9 tjedana facelija je dovoljno bujna da se pokosi i umijea u tlo. * U plodoredu usjeva moe je slijediti bilo koja povrtnica jer ni s jednom nije u Crna djetelina je dvo - do trogodinja leguminoza, dobre otpornosti na zimu. Dobro podnosi vlanije uzgojne uvjete, tea, blago kisela tla. Sijemo je do kraja oujka ili u kasno ljetnom roku, 1-2 cm duboko, u istom usjevu (15-20 kg) ili u

36

t r a V n e

smjesi sa travama. obino u sezoni daje tri do etiri otkosa. Crvena djetelina bogata je bjelanevinama, vitaminima i mineralima. Smjesu djeteline sa travama koristimo kao zelenu masu, sjenau ili silau. odlian je predusjev svim ratarskim kulturama. Pakiranje: 1 kg za ca. 450 m2 4 SmILjKITa (uTI ZvjeZDan) (Lotus corniculatus L.)

Krmna rePa
Krmna rePa brIGaDIer (Beta vulgaris var. alba)

Sjetva: sredina iii.-Vi. Gnojidba: kraj ii.- sredina iV. i sredina V.-Vi borba protiv korova: iV-Vi berba: kraj iX-sredina Xi Pakiranje: 250 g 10 500 g 11

stONi kelj
STOnI KeLj ZeLenI anGeLITer (Brassica oleracea L. var. medullosa)

i visoke prinose i na tlima koja nisu idealna za uzgoj lucerne. Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 6 LuCerna SOa krmni kelj sije se 4-5 kg/ha u lipnju i u srpnju. Visoka biljka koja daje puno uroda zelene mase primjerene za voluminozno krmivo preko zime. i za zelenu gnojidbu u jesen i na proljee (prezimi!). Pakiranje: 100 g 12

LuCerna (Medicago sativa) lucerna je viegodinja leguminoza, vrlo visoke krmne vrijednosti. odlino se uklapa u svaki plodored. najbolje i najkvalitetnije prinose daje na plodnim, dubokim i rahlim tlima, neutralne reakcije. Dobro podnosi intenzivno koritenje, uz pravilnu tehnologiju uzgoja i konje u poetku cvatnje, na njivi ostaje 4-5 godina. lucernu moemo sijati u kasno ljeto (kraj kolovoza ili poetak rujna) ili u proljee do kraja oujka. Sjeme poloimo 1-2 cm duboko i povaljamo. Sijemo 25-30 kg/ha. osobito je vano da zadnji otkos bude barem 3-4 tjedna prije prvog mraza. LuCerna KrIma Slovenske je selekcije, ali je prilagoena naim uzgojnim uvjetima. Sorta za intenzivnu agrotehniku, ranog proljetnog porasta. njenih i tankih stabljiki s visokim udjelom irokih listova. Dobro podnosi suu i dobro prezimljuje. Srednje otporna na bolesti. Daje kvalitetne

POTrebna KOLIIna Sjemena PO HeKTaru S ObZIrOm na eLjenO STanje u vrIjeme eTve.

razred zrelosti Fao Proizvodnja za zrnje Stanje razmak prilikom u redu* etve 80.000 71.500 15 cm 16 cm Broj kutija na ha (po 5 Mk) 19 17 Proizvodnja za silau Stanje razmak prigodom u redu* etve 85.000 75.000 14 cm 16 cm Broj kutija na ha (po 5 Mk) 20 18

190-300 300-500

* kod razmaka u redu uzeta je u obzir minimalna klijavost od 92 % uz 5-10 % poljskih gubitaka. Svi izrauni uvaavaju razmak meu redovima od 70 cm.

LuCerna verKO Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 9

37

S J e M e

Z a

Z e l e n U

g n o J i D B U ,

Smiljkita je viegodinja biljka koja na njivama izdri est i vie godina, a na travnjacima do dvadeset. nije zahtjevna u odnosu na podneblje i zemljite. Podnosi ekstremne prilike u pogledu sue, stupnja vlanosti te opskrbljenosti zemljita hranjivim materijama. Dobro prezimi i podnesi proljetni mraz te sprjeava eroziju tla. Sije se u djetelinsko-travnim smjesama (12-15 kg/ha) za formiranje ili obnovu travnjaka i panjaka te za intenzivno pano-kono koritenje. Daje 3-4 otkosa godinje, njenu, lako probavljivu i ukusnu krmu s razmjerno malim sadrajem celuloze. Dobra je za ishranu krava muzara te poveava masnou mlijeka. ne izaziva nadim kod stoke. Pakiranje: 1 kg 5

SjemenSKI KuKuruZ
IZbOr TLa I PLODOreD uSjeva Dobri uvjeti za dobivanje kukuruza jesu na dubokim smeim tlima, s 2-3 % humusa koja zadravaju najmanje 500-600 mm padalina. tla moraju imati ureen vodno-zrani reim, optimalnu pH-vrijednost (6-7). kukuruz uspijeva kao monokultura, ali bolje u plodoredu usjeva s drugim poljoprivrednim kulturama (kukuruzne zlatice). PrIPrema TLa kako i ime ete obraditi tlo ovisi prije svega o vrsti tla i vremenskim uvjetima. Jesensko oranje vano je jer njime otvarate brazde i tlo zimi upija vodu. U proljee slijedi poravnavanje brazde (sprjeava se hlapljenje vode iz tla) i predsjetvena priprema do dubine sjetve (laka tla 5-6 cm, teka tla 3-4 cm) do grudaste strukture. SjeTva kukuruz se sije kad se tlo u dubini sjetve (3-6 cm) ugrije vie od 8-10 C (dnevna temperatura oko 12 C), a to je obino negdje iza prve dekade u travnju. Biljka kukuruza jest do faze tri lista jo dobro otporna na nie temperature (do -2 C temperature zraka) budui da je primarni list jo pod povrinom. ako su godine sune, moete se odluiti za raniju sjetvu kukuruza.

nova je sorta, stvorena u Sloveniji. Srednje rana, vrlo brze regeneracije nakon konje. Visokih, njenih stabljika i dugih listova. Zahtjeva intenzivnu agrotehniku, vrlo visokog potencijala prinosa kvalitetne krme. Upisana u europsku listu sorata. Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 7 LuCerna OrCa Pakiranje: 1 kg za ca. 300 m2 8

k r M U

k U k U r U Z

Brigadier je naranaste boje, duguljasto valjkastoga oblika. korijen je 1/3 u zemlji to omoguava lake iskopavanje. Daje visoke i kvalitetne urode te ima visoki sadraj suhe tvari. Zbog toga se odlino uskladitava.

GnOjIDba Za ekonominu gnojidbu morate prije svega znati kako je tlo opskrbljeno hranjivim tvarima (analiza tla i praenje bilance tih hranjivih tvari kroz plodored usjeva) i koliko ete hranjivih tvari planiranim urodom odnijeti iz njive. Za prinos od 10 tona/ha suhog zrnja ili 20 tona/ha suhe tvari u silai trebate sljedee okvirne koliine istih hranjivih tvari, uz pretpostavku da su tla srednje opskrbljena. Hranljiva tvar Duik Fosfor (P205) kalij (k20) Zrnje (kg-ha) 260 - 300 50 - 70 140 - 160 Silaa (kg/ha) 260 - 300 120 - 140 200 - 220

ajevKa

ajevKa

vInSKO Crvena 1 ajevKa

TamnO LILa / CIKLam 8 ajevKa

Dozu duika dijelimo na osnovno gnojenje i dodatno gnojenje ZaTITa kod upotrebe sredstava za zatitu biljaka morate se pridravati uputa za uporabu i preporuene doze s obzirom na razvojnu fazu kukuruza. PrIPrema TLa Preporuujemo kultiviranje kukuruza jer se time poveava prozranost tla (pospjeuje se razgradnja organske tvari u tlu, sprjeava se hlapljenje vlage i unitava se korov te se dodaje duik u mineralnom ili organskom obliku). vrIjeme eTve ovisi o namjeri koritenja i udjela vlage u zrnju koji moete odrediti mjerenjem ili na temelju mlijene crte. Za silao 13 Za zrnje 14

IvO Crvena 2 ajevKa

uTa 9 ajevKa

barunaSTO TamnO Crvena 3 ajevKa

naranaSTa 10 ajevKa

rue
bIjeLa 4 ajevKa

LOSOS rOZa 11 ajevKa

vaLenTIn rue
ruu izvadite iz vree i prije sadnje obreite predugo, suho i oteeno korijenje. 2-6 sati namaite je u posudi s vodom, kompostom i glinastom zemljom. iskopajte 40 cm duboku i 40 x 40 cm iroku jamu. SvIjeTLOrOZa 5 ajevKa naranaSTa I Crvena 12 ajevKa

U jamu stavite truli stajski gnoj i potom sloj zemlje. ruu stavite u jamu tako duboko da je cijepljeno mjesto 3-5 cm pod zemljom. Zemlju lagano pritisnite uz korijen. ruu obilno zalijte i po potrebi oko nje pospite rahlu zemlju. r U e Cijepljeno mjesto posaene rue mora biti pokriveno slojem zemlje 3-5 cm. rOZa 6 ajevKa DvObOjna (Crvena I uTa 13 ajevKa

LILa PLava 7

DvObOjna (Crvena I bIjeLa 14

38

ajevKa

vIeCvjeTna

PenjaICa

PenjaICa

DvObOjna (uTa S CrvenIm) 15 vIeCvjeTna

naranaSTO Crvena 22 vIeCvjeTna

bIjeLa 29 PenjaICa

DvObarvna HenDeL (beLa In rDea) 33 PenjaICa

naranaSTa 16 vIeCvjeTna

ZLaTO-uTa 23 vIeCvjeTna

Crvena 30 PenjaICa

Oranna WeSTerLanD 34 PenjaICa

uTa 17 vIeCvjeTna

DvObOjna (uTa I Crvena) 24 vIeCvjeTna

uTa 31 PenjaICa

IvO rDea 35 legenDa Mirisna rua

rOZa 32 bIjeLa 18 vIeCvjeTna LILa 25 vIeCvjeTna HIbrIDne ajevKe imaju snaniji rast, grm dosegne visinu 100-150 centimetara. Cvjetovi su veliki, pojedinani i bogato nanizani. koristimo ih za ukraavanje vrta i za rezano cvijee. Pri sadnji obrezati: u jesen posaene rue obrezujemo u proljee (iii), kada uklonimo zimsku zatitu. Pri proljetnoj sadnji obrezujemo odmah nakon sadnje. izdanke skratimo na 3-5 oka. vIeCvjeTne dijelimo na poliante i oribunde. rastu u obliku niskoga, 50-80 cm visokoga grma. Cvjetovi su u skupini na kraju tankih izdanaka. kod polianata cvjetovi su manji i manje bogati, a kod oribundi pak podsjeaju na ajevke. koristimo ih prije svega za ukraavanje vrtova. Pri sadnji obrezati: u jesen posaene rue obrezujemo u proljee (iii) kada uklonimo zimsku zatitu. Pri proljetnoj sadnji obrezujemo ih odmah nakon sadnje. izdanke skratimo na 3-5 oka. PenjaICe razviju snane izdanke koji izrastu u visinu 2-4 metra. trebaju potporu. Manji cvjetovi su u skupini na kraju bonih izdanaka. Cvjetaju vie puta u godini, neke sorte samo jedanput. Pri sadnji obrezati: u jesen posaene rue obrezujemo u proljee (iii) kada uklonimo zimsku zatitu. Pri proljetnoj sadnji obrezujemo ih odmah nakon sadnje. izdanke skratimo na 3-5 oka.

TamnO Crvena 19 vIeCvjeTna

SvIjeTLOrOZa 26 vIeCvjeTna

Crvena 20 vIeCvjeTna

CIKLama rOZa 27 vIeCvjeTna

IvO Crvena 21

LOSOS rOZa 28

39

r U e

uKraSne LuKOvICe

PenDuLa

dalije (visoke 40-50 cm), niske anemon-dalije (visoke 35-40 cm), dalije za rubove ili border dalije (visoke 30-50 cm) i niske dalije za sijanje u posude ili topmix dalije (visoke 30 cm). KaKTuS DaLIje

uTa 8 PenDuLa

50 cm

10 cm

ii-Vi

Vii-X

75-100 cm

LuKOvICe, KOje SaDImO na PrOLjee goMolJaSte BegoniJe (Begonia x tuberhybrida)

Begonije su razdijeljene u etiri skupine: cvjetajue ili lorenske begonije, sitnocvijetne, krupnocvjetne begonije, lisne i gomoljne begonije. U ponudi Valentin lukovica jesu gomoljne begonije. gomoljne begonije sadimo u veljai i u oujku u tegle. tegle postavimo na toplo i svijetlo (ne na direktno sunce). redovito zalijevamo. odgovarajue su prozorske police, koje su okrenute na istok ili sjever. kada proe opasnost od mraza, mlade biljke presadimo u ukrasne tegle odnosno balkonska tegle i u vrt. Presadimo ih u Valentin SUPStrat Za lonaniCe te dodamo Valentin gnoJiVo S DUgotraJniM DJeloVanJeM Za BalkonSke BilJke. Begonije najljepe raste u PolUSJeni.

GranDIFLOra berGerS reCOrD

rOZa 9 PenDuLa Crvena 3 GranDIFLOra vaTrenO Crvena 13 KennemerLanD

mejeavIna 10 berTInI uTa 4 GranDIFLOra uTa 14 vuurvOGeL

Crvena 11 PICOTee mjeavIna 5 muLTIFLOra uTa S CrvenIm vrHOvIma15 my LOve

15-20 cm

1-2 cm

i-V bIjeLa S CrvenIm rubOm 12

Vi-X

25-30 cm mjeavIna 6 PenDuLa (Dahlia hyb.)

beGOnIja FImbrIaTa

DaliJa

Crvena 1 beGOnIja FImbrIaTa

Crvena 7

U k r a S n e

Dalije cvjetaju od sredine ljeta do prvih jesenskih mrazova. arkim bojama uljepavaju vrt, a pogodne su i za rezanje. Sve su osjetljive na hladnou zato gomolje prije zime moramo iskopati i do proljea ih uvati na suhom i hladnome mjestu na kojem ne mogu smrznuti. Dalije se dijele s obzirom na veliinu i oblik njihovih cvjetnih aki. kod nas moete kupiti: kaktus-dalije (visoke 75-100 cm), dekorativne dalije (visoke 100 cm), okrugle ili ball dalije (visoke 90 cm), pompon-dalije (visoke 90 cm), viebojne ili collarette dalije (visoke 50 cm), mignon-

bIjeLa 16 TaHITI SunrISe

l U k o V i C e

bOrDO Crvena S bIjeLO - ZeLenOm SreDInOm 17

mjeavIna 2 40

DeKOraTIvne DaLIje

mOTTO

50 cm

10 cm

ii-Vi

Vii-X

75-100 cm naranaSTa Sa uTOm SreDInOm 24 PeaCHeS

arabIan nIGHT

O uKraSnIm LuKOvICama rije lukovica obuhvaa puno skupina biljaka koje imaju podzemne organe za skupljanje hrane: lUkoViCa (imaju je tulipani, hijacinte, ljiljani, narcisi); sainjena je od vrsto prijanjajuih ljuskavih listova (promijenjeni listovi u kojima je hrana za biljku); kad biljka cvjeta crpi hranu iz lukovice, a kasnije puni ljuskave listove. Zato nikad ne smijemo rezati listove nakon cvjetanja nego pustimo da prirodno uvenu! goMolJ StaBlJike ili CorMUS (imaju ih krokusi, frezije, gladiole) zadebljani su, dio donjih stapki. goMolJi oD ZaDeBlJaniH DiJeloVa koriJena (npr. ciklame). goMolJi oD iZMJenJeniH StaBlJika riZoMa (npr. umarica). SaDnja Sade se u poroznu zemlju, na prikladno mjesto u vrtu. Vano je da zemlju prije sadnje pognojite kompostom ili potpuno istrunutim stajskim gnojivom. osim nekih ljiljana, sve ukrasne lukovice uglavnom podnose vapnenac. Sadimo ih kad miruju: Proljetne lukovice (cvjetaju na proljee) sadimo ih u jesen (vrijedi pravilo: to PriJe, to BolJe); samo tUliPane sadimo krajem jeseni, jer ako ih posadimo prerano, mogu oboljeti. a MoeMo iH SaDiti kraJeM ProSinCa ako ZeMlJa niJe SMrZnUta! ljetno-jesenske lukovice (cvjetaju ljeti i ujesen) sadimo ih na proljee. Manje otporne, kao npr. gladiole, sadimo tek sredinom proljea. KaKO Se SaDe Dubina ovisi o zemlji (u laku zemlju sadite dublje) i veliini lukovice/gomolja/rizoma (to je vea lukovica dublje je posadite). Manje sadite na dubinu 5-10 cm, vee na 10-20 cm. Sadimo ih u skupinama jer tako njihova boja i oblik naJBolJe dolaze do izraaja. ne smijemo ih saditi pretijesno da se ne nadmeu za hranu i vlagu. Paziti moramo da ih prigodom sadnje ne otetimo. razmak sadnje je 5-7,5 cm kod manjih ukrasnih lukovica i 15 cm kod veih. Dno lukovice mora doticati zemlju koju prethodno rastresemo. izmeu dna i lukovice ne smije biti zraka jer se u protivnom tamo skuplja voda i lukovica sagnjije. orue koje se koristi kod sadnje: uska lopatica, orue za buenje, obina runa lopata ili rUke, poseban stroj za saenje. (Slika nekog orua.) STanITe trava, travnjak, livada: najljepe su na travnjaku npr. narcis. Pazite da lukovicama lie prirodno uvene, neko vrijeme jednostavno kosite oko njih. U njenoj travi uspijevaju i npr. krokusi, proljetna zvijezda, morske lukovice, umarice; a za vlane travnjake prikladne su: umarica, zvoni. Pod drveem: posebno su prikladne one koje cvjetaju prije nego to drvee olista (tako imaju dovoljno svjetlosti). to su npr. anemona, proljetna zvijezda, morske lukovice, ozimica. rubovi: u mijeanim rubovima, u kojima rastu grmovnice i trajnice, puno je kutaka koji su prikladni za ukr. lukovice. Za prekrivanje: prije svega na manjim gredicama. kameni vrtovi s patuljastim lukovicama; npr. pasji zub s rododendronom (kisela tla). Ukrasne posude i lonci. gotovo sve ukrasne lukovice moete uzgajati u ukrasnim posudama (cvjetna i prozorska korita). novost su dalije namijenjene sijanju u ukrasnim posudama. Mnogo lukovica dolazi iz toplih krajeva i kod nas ne prezime (osim u primorju). one su osobito prikladne za sadnju u posude (npr. agapant, bumerangovka). Posude stavljajte na balkone, terase i u vrt. Ukrasne lukovice sadimo u posude s razliitim jednogodinjim biljkama, trajnicama ili grmovnicama. Prigodom sadnje u posude vodite rauna o veliini posude i mjestu na koje ete je postaviti (npr. opasnost od vjetra). banTLInG GOLDen SCePTer l U k o V i C e 41 U k r a S n e

