Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

UTJECAJ ZIDOVA ISPUNE NA PONAANJE OKVIRNIH KONSTRUKCIJA PRI SEIZMIKOM OPTEREENJU

Doc. dr. sc. Mladen Koul, dipl. ing. gra. Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru Katarina Raspudi, magistar graevinarstva Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru Saetak: U radu su koritena tri modela: model bez ispune, model bez ispune u prizemlju te model s ispunom. Za sva tri navedena modela raene su tri varijacije krutosti ispune, te se pratio njihov utjecaj na ponaanje okvirne konstrukcije. Statiki proraun modela proveden je pomou programskog paketa Tower 6.0, na 3D modelu, za sva tri modela i odreene varijante krutosti. Na osnovu promatranih pomaka vrha okvira i potrebne koliine armature dokazana je tvrdnja da zidana ispuna poveava vrstou, krutost i ukupnu duktilnost, te kapacitet disipacije seizmike energije.

Kljune rijei: okvirna konstrukcija, seizmiko optereenje, zidovi ispune, krutost, duktilnost.

INFLUENCE OF INFILL WALLS ON THE BEHAVIOR OF FRAMED STRUCTURES UNDER SEISMIC LOAD
Abstract: The paper uses three models: a model without fill, a model without fill in the ground floor and a model with fill. For all the three specified models, three variations of fill stiffness were made, and their influence on behavior of the framed structure was monitored. The structural analysis of models was carried out using the software suite Tower 6.0 on 3D models for all the three models and specified stiffness variants. Based on observed displacements of top of the frame and necessary quantity of reinforcement, we proved the claim that masonry infill increases strength, stiffness and total ductility, as well as seismic energy dissipation capacity.

Key words: framed structure, seismic load, infill walls, stiffness, ductility.

Koul, M., Raspudi, K.

133

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

1. UVOD
Pri projektiranju graevine u seizmikim podrujima trebali bi unaprijed znati karakteristike gibanja tla na lokaciji graevine za vrijeme potresa koji e se dogoditi u budunosti, tj. u razdoblju koritenja graevine. Naravno da takvi podaci nisu poznati, te je potrebno na osnovu onoga to se dogaalo u prolosti procijeniti to e se dogaati u budunosti, tj. u vremenskom razdoblju u kojem e se graevina koristiti. Osnovu za takvu procjenu predstavljaju seizmoloki i geoloki podaci, koji obuhvaaju povijest jaih potresa koji su se dogodili u posljednih stotinu ili tisuu godina. Zbog toga se seizmike informacije dopunjuju geolokim podacima koji obuhvaaju studije dugotrajnih tektonskih procesa koji su se dogodili u tisuama ili stotinama godina. Karakteristike gibanja tla na odreenoj lokaciji bitno ovise i od lokalnih karakteristika tla. Te karakteristike treba utvrditi geomehanikim ispitivanjima. Potresi predstavljaju gibanja tla koja se javljaju zbog iznenadnih pomaka u zemljinoj kori ili gornjem dijelu zemljinog omotaa. Za nas graevinare najvaniji su potresi tektonskog podrijetla. Od mnogobrojnih teorija koje objanjavaju uzroke tektonskoh potresa danas se najvie spominje teorija tektonskih ploa. Po ovoj teoriji tvrda zemljina litosfera, koju ine zemljina kora i gornji dio vanjskog omotaa (to ukupno ima debljinu 50 do 150km), razlomljena je na ploe, koje se pomiu kao kruta tijela po relativno mekoj podlozi, astenosferi. Na mjestima koja se zovu oceanski grebeni ploe se odmiu jedna od druge, te na tim mjestima iz astenosfere prolaze magmatske mase iz dubine prema povrini, izlijevaju se na morsko tlo i hlade. Uzrok potresa u naem podruju, koje se smatra podrujem permanentne seizmike aktivnosti, je pritisak Afrike ploe tj., njenog isturenog dijela Jadranske mikro ploe, na junu konturu Euroazijske ploe. Zbog relativnih pomicanja ploa u blizini granica izmeu ploa gomilaju se ogromne koliine potencijalne energije, te u sluaju kada je iscrpljena posmina nosivost materijala na granici izmeu tektonskih ploa dolazi do naglih pomaka, to se smatra uzrokom potresa. Najvei broj potresa javlja se upravo u blizini granica izmeu pojedinih ploa. Meutim, znaajni potresi se javljaju i u unutranjosti pojedinih ploa, i to zbog naprezanja koja nastaju kao posljedica pritisaka na granicama ploa. Primjer ovakvih potresa dogodio se u Kini, jer je podruje Kine pritisnuto s istoka Pacifikom ploom, a s juga Indoaustralskom ploom.

