Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

Christopher P. Benton

Prevela i priredila Jelena Lilit ljuki

Elektronska verzija distribuirana preko kabalistikog sajta www.svetakabala.me

Copyright Jelena Lilit ljuki

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma i Pojava Drveta ivota

Rije Kabala, koja se esto koristi da oznai korpus Jevrejskog misticizma i koja doslovno znai primiti ima gematriju 1 137. Ako momentalno obratimo panju na Ponovljeni Zakon 8:3 pronai emo veoma blizak stih: ovjek ne ivi o samom hljebu, ve od svake rijei koja izlazi iz usta Gospodnjih Rije koja je upotrijebljena za rije u ovom stihu nije uobiajena Hebrejska rije devar kako bi se moglo oekivati, ve se umjesto toga susreemo sa rijeju motzah (mem-vav-tzaddi-aleph) to znai iskaz. Rije ne samo da se osvre na deset zapovijesti sa kojima je Gospod, reeno je, stvorio svijet2, ve takoe ima brojanu vrijednost 137, isto kao Kabala. Shodno tome, za mene, ovaj stih predstavlja saetak esencije Kabale. Drugim rijeima, Kabalom se pokuavaju shvatiti znaenja i procesi iza Boijeg stvaranja univerzuma, kao I podrka ivotu koju smo primili od Onog koji je iza razumijevanja. Tako u ovom jednom stihu, mi imamo kompletan saetak onoga to teimo da shvatimo Kabalom. Mnogi ljudi kada razmisljaju o Kabali i jevrejskom misticizmu, odmah zapoinju sa izuavanjem Zohara. Meutim mnogo prije Zohara postojala je Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja. Pravi datum i autorstvo ove knjige je nepoznato, ali dok e je iskreni vjernici pripisati Abrahamu, stil Hebrejskog sugerie na period Mine, otprilike 200 Nove ere. Tekst Sefer Yetzirah je mnogo krai nego bolje znanog Zohara, po mnogim aspektima, to je kao tanka matematika knjiga, kratka u sadraju ali teka za deifrovanje obinom itaocu. Pored toga polazite Sefer Yetzirah pojavljuje se kao potreba da bi se uskladile dvije rabinske teorije kreacije. Jedna od ovih je da je svijet stvoren sa deset iskaza: Sa deset iskaza stvoren je svijet (Pirkei Avot 5:1)
1

Poto je svako slovo u Hebrejskom alefbethu takodje broj, svako slovo ima svoju numeroloku vrijednost. Ova vrijednost poznata je kao gematrija, od grke rijei mjera. 2 Pirkei Avot 5:1

I druga, da je svijet stvoren pomou 22 slova Hebrejskog alefbetha: Bazalel 3 je znao kako da kombinuje slova sa kojima su stvoreni nebo I zemlja (B. Berachot 55a)

Zato Sefer Yetzirah poinje kombinovanjem i usklaivanjem 10 I 22 u ovim poetnim rijeima Poglavlje 1, Stih 1:

Sa trideset I dvije udesne staze mudrostiOn stvara svoj univerzum (Sefer Yetzirah 1:1)

Ovdje emo istraiti odabrani stih iz Sefer Yetzirah, sa ciljem da vidimo kako su 22 slova Hebrejskog alefbetha bila upotrijebljena da definiu kocku kao rani model univerzuma i pratiemo razvoj 10 Sefirota iz Sefer Yetzirah kroz kasnije tekstove Bahira i Zohara. Takoje emo pronai tragove koji se odnose na ovaj rani model kreacije koji neki zovu Kocka Univerzuma, transformisanog u sada iroko rasprostranjeno Drvo ivota. Konano pokazaemo kako dananje Drvo ivota razvijano od strane Rabbi Isak Lurije u 16-tom vijeku u Safed-u, savreno usklauje kabalu Sefer Yetzirah sa novijim Zoharom. Poeemo analizom stiha za stihom razliitih pasusa Sefer Yetzirah.

Bezalel je bio glavni majstor za ator od Sastanka I Koveg Zavjeta. Vidjeti Izlazak 31.

Slova i Sefiroti u tekstu Sefer Yetzirah

Kao i mnogi drevni tekstovi, originalna manuskripta Sefer Yetzirah nije vie u postojanju . Umjesto toga imamo razliite varijante tekstova. etiri glavne verzije su: 1. Saadia verzija i komentar od strane Saadia Gaon-a koji je objavljen 931 Nove ere. 2. Duga verzija i komentar objavljen 946 Nove ere od strane Rabi Shabbetai Donnelo. 3. Kratka verzija i komentar objavljen oko 956 Nove ere od strane Donash Ibn Tamim i 4. Ureena verzija poznatija kao GRA verzija izraena od strane Rabbi Eliahu, Gaon od Vilne 1700. Sve etiri ove verzije slau se jedna sa drugom oko kljunih taaka, ali varijacije poinju kada krenemo da razgledamo fine detalje. U mnogim pogledima, ipak je GRA verzija najbolja verzija za rad, zato to je izraena nakon Zohara i kreacije dijagrama Drveta ivota i zato tei da se harmonizuje sa ovim kasnijim Kabalistikim razvojima vie nego druge verzije. Tako, uz jedan izuzetak, sve nae reference ce ii iz GRA Verzije. Takoe, injenica da razvoj i evolucija postoji u tekstovima ovih razliitih verzija, dovodi nas do jedne vane take. Nai me, Kabala nije gotova i zavrena tema. Umjesto toga, kao mnoga druga podruja istrage nastavlja da raste i da se razvija. Posebno, ja ne smatram da je Sefer Yetzirah zavreno djelo. Po mom miljenju postoji nekoliko mjesta gdje mogu biti napravljena poboljanja. Ali to je tema za mnogo kasnije. Za sada, vratimo se na tekst!

Sa 32 mistine staze (netivot peliyot) mudrosti, urezan Yah, Gospod nad vojskama, Gospod Izraelski, ivi Bog, Kralj univerzuma, El Shaddai, milosrdan i milostiv, uznesen i najvii, koji prebiva u vjenosti, ije je ime sveto. On je uzdignut i svet i On je stvorio svoj univerzum sa tri knjige, sa tekstom (sefer), sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur) Sefer Yetzirah 1:1

Kao to smo ranije pomenuli, poetak Sefer Yetzirah sa 32 (10+22) sugerie samo po sebi da e tekst teiti da se uskladi sa 10 iskaza koji su bili upotrijebljeni da se
5

stvori svijet sa alternativnom teorijom da je svijet stvoren sa 22 slova Hebrejskog alefbetha. Takoe, kao to Kaplan4 istie u svom komentaru na Sefer Yetzirah, rije netivot za staze tei da oznai vie linu stazu, nasuprot javne st aze. Dakle, Sefer Yetzirah opisuje proces linog stvaranja isto koliko i univerzalnog stvaranja. Dalje, tekst govori o trideset i dvije staze koje je urezao Jah (Gospod). Rije za ugravirano (chakak, chet-kuf-kuf) takoe se moe prevesti i kao naredba. Ovo ne treba da iznenenadi jer su u drevna vremena naredbe kraljeva esto bile bukvalno ugravirane ili umetnute u kamen. Prema tome, vano je da su ove staze koje definiu univerzum esencijalni fundamentalni zakoni koji su proglaeni i umetnuti u kamen od strane Kreatora. Danas moemo rei da su oni analogni zakonima fizike, bazini principi kojima se dalji razvoj univerzuma mora prilagoditi. Ili na psiholokom nivou, moemo uporediti ove odredbe sa osnovnim uvjerenjem koje osoba ima o samoj sebi kroz koju svaka druga percepcija mora biti filtrirana. Osim toga u stihu 2:3 veza izmeu urazane i naredba ojaana je rijeima: On ih je urezao glasom. Neko takoe moe dodati da je ovo urezivanje glasom primjer yesh mayin ili stvaranje neega iz niega. Na primjer, ovo je ono to vidimo na poetku Tore gdje Bog stvara svoj univerzum kroz izgovorenu rije i ovo nas ak nosi u Hrianska Jevanelja gdje na poetku Jevanelja po Jovanu itamo stih: U poetku bjee rije Konano trebalo bi primijetiti da na Hebrejskom izraz devar znai oboje naredba i stvar, ponovo predoavajui vezu koja postoji izmeu izgovorene naredbe i stvorenog objekta. Sljedei dio stiha 1:1 sadri nekoliko opisnih naznaka Gospoda. Postoji tendencija jednog dijela Kabalista da poveu ove deskriptivne pojmove sa znaenjem deset sefirota kao to su shvaeni u kasnijoj kabali. Ali, uvijek sam pronalazio redove izmeu pojedinih rijei i kasnijeg razvoja, prilino oskudnog, a to je jedno mjesto gdje mislim da tekst moe biti poboljan. Ako je originalna namjera autora bila jednostavno da opie Boga kroz atribute, kao to je to esto raeno u Tori, onda u revidiranom itanju ova lista moe biti zamijenjena jasnijim podudaranjima u savremenim znaenjima 10 sefirota. Poslednji red stiha iznad navodi da je Bog stvorio svoj univerzum sa tekstom (sefer) sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur). U modernoj terminologiji
4

Sefer Yetzirah, knjiga stvaranja, Aryeh Kaplan

moda moemo asocirati ove procese, sa desnom i sa lijevom modanom funkcijom i komunikacijom izmeu ove dvije hemisfere. Takoe imajte na umu, da za razliku od osnovne pretpostavke moderne nauke, svemir je derivat. Drugim rijeima Sefer Yetzirah pretpotstavlja da je ivot taj koji stvara materiju, nikako obrnuto. Konkretno, mogli bismo rei da na linom nivou to predstavlja koordiniranu interakciju dvije modane hemisfere mozga, koje svakoj osobi stvaraju jedinstven pogled na svijet, zato je svaka osoba zainteresovana za vlastitu jedinstvenu verziju stvarnosti. Proitajmo sledee rijei u Talmudu: Presveti da je blagoslovljen, oblikovao je svakog ovjeka u peatu prvog ovjeka, a ipak niti jedan od njih posjea na svog druga. Dakle, svaka osoba se obavezuje da kae:Svijet je stvoren za mene. (B. Sanhedrin 37a).