TemnOCrvena 18 DueT bOja mareLICe I bIjeLa 25 KrOGLaSTe aLI baLL DaLIje

50 cm Crvena S bIjeLIm vrHOvIma 19 GLOry van nOOrDWIjK

10 cm

ii-Vi

Vii-X

25-90 cm

bOy SCOuT

naranaSTa 20 LavenDer PerFeCTIOn

rOZa 26 Sunny bOy

CIKLama rOZa 21 CarIbbean FanTaSy

uTa S CrvenOm SreDInOm 27 eveLIne

bIjeLa Z rOZa CrvenIm 22 GLOrIe van HeemSTeDe

bIjeLa S bLaGO rOZa vrHOvIma 28 POmPOn DaLIje

50 cm

10 cm

ii-Vi naranaSTa 29 uTa 30

SumPOrnO uTa 23

Vii-X

80-90 cm

neSCIO

mjeavIna

SISa

Crvena 47

TemnO rDea 31 vIebOjne ILI COLLareTTe DaLIje

Za saenje u posude! 35 DaLIje Za rubOve ILI bOrDer DaLIje

IvO uTa 41 mInGuS TOnI

uTa 48

70 cm

10 cm

ii-Vi

50 cm

10 cm

ii-Vi

Vii-X

25-50 cm

Vii-X

35-40 cm rOZa S LjubIaSTO -CrvenImI LISamI 42 K a K T u S n e ParK PrInCeSS lijepi klasovi ljevkastih cvjetova najrazliitijih boja na 1 m visokim stabljikama privlana su slika po rubovima nasada. najljepe cvijee za rezanje. ne prezime. (Gladiolus hyb.)

La GIOCOnDa

D e K O r a T I v n e arnHem

glaDiole

Crvena Sa uTOm 32 ImPreSSIOn FanTaSTICO

10 cm Crvena 36 muSeTTe rOZa 43 munCHen

10 cm

ii-Vi

Vii-X aPPLauSe

100 cm

LjubIaSTa S bIjeLO-LjubIaSTIm 33 mIGnOn DaLIje Crvena S bIjeLIm vrHOvIma 37 OranGe nuGGeT ii-Vi uTa 44 GarDen PrInCeSS

50 cm

10 cm

rOZa-Crvena 49 HunTInG SOnG

Vii-X

45-50 cm

mjeavIna naranaSTa 38 berLIner KLeene naranaSTO-uTa DO rOZa 45 nISKe DaLIje Za SIjanje u POSuDe ILI TOPmIx DaLIje l U k o V i C e Za saenje u posude! 34 30 cm nISKe anemOne DaLIje naranaSTO-rOZa 39 CraZy LOve Vii-X rOZa 46 Vii-X 35-40 cm 30-45 cm TamnO Crvena 52 25 komada 53 10 cm ii-Vi

naranaSTO-Crvena 50 25 komada 51 OSCar

50 cm

10 cm

ii-Vi

U k r a S n e

rOZa S bIjeLIm 40 42

eSPreSSO

veneTIe

ImPreSSIve

bruneLLO

TamnO Crvena 54 TraDerHOrn

naranaSTa 62 PraHa

njenO rOZa S LjubIaSTIm LISama 68 meanICa

naranaSTa S TOKICama 73 GranD ParaDISO

Crvena S bIjeLOm PeGOm 55 Pr. marG. rOSe/jeSTer

baKrenO naranaSTa Sa uTOm LISOm 63 WHITe PrOSPerITy

69 50 komada 70

Crvena 74 LOLLyPOP

lilJan (Lilium sp.)

ljiljani imaju neobino arene cvjetove fantastinih boja i egzotinih oblika na vitkim stabljikama. trajne su. Sade se u skupinama. lijepe su u kombinaciji s drugim lukovicama ili trajnicama. godi im da je tlo oko njihovih cvjetnih stapki u polusjeni, rahlo i vlano.

uTa S CrvenIm rubOm 56 nOva Lux

bIjeLa 64 PrISCILLa

bIjeLa S rOZa vrHOvIma 75 mjeavIna 76

20-30 cm

10 cm

ii-Vi

Vii-X IvO uTa 57 25 komada 58 bLue ISLe bIjeLa S rOZa rubOm 65 FrIZZLeD COraL LaCe LOSOSO

80-90 cm O r I e n Ta L n I L I L j a n STarGaZer

aZIjSKI HIbrIDI nOve CenTO

LjubIaSTO-PLava S bIjeLOm PjeGOm 59 FIDeLIO

LOSOS rOZa I bIjeLa 66 Green STar

uTa 71 navOna

rOZa S TOKICama I bIjeLIm rubOm 77 TrIumPHaTOr

bIjeLI S TOKICama 72 TamnOrOZa 60 WIne anD rOSeS uTO-ZeLena S CrvenIm LISama 67 bIjeLa S CrvenOm SreDInOm 78

SvIjeTLOrOZa S CrvenOm LISOm 61

43

U k r a S n e

l U k o V i C e

kana (Canna sp.)

krajem veljae kane posadimo u lonce i presadimo ih na otvoreno kad proe opasnost od mraza. Poznate su niske i visoke kane smeih i zelenih listova.

SaLmOn PInK nISKa

FreZiJa (Freesia sp.)

5 cm 8 cm iV-V, iX-Xii

HoSta (Hosta sp.)

Hoste sadimo u polusjenu, u tresetnu i donekle vlanu zemlju. Do ljeta se razrastu u grmolike oblike.

Vii-Viii, V-Vi

30 cm

40 cm

10 cm

ii-V

PISanI LIST I LOSOS rOZa CvIjeT 84

20 cm Punjena, mjeavIna bOja 89 Vii-iX

50 cm

iV-V

Vii-X

100 cm

kala (Zantedescia sp.)

iziskuje plodno tlo i puno vode. Vrlo je lijepa za rezanje.

90 cm

bIjeLa Sa arenIm LISTOvIma brILLIanT vISOKa

20 cm

10 cm

ii-V

Vii-X ZeLenI LIST I CrvenI CvIjeT 79 PICaSSO vISOKa

50 cm

reHmannII

aBnJak ili PogaiCa (Ranunculus sp.)

Sadimo u ukrasne posude.
5 cm 5 cm iX-Xi, iV-V

I bLIjeDO LjubIaSTIm CvIjeTOvIma 92

kniFHoFiJa (Kniphoa uvaria)

knifoja je trajnica, koja uspjeva na sunanom mjestu u suhim i vlanim tlima. ima zanimljive cvjetove u bojama koje se prelijevaju od crvenih do utih tonova. odlina za atraktivne, samostalne nasade. Preko zime je zatitimo.

ZeLenI LIST I uTO-CrvenI CvIjeT 80 yeLLOW KInG HumberT vISOKa

rOZa 85 SOLFaTare

iV-V,Vii-Viii

25 cm

mejeavIna bOja 90 20 cm 50 cm iV-V

Vii-iX uTa 86 manGO ZeLenI LIST I uTI CvIjeT 81 GOLDen LuCIFer nISKa

90 cm

Crvena I uTa 93

aStilBa (Astilbe sp.)

astilbe uspijevaju u dobro pognojenoj zemlji i u polsjeni. najljepe su meu ukrasnim drveem i uz vodu. astilbe nas ljeti razveseljavaju cvjetnim lepezama koje ine sitni areni cvjetii.

naranaSTO Crvena 87 aLbOmaCuLaTa 20 cm l U k o V i C e ZeLenI LIST I CrvenI CvIjeT Sa uTIm rubOm 82 LuCIFer nISKa 45 cm iV-V

SrDaCa (Dicentra spectabilis)

Srdaca su trajnice seoskih vrtova. Svojim listovima i neobinim cvjetovim prelijep su dodatak vrtu. Sadimo ih na sunce ili v blagi hlad.

Vii-Viii FanaL

80 cm

20 cm bIjeLa 88 Vii-iX ZeLenI LIST I uTO-naranaST CvIjeT 83

40 cm

iV-V

U k r a S n e

60 cm

TamnOCrvena 91

44

TamnOrOZa 94

BoUr (Paeonia sp. )

liJePi bouri uspijevaju u rahlim, tresetom bogatim tlima. Zahtijevaju mnogo prostora i sunca. Bouri trebaju neto vie vremena da se razrastu. Cvatu dvije do tri godine nakon sadnje.

uKraSne LuKOvICe, KOje Se SaDe ujeSen tUliPani(Tulipa sp.)

tulipane podijelimo u skupine, u glavnom po obliku cvjetova i visini biljke. redosljed cvatnje visokih tulipana: jednostruki rani, punjen rani, punjen kasni, triumph, Darwinovi, papagajevi, lilijski, Viridiora, jednostruki kasni. tulipane sadimo v skupinama 5-11 lukovica. Zasadimo vie skupin komplementarnih ili kontrastnih boja. niske tulipane sadimo na rubove, u alpinetume i dekorativne posude. tulipani ne podnose svjei stajski gnoj. ne sadimo ih u nabijena, kisela i movarna tla. bOTanIKI nISKI TuLIPanI Vrlo nizak i poseban tulipan primjeren za obogaivanje kamenih vrtova i rubova gredica.

LOve SOnG

reD rIDInG HOOD

manDarIn CrvenI Sa uTIm rubOm 3 jOHn STrauS

IvO CrvenI 8 mjeavIna bOja

9 30 komada 10 Krem bIjeLO-CrvenI 4 STreSa TuLIPanI FOSTerIana niski vrlo dekorativni tulipani s lijepo oblikovanim cvjetovima.

20 cm

60 cm

iV-V

V-iX

100 cm

10 cm

10 cm

iX-Xii

SaraH bernarD

iii-iV CrvenO-uTI 5 CanDeLa TuLIPanI GreIGII niski tulipani koji na laticama imaju mramorne uzorke sastavljene od zelenih i tamnocrvenkastih nijansi. Zbog tankih listova tulipani su ukras u vrtu jo i prije cvjetanja. i cvjetovi su lijepi. Sade se na gredice i na rubove.

35cm

10 cm rOZa, mIrIu 95 ii-iV

10 cm

iX-Xii

10 cm

aMeriki SlaMnik (Echinacea purpurea)

amerikomu slamniku odgovara sunni poloaj i vlano tlo. trajnica je. odlina biljka za rubove i oblikovanje prirodnih vrtova te za svjee i suhe bukete. Cijela je biljka ljekovita.

DaySTemOn TarDa

10 cm

10 cm

iX-Xii

uTI 11 WHITe emPerOr

iii-iV bIjeLI Sa uTOm SreDInOm 1 LITTLe beauTy GOLD WeST

25cm

20 cm

60 cm

iV-V

bIjeLI 12 OranGe emPerOr

V-iX

90 cm uTI 6 PInOCCHIO l U k o V i C e 45 U k r a S n e

CIKLama rOZa S PLavOm SreDInOm 2 TuLIPanI KauFmannIana niski i rani tulipani. Cvijee se otvara samo po sunanome vremenu. Pogodni su za u kameni vrt. Uz primjerenu njegu i na odgovarajuemu mjestu neometano rastu vie godina zaredom.

naranaSTI 13

96

bIjeLO-CrvenI 7

10 cm

10 cm

iX-Xii

iii-iV

25cm

vIeCvjeTnI TuLIPanI niski ZaniMlJiVi tulipani koji imaju vie cvjetova na jednoj cvjetnoj stabljici. Sade se u kamene vrtove ili na grobove!

reD FLaIr

PunjenI KaSnI TuLIPanI Srednje su visoki i kasni tulipani punjenih (vrstnatimi) cvjetova.

DreamInG maID

10 cm 10 cm 10 cm iX-Xii CrvenI 18 yOKOHama iii-iV uPSTar PraeSTanS Tub. varIeTy

10 cm

iX-Xii bIjeLO-LjubIaSTI 27 HaPPy GeneraTIOn

35-40 cm

iV-V

25 cm

uTI 19 CrvenI 14 TOrOnTO PunjenI KaSnI TuLIPanI Srednje su visoki i kasni tulipani punjenih (vrstnatimi) cvjetova. rOZa 23 mOunT TaCOma

bIjeLI S CrvenIm rubOm 28 KeeS neLIS

10 cm

10 cm

iX-Xii

iii-iV rOZa 15 CanDy CLub abba

35-40 cm bIjeLI 24 WIrOSa

CrvenI Sa uTIm rubOm 29 WHITe Dream

Krem bIjeLI S ruIaSTIm rubOvIma 16 jeDnOSTruKI ranI TuLIPanI imaju kratku i kompaktnu peteljku, cvjetovi su vrlo lijepi. tulipan Prinses irene takoer mirii.

CrvenI 20 mOnTe CarLO

vInSKO CrvenI S KremaSTO-bIjeLIm 25 TuLIPanI TrIumPH Jednostruki i veliki cvjetovi na dugim stabljikama.

bIjeLI 30 OranGe CaSSInI

10 cm 10 cm 10 cm iX-Xii uTI 21 mOnSeLLa

10 cm

iX-Xii naranaSTI 31 HemISPHere

iV-V

40-50 cm

iV-V

45-55 cm

juDITH LeySTer

PrInSeS Irene

l U k o V i C e

uTI Sa CrvenIm rubOm 22 bIjeLO-KarmIn rOZa 26 naranaSTI S CrvenIm 17

Krem bIjeLI DO CrvenI 32 neGrITa

U k r a S n e

LjubIaSTI 33

46

LuCKy STrIKe

GOLDen OxFOrD

reSaTI TuLIPanI rubovi listia perigona (cvjetova) resasto su nazubljeni i naborani pa se ini kao da su vrhovi cvjetova posuti obojanim, nejednako velikim kristaliima. Sadimo za ukras u vrtu!

mOna LISa

CrvenI S bIjeLIm rubOm 34 mejeavIna bOja 35

uTI 40 mejeavIna bOja

10 cm

10 cm

iX-Xii

uTI Sa CrvenIm 49 TuLIPanI vIrIDIFLOra Vrlo su neobini jer u uobiajeno obojanome cvijetu ima pjege u nijansama zelene boje. Za ukras u vrtu i u vazi!

iV-V LambaDa

50 cm

10 cm vISOKI, CrvenI I uTI 41 DarWInOvI TuLIPanI imaju vrlo velike cvjetove ivih boja i vrlo su bujnoga rasta. imaju sjajnu svilenkastu povrinu latica. Primjereni su za uzgoj prvoga rezanog cvijea u proljee. PaPaGajevI TuLIPanI to su posebni tulipani za koje je karakteristian svojevrstan valoviti oblik cvijeta. Sade se u vrtu i vrlo su lijepi i za rezanje! iV-V naranaSTO CrvenI 45 mjeavIna bOja 46

10 cm

iX-Xii

45-55 cm

SPrInG Green

10 cm

10 cm

iX-Xii

10 cm

10 cm

iX-Xii

iV-V

45-55 cm

iV-V

45-55 cm LjILjan-TuLIPanI Svojim cvjetovima podsjeaju na neke oblike ljiljana. Stabljike su visoke i tanke, a snane. Za ukras i rezanje!

aPeLDOrn

TexaS FLame

bIjeLI Sa ZeLenIm 50 GreenLanD

10 cm CrvenI 36 GOLDen aPeLDOrn uTI Sa CrvenIm 42 rOCCOCO iV-V

10 cm

iX-Xii rOZa Sa ZeLenIm 51 arTIST

45-70 cm

eLeGanT LaDy

uTI 37 OLymPIC FLame

TamnO CrvenI Sa vaTrenO CrvenIm rubOm 43 aPrICOT ParrOT

naranaSTO CrvenI Sa ZeLenIm 52 Krem bIjeLI Sa ruIaSTIm 47 WHITe eLeGanS l U k o V i C e 47 U k r a S n e bIjeLI 48

uTI Sa CrvenIm LISama 38 reD ImPreSSIOn

naranaSTI Sa ZeLenIm 44

CrvenI 39

jeDnOSTruKI KaSnI TuLIPanI lagano okrugli cvjetovi, gotovo etverokutnoga presjeka, ovalno zaobljeni ili izrazito okomito izdueni.