2. OSNOVNI SEIZMOLOKI POJMOVI

Ovdje e biti kratko definirani osnovni seizmoloki pojmovi koji se esto javljaju pri pri opisu potresa i njegovih posljedica: - Hipocentar je mjesto u Zemljinoj kori gdje je dolo do loma, ili mjesto nastanka potresa. Naziva se jo fokus ili arite potresa. - Epicentar je mjesto na povrini Zemlje iznad hipocentra. - Hipocentralna udaljenost je razmak izmeu hipocentra i promatrane graevine na povrini Zemlje, ili udaljenost mjesta promatranja od hipocentra. - Epicentralno udaljenost je razmak izmeu epicentra i promatrane graevine ili odreenog mjesta na povrini Zemlje. - Energija potresa je energija koja se oslobaa u hipocentu a sastoji se iz dva dijela: - energije koja se rasipa na mjestu nastanka potresa kroz procese trenja, razaranja, razvijanja topline... - dijela energije koja se predaje dalje od hipocentra u obliku seizmikih valova - Izoseiste su linije jednakog intenziteta potrasa. Na seizmikim kartama povezuju mjesta gdje je zabiljeen ili se oekuje podjednak intenzitet potresa.

Koul, M., Raspudi, K.

134

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 1. Znaajni seizmoloki pojmovi- svojstva potresa

3. VRSTE SEIZMIKIH VALOVA

Dio energije potresa prenosi se u obliku seizmikih valova, koji se rasprostiru od hipocentra kroz slojeve Zemlje. Svojstva tih slojeva znaajno utjeu na brzinu rasprostiranja i mogu znaajno mijenjati amplitude i frekvencije seizmikih valova. Razlikuju se dva osnovna tipa valova, prostorni i povrinski, a njihove podvrste su navedene u tablici 1. Prostorni valovi prenose se kroz Zemljinu koru, ali i kroz unutranjost, dok se povrinski javljaju u gornjim slojevima Zemljine kore. Tablica 1. Vrste valova

P- valovi su longitudinalni valovi kod kojih se djelii tla kreu u pravcu rasprostiranja valova i to naprijed i nazad. Pri tome mjestimino dolazi do kompresije ili do dilatacije (razvlaenja). S- valovi su transvezalni ili posmini valovi. Kod kojih se djelii tla kreu popreno na pravac rasprostiranja i to u horizontalnoj ravnini ( SH- valovi) , u vertikalnoj ravnini (SV- valovi) ili kombinirano. L- valovi su slini SH-valovima. Djelii tla se kreu horizontalno, popreno na pravac rasprostiranja, ali s jako opadajuom amplitudom. R- valovi su slini valovima koji nastaju u vodi nakon to se u nju ubaci kamen. Djelii tla se kreu kombinirano, vertikalno gore- dolje i horizontalno naprijed nazad.

Koul, M., Raspudi, K.

135

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

4. INENJERSKO RAZMATRANJE ZAPISA POTRESA

Kod analize vremenskog zapisa nekog potresa, izdvajaju se tri fizikalne veliine u funkciji od brzina tla i ubrzanje tla . Pri tome su najzanimljivije vremena t: pomak tla njihove apsolutne maksimalne vrijednosti. Za tete na graevinama mjerodavni je ubrzanje tla, frekventni sastav zapisa kretanja tle i trajanje potresa. Kao primjer navodi se red veliine maksimalnih pomaka, brzina i ubrzanja tla za umjereno jak potres (Io = VIII, M= 6 6.5) = 0.1 0.3 m = 0.1 0.3m/s = 0.15 0.30 g Ovdje se radi o horizontalnom ubrzanju tla. Vertikalna ubrzanja tla iznose, iskustveno od 1/3 do 1/1 horizontalnog ubrzanja na istom mjestu. to se tie frekventnog sastava zapisa tla, za gotovo sve graevine mjerodavan je frekventni opseg f= 0.1 Hz 30 Hz, ili izraeno preko perioda osciliranja T = 0.03 s 10 s. Naznaeni rasponi frekvencija odnosno perioda osciliranja pokrivaju frekvencije osnovnih i svih ostalih, za odgovor konstrukcije znaajnih, viih formi osciliranja. Zastupljenost pojedinih frekvencija u vremenskim kretanjima tla ovisi o vrsti i karakteru podloge. Tako su za vrsta i stjenovita tla najzastupljenije frekvencije f = 3 10 Hz, za srednje vrsta f = 2 8 Hz i za meka tla f = 0.5 2 Hz. Kod projektiranja konstrukcija neophodno je definirati optereenje uslijed mogueg djelovanja potresa. Jaina potresa se odreuje iz ve pomenutih seizmikih karti u skladu sa skalama inteziteta.