Stvaranje svijeta s tekstom (Sefer), brojem (Safar) i komunikacijom (sippur) takoe uvodi obrazac koji se ponavlja tokom Sefer Yetzirah. Naime, osnovni model za stvaranje mnotva u stvarnosti je trijada jedno nasuprot drugog, zajedno sa komunikacijom izmeu dva suprotna dijela. Sefer Yetzirah temelji ovaj model na Propovjedniku 7:14 "Jer je Bog stvorio jedno prema drugom". 5Osim toga, komunikacija izmeu suprotnosti se uopteno kroz Sefer Yetzirah naziva kao savez dva suprotstavljena dijela. Osoba takoe moe misliti o ovom savezu kao o ugovoru ili protokolu za dinamike interakcije. Takoe treba napomenuti da rijei Sefer (tekst), Safar (broj), i Sippur (komunikacija) sve imaju isti korijen tri slova u hebrejskom (samech-Peh-Re). Ovo sugerira da je podjela stvarnosti u dvije suprotnosti sa zavjetom meu njima, krajnja iluzija. To je kao da uzmete au vode i proglasite da e se podijeliti na vodu i vodu, sa vodom izmeu njih koja e se koristiti za komunikaciju. Na kraju, ipak, jo uvijek je samo voda. Konano, podjela trijada je nita vie nego velika iluzija koja se koristi da bi se stvorio osjecaj mnotva. Nadalje, ako pogledamo gematriju slova samech, peh, resh, nai emo da je to 60+80+200=340, isto kao shem (shin+mem =300) Hebrejska rije za ime. Tako moemo rei da je stvaranje Boije ime, a ovo nije jedino mjesto gdje

Pogledajte Sefer Yetzirah 6:4

nalazimo ovakvu asocijaciju 6. Pored toga, kada budemo u stanju da vidimo iza iluzije ove podjele, tada e na taj dan Ime biti Jedno7.

U drugom stihu Sefer Yetzirah termin sefirot je uveden po prvi put.

Deset sefirota praznine i 22 slova temelja: tri majinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih. (Sefer Yetzirah 1:2)

Pojam sefirot je proizvedena rije za koju se ini da se odnosi na rije safar za broj. U tom smislu, moglo bi se shvatiti kao specijalan termin za 10 iskaza uz pomo kojih je stvoren svijet. To bi takoe moglo predstavljati amalgam tri rijei sefer, safar i sippur koji su pomenuti u stihu kao tekst, broj i komunikacija. Sljedea rije belimah se obino prevodi kao praznina. Osim toga ta rije se pojavljuje samo jednom u cijelom Tanahu, Hebrejskoj Bibliji, u stihu iz knjige o Job-u. On povrh praznine Sjever razapinje, On dri zemlju o nita objeenu (belimah) Job (26:7)

Meutim, tri slova u korijenu rijei belimah (beth-lamed-mem) grade glagol obuzdati i ovo je interpretacija data u Talmudu: R. Ila'a ree: Svijet postoji samo zbog zasluga onih koji se obuzdavaju u sukobima, jer je zapisano: On je objesio zemlju nad belimah (B. Chullin 89a) Nanovo prevedena rije belimah u Job-u kao suzdranost osobito je prikladna jer svi stihovi koji slijede imaju veze sa stavljanjem ogranienja nad elementima prirode.

6 7

Konkretno, pogledajte Zohar I:12a, Zohar I:15a, I Zaharija 14:9. Zaharija 14:9

Zavezuje vode u oblacima svojim i ne prodire se oblak pod njima. Dri prijesto svoj. Razapinje oblak svoj nad njim. Meu je postavio oko vode dokle ne bude kraj svjetlosti i mraku. (Job, 26:8-10) Shodno tome, bolji nain za prevod drugog stiha Sefer Yetzirah moe biti: 10 Sefirota suzdranosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12 jednostavnih (Sefer Yetzirah 1:2) Ako pogledamo Gematriju od belimah pronai emo neke obrasce koji su vrlo zanimljivi. S jedne strane, brojana vrijednost bet-lamed-jod-mem-he je 87, a to je brojana vrijednost rijei ulhavdil (Vav-lamed-he-bet-dalet-jod-lamed) koja se nalazi u Postanku 1:18 i to znai "i podijeliti." Tako, ba kao to je stavljanje ogranienja nad razliitim djelovima prirode bitan dio kreativnog procesa, tako je i podjela jedinstva u razliite komponente. Nadalje, zagonetka o kojoj su drevni rabini razmiljali je da na kraju drugog dana stvaranja Bog nije rekao: "To je dobro", kao to to ini na kraju drugih dana. Jedan od razloga koji su naveli rabini u Genesis Rabbah IV: 6, je da iako su ove podjele bile neophodne za stvaranje stabilnog i krotkog svijeta, one jo uvijek predstavljaju raskol, razaranje izvornog stanja nediferenciranog jedinstva i u tom smislu, to nije dobro. S druge strane, takoe moemo izjednaiti belimah sa Elohim plus slovo Alef. Boije Ime Elohim ima gematriju 86 (alef-lamed-he-jod-mem), a slovo alef ima numeriku vrijednost 1, i 86+1=87. Meutim, glif za alef dodatno se moe rastaviti na dva jod i vav (=++ )i to rezultira brojanom vrijednou od 26 koja je na hebrejskom ista kao najsvetije etvoroslovno Ime Boije (jod, he, vav, he), koje se danas uvijek izgovara kao Adonai (Gospod). Stoga moemo sada rei da je belimah jednaka Elohim + Adonai. U emu je vanost ovoga? Naime, prema tradiciji, kako bi ovaj svijet opstao, Bog ga je morao stvoriti ravnoteom izmeu milosti i pravde i atribut milosra simboliziran je imenom Adonai dok je pravda predstavljena sa Elohim. Ovakva interpretacija Adonai i Elohim, evoluirala je iz Biblije, gdje se puno puta koristi Adonai u sprezi sa djelima milosti i milosra, dok je Elohim povezano sa stihovima koji govore o rasporedbi Boije pravde.

Presveti, neka je Blagoslovljen: Ako stvorim svijet samo na temelju milosti, njegovi grijesi bie veliki, a samo na temelju suda, svijet ne moe opstati. Stoga u ga stvoriti na temelju pravde i milosti i tada se moe odrati. Odatle izraz: Gospod Bog (Adonai Elohim). Genesis Rabbah XII:15

Tako, moemo zakljuiti da 10 ograniavajuih sefirota pruaju balans izmeu milosti i pravde, ili izraeno na drugi nain izmeu ekspanzije (rasta) i kontrakcije (regulative). Sledei stih Sefer Yetzirah koji emo razmotriti, eksplicitno navodi da je svijet stvoren sa 22 slova hebrejskog alefbeta.

Dvadeset-dva slova temelja: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao, On ih je izmjerio, On ih je transformisao i sa njima je oslikao sve to je formirano i sve to e biti formirano.(Sefer Yetzirah 2:2) Izjavu da je svijet stvoren sa 22 hebrejska slova, ne treba shvatiti kao neku drevnu Hebrejsku bajku. Umjesto toga, u tome zaista postoji jezgro istine. Na primjer, ovaj stih govori da je stvarnost s jedne strane formirana od neunitivih sastavnih djelova i ovo se ne razlikuje od toga kada kaemo da se Univerzum sastoji od protona, elektrona i neutrona ili da broj kao to je 6 moe biti napisan kao proizvod prostih brojeva 2 i 3. Takoe, ovaj stih moemo interpretirati na vie linom, psiholokom nivou. Psihiki, moemo rei da je na svijet zaista n apravljen od rijei i kao to smo ranije rekli, hebrejska rije devar znai i rije i stvar. Kroz rijei i njihove meusobne interakcije mi smo kreirali na poseban pogled na svijet I jedinstvenu realnost koju svak od nas vidi. Nadalje, konstitutivni djelovi ovih rijei su nita vie do slova alefbeta. Tako, ako rijei stvaraju na opis stvarnosti I ako slova stvaraju rijei, tada nije pretjerano rei da je pomou slova stvoren Univerzum. Izjavu kao to je ova, jednostavno je potrebno shvatiti u odgovarajuem kontekstu. U stihu iznad se kae: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao, On ih je izmjerio i transformisao.