ZelenkaDe narCiSe (Narcissus sp.)

U domaem su vrtu za uzgoj najzahvalnije lukovice koje dobro prezime. najljepe su u skupinama na travnjaku! kod narcisa morate paziti na otrovne lukovice (sadre alkaloide), zbog kojih ih ni razni glodavci (ni voluharice) ne podnose ih zaobilaze. narcisi se dijele u vie skupina. Poznajemo: narcise u obliku trubice, zdjelaste, pljosnate, pune, odnosno punocvjetne te sitnocvjetne i viecvjetne. ZDjeLaSTe narCISe imaju velik, zdjelasto rairen sulatini vjeni, koji je esto vrlo velik i moe biti iste boje kao listii perigona (latice) ili u drugoj boji.

reD DevOn

DeLnaSHauGH

10 cm

10 cm

iX-Xii

iV-V

45-60 cm

uTa S naranaSTOm SreDInOm 63 SaLOme

bIjeLa S rOZanaranaSTOm SreDInOm 68 DICK WILDen

Queen OF nIGHT

CrnI (TamnOLjubIaSTI) 53 baSTOGne 10 cm 10 cm iX-Xii

bIjeLa S rOZa-naranaSTOm SreDInOm 64 mOunT HOOD

uTa 69 CHeerFuLneSS In yeLLOW

iii-iV

25-35 cm

FLOWer reCOrD CrvenI 54 CITy OF vanCOuver bIjeLa 65 reCurvuS (SITnOCvIjeTna) CHeerFuLneSS uTa I bIjeLa 70 buTTerFLy narCISe imaju posebne pune cvjetove!

bIjeLa S naranaSTOuTOm SreDInOm 59 ICe FOLLIeS Krem bIjeLI 55 menTOn bIjeLa Sa uTO naranaSTIm 66 mjeavIna bOja 67

10 cm

10 cm

iX-Xii

iii-iV OranGery

40 cm

bIjeLa Sa SvIjeTLOuTOm SreDInOm 60 CarLTOn rOZa 56 bLuSHInG LaDy PunOCvjeTne narCISe imaju pune cvjetove s poveanim brojem latica.

bIjeLa I naranaSTa 71 mjeavIna bOja 72

l U k o V i C e

10 cm uTa 61 PrOF. eInSTeIn naranaSTO uTI Sa ruIaSTIm 57 SHIrLey - bIjeLI iii-iV

10 cm

iX-Xii

35 cm

U k r a S n e

bIjeLa S naranaSTOm SreDInOm 62 S LjubIaSTIm rubOm 58

48

vrTna narCISa (Narcissus cyclamineus) imaju karakteristino oblikovane Sitne cvjetove.

LjubIaSTO PLavI 76

ZUMBUl ili HiJaCinte (Hyacinthus orientalis)

Punocvjetne hijacinte jako miriu. Moemo ih uzgajati na otvorenom i u kui u posudi (u tu svrhu moramo kupiti za forsiranje pripremljene lukovice). U vrtu ih sadimo u rahla i propusna tla. ako ih ostavljamo u zemlji, prigodom cvjetanja pognojimo ih i pobrinemo se da imaju dovoljno vlage dok lie ne pone utjeti.

CITy OF HaarLem

10 cm

10 cm

iX-Xii uTI 77

iii-iV

25 cm

uTa 86 CarneGIe

TeTe a TeTe

XY cm bIjeLI 78 uTa 73 mInnOW

XY cm

XY cm bIjeLa 87 mjeavIna bOja 88

XY SPLenDID COrneLIa

XY cm

PICKWICK Krem uTa 74 POeTInanarCISa (Narcissus poeticus) LjubIaSTa 82 LaDy Derby PreParIrana HIjaCInTa Za FOrSIranje

10 cm

10 cm

iX-Xii arenI 79 mejeavIna bOja 80

iii-iV GeranIum

25 cm SvIjeTLO rOZa 83 bLue jaCKeT

mjeavIna bOja 89

PerUnike (Iris sp.)

Poznate su razliite perunike odnosno irisi. Pod robnom markom Valentin nudimo vam lukoviaste perunike. mreaSTa PerunIKa (Iris reticulata) Mreasta perunika ima cvijee plave, ljubiaste, grimiznoljubiaste, bijele boje s dodatkom utih, bijelih ili naranastih ilica i pjega. Vrlo su niske perunike i vrlo rano procvjetaju (dok je jo snijeg). Prvi su vjesnici proljea!

aFran (Crocus chrysanthus) bIjeLa S naranaSTOm SreDInOm mIrII 75 7 cm 5 cm iX-Xii TamnO PLava 84 jan bOS

aFran ili krokUS (Crocus sp.)

Proljetni afran spada meu prvo proljetno cvijee. Za njega moramo birati sunano mjesto ili barem ono koje je izloeno proljetnom Suncu prije nego to grmlje i drvee prolista. Pogoduju mu propusna tla, u proljee puno vlage, a ljeto sunije. kod afrana na travnjaku s konjom se eka sve dok lie ne pouti. veLIKOCveTnI KrOKuSI

ii-iii

10 cm

mjeavIna bOja 81 5 cm Crvena 85 ii-iii 15 cm mejeavIna bOja 90 7 cm iX-Xii l U k o V i C e 49 U k r a S n e

7 cm

8 cm

iX-Xii

ii-iV

12 cm

HOLanDSKe PerunIKe Holandske perunike sade se u pjeskovita, propusna tla i na sunanome mjestu. Zahtijevaju ljetno suenje. tako mogu rasti kao trajnica! takoer se reu!

rubra

(ne u redove). tlo oko cvjetnih stabljika neka bude u sjeni, neto vlanije i rahlije.

aneMona (Anemone sp.)

najljepi su posijani u travu, pod drveem i na gredice. PrOLjeTna anemOna Sadimo ih u poroznu zemlju bogatu humusom. Preko zime ih zatitimo pokrivaem od lia ili napola raspadnutim kompostom. U proljee, nakon cvjetanja, kada listovi ponu utjeti, iskopamo gomoljie. tako ljeto preive u najdubljemu mirovanju.

15 cm
10 cm 10 cm X-Xii, iV-V

10 cm

iX-X

Crvena 95 aurOra
iV-V, Vii-Viii 50 cm

V-Vi

90 cm

maDOnna LILy

LjubIaSTO PLava 91

5 cm naranaSTa 96 LuTea uTa 92 bIjeLa 100 V-Viii

7 cm

iX-Xii

20 cm

PreSliiCa (Muscari sp.)

Zahvalno nisko, snano cvijee koje prezimi i odlino buja pod grmljem. Cvjetovi su ivo plavi, plavo-ljubiasti i bijeli. na istome mjestu raste vie godina!

De Caen

uTa 97 meanICa barv 103 bIjeLa 93

UkraSni lUk (Allium sp.)

Ukrasni luk je udesna trajnica sa znaajnim dekorativnim cvjetovima. raste i na nepokoenim travnjacima. Cvjetovi privlae pele. odlini za rez.

7 cm

7 cm

iX-Xii anemOna GrKa (Anemone blanda)

iV-V

15 cm

armenIaCum

niske biljice koje preko zime valja zatititi. Cvjetovi su u razliitim nijansama boja.

5 cm mjeavIna bOja 94 15 cm 10 cm iX-X iii-iV iV-Vi 60-90 cm PLava 101

7 cm

iX-Xii

15 cm

SITnOCvaTna

PurPLe SenSaTIOn

ProCiJePak (Scilla sp.)

Visok je 15 cm i u niskoj travi dobro se osjea. Boje cvjetova: plava, roza, bijela. mjeavIna bOja 104

CarSki tUliPan (Fritillaria imperialis)

Carski tulipan uvijek uzgajajte na suncu. U zemlji ima kao aka velike lukovice koje su sastavljene samo od malo ljuskavih listova i nemaju zatitnu plutenu ovojnicu. oteene lukovice imaju jak i neugodan miris koji tjera mieve i voluharice. Vijenac cvjetova (naranaste, crvene, ute boje) visi pod prljenom zelenih listova na vrhu metar visoke stabljike. LjubIaSTI 98 SPHaerOCePHaLOn l U k o V i C e

5 cm

7 cm

iX-Xii

iV-V

25 cm

meanICa barv 102

U k r a S n e

LILa 99 20 cm 20 cm iX-Xii

liMBar lilJan (Lilium candidum)

ljiljan sadimo kasno u jesen. najljepi su posijani u skupinama

iV-V

100 cm

50

amarILIS (Hippeastrum hyb.) lukovicu posadimo 2/3 duboko u posudu sa zemljom za lonanice. Posudu stavimo na svijetlo i toplo mjesto (t=18oC). U poetku umjereno zalijevamo. Pazimo da ne zalijevamo po lukovici. nakon to cvjetna stabljika nikne, vodi dodajemo hranjive tvari. amarilis cvjeta oko dva tjedna. 1/3 iznad zemlje, 2/3 u zemlji

e KOLOKO SIjeme
eKOLOKO Za ZDravu PrIrODu I SreTne LjuDe Svaki domai vrt (povrtnjak, vonjak i ukrasni vrt s ukrasnom travom) moe biti i ekoloki, zdrav vrt u kojem se ne koriste tofarmaceutska sredstva za borbu protiv nametnika, gljivica i korova te umjetna gnojiva za gnojidbu. U takvome ete vrtu uvijek dobiti ukusno i zdravo povre te voe, aromatine zaine i bujno cvijee. TO je eKOLOKa POLjOPrIvreDa? ekoloka zemljoradnja sjedinjuje za okoli povoljno, socijalno pravedno i ekonomski opravdano dobivanje hrane i sirovina. a temelj uspjene ekoloke zemljoradnje jest briga za roDnoSt (PloDnoSt) tla. ekoloki se bavimo zemljoradnjom tako da prirodu (biljke, ivotinje, kraj) optimalno potujemo i prilagoavamo joj se. kod ekoloke zemljoradnje ne koriste se ni umjetna gnojiva, pesticidi ni farmaceutski proizvodi zato smo neoViSni. tako potivanjem prirode, bez vanjskih utjecaja, zahvaljujui prirodnim dobrima, dobivamo puno zdrave i ukusne hrane! ekoloka zemljoradnja u cijelome svijetu denirana je meunarodno prihvaenim zakonima, pravilnicima i direktivama. ipak, od drave do drave pravilnici se mogu razlikovati u pojedinostima budui da je potrebno uvaavati socijalno-ekonomske, geoklimatske i kulturne odnose unutar pojedine drave. ekoloki vrtlarimo jer elimo ivjeti zdravo i bogato te istodobno zatititi svoj okoli i prirodu. Uvijek iznova, dakle, zakljuujemo da je bit ekoloke zemljoradnje znati oslukivati prirodu te brinuti za plodnost tla.

SaLaTa LjubLjanSKa LeDenKa

X-iV Crven 105

Xi-Vi

30 cm

Slovenska je ljetna krHkoliSna salata s vrstim utozelenim glavicama valovitih i nazubljenih listova. Podnosi ljetnu vruinu i kasno ide u cvat. Moe se posaditi na svako sunano mjesto (npr. meu plodovito povre i kupusnjae) i za popunjavanje praznina. U mijeanim usjevima odlino raste s mrkvom, pinatom, grahom, lukom. 5 SaLaTa SaLaD bOWL, arena mjeavIna

naranaSTI 106

bIOvaLenTIn Sjemena
vrIjeme SjeTve I SKuPLjanja PLODOva naveDen je u TabLICI na SreDInI KaTaLOGa mrKvICa nanTeS

se esto reu, tako da ima to manje stabljika. odgovaraju mu propusna tla bogata humusom koja se ne smiju gnojiti stajskim gnojivom. Sam sebe ne podnosi zato se svake godine sije na drugo mjesto. Dobri susjedi: rajica, luk, rotkvica i rotkva. 2 CIKLa DeTrOIT

krhkolisna salata voluminozne i otvorene rozete. ne oblikuje glavice. rozete su crvene i zelene boje s krhkim listovima u obliku hrastova lista. reemo samo listove ili cijele rozete. ne ide u cvat, zato od proljea do jeseni imate u vrtu svjeu salatu. Salata treba kompost i dovoljno vlage. neka raste u susjedstvu rotkvice, kolerabice, pinata, kupusa, rajice, graha i luka. 6 raDI PaLLa rOSSa S J e M e

bIjeLI 107

rOZa 108

ima puno glatkih i aromatinih listova (sadre eterina ulja, puno minerala i vitamine a, B i C), koje

Zahtjeva tlo bogato humusom, rahlo i ravnomjerno vlano koje ne odgovara buhaima, jer tim prodrljivcima odgovaraju samo suha tla! Dobri susjedi su joj krea, salata, grah, rajica, pinat, kupus i mrkvica. rotkvicu moemo uzgajati u blizini drugih povrtnica ili cvijea bilo gdje u vrtu. 4

51

U k r a S n e

l U k o V i C e

Mrkvica treba duboka tla bogata humusom, koja se ne smiju gnojiti stajskim gnojivom. Sije se sa sjemenom petrovca i za markaciju sa sjemenom rotkvice. treba uvijek rasti s lukom ili porilukom jer se meusobno tite od napada tetnih muha ili moljaca. Dobri susjedi su joj graak (jer rahli tlo), rajica, radi, rotkvice, blitva. 1 PerIn DOmaI, LISnaTI

Ciklu moemo dognojiti npr. tekuim gnojivom od gaveza koje sadri kalij potreban prije svega za nastanak korijenja. Zastirka uva vlagu tla. Dobri susjedi cikli jesu korabica, mlada salata, krastavci i graak 3 rOTKvICa Saxa

rani radi koji oblikuje crvenu okruglu glavicu. osjetljiv je na hladnou. Zahtjeva prvoklasnu vrtnu zemlju. odlina je okusa i njegovi gorki sastojci reguliraju probavu, pospjeuju cirkulaciju krvi i tjelesni metabolizam. 7

e k o l o k o

raDI TraKI SaLaTnIK

dobri su susjedi koji meusobno povoljno utjeu na aromu. 11 PInaT maTaDOr

zahtijevaju dobro pognojeno tlo, puno topline i vode (tlo se prekriva crnom folijom, slamom ili kukuruzovinom. 15 TIKvICe veGeTabLe marrOW ParTIm

osobitog okusa, koja je primjerena za salate i kao prilog raznim jelima. 18 bOSILjaK GenOveSe

ima svjetlozelene, glatke i njene listove koji se dobro obnavljaju. nakon prorjeivanja razvija zelene, iljate glavice. Sije se gusto, od proljea do jeseni, da listovi ostanu njeni i blijedi. Dobro prezimi. Dobri susjedi su joj rajica, visoki grah, mrkvica, salata, ubar. lo susjed jest perin. 8 raDI GrumOLO

Brzorastua sorta, prikladna za jesensku i proljetnu sjetvu. ima velike, tamnozelene, blistave listove bogate vitaminom C i eljezom. Uspijeva na zrelim tlima bogatim humusom s dovoljno vlage (tla se zastiru). Miris pinata odvraa tetoine zato neka pojedinane biljke rastu po cijelome vrtu, a nakon njihova uklanjanja, korijenje ostavimo u zemlji. 12 rajICa vOLOvSKO SrCe

tikvice su zelenkasto-bijele i okusne. redovito se trgaju kako bi izbacile nove cvjetove. rastu na grmiu. najbolje uspijevaju na toplim mjestima u zavjetrini u izdano pognojenoj zemlji. Uvijek se zalijevaju ispod listova. Mogu se uzgajati i u stakleniku ili u tunelu. Dobar susjed tikvicama jest kukuruz eerac. 16 GraaK rOnDO