5. OSNOVNE UPUTE ZA PLANIRANJE I OBLIKOVANJE ZGRADA

Za povoljan odgovor neke zgrade na utjecaj potresa vanu ulogu ima postavka cjelokupnog objekta, prije svega pravilnost njegovih vanjskih oblika te raspored i oblik osnovnih konstruktivnih elemenata. Openito se zahtjeva: - pravilno oblikovanje zgrade u tlocrtu ; - pravilno oblikovanje zgrade po visini, po mogunosti s proporcionalnom ili konstantnom raspodjelom krutosti ; - jedinstveni temelj; izbjegavati temeljenje na razliitoj podlozi; temelje samce i temeljne trake povezati gredama zbog izbjegavanja ili smanjenja diferencijalnog slijeganja ; - prilagoavanje duktilnosti konstruktivnog sustava ; - posjedovati simetrinost ; - da konstrukcija ne bude previe izduena u tlocrtu niti previe visoka ; - te odgovarajui razmak izmeu susjednih objekata, odnosno dovoljne dilatacijske razdjelnice unutar razliitih dijelova iste zgrade ; Kod projektiranja nosivog sustava za utjecaje potresa posebno su znaajne sljedee osobine konstrukcije: - krutost - nosivost - duktilnost

Koul, M., Raspudi, K.

136

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Krutost nosive konstrukcije znaajna je za ogranienje horizontalnih pomaka katova. Izvjesna krutost je potrebna da bi se izbjegla oteenja nenosivih elemenata koja mogu nastati pri eim potresima slabijeg intenziteta. to je vea nosivost konstruktivnih elemenata, kasnije e doi do formiranja plastinih zglobova na najnapregnutijim mjestima na konstrukciji. Nosivost bi trebala biti tolika da za uestale potrese manje jaine odgovor konstrukcije ostane uglavnom u linearno-elastinom podruju. Ovim se umanjuje mogunost oteenja na nosivoj konstrukciji. Duktilnost konstrukcije je vana za izbjegavanje naglog ruenja graevine uslijed djelovanja najjaih potresa koji se oekuju na nekom podruju. Vea duktilnost znai i veu sposobnost deformiranja u nelinearnom podruju. Ova osobina konstrukcije dolazi do izraaja kod jakih kretanja tla, kada se nelinearne deformacije i oteenja ne mogu izbjei.

6. OBLIKOVANJE ZGRADA U TLOCRTU

Za oblikovanje zgrada u tlocrtu posebno su vani sama forma zgrade promatrano u tlocrtu, oblik stropnih konstrukcija te raspored vertikalnih nosivih elemenata. Oblik zgrade u tlocrtu mora po mogunosti biti pravilan, jednostavan te simetrian. Izlomljena forma tlocrta zgrade moe rezultirati u znaajnom poveanju naprezanja na istaknutim i udaljenim dijelovima. Sloenije tlocrtne oblike zgrada potrebno je dilatacijskim razdjelnicama razdvojiti na jednostavnije i pravilne tlocrtne oblike, kao sto je prikazano na slici 1.

Slika 2. Oblikovanje cjelokupnog tlocrta zgrade

Koul, M., Raspudi, K.

137

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Vertikalne nosive elemente, promatrano u tlocrtu zgrade potrebno je rasporediti na nain da razmak izmeu centra mase i centra krutosti bude to manji. Najpoeljniji je simetrini raspored vertikalnih nosivih elemenata tako da bude: CENTAR MASE CENTAR KRUTOSTI Povoljan i nepovoljan raspored vertikalnih elemenata je prikazan na slici 3. Cilj je da nesimetrinost bude to manje izraena. Mjera nesimetrinosti zgrade je ekscentritet koji predstavlja razmak izmeu centra mase i centra krutosti. Posljedica nesimetrinosti je torzioni oblik koji raste proporcionalno ekscentritetu, pa treba nastojati da ekscentritet zgrade bude to manji.

Slika 3. Raspored vertikalnih nosivih elemenata u tlocrtu

7. OBLIKOVANJE ZGRADE PO VISINI

Veliku vanost za pravilno projektiranje zgrada ima njihovo oblikovanje po visini. Na slici 4. prikazani su razliiti primjeri povoljnog i nepovoljnog oblikovanja zgrada po visini:

Koul, M., Raspudi, K.

138

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 4. Oblikovanje zgrade po visini - visoke i veoma vitke graevine trebaju imati velike temelje za pouzdano prenoenje momenta prevrtanja u tlo (a); - povoljnija (b) je manja vitkost zgrade (odnos visine prema jednoj tlocrtnoj dimenziji); - takoer mogu biti nepovoljne i velike mase koje su koncentrirane na velikoj visini (c), a primjer toga su rezervoari podignuti na visinu; - poveanje krutosti prema dnu zgrade je povoljno za seizmiki odgovor (d); - dijelovi zgrade razliitih visina (e,f) trebaju biti podijeljeni dilatacijskim razdjelnicama; - horizontalno smaknute stupove treba izbjegavati (g.h); - veze izmeu pojedinih dijelova objekta ili izmeu dvije zgrade trebaju biti pomine (i,j) jer krute veze veu za sebe znaajne momente savijanja; - stropne konstrukcije ne bi trebale biti meusobno smaknute (k,l) jer to moe izazvati velike poprene sile u stupovima ili drugim vertikalnim elementima;

