B

A

N 


F 
 N

Z  


J
  

U


J
  

N  
C
C     
P
G  

T 
I 

L R  M
E G

, 
F 
 N, 
L K
G G
Z  ..
----

Ren Gunon
Kralj svijeta
S    

L K

Z , 

S
 
P  
P  A  Z / 
D  
K
   / 
T  
  M  / 
  
T  ! "  / 
P  
S 
 G
 / 
   
M
 / #
S
  
L 
 !  / 
O   
V$ !   
K
-% / 
D  
O
     / &
D   
I   
  $$ ! / 
J
    
L
"' $$ ! / 
D     
N
 
 / 
Biljeke / #

Kralj svijeta

P  

P   A    


P  
 S-Y iz Alveydre, naslovljeno Indska misa, a objavljeno !"!.,! sadri opis
tajnovitoga inicacskog sredita koje se naziva Agarta.
Mnogi itatelji te knjige i dalje smatraju da je posredi tek izmiljena pripovest, kca koja nema temelja
u zbilji. Shvatimo li sve doslovce, u njoj doista postoje
nevjerojatnosti koje bi mogle opravdati takvo miljenje,
barem u onoga tko dri do izvanjskih pojava. I SaintYves je imao dobre razloge to sm ne objavio to djelo
koje je napisao puno pre, ali ga ne dovrio. S druge
strane, o Agarti i njezinu poglavaru Brahmtmi, jedva da
je do tada u Europi bilo spomena osim u veoma neozbiljnog pisca Louisa Jacolliota na i se ugled ne moemo osloniti. to se nas tie, smatramo da je on doista
umjeno govorio o tim stvarima tekom svoga boravka
u Indi, ali ih je, kao i ostalo, posloio na svoj, odvie
matovit nain. Godine !"%. pokazala se, meutim,
nova i pomalo neoekivana injenica: knjiga pod naslovom Zveri, ljudi i bogovi u kojoj gospodin Ferdinand
Ossendowski pripoveda o zavrzlamama sa svoga burnoga putovanja srednjom Azom tekom !". i !"!.
godine, sadri, osobito u posljednjem delu, pripovesti
9

P   A    


gotovo istovjetne Saint-Yvesovima. Glas koji je nastao o

toj knjizi pruio je po nama dobru priliku da konano
prekinemo utnju po pitanju Agarte.
Sumnjiavi ili zlobni duhovi nisu, naravno, propustili priliku da g. Ossendowskog optue za najobine
prepisivanje Saint-Yvesa, istiui u korist svoje tvrdnje
sve sline ulomke obu knjiga. Uistinu, postoji dobar
broj ulomaka koji sve do detalja odraavaju zapanjujuu slinost. Postoji ponajpre neto to bi se moglo uiniti vrlo nevjerojatnim za samoga Saint-Yvesa, mislimo
pri tome na prihvaanje postojanja nekog podzemnoga
sveta koji posvuda prostire svoje ogranke, ispod kontinenata, pa ak i oceana, i pomou kojih se uspostavljaju nevidljive komunikace izmeu svih predjela zemlje.
G. Ossendowski, meutim, sm ne preuzima tu tvrdnju,
on, tovie, kae da ne zna to da o tome misli, nego je
pripisuje razliitim osobama koje je susretao tekom
svoga putovanja. U najzanimljivim delovima postoji takoer ulomak gdje je Kralj sveta prikazan pred
grobom svoga prethodnika, potom ulomak u kojemu se
postavlja pitanje podretla Bohemanaca koji su nekada ivjeli u Agarti( i jo mnogih drugih. Saint-Yves kae
da postoje trenuci tekom podzemnoga slavlja Kozmikih mister kada se putnici koji se nalaze u pustinji
zaustavljaju, a ivotinje same utihnu.% G. Ossendovski
nas uvjerava da je i sm prisustvovao tim trenucima
sveopega pribiranja. Kao neobina podudarnost postoji pre svega pria o jednome otoku, danas nestalome,
na kojemu su ivjeli udni ljudi i ivotinje: tu Saint-Yves
10

P   A    


navodi saetak opisa plovidbe Diodora Sicilskoga oko

Iambula, dok g.Ossendowski govori o putovanju nekog
staroga budista s Nepala, a ipak su razlike u njihovim
opisima neznatne. Ako o toj pripovesti doista postoje
dve inaice koje potjeu iz meusobno tako udaljenih
izvora, moglo bi biti zanimljivo pronai ih i brino ih
usporediti.
Pokuali smo upozoriti na sve te pristupe, ali isto
smo tako skloni kazati da nas oni nipoto ne uvjeravaju
da je re o krivotvorini. Ne kanimo, uostalom, ulaziti
ovdje u raspravu koja nas zapravo zanima samo povrno. Neovisno o svjedoanstvima na koja nas upuuje
g.Ossendowski, posredstvom svih ostalih izvora znamo da su pripovesti te vrste u Mongoli i srednjoj Aziji uobiajene. Mi samo napominjemo da neto slino
postoji u predajama gotovo svih naroda. S druge strane,
ako je g.Ossendowski djelomino prepisao Indsku misu, ne vidimo dobar razlog zato bi izvjesne ulomke u
tu svrhu previdio kao ni zato bi menjao oblik odreenih rei piui na primjer Agharti umjesto Agarha,
to se zauzvrat moe izvrsno objasniti injenicom da je
raspolagao mongolskim izvorom informaca, dok se
Saint-Yves drao hinduskoga izvora (znamo, naime, da
je bio povezan s barem dva Hindusa)., Ne razumemo,
nadalje, zato bi rabio naziv Kralj sveta za poglavara
inicacske herarhe koji u Saint-Yvesa nigdje ne nalazimo. Iako moramo priznati izvjesne posudbe, to ne
umanjuje injenicu da g.Ossendowski katkada iznosi
stvari e slinosti ne nalazimo u Indskoj misi. Re je
11

P   A    


posebice o onim stvarima koje posve sigurno ne mogao izmisliti, utoliko vie to je oito bio nesposoban
shvatiti njihovo tono znaenje jer je bio daleko vie zaokupljen politikom, nego idejama i naucima, ne poznavajui u potpunosti ono to se odnosi na ezoterizam.
Takva je, primjerice, pria o Crnoj steni koju je Kralj
Sveta neko poslao Dalai-Lami, a koja je potom preneena u Urgu u Mongoli, gdje je i nestala pre otprilike
stotinu godina./ U brojnim predajama, meutim, Crne
stene igraju vanu ulogu, od one koja je bila simbol
Kibele do one postavljene u Kaaba iz Meke. Evo i drugoga primjera: Bogdo-kan ili ivi Buda koji se nalazi
u Urgu, izmeu ostalih dragocjenosti uva i Dingiskanov prsten na kojemu je urezana svastika te konu
ploicu na kojoj je biljeg Kralja sveta. ini se da je
g.Ossendowski mogao vidjeti samo prvi predmet, dok
bi mu postojanje drugog bilo dosta teko zamisliti: ne bi
li bilo prirodne govoriti ovdje o nekoj zlatnoj ploici?
Tih nekoliko prethodnih napomena dovoljno je za
ono to elimo kazati, budui da kanimo u potpunosti
ostati izvan svih polemika i pitanja o linostima. Samog
Saint-Yvesa i g.Ossendowskog navodimo samo stoga
to nam njihova djela mogu posluiti kao polazite u
razmatranjima koja nisu ni u kakvoj vezi s onim to bismo mogli misliti o jednome ili drugome. Znaenje tih
razmatranja posebice nadilazi njihove individualnosti,
kao i nau, na koju u tome podruju nadalje ne treba
raunati. U pogledu njihovih djela, ne elimo se uputati u neku, vie ili manje uzaludnu tekstualnu kriti12

P   A    


ku, nego rade izneti upute koje, barem po naemu

saznanju, jo nigdje nisu iznesene na vidjelo i koje nam
u izvjesnoj mjeri mogu pomoi rasvetliti ono to g. Ossendowski naziva tajnom nad tajnama.0

13

D  

K     

U    !' , najcjelovitoj i istodobno

najjaoj prihvaenosti naslov knjige Kralj sveta primjenjuje se upravo na Manua, prvotnoga i sveopega
zakonodavca e se ime u razliitim oblicima javlja u
mnogobrojnim drevnim narodima. Prisjetimo se samo,
glede toga, egipatskoga Mina ili Menesa, keltskoga
Menw ili grkoga Minosa." To ime nipoto ne oznaava
neki povesni ili legendarni lik. Ono, zapravo, oznaava naelo, kozmiku inteligencu koja odraava isto
duhovno svjetlo i oblikuje Zakon (Dharma) svojstven
stanju naega sveta i ciklusa postojanja. To je naelo
istodobno arhetip ovjeka koji se posebno kao takav
smatra misleim biem (na sanskrtu mnava).
S druge strane, ovdje je vano upozoriti da to naelo
moe oitovati duhovno sredite uspostavljeno na zemlji posredstvom organizace zaduene za sveukupno
ouvanje batine svete predaje, neljudske po podretlu (apavrushya), pomou koje se prvotna Mudrost priopuje kroz vremenska razdoblja onima koji je mogu
prihvatiti. Poglavar jedne takve organizace, predstavljajui na neki nain samoga Manua, s pravom e moi
nositi njegov naslov i obiljeja, pa ak se i doista poi15