Bosiljak genovese jednogodinja je biljka koja izraste u obliku 50 cm visokog grmia. ima vee svijetlozelene, aromatine listove koje se dodaju povru, salatama, mesu i umacima od rajice. Bosiljak ublaava greve u elucu i crijevima, a aj smiruje ivce. U vrtu lijepo uspijeva uz rajicu i krastavce, a moe se saditi i u posude. godi mu sunano mjesto i humusna zemlja. 19 vrTnI neven, mjeavIna (Calendula ocinalis)

radi na proljee oblikuje rozetu s kompaktnim listovima zelene boje. Sije se u redove ili popreno. Ukusne listove radia koji sadre puno vitamina (a, B1, B2, C) i minerala (kalcij, fosfor, eljezo, kalij, magnezij) konzumirajte u salati. Dobri susjedi radia jesu rajica, visoki grah, salata, mrkvica i kopar. 9 enDIvIja eSKarIOL uTa

neka zemlja bude humusna i dobro pognojena. Plodovi su karakteristinog srcolikog oblika, mesnati i blistavo crveni. Ukusni su i zdravi zbog obilja vitamina, minerala i vonih kiselina. 13 POrILuK CarenTan

ljetna sorta s velikim, titastim uto-zelenim rozetama. raste na toplim mjestima u zavjetrini i na primjereno vlanome tlu. U plodoredu usjeva slijedi rane kupusnjae, rani krumpir, graak, niski grah, luk, ciklu. 10 Krea GLaTKOLISna

rana i srednje visoka sorta. Mahune su tamnozelene i duge (10-12 cm). Zrnje je uglato, naborano i vrlo ukusno. gredice s grakom u jesen dodajte kompost i zastirku, a u proljee kameno brano ili drveni pepeo jer sadre kalcij i kalij. nakon branja korijenje obavezno ostaje u tlu, a ostaci biljaka graka pogodni su za zastiranje i kompost. Dobri su mu susjedi: mrkvica, krastavac, salata, kupus i kopar. 17 ruKOLa

S J e M e

Bijeli dio stabljike poriluka Carentan jest srednjedug, debeo i na prednjemu kraju lagano zadebljan u obliku luka. odlino prezimi. najbolje uspijeva na plodnim, dubokim tlima pognojenim kompostom. Protiv porilukovog moljca (tetu ini liinka) prica se ajem od preslice. Dobri su joj susjedi prije svega mrkvica, ali i celer, rajica, salata, kupusnjae i jagode. 14 KKraSTavCI marKeTmOre

Jednogodinje nezaobilazno cvijee BioVrta zlatno-utih i naranastih cvjetova. Biljka je kompaktna i snano razgranata. Sije se i raspreno po cijelome vrtu, prije svega meu povre, jer djeluje ljekovito na tlo i susjedne biljke. U drutvu sa salatom, zbog jaka mirisa, tjera pueve. Biljke za vazu reemo kad cvjetovi jo nisu potpuno otvoreni. Uzgaja se i kao ljekovita biljka (cvjetovi). 20 nISKa KaDIFICa, mjeavIna (Tagetes erecta)

rukola se sije od travnja do kolovoza tako da od proljea do jeseni imamo na raspolaganju svjee ukusne listie. rukola izraste do 40 cm visine. listove, kao i kod perina, uvijek iznova reemo. aromatina je biljka

Biljka koja jako brzo raste, bogata razliitim vitaminima (najvie ima vitamina C), kalcijem, eljezom i jodom. osvjeavajue je pikantnog okusa jer sadri ulje gorice. Sije se cijelu godinu na otvorenom, a zimi se uzgaja u stanu, na okviru prozora. kada izraste 10 cm, ree se. Brzo se obnavlja. krea i rotkvica

e k o l o k o

Ukusni krastavci za salatu, prikladni za uzgoj na otvorenom. tamnozeleni bradaviasti plodovi dugi su 20-25 cm. krastavci

Cvjetovi su ute, naranaste, crveno-smee boje i osobita mirisa. rano cvjeta i krasi nam gredice, rubove, balkone i terase do kasne jeseni. kadica spada meu najvanije cvijee prirodnoga BioVrta: pokriva tlo, tjera tetoine, regulira plodnost tla, povoljno utjee na zdravlje povrtnica (sprjeava razvoj parazitskih gljivica). Zato neka raste ratrkano po cijelome vrtu. obino se sadi uz rajicu, krumpir i luk te u blizini rua. obilno cvjeta i na loijem tlu, a cvjetovi su otporni na kiu! 21

52

DraGOLjub, mjeavIna (Tropaeolum majus)

sedam tjedana bujnu biljnu masu moramo umijeati u tlo i nastavite sa sjetvom ili presaivanjem povrtnica. Prednosti su iste kao kod Facelije. 24 GraH bOrLOTTO LInGua DI FuOCO nizak, srednje rani grah za zrnje,

e KOLOKO Sjeme Za KLICe

bIOvaLenTIn KLICe
vrSTa vrIjeme KLIjanja (uPOrabna ZreLOST) HeLjDa 3 dana brOKuLa 5-7 dana LuK 8-10 dana GOrICa 5-7 dana GraaK 3-4 dana KIneSKI vLaSaC 10-14 dana Lea 2-4 dana LuCerna (aLFa aLFa) 4-6 dana PenICa 2-4 dana CIKLa CrvenO ZeLje rOTKvICa PISKavICa SLaTKI KOmOra SOja 6-8 dana 4-5 dana 5-7 dana 2-3 dana 8-10 dana 3-4 dana OSObITOSTI KLICa (Sve KLICe SaDre PunO vITamIna I mIneraLa) nema ukusa. Djeluju protiv raka. aromatian i hranjiv jer sadri mnogo aminokiselina. Blago ljut; sadri takoer mnogo bjelanevina i ulja. Bogati s bjelanevinama. ima blagi okus po enjaku. ima slatkast okus po orasima. 25% bjelanevina! Vrlo ukusni. Slatkastog su okusa; sadre raznolike hranjive tvari (uz vitamine i minerale). Blago je ljubiaste boje i ugodnog okusa. Dekorativni su. Blago ljuti; sadre i eterina ulja. Pikantna; sadri sluzave tvari, bjelanevine, eterina ulja (mirie). ima okus i miris po anisu. Sadre dosta bjelanevina; eljezo se promijeni u lake probavljiv oblik. ima ukus po ljenjaku. Blago ljut i aromatian. Bogati s bjelanevinama, krobom.

Jednogodinja biljka s dugim, obilno cvjetajuim izdancima koji se uspinju (uto, naranasto, crveno cvijee). raste na humoznim, ali ne previe plodnim vlanim tlima te na suncu ili u polusjeni. titi povrtnice od uiju, pueva, gusjenica, mieva. U BioVrtU obavezno su u susjedstvu rajice, krumpira, visokoga graha, rua i stabala voa. Cvjetnim stabljikama oblikujemo neobine bukete! Dragoljub je jestiv. listove s blagim okusom koji podsjea na vrtnu kreu beremo svjee za salatu i kao dodatak svjeem siru. Zatvorene pupoljke i nezrele zelene sjemenke moemo staviti u ocat i koristite ih kao nadomjestak za kopar. 22 FaCeLIja (Phacelia tanacetifolia)

koji izraste 50 cm visoko. Plosnato-okrugle, uto-zelene mahune imaju crvene pruge. Zrnje je svijetlokrem-smee boje s crvenim prugama. osim sadnje u redove, moe se saditi i u jamice (po 5-8 sjemenki) koje su udaljene 45 cm. Dobri susjedi niskome grahu jesu krastavci, krumpir, kupusnjae, rotkvica, cikla, celer, rajica i ubar, koji odvraaju ui te mu poboljavaju okus. Pakiranje: 200 g 25 Lea (Lens culinaris)

SunCOKreT 3-8 dana vrTna Krea 5-7 dana ZeLenI munGO GraH 4-6 dana

ne uIvamO pljesnive klice ili klice koje imaju neugodan miris te izgled. to se deava u procesu klijanja kada sjeme treba zrak, vodu i toplinu: 1. bubrenje kroz sjemensku ovojnicu u sjeme ue zrak i voda. Sjeme ubrza disanje i metabolizam se pokrene tako da nastali enzimi utjeu na promjenu rezervnih tvari i zapone stvaranje klice. 2. KLIjanje Svjetlost: klijanje se vri u svijetlom prostoru jer se tako pobolja hranjiva vrijednost i smanji koliina nitrata. Toplina: Sjeme dobro klije samo u povoljnim uvjetima. Veini odgovora sobna temperatura (18oC-22oC). voda i zrak: Sjeme uvijek mora biti jednakomjerno vlano i dobro prozraeno. Svakodnevnim ispiranjem brinem o dovoljnoj vlazi i zraenje. time odstranjujemo otpadne tvari i Co2 te sprjeavamo razvoj bolesti.

Facelija, nezaobilazna biljka u svakom BioVrtU, jednogodinja je biljka koja bujno raste, otporna na bolesti, odvraa nematode i svojim plavo-ljubiastim cvijeem mami brojne korisne insekte (prije svega pele) te uljepava vrt. Sije se od proljea do jeseni, u plodoredu usjeva moe ii iza bilo koje povrtnice. Ve nakon otprilike sedam tjedana bujnu biljnu masu umijeajte u tlo i nastavite sa sjetvom ili presaivanjem povrtnica. Prednost zelene gnojidbe u BioVrtU: poveava zalihe humusa i hranjivih tvari u tlu, obogauje ivot u tlu, poboljava strukturu tla i sprjeava ispiranje hranjivih tvari te ograniava rast korova. 23 mjeavIne Za ZeLenu GnOjIDbu

Mjeavinu ine vrste koje brzo rastu, stvaraju velike bujne zelene mase i obogauju tlo organskom tvari i duikom. Sije se od proljea do jeseni, a u plodoredu moe ii iza bilo koje povrtnice. Ve nakon otprilike

Slanutak je vrlo zahtjevna mahunarka to se tie topline, koja dobro podnosi suha i vrua ljeta. Budui da je osjetljiva na hladnou, sije se u drugoj polovici svibnja. izuzetak su topli predjeli Primorske gdje je sjetva tjedan ili dva tjedna ranije. Plod je vrlo kratka mahuna blijedoute boje. Zrnje konzumirajte slino kao grah. Slanutak obogauje tlo duikom. Pakiranje: 200 g 27

53

e k o l o k o

S J e M e

lea je jednogodinja lepirnjaa, visoka 50-70 cm s parnim pernatim listovima. Cvjetovi se razvijaju u pazucima listova. Mahuna je malena i sadri 1-3 malena crvenkasta sjemena. Dozrije u oko 100 dana nakon sjetve (kad mahune odbiju boju). Sije se na sunano mjesto. Uspijeva i u umjerenoj sui. lea sadri puno bjelanevina (esencijalnih aminokiselina), dobrih ugljikohidrata, do 2 % ulja, vitamine iz skupine B, eljezo, kalcij, kalij, fosfor i cink. Crvena lea vrlo je aromatina (ljuska) i koristi se prije svega za juhe i variva. Pakiranje: 200 g 26 SLanuTaK (Cicer arietinum)

Klice sadre puno: vITamIna Prije svega sadre puno vitamina C i a, koji su antioksidanti. Pola ae veine klica sadri vie vitamina C nego est aa soka od narane. openito su klice bogate i s vitamini B. bjeLanevIna U sojinim klicama jest 28 % bjelanevina (u mesu samo 13 %, u jajima samo 11 %). mIneraLa teko prihvatljivi oblici minerala za vrijeme klijanja preu u lake prihvatljive. klice kupusnjaa npr. sadre 10 puta vie kalcija nego krumpir. eTerInIH TvarI Brinu za ugodne mirise klica. GOrKIH TvarI Potiu probavu. baLaSTnIH TvarI neZaSIenIH maSnIH KISeLIna OSTaLIH LIjeKOvITIH TvarI klice lucerne, djeteline i brokule sadre kanavanin, koji poveava otpornost na neke oblike raka te estrogene, koji potiu rast i gustou kosti te spreavaju osteoporozu. klice brokule sadre glukosinolate i isotiocianate, koji potiu produkciju razliitih enzima u organizmu. klice lucerne izvor su saponina, koji odstranjuju tetan kolesterol i zasiene masne kiseline te potiu imunoloki sustav organizma.

S J e M e

Z a

k l i C e

KLICe Za ZDrav IvOT Zdrave i svjee klice trebaju postati dio naeg svakidanjeg jelovnika klice imaju svestranu uporabu: za salate, namaze, pirjana jela, priloge, nabujak i omlete. razliitog su okusa imaju visoku hranjivu vrijednost te nam uine jelovnik zanimljiviji. kliCe Vrlo PoZitiVno UtJeU na nae ZDraVlJe i Da Se DoBro oSJeaMo!

KLICe uZGajamO SamI jeDnOSTavan uZGOja u aama Za vie ili manje zahtjevna sjemena: soja, lea, zeleni mungo grah, suncokret, lucerna. Trebamo: nekoliko aa razliite veliine (npr. 0,72 l) te odgovarajue velike plastine poklopie na kojima napravimo rupe. Postupak klijanja: U au stresemo za prst do dva debeli sloj opranog sjemena, zalijemo ga vodom i pokrijemo poklopiem na kojem smo prije napravili rupe. Slijedee jutro odlijemo vodu i sjeme operemo (1-2x). nakon zadnjeg ispiranja sjemena au okrenemo naopako da se voda odcijedi. Zatim au poloimo u vodoravan poloaj na izabrano mjesto u kuhinji (sobna temperatura). na poetku moemo je dati u tamniji prostor nakon to sama proklija (najee nakon dva dana), klice trebaju svijetlost. Sjeme moramo ispirati svaki dan dvaput (ujutro i naveer), manja sjemena (npr. lucerno) triput i to s vodom iz pipe koja ima sobnu temperaturu. nakon zadnjeg ispiranja neka aa bude due vremena okrenuta naopako da se odcijedi sva voda. ovisno o vrsti sjemena, klice uivamo nakon 2-5 dana. KLIjanje u aLICama Plitke alice koristimo za sjemena koja lue sluz: krea, gorica. uPOraba KLIjaLITa klijalite je sastavljeno iz tri pladnja, sloeni jedan iznad drugoga. imaju perforirano dno li odvodni kanal tako da voda istee u donju posudu za hvatanje. ispiranje je jednostavno. klijalite je primjereno za sve vrste sjemena. Postupak klijanja u klijalitima za lucerno, rotkvicu, leu, slatki komora, piskavac, crveno zelje, luk, suncokret, zeleni mungo grah itd.: Preko noi oprano sjeme namoimo. klice pospemo na pladanj klijalita (oko 15 g na pladanj), pladnje sloimo jedan na drugoga. Dvaput dnevno klijalite s vrha zalijem vodom. Pladnjevi su napravljeni tako da su klice jednakomjerno navlaene na svim pladnjevima. klijalite na poetku damo u taman prostor na sobnu temperaturu, nakon priblino dva dana obavezno ga damo na svjetlo. klice uivamo ovisno o vrsti sjemena, u 4-12 dana. Prije uivanja ih operemo. STrOj Za KLIjanje vITa SeeD Sjemena mogu klijati i u stroju za klijanje. tone upute za uporabu priloene su stroju za klijanje. na klijalitima koja kupimo navedene su tone upute kako u njima provodimo klijanje. na vreicama su navedene osnovne informacije na koji nain doemo do toga da sjeme odreene vrste klija. Za laki poetak dodani su recepti. bIOKLICe LuKa (Allium cepa) mesa i ribe. odlini su i u juhama, omletima i palenti. Dodamo ih prije nego posluimo jelo. 2 bIOKLICe CIKLe (Beta vulgaris)

aktivnost dekontaminacijskih enzima). klice brokule dobe su za salate, jela od mesa, povra i ribe te jela iz mahunarki. njima si obogatimo sendvie i namaze za kruh. 4 bIOKLICe CrvenOG KuPuSa (Brassica oleracea) lanevine, ugljikohidrate, vitamine (a, B, e, C, D) i minerale (magnezij, fosfor, kalij, kalcij i eljezo). Jaaju zube i kosti, djeluju blagotvorno na bolove u miiima. klice suncokreta jedemo u salatama, jelima od povra i na kruhu. 8 bIOKLICe Lee (Lens esculentum)

klice crvenog kupusa crvenkaste su boje i vrlo ugodnog ukusa. takoer su vrlo dekorativni. Sadre puno minerala: kalcij, eljezo, fosfor, jod, magnezij, kalij, cink i sumpor. Jaaju otpornost organizma, ubrzavaju probavu. odlini su za salate i jela od jaja te da bi obogatili sendvie i namaze za kruh. 5 bIOKLICe SLaDKOG KOmOraa (Foeniculum vulgare)

klice luka imaju ugodan, svje, aromatian i jak okus. Vrlo su hranjivi jer sadre mnogo aminokiselina, enzima, vitamina a, B, C te kalcija, fosfora, kalija i sumpora. imaju antibiotski uinak, jaaju imunoloki sustav te ubrzavaju probavu. Svjee klice luka dodamo jelima prije nego ih posluimo. klice damo u salate, jela od mesa i riba, odline su u juhama, umacima, omletima i u palenti. 1 bIOKLICe KIneSKOG vLaSCa (Allium tuberosum)

klice cikle crveno su ljubiaste boje i ugodnog okusa. Sadre puno vitamina (a, B1, B2, B3, B4, B5, B6, C, e) i minerala (kalcij, eljezo, fosfor, magnezij, kalij, cink i sumpor). Jaaju imunoloki sustav i ubrzavaju probavu. odlini su za salate, jela od mesa, povra i ribe. 3 bIOKLICe brOKuLe CaLabreSe (Brassica oleracea)

klice slatkog komoraa imaju delikatesan okus, aromatine su te imaju miris o okus po anisu. kada ih jedemo imamo osjeaj kao da bi pili Pastis (liker od anisa iz Provanse) bez alkohola. Bogati su vitaminima e, a i B te eljezom, kalcijem i manganom. Djeluju kao diuretik te utjeu na smanjenje masti u organizmu. klice upotrebljavamo kao zain za jela od riba i tjestenine. Dobri su kao dodatak kruhu. 6 bIOKLICe SOje (Glycine max)

klice lee imaju slatkast okus po orasima. od svih mahunarki leu je najlake za probavit. klice sadre puno bjelanevina (23 %) te su bogate vitaminima (prije svega B1 i B2) te kalijem, fosforom i uorom. Sniava kolesterol. koristimo ih u svjeim salatama i jelima od povra u varivima od povra i juhama. osobito dobri su u jelima od jaja, krumpira, rie i povra. Dodamo ih mjeavini od sira i slanom pecivu. 9 bIOKLICe vrTne Kree (Lepidium sativum)

klice kineskog vlasca imaju blagi ukus po enjaku. Bogati su vitaminima (a, B, C, e) i mineralima, osobito kalcijem, fosforom, eljezom i magnezijem. izmeu ostalog sniava kolesterol i jaa imunoloki sustav organizma. klicama kineskog vlasca zainimo salate, jela od

klice brokulu imaju jak i blago ljut okus. klice brokule uz vitamine i minerale sadre i veliku koliinu tokemikalije sulforafana, koje vre preventivu i kemijsku zatitu (smanjuje utjecaj kemikalija, koje uzrokuju rak i poveava otpornost organizma na rakaste tvari te time poveava