8. JEDNOLIKO I KONTINUIRANO RASPODIJELJENA KRUTOST U TLOCRTU I PO VISINI GRAEVINE

Od posebne vanosti je proporcionalna raspodjela krutosti po visini zgrade (slika 5). Ukoliko se radi smanjenje krutosti, to bi trebalo biti proporcionalno i to od niih ka viim katovima. Nepovoljne su izrazite i iznenadne promjene krutosti u pojedinim katovima, a to je posebno nepovoljno u prizemlju zgrade. Arhitektonski zahtjevi , koji se pozivaju na funkcionalnost i fleksibilnost prostora u prizemlju, najei su razlog za smanjenje krutosti vertikalnih elemenata. Meutim tzv. mekana prizemlja esto su bila razlog tekih oteenja i ruenja objekata prilikom potresa (slika 6). Za takve objekte obino se zahtjeva proraun i dimenzioniranje s uveanim seizmikim silama.

Koul, M., Raspudi, K.

139

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 5.Raspodjela krutosti po visini zgrade

Slika 6. Primjer ruenja objekta zbog tzv, mekanog prizemlja

9. ARMIRANO-BETONSKE OKVIRNE KONSTRUKCIJE

Jedno od osnovnih pravila za uspjeno projektiranje bilo kakve konstrukcije je dobro poznavanje i pravilno koritenje mehanikih svojstava materijala od koga se konstrukcija gradi. Pri projektiranju konstrukcija od armiranog betona, koje mogu biti izloene jakom potresu, treba uvijek imati u vidu da su seizmike sile, dane propisima uvijek znatno manje od sila koje se za vrijeme potresa mogu javiti i da se prema tome, konstrukciji mora osigurati odreeno duktilno ponaanje. Beton je materijal podloan, neduktilnom lomu, bilo da se radi o lomu uslijed drobljenja u tlaku ili da se radi o pucanju uslijed prekoraenja vlane vrstoe. Prema tomu, osnovno pravilo za konstruiranje betonskih konstrukcija bilo bi : sprijeiti bilo koju vrstu krtog loma. To se postie u osnovi na dva naina : izborom konstrukcije koja ne dovodi zgradu u opasnost od krtog i naglog loma i svakako ne do progresivnog loma uslijed ispadanja jednog od njenih dijelova, i pravilnim armiranjem elemenata konstrukcije, njihovih veza i detalja. Poznato je da se nosivost, a naroito deformebilnost betona poveava upotrebom gustih vilica. Meutim efikasnost vilica za stvaranje troosnog naponskog stanja ovisi u velikoj mjeri ne samo od njihovog meusobnog razmaka i povrine poprenog
Koul, M., Raspudi, K. 140

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

presjeka ve i od oblika vilica. Obine pravokutne vilice, koje se koriste najee za osiguranje od smicanja, nisu u ovome sluaju dovoljno efikasne jer ne pruaju dovoljan otpor bonom irenju betona : rade na savijanje, a krutost na savijanje im je mala. Najefikasnije su krune vilice ( ili spiralne) i poligonalni oblici slini krugu jer rade na zatezanje. Upotreba elika visoke otpornosti za izradu vilica ili spirala daje vee poprene napone u betonu, to znai i povoljnije efekte. Meutim, ne smje se upotrebljavati elik podloen krtom lomu jer u ovom sluaju pucanje vilica dovodi do trenutnog drobljenja utegnutog betona. Minimalni razmak vilica treba biti toliki da se sprijei izvijanje plastificiranih pritisnutih elinih ipki. Pravilnikom se zahtjeva da u zoni plastinih zglobova razmak ne smje biti vei od 10 cm i da vilice moraju biti preklopljene po cijeloj kraoj strani. Ploaj buduih plastinih zglobova u gredama treba definirati ve u fazi projektiranja. Kritina mjesta gdje e se oni stvoriti uvijek su krajevi greda, gdje dolazi do razaranja veze izmeu elika i betona. Zato se preporuuje da se plastini zglob malo odmakne od oslonaca ( stuba ) u polje. Tako se moe dobiti potrebna duina sidrenja armature, a i sam zglob se kasnije na tom mjestu lake popravlja. S tehnikog stajalita, najlake je definirati mjesto plastinog zgloba jednostavnim povijanjem odreenog broja elinih ipki na mjestu gdje se zglob eli. Na slici 7. vidi se skica jednog takvog zgloba uz krajnj stup okvira, a na slici 8 isti takav zglob pomjeren u polje. Ovakvim povijanjem odreene koliine armature definira se mjesto s oslabljnom armaturom, gdje e se zgob pojaviti, a kosi dio armature pomae lakem prihvaanju smiuih sila u zglobu. Granini moment, pri kome se eli zglob definiran je koliinom donje i gornje armature, koja se moe priblino proraunati iz obrazca: (3)