K     

stovjetiti s naelom i je on ljudski izraz i pred kojim

nestaje njegova linost u mjeri spoznaje do koje mora
doi da bi mogao vriti svoju funkcu. Takav je sluaj
upravo s Agartom, ako je to sredite nasledila, kao to
upuuje Saint-Yves, batinu stare suneve dinaste (
Srya-vansha) koja je nekada boravila u Ayodhyi,! koja
svoje podretlo vue od Vaivaswata, Manua aktualnoga
ciklusa.
Saint-Yves, kao to smo kazali, ne zamilja vrhovnoga poglavara Agarte kao Kralja sveta. On ga
predstavlja kao vrhovnoga sveenika i postavlja ga k
tomu na elo brahmanske crkve, naziv koji potjee od
odvie zapadnjakoga pojmovlja.!! To potonje pripada
mu zasebno, to e rei u potpunosti, kae nam u tome
pogledu gospodin Ossendowski. ini se da su obojica
vidjeli samo one strane koje su najizravne odgovarale
njihovim vlastitim sklonostima i vlastitim preokupacijama, jer tu se, zapravo, radi o dvostrukoj, istodobno
kraljevskoj i sveenikoj moi. Pontikalno obiljeje,
u istinskome smislu rei, najzbiljske pripada poglavaru inicacske herarhe, a to zahteva objanjenje.
Re pontifex doslovno znai graditelj mostova, a taj
rimski naslov po podretlu je, u neku ruku, zidarski
naslov. Simboliki gledano, meutim, on vri funkcu
posrednika uspostavljajui komunikacu izmeu ovoga i viih svjetova.! Duga, nebeski most, tome je naslovu prirodni simbol pontikata, a sve tradice mu
pripisuje savreno podudarna znaenja: u idova on
tako znai jamstvo Bojega saveza sa svojim narodom,
16

K     

u Kini je on znak jedinstva Neba i Zemlje; u grkoj on

predstavlja Iris, glasnika bogova; gotovo posvuda, u
Skandinavi kao i u Perzanaca i Arapa, u sredinjoj
Africi i sve do nekih naroda Sjeverne Amerike, on je
most koji povezuje osjetilni s nadosjetilnim svetom.
Jedinstvo dvaju moi, sveenike i kraljevske, bilo je,
s druge strane, u Latina prikazano odreenim simbolizmom Janusa, krajnje sloenim simbolizmom s viestrukim znaenjima; zlatni i srebrni kljuevi su u istome odnosu predstavljali dve podudarne inicace.!(
Hinduskom terminologom reeno, re je o putu Brhmana i putu Katra, no, na vrhu herarhe se nalazi
ope naelo iz kojega oba puta dobivaju svoja vlastita
obiljeja, dakle, s onu stranu njihove odjelitosti, jer tu se
nalazi izvor svakog pravog autoriteta, u kojem se god
podruju vrio. Oni koji su uvedeni u Agarhu nazivaju
se ativarna, to znai s onu stranu kast.!%
U srednjemu je veku postojao izraz u kojemu su
dva komplementarna vida autoriteta bila ujedinjena
na nain koji je vredan pozornosti: u to doba se esto govorilo tajnovitoj zemlji koju se nazivalo kraljevstvom sveenika Ivana.!, To je bilo vreme kada su ono
to bismo mogli opisati kao vanjsku zatitu sredita
o kojemu je re tvorili dobrim delom nestoranci
(ili oni koje obiavamo, s pravom ili ne, tako nazivati)
i sabejci.!/ Upravo su se potonji meu sobom nazivali
Menayyeh de Yahia tj. Ivanovi uenici. U tome pogledu
mogli bismo odmah primetiti neto slino: u najmanju
ruku je zanimljivo da su mnoge istonjake grupe, vrlo
17

K     

zatvorene naravi, od imaelaca ili uenika starca s Planine do druza iz Libanona, preuzeli isti naslov uvara
Svete zemlje, poput zapadnjakih vitekih redova. U
nastavku e nam nedvojbeno biti lake shvatiti to to
moe znaiti. ini se da je Saint-Yves pronaao najtonu re, moda tonu negoli je to i sm mislio, kada
govori o templarima Agarte.
Da se ne udimo pred izrazom vanjska zatita koji
smo upravo uporabili, dodajemo da valja imati na umu
injenicu da je viteka inicaca bila bitno katrska inicaca. Ona, izmeu ostaloga, objanjava odluujuu
ulogu koju u njoj ima simbolizam ljubavi.!
Kakvi god tomu bili konani razlozi, ideja osobe
koja je istodobno sveenik i kralj na Zapadu ne najuobiajena premda se nalazi u samom izvoru kranstva
koju na zapanjujui nain prikazuju kraljevi-magi. ak
je u srednjemu veku najvia vlast (barem izvana) bila
podeljena izmeu papinstva i carstva.!0 Jedno takvo
razdvajanje moemo smatrati obiljejem neke nepotpune organizace odozgo, da se tako izrazimo, jer ne
vidimo da se javlja zajedniko naelo o kojemu bi ovisile i proizlazile te dve moi, pravu najviu mo moramo, dakle, nai negdje drugdje. uvanje jedne takve
podjele na istoku je, naprotiv, iznimno, a neto te vrste
jedva da susreemo u nekim budistikim idejama. Tu
podsjeamo potvrenu nepodudarnost funkca Buddhe
i cakravartina ili univerzalnoga monarha izmeu kojih
je, navodno, Shakya-Mani morao izabrati.

18

K     

Treba dodati da se pojam cakravartin, koji se ne odnosi posebno na budizam strogo primjenjuje, sledei glavne misli hinduistike tradice, na ulogu Manua i njegovih predstavnika, odnosno, doslovce na onoga koji
okree kota tj. na onoga koji stoji u sreditu svih stvari
a da u njima ne sudjeluje ili onaj koji je, po Aristotelovu
izrazu, nepokretni pokreta.!"
Osobitu pozornost skreemo na to da je sredite o
kojemu je re vrsta toka koju tradice slono simboliki opisuju kao pol, jer se oko njega okree svet koji
se uglavnom prikazuje kao kota, kod Kelta jednako
kao i kod Kaldejaca ili Hindusa. Otuda i pravo znaenje svastike, znaka koji je posvuda rairen, od Dalekoga
istoka do dalekoga zapada, a koji je bitno znak pola.
Tu se nedvojbeno prvi put u modernoj Europi upoznajemo s njezinim pravim znaenjem. Suvremeni uenjaci
su, naime, uzalud pokuavali taj simbol objasniti najneobinim teorama. Opinjeni nekom vrstom unapred
odreene ideje, veina njih je htjela vidjeti tu i gotovo
posvuda drugdje samo solarni znak. Ako je on to katkada i bivao, to je meutim moglo biti samo sluajno i
u izvrnutom smislu. Drugi su pak bili blie istini kada
su promatrali svastiku kao simbol kretanja. Premda ne
pogreno, takvo tumaenje vrlo je nedostatno je se ne
radi o bilo kakvom kretanju, nego o rotacskom kretanju oko nekog sredita ili nepomine osi, a vrsta toka
je, ponavljamo, taj najbitni element na koji se izravno
odnosi simbol o kojemu je re.!

19

K     

Moemo, stoga, kazati da ulogu Kralja sveta valja

shvatiti kao uredbenu i regulatornu (prisjetimo se, takoer, da posljednja re nema bez razloga isti koren
kao rex ili regere), ulogu koja se moe saeti u reima
poput ravnotea ili sklad, ono to u sanskrtu opisuje
pojam Dharma: ona u vidljivom svetu oznaava odraz
nepromjenjivosti najviega Naela. Na temelju istih razmiljanja moemo takoer shvatiti zato su osnovna
svojstva Kralja sveta pravednost i mir koji su samo
preinaeni oblici te ravnotee i sklada u ljudskome svijetu (mnava-loka). I to je stvar od goleme vanosti, a
upozoravamo na nju, osim radi opega znaaja, i radi
onih koji se preputaju nekim utvarnim strahovima kojih ima i u knjizi samoga g. Ossendowskog kao odjeka
njegovih posljednjih redaka.