Sojine klice imaju puno bjelanevina koje su potpune kao mlijene. kod klijanja nastane pet puta vie riboavina (vitamin B2) i tiamnina (vitamin B1), a niacina dvaput vie. i eljezo koje soja ima puno promijeni se u lake probavljiv oblik. klice smijemo jesti samo ako su pirjane ili kuhane (npr. u varivima ili nabujcima od povra). 7 bIOKLICe SunCOKreTa (Helianthus annuus) klice suncokreta imaju okus po ljenjacima zato ih uvrtavamo u najukusnije klice. Sadre bje-

klice vrtne kree izrazito su otrog, aromatinog okusa. Sadre kalcij i fosfor te vitamine a, B1, B2 i C (puno). odlina su antibiotik. imaju diuretiki uinak i iste krv. Djeluju protiv slabokrvnosti, bronhitisa i reumatizma. Djeluju kao antidota nikotinu. koristimo ih u jelima od rajica, juhama, nabujcima od povra, u umacima, u jelima od jaja, peenom mesu i ribama; u jelima od svjeeg sira i namazima za kruh, u lisnatim i povrtnim salatama kao povre ili kao zain. 10 bIOKLICe LuCerne - aLFa aLFa (Medicago sativa) klice lucerne vrlo su ukusni (hruskavi, mili, svjei). Sadre puno bjelanevina. Za vrijeme klijanja njihova koliina se povea s 35 % na 40 %. Udvostrui se koliina tiamina (vitamin B1), niacina, kojega je v sjemenu ve mnogo tako da ga je u kli-

54

S J e M e

Z a

k l i C e

cama sedam puta vie. klice su bogate i vitaminom B2, e, k, D te osobito vitaminom a (ima ga vie nego mrkva) te fosforom, kalcijem (pet puta vie nego mlijeko), magnezijem, eljezom, kalijem i sumporom. klice lucerne osvjee jela te su vrlo dekorativni. Primjereni su kao nadjev za omlet i palainke. Jedemo ih i u ostalim jelima od jaja i krumpira, u svim svjeim salatama te na kruhu sa svjeim sirom. 11 bIOKLICe GraHa (Pisum sativum)

ino tkivo, poboljavaju vid, imaju antiseptiki uinak, stimuliraju izluivanje eluanih sokova i rad crijevne ore, poboljava probavu te jaa obrambenu snaga organizma. odlini su u sluaju manjka apetita ili probavnih smetnji. Dodajemo ih umacima, nabujcima, jelima od jaja, peenom mesu i ribama, jelima od svjeeg sira i namazima na kruh, lisnatim salatama i salatama od povra. 14 bIOKLICe rOTKve SanGO (Raphanus sativus)

specian miris. isti krv, jetra i bubrege. Pojaava apetit te su odline za slabokrvnost i umor. klice koristimo sirove kao zain za sve vrste jela od rie (nadopunjuju kari), juhe i salate. 17 bIOKLICe PenICe (Triticum aestivum)

vaLenTInOvI reCePTI
reZanCI S TIKvICama I KLICama Sastav: 400-500 g integralnih rezanaca, 2 male tikvice, 1 luk, 1 lica hladno stisnutog maslinovog ulja, 100 ml slatkog vrhnja, 100 g kiselog vrhnja, 2 lice soka od limuna, sol, 25 g klica luka, 50 g klica suncokreta, 50 g lucerninih klica. narezani luk poprimo da se zacrveni na maslinovom ulju, dodamo narezane tikvice i na kratko propirjamo. Zatim dodamo oba vrhnja te na brzinu prokuhamo. Dodamo sok od limuna i sol. Umaku dodamo suncokretove klice te u umak damo kuhane rezance. Jelo ukrasimo klicama luka i lucerne. namaZ OD SIra Sa ZeLenImI KLICama Sastav: 1 luk, po 1 lica klica krea, rotkvice i gorinih, 200 g sira od vrhnja 125 g mekanog maslaca, slatka paprika u prahu luk nareemo na sitno. Svjei sir zdrobimo vilicom te ga pomijeamo s maslacem. Dodamo luk, papriku i klice. namaz ohladimo u hladnjaku. Za ljepi izgled krug ukrasimo svjeom paprikom. Tuena jaja S KLICama Sastav: 3 jaja, 3-4 lice mlijeka ili vrhnja, sol, papar, mukatni orai, 1 eanj enjaka, 1 poriluk, 1 alica klica lee, 3 lice klica lucerne. Jaja razmutimo, dodamo mlijeko ili vrhnje. Po elji zainimo. Dodamo zgnjeen enjak. U tavici zagrijemo ulje i na u peemo poriluk da postane staklast. Dodamo oprane leine klice i razmuenja jaja. Prema kraju peenja oprezno dodamo klice lucerne. Jaja bi morala jo uvijek biti kremasta kada tavicu maknemo sa tednjaka. Umjesto klica lee dodamo klice penice i umjesto klica lucerna dodamo klice kree. juHa OD POvra Sa SOjInIm KLICama Sastav: 3 srednje velike mrkve, 1 celer, 1 crvena paprika, 1 manji poriluk, 1 sitan luk, 1 eanj enjaka, cca. 30 g maslaca, 1 alica sojinih klicala, 1 l juhe od povra, sol, kari, usitnjen perin. Sitno narezani luk i enjak poprimo na maslacu. Dodamo narezanu mrkvu, celer, papriku, poriluk i dobro oprane sojine klice. Sve zajedno neko vrijeme pirjamo i zatim zalijemo juhom od povra. kuhamo jo 10-15 minuta, posolimo i zainimo karijem. Posluimo s usitnjenim perinom. SoJine kliCe MoeMo ZaMiJeniti S kliCaMa Zelenog MUngo graHa, SaMo tako Da iH DaMo U JUHU ZaJeDno S PerinoM.

klice graha bogate su bjelanevinama, vit. a, B1, B2 i D te kalijem, fosforom, kalcijem, eljezom i ostalim mineralima. Ubrzavaju probavo. klice smijemo jesti samo ako su pirjani ili kuhani (npr. u varivima ili nabujcima). 12 bIOKLICe HeLjDe (Fagopyrum esculentum)

klice su crveno-ljubiaste boje i imaju izrazito aromatian, blago ljut okus. Sadre puno, kalcija, eljeza, magnezija, fosfora te vitamine a, B1, B2 i C. Jaaju miino tkivo, poboljavaju vid, imaju antiseptiki uinak, stimuliraju izluivanje eluanih sokova i rad crijevne ore, poboljava probavu te jaa obrambenu snaga organizma. ostale su znaajnosti iste kao kod klica rotkvice Daikon. 15 bIOKLICe GOruICe (Sinapis alba)

klice penice slatkastog su okusa. Budui da uz vitamine i minerale sadre raznolike hranjive tvari, svrstavamo ih u gotovo savrena hraniva. klijanjem se povea koliina vitamina, osobito B1, B2 i e, a ima i vie karotena. Svjee jedemo u mslima, salatama od itarica i voa. Primjerene su i za sve vrste jela od povra (nabujci, variva, juhe). 18 bIOKLICe ZeLenOG munGO GraHa (ZeLene SOje) (Vigna radiata)

klice heljde nemaju izraziti okus. Sadre puno eljeza, kalija i kalcija te ostalih minerala. Bogati su lecitinom i lizinom (dragocjene bjelanevine). Jela moramo dobro zainiti jer klice nemaju okusa. Dodamo ih u juhe i varivima. njima punima rajicu, papriku ili tikve. 13 bIOKLICe rOTKve DaIKOn (Raphanus sativus)

klice rotkvice Daikon imaju izrazito aromatian te blago ljut okus. Sadre puno kalija, kalcija, eljeza, magnezija, fosfora te vitamine a, B1, B2 i C. Jaaju mi-

Sadraj: 25% lee (lens culinaris), 25% graka (Pisum sativum), 20% SlanUtka (Cicer arietinum), 15% Zelenega MUngo graHa (Vigna angularis), 15% graHa aZUki ili Sitnog CrVenog graHa (Vigna radiata). 20

55

S J e M e

Z a

k l i C e

klice goruice imaju iznimno puno bjelanevina (30 %) i ulja. Sadre vitamine a, B i C te kalcij, eljezo i fosfor. oba ulja goruice (sinalbin i sinigrin) mono sprjeavaju razvoj tetnih bakterija. Pospjeuju probavu te nas tite od prehlade. klice goruice koristimo kao zain u umacima, juhama, jelima od krumpira i raznim namazima. Salatama nadopunjuju okus. Moemo ih mijeati s drugim klicama. osobito su dobra jela od jaja s klicama goruice. 16 bIOKLICe PISKavICe (Trigonella foenum-graecum) klice piskavice blago su pikantnog i svoje vrste pronjenog okusa. Sadre puno sluzavih tvari, bjelanevine, lecitin i eterina ulja, koja su uzrok da biljka ima

klice zelenoga mungo graha imaju hruskav i svje okus. Bogate su bjelanevinama i krobom. ne sadre ulje. Za vrijeme klijanja vrlo se povea sadraj vitamina: riboavina je pet puta vie, a niacina deset puta vie. Bogate su i vitaminima e, a i C te eljezom, kalcijem, kalijem, magnezijem i fosforom. reguliraju kolesterol, titi krv i jetru od otrova. Upotrebljavamo je kao povre u nabujcima, riinim, prosenim jelima i jelima od oguljenog jema; umjesto mesa za umake za tjestenine; kao nadjev za tjestenine (torteline), u roladama i njokima; u jelima od jaja, na kolaima iz povra i picama. 19 bIOKLICe mjeavIne maHunarKI

e KOLOKa SreDSTva Za ubrZavanje raSTa

I ZaTITe bILjaKa eKOLOKa ZaTITa bILjaKa
Stalno naglaavamo da vrtlariti moraju u skladu s prirodom i oslukivati domai vrt (tlo i okoli) i prilagoivati se. ipak, unato tomu ako se pridravate svih uputa, moe se dogoditi da imamo neugodnosti s bolestima i tetoinama. napad se prije svega jae vidi na biljkama koje nisu u dobroj formi. a to je uglavnom ondje gdje uvjeti rasta, kao to su hranjive tvari u tlu, toplina i voda nisu UraVnoteeni. i vrijeme takoer moe utjecati na smanjenu otpornost biljaka. tada biljke treba lijeiti. ipak, jaka tofarmaceutska sredstva u ekolokom vrtu nije potrebno koristiti. Postoji nekoliko ekolokih proizvoda (certiciranih i necerticiranih) kojima se suzbijaju tetoine ili zaustavlja irenje bolesti. Vrlo su popularni proizvodi od algi koji potiu i potiu biljni metabolizam te jaaju obrambene mehanizme biljaka. takve biljke lake se brane od bolesti i tetoina! vaLenTIn eKO unIverZaLnO OrGanSKO GnOjIvO Sadri prirodne organske tvari nastale iz micelija mikroorganizama. gnojivo budi mikoroorganizme u tlu. tla bogata mikrobioloke aktivnosti plodnija su i nazivamo ih iVa tla. na plodnim tlima biljke su zdravije i otpornije na napade tetnika i bolesti. gnojivo u obliku mikropeleta termiki je obraeno. Bogato je duikom(n), fosforom (P), kalijem (k) i osobito kalcijem (Ca), koji preporuamo za kisela tla, jer aktivira prisutne mikroorganizme i oivljava tlo. Prinos se poveava 35 %. odlino je za klasino i ekoloko vrtlarenje. Preporua se za gnojidbu povra, krmnog bilja, ukrasnog grmlja, vinograda, drvea i ukrasnih travnjaka. Za osnovnu gnojidbu poloiti gnojivo 5 cm duboko, za prihranu u vegetaciji posipati oko biljaka. Dugotrajnog djelovanja, razgrauje se postupno kroz 7 mjeseci. nova formula gnojiva za zdrav okoli: U obliku mikropeleta. Produenog djelovanja 7 mjeseci. Visoki udjel kalcija (za kisela tla). aktivira zemljinu oru i osnauje biljke. Poveava prinos 35 %. tjera pueve. Sastav gnojiva po eu standardima: organska tvar: 72-90%; 6-9 % Duik (n); 4-5 % Fosfor(P2o5); 1-4% kalij (k2o); 16% kalcij (Ca); 1% Magnezij (Mgo) i mikroelementi: B, Cu, Fe, Mn, Zn. Pakiranje: 7,5 kg 1 20 kg 2 vaLenTIn eKO eKSTraKT IZ aLGa Prirodno je gnojivo, primjereno za povre (rajicu, krumpir, salatu, mrkvu, luk,...), jagodiasto voe, sadnice drvenastih kultura, vinovu lozu i ukrasno bilje. glavni sastojak Valentin eko ekStrakta iZ alga jest ekstrakt morskih algi (ascophyllum nodosum). Morske alge sadre mnogo hranjiva, koja su biljkama lako dostupna. osim toga alge utjeu na poveanu otpornost biljaka na stres (mraz, tua, napadi bolesti i tetnika), jer sadre tvari koje pospjeuju obrambeni mehanizam. Pospjeuju i obnavljaju metabolizam, te biljkama omoguuju optimalan prijem hranjiva iz tla. Biljke zato dobro i bujno rastu, bogato cvatu i daju obilne i zdrave prinose. ekstrakt iz alga potpuno je prirodan i ne sadri dodatna hranjiva u mineralnom obliku. odlian za ekoloku proizvodnju. Pakiranje: 0,5l 3 1l 4 vaLenTIn eKO SreDSTvO Za jaanje bILjaKa Prirodan je biostimulator, koji sadri sva potrebna hranjiva za bolji i jai rast korijena. Biljke koje imaju bujniji korijenov sistem, lake uzimaju vie hranjiva iz tla. Zato bolje rastu, otpornije su na napade bolesti i tetoina, bogato cvatu i daju velike i zdrave prinose. takoer za ekoloku proizvodnju. Za sve povre, jagodiasto voe, balkonsko bilje i ostalo cvijee, ukrasno grmlje, sadnice drvenstih kultura i vinove loze. Sastav: organska tvar (suha tvar): 20%; aminokiseline (glicin, prolin, glutaminska kiselina): 22% Huminske kiseline: 6%; Vitamini: < 1% Pakiranje: 250 ml 5 500 ml 6