Slika 7. Plastini zglob uz vanjski stup okvira

Slika 8. Pomjeranje plastinog zgloba u gredi

Pri projektiranju stupova treba imati u vidu da oni direktno prenose sva gravitacijska optereenja do temelja i da njihov lom obino dovodi do pada cijele konstrukcije sa svim tekim posljedicama koje to prati. Zbog toga se pri projektiranju stupova treba pridravati slijedeeg: Krutost stupova neka je uvjek vea od krutosti prikljunih greda. EC 8 zahtjeva da krutost stupova bude najmanje 30 % vea od krutosti greda.
Koul, M., Raspudi, K. 141

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Ne smije se dozvoliti stvaranje plastinih zglobova u stupovima, odnosno to treba da budu posljednja mjesta na kojima e do njihovog stvaranja doi. Stupovi ne smiju biti preoptereeni gravitacijskim optereenjem, naroito ako se radi o neukruenim skeletima kod kojih stupovi primaju i velike momente uzrokovane seizmikim silama. Kod nas je koritenje aksijalnog napona pritiska u stupovima ogranieno na 35% vrstoe betonske prizme. Na taj nain se dobiva odreena rezerva nosivosti na pritisak koja se koristi da bi se sprijeio krti lom uslijed drobljenja betona. ; = ; = 0.7 (4)

Stupovi moraju biti i osigurani od loma uslijed smicanja. Zbog toga se u potencijalnoj zoni oteenja, odnosno plastinog zgloba, cjelokupna poprena sila Tu, koja prati granini moment loma Mu, mora primiti elikom, odnosno vilicama. Na Pravilnik propisuje da razmak vilica u stupovima na smje biti vei od 15 cm. U zonama na krajevima stuba razmak se smanjuje na 7.5cm. Za duinu te zone uzima se najvea od slijedeih vrijednosti: - 1.5 duine vee strane stupa - 1/6 visine stupa - ili najmanje 50 cm Vilice moraju biti zatvorene i preklopljene preko cijele krae strane. Spoj stupa i grede okvira je osjetljivo mjesto, i jezgro spoja mora biti dobro obuhvaeno vilicama i po potrebi proeto dodatnom armaturom.

Slika 8. Armiranje vora greda stupa Nastavljanje armature stupova predstavlja jedan, u najmanju ruku, tehnoloki problem. S gledita izvoenja radova, najpraktinije mjesto za nastavljanje armature je neposredno iznad stropa. Meutim, to je mjesto mogueg plastinog zgloba u stupu i prema tome se ne smje preporuiti. Pravilnikom se propisuje da se nastavljanje armature izvodi van podruja plastinih zglobova, najbolje u sredini visine stupa gdje se priblino nalazi nulta toka momenta savijanja. Ako se nastavljanje izvodi preklopom onda se , na jednom mjestu moe nastaviti samo 50 % armature stupa i to bez kuka. Pravilnikom se zahtjeva da se eline ipke promjera veeg od 20 mm nastavljaju iskljuivo zavarivanjem. Pri projektiranju preklopa armature, izloenih jakim optereenjima promjenjivog karaktera treba imati na umu slijedee: - Ako su eline ipke napregnute do granice velikih izduenja, plastine deformacije elika neminovno dovode do cijepanja okolnog betona, odnosno do razaranja prijanjanja kod glatkih profila. S ponavljanjem optereenja, pri emu je armatura naizmjenino plastificirana zatezanjem i pritiskom, dolazi do postepenog prodiranja ovog razornog procesa du preklopa.
Koul, M., Raspudi, K. 142

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Zbog progresivne prirode ovog fenomena, nema vee koristi od poveanja duine preklapanja. - Upotrebom potrebne koliine poprene armature, recimo spirale oko preklopa, prijenos sila moe se osjetno popraviti. Koliina poprene armature treba da je tolika da se omogui prenoenje sila sa ipke na ipku trenjem, preko eventualne naprsline u betonu meu njima. Ukupna povrina vilica , potrebna da se ostvari ovo trenje, uz pretpostavljeni koeficijent trenja = 1.00, pri konstantnom momentu u zoni preklopa je : (5)

Kod svih konstruktivnih sustava za preuzimanje seizmikog optereenja stropne konstrukcije imaju znaajnu ulogu. Njihova prvenstvena zadaa je da izvre raspodjelu seizmikih sila na vertikalne elemente, proporcionalno njihovoj krutosti. Stoga meukatne konstrukcije moraju imati dovoljnu krutost u svojoj ravnini to se postie pravilnim izborom njihove visine. Na taj nain dolazi do smanjenja dinamikih stupnjeva slobode, te uz pretpostavku apsolutne krutosti stropne konstrukcije u ravnini, vodoravni pomaci vertikalnih elemenata u visini stropne konstrukcije su jednaki, to znaajno pojednostavljuje proces seizmike analize takvih konstrukcija. Temelji okvirnih armiranobetonskih konstrukcija uglavnom su samci, odnosno stope, a u sluajevima slabije nosivosti tla i velikog optereenja koriste se i temeljne ploe.