20

T  

  M 


N  (
 $, e je razumevanje ogranieno unapred stvorenim idejama, preplaeni su
samim pojmom Kralja sveta koji shvaaju u smislu
Princeps hujus mundi o kojemu govori Evanelje. Po sebi
je jasno da je takvo meanje posve pogreno i neosnovano. Da bismo ga uklonili mogli bismo se ograniiti
na jednostavno upozorenje da se naslov Kralj ovoga
sveta u hebrejskome i arapskome obino primjenjuje
na samoga Boga.( No, budui da je dobra prilika da
iznesemo ovdje nekoliko zanimljivih opaanja, razmotrit emo u tu svrhu teore iz idovske kabale koje se
tiu nebeskih posrednika, a koje su, uostalom, u izravnoj vezi s osnovnom temom ove stude.
Nebeski posrednici o kojima je re su ekina i Metatron. Recimo najpre da ekina u najiremu smislu rijei oznaava istinsku prisutnost boanstva. Treba
primetiti da se u ulomcima Pisma u kojima se ona spominje radi posebice o ustanovljenju nekog duhovnoga
sredita: o izgradnji svetita, podizanju Salomonovih i
Zorobabelovih hramova. Redovito postavljeno u odre-

21

  M 


enim uvjetima, takvo bi sredite zapravo trebalo biti

mjesto boanskoga oitovanja koje se uvek prikazuje
kao svjetlo. Zanimljivo je primetiti da je izraz izrazito osvetljeno i tono propisano mjesto, koji je po svemu sudei sauvala masonera, ostatak sveenikoga
nauka po kojemu se upravljalo izgradnjom hramova,
a koji osim toga ne pripadao posebno idovima, no
na to emo se vratiti kasne. Ne moramo ulaziti u pitanje razvoja teore duhovnih upliva (vie volimo taj
izraz nego re blagoslovi kojom se prevodi hebrejski
berakoth, tim vie to je taj smisao vrlo jasno sauvala
arapska re barakah), no, iako se ograniavamo na razmatranja stvari samo s te toke gledita, to je mogue
objasniti reenicom Eliasa Levite koju gospodin Vulliaud donosi u svojoj knjizi idovska kabala: O tome pitanju uitelji kabale uvaju velike tajne.
ekina se prikazuje s nekoliko gledita meu kojima
su dva glavna: unutarnji i vanjski vid ekine. Postoji, s
druge strane, u kranskoj tradici reenica koja veoma jasno opisuje ta dva vida: Gloria in excelsis Deo et
in terra Pax hominibus bonae voluntatis. Rei Gloria i
Pax se svaka za sebe odnosi na unutarnji vid, s obzirom
na Naelo, i na vanjski vid, s obzirom na vidljivi svet. I,
uzmemo li te rei na taj nain, moemo odmah shvatiti
zato ih aneli (Malakim) izgovaraju kako bi navestili
roenje Boga s nama ili u nama (Emanuel). to se
tie prvoga vida, mogli bismo se isto tako prisjetiti teora nekih teologa o svjetlu slave u kojemu i zbog kojega se ostvaruje nebeska viza (in excelsis). A to se tie
22

  M 


drugoga, re je o miru, o kojemu emo odmah neto kazati, koji je u svom ezoterinom smislu jedno od
osnovnih obiljelja duhovnih sredita ustanovljenih na
zemlji (in terra). Arapski pojam saknah, uostalom, koji
je oito istovjetan s hebrejskim ekina, prevodi se kao
veliki mir to tono odgovara rozenkrojcerskom Pax
profunda. Tako bismo nedvojbeno mogli objasniti to
su oni mislili pojmom hrama Duha Svetoga kao i tone protumaiti brojne evaneoske tekstove u kojima
se govori o miru,% tim vie to je tajna predaja koja
se odnosi na ekinu bila povezana sa svjetlom Mese.
Govori li g. Vulliaud sluajno kada daje taj posljednji
naputak da se radi o predaji upuenoj onima koji slede put koji zavrava u Pardesu, odnosno, kao to emo
vidjeti kasne, najviem duhovnom sreditu?
To nas vodi do jo jedne opaske u vezi s prethodnom. G.Vulliaud odmah govori o misteru povezanom s Jubilejem, koji se na neki nain nadovezuje na
ideju mira, i u tom pogledu on navodi tekst iz Zohara
(III,,b): Reka koja izvire u Edenu zove se Iobel kao
i Jeremin tekst (,0): Pustit e svoje korene prema rijeci odakle, po njemu, proizlazi da ideja jubileja znai
postavljanje svega u svoje prvotno stanje. Jasno da je
re o tome povratku u prvotno stanje koje su razmatrale sve predaje i kojim smo se imali priliku baviti u
naoj studi o Danteovu ezoterizmu. I kada piemo da e
povratak svega u svoje izvorno stanje oznaiti mesansko doba, oni koji su itali tu studu prisjetit e se onoga to smo ovdje govorili o odnosu zemaljskoga raja
23

  M 


i nebeskoga Jeruzalema. Ono o emu je ovdje doista

re, premda u razliitim razdobljima ciklikoga oitovanja, jest Pardes, svetite ovoga sveta koje tradicionalni simbolizam svih naroda usporeuje sa srcem, sreditem bia i boanskim prebivalitem (Brahma-pura
u hinduistikom nauku), kao tabernakul koji je njegova
slika i koji se stoga hebrejski naziva mikan ili Boja kuica, reju i je koren isti kao i koren rei ekina.
Po drugom stajalitu, ekina je sinteza serota. U
serotskom stablu desna strana je strana milosti, a
leva strana strana strogosti./ U ekini, dakle, moramo prepoznati ta dva gledita i odmah zapaamo, da
se nadoveemo na ve reeno, da se barem djelomice
strogost poistovjeuje s pravdom, a milosre s mirom.
Grei li ovjek i udaljuje se od ekine, on se izvrgava
moi snag (srim) koje ovise o strogosti,0 a ekina se
tada naziva rukom strogosti, to odmah priziva dobro
poznat simbol ruke pravde. Nasuprot tomu, ako se
ovjek pribliava ekini, on se oslobaa, a ekina postaje
Boja ruka pravde, tj. ruka koja blagoslivlja." Otuda
i tajnovitosti kue pravde (Beith-Din) koja je jo jedno
ime za najvie duhovno sredite.( Gotovo da nema potrebe pojanjavati da su dve strane o kojima smo govorili takoer one na koje se dele odabrani i prokleti
u kranskim prikazima posljednjega suda. Mogli bismo ih takoer usporediti s dva Puta koja su pitagorovci prikazivali slovom Y koje je u svom poznatom obliku
predstavljalo mit o Heraklu izmeu kreposti i poroka,
s dvama vratima, nebeskim i podzemnim koja su u La24

  M 


tina bila povezana sa simbolizmom Janusa, s dve ciklike faze, uzlaznom i silaznom, koje se u Hindusa isto
tako nadovezuju na simbolizam Gansha.(! Lako je, naposljetku, otuda objasniti to zapravo znae izrazi poput ispravna namjera, koji emo u nastavku susresti,
i dobra volja (Pax hominibus bonae voluntatis, a oni
koji donekle poznaju razliite simbole koje smo upravo
spominjali vidjet e da se blagdan Boia ne podudara
bez razloga sa zimskim solsticem) uspem li po strani ostaviti sva vanjska, lozojska i moralna tumaenja
kojima su ti izrazi ustupili mjesto, od stoika do Kanta.
Kabala ekini daje oblik a su imena istovjetna njezinima i koji stoga ima i istovjetna obiljeja,( a naravno
isto toliko razliitih vidova koliko i ekina. Njegovo je
ime Metatron i on se brojano jednako spominje kao i adai, Svemogui (kojim se opisuje ime Abrahamova Boga).
Etimologa rei Metatron vrlo je nesigurna. Meu razliitim pretpostavkama koje postoje u vezi nje jedna
od najzanimljivih je ona da svoje podretlo vue iz
kaldejske rei Mitra, to znai kia, a koja je po svome
korenu povezana i s reju svjetlo. Ako je tomu tako
ne bismo trebali misliti da je slinost s hinduskim i zarathutranskim Mitrom dovoljan razlog da smatramo
da se tu radilo o razmjeni sa stranim naucima jer postojee odnose razliitih predaja ne prilii promiljati na taj
posve izvanjski nain. to se tie uloge koja se pripisuje
kii, moemo rei da se ona u gotovo svim predajama
javlja kao simbol silaska duhovnih upliva s Neba na
Zemlju. Upozoravam u tome pogledu da idovski nauk
25