O! V NO

vaLenTIn eKO InSeKTICID IZ uLja uLjene rePICe Prirodan je kontaktni insekticid za suzbijanje titastih uiju, lisnih uiju i grinja. koristimo ga na vokama za zimsko kropljenje i kropljenje u vrijeme vegetacije. Primjeren je i za uvanje ukrasnih biljaka u prirodi i u zatvorenim prostorima. obraeno povre i voe moemo jesti odmah nakon kropljenja. Sadraj: 250 ml: U oBlikU koCentrata Za eMUlZiJU (eC); sadri: aktivnu tvar ranirano ulje uljene repice 750 g/l (4%) i emulgator 100-150 g/l. 500 ml: eMUlZiJa, PriPreMlJena oDMaH Za UPoraBU (al); sadri: aktivnu tvar ranirano ulje uljene repice (0,94%), emulgator (< 2%) i vodu (do 100%). Pakiranje: 250 ml (k), 9 500 ml (r-prilka) 10 vaLenTIn eKO InSeKTICID IZ maSnIH KISeLIna Prirodan je insekticid za suzbijanje, lisnih uiju, tripsa, grinja, cvjetnog titastog moljca. koristimo ga za zatitu vrtnih biljaka, voaka i ukrasnih biljaka. ne teti cvijeu. ne treba se ekati to znai da povre i voe moemo odmah nakon kropljena jesti. Sadraj: 500 ml: otoPina, PriPreMlJena oDMaH Za UPoraBU (al); sadri: aktivnu tvar kalijeve soli masnih kiselina (0,15%), vod i inertne tvari (do 100%). 1 l: konCentrat Za PriPreMU otoPina (Sl); sadri: aktivnu tvar kalijeve soli masnih kiselina (4,9%), vodu i inertne snovi (do 100 %). Pakiranje: 0,5 l 11 (r-prilka), 1 l (k) 12 vaLenTIn eKO bIjeLe PLOe Prirodno je sredstvo za lovljenje vonih osa. Bijele ploe objesimo na jablanove i ljive. Bijele ploe mame vone ose (boja), koje se prilijepe na njih. Sadraj: Prozirnim ljepilom (poliizobutilen), premazane ploe otporne na vremen-ske promjene bez aktivnih kemijskih supstanci za uvanje biljaka. Pakiranje: 10 kom 13

Z a t i t e

B i l J a k a

O! V NO

U B r Z a V a n J e

r a S t a

56

e k o l o k a

vaLenTIn eKO InSeKTICID IZ PrIrODnOG PIreTrIna Prirodno je sredstvo za suzbijanje lisnih uiju, grinja, tripsa, amerikih cvraka i cvjetnog titastog moljca. koristimo ga za zatitu vrtnog bilja, voaka i ukrasnih biljaka. ne teti cvijeu. ne treba se ekati to znai da povre i voe moemo odmah nakon kropljena jesti. Sadraj: 250 ml: U oBlikU koCentrata Za eMUlZiJU (eC); sadri: aktivnu tvar ranirano ulje uljene repice 750 g/l (4%) i emulgator 100-150 g/l. 500 ml: eMUlZiJa, PriPreMlJena oDMaH Za UPoraBU (al); sadri: aktivnu tvar ranirano ulje uljene repice (0,94%), emulgator (< 2%) i vodu (do 100%). Pakiranje: 10 ml (k) 7 500 ml (r-prilka) 8

S r e D t V a

Z a

GnOjIva
TvrDa mIneraLna GnOjIva
vaLenTIn PLavO GnOjIvO Za POvre, vOKe I uKraSne bILjKe Vrlo je bogato gnojivo u obliku zrna plave boje. gnojivo ne sadri prah. Sadri sve vanije hranjive tvari (duik, fosfor, kalij) u vrlo visokim koncentracijama i u brzo djelujuem obliku. PlaViM gnoJiVoM Valentin gnojite JeDan tJeDan prije sjetve/sadnje i tijekom rasta. gnojivo ravnomjerno pospite po povrini ili izmeu biljaka, lagano ga umijeajte u zemlju i zalijte! Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, borom i cinkom 12+12+17 (+2):12% (n) duika u amonijskom (6,5%) i nitratnom (5,5%) obliku; 12% (P2o5) fosfor u neutralnom amonijsko-citratnom i fosfatnom obliku i fosfat topiv u vodi (6%); 17 % (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; 2% (Mgo) magnezijev oksid od toga 1,4% magnezijev oksid topiv u vodi; 0,02% (B) bor; 0,01% (Zn) cink; ne sadri kloride. Pakiranje: 5 kg; 1 10 kg 2 vaLenTIn GnOjIvO Za POvre I vOe Posebno je gnojivo koji sadri sve glavne hranjive tvari (i magnezij) za DoBar rast. gnojivom se, na prirodni nain, poboljava struktura tla, to je vrlo vano za dobar rast vrtnoga povra i stabala voa. gnojivo ima puno fosfora, koji je potreban za dobar rast korijenja, bujno cvjetanje i oblikovanje plodova. gnoji se ii.-iX. Prije sjetve, odnosno sadnje obilno gnojimo, tako da gnoJiVo Valentin pospemo po cijeloj povrini. tijekom rasta dognojavamo tako da ga pospemo oko biljaka. gnojivo umijeamo u tlo. nakon gnojenja obavezno zalijemo. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM 6+12+4 (+4): 6% (n) duik; 12% (P205) fosfor; 4% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; 4% (Mgo) magnezijev oksid; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 3 4 kg 4 vaLenTIn GnOjIvO Za jaGODe Uravnoteeno je specijalno gnojivo za jagode s kalijem, magnezijem i fosforom u prirodnom obliku. Urednim gnojenjem potiemo jagode i drugo jagodiasto voe da bogato cvate. Plodovi su zdravi, soni i ukusni. koristimo ga za gnojidbu jagoda, malina, ribiza i ostalog jagodiastog voa. Valentin gnojivo za jagode rahlo umijeamo u vlano tlo tjedan prije sadnje jagoda (srpanj i kolovoz). U rujnu, kad se biljke ukorijene, gnojivo rasporedimo oko biljaka. nakon gnojenja zalijemo. Sastojci gnojiva po eu standardima nPk gnoJiVo S MagneZiJeM i SUMPoroM 7+12 (2+3): 7% (n) duik; 12% (k2o) kalij u obliku vodotopivog kalijevog oksida; 2% (Mgo) magnezij u obliku magnezijevog oksida; 3% (S) sumpor; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 5 vaLenTIn bIO KOmPOSTer Posebno je prirodno sredstvo za dobivanje komposta. napravljen je na bazi duika s dodatkom kamenoga brana. Slui za dobivanje hranjivoga vrtnog humusa! Velik sadraj duika, fosfora i magnezija budi djelovanje mikroorganizama koji pospjeuju proces razgradnje organskih tvari u humus. Mladi, svjei kompost pospemo po gredicama te ga lagano i Plitko umijeamo u zemlju. a zreli kompost slui nam kao organsko gnojivo koje se moe dublje umijeati u tlo. koristi se takoer kao dodatak razliitim Valentin supstratima za presaivanje ukrasnih biljaka u lonce i na otvorenome. Sastojci gnojiva po eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM: 13% (n) duik; 7% (P205) fosfor; 5% (Mgo) magnezijev oksid; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 6 KOmPOST Za kompost izaberite polusjenu, pogledima zaklonjeno mjesto u vrtu. Put do gomile komposta poploite kako bi vam svakodnevni put s domaim otpadom do njega bio olakan. Za manji vrt moete kupiti komposter. Pravi vrtlari znaju da je dobar kompost nuan za dobivanje povrtnica. Zato mu posveuju puno prostora i panje. Pri kompostiranju vano je paziti na to to se dodaje kompostnoj gomili odnosno u komposter. Morate se pobrinuti za pravu prozraenost i vlagu. kompostnoj gomili dodajete i razliite preparate koje pripravljate sami od biljaka ili ih kupujete. vaLenTIn GnOjIvO Za TravnjaKe Univerzalno je gnojivo, kojim se poboljava tlo za travnjake. gnojivo djeluje odmah i tako da se otputa postupno i na taj nain djeluje do slijedee gnojidbe. oivljava tlo i ima idealan odnos izmeu duika, fosfora i kalija te jo dodatno sadri magnezij i eljezo. redovitom gnojidbom vrtna e trava biti kompaktna, otporna i lijepa! Sprjeava rast mahovine i djeluje protiv pljesnivosti.

Zbog eljeza u gnojivu, trava je svjea i zelena, mahovina se sui i stoga se lako moe ukloniti (pograbljati). gnojimo 4 puta godinje (iii, V, Vi, Viii), 2-3 dana nakon konje tako da gnojivo ravnomjerno pospemo po cijeloj povrini i obilno zalijemo. Jo je bolje da se gnoji netom prije kie. Zadnja gnojidba krajem Viii. je obavezna jer na taj nain pripremamo travnjak za dobro prezimljavanje! Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM i elJeZoM 15+5+7 (+4+1): 15% (n) duik u karbamidnom obliku, 5 % (P205) fosfor u neutralnom amonijsko-citratnom i fosfatnom obliku i fosfat topiv u vodi (1%); 7% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; 4% (Mgo) magnezijev oksid; 1% (Fe) eljezo topivo u vodi; ne sadri kloride. Pakiranje: 3 kg; 7 7,5 kg 8

vaLenTIn GnOjIvO S DuGOTrajnIm DjeLOvanjem Za baLKOnSKe bILjKe koristite za gnoJiDBU zelenih i cvatuih biljaka na balkonima i terasama, jednogodinjih biljaka i rua na otvorenome. Jednokratnim pravim doziranjem biljke bujno rastu i cvjetaju tijekom cijelog ljeta. granule za gnoJiDBU imaju ovoj tako da se hranjivi elementi postupno oslobaaju to pridonosi uravnoteenome gnojenju i sprjeava pregnojavanje. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S oBloeniM granUlaMa 17+17+17: 17% (n) duik u karbamidnom (8,5%), nitratnom (4,8 %) i amonijskom (3,7%) obliku; 17 % (P2o5) fosfor u neutralnom amonijsko-citratnom i fosfatnom obliku topivim u vodi; 17 % (k2o) kalij u obliku kalijevog oksid topivog u vodi; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 9 vaLenTIn GnOjIvO Za rue Posebno je gnojivo za rue, koje sadri sve potrebne hranjive tvari za dobar rast i bogato cvjetanje rua. ne sadri klorid, ali sadri eljezni sulfat koji sprjeava nastanak kloroze. gnoji se iii.-Vii. tako da ga pospemo po povrini i umijeajmo u tlo. od Viii. nadalje ne SMiJeMo gnojiti da drvo rua dozrije. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, SUMPoroM i elJeZoM 8+8+13 (+2+3+1): 8% (n) duik 8% (P205) fosfor; 13 % (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; 2% (Mgo) magnezijev oksid; 3% (S) sumpor; 1 % (Fe) eljezo topivo u vodi; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 10

O! V NO

57

g n o J i V a

GnOjIDba najvanija je u vrtu briga za plodnost tla. Plodna tla stvaraju mikroorganizmi! na plodnom tlu, koje je bogato hranjivim tvarima, biljke dobivaju dovoljno hrane, zato su jake i zdrave te otpornije na stresove, kao to su nepovoljne vremenske prilike te napadi bolesti i tetoina. U vrtu se poduzima sve da ne bi nastali jai stresovi, a ukoliko i nastanu, pobrinemo se da je biljka dovoljno zdrava i jaka da se moe obraniti od njih. OrGanSKa I mIneraLna GnOjIva Za POvre I CvIjee mjeavine za ZeLenu GnOjIDbu Facelija, Biovrt i ostale biljke za zelenu gnojidbu. DOmaI KOmPOST od ostataka svih biljaka domaega vrta i organskih kuhin jskih ostataka. to je najbolje gnojivo i zato to je napravljeno kod kue. OrGanSKa GnOjIva biljnog, ivotinjskoga podrijetla STajSKO GnOjIvO, odnosno gnojivo domaih ivotinja. vaLenTIn eKO GnOjIvO KamenO branO kameno brano jest mineralno gnojivo; za suhoga vremena kameno brano pospemo po biljkama: titi ih od napada bolesti, uiju; ako pospemo oko biljaka, titi ih od pueva. vaLenTIn mIneraLna GnOjIva: najbOLja GnOjIDba: pravilna kombinacija zelene gnojidbe, organskih i mineralnih gnojiva! vaLenTIn GnOjIvO Za rODODenDrOne Posebno je gnojivo s puno duika i magnezija. ne sadri vapnenac. koristi se za gnoJiDBU rododendrona, azaleja, hortenzija, vrijesa, movarnih biljaka i svih drugih biljaka koje trebaju kiselo tlo. Dodatno je obogaeno eljezom koje je vaan element za intenzivnu zelenu boju listova i sprjeavanje kloroze. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM, SUMPoroM i elJeZoM 12+6+8 (+3+3+1): 12% (n) duik; 6% (P205) fosfor; 8% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; 3% (Mgo) magnezijev oksid; 3% (S) sumpor; 1% (Fe) eljezo topivo u vodi; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 11 vaLenTIn GnOjIvO Za IGLIaSTO bILje Uravnoteeno je posebno gnojivo s magnezijem. koristi se za gnoJiDBU igliastog bilja, kao to su smreke, borovi, jele, tuje, empresi, tise, borovica itd. redovitim i pravilnim gnojidbompobuuje se zdrav rast igliastog bilja. Magnezij u gnojivu sprjeava da iglica postane smea. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-gnoJiVo S MagneZiJeM i SUMPoroM 7+6+10 (+5+3): 7 % (n) duik; 6 % (P205) fosfor 10 % (k2o) kalij u obliku kalijevog oksid topivog u vodi; 5 % (Mgo) magnezij u obliku; magnezijevog oksida; 3 % (S) sumpor; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 kg; 12

TeKua GnOjIva
vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za CvaTue bILje namijenjeno je svim cvatuim sobnim, balkonskim i drugim ukrasnim biljkama. Sve hranjive tvari u gnojivu u uravnoteenom su omjeru. tekue gnojivo brzo je dostupno biljkama, zato brzo rastu i dugo cvjetaju. gnoji se iii.-X. jednom tjedno s dozom: 1 poklopac proizvoda na 3 l odstajale vode. Balkonske biljke koje brzo rastu i jednogodinje biljke u vrtu gnojite dva puta tjedno (Vi.-Viii.). Uvijek gnojite vlanu zemlju. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otoPina 7+5+6: 7% (n) duik u nitratnom (1,3%) i karbamidnom (5,1%) obliku; 5% (P205) fosfor; 6 % (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; ne sadri kloride. Pakiranje: 500 ml 13 1 l 14 vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za SObne bILjKe Posebno je mineralno gnojivo za sobne biljke (i palme). gnojivo sadri puno duika u razliitim oblicima, koji je dobro dostupan biljkama i koji omoguuje dobar rast. Dodatno sadri i mikroelemente koji osiguravaju lijepu sjajnu boju listova i trajno zdrav rast te dugotrajno cvjetanje. od veljae do listopada gnoji se jednom tjedno. od studenoga do sijenja jednom mjeseno. Sastojci gnojiva prema e standardima nPk-otoPina 8+5+6 s mikroelementima: 8% (n) duik u nitratnom (2,0 %), amonijskom (1,2%) i karbamidnom (4,8%) obliku; 5% (P205) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 500 ml 15 1 l 16 vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za PeLarGOnIje Posebno je gnojivo prilagoeno posebnim potrebama pelargonija. odlino i za druge cvatue biljke! Visoki sadraj duika, fosfora i mikroelemenata u obliku kelata omoguuje snano razrastanje korijenja, bujan rast i puno cvjetnih izdanaka. gnojite cvijee u koritima, posudama i ono koje raste na otvorenome. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otoPina 8+3+5 s mikroelementima: 8% (n) duik u nitratnom (2%), amonijskom (1,2%) i karbamidnom (4,8%) obliku; 3% (P205) fosfor; 5% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 l 17 3 l 18

vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za OrHIDeje Sadri sve potrebne hranjive tvari (i MikroeleMente) u uravnoteenom omjeru. tekue gnojivo brzo je dostupno orhidejama zato brzo rastu i dugo cvjetaju. Mlade orhideje gnojite svaka 2-3 tjedna, a viegodinje biljke svaka 1-2 tjedna. tijekom razdoblja mirovanja orhideje ne gnojimo. nakon razdoblja mirovanja pognojimo ih da ponovno procvjetaju. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otoPina 4+4+7 s mikroelementima: 4% (n) duik u nitratnom (1,4%) i karbamidnom (1,4%) obliku; 4 % (P205) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi, mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 250 ml 19 vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za KaKTuSe S puno kalija i mikroelemenata odlino je za gnoJiDBU kaktusa i drugih sukulentnih biljaka. Doza: 1 poklopac proizvoda na 2 litre odstajale vode. U vrijeme rasta, ljeti, gnojite 1 put tjedno. U razdoblju mirovanja (od jeseni do proljea) nemojte gnojiti. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otopina 3+5+7 s mikroelementima: 3% (n) duik u nitratnom (1,5%) i karbamidnom (1,3%) obliku; 5 % (P2o5) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) baker kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 250 ml 20 vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za CITruSe Mineralno gnojivo s mikroelementima za gnoJiDBU limuna, naranaa, mandarina itd. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otoPina 8+5+7 s mikroelementima: 8% (n) duik u nitratnom (1,6%) i karbamidnom (5,6%) obliku; 5% (P205) fosfor; 7% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002 (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kat kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001 % (Mo) molibden, 0,002 % (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 250 ml 21 vaLenTIn FOLIjarnO GnOjIvO namijenjeno je za gnojidbu sobnog bilja, zelenila, sadnica i ukrasnog bilja PUteM liSta. Biljke moemo i zalijevati jer djeluje i putem korijena. gnojivo je biljkama odmah dostupno. Sadri sve potrebne mikroelemente. gnojivo koristimo cijelo ljeto, jednom tjedno. ako gnojimo preko listova, otopinu rasprimo po biljkama rano ujutro ili