10. ARMIRANO-BETONSKI ZIDOVI ( PLATNA )

Zidovi za ukruenje su vrlo vaan konstruktivni elementi kojima se kod ukruenih skeletnih zgrada povjerava noenje praktino cjelokupnog horizontalnog optereenja. Prema tome , oni moraju biti vrlo paljivo projektirani i sposobni da izdre propisana optereenja. Upotrebom zidova za ukruenje postie se slijedee : - Dimenzije skeleta ostaju i kod visokih zgrada zadovoljavajue male tako da ne ometaju funkciju same zgrade - Smanjuje se ukupan utroak betona i armature - Smanjuje se velika fleksibilnost skeleta to u velikoj mjeri smanjuje oteenja na nenosivim elementima, prije svega na pregradnim zidovima - Umanjuju se efekti drugog reda Prilikom postavljanja zidova za ukruenje treba imati u vidu da oni savladavaju seizmike sile i nastale torzione momente savijanjem. Prema tome, njihova efikasnost za prihvaanje torzionih momenata je tim vea to su udaljeniji od centra krutosti. Ako je skelet ukruen jezgrom oko stubita, onda se torzioni moment mora prihvatiti torzionom otpornou jezgre, to je mnogo nepovoljniji i mnogo manje efikasan nain. Zidovi za ukruenje mogu se projektirati na dva naina. Po jednom, zidovi se projektiraju da, s potrebnim koeficijentom sigurnosti, preuzmu onaj dio seizmikih sila koji im po krutosti pripada uzimajui pri tome u obzir i krutost skeletnog dijela konstrukcije. Meutim, poto moe doi do oteenja zidova za ukruenje i gubitka njihove nosivosti, zahtjeva se da sami skelet, sam za sebe izdri umanjene seizmike sile, obino 25% ukupnih raunskih seizmikih sila. Po drugoj koncepciji, zidovi za ukruenje prihvaaju sve seizmike sile i to poveane za neki iznos , recimo za 25 do 30 %, a skelet e primiti samo ono to mu po raspodjeli pripada.

Koul, M., Raspudi, K.

143

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Svaki kraj zida mora biti osiguran krutom armaturom koja se grupira na duljini od 1/10 irine zida , i ne smije biti manja od 0.15 % ukupne povrine poprenog presjeka zida. ukupne povrine poprenog Srednji dio zida moe se armirati mreama presjeka presjeka zida. Ukupna vertikalna armatura ne smije biti manja od 0.45% horizontalnog presjeka zida. Horizontalna armatura zidova odreuje se proraunom i ona ne smije biti manja od povrine vertikalnog presjeka zida. Zidovi se projetkiraju tako da vrijedi: gdje je = (6) uzduna sila u stupu od gravitacijskog optereenja - raunska tlana vrstoa betona A povrina presjeka stupa Eksperimentalna i teorijska istraivanja pokazala su da visoki zidovi i kod vee uzdune sile, te niski kod male mogu imati svojstvo plastinog deformiranja ako ih se adekvatno dimenzionira i armira. Duktilno ponaanje visokih zidova lake je postii, te ih se gotovo uvijek moe tretirati kao duktilne armiranobetonske elemente. Kod niskih zidova, posebice pri veoj uzdunoj sili, tee je postii traenu duktilnost. Meutim, takvi zidovi inaju veliku nosivost, tako da znaajnije smanjivanje seizmikih sila zbog troenja seizmike energije nije kod njih od vee ekonomske vanosti.

11. ISPUNA SKELETA

Okvirne konstrukcije se zatvaraju zidovima ili nekom objeenom fasadom od lakog materijala ili stakla. Zidovi ispune se, po pravilu, ne tretiraju kao nosivi dio sustava. Meutim , krutost neraspucalih zidova vrlo je velika i oni, bar u prvoj fazi rada, djeluju s okvirom. Procjena njihovog doprinosa u ukupnoj nosivosti i krutosti zgrade nije laka, najvie zbog velikog utjecaja kvalitete izvoenja radova i rasipanja u vrstoi materijala od koga su zidovi sainjeni. Istraivanja provedena u svijetu pokazala su, da okviri ispunjeni zidanim zidom poveavaju nosivost i krutost u odnosu na okvire bez ispune. Ignoriranje zidane ispune nije korektno, niti racionalno. Ponaanje okvira sa zidanom ispunom kompleksan je problem ovisan o mnogo parametara kao to su: kvaliteta materijala zida, povezanost dvaju materijala ( blokovi i mort). Osim to okviri s ispunom pruaju vei otpor horizontalnim silama, te imaju svojstvo disipacije seizmike energije, oni zbog vee krutosti prihvaaju vei dio horizontalnih sila. Eksperimentalna istraivanja su pokazala da tijekom ciklikog naizmjeninog optereenja ispunjenog okvira dolazi do raspadanja ispune, to potvruje pretpostavku, da se takve konstrukcije ponaaju kao cjelina, te da ispuna sudjeluje u noenju. Nakon, ozbiljnijeg raspucavanja zida dolazi do stvaranja plastinih zglobova, prvo u gredama, a zatim podnoju okvira. Sva ova istraivanja odnose se na ispunjene okvire bez otvora. Za ispunjene okvire s otvorima za prozore i vrata pretpostavlja se da se ponaaju slino okvirima bez ispune. Pri proraunu se obino pretpostavlja da se u zidu ispune obrazuje pritisnuta dijagonala.