  M 


govori o svjetlosnoj rosi koja dolazi sa stabla ivota

pomou koje se treba dogoditi uskrsnue mrtvih kao
to kapanje rose koje oznaava nebeski utjecaj koji se
priopuje svim svjetovima priziva posebice alkemski i
rozenkrojcerski simbolizam.
Pojam Metatron obuhvaa sva znaenja uvara, Gospodina, poslanika, posrednika. On je tvorac svih teofana u osjetilnom svetu,(( on je Aneo Lica kao i Kraljevi Svjetla (Sr ha-lam) a po potonjoj oznaci vidimo
da se nipoto nismo udaljili od nae teme. Da uporabimo tradicionalni simbolizam koji smo prethodno ve
objasnili, slobodno moemo rei, kao to je poglavar
inicacske herarhe zemaljski Pol, da je Metatron
nebeski Pol. I onaj prethodni je odraz ovoga potonjeg
s kojim je u izravnoj vezi posredstvom osovine Svjetla. Ime mu je Mihael, veliki sveenik koji je rtva paljenica i prinosnica pred Bogom. I sve to na zemlji ine
Izraelci izvreno je po obrascu onoga to se dogaa na
nebeskome svetu. Veliki sveenik tu simbolizira Mihaela, kraljevia Milosti U svim ulomcima u kojima Pismo govori o pojavi Mihaela, re je o slavi ekine.(% To
to je ovdje reeno o Izraelcima moe se takoer kazati
za sve narode koji imaju istinski pravovjernu tradicu.
Moramo rei da se to poglavito odnosi na predstavnike
primordalne predaje iz koje sve ostale potjeu i kojoj
su podreeni, a to je povezano sa simbolizmom Svete
Zemlje, slikom nebeskoga sveta koji smo ve spominjali. S druge strane, prema onomu to smo pre kazali,
Metatron uz Pravdu poprima samo oblik Milosti. On
26

  M 


ne samo veliki sveenik (kohen ha-gadol), nego i Veliki

Kraljevi (sr ha-gadol) i poglavar nebeskih vojski, tj.
on istodobno obuhvaa naelo kraljevske moi i sveenike ili pontikalne moi kojoj odgovara upravo posrednika uloga. Treba, izmeu ostalog, primetiti da
su melek, kralj i maleak, aneo ili poslanik zapravo
samo dva oblika jedne te iste rei. tovie, malaki, moj
poslanik (tj. Boji poslanik, ili aneo u kojemu je Bog,
maleak ha-Elohim) jest anagram od Mihael.(,
Treba dodati da poistovjeenje Mihaela s Metatronom
o kojemu je re predstavlja, meutim, samo jedno gledite. Ostavimo li svetlu stranu, postoji ona mrana,
a nju predstavlja Samael koji se zove i Sr halam, i tu
se vraamo na ishodite naih razmiljanja. Zapravo, taj
posljednji vid, i samo on, ini duha ovoga sveta u loem smislu rei, onoga Princeps hujus mundi o kojemu
govori Evanelje. Njegovi odnosi s Metatronom, kojemu
je on poput sjene, opravdavaju uporabu iste oznake u
dvostrukom smislu, dok zahvaljujui njemu istodobno
razumemo zato je apokaliptiki broj ///, broj Zveri, takoer sunev broj.(/ Po svetom Hipolitu, uostalom,
i Mesa i Antikrist imaju lava za svoj znak koji je inae
sunev znak. Istu bismo opasku mogli dati o zmi( i
mnogim drugim simbolima. S kabalistike toke gledita, tu se radi o jo dva suprotstavljena lica Metatrona.
Ne moramo posezati za teorama o tom dvostrukom
smislu simbola koji bismo mogli na openit nain oblikovati, nego emo samo kazati da sotonizam predstavlja upravo tu zbrku izmeu svetloga i mranoga
27

  M 


gledita. A upravo tu zbrku uzrokuju, nehotice i iz neznanja (to je isprika, ali ne i opravdanje) oni koji misle
da prokazuju znaenje pojma Kralja sveta povezujui ga s paklom.

28

  

T  1 

P S-Y, najvii poglavar Agarte nosi

naslov Brahtm (tone bi bilo pisati Brahmtm),
uporite du u Bojemu duhu. Njegove dve slube
su Mahtm, predstavnik sveope Due i Mhnga,
simbol svih materalnih organizaca kozmosa:(0 to
je herarhska podjela koju zapadni nauci prikazuju
trojstvom duha, due i tela koji se tu primjenjuju po
osnovnoj analogi makrokozmosa i mikrokozmosa. Vano je upozoriti da ti pojmovi na sanskrtu oznaavaju
upravo naela te se na ljudska bia mogu primeniti
ukoliko ona i sama predstavljaju ta naela tako da se,
ak i u ovom sluaju, bitno veu uz funkce, a ne na
pojedince. Po g. Ossendowskom, Mahtm spoznaje
dogaaje, budunost, a Mhnga upravlja uzrocima
tih dogaaja. to se tie Brahtme, ona moe govoriti
licem u lice s Bogom,(" stoga je lako razumjeti to to
znai prisjetimo li se da ona zauzima sredinje mjesto
u uspostavljanju izravne komunikace zemaljskoga
sveta s viim stanjima, a posredstvom njih s najviim
Naelom.% Pokuamo li ga shvatiti u uskom smislu i
samo u odnosu prema zemaljskome svetu, izraz Kralj
sveta je veoma neprikladan. U odreenom pogledu
29

T  1 

na Brahtmu bi tone bilo primeniti izraz Gospodar

tru svjetova%! jer u svakoj pravoj herarhi onaj tko
posjeduje najvii stupanj time istodobno posjeduje i sve
podreene stupnjeve, a ta tri sveta iz hinuduistike
predaje (koji ine iribhuvanu) su, kao to emo kasne
objasniti, podruja od kojih svako za sebe odgovara trima funkcama koje smo maloas pobrojali.
Kada izlazi iz hrama, kae g. Ossendowski, Kralj
sveta zrai boansko svjetlo. idovska Bibla kae
isto za Mojsa kada je silazio sa Sinaja,% a to se te usporedbe tie valja upozoriti da islamska tradica Mojsa
promatra kao Pol (el-Qutb) svoga doba. Ne li to, izmeu ostaloga, zato to ga je, kao to kae kabala, poduavao sam Metatron? Ovdje bismo jo trebali razlikovati
razlikovati glavno duhovno sredite naega sveta i sekundarna sredita koja mu mogu biti podreena, a koja
ga predstavljaju samo u odnosu na posebne tradice,
prilagoene odreenim narodima. Da se ne vraamo
na to pitanje, upozoravamo da funkcu zakonodavca
(na arapskom rasl) koja pripada Mojsu nuno podrazumeva prenos moi koji opisuje ime Manu. S druge
strane, jedno od znaenja koje obuhvaa ime Manu ukazuje upravo na odraz boanskoga svjetla.
Kralj sveta, kae jedan lama g. Ossendowskom,
u vezi je s mislima svih onih koji upravljaju sudbinom
ovjeanstva On poznaje njihove namjere i ideje.
Udovoljavaju li oni Bogu, Kralj sveta e im se prikloniti sa svojom nevidljivom pomoi, ne udovoljavaju li
mu, Kralj e izazvati njihovu propast. Ta mo Agarti je
30

T  1 

dana posredstvom tajne znanosti Oma, rei kojom zapoinjemo sve nae molitve. Odmah zatim sledi ova
reenica koja e zaprepastiti sve one koji imaju makar
nejasnu ideju o znaenju jednoslone svete rei Om:
Om je ime jednoga starog sveca, prvoga goroa (g. Ossendowski pie goro umjesto guru) koji je ivio pre tristo tisua godina. Reenica postaje posve neshvatljiva
ne prisjetimo li se da razdoblje o kojem je re, i o kojemu veoma malo znamo, daleko prethodi trenutanom
razdobulju Manua. Adi-Manu ili prvi Manu nae kalpe
(Vaivaswata je sedmi), s druge strane, zvao se Swyambhuva tj. potekao od Swyambha, Onoga koji postoji
sam od sebe ili vjenoga Logosa. Logos, dakle, ili onaj
tko ga izravno predstavlja, moe se doista oznaiti kao
prvoga meu guruima ili duhovnim uiteljima, a Om
je zapravo ime za Logos.%(
Re Om, s druge strane, neposredno nudi klju za
herarhsku raspodjelu funkca izmeu Brahtme i njegovih slubenika koje smo ve spomenuli. Po hinduistikoj tradici tri elementa te svete jednoslone rei simboliziraju zasebno tri sveta o kojima emo odmah
neto rei. To su tri stanja Tribhuvane: Zemlja (Bh),
atmosfera (Bhuvas), nebo (Swar), drugim reima, svet
tjelesnoga oitovanja, svet istananoga ili duevnoga
oitovanja i nevidljivi svet. Polazimo li odozdo prema
gore, to su podruja koja pripadaju Mahngi, Mahtmi
i Brahtmi, kao to lako moemo vidjeti pogledamo li
tumaenja njihovih maloas iznesenih naslova. To su i
odnosi subordinace koji postoje izmeu tih razliitih
31