10

Kao to smo pomenuli ranije rije za ugravirano (chet, kuf, kuf, nun) takoe se moe itati I kao naredba I ovo se odnosi na stvaranje neega iz niega. Slino, rije za urezano (chet-tzaddi-bet-nun) takoe znai oblikovano i ovo se odnosi na stvaranje neega iz neega. Na primjer, kada imamo poetnu inspiraciju koja se pojavi u glavi niotkuda, tada moemo poeti oblikovati ideje I ii ak I dalje. Ovo oblijovanje je stvaranje neega iz neega. Sljedea kljuna rije koju susreemo u naem stihu je permutovana (tzaddi-ReshPeh-nun). Ovo je jo jedan dodatni primjer stvaranja-neega iz neega . Spajanjem i kombinovanjem slova na razliite naine, moemo stvoriti razliite rijei. Kao to Sefer Yetzirah sama istie u stihu 2:4, ista slova koja speluju uitak (ayin-nungimmel) lako se mogu preurediti da speluju rije kuga (nun-gimmel-ayin). Ili , jedina razlika izmeu iste i neuredne sobe je u tome kako su stvari rasporeene. Kroz samo preureivanje, neega to je ve tamo, moemo stvoriti drugaiju realnost. Nakon permutovanja, nalazimo rije teio (shin-kuf-lamed-nun) i ovo se odnosi na mjere ili ogranienja koja se stavljaju nad objektima. Na primjer, ako procijenimo teinu predmeta na 170 kg to takoe znai da njegova teina nije jednaka nekom drugom broju. Broj koji definie predmet, ga takoe ograniava od toga da bude neto drugo. Osim toga, kao to je pomenuto, ogranienja i razgranienja su vani djelovi u kreativnom procesu. Ovo je rjeito izraeno u Job 26 i Psalm u 104.

Zavezuje vode u oblacima svojim, i ne prodire se oblak pod njima. Dri prijesto svoj, razapinje oblak svoj nad njim. Meu je postavio oko vode dokle ne bude kraj svjetlosti i mraku. (Job 26:8-10) Utvrdio si zemlju na temeljima njezinim, da se ne pomjeri na vijek vijeka. Bezdanom kao haljinom odjenuo si je; na gorama stoje vode. Od prijetnje tvoje bjee, od gromovnoga glasa tvojega teku. Izlaze na gore i slaze u doline, na mjesto koje si im utvrdio. Postavio si meu, preko koje ne prelaze, i ne vraaju se da pokriju zemlju. (Psalm 104:5-9)

11

Konano, dolazimo do stiha 2:2 i rijei transformisao (hey-mem-yud-resh-nun)koja takoe moe biti prevedena kao zamijenio ili razmijenio. Kada je ispravno shvaeno, ovo je neto to viamo u prirodi svo vrijeme. Drugim rijeima, kada priroda pronae uspjean obrazac, sklona je ka tome da taj obrazac koristi iznova i iznova. Na primjer, vidimo spiralne oblike ne samo u najveim galaksijama, ve i u najmanjim morskim koljkama, a grananje odreenog stabla ne nalazimo samo kod velikih grana ve i kod najmanjih granica. Dakle, ako sami sebe zamiljamo kao uspjene voe, tada emo generalno imati tendenciju da preuzmemo vodeu ulogu bez obzira na okolnosti. Primjenjujui iste obrazce na razliite situacije, ne samo da stvaramo arolik univerzum, ve to inimo uz najmanje napora. Ukratko, stih 2:2 ne samo da potvruje da je svijet stvoren od primarnih komponenti, takoe nam prua detaljan prika z koraka ukljuenih u kreativni proces: odredbom, oblikovanjem, kombinovanjem, mjerenjem i konano supstitucijom uspjenih obrazaca u razliitim situacijama. Sada se vraemo na stih 1:2 gdje itamo da su 22 slova hebrejskog alefbeta podijeljena u tri grupe: tri majinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih. 10 Sefirota suzdranosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12 jednostavnih (Sefer Yetzirah 1:2) U stihu 3:4 tri majinska slova su identifikovana sa elementima vazduha, vode i vatre.

Tri majinska aleph-mem-shin u Univerzumu su vazduh, voda, vatra. Nebo je stvoreno od vatre, Zemlja je stvorena od vode i vazduh od Daha koji odluuje meu njima.(Sefer Yetzirah 3:4)

Asocijacija vazduha, vode i vatre sa aleph, mem i shin posve je prirodna jer Hebrejska rije za vazduh (aleph-vav-jod-resh) poinje sa aleph, Hebrejska rije za vodu (mem-jod-mem) poinje sa mem, Hebrejska rije za vatru (aleph-shin) zavrava sa shin. Takoe, ovaj stih ponavlja primarni kreativni obrazac pronaen u
12

Sefer Yetzirah trijada dvije suprotnosti povezane posrednikim principom. Uz to, moemo rei da su sva tri majinska slova sadrana u Imenu (shem, mem-shin) jer ne moemo rei shem bez vazduha u tihom slovu aleph da bi povezali shin sa mem. Sada, vratimo se za trenutak stihu 3:2.

Tri majinska aleph-mem-shin, velika i udesna tajna, prekrivena i zapeaena sa est prstenova, a iz njih vazduh, voda, vatra i od njih potiu oevi, a od oeva posljedice (Sefer Yetzirah 3:2)

Tri oca, izriito je definisao Kaplan8 kao tri slova: jod, he i vav koja su upotrijebljena u najsvetijem Imenu mukog roda za Boga (jod-he-vav-he) i ovo je posve prikladno u pojmovima stiha 1:13 kojeg emo sledeeg istraiti. Takoe, u drevnim vremenima, prsten kralja koristio se za utiskivanje peata nad zvaninim dokumentima. Kao to emo vidjeti u sledeem stihu, slova jod, he i vav koja korespondiraju sa aleph, mem i shin mogu biti rasporeena u est razliitih permutacija i ove permutacije peate est pravaca. Tim inom, stvoren je ogranien svijet koji nas razdvaja od udesnih tajni jedne vee realnosti.

On je odabrao tri slova od jednostavnih, u misterioznom vijeanju sa tri majinska aleph-mem-shin i On ih postavi u Svoje Veliko Ime i zapeatio/dovrio je sa njima est krajnosti. Pet: On je zapeatio/dovrio visinu i okrenuo se ka uzvisini i zapeatio/dovrio je sa jod-he-vav. est: On je zapeatio/dovrio ispod i okrenuo se na dolje i zapeatio/zavrio sa jod-vav-he. Sedam: On je zapeatio/dovrio istok i okrenuo se ka ispred i zapeatio/dovrio sa he-jod-vav. Osam: On je zapeatio/dovrio zapad i okrenuo se ka iza i zapeatio/dovrio sa he-vav-jod. Devet: On je zapeatio/dovrio jug i okrenuo se na desnu stranu i zapeatio/dovrio sa vav-jod-he. Deset: On je zapeatio/dovrio sjever i okrenuo se ka lijevoj strani i zapeatio/dovrio sa vav-he-jod. (Sefer Yetzirah 1:13)

Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja, Aryeh Kaplan

13

Raspored slova za peate u ovom sluaju nije uzet iz GRA verzije Sefer Yetzirah, ve iz kratke verzije i Saadia verzije. Lekcija koju elim da izvedem, moe biti napravljena i uz pomo GRA verzije, ali u mnogim aspektima nalazim da je to puno lake uz pomo verzije prezentovane iznad. Glavna stvar koju moramo shvatiti u ovom pasusu je da kada se kreemo iz naeg prvog pravca do finalnog, mi se zapravo kreemo od, kako ja to volim da zovem maksimalno otkrivene svetosti do maksimalno skrivene svetosti. Pravci i njihova korespondirajua kombinacija slova, prikazani su na slici ispod:

PRAVAC GORE DOLJE ISTOK ZAPAD JUG SJEVER

SLOVA YHV (JOD-HE-VAV) YVH (JOD-VAV-HE) HYV (HE-JOD-VAV) HVY (HE-VAV-JOD) VYH (VAV-JOD-HE) VHY (VAV-HE-JOD)

Pravac gore asociran je sa najveom otkrivenom svetou u neogranienoj beskonanosti budnosti i osjeaja za beskraj unutar nas. Sledee, imamo dolje Zemlja i njena ljepota takoe je sveta premda vie ograniena. Idui dalje, moemo rei da je svetost vie otkrivena na istoku nego na zapadu, zato to izlazee sunce predstavlja bistrinu i prosvjetljenje. I konano, svetost je vie otkrivena na jugu nego na sjeveru zato to tropska toplina predstavlja milost, dok hladan sjever predstavlja surovost i konstantnu borbu. S toga, kao to se kreemo pravcima ovim redom, tako se i kreemo kroz kontinuum od Boijeg otkrivanja do Boijeg skrivanja.

14

Sada, hajde da interpretiramo priu isprianu sa est permutacija slova jod, he i vav. Prvo, obratite panju da je slovo jod prvo slovo Najsvetijeg Hebrejskog Imena za Boga (jod-he-vav-he) i simbolizuje Boga kao Kralja. Drugo, slovo he, tradicionalno predstavlja prisustvo Boije znano kao Shechinah i da se ponekad metaforiki naziva Ker. Pored toga, postoji i tradicija prema kojoj kada ljudi grijee idu u progonstvo i razdvajanje od Boga, ali u isto vrijeme i Shechinah ide sa njima. I konano slovo vav gramatiki stoji za rije i , i kao takvo predstavlja vezu i zajednitvo. Posljedino, ako se budemo pridravali sledeih pravila interpretacije, tada emo vidjeti da permutacija slova pria svoju priu putovanja od otkrivene do sakrivene svetosti. Pravilo 1: Svetost je vie otkrivena kada se jod nalazi ispred he i/ili vav. Pravilo 2: Svetost je vie otkrivena kada se he nalazi prije vav. Pravilo 3: Svetost je vie otkrivena kada vav ne dolazi izmeu (i stvara odvojenost izmeu) jod i he.