Koul, M., Raspudi, K.

144

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Slika 9. Dijagonalno djelovanje zidane ispune Seizmika analiza armiranobetonskih okvira sa zidanom ispunom izvodi se na razliite naine. Neki od najeih postupaka su : - Ispuna je prikladno odvojena od armiranobetonskog okvira tako da ne sudjeluje u bonom deformiranju. Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir. - Ispuna je ugraena u armiranobetonski okvir, ali se smatra kao nekonstruktivni element. Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir. - Ispuna je ugraena u armiranobetonski okvir i smatra se konsrtukcijskim elementom. Ukupnu bonu silu preuzima armiranobetonski okvir i zidana ispuna. Zidana ispuna poveava vrstou, krutost i ukupnu duktilnost, te kapacitet disipacije seizmike energije. Ona takoer znaajno reducira zahtjeve duktilnosti i deformabilnosti elemenata armiranobetonskog okvira. S druge strane, zidana ispuna moe imati i negativne uinke, kao to su: efekt kratkog stupa, efekt meke etae, negativne torzijske uinke te malu krutost izvan ravnine.

11. 1. Modeliranje zidova ispune

Model materijala bilo koje konstrukcije je vrlo bitan za dobivanje korektnih rezultata analize. ak i ako su svi fizikalni parametri, kao to je koeficijent kontakta izmeu okvira i ispune, razdvajanje i klizanje blokova i morta, ortotropna svojstva materijala, uzeti u obzir ne postoji garancija da e se stvarna konstrukcija ponaati slino modelu jer ponaanje konstrukcije takoer ovisi o kvaliteti materijala i njene izgradnje. Openito govorei, postoje dva modela za simulaciju ispune okvirnih sustava. To su tzv. mikro i makro modeli. Mikro modeli su utemeljeni na metodi konanih elemenata ( MKE ), gdje se modeliraju elementi okvira, ispuna, te klizanje i razdvajanje izmeu blokova ispune i morta. injenica je da ovi modeli daju bolje rezultate ali se ne koriste mnogo zbog svoje sloenosti i trokova prorauna. Makro modeli ili modeli s ekvivalentnom pritisnutom dijagonalom, koriste se za prouavanje globalnog odgovora okvira sa zidanom ispunom. Ovi modeli koriste jednu, ili vie dijagonala za simulaciju zidova ispune. Nedostatak ove metode lei u injenici da ona ne moe ispravno uzeti u obzir postojanje otvora u zidovima ispune. 11.1.1. vrstoa Veliki broj eksperimentalnih i numerikih pokusa pokazao je da prisutnost ispune znaajno poboljava bonu vrstou okvira s ispunom. Parametri koji utjeu na poveanje te vrstoe su : vrstoa materijala ispune, vrstoa okolnih elemenata okvira, relativni odnos krutosti ispune i okvira, prisutnost otvora u ispuni, vrstoa morta i blokova ispune itd.
Koul, M., Raspudi, K. 145

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

Osnovno svojstvo zidnih elemenata jest njegova tlana vrstoa. Koja je definirana izrazom: =K - karakteristina tlana vrstoa zida normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa ( N/ ) nazivna tlana vrstoa morta ( N/ ) K konstanta koja ovisi o vrsti zida i zastupljenosti morta na sljubnicama Kada ne postoje eksperimentalno dobiveni retultati, karakteristina posmina vrstoa, uz uvijet da su horizontalne i vertikalne sljubnice potpuno ispunjene mortom, moe se uzeti kao: = - posmina vrstoa bez predtlanog naprezanja, tj. kada je postoje eksperimentalno dobiveni podaci o vrijednosti N/ raunsko vertikalno tlano naprezanje u zidu. Kada ne postoje eksperimentalno dobiveni rezultatu, karakteristina posmina vrstoa ako vertikalne sljubnice nisu ispunjene mortom, ali su susjedne plohe zidnih elemenata postavljene jedna uz drugu, moe se uzeti kao: = (11) , tada treba uzeti (10) = 0. Meutim, ako ne (9)

U nedostatku eksperimentalnih ispitivanja, sekantni modul elastinosti pod optereenjem ( do 1/3 slomnog optereenja ) za sve vrste zida moe se uzeti s E = 1000 , gdje je karakteristina tlana vrstoa zia. Kada se modul elastinosti primjenjuje za granina stanja uporabljivosti, preporuuje se uzeti : E = 600 . Dok modul posmika treba uzeti G = 0.4 E, a pri proraunu na djelovanje potresa uzima se G = 0.167 E ili manje.