T  1 

podruja koja, za Brahtmu, opravdavaju naziv Gospodara tru svjetova koji smo maloas uporabili.%% On je
Gospodar svega, sveznajui (vidi neposredno sve posljedice u njihovim uzrocima), unutarnji upravitelj (boravi
u sreditu sveta i upravlja iznutra, ravnajui njegovim
kretanjem a da ne dio njega), izvor (svake prihvatljive
moi), podretlo i svrha svih bia (ciklikoga oitovanja i zakon predstavlja.%, Da se posluimo drugim,
ne manje tonim simbolizmom, recimo da Mahnga
predstavlja baza poetnoga trokuta, a Brahtma njegov
vrh. Izmeu njih dvoje Mahtm utjelovljuje neku vrstu
posrednikoga naela (kozmiku vitalnost, hermetiku
Anima mundi), e se djelovanje razva u posrednikom
prostoru. Sve je to, meutim, veoma jasno prikazano
likovima koji odgovaraju svetome alfabetu koji SaintYves naziva vaan, a g. Ossendowski vatannan, ili, to se
svodi na isto, geometrskim oblicima (pravac, spirala,
toka) na koje se bitno svode tri mtrsa ili osnovna elementa Oma.
Pojasnimo jo i sledee: Brahtmi pripada punina
dvu moi, sveenika i kraljevska, koje se smatraju
prvotima i na neki nain nerazluivima. Te dve moi
razlikuju se potom kako bi se oitovale, Mahtm predstavlja posebice sveeniku mo, a Mhanga kraljevsku.
Ta se razlika podudara s razlikom izmeu brhmana i
katra. Mahtm i Mahnga, meutim i same po sebi
imaju, uostalom, kao i Brahtm, istodobo sveeniku i
kraljevsku narav jer su s onu stranu kast. U tome pogledu pojasnit emo jo neto to se ini da nikada ne
32

T  1 

bilo objanjeno na zadovoljavajui nain, a veoma je vano: pre smo spomenuli kraljeve mage iz Evanelja kao one koji u sebi sjedinjuju dve moi, sada emo
kazati da ti zagonetni likovi nisu nita drugo do tri poglavara Agarte.%/ Mahnga Kristu nudi zlato i pozdravlja
ga kao kralja, Mahtm mu nudi tamjan i pozdravlja
ga kao sveenika, Brahtm mu, konano, nudi smirnu
(balzam nepotkupljivosti, slika Amrite)% i pozdravlja ga
kao najveega Proroka ili duhovnog Uitelja. Tako odana poast roenom Kristu, u tri sveta koja su njihova
zasebna podruja, i posredstvom autentinih predstavnika glavne predaje, istodobno je, kao to vidimo, jamstvo savrenoga pravovjerja kranstva u tom pogledu.
G. Ossendowski, naravno, nikako ne mogao uzeti u
obzir razmiljanja te vrste, no da je shvatio neke stvari
malo dublje, to je propustio, mogao bi barem upozoriti
na veliku slinost koja postoji izmeu najviega trojstva
Agarte i lamaistikoga trojstva koje navodi: Dalai-lama
ostvaruje Buddhinu svetost (ili njegovu istu duhovnost); Tailama, ostvaruje njegov nauk (ne magski
kao to se, izgleda, misli) i Boghokhan, predstavnik
njegove materalne i ratnike snage. To je posve ista
raspodjela na tri sveta. Tu opasku je mogao izneti tim
vie to upuuje na to da se glavni grad Agarte zove
Lhasa, u kojemu se na vrhu planine nalazi dvorac Dalailame, Potala, okruen hramovima i samostanima.
Takav nain prikazivanja stvari pogrean je uostalom
zato to preokree odnose, jer za sliku zapravo moemo
kazati da priziva svojoj prototip, a ne obrnuto. Sredite
33

T  1 

lamaizma, dakle, moe biti samo prava slika sredita

sveta. to se tie poloaja na kojima su postavljena,
sva sredita te vrste pokazuju neke zajednike topografske osobitosti, i one, daleko od toga da su nevane, imaju neospornu simboliku vrednost te moraju
tovie biti u vezi sa zakonima prema kojima djeluju
duhovni uplivi. Re je o pitanju koje otkriva upravo
znanost o tradici koju bismo mogli nazvati svetom
geograjom.
Postoji jo jedna, nita manje vana podudarnost:
opisujui razliite stupnjeve ili krugove inicacske
herarhe koji su povezani s odreenim simbolikim
brojevima i pozivajui se osobito na podjele vremena,
Saint-Yves zavrava govorei da je najvii krug i najblii tajanstvenom sreditu sainjen od dvanaest delova koji predstavljaju najviu inicacu i podudaraju se,
izmeu ostaloga, sa zodakim sustavom. Taj se, dakle, ustroj ponavlja u onome to nazivamo okrunim
veem Dalai-lame sastavljenim od dvanaest velikih
Nama ana (ili Nomenkana). Isto to ustrojstvo nalazimo uostalom i u odreenim zapadnjakim tradicama,
poglavito u onima koje govore o vitezovima okrugloga stola. Napominjemo k tomu da dvanaest lanova
unutarnjega kruga Agarte, s toke gledita kozmikoga
poretka ne predstavljaju naprosto dvanaest znakova
zodaka, nego takoer (u iskuenju smo da keemo
rade, premda se dva tumaenja ne iskljuuju) dvanaest Aditya koji su istodobno oblija sunca povezani
sa samim zodakim znakovima%0 i naravno, kao to se
34

T  1 

Manu Vaiswata zove sinom Sunca, Kralj sveta meu

svojim znacima takoer ima i sunce.%"
Prvi zakljuak koji se iz svega ovoga namee jest da
doista postoje uske veze izmeu opisa koji se u svim zemljama odnose na manje ili vie skrivena ili barem tee
dostupna duhovna sredita. Jedini prihvatljiv zakljuak
koji se moe dati o tome jest da ako se ti opisi odnose na
razliita sredita, kao to se u nekim sluajevima ini,
ona nisu, da tako kaemo, do oitovanja jednoga i najviega sredita, kao to sve posebne tradice nisu zapravo
do prilagodbe velike primordalne tradice.

35

P  

S  G 

O$    vitezove okrugloga stola.

Neemo izai izvan teme pojasnimo li ovdje to znai
potraga za Gralom, koja u legendama keltskoga podrijetla predstavlja njihovu osnovnu funkcu. Ona u svim
tradicama podsjea na neto to je u nekom razdoblju
bilo izgubljeno ili skriveno. To je, primjerice, soma u
Hindusa i haoma u Perzanaca, napitak besmrtnosti
koji je upravo u snanoj izravnoj vezi s Gralom, jer taj
je, kao to je poznato, sveti kale koji sadri Kristovu
krv koja je isto tako pie besmrtnosti. Simbolizam je
inae raznolik: u idova je, tako, ono to je izgubljeno
izgovor glavnog boanskog imena,, no osnovna ideja
je uvek ista, a kasne emo vidjeti s ime se ona tono
podudara.
Kae se da je sveti Gral kale koji se rabio na Posljednjoj veeri te da je Josip iz Arimateje u njega sakupio
krv i vodu koji su potekli iz otvorene rane na Kristovu
boku, izazvane kopljem centuriona Longina.,! Taj su
kale, prema legendi, u Veliku Britanu odneli sm Josip iz Arimateje i Nikodem,, i tu treba vidjeti znak povezanosti keltske tradice s kranstvom. Kale zapravo igra veoma vanu ulogu u veini antikih predaja, a
37

S  G 

tako je nedvojbeno bilo i u Kelta. Treba ipak primetiti

da je esto bio povezivan s kopljem - ta dva simbola bila
su, dakle, komplementarni jedan s drugim, no to bi nas
udaljilo od nae teme.,(
Moda nam najjasne bitno znaenje Grala pokazuje njegovo podretlo: taj su kale napravili aneli od
smaragda koji je pao s Luciferova ela nakon njegova
pada.,% Taj smaragd neodoljivo podsjea na urnu, biser
na elu koji u hinduistikoj simbolici (odakle prelazi
u budizam) esto zauzima mjesto ivina treega oka,
predstavljajui ono to bismo mogli nazvati sjetilom
vjenosti, kao to smo ve objasnili drugdje.,, Govori
se, uostalom, da je Gral bio povjeren Adamu u zemaljskom raju te da ga je, nakon pada, Adam izgubio jer ga
ne mogao poneti sa sobom nakon izgona iz Edena. Sa
znaenjem na koje emo upravo uputiti to e biti mnogo jasne. Odvojen od svoga izvornoga sredita ovjek
bi se zapravo naao zatvoren u vremenskoj sferi, ne bi
vie mogao pronai jedino mjesto s kojega bi sve promatrao pod vidom vjenosti. Drugim reima, posjedovanje osjetila za vjenost povezano je s onim to sve
tradice nazivaju, kao to smo pre kazali, prvobitnim
stanjem a obnova predstavlja prvi stupanj istinske
inicace kao preduvjet postizanja nadljudskoga stanja.,/ Zemaljski raj predstavlja uostalom upravo sredite sveta, a ono o emu emo govoriti u nastavku o
izvornom smislu rei Raj, moglo bi sve jo bolje pojasniti.