Pratei ove smjernice, moemo pustiti slova I smjerove, da za nas stvore sledeu alegoriju proputovanja od otkrivenog do skrivenog. Pravac
Gore Dolje Istok Zapad Jug Sjever

Slova
Jod-he-vav Jod-vav-he He-jod-vav He-vav-jod Vav-jod-he Vav-he-jod

Prevod
Kralj/Kerka ujedinjeni Kralj I Kerka Kerka/Kralj ujedinjeni Kerka I Kralj Ujedinjeni Kralj/Kerka Ujedinjeni Kerka/Kralj

Interpretacija
Ne postoji razdvojenost izmeu Boga I Shechine Kralj dolazi prvi, ali sada postoji razdvojenost sa vav. Shechinah je u progonstvu Svetost je umanjena, jer Kralj dolazi prvi Slovo vav stvara razdvojenost izmeu Shechine I Boga Slovo vav dolazi prvo, Bog I Shechina su vie skriveni Kada Kralj dolazi zadnji, Bog je u maksimalnoj skrivenosti

Tako, est permutacija, ne samo da kompletiraju i peate est pravaca koji definiu na svijet, oni takoe priaju priu duhovnog putovanja. Nadalje, poto oinska
15

slova jod, he i vav, korespondiraju sa majinskim slovima aleph ( )mem ( )i shin (), ova tri majinska slova definiu na trodimenzionalni osovinski sistem. Drugim rijeima aleph predstavlja gore/dolje9 , mem korespondira sa istok/zapad i shin sa jug/sjever. Ovo je poetak konstrukcije Kocke Univerzuma od slova Hebrejskog alefbeta.

U naem sledeem stihu iz Sefer Yetzirah, razmotriemo sedam udvojenih slova alefbeta. Ovo su slova, koja tradicionalno, mogu biti izgovorena na oba naina i tvrdo i meko i kao takva, predstavljaju one stvari u ivotu koje se mogu manifestovati kao polarne suprotnosti.

Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav.Njihov temelj je: Mudrost, Bogatstvo, Sjeme, ivot, Vlast, Mir i Ljepota. (Sefer Yetzirah 4:2) Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav u govoru i mijenjanju reda. Promijeniti red Mudrosti je Ludost, promijeniti red Bogatstvu je Siromatvo, promijeniti red Sjemenu je Opustoenje, promijeniti red ivotu je Smrt, promijeniti
9

Zato to obje gore/dolje permutacije poinju sa jod

16

red Vlasti je Potinjenost, promijeniti red Miru je Rat, promijeniti red Ljepoti je Runoa. (Sefer Yetzirah 4:3)

U stihu 4:2 nalazimo sedam vrlina pripisanih slovima Hebrejskog alefbeta, koja imaju udvojen zvuk i u sljedeem stihu vidimo svaki od ovih kvaliteta uparen sa svojom suprotnou. Vrline Mudrosti, Bogatstva, Sjemena, ivota, Vlasti, Mira i Ljepote ne pojavljuju se istim redosledom u razliitim verzijama Sefer Yetzirah. U drugim verzijama, ovi kvaliteti pripisani su drugim slovima. Meutim, u naoj konstrukciji Kocke Univerzuma mi emo vidjeti, kako se dobro, gore naznaena slova uklapaju u date asocijacije i kasnije kada budemo diskutovali o dijagramu Drveta ivota, takoe emo pronai dobra poklapanja. U stihu 4:4 tano vidimo, kako e ova slova biti ugradjena u Kocku Univerzuma. Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav, Gore i Dolje, Istok i Zapad, Sjever i Jug i Sveta Palata tano u centru i sve ih podrava.(Sefer Yetzirah 4:4) Sada moemo asocirati bet () , gimel () , dalet () , kaf () , peh (), resh (), i tav ( )sa krajnostima i centrom trodimenzionalnog osovinskog sistema prethodno utemeljenog sa tri majinska slova: aleph, mem i shin.

17

Takoe, u ovoj taci moemo stvoriti prie koje bi nam pomogle da razumijemo i koje bi nam dale osjeaj o osobinama koje su dodijeljene ovim slovima. Mudrost Bet Gore: Kada pogledamo u nebo, a posebno tokom noi suoeni smo sa beskrajem i nedogledom koji ide iza naeg uobiajenog dnevnog iskustva. Na fokus na nepostojanje granica u svemiru, moe dovesti do toga da se granice unutar naeg uma ponu razrjeavati. I tako inei, moemo se otvoriti ka veoj mudrosti koju ranije nijesmo bili u stanju da ujemo. Bogatstvo Gimel Dolje: Ispod je Zemlja, izvor svog bogatstva. Bilo da mislimo o mineralima, materijalima ili hrani, svo bogatstvo dolazi od Zemlje. Tako je uestala metafora u Bibliji: Zemlja kojom tee med i mlijeko (Izlazak 3:8) Sjeme Dalet Istok: Istok je pravac izlaska sunca i to je poetak dana, sjeme za ono to dolazi. I kako se dan razvija sjeme onoga to smo posadili klija i prelazi u ivot. Kao to se kae u Propovjedniku 11:6: Izjutra sij sjeme svoje. ivot Kaf Zapad: Iz jedne perspektive, ako je sjeme poetak onoga to e da bude, ivot je zapis onoga to je bilo. Na ivot, kakvim ga poznajemo, je skup naih sjeanja i iskustava. Na kraju dana, sunce zalazi na zapadu a mi reflektujemo na na ivot ono to smo konstruisali u prethodnim satima. Vlast Peh Sjever: Ako se odvaimo ka sjeveru, na svijet postaje otriji i pun izazova i tekoa. Sam opstanak postaje borba u gorkoj hladnoi. Shodno tome, potreba za vlau i kontrolom prirode izbija u prvi plan. Mir Resh jug: Na jugu je ivot laki I nema potrebe da se ukljuujemo u borbu za prevlast i opstanak to su odlike sjevera. Razmiljajte u terminima tropskog raja. Na jugu, moemo se opustiti I iskusiti mir I stanje cjelovitosti. Ljepota (milost) Tav Centar: Centar uvijek predstavlja taku balansa, I kad god pomislim na slovo Tav, automatski pomislim na rije Tora.To je Tora, kada se pravilno koristi, koja nas dri u ravnotei. Nadalje, Tora je asocirana sa Milou jer u Talmud-u itamo: Za onoga koji se bavi prouavanjem Tore nou, Presveti prostire nit milosti po danu. (B. Avodah Zarah 3b) Kao to moemo vidjeti iz gornje diskusije kvaliteti pripisani slovima bet, gimmel, dalet, kaf, peh, resh, i tav, dobro korespondiraju sa pravcima u Kocki Univerzuma.
18

Takoe, u ovom trenutku obratite panju da imamo sljedee asocijacije koje se vezuju sa tri majinska I sedam udvojenih.

Majinska slova

Aleph Mem Shin Bet Gimel Dalet Kaf Peh Resh Tav

vazduh voda vatra gore dolje istok zapad sjever jug centar

Udvojena slova

Uz to, obratite panju ta se kae u stihu 1:14 Sefer Yetzirah. Ovo su deset Sefirota suzdranosti:Dah ivog Boga, Dah iz Daha, Voda iz Daha, Vatra iz Vode, Gore, Dolje, Istok, Zapad, Sjever, Jug (Sefer Yetzirah 1:14) Dah ivog Boga predstavljen je slovom aleph. Slino, voda, vatra, gore, dolje, istok, zapad, sjever i jug korespondiraju sa slovima mem, shin, bet, gimmel, dalet, kaf, peh i resh. Ovo ostavlja samo slovo tav u izvjetaju, I tako mora odgovarati Dahu iz Daha. Ovo ima smisla jer je aleph prvo slovo alefbeta a tav poslednje i u stihu 1:7 itamo: Njihov kraj je sadan u njihovom poetku I njihov poetak u kraju. Konkretno, ako tav predstavlja Toru, onda to ima dodatno znaenje za nas, poto po tradiciji Tora predstavlja nacrt Univerzuma.10 Kao I sa svakim nacrtom kraj je sadran u poetku I obrnuto, a to implicira da je kraj poetak. Dakle, Dah iz Daha.

10

Genesis Rabbah 1:1

19

U najmanju ruku, moemo zakljuiti iz gore navedenog da su tri majinska slova i sedam udvojenih povezani sa deset sefirota. Meutim, ja elim da iznesem argument jo dalje. Moje uvjerenje je da u ovoj taci razvoja Kabale, tri majinska slova i sedam udvojenih slova jesu deset sefirota. Drugim rijeima, po mojoj teoriji, ovih deset slova prvobitno su izvravali dvostruku funkciju, uraunatih dva puta, kao slova obuzdavajuih iskaza predstavljenih sefirotima, a u kasnijim Kabalistikim radovima kao to su Bahir i Zohar, sefiroti su usvojili novu interpretaciju i postojanje potpuno nezavisno od Hebrejskih slova.