11.1.2. Bona krutost

Poznato je da prisustvo ispune okvirima poveava bonu krutost za 4 do 20 puta. Meutim, teko je kvantificirati dodatnu krutost uslijed krutosti ispune zbog velikog broja parametara koji na nju utjeu.

11.1.3. Tipovi otkazivanja okvira s ispunom

Postoje razliiti mehanizmi otkazivanja okvira s ispunom. Uoeno je iz ekspermentalnih istraivanja da se pri niim razinama optereenja javlja razdvajanje okvira i spune na liniji njihovog dodira, osim u dva pritisnuta podruja (slika 10 a). Meutim, razdvajanje okvira i ispune bitno ne utjee na bonu krutost okvira s ispunom. Osnovni konstruktivni sustav okvira ispunjenog zidom pretvara se u reetkasti. U tom sustavu stupovi okvira postaju pojesevi vertikalne reetke, grede okvira su horizontalni tapovi, a ispuna dobiva ulogu tlanih dijagonala takve reetke. Krutost graevine opada s poveenjem sile i pukotina. Daljnim poveanjem horizontalnih sila nastavlja se odvajanje okvira i ispune te stvaranje novih pukotina u ispuni sve do sloma ispune. U stupovima okvira tada nastaje poputanje armature i pretvaranje sustava u mehanizam. Slab okvir ne moe prenjeti sile na tlanu
Koul, M., Raspudi, K. 146

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

dijagonalu te se s toga javlja drobljenje na krajevima tlane dijagonale. Nasuprot tome jak okvir moe prenjeti velike sile na tlanu dijagonalu pa dolazi do pucanja ispune u sredinjem podruju (slika 11). Isto tako je uoeno da kada se koristi slaba ispuna u jakom okviru dolazi do vodoravnog klizanja uzdu spojnica ispune (slika 10 b). Openito su sljubnice u zidanoj ispuni najslabija mjesta zbog njihove male posmine vrstoe.

(a)

(b) Slika 11. Slom ispune u sredinjem dijelu

Slika 10. Oblici sloma okvira s ispunom

12. MODELI
Zbog ogranienih mogunosti koritenog softwera nije bilo mogue detaljnije opisati utjecaj pojedinih parametara na sveukupno ponaanje konstrukcije pri potresnom optereenju. To se prije svega odnosi na modeliranje zidane ispune i njihove interakcije s okvirima. U ovom radu koritene su tri vrste modela : 1 .okvir bez ispune 2. okvir bez ispune u prizemlju 3. okvir s ispunom Za svaki od ova tri modela koritene su tri razliite vrijednosti modula elastinosti i to: = 6.6 kN/ = 5.85 = 5.1 kN/ kN/

Koul, M., Raspudi, K.

147

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

13. PROMJENA POMAKA U OVISNOSTI O KRUTOSTI ISPUNE

Koul, M., Raspudi, K.

148

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

14. USPOREDBA POTREBNE ARMATURE ZA RAZLIITE MODELE

15. ZAKLJUAK
Zbog ogranienih mogunosti koritenog softwera nije bilo mogue detaljnije opisati utjecaj pojedinih parametara na sveukupno ponaanje konstrukcije pri potresnom optereenju. To se prije svega odnosi na modeliranje zidova ispune i njihove interakcije s okvirovima. U ovom radu koritena su tri modela okvira : 1. Okvir bez ispune 2. Okvir bez ispune u prizemlju 3. Okvir s ispunom Kod kojih smo promatrali utjecaj zidova ispune na armirano-betonski okvir. Promatrani su pomaci vrha okvira H-7 te potrebna koliina armature. Poznato je da prisustvo ispune poveava bonu krutost za 4 do 20 puta. Kroz ovaj rad se to oituje u promatranim pomacima vrha okvira H-7 te potrebnoj koliini same armature. Tako da model bez ispune ima najvei pomak od 16.23 mm i najveu potrebnu koliinu armature, dok ostala dva modela imaju znaajno manje pomake te potrebnu koliinu armature.

Koul, M., Raspudi, K.

149

Broj 4 prosinac 2012 Utjecaj zidova ispune na ponaanje okvirnih konstrukcija pri seizmikom optereenju

LITERATURA
1. M. Hrasnica, Seizmika analiza zgrada, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2005. 2. D.Ani, P. Fajfar, B. Petrovi, A. Szavits-Nossan, M. Tomaevi.: Zemljotresno inenjerstvo-visokogradnja, Graevinska knjiga, Beograd, 1990. 3. Z. Sori, Zidane konstrukcije I, 2 proireno izdanje, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2004. 4. I. Tomii, Betonske konstrukcije odabrana poglavlja, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb,1996. 5. M. J. N. Priestley, G. M. Calvi, M. J. Kowalsky, Displacement-Based Seizmic design of structures, IUSS PRESS, Pavia, Italy, 2007. 6. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima, Slubeni list, br 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90 Koriteni programski paketi : 1. Tower 6.0, Radimpex Beograd 2. Autocad 2007 3. Armcad 2007

Koul, M., Raspudi, K.

150