38

S  G 

Ono to sledi moglo bi se initi odvie tajanstvenim: Set se uspeva vratiti u zemaljski raj i tako ponovno stei dragocjenu posudu. Ime seth izraava ideju
temelja i stabilnosti, stoga na neki nain upuuje na
obnovu prvobitnoga reda koji je unitio ljudski pad.,
Tako moemo shvatiti kako su Set i oni koji su nakon
njega posjedovali Gral mogli uspostaviti duhovno sredite koje je imalo zameniti izgubljeni raj, sredite koje
je bilo slika toga raja. To posjedovanje Grala znai, dakle, integralno uvanje primordalne tradice u takvom
duhovnom sreditu. Legenda ne kae ni gdje ni tko je
uvao Gral do Kristova doba, no keltsko podretlo koje
prepoznajemo u toj legendi nedvojbeno mora napustiti
shvaanje da su u tome sudjelovali Druidi te da ih se
moe ubrojiti u redovite zatitnike primordalne tradice.
Gubitak Grala ili bilo kakva njegovog simbolikog
ekvivalenta zapravo je samo gubitak tradice sa svime
to ona obuhvaa. Istini za volju, ta tradica uostalom
vie je skrivena nego izgubljena, nju u najgorem sluaju mogu izgubiti samo neka sekundarna sredita kada
prestane njihova izravna veza s najviim sreditem. to
se potonjega tie, on spremite tradice uvek ini netaknutim i ne dotiu ga se promjene koje se dogaaju u izvanjskome svetu. Stoga po razliitim crkvenim
ocima, posebice po svetome Augustinu, potop ne mogao dosegnuti zemaljski raj koji je Henokovo boravite i Zemlja svetih,,0 i vrh dodiruje lunarnu sferu
odnosno, nalazi se onkraj podruja promjene (koje se
39

S  G 

poistovjeuje sa sublunarnim svetom) ondje gdje se

susreu Zemlja i Nebo.," No, kao to je raj zemaljski postao nepristupaan, najvie sredite koje je u bti istovjetno prvomu, ne moe se tekom odreenoga razdoblja
oitovati izvana, stoga moemo kazati da je tradica
izgubljena za itavo ovjeanstvo jer je sauvana samo
u nekim strogo zatvorenim sreditima te masa ljudi u
njoj ne sudjeluje svjesno i djelatno, za razliku od situace u izvornome stanju./ Upravo je u takvome stanju
dananje doba koje je, zapravo, takvim postalo puno
pre nego nam je obina i profana povest postala dostupnom. Gubitak tradice moe se, dakle, prema sluajevima shvatiti u tom openitom smislu ili se postaviti u vezu s prikrivanjem duhovnoga sredita koje bi
vie ili manje nevidljivo upravljalo odreditima nekog
posebnoga naroda ili odreene civilizace. Dakle, kad
god se susretnemo sa simbolizmom s tim u vezi treba
ispitati mora li ga se protumaiti u prvom ili drugom
smislu.
Po onomu to smo kazali Gral istodobno predstavlja
dve stvari koje se nadopunjuju: onoga tko u potpunosti posjeduje prvobitnu tradicu, tko je postigao djelatnu spoznaju koja bitno podrazumeva to posjedovanje,
samim time je iznova ukljuen u puninu prvobitnoga
stanja. Dvostruki smisao koji bitno pripada samoj rei
Gral odnosi se na te dve stvari, prvobitno stanje i prvobitna tradica, jer posredstvom verbalnih pretapanja
koja u simbolizmu esto igraju nezanemarivu ulogu i
za koje postoje samo dublji razlozi koje isprva ne bismo
40

S  G 

mogli zamisliti, Gral je istodobno posuda (grasale) i knjiga (gradale ili gradulae). Taj posljednji vid oito upuuje
na tradicu dok se drugi izravne tie samo stanja./!
Ne namjeravamo ovdje ulaziti u manje vane pojedinosti iz legende o svetom Gralu, iako sve one takoer
imaju simboliku vrednost, ni pratiti priu o vitezovima okrugloga stola i njihovim podvizima. Samo podsjeamo da je okrugli stol koji je izgradio kralj Artur
prema Merlinovu nacrtu bio namenjen za primanje
Grala kada bi ga neki od vitezova uspio osvojiti i odnijeti ga iz Velike Britane u Bretanju. Taj stol je k tomu,
po svoj prilici, vrlo star simbol, jedan od onih koji su
uvek bili povezivani s idejom duhovnih sredita, uvarima tradice. Kruni oblik stola formalno je povezan
sa zodakim ciklusom s obzirom na prisutnost dvanaest glavnih osoba oko njega a je osobitost, kao to
smo prethodno kazali, u uspostavljanju svih sredita o
kojima je re.
Postoji jo jedan simbol koji se odnosi na drugi vid
legende o Gralu i zasluuje osobitu pozornost: re je o
simbolu Montsalvat (doslovno planina spasa), vrhuncu iznad dalekih granica do kojih ne dospeva nedan
smrtnik, prikazuje se uspravljenim usred mora, u nedostupnom podruuju iza kojega se uzdie sunce. To je
istodobno sveti otok i polarna planina, dva ista simbola o kojima emo jo govoriti u nastavku ove stude.
To je zemlja besmrtnosti koja se prirodno poistovjeuje sa zemaljskim rajem./

41

S  G 

Vratimo se samome Gralu. Lako je vidjeti da je njegovo prvotno znaenje u osnovi isto kao i ono koje openito ima sveta posuda posvuda gdje se susree, a posebice na istoku, kao rtveni kale koji izvorno sadri, kao
to smo ukazali, vedsku somu i mazdaistiku haomu, tj.
pie besmrtnosti koje, onima koji ga uz potrebne uvjete prihvaaju, daje ili obnavlja sjetilo vjenosti. Ne bismo se mogli vie baviti simbolizmom kalea i onoga
to on sadri, a da ne napustimo nau temu. Da bismo
ga prikladno razvili trebali bismo mu posvetiti itavu
jednu zasebnu studu, no opaanja koja emo sada iznijeti odvest e nas do drugih razmatranja koja su od najvee vanosti za ono ime sada bavimo.

42

   

M 


I  "'  da je soma u odreenom razdoblju postala nepoznata, stoga ju je u obredima rtvovanja valjalo zameniti nekim drugim napitkom koji je bio oblik te prvotne some.! Tu ulogu je otpoetka igralo vino, i na njega se u Grka odnosi velik dio
legende o Dionizu. Za vino se, dakle, esto smatralo da
predstavlja pravu inicacsku tradicu: u hebrejskom
se rei iain, vino i sod misteri zamjenjuju jedna s
drugom jer imaju isti broj.( U suj vino simbolizira ezotersku spoznaju, nauk pridran za elitu koji ne prilii
svim ljudima, kao to svi ne mogu nekanjeno piti vino.
Iz toga proizlazi da uporaba vina u nekom obredu ovome dodjeljuje vrlo jasan inicacski karakter. Takav je
sluaj osobito s Melkisedekovom euharstskom rtvom,% i to je sredinji trenutak na kojemu nam se sada
valja zaustaviti.
U judeokranskoj tradici ime Melkisedek ili tone
Melki-cedeq zapravo izriito opisuje samu funkcu kralja sveta. Pomalo smo se ustezali izrei tu injenicu
koja obuhvaa objanjenje jednoga od najzagonetnih
ulomaka hebrejske Bible, no budui da smo se odluili izloiti pitanje Kralja sveta, doista je nismo mogli
43

M 


preutjeti. Tu bismo se mogli vratiti na rei koje je u

tome pogledu izrekao sveti Pavao: O toj stvari moramo
jo puno toga rei i mnoge potekoe objasniti jer ste
postali spori u razumevanju.,
Evo najpre samoga biblskog ulomka o kojemu je
re: I Melkisedek, kralj Salema, donese kruh i vino, on
bae sveenik Boga Svevinjega (El Elion). On blagoslovi Abrama/ govorei: Abrame, budi blagoslovljen
od Boga Svevinjega, gospodara Neba i Zemlje, i neka
bude blagoslovljen Bog Svevinji koji ti tvoje nepratelje predade u ruke. I Abram mu dade desetinu svega
onoga to je oduzeo.
Melkisedek je, dakle, u isti mah kralj i sveenik. Njegovo ime znai kralj Pravde, a on je istodobno i kralj
Salema, to znai Mira. Tu dakle nalazimo prvenstveno
Pravdu i Mir, tj. upravo dva temeljna obiljeja Kralja
Sveta. Valja primetiti da re Salem, suprotno opem
mnenju, zapravo nikada ne oznaavao neki grad,
nego ga se moe promatrati, uzmemo li ga kao simboliko ime Melkisedekova boravita, kao ekvivalent pojma
Agarta. U svakom sluaju, pogreno je u njemu vidjeti
izvorno ime za Jeruzalem jer to ime je Jebus. Obrnuto,
ako je ime Jeruzalem bilo dano tome mjestu kada su u
njemu idovi osnovali duhovno sredite, to je bilo da
ukau da je ono bilo poput vidljive slike pravoga Salema. Treba dodati takoer da je Hram izgradio Salomon
e se ime (lomoh) isto tako izvodi iz Salema, to znai
Pacik.0