A sada je vrijeme da razmotrimo preostalih dvanaest slova Hebrejskog alefbeta. Na poetku poglavlja 5, Sefer Yetzirah itamo sljedee:

Dvanaest jednostavnih he-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samek-ayin-tzaddikuf. Njihov temelj je: konverzacija, refleksija, hodanje, gledanje, sluanje, akcija, stvaranje, miris, spavanje, bijes, gutanje, smijeh. (Sefer Yetzirah 5:1)

U ovom stihu, slova se pojavljuju kao asocijacije sa primarnim iskustvima I senzacijama koje definiu na svijet. Takoe, kao to je sluaj sa drugim slovima I njihovim asocijacijama, varijacije u dodjeljivanju asocijacija se mijenjaju onako kako se kreemo od jedne verzije Sefer Yetzirah do druge verzije. Uprkos tome, mislim da gore navedena imenovanja funkcioniu sasvim dobro, u svakom primjeru moemo nai jednu ili vie srodnih Hebrejskih rijei koje poinju sa odgovarajuim kljunim slovom. Rezultati su saeti u sljedeoj tabeli:

20

Hebrejsko slovo He Vav Zajin

Glyph

Osobine u Sefer Yetzirah Govor/konverzacija Misao/refleksija Pokret/hodanje

Chet Tet Jod Lamed Nun Samech

Vidokrug/vid Sluh Akcija Spolni in/Stvaranje Miris Spavanje

Srodna Hebrejska rije

Prevod

Iskaz Debata Strujanje, tok Kretati se Pokretljiv Oscilacija Vizija/Proroanstvo Vid Buka Akcija Djelovanje Sjeme Privui Nozdrve Debeli pokriva Mjesear Bijes Prepirka Konzumirati aljiv Smijean incident

Ayin Tzzadi Kuf

Bijes Ukus/Gutati Veselost

Konano, u stihu ispod, iz Sefer Yetzirah, stvaranje Kocke Univerzuma od slova alefbeta je kompletirano.

Dvanaest jednostavnih, hey-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samech-ayintzaddi-kuf. Njihov temelj su dvanaest dijagonalnih granica. Granica istonog uspona, granica istok-sjever, granica istok-ispod. Granica junog uspona, granica jug-istok, granica jug-ispod. Granica zapadnog uspona, granica zapad-jug,
21

granica zapad-ispod. Granica sjevernog uspona, granica sjever-zapad, granica sjever-ispod. I doputeno im je ii do zanavijek I gle, oni su granice svijeta. (Sefer Yetzirah 5:2)

U ovom stihu, Hebrejska rije alachson, generalno prevedena kao dijagonala, ustvari znai, najdua strana trougla. Na primjer, u pravouglom trouglu ovo bi bil a hipotenuza koja je obino orjentisana tako da izgleda kao dijagonalna linija od dna do vrha trougla.

Ako bi sada zamislili stvaranje trougla crtajui linije od centra kocke do njenih razliitih uglova, tada e najdua strana svakog trougla biti ivica kocke. Tako, dvanaest dijagonalnih granica su nita vie do dvanaest ivica koje nalazimo kod tipine kocke.

22

Dvanaest jednostavnih slova, navedeni su po svom uobiajenom redosljedu pojavljivanja u Hebrejskom alefbetu i poinjui sa istonom stranom kocke, u GRA verziji Sefer Yetzirah, prikaeni su na kocku na takav nain da se ini kao da prate slovo bet na svakoj strani Kocke Univerzuma.

23

Ovo je znaajno, jer po tradiciji slovo bet stoji za blagoslov I zato to Tora poinje sa ovim slovom , da ukae da je stvaranje svijeta blagoslov za one koji u njemu borave.

R. Judah b. Pazzi predavao je priu o stvaranju, u skladu sa ovom interpretacijom Bar Kappara. Zato je stvoren sa bet? Zato to podrazumijeva blagoslov (berakah). (Genesis Rabbah I:10)

Slovo bet je onda pristupilo I reklo: O Gospodaru svijeta, moe li mene staviti prvo u stvaranju svijeta, jer ja predstavljam blagoslove (Berakhot) ponuene tebi na visini I ispod. Presveti, blagosloven bio, ree: Zasigurno, s tobom u stvoriti svijet, I ti e formirati poetak u stvaranju svijeta. (Zohar I :3a)

Posljednji dio naeg stiha iz Sefer Yetzirah govori da su ovih dvanaest jednostavnih slova granice svijeta I ovo je posve istinito ako mislimo o ovim slovima kao odgovarajuim senzornim iskustvima , jer je to informacija iz naih ula koja definie granice nae fizike stvarnosti. Pored toga, ako bi sada dodali preostalih dvanaest jednostavnih slova naem dijagramu, tada smo kompletirali konstrukciju Kocke Univerzuma od slova alefbeta.

24

Na mnogo naina, ovo je nevjerovatan dijagram. Preko tri prostorne ose ukljuuje doktrinu, da naa percepcija stvarnosti ovisi o trijadi jedne stvari koja je nasuprot druge, zajedno sa treim lanom trijade, mehanizmom za dinaminu razmjenu. Takoe definie est osnovnih pravaca u pogledu osobina kao to su mudrost i ludost koje egzistiraju zajedno du kontinuuma od jedne polarne suprotnosti do druge i prepoznaje centar gravitacije kocke kao sedmi pravac koji predstavlja taku apsolutnog balansa. I konano aludira na senzorna iskustva koja definiu granice za nau percepciju fizike stvarnosti. Sasvim izuzetan dijagram, zaista! Nadalje, takoe moemo tumaiti Svetinju nad Svetinjama drevni Hram u Jerusalimu kao mikrokosmos Univerzuma predstavljen Kockom Univerzuma. Prostorija, znana kao Svetinja nad Svetinjama konstruisana je u obliku kocke a u centru ove prostorije je Koveg Zavjeta koji sadri Svitak Zakona. Ovo je savrena refleksija slova Tav u centru nae kocke koje predstavlja Toru. Prekrasan model Kocke Univerzuma meutim ima par nedostataka. Konkretno, jer je trodimenzionalna, tee je predstaviti na tipinom dvodimenzionalnom paretu papira I nadalje, vani djelovi dijagrama su ugraeni unutar kocke, to ih ini nedostupnim za ono to oko moe da vidi. Ovo, samo po sebi, bi moglo da poslui kao motivacija za konstrukciju alternativnog dvo-dimenzionalnog modela, a kao to smo istraili neke odlomke iz Zohara I Bahira, vidjet emo razvoj I redefiniranje razvoja Sefirota.

Bahir, Knjiga Iluminacije (Sjaj) objavljena kasne 1100 godine. Navodno je napisana u prvom vijeku, od strane rabina mudraca Nehunya ben ha-Kanah, ali se veina uenjaka ne slae. To je bila uobiajena praksa u ranijim vremenima, uzdignuti djelo u v isine time to bi se pripisalo nekome od autoriteta. Sama knjiga je meutim kao CliffsNotes, verzija mnogo ranijih spisa i tokova misli u rabinskoj knjievnosti. Pored toga, kao to student zapisuje biljeke na asu, ili ih dodaje ranijim idejama ili ih prepravlja na neto drugaiji nain. Konkretno, Bahir govori o priama I midraima u Postanku, slovima alefbeta, deset sefirota I misterijama due. U Bahiru, nai emo dalji razvoj nekih struktura koje su poele u Sefer Yetzirah. Naime, vidimo poetak redefiniranja sefirota (dalje od znaenja vazduh, voda, vatra, gore, dolje, istok, zapad, sjever, jug I centar koji nalazimo u Sefer Yetzirah) Sefiroti poinju da usvajaju znaenja nezavisno od slova alefbeta.
25

ta su deset izreka? Prva je Najvia KrunaDruga je MudrostTrea je kamenolom Tore, riznica Mudrosti, kamenolom Duha Gospodnjeg (Bahir 141-143) U ovom stihu iz Bahira, prva tri sefirota imenovana su kao kruna, mudrost I kamenolom Tore. Od ova tri imena, prva dva su preivjela do modernih vremena I to su standardni nazivi za prvi I drugi sefirot na Drvetu ivota. Meutim, malo ko bi danas prepoznao kamenolom Tore, kao trei sefirot. U Bahiru se takoe susreemo sa slikom drveta koje je funkcionalno ekvivalentno Kocki Univerzuma.11 Ja sam onaj koji je zasadio ovo drvo, da bi cijeli svijet uivao u njemu. I u njemu, ja sam sve proirio. Nazvao sam ga Sve, jer sve ovisi o njemu, sve proizilazi iz toga I svemu je potrebno. K tome gledaju, to ekaju, I od toga, due lete u radosti. (Bahir 22) ta predstavlja ovo drvo koje si pomenuo? To predstavlja Moi Blagoslovljenog Presvetog, jedne iznad druge. (Bahir 122) Pasus iz Bahira koji e za nas biti najvaniji je ovaj ispod: Blagoslovljeni Presveti, ima jedno drvo I ono ima dvanaest dijagonalnih granica. Sjeverno-istona granica, jugo-istona granica, gornja istona granica, donja istona granica, jugo-zapadna granica, sjeverno-zapadna granica, gornja zapadna granica, donja zapadna granica, gornja juna granica, donja juna granica, gornja sjeverna granica, donja sjeverna granica. Unutar njih je Drvo. (Bahir 95)

Ovaj odlomak jasno upuuje na Kocku Univerzuma koja je opisana u Sefer Yetzirah, ali dodat je dodatni element Drveta. Konkretno, itamo da se Drvo nalazi unutar Kocke. Ovo je znaajno, jer ne postoji eksplicitna referenca na Drvo u Sefer Yetzirah, a slika drveta je vaan motiv I mistini element unutar Judaizma kao I u mitovima kultura irom svijeta.
11

Sve proizilazi iz Drveta I to predstavlja Modi. Slino, slova Kocke stvaraju sve I to sadri sefirote.