58

g n o J i V a

naveer, kada se biljke rashlade. ako gnojimo putem korijena, biljke jednostavno zalijemo. Posebno preporuamo gnojidbu oteenih biljaka (od tue, napada tetoina i bolesti) i biljka kojima nedostaje hranjiva. Pognojene biljke se brzo oporavljaju. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk- otoPina 14+3+3 s mikroelementima: 14% (n) ukupni duik: 0,4% (n) duik u nitratnom obliku i 13,6% (n) duik u karbamidnom obliku; 3% (P2o5) fosfor; 3% (k2o) kalij u obliku vodotopivog kalijevog oksida; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002% (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,02% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) cink kao kelat eDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 500 ml 22 vaLenTIn TeKue GnOjIvO Za rajICu tekue gnojivo valentin za rajicu, papriku i drugo povre posebno je gnojivo koje sadri sve glavne hranjive tvari te puno mikroelemenata za zdrav i bujan rast povra. Zbog sadraja kalija biljke su otporne na bolesti. Dobro pognojeno povre obilno rodi. Sastojci gnojiva prema eu standardima nPk-otoPina 5+5+8 s mikroelementima: 5% (n) duik u nitratnom (1,3%) i karbamidnom (3,3%) obliku; 5% (P205) fosfor; 8% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi; mikroelementi topivi u vodi: 0,01% (B) bor, 0,002% (Cu) bakar kao kelat eDta, 0,04% (Fe) eljezo kao kelat eDta, 0,01% (Mn) mangan kao kelat eDta, 0,001% (Mo) molibden, 0,002% (Zn) kao kelat HeDta; ne sadri kloride. Pakiranje: 1 l 23

SuPSTraTI
vaLenTIn SuPSTraTI
S obzirom na potrebe biljaka supstrate dijelimo u etiri skupine: supstrate koji sadre manje hraniva (kS i), supstrate koji sadre vie hraniva (kS ii), supstrate za biljke koje zahtijevaju kisela tla (kS iii) i supstrate za specijalne biljke (kS iV). 1. Supstrati koji sadre manje hraniva (KS I) Supstrati namjerno sadre manje hraniva, imaju nu strukturu i namijenje su za sijanje i uzgoj sadnica odnosno biljaka koje su osjetljive na osli. PH-vrijednost obino je 5-6,5. vaLenTIn SuPSTraT Za SjeTvu I PIKIranje Supstrat je sitne strukture za sjetvu, uzgoj i pikiranje mladih biljaka. Sadri visokokvalitetna gnojiva za optimalan razvoj korijenja mladih biljaka. Sastojci: Supstrat za rast, tip kS i. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zreloga humusa drvenoga mala, gline i komposta. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 50-300 mg/l, P2o5: 80-300 mg/l; k2o: 80-300 mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 20 l 1 2. Supstrati koji sadre vie hraniva (KS II) Za biljke koje imaju veu potrebu po hranivu. U to spada veina supstrata za presaivanje (supstrat za cvijee) s veim sadravanjem hraniva. kod tih zemlji kao komponente uvaeni su humus kore i kompost. osobito u supstratima za vanjske biljke koje trebaju mnogo hraniva, te dvije komponente su se vrlo dobro uspjele. Mjeavina supstrata s humusom kore i kompostom bolja je od klasinih mjeavina s crnim tresetom koje imaju po prirodi lou strukturu i ne sadre hraniva. vaLenTIn SuPSTraT Za LOnanICe koristite za PreSaiVanJe, SJetVU i DalJnJi UZgoJ sobnih lonanica, balkonskoga cvijea, cvijea, rua, ukrasnih biljaka, povra te voki i bobiastoga voa. Moe se koristiti za izravno saenje i presaivanje biljaka u ukrasne posude ili se pak dodaje vrtnoj zemlji kod sijanja biljaka na otvorenome. Prigodom sadnje ukrasnih biljaka i biljaka s voem, vinove loze i bobiastoga voa do daje se u jamu. koristi se takoer za poboljavanje vrtne zemlje. Struktura supstrata i sadraj gnojiva omoguuju DoBar razvoj korijenja, snane i zdrave listove te dugotrajno cvjetanje. Sastojci: Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zreloga humusa drvenoga mala, gline i komposta. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk-om) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 200-500 mg/l; P2o5: 200500 mg/l; k2o: 300-1000 mg/l; soli < 3 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 10 l 2 20 l 3 45 l 4 70 l 5 vaLenTIn vrTnI HumuS Pripravljen je kompost od kore etinjaa. Slui za poboljanje vrtne zemlje (za povre, cvijee), za SaDnJU traJniCa, UkraSniH lUkoViCa, grMoVa i DrVenaStog BilJa. time se pobolja vrtno tlo. Moe se koristiti cijele godine. U tlu PoVeaVa dostupnost humusa, poboljava strukturu tla i aktivira djelovanje mikroorganizama. Sastav: Supstrat za poboljanje tla; izraen iz fermentirane kore etinjaa. Duik n: 1%; fosfor P2o5: 0,1%, kalij k2o: 0,3%; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 6,0-7,0; organska osnova: 85%. Pakiranje: 70 l 6 vaLenTIn SuPSTraT Za TravnjaK koristimo ga za obnovu postojee tratine i pripremu novog travnjaka. Struktura supstrata i kremeni pijesak omoguava dobru ocjeditost tla. Valentin SUPStrat Za traVnJak aktivira mikroorganizme u tlu, trava se dobro razraste i lijepe je zelene boje. Sastav: Supstrat za rast, tip kS ii. Supstrat se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zrelog humusa drvenog mala i kremenog pijeska. Dodana gnojiva: duik n: 200-500 mg/l; fosfor P2o5: 200-500 mg/l; kalij k2o: 300-1000 mg/l; soli < 2,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5.Pakiranje: 45 l 7

TaPII Za GnOjIDbu
vaLenTIn TaPII Za GnOjIDbu baLKOnSKIH bILjaKa Brzo i temeljito pospjeuju zdrav rast i bogato cvjeta nje biljaka. Hranjive tvari otputaju se ravnomjerno i cijelo su vrijeme dostupne biljkama koje rastu. Zbog postupnog otputanja ne moe nastati pre gnojavanje. Visok sadraj kalija i fosfora omoguava bujno i dugotrajno cvjetanje te jaa otpornost biljaka. tapie utisnite u zemlju u posudi izmeu biljke i ruba posude. kod veih lonaca tapie ravnomjerno rasporedite. Zalijevajte kao obino. nakon 6 tjedana upotrijebite nove tapie. Sastojci gnojiva prema eu-standardima nPk-gnoJiVo 4+14+5: 4% (n) duik; 14% (P205) fosfor; 5% (k2o) kalijev oksid topiv u vodi. Pakiranje: 30 kosov 24 vaLenTIn TaPII Za GnOjIDbu SObnIH bILjaKa Brzo i temeljito pospjeuju zdrav rast i lijepo cvjetanje biljaka. Hranjive tvari otputaju se ravnomjerno i cijelo su vrijeme dostupne biljkama u rastu. Stoga su tapii primjereni za gnoJiDBU SViH sobnih biljaka, onih koje cvjetaju i koje ne cvjetaju. upotreba i sastav su isti kao kod tapia balkonskih biljaka. Pakiranje: 30 kosov 25

59

g n o J i V a

S U P S t r a t i

vaLenTIn SuPSTraTI nOvOG TISuLjea Valentin supstrati napravljeni su prema novim europskim smjernicama koje pozivaju na uvanje prirodne okoline i na odgovorno crpenje treseta. kod crpenja treseta iz tresetita unitava se raznolika ora i fauna. raspoloive povrine nalazita treseta nalaze se uz Sjeverno more te su iz godine u godinu sve manja. ta osobita okolina jo tisuljea se nee obnoviti. Zato treba ouvati tresetita i treset koja su nastajala tisuljeima te ih zamijeniti drugim tvarima. Valentin zemlje novog tisuljea napravljene su iz humusa kore, komposta i gline u kombinaciji s vlaknastim bijelim i crnim tresetom. Svojstva valentin supstrata: Supstrat je prozranan, rahle strukture zato je korijenje maks. opskrbljeno kisikom. Supstrat se u loncima zbog sadrajnosti humusnih komponenti ne posui te se ne kri. na povrini se ne javlja mahovina. Supstrat ne sadri sjemena korova, te toina i bolesti jer kod vrueg komposti ranje one propadnu. Humus kore i zeleni kompost bogati su organsko vezanim hranjivim tvarima koje se postepeno oslobaaju s obzirom na potrebe pojedinih biljaka. 4-5 tjedana nakon presaivanja biljaka ne treba ponovno gnojiti. S tim supstratima brinemo za okoli jer za njih treba manje crnog treseta. vaLenTIn SavjeTuje Valentin supstrate prije presaivanja pomijeamo s Valentin gnojivom s dugotrajnim djelovan-jem za balkonske biljke (gnojivo traje 4-6 mjeseci). na dno posude damo glinopor i neto Valentin supstrata. Biljku posadimo te posudu dopunimo sa zemljom. Supstrat stisnemo te zalijemo. Prvih 10 dana nakon presaivanja zalijevamo manjom koliinom vode. Presaene biljke titimo od sunca. 4-5 tjedana nakon presaivanja biljku ponemo gnojiti s Valentin tekuim gnojivom. Dodatno gnojimo jednom tjedno. vaLenTIn SuPSTraT Za PeLarGOnIje koristimo ga za PreSaiVanJe, SaenJe i DalJnJi UZgoJ svih vrsta pelargonija te ostalih balkonskih biljaka. Struktura supstrata i sadraj gnojiva omoguuju DoBar razvoj korijenja, snane i zdrave listove te dugotrajno cvjetanje. Sastojci: Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zreloga humusa drvenoga mala, gline i komposta. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 200500 mg/l, P2o5: 200-500 mg/l; k2o: 3001000 mg/l; soli < 3 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 70 l 8 vaLenTIn SuPSTraT Za CITruSe koristimo ga za PreSaiVanJe, SaenJe i DalJnJi UZgoJ limuna, narani i ostalih agruma. Zbog svoje strukture, osobitosti gline i ekspandirane gline, supstrat je stalno vlaan i prozraan. Dostatna koliina gnojiva i mikroelemenata u supstratu omoguuju biljkama koje imaju dovoljno hrane, da su zdrave i daju mnogo ukusnih plodova. Sastojci: Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zrelog humusa

drvenog mala, komposta, gline i ekspandirane gline. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk-om) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: duik n: 200-500 mg/l; fosfor P2o5: 200-500 mg/l, kalij k2o: 300-1.000 mg/l; soli < 3 g/l; pHvrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 20 l 9 vaLenTIn SuPSTraT Za GrObLje Pripravljen je ukrasni supstrat za rast za prekrivanje grobova. Sadri crni usitnjeni humus i sva potrebna gnojiva za dobar razvoj biljaka. Crna mrviasta struktura ne ostavlja mrlje na spomenicima. Sastojci: Supstrat za rast, tip kS ii. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zreloga humusa drvenoga mala i komposta. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 200-500 mg/l, P2o5: 200-500 mg/l, k2o: 300-1000 mg/l; soli < 3 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 20 l 10 3.Supstrati za biljke koje zahtjevaju kisela tla (KS III) Sadre prije svega mnogo bijelog treseta i planirano malo gnojiva. to su kiseli supstrati s niskom vrijednou pH: 4-5. vaLenTIn SuPSTraT Za rODODenDrOne Pripravljen je supstrat za sadnju svih vrsta biljaka koje trebaju kiseli supstrat (rododendroni, hortenzije, vrijes, azaleje, kamelije,...). Posebna mjeavina sadri sva potrebna gnojiva i nie je pHvrijednosti. Struktura supstrata omoguuje dobar razvoj korijenja i bujno cvjetanje.

Sestojci: Supstrat za rast, tip kS iii. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta i zreloga humusa drvenoga mala. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk-om) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: n: 80-160 mg/l, P2o5: 30-120 mg/l, k2o: 60-160 mg/l; soli < 1 g/l; pH-vrijednost: 3,4-4,5. Pakiranje: 50 l 11 4. Supstrati za specijalne biljke (KS Iv) Posebne su mjeavine za sukulentne biljke (kakteje) i epite (orhideje). vaLenTIn SuPSTraT Za OrHIDeje koristimo ga za PreSaiVanJe, SaenJe i DalJnJi UZgoJ orhideja. gruba struktura supstrata i vlaknasti treset omoguuju dobru ocjeditost i prozranost te dobro uporite korijenju. gnojiva u supstratu pripomau dobrom rastu i redovitom formiranju cvjetova. Cvjetova je mnogo i lijepe su boje. Sastav: Supstrat za rast, tip kS iV. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, zrelog humusa drvenog mala i mala borovine. Dodana gnojiva: duik n: 50-300 mg/l, fosfor P2o5: 80-300 mg/l, kalij k2o: 80-400 mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 5 l 12 vaLenTIn SuPSTraT Za KaKTuSe koristimo ga za PreSaiVanJe, SaenJe i DalJnJi UZgoJ kaktusa i ostalih sukulentnih biljaka. Valentin SUPStrat Za kaktUSe sadri grubi pijesak zbog kojeg je ocjedita i prozrana. takoer sadri i gnojiva koja omoguuju dobar rast i obilnu cvatnju. Sastav: Supstrat za rast, tip kS iV. Zemlja se sastoji od kvalitetnih vrsta treseta, kompostiranog drvenog mala, pijeska i gline. oplemenjena je hranjivim elementima (nPk-om) koji su dovoljni za dobar razvoj i rast biljaka. Dodana gnojiva: duik n: 50-300 mg/l, fosfor P2o5: 80-300 mg/l, kalij k2o: 80-400 mg/l; soli < 1,5 g/l; pH-vrijednost: 5,5-6,5. Pakiranje: 5 l 13

60

S U P S t r a t i

D ODaTna POnuDa PrOIZvODa vaLenTIn

Za bILjKe I vrT
vaLenTIn SPrej Za Sjajne LISTOve koristimo ga za njegu puno vrsta sobnih biljaka, prije svega za one s navotenim listovima (npr. kus). ne upotrebljavamo ga za sobne biljke s mekanim i dlakavim listovima (npr. boina zvijezda). Biljke titi od praine te im daje ljepi sjaj. Prije uporabe sprej moramo dobro protresti. ako su biljke pranjave i prljave, obriemo ih vlanom krpom. gornju stranu listova popricamo s udaljenosti od 30 cm. Valentin sprej za sjajne listove uporabljamo 4-6 tjedana cijelu godinu. Mlade izdanke i listove ne pricamo. Jako sunce moe uzrokovati opekline. Sadri biljno ulje. Pakiranje: 250 ml 1 vaLenTIn TreSeTnI LOnII koristimo ih za sjetvu te uzgoj sadnica i reznica PoVra i CViJea. tresetni su lonii razgradivi, imaju visoku sposobnost zadravanja vode, zato se korenje mladih biljaka bre razvija te su otpornije na mogue napade bolesti i tetoina. vaLenTIn aGrOFOLIja agrofolija titi biljke od smrzavanja i temperaturnih promjena, od oluja, jake kie i tue. Sprijeava prebrzo isuivanje zemlje. Prekrivene biljke titi takoer od napada tetoina. izjednaena mikroklima pod agrokopom u proljee omoguava raniju sjetvu, snaniji rast i raniji razvoj biljaka, a u jesen dui period rasta te prezimljavanje povra. Biljke su dobro zatiene. Urod je vei i kvalitetniji. Upotreba agrofolije takoer omoguava ekoloki besprijekornu proizvodnju. Pakiranje: lJetna 15 m2 4 lJetna 21 m2 5 ZiMSka 15 m2 6 ZiMSka 21 m2 7 vaLenTIn uKraSna KOra Ukrasna kora sastoji se od kora pinije (VrSta Bora Pinus pinea), koja se koristi za prekrivanje ukrasnih vrtova, gredica, grobova itd. Zbog dobre postojanosti sporo se razgrauje. Pakiranje s obzirom na veliinu djelia: Pakiranje: 15-25 mm / 70 l 8 20-40 mm / 70 l 9

vaLenTIn KOra u bOjI

Valentin dekorativnu koru u boji ine prirodno obojani komadii drveta crnogorice, koje upotrebljavamo za prekrivanje gredica, ukrasnih vrtova i dekoraciju tegli. razliite kombinacije boja omoguavaju nam atraktivan izgled ukrasnoga vrta. Za bojanje komadia drveta upotrebljava se prirodna boja eljeznoga oksida. Valentin koru u boji preporuujemo za prekrivanje gredica, ukrasnih vrtova, dekoraciju terasa i ukrasnih posuda. Posipamo je oko ukrasnog bilja. kombiniramo je u razliite kombinacije boja. Prije prekrivanja tlo razrahlimo, oistimo od korova i pognojimo. na povrinu prospemo priblino 3-6 cm sloj kore. Svake godine obnavljamo povrinu s 1-2 cm nove kore jer se donji sloj razgrauje. Prednosti prekrivanja tla: Bolja prozranost tla. Sprjeava rast korova. Sprjeava ispiranje tla. Sprjeava isuivanje tla i poboljava toplinsku izolaciju. Dekorativni izgled. Sastojci: obojani komadii drveta crnogorice. Veliina dijelova: 20-40 mm. organska tvar: 85-90 %, pH (CaCl2): 4,0-5,0; duik (n): 0,2 %; fosfor (P2o5): 0,1 %; kalij (k2o): 0,1 %. Pakiranje: 45 l naranaSti 10 45 l CrVeni 11 45 l SMei 12 vaLenTIn PaTrOnI PrOTIv vOLuHarICama Sredstvo za suzbijanje voluharica u vrtovima, vonjacima te na travnjacima. nain djelovanja: kod gorenja razvija se sumporni dioksid i ugljikov monoksid u koliini koja usmrti voluharicu. Sastojci: Sadri: sumpor u prahu (24 %) i natrijev nitrat (48 %) Formulacija: preparat za oslobaanje plina (ge) Pakiranje: 5 kosov 13 V r t 61 D o D a t n a P o n U D a P r o i Z V o D a Z a B i l J k e i

Pakiranje: 20 kosov 2 vaLenTIn TreSeTne TabLeTe koristimo za sjetvu te uzgoj sadnica i reznica PoVra i CViJea. Prije upotrebe tresetne tablete navlaimo. tablete ne smijemo namakati, nego samo navlaimo na ravnoj povrini. Vlaenje zavrimo kada tableta naraste oko 3 cm. U tako pripremljenu tabletu utisnemo reznicu ili sjeme. tableta sadri gnojivo s mikroelementima te sadnice do presadnje nije potrebno prihranjivati. tablete stavimo na svijetlo i toplo mjesto (oko 22C), ne na direktno sunce i redovito ih zalijevamo. kada kroz stijenku tablete probiju korjenii, sadnice presadimo na otvoreno ili u ukrasne lonce. Sadnice presadimo skupa s tabletom te tako ne otetimo korjenski sustav.