44

M 


Evo, dakle, kojim reima sveti Pavao tumai ono to

je rekao Melkisedek: Ovaj naime Melkisedek, kralj salemski, sveenik svevinjega Boga. Izie u susret Abrahamu kad se ovaj vraao s poraza kraljeva, i blagoslovi
ga. Njemu je Abraham dao desetinu od svega. On e
ime znai najpre Kralj pravde, zatim Kralj Salema,
to jest Kralj mira, bez oca, bez majke, bez rodoslovlja,
koji nema ni poetka ni svretka ivota, tovie, slian
Sinu Bojemu, ostaje vjeno sveenik."
Melkisedek je, dakle, prikazan kao vei od Abrahama jer ga ovaj blagoslivlje, a bez ikakve sumnje, vei
blagoslivlje manjega.! Abraham, pak, sa svoje strane
prepoznaje tu nadmo pa mu daje desetinu, to je znak
njegove ovisnosti. Tu je doista re o investituri gotovo u feudalnom smislu rei, no s razlikom da se radi
o duhovnoj investituri. Moemo dodati da se tu idovska tradica dodiruje s velikom prvobitnom tradicom.
Blagoslov o kojemu se govori upravo je priopenje jednog duhovnog upliva u kojemu e Abraham od tada
sudjelovati. Primetimo samo da upotrebljena formula
Abrahama stavlja u izravnu vezu s Bogom Svevinjim
kojega potom priziva sam Abraham poistovjeujui ga
s Jahvom.!! Ako je Melkisedek tako vei od Abrahama,
onda je to stoga to je Svevinji (Elion), koji je Melkisedekov Bog, i sm vei od Svemoguega (addaj) koji
je Abrahamov Bog, ili, drugim reima, prvi od dvaju
bogova predstavlja boanski vid koji je vei od drugoga. S druge strane, to je iznimno vano, i to se ini da
dosada nikada ne bilo objanjeno, jest da je El Elion
45

M 


istovjetan s Emanuelom, ta dva imena imaju isti broj.!

To pripovest o Melkisedeku izravno povezuje s onom o
kraljevima magima e smo znaenje pre objasnili.
tovie, tu moemo opaziti i sledeu vezu: Melkisedekov sveenik je sveenik El Eliona: kranski sveenik je
sveenik Emanuela; ako je, dakle, El Elion Emmanuel, njihova su dva sveenika ista, a kranski sveenik, za kojega je uostalom bitno da vri euharistsku rtvu kruha
i vina, doista je iz reda Melkisedekova.!(
Judeokranska tradica razlikuje dva sveenitva, jedno po redu Arona, drugo po Melkisedekovu
redu. I ovo potonje vee je od prvoga, kao to je sm
Melkisedek vei od Abrahama koji je iz Leveva plemena, a time i iz Aronove obitelji.!% Tu nadmo jasno
potvruje sveti Pavao koji kae: Levi, primatelj desetine (od Izraelskoga naroda) dao je da tako kaem desetinu po Abrahamu.!, Neemo se ovdje vie baviti znaenjem tih dvaju sveenitava, samo emo jo navesti
neke rei svetoga Pavla: Ovdje (u levitskome sveenitvu) desetinu primaju smrtni ljudi, a ondje jedan za
koga se svjedoi da trajno ivi.!/ Taj ivui ovjek je
Melkisedek, to je Manu koji zapravo ostaje trajan (na
hebrejskome le-olam) tj. za itava trajanja njegova ciklusa (manvantara) ili sveta kojim posebno vlada. On je
bez rodoslovlja jer je njegovo podretlo neljudsko,
jer je i sm prototip ovjeka. On je doista slian Sinu
Bojemu jer je, Zakonom koji donosi, za ovaj svet sm
izraz i slika boanske Rei.!

46

M 


Poglavito valja napomenuti sledee: u pripovesti o kraljevima-magima vidimo tri odjelita lika koji
su tri poglavara inicacske herarhe. U pripovesti
o Melkisedeku vidimo samo jednoga lika, no taj u sebi
moe ujediniti vidove koji odgovaraju istim trima funkcama. Tako neki razlikuju Adoni-cedeqa, Gospodara
pravde, koji se na neki nain udvostruuje u Kohen-cedeqa, Sveenika pravde, i Melki cedeqa (Kralja pravde).
Ta se tri vida mogu zapravo promatrati kao da se svaki
za sebe odnosi na funkcu Brahtme, Mahtme i Mahnge.!0 Dok je Melkisedek zapravo ime za trei vid, ono se
obino naveliko primjenjuje na skup tru vidova, i to
tako da se istie prednost pred druga dva vida. Funkciju koja taj vid izraava najblia je vanjskome svetu,
onome, dakle, koji se oituje najneposredne. Moemo,
uostalom, primetiti da izraz Kralj sveta kao i Kralj
Pravde izravno priziva samo kraljevsku mo, a s druge
strane u Indi takoer nalazimo ime Dharmaraja koje
je doslovno istovjetno Melki-cedequ.!"
Uzmemo li ime Melkisedek u njegovu najuem smislu, obiljeja kralja pravde su vaga i ma, a to su obiljeja Mihaela koji se smatra Anelom suda. Ta dva
simbola svaki za sebe u drutvenom poretku predstavljaju administrativnu i vojnu funkcu koje pripadaju
katrama i koje su dva konstitutivna elementa kraljevske moi. Heroglifski gledano, to su i dva znaka koje
obuhvaa hebrejski i arapski koren haq, koji istodobno
znai pravda i istina! i koji u raznih starih naroda oznaava upravo kraljevstvo. Haq je snaga koja
47

M 


upravlja pravdom, tj. skladom koji simbolizira vaga,

dok ma simbolizira snagu( i upravo to karakterizira
osnovnu ulogu kraljevske moi, s druge strane pak, to
u duhovnom poretku karakterizira snagu istine. Treba
dodati, osim toga, da postoji blai oblik korena haq dobiven zamjenom znaka duhovne snage s materalnom,
a taj oblik hak oznaava upravo mudrost (na hebrejskome hokmah), stoga on vie odgovara sveenikom
autoritetu, kao to drugi odgovaraju kraljevskoj moi.
To potvruje i injenica da dva podudarna oblika nastaju, sa slinim oblicima, iz korena kan koji u razliitim
jezicima oznaava mo ili snagu kao i spoznaju:%
kan je povrh svega duhovna ili intelektualna mo jednaka mudrosti (otuda kohen, na hebrejskome sveenik)
a qan je materalna mo (gdje razliite rei izraavaju
ideju posjedovanja, a osobito ime Qain)., Ti koreni i
izvedenice mogli bi nas nedvojbeno odvesti do mnogih
drugih razmatranja, ali moramo se ograniiti na ono to
se najizravne tie ove stude.
Da dovrimo ono to smo zapoeli, vratimo se na
ono to idovska kabala kae o ekini: nju u niemu
svetu predstavlja posljednji od deset serota, malkut,
tj. kraljevstvo. Ta je oznaka podesna da opie gledite
koje ovdje prikazujemo, no takva je u jo veoj mjeri,
izmeu ostalih sinonima koji se ponekad veu uz Malkut, cedeq, tj. pravda./ Ta bliskost malkuta s cedeqom ili
kraljevstva (upravljanja svetom) s pravdom nalazi se
upravo u imenu Melkicedeq. Tu je re o distributivnoj
ili gotovo uravnoteujuoj pravdi srednjega dela se48

M 


rotskoga stabla. Njega valja razlikovati od pravednosti suprotstavljene milosru koja se izjednaava sa strogoom na levoj strani, jer su to dva razliita vida (i u
hebrejskome, uostalom, postoje za to dve rei: prva je
cedaqah, a druga din). Prvi meu tim vidovima jest pravda u istodobno najstroem i najcjelovitemu vidu, ona
bitno obuhvaa ideju sklada i ravnotee i nerazluivo je
povezana s mirom.
Malkut je zaliha u koju se slevaju vode koje dolaze
odozgo, tj. sve emanace (milosti ili duhovnih upliva)
koje se obilno razlevaju. Ta reka odozgo i vode
koje iz nje silaze snano priziva ulogu koja se pripisuje nebeskoj reci Gang u hinduistikoj tradici. Takoer bismo mogli primetiti da akti, a je Ganga tek
jedan vid, ima isto tako neke slinosti sa ekinom, barem
u svojoj providonosnoj funkci koja im je zajednika.
Zaliha nebeskih voda istovjetna je, naravno, s duhovnim sreditem naega sveta: otuda istjeu etiri reke
Pardesa, usmjerujui se prema etiri glavne toke. To se
duhovno sredite za idove izjednauje s brdom Sion
za koje rabe naziv srce sveta, zajedniki svim svetim
zemljama koji za njih postaje stanovitim ekvivalentom
hinduistikoga Merua ili perzskoga Albori.0 Tabernakul Jahvine svetosti, boravite ekine, jest svetite nad
svetitima koje je srce Hrama kao i sredite Siona (Jeruzalem), kao to je brdo Sion sredite Izraela, a Izrael
sredite sveta." Moemo otii i korak dalje: ne vredi
samo sve pobrojano, nego i obrnuto, nakon tabernakula u Hramu, Koveg saveza u Tabernakulu, i u samom
49