26

Na primjer, u Nordijskoj mitologiji postoji drvo Yggdrasil, a njegove grane seu do nebesa. U Sibirskom folkloru postoji slino stablo koje povezuje gornje I donje svjetove sa ovim, I kroz ovo stablo aman je u mogunosti da putuje iz jednog podruja u drugo. U pre-Kolumbijskoj Srednjeamerikoj kulturi postojalo je drvo koje je obavljalo funkcije slino Sibirskom. U Judaizmu, u Tori ne samo da imamo pojavu Drveta ivota I Drveta znanja, takoe imamo kasniju mitologiju okruenu ivotodavnim Drvetom dua. 12

esta uredba je plodite se I mnoite. Jer ko vri tu zapovijest uzrokuje da tok postojanja neprestano tee, tako da mu vode nikad ne propadnu, a more je puno na svakoj strani, I nove due su stvorene I izlaze iz drveta I nebeske vojske su uveane u drutvu sa ovim duama. Ovo je izraeno rijeima: Neka vode vrve s kretanjima ivih dua. (Zohar I:12b)

Na dan abata, kada se dan posvetio, milijarde novih dua proizalo je iz drveta ivota I one su udahnute u stanovnike Zemlje, i ulaze u njih I ostaju u nj ima tokom cijelog abata I blizinom abata, sve ove due se uzdiu jo jednom ka regijama svijetlosti, tamo e se okruniti svetim krunama Boanskog sjaja I raskoi. Kao to ovjeka roenjem Presveti daruje duom, tako ga daruje sa ovom drugom duom specijalno za abat.(ZoharII:98a)

Sve due (nshama) proizilaze iz Velikog I Monog Drveta, iz te rijeke koja izlazi iz Edena (Postanak 2:10) (Zohar II:99b)

Kao to to Jung voli da kae, drvo je temeljni univerzalni arhetip. Dakle, vano je za ovaj motiv da eventualno bude ukljuen u neku mistinu teoriju Univerzuma.

12

Pogledajte Tree of Souls: The Mythology of Judaism Howard Schwartz

27

Zohar, Knjiga Sjaja (Blistavost) iz kojeg smo upravo citirali iznad, objavljen je u paniji kasne 1200 godine, (nakon pojave Bahira) od strane Rabbi Moses de Leona. Navodno ga je napisao Shimon bar Yochai, rabin iz drugog vijeka nae ere, ali se opet uenjaci ne slau na temelju dokaza kao to su paljive lingvistike analize teksta. Poput zbirke Midrash Rabbah, ureen je kao kolekcija pria i midraa oko standardnih djelova Tore, ali dok midra u Midrash Rabbah posjeduje isti ukus finog logikog govora kao argumenti pronaeni u Talmudu, ulazak u Zohar moe biti poput ulaska u san. esto ga je teko slijediti i teko odvojiti ono to je stvarno od onoga to nije stvarno. Unutar korica Zohara, naii emo na dalji razvoj sefirota uprkos injenici da se ovaj pojam ne koristi u izvornom tekstu. Ipak to ne znai, da tekst ne govori opirno o temama kao to su deset iskaza koji predstavljaju sefirote. Konkretno, pogledajmo sljedee odlomke iz Zohara.

R. Jose je istaknuo pitanje: ta su est dana Bereshit -a o kojima rabini tako esto govore? R. Simeon odgovori: Ovo su uistinu kedrovi Libanonski koje je zasadioKao to kedrovi poniu iz Libanona, tako i ovih est dana izviru iz Bereshit-a. Ovo su est velianstvenih dana koji su navedeni u stihu : Tvoje je, Gospode, velianstvo (Gedulah) i sila (Gevurah) i slava (Tifaret) i pobjeda (Netzah) i ast (Hod) (I knjiga dnevnika 29:11) Rije i sve odnosi se na Zaddik (pravednika) koji je Yesod (temelj svijeta). Rije Bereshit mi interperetiramo sa znaenjem drugi npr. Hohma (Mudrost) je polazna takajer uzvieni Keter (Kruna) koji je zaista prvi je previe nejasan i stoga se ne rauna, dakle drugi je polazna taka. (Zohar I:31a-31b) Kada se misao rasvjetljava, misao iz nepoznatog izvora, obuena je i obavijena u Binah (razumijevanje) a zatim se dodatna svijetla pojavljuju, i jedno je u zagrljaju sa drugim sve dok se ne sjedine. (Zohar I:65a)

I tako, jer je to hasida, odatle izvire Hesed (Milost) koje je primodijalno svijetlo, na koje se odnosi izjava: I ree Bog: Neka bude svjetlost (Postanak 1:3) (Zohar I:163a)
28

Ovo su trinaest aspekata hvale, nabrojane tokom te himne: pjesma, pohvala; himna I psalm; snaga I vlast; pobjeda, mo I veliina, odanost I slava; svetost, zajedno ih je dvanaest I njima je dodat Malkut-nezavisnost I on je trinaesti, ija je dunost ujediniti sve ostalo u jedan spoj, za to (Nezavisnost)prima blagoslove od drugih. (Zohar II:132a)

Iz ovih odlomaka, vidimo da moemo pronai moderna imena unutar Zohara za svaki od deset sefirota. Iekivan je dalji razvoj od strane Kabalista iz esnaestog vijeka, iz Safeda u Izraelu. Sada emo ispitati jo jedan koncept iz ranije Biblijske I rabinske literature koji Zohar razrauje I ini se kao da odnosi na Kocku Univerzuma, odnosno, Kamen Temeljac. Izvorna referenca na ovaj kamen, ini se da se javlja u Isaiji 28:16: Zato ovako veli Gospod Bog: evo, ja meem u Sionu kamen, kamen izabran, kamen od ugla, skupocjen, temelj tvrd; (Isaija 28:16) U Midra Rabbah kolekciji, nailazimo na pregrt referenci koje obrauju znaenje Kamena Temeljca, kao to je ova ispod iz Brojevi -Rabbah. Graa svijeta, zapoela je iz take u kojoj je stajao Hram. R. Jose b. Ilalafta ree:Zato se zvao Kamen Temeljac?Jer na njemu poinje temelj svijeta. Stoga je zapisano, iz Ziona savrenstva ljepote, Gospod isijava. (Psalm 50:2) (Brojevi Rabbah XII:4)

Meutim, tek kada uemo u Zohar, doivjet emo punu mistinu snagu ove metafore. Ovaj Kamen Temeljac13stvoren je prije svijeta, da bude taka iz koje e se svijet razviti. (Zohar I:72a)
13

Daniel Matt, u Pritzker ediciji Zohara takoe se poziva na ovaj kamen kao presilicu tkanja, koja preplide svijet u postojanje.

29

Kada je Presveti Blagoslovljen bio, htio da stvori svijet, On je odvojio jedan dragocjeni kamen ispod svog Prijestolja Slave i uronio ga u Ambis, jedan njegov kraj ostao je privren u njemu, dok je drugi kraj stajao iznad, i ovaj drugi superiorna glava sainjava jezgro svijeta, taku od koje je svijet zapoeo, irei se lijevo i desno i u svim pravcima sa kojima je podran. Ovo jezgro, ovaj kamen, naziva se sh'thyiah (temelj) jer je polazna taka svijeta. Ime sh'thyiah, nadalje, je spoj shath (utemeljeno) I Yah (Bog), to oznaava da je Presveti, neka je Blagoslovljen, napravio temelj I polazite svijeta I sve to je u njemu. (Zohar II:222a)

Ve moemo vidjeti neke slinosti izmeu Kocke Univerzuma iz Sefer Yetzirah I Kamena Temeljca u Zoharu. Kocka Univerzuma je stvorena slovima koja su upotrijebljena za stvaranje svijeta, a Kamen Temeljac se takoe koristi za stvaranje svijeta.

I iznad svoda koji im bjee nad glavama, bjee neto kao prijesto, po vienju kao kamen safir (Jezekilj 1:26) Ovo aludira na Kamen Temeljac (eben shethiah) koji je centralna taka Univerzuma I na kome stoji Svetinja nad Svetinjama. (Zohar I:71b)

Budui da Hebrejska rije za safir ima tro-slovni korijen kao I rije sefirot, moemo napraviti supstituciju I rei da je Kamen Temeljac takoe Kamen Sefirot, sugeriui na to da su sefiroti sadrani u Kamenu Temeljcu. Ovaj sljedei odlomak iz Zohara, ne samo da povezuje dodatne stihove u Tanahu sa Kamenom Temeljcem, ve takoe predstavlja ono to bi se moglo tumaiti kao veza izmeu kamena I elemenata tri majinska slova (vazduh, voda I vatra) I sedam udvojenih slova iz Sefer Yetzirah, tako jaajui vezu izmeu Kamena Temeljca I sefirota.

30

R. Jose je prokomentarisao stih: Na emu su temelji tome uglavljeni?(Job 38:6) On ree: Kada je Bog stvorio svijet, utemeljio ga je na sedam stubova, a na temelju ega ovi stubovi poivaju, niko ne moe znati, jer to je skrivena I nedokuiva misterija. Svijet nije doao u postojanje sve dok Bog nije uzeo odreeni kamen, koji se zove kamen temeljac te ga baci u ambis da se uvrsti tamo, I iz njega svijet bjee zasaen. Ovo je sredinja taka Univerzuma, I na ovom mjestu stoji Svetinja nad Svetinjama. Ko li je postavio kamen ugaoni (Job 38:6) kamen izabran, kamen od ugla, dragocjen (Isaija 28:16) "Kamen koji odbacie zidari posta glava od ugla(Psalm 118:22) Ovaj kamen je sloen od vatre, vode I vazduha, a poiva u ambisu. Ponekad vode teku iz njega I ispunjavaju dubine. Ovaj kamen, postavljen je kao znak u sreditu svijeta. To se navodi u rijeima: I Jakob uze kamen I utvrdi ga za spomen (Postanak 31:45) . Nije da je on uzeo ovaj kamen, koji je stvoren od poetka, ve ga je on utemeljio iznad I ispod, pravei tamo Kuu Boiju. Ovaj kamen na sebi ima sedam oiju, kao to je pisano: Na tom je jednom kamenu sedam oiju (Zaharija 3:9) I zove se kamen temeljac, zbog jedne stvari zato to je svijet posaen iz njega, I zbog druge zato to ga je Bog postavio kao izvor blagoslova za svijet. (Zohar I:231a)

Sjetite se kako su dvanaest jednostavnih slova alefbeta povezani sa rubovima Kocke Univerzuma na takav nain da prate slovo bet, za blagoslov u svakom od kardinalnih pravaca. Slino, kao to pie iznad, Kamen Temeljac je postavljen kao izvor blagoslova za svijet

Sljedei pasus govori o povezanosti kamena sa Hramom Boije Kue.