Pakiranje: 20 kosov 3

S reDSTva Za ZaTITu OD TeTOIna

TermInaTOr x
DO OKOLIne I LjuDI LjubaZnI PrOIZvODI Za uPOrabu PrOTIv raZLIITIH TeTOIna u vrTu, na FarmI I u DOmaInSTvu: najjaI u OvOm TrenuTKu TermInaTOr x KLOPKa Za mrave Za suzbijanje mrava i mravinjaka u kuama i na terasama. nije otrovna za ljude i domae ivotinje. Jednostavna za uporabu. Pakiranje: 2 kos 1 mamaC Za Pueve Za suzbijanje svih vrsta pueva na vrtnom bilju, cvijeu, u nasadima jagoda, na vokama i vinskim lozama, otvorenom i u staklenicima. Vremenski postojan. Jednostavan za uporabo. Pakiranje: 250 g 2 500 g 3 KunI muHOLOvaC S meDOm Za istrebljivanje muha u zatvorenim prostorima, npr. u kuhinjama i smonicama. nije otrovan. Jednostavan za uporabo. Pakiranje: 1 kos 4 4 kos 5 SPrej PrOTIv muHa I KOmaraCa Za tamanjenje muha i drugih leteih i plazeih insekata u zatvorenim prostorima. Prirodni biljni insekticid iz ekstrakta buhaa. Svje miris po sijenu. nije otrovan za ljude i toplokrvne ivotinje. Pakiranje: 400 ml 6 STajSKI muHOLOvCI Za tamanjenje muha u stajama, klaonicama, skladitima, staklenicima i ivotinjski industriji. ne sadri tetne tvari. Jednostavni za uporabo. Pakiranje: Mali 14x33 cm 7 veliki 55x33 cm 8 meKana KLOPKa Za mIeve I TaKOre Za suzbijanje kunih mieva te sivih i crnih takora u podrumima, na tavanima, u skladitima s poljoprivrednim proizvodima. Pakiranje: 250 g 9 500 g 10 ITna KLOPKa Za mIeve I TaKOre Za suzbijanje kunih mieva te sivih i crnih takora u podrumima, na tavanima, u skladitima s poljoprivrednim proizvodima. Pakiranje: 250 g 11 500 g 12 LjePILO Za mIeve lovi mieve, takore, ohare i mrave te sprijeava uspinjanje tetoina po deblu. nije otrovan. nije zapaljiv. Pakiranje: 250 ml 13 InSeKTICID Za bILjKe Za suzbijanje svih vrsta tetoina na ukrasnom bilju i vrtnim biljkama. Prirodan insekticid iz biljnih ekstrakata. V 2-4 dana nakon pricanja u potpunosti se razgradi. nije tetan za ljude i toplokrvne ivotinje. Pakiranje: 500 ml s prilkom 14 500 ml bez prilke 15

62

S r e D S t V a

Z a

Z a t i t U

o D

t e t o i n a

unIverZaLan InSeKTICID Za suzbijanje ohara, kunih muha, mrava, paukova S produenim djelovanjem. nije tetan za ljude i toplokrvne ivotinje. Pakiranje: 500 ml s prilkom 16 500 ml bez prilke 17 InSeKTICIDnI POSIP Za suzbijanje plazeih insekata (mrava, ohara, stjenica, muha, ui) u domainstvu i na domaim ivotinjama. S produenim djelovanjem. nije tetan za ljude i domae ivotinje. Pakiranje: 100 g 18 uTe LjePLjIve PLOe Za lovljenje insekata u vonjacima, staklenicima, u vrtovima i kuama. ne sadri insekticidne tvari. Do okoline ljubazne. Jednostavni za uporabo. Pakiranje: Male 13,3x25 cm 19 velike 23x25 cm 20 LjePLjIva TraKa Za ZaTITu Drvea Za zatitu voaka od razliitih gusjenica, mrava te drugih plazeih insekata. traka je prevuena s prirodnom smolom i voskom. ne sadri insekticidne tvari zato je primjerena za bioloko vrtlarstvo. 100-procentno biorazgradiv. Pakiranje: 3 m 21 KLOPKa Za KuHInjSKe mOLjCe Primjeren za kuhinje i smonice. Bez mirisa, ne sadri insekticide. Feromoni v klopci mami samce, koji se zalijepe za ljepljivu klopku. nakon to klopku otvorimo, ostane uinkovita 6-8 tjedana. Pakiranje: 1 kos 22

H rana Za Kune LjubImCe

KunI nam LjubImCI ObOGauju IvOT. aKO Su ZDravI I aKTIvnI, TaKvI emO bITI I mI. PrI TOme nam mnOGO POmae uravnOTeena PreHrana Za maLe IvOTInje rObne marKe bOnamI.

ServIranje teina PSa koliina tJeStenine 5 kg 110 g 10 kg 200 g 20 kg 300 g 30 kg 380 g 50 kg 500 g SaStaV: PeniCa DUrUM S DoDaniM ekStraktiMa PoVra; Vlaga: 12,5%; SiroVe BJelaneVine: 13,5%; SiroVe MaSti: 2,5%; SiroVa Vlakna: 2,0%; SiroVi PePel: 2,5%. Pakiranje: 3 kg 19

bOnamI Hrana Za PSe

bOnamI brIKeTI Za POTPunu I uravnOTeenu PreHranu PaSa uKuSnI KOmaDII S GOveDInOm I POvrem Pakiranje: 400 g 10 1.230 g 11 uKuSnI KOmaDII S PILeTInOm I PuranOm Pakiranje: 400 g 12 1.230 g 13 uKuSnI KOmaDII S DIvLjaI I rIOm Pakiranje: 400 g 14 1.230 g 15 uKuSnI KOmaDII S janjeTInOm I DIvLjaI Pakiranje: 400 g 16 1.230 g 17 TjeSTenIna Za PSe PrOKuHana Prokuhanu tjesteninu za pse pomijeajte s toplom (40-45C) vodom, mlijekom ili juhom. Volumen tjestenine i volumen tekuine neka bude u jednakom omjeru. tjesteninu za 10 minuta ponudite psu. ServIranje teina PSa 5 kg 10 kg 20 kg 30 kg 50 kg

bOnamI Hrana Za maKe

bOnamI brIKeTI Za POTPunu I uravnOTeenu PreHranu maaKa Briketi za make proizvedeni su od svjeega mesa i povra te obogaeni vitaminima i mineralima. Hranjenje je iznimno jednostavno. Vano je da maki uz brikete ponudite i svjeu pitku vodu. Briketi ne uzrokuju alergiJe.

Briketi za pse proizvedeni su od svjeega mesa te su obogaeni vitaminima i mineralima. Hrani su dodane i itarice za bolju probavu. Hranjenje je iznimno jednostavno. Vano je da psu uz brikete ponudite i svjeu vodu. Briketi ne uzrokuju alergiJe. brIKeTI S GOveDInOm I ITarICama Za PSe Pakiranje: 3 kg 1 10 kg 2 20 kg 3 brIKeTI S PILeTInOm I ITarICama Za PSe Pakiranje: 3 kg 4 10 kg5 20 kg 6 LImenKe Za POTPunu I uravnOTeenu PreHranu PaSa Ukusni komadii razliitoga svjeeg mesa u umaku potpun su i uravnoteen obrok za vaeg psa. Hrana sadri sve ivotno vane sastojke, vitamine i minerale. razliitim okusima pobrinuli smo se za bogat jelovnik vaeg psa.

O! V NO

brIKeTI S GOveDInOm I POvrem Za maKe Pakiranje: 400 g 20 2 kg 21 brIKeTI S PILeTInOm, PuranOm I POvrem Za maKe Pakiranje: 400 g 22 2 kg 23 brIKeTI S TunOm, PLavOm rIbOm I POvrem Za maKe Pakiranje: 400 g 24 2 kg 25 bOnamI LImenKe Za maKe Za POTPunu I uravnOTeenu PreHranu maaKa Ukusni komadii svjeega mesa u umaku potpun su i uravnoteen obrok za vau maku. Hrana sadri sve ivotno vane sastojke, vitamine i minerale. razliitim okusima pobrinuli smo se za bogat jelovnik vae make. uKuSnI KOmaDII S GOveDInOm I POvrem Za maKe Pakiranje: 400 g 26 uKuSnI KOmaDII S PILeTInOm I PuranOm Za maKe Pakiranje: 400 g 27 uKuSnI KOmaDII S KunIevInOm I meSOm DIvLjaI Za maKe Pakiranje: 400 g 28 uKuSnI KOmaDII S mOrSKOm rIbOm I TunOm Za maKe Pakiranje: 400 g 29

SaStaV: PeniCa DUrUM; Vlaga: 12,5%; SiroVe BJelaneVine: 13,5%; SiroVe MaSti: 2,5%; SiroVa Vlakna: 2,0%; SiroVi PePel: 2,5%. Pakiranje: 3 kg 18 TjeSTenIna S POvrem Za PSe PrOKuHana Prokuhanu tjesteninu s povrem za pse pomijeajte s toplom (40-45C) vodom, mlijekom ili juhom. Volumen tjestenine i volumen tekuine neka bude u jednakom omjeru. tjesteninu za 10 minuta ponudite psu.

uKuSnI KOmaDII S GOveDInOm Za PSe Pakiranje: 150 g 7 uKuSnI KOmaDII S PILeTInOm Za PSe Pakiranje: 150 g 8 uKuSnI KOmaDII S DIvLjaI Za PSe Pakiranje: 150 g 9

63

H r a n a

Z a

k U n e

O! V NO

l J U B i M C e

koliina tJeStenine 110 g 200 g 300 g 380 g 500 g

bOnamI Hrana Za PTICe

Ptice unose radost u na dom. kako bi dugo bile ivahne, nudimo im potpunu hranu BonaMi, sastavljenu od razliitih sjemenki i dodataka (vitamini, minerali, jod) za dug i zdrav ivot. a istodobno im prehranu obogaujemo razliitim DoDaCiMa, odnosno PoSlaStiCaMa.

bOnamI Hrana Za vanjSKe PTICe

Ptice koje ive u naem vrtu i u blioj okolini za ponuenu hranu bit e nam zahvalne. osobito tijekom zime kada hrane nema dovoljno. Za vanjske smo ptice unutar BonaMi robne marke pripremili razliite mjeavine za cjelogodinju uporabu.

bOnamI KOmPaKTnI POSIP Za maKe Higijenski je posip, nainjen iz 100-procentne prirodne gline. Fina zrnca omoguava brzu apsorpciju i stoga manju upotrebu pijeska. na taj nain neutralizira miris. ne sadrava azbest i nije kemijski tretiran. Jako je ekonomian jer odstranjujemo samo grudice natopljene urinom. koMPaktnoga PoSiPa zbog njegove ne strukture upotrebljavamo manje nego obinoga (40% utede). Pakiranje: 3kg 30

O! V NO

POTPuna Hrana Za maLe PaPIGe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 500 g 34 POTPuna Hrana Za vee PaPIGe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 400 g 35 POTPuna Hrana Za KanarInCe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 500 g 36 POTPuna Hrana Za eGZOTIne PTICe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 500 g 37 DODaCI, odnosno POSLaSTICe Zrnje u poslasticama dobro je oieno i svjee. Sjeme KOnOPLje Za PreHranu PTICa Pakiranje: 500 g 38 Sjeme Lana Za PreHranu PTICa Pakiranje: 500 g 39 Sjeme PrOSa Za PreHranu PTIC Pakiranje: 500 g 40 bar u KLaSju Za PreHranu PTICa Pakiranje: 100 g 41 SIPIna KOST Za PTICe Pakiranje: 1 kos 42

bOnamI Hrana Za GLODavCe

glodavci nam svojom ivahnou uljepaju svakodnevnicu. S hranom BonaMi koja sadri sve osnovne hranjive tvari, osigurat emo im dug i zdrav ivot. razliitim oienim sjemenkama dodali smo povre i meso. l J U B i M C e

POTPuna Hrana Za HrKe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 400 g 31 POTPuna Hrana Za ZamOrCe mjeavina sjemenki i dodataka Pakiranje: 400 g 32 POTPuna Hrana Za PaTuLjaSTe KunIe mjeavina sjemenki i dodatak Pakiranje: 400 g 33

PrvOKLaSna mjeavIna Sjemenja Za ZImSKO Hranjenje PTICa KOje Ive na SLObODI Pakiranje: 1 kg 43 5 kg 44 20 kg 45 SjemenKe SunCOKreTa Za Hranjenje PTICa KOje Ive na SLObODI Pakiranje: arene 1 kg 46 arene 5 kg 47 MJeane 1 kg 48 MJeane 5 kg 49 ZImSKI mIKS Za vanjSKe PTICe Dodatna hrana za vanjske ptice. Sadraj: 3 lojne pogae, 1 vreica ljenjaka i 1 lojni tapi. uvati na suhom i hladnom mestu. Pakiranje: 5 komada 50 LOjne POGae Dodatna hrana za vanjske ptice. Sadraj: itne pahuljice, ita, sjeme suncokreta, jestivo ulje i masti. uvati na suhom i hladnom mestu. Pakiranje: 2 komada 51 6 komada 52 xxL LOjna POGaa Dodatna hrana za vanjske ptice. Sadraj: itne pahuljice, ita, sjeme suncokreta, jestivo ulje i masti. Bonami lojne pogae bogate su hranljivim materijama. raznovrsni sastav privlai sve ptice pjevaice u vrtu i osiguravaju im energiju, vitamine, minerale te mikroelemente. optimalni sastav lojne pogae i itne pahuljice osiguravaju dobru probavu. Ukusna je hrana za sve ptice pjevaice vaega vrta tijekom cele godine. Jednostavno je objesimo na granu. Pakiranje: 1 kos - 500 g 53

O! V NO

O! V NO

k U n e

64

H r a n a

Z a

O! V NO

bILjeKe

Sjemenarna Zagreb d.o.o. itnjak b.b., 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: +385 1 24 05 200, fax: +385 1 24 99 508 www.sjemenarna.hr aGrICOm Donji Hadii 135, 71240 Hadii, BiH tel.: +387 33 423 365, fax: +387 33 428 486 www.agricom.ba Semenarna Ljubljana, d.d. Dolenjska cesta 242, 1000 ljubljana, Slovenija, tel.: +386 1 47 59 200, fax: +386 1 42 73 538 www.semenarna.si
izdava: SeMenarna ljubljana, d.d. / Urednica: kristina krbec Dizajn: Bla grm Fotograje: arhiv Semenarne ljubljana, d.d. / tisak: kVM, ribnica tiraa: 1500 izvoda / ljubljana, ii.2010