R. Judah je poeo tumaiti stih: A ovaj kamen koji utvrdih za spomen bie Dom Boiji. (Postanak 28:22) Ovaj kamen, ree on: Bio je Kamen Temeljac iz koga se svijet razvio i na kome je sagraen Hram. (Zohar I:72a)

31

Primarno znaenje Boije Kue je naravno Hram u Jerusalimu, ali odlomak ispod sugerie, da takoe moemo misliti o itavom Univerzumu kao o Boijoj Kui, kao to sam odlomak govori: Ova palata se zove Elohim.

Zapisano je: I razumni e sijati kao svjetlost nebeska, i koji mnoge privedoe k pravednosti, kao zvijezde za vijek vjekova. (Daniel 12:3) Zaista tamo bjee svjetlina (Zohar) Najmisterioznije udari prazninu i prouzrokova da ova taka sjaji. Ovo je poetak zatim ga proirio i napravio za sebe palatu za svoju ast i slavu. Tu je posijao sveto sjeme koje je stvoreno za dobrobit Univerzuma i na koje se moe primijeniti stih: Sveto sjeme e biti njeno stablo (Isaija 6:13) Ponovo je tamo bio Zohar, u smislu da je posijao sjeme za svoju slavu, ba kao to se svil ena buba zatvara, takorei, u sopstvenu predivnu palatu. Tako, uz pomo ovog poetka Misteriozno Nepoznato stvori svoju palatu. Ova palata se zove Elohim, i ova doktrina je sadrana u rijeima: Uz pomo poetka (to) stvori Elohim.Zohar je taj iz kog su stvoreni svi kreativni iskazi kroz proirenje take ove misteriozne svjetlosti (Zohar I:15a)

Kao to moemo vidjeti, Kocka Univerzuma I Kamen Temeljac imaju mnogo zajednikih mitskih elemenata. Tako, pojavljuju se kao izomorfne slike istog mitskog koncepta. Vjerujem da je to ustvari isti pojam, izraen na dva razliita naina, u razliitim takama u vremenu. Da rezimiramo, u nastavku je tabela koja ilustrira slinosti izmeu dva mita.

Kocka Univerzuma Kamen Temeljac Slova kocke upotrijebljena za stvaranje Upotrijebljen za stvaranje svijeta svijeta Odnosi se na sefirote Odnosi se na sefirote Sadri vazduh, vodu, vatru Sadri vazduh, vodu, vatru Predstavlja univerzum Predstavlja palatu Elohim(Boiju Kuu) Prua blagoslov Prua blagoslov Svetinja nad Svetinjama je u Kocki Svetinja nad Svetinjama je izgradjena na Univerzuma Kamenu Temeljcu
32

Ako se vratimo na Postanak 28:22: A kamen ovaj koji utvrdih za spomen bie dom Boji moemo smatrati vrijednim predvianje ove izjave jer transformacija kamena u stub je odraz tranzicije od ranije Kocke Univerzuma do kasnijg Kabalistikog Drveta ivota. Jedina stvar koju zasigurno ne znamo su sve pojedinosti o tome kako je izvorno dolo do te transformacije, ali ipak moemo napraviti neke dobre obrazovne pretpostavke.

Ako elimo da konvertujemo trodimenzionalnu kocku u dvodimenzionalni objekat, oigledna stvar koju je potrebno uiniti je odviti je na nain na koji bi odvili kartonsku kutiju. Ispod je ilustracija tipinog odvijanja.

Istina, kada se kutija razvije, slika upuuje na Hrianski krst. Meutim, srednjovjekovni rabini, svakako bi vidjeli kroz vlastite oi i razumijevanje, stoga, bilo bi vjerovatnije da pronau sugestivnu sliku drveta. Nadalje, u Sefer Yetzirah 6:5 itamo tri nasuprot tri, a dijagram iznad zasigurno na to ukazuje stavljajui tri sefirota na svakoj strani sa preostalih etiri u proirenoj centralnoj koloni, a to je upravo ono kako je danas uraeno sa modernom slikom Drveta ivota.
33

Jedna stvar koju znamo je da Kabalistiko Drvo ivota koje je razvijeno nakon objave Zohara nije primilo svoj sadanji oblik odjednom. Kao i veina stvari, prolo je evoluciju, a ispod su neke od ranijih slika Drveta.

Meutim, verzija drveta razvijenog u kasnom esnaestom vijeku od strane Rabbi Isaac Lurie je najizdrljivija i najupeatljivija u pogledu usklaivanja rane Kabale Sefer Yetzirah i kasnije Kabale.

34

Opet, ne znamo tano kako je Rabbi Isaak Luria izveo svoju konanu verziju drveta, ali ako se vratimo nazad na Kocku Univerzuma kao nau polaznu taku, moemo napraviti sljedei, izuzetan izvod:

1. Uzmite kocku

35

2. Rotirajte je dok ne dobije izgled heksagona

3. Nacrtajte zvijezdu

4. Dodajte take

5.Napravite drvo

36

Kao to smo rekli, ne znamo da li je tano ovako tekao proces, ali budui da je konaan rezultat savren odgovor na Lurijansko drvo, teko je zamisliti da se moe doi do ovog rezultata bez upotrebe heksagona i ispisane Davidove Zvijezde na neki slian nain kao to smo mi uinili iznad. Osim toga, postoji nain da se kocka presijee na pola tako da je poperni presjek heksagon umjesto kvadrata i ova konstrukcija nam omoguava da u potpunosti ugradimo drvo unutar kocke, kao to je to predloeno u jednom od naih odlomaka iz Bahir-a. Rezultat je uistinu predivan dijagram koji kombinuje sliku Drveta ivota sa svojim prethodnim modelom Kockom Univerzuma. Ono to slijedi su neke slike ove konstrukcije viene iz razliitih uglova. Takoe, obratite panju na to kako se centar drveta tano podudara sa centrom kocke. Dalje, ova konstrukcija zahtijeva 49 linija (12 ivica kocke, 3 prostorne ose, 6 strana heksagona, 6 za Davidovu Zvijezdu, i 32 za staze Drveta ivota) I igrom sluaja taj broj je upravo broj Hebrejskih slova u deklariranju vjere poznatom kao Shema.

uj o Izraele, Gospod je na Bog, Gospod je jedan! Blagoslovljeno neka je Ime Njegovog Slavnog Kraljevstva za vijek vjekova!

37

Drvo ivota proireno u kocki Univerzuma

Sada, kada smo zavrili izvod Drveta ivota iz Kocke Univerzuma, hajdemo ispititati relacije finalne slike sa tekstom Sefer Yetzirah. Ispod je drvo sa Hebrejskim i prevedenim imenima sefirota. Takoe, u ovom finalnom dijagramu vidimo da su sefiroti postigli postojanje nezavisno od slova, dok u isto vrijeme imamo slova i sefirote uklopljene zajedno u jedan ematski prikaz 32 mistine staze mudrosti koje se pominju na poetku Sefer Yetzirah. Dalje, moderna interpretacija Drveta ivota ukazuje na to da se desna strana drveta interpertira u smislu intuitivnih, holistikih funkcija desne strane modane hemisfere, a lijeva strana u smislu vie analitike strukture lijeve modane hemisfere, dno drveta u smislu konkretne fizike stvarnosti, a vrh drveta u smislu onoga to je vie apstraktno i ne-fiziko.

38

Jedna od stvari koju odmah moemo primijetiti na ovom dijagramu drveta, je da postoje tri staze koje povezuju lijevu i desnu stranu drveta. Ove staze korespondirju sa tri majinska slova aleph, mem i shin, navedenih u Sefer Yetzirah, i ova slova predstavljaju vazduh, vodu i vatru. Tako, jedan dobar nain o upotrebi ovog dijagrama je razmiljati o svim nainima na koje moemo koristiti ove odreene elemente da bi sebe doveli u stanje ravnotee. Na primjer, samo razmislite o zdravstvenim benefitima koji mogu biti ponjeveni iz aktivnosti kao to su plivanje, aerobik, vjebe joga disanja, terapijskih bazena, svjeeg vazduha, iste vode, sauna i meditacijom da se smire vatre uma. Takoe, obratite panju na to kako vertikalan raspored na Drvetu ivota korespondira sa anatomijom ljudskog tijela: vatra u mozgu, vazduh u pluima, tenosti (voda) u stomaku.

39

Sljedea oigledna stvar u strukturi Drveta ivota je da postoji sedam vertikalnih staza i kao to se moglo oekivati ove staze korespondiraju sa sedam udvojenih slova, bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav koji su objanjeni u Sefer Yetzirah. Obratite panju na nain na koji su postavljeni na drvetu. Imamo bet na gornjoj desnoj strani, gimmel na gornjoj lijevoj i dalet izmeu njih. Ovaj desno-lijevocentar model ponavlja obrazac pronaen u Sefer Yetzirah, jedna stvar nasuprot druge a posrednino naelo izmeu njih. I kako se kreemo ka dnu drveta, vidimo ovaj isti desno-lijevo-centar model koji se ponovo ponavlja sa kaf-peh-resh, a na kraju zavravamo sa tav na dnu.

40

Podsjetimo se kako u Sefer Yetzirah slova bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav odgovaraju mudrosti, bogatstvu, sjemenu, ivotu, vlasti, miru i milosti. Ranije smo govorili o ovim asocijacijama u svezi sa Kockom Univerzuma, ali se sada elimo ponovo osvrnuti na njih u kontekstu Sefirota Drveta ivota.

Slovo bet stoji za berakah, za blagoslov i blagosovei druge, podiemo sami sebe ka viem nivou mudrosti. Opet obratite panju da se mudrost nalazi na desnoj strani drveta koja se odnosi na desnu modanu funkciju. Dakle, mudrost se u ovom kontekstu ne odnosi na analitike analize ve na iskonsko znanje onoga to je istinito i onoga to je la. Mudrost je znanje na najviem nivou prije nego to se odvila bilo kakva analiza lijeve modane hemisfere i blagosiljajui druge moemo se podii do ovog nivoa dobra. Slovo gimmel stoji za gamal, kamilu i meu ivotinjama u pustinji moemo rei da je kamila ivotinja sa najveim bogatstvom jer moe ivjeti od svoje pohranjene vode i masti. Takoe, u terminima lijeve modane funkcije tamo je taka u kojoj moramo probaviti svo steeno znanje kako bi ga premjestili na vii nivo. Ovo je odraz onoga to je reeno u Izrekama.
41

Pij vodu iz svog studenca i to tee iz tvog izvora.(Mudre izreke 5:15)

Slovo dalet izmeu ostalog stoji za daat, znanje. U Kabali, znanje se smatra sintezom lijeve i desne modane aktivnosti, dijete intuitivne mudrosti u kombinaciji sa analitikim razumijevanjem. Dalje, kada imamo znanje, to znanje postaje sjeme za ono to emo dovesti u postojanje. Na primjer, namjera da se stvori neto u sprezi sa razumijevanjem potrebnog, rezultira detaljnim nacrtom kako dovesti projekat u postojanje. Taj nacrt je i znanje i sjeme onoga to e doi.

Slovo kaf u Sefer Yetzirah povezano je sa rijeju ivot. U Hebrejskom slovo kaf stoji za kivane, prilagoditi i kavanah, namjera. Kroz namjeru, mi moemo usmjeriti i uskladiti fokus desne modane hemisfere i prilagoavajui sebe milosti i ljubavi, moemo poboljati ivot unutar nas.

Slovo peh znai usta na Hebrejskom a u Sefer Yetzirah odnosi se na vlast. Poruka je jasna. Za napredak od uobiajenih funkcija lijeve mozdane hemisfere do viih nivoa intelektualnih funkcija morate nauiti da kontroliete svoja usta . Drugim rijeima, nauite da disciplinujete mozak i vladate sa oboje i jezikom i prohtjevima. Konkretno, izbjegavajte korienje svojih usta za klevetanje drugih.

Rabbi Johanan ree u ime Rabbi Joseph ben Zimra:U emu je znaenje rijei: ta e ti dati i ta e ti prinijeti jezik lukavi! (Psalm 120:3) Presveti, Blagoslovljen bio, ree jeziku: Svi lanovi ljudskog tijela stoje, ti lei; svi lanovi ljudskog tijela su spolja, ti si uvar iznutra i ne samo to, ve sam te okruio sa dva zida, jedan od mesa jedan od kostiju; ta e ti dati i ta e ti prinijeti jezik lukavi! (B. Arachin 15b)

Slovo resh stoji za rije rachamim, milosre, a u Sefer Yetzirah resh predstavlja mir. U Hebrejskom rije mir znai vie od jednostavnog odsustva sukoba. Takoe
42

implicira stanje cjelovitosti I potpunosti. Ako smo milosrdni sa drugima, takoe postiemo ravnoteu I mir za sebe.

Konano, slovo tav stoji za Toru i za princip milosti u Sefer Yetzirah. Kao to smo ve rekli, ta dva pojma rjeito su povezana u sljedeem odlomku iz Talmuda: Za onoga koji se bavi prouavanjem Tore nou, Presveti prostire nit milosti po danu. (B. Avodah Zarah 3b)

Iz gore navedenog, vidimo da se znaenja dvostrukih slova koja su data u GRA verziji Sefer Yetzirah, takoe dobro uklapaju sa strukturom Drveta ivota. Osim toga, znaenja ovih slova nas usmjeravaju kako napraviti vertikalni uspon drveta. Na primjer, za uspon na lijevoj strani od sefirota Hod do Gebura do Bina, moramo disciplinovati na um (peh) a zatim, poput kamile (gimmel) probaviti znanje koje smo stekli u cilju da ga pomjerimo na jo vei nivo.

43

Da bi se pomjerili na centralni stub drveta, potrebno je da ponemo sa Torom. Moramo se pridravati pravilnog ponaanja i visokih etikih normi u cilju da uspostavimo dobar temelj. Ovo e za uzvrat prouzrokovati milosre unutar nas i odvesti nas na mjesto ravnotee i ljepote. A rezultat e biti sposobnost da se ulovi pravo znanje koje e nam omoguiti da izbuimo iluzije svijeta i shvatimo pravu prirodu nae povezanosti sa svim stvarima.

44

I konano na desnoj strani drveta, slovo kaf predstavlja nau kavanu, nau odanost i namjere, ako su nae namjere ljubav i milost, dovodimo ivotnu snagu u nae sopstvene ivote. I kada ispunimo sebe ljubavlju, dolazimo do te take u kojoj moramo dati tu ljubav drugima i inei tako, mi postajemo blagoslov u njihovim ivotima. A taj blagoslov drugima je predstavljen sa slovom bet i blagosiljajui druge, via duhovna mudrost se poinje otkrivati duboko u nama.

45

Sada je vrijeme da se ispita dvanaest dijagonalnih staza Drveta ivota, koje korespondiraju sa dvanaest jednostavnih slova koja se pominju u Sefer Yetzirah. Kao i ranije, poloaj slova e formirati znaajan obrazac.

Zamislite sebe u centru drveta (sefirot Tifaret) gledajui prema van i podsjetimo se da je prirodni redosljed ovih slova u Hebrejskom alefbetu he-vav-zayin-chet-tetyod-lamed-nun-samach-ayin-tzaddi-kuf. Ako ponemo sa prva tri he, vav, zajin, pronai emo ova slova blizu vrha drveta a slovo he je izmeu slova vav i zajin. Tanije, ova trijada se pojavljuje u obrazcu koji moemo okarakterisati kao centar, lijevo, desno. Redosljed ovog obrazca je jednostavno obrnut smjer desno, lijevo, centar obrazca koji karakterie poloaj sedam udvojenih slova. Opet, ini se da drvo pokuava prenijeti temu iz Sefer Yetzirah, da sva kreacija proizilazi iz interakcije dvije suprotnosti sa posrednikim naelom izmeu njih. Idui dalje, kroz alefbet do sljedee trijade jednostavnih slova chet-tet-yud, vidimo ih jo jednom postavljene ma drvo u skladu sa ovim centar, lijevo, desno obrazcem. A ovaj isti obrazac, kada se posmatra iz centra drveta, nastavljen je treom trijadom lamed-nun-samech, kao i etvrtom posljednjom trijadom ayin-tzaddi-kuf. Dakle, ini se jasno, da su poloaji udvojenih slova i jednostavnih slova na Drvetu ivota naznaeni da bi nam poslali poruku o kljunom znaenju Sefer Yetzirah. U zakljuku, kao to sam pomenuo na poetku ovog rada, Kabala se treba smatrati temom koja se konstatno razvija i napreduje. Ako je umjesto toga, posmatramo kao fiksirano tijelo znanja koje je kompletirano odavno, tada e to tijelo poeti da se raspada kao i svako drugo tijelo koje nije vie animirano ivotom. U ovim
46

redovima, znaenja slova Hebresjkog alefbeta su prola kontinuiranu modifikaciju tokom vjekova. Tako, za referencu, na sljedeoj stranici sam postavio tabelu koja pokazuje ne samo znaenja pronaena u razliitim verzijama Sefer Yetzirah, ve i druge interpretacije koje su se pojavile u drugim radovima i drugim vremenskim periodima. Posljednja kolona, od nazivom Moderna, predstavlja znaenja za kojima ja najee poseem. Ova znaenja dolaze ili iz Hebrejske rijei koja poinje naznaenim slovom, ili iz interpretacije glif-a samog slova. Osim toga, do tada, upotrebom ovih interpretacija zajedno sa znaenjima sefirota, osoba nije mogla odrediti svoj trenutni poloaj na Drvetu ivota (da li se neko vie upravlja lijevom modanom hemisferom ili desnom modanom hemisferom, konkretan ili apstraktan u orjentaciji) ve su takoe koriene asocijacije kao vodii za putovanje oko drveta. Meutim, tana mehanika takvog putovanja zahtijevala bi jo jedan podui papir izvan ovog i kao to mi to esto kaemo, to je zadatak koji je najbolje ostaviti za neko drugo vrijeme, drugo mjesto i drugu veliku avanturu.

47