M 


kovegu saveza mjesto oitovanja ekine (izmeu dva

kerubima) isto tako predstavljaju sled pribliavanja
duhovnome polu.
Dante predstavlja Jeruzalem upravo kao duhovni
Pol, kao to smo imali priliku pokazati drugdje.( No,
im napustimo iskljuivo idovsku toku gledita, to
ponajpre postaje simbolom i ne ini vie lokalizacu u
strogome smislu rei. Sva sekundarna duhovna sredita koja su uspostavljena kao prilagodba primordalne
tradice u odreenim uvjetima, kao to smo to pokazali,
slike su najviega sredita. Sion je vjerojatno tek jedno
od sekundarnih sredita, a poradi te slinosti simboliki se moe izjednaiti s onim najviim. Jeruzalem je,
doista, kao to ukazuje njegovo ime, prava slika Salema.
Ono to smo kazali i to emo jo kazati o Svetoj zemlji,
koja ne samo Izrael, olakat e nam razumevanje.
U tome pogledu, drugi veoma bitan izraz kao sinonim Svete zemlje jest Zemlja ivih: taj izraz oito upuuje na boravite besmrtnosti, stoga se u vlastitom i
strogom smislu primjenjuje na raj zemaljski ili njegove
simbolike ekvivalente. To nazivlje je, meutim, preneseno na zemlju Izraelovu. Govori se da Zemlja ivih
obuhvaa sedam zemalja, a g. Vulliaud s tim u vezi
primjeuje da je to zemlja Kanaan u kojoj bae sedam
naroda.(! To je tono u doslovnome smislu. No, tih bi
se sedam zemlja moglo veoma lako simboliki podudarati, poput onih o kojima je, s druge strane, re u
islamskoj tradici, sa sedam dwipa koji, po hinduistikoj
tradici, za svoje zajedniko sredite imaju Mru, na to
50

M 


emo se vratiti kasne. Isto tako, kada se stari svjetovi ili stvorenja koja nam prethode oblikuju kao sedam
kraljeva Edoma i broj sedam ovdje se postavlja u vezu
sa sedam Manua koji se raunaju od poetka Kalpe do
dananjeg doba.(

51

S
  

L   1   

T"'
  ' susreu
se u mnogim narodima. Ne namjeravamo ih ovdje sve
navoditi, tim vie to neke do njih, kao to se ini, nisu
najizravne u vezi s pitanjem koje nas zaokuplja. Mogli
bismo ipak openito primetiti da je spiljski kult uvijek vie ili manje povezan s idejom unutarnjega mjesta ili sredinjega mjesta te da su u tom pogledu simboli spilje i srca dosta bliski jedno drugome.! S druge
strane, u srednjoj Azi i u Americi, ili moda jo negdje
drugdje, doista postoje spilje i podzemni prolazi u kojima su se odreena inicacska sredita mogla stoljeima odravati. Mimo te injenice, meutim, u svemu
onome to se tie te teme, postoji dio simbolizma koji
ne teko objasniti. Moemo ak smatrati da su upravo
razlozi vezani uz simboliki poredak oni koji su odredili izbor podzemnih mjesta za uspostavu tih inicacskih sredita, daleko vie od motiva obine razboritosti.
Saint-Yves je moda mogao objasniti taj simbolizam,
no to ne uinio i to neke delove njegove knjige ini
utvarnima. to se tie g.Ossendovskog, on je posve sigurno nesposoban reiti se doslovnosti i u onome to

53

L   1   

su mu govorili vidjeti neto dublje od najneposrednega smisla.

Meu tradicama na koje emo sada podsjetiti postoji jedna osobito zanimljiva: ona se nalazi u judaizmu i tie se tajnovitoga grada zvanoga Luz.( To ime
je izvorno bilo ime mjesta Jakovljeva sna, nakon kojega
e se zvati Beith-El tj. kua Boja,% no na to emo se
vratiti kasne. Govori se da u taj grad ne moe dopreti
Aneo smrti te da on u njemu nema nikakvih ovlasti.
Prema jednom vrlo neobinom, ali vanom gleditu, taj
grad neki smjetaju u blizinu Alborja koji je za Perzance takoer boravite besmrtnosti.
Govori se da u blizini Luza postoji bademovo stablo
(na hebrejskome takoer luz) ispod kojega se nalazi
upljina koja vodi do podzemnih hodnika, a oni, pak,
vode do samoga grada koji je posve skriven. U svojim
razliitim uporabama, ini se da re luz dolazi od korijena koji oznaava sve ono to je skriveno, prekriveno,
zamotano, utljivo i tajno. Valja primetiti da rei koje
oznaavaju Nebo izvorno imaju isto znaenje. Obino
coelum povezujemo s grkim koilon, upljinom (to takoer moe biti u vezi sa spiljom, tim vie to Varron
ukazuje na to gledite reima: a cavo coelum). Meutim, takoer valja napomenuti da je najstari i najtoni
oblik po svemu sudei caelum koji odmah priziva caelare. skrivati. Na sanskrtu, s druge strane, Varuna dolazi
od korena var (prekriti, to je takoer smisao korena
kae na koji se nadovezuje latinski celare, drugi oblik od
caelare, i njegov grki sinonim kalyptein),, a grki Oura54

L   1   

nos samo je drugi oblik istoga imena, var se lako menja

u ur. Te rei mogu, dakle, oznaavati onoga tko prekriva,/ tko skriva, ali i ono to je skriveno, a to potonje znaenje je dvosmisleno: to je ono to je sjetilima
skriveno, nadosjetilno podruje, kao i tradica koja se u
razdobljima ieznua ili pomraenja prestaje izvanjski
i otvoreno oitovati, nebeski svet koji postaje podzemnim svetom.
Postoji jo jedna veza, slinost s Nebom: Luz se naziva
modrim gradom, a ta je boja, koja pripada saru,0 nebeska boja. U Indi se govori da se modra boja atmosfere stvara odrazom svjetla na jednome od Meruovih lica,
na junom licu koje promatra Jambu-dwipa nainjena od
sara. Lako je vidjeti da se to odnosi na isti simbolizam.
Jambu dwpa ne samo Inda kao to se obino misli,
nego zapravo predstavlja itav zemaljski svet u svome
trenutanom stanju, a taj se svet moe promatrati kao
da je sav poloen juno od Mrua, jer se ovaj poistovjeuje sa sedmodjelnim polom." Sedam dwipa (doslovno
otoka ili kontinenata) javljaju se neposredno jedan
za drugima u odreenim ciklikim periodima, stoga je
svaki od njih zemaljski svet zamiljen u odgovarajuem periodu. Oni ine lotos e je sredite Mru posredstvom kojega se orentiraju po sedam predjela sveta.!
Postoji, dakle, lice Mrua okrenuto prema svakome od
sedam dwipa. Ako svako od tih lica ima jednu duginu
boju,!! sinteza tih sedam boja je bela koja se posvuda
pripisuje najviemu duhovnom autoritetu,! a koja je i
boja samoga Mrua (vidjet emo da se on opisuje kao
55

L   1   

bela planina, dok ostale samo predstavljaju njegove

vidove u odnosu na razliite dwipe). ini se da u razdobljima oitovanja svake dwipe postoje razliiti poloaji
Mrua, no on je zapravo nepokretan jer je sredite, a orijentaca zemaljskoga sveta prema njemu menja se iz
razdoblja u razdoblje.
Vratimo se na hebrejsku re luz a su odvie razliita znaenja vrlo vredna pozornosti: ta re obino
znai badem (kao i bademovac, opisujui u iremu
smislu kako stablo tako i njegov plod) ili jezgru. Jezgra je, dakle, ono najunutarnje i najskrivene, ona je
posve zatvorena i odatle ideja nepovredivosti!( (koju
nalazimo u imenu Agarta. Ista re luz takoer je ime
neunitivoga dela tela koji se simboliki prikazuje
kao najtvra kost s kojom dua ostaje povezana nakon
smrti do uskrsnua.!% Kao to jezgra sadri klicu, a kost
modinu, i luz sadri mogue elemente potrebne za
obnovu bia, a ta se obnova zbiva pod utjecajem nebeske rose koja ponovno oivljuje osuene kosti. Na
to vrlo jasno podsjeaju rei svetoga Pavla: Posano
u pokvarljivome uskrsnuti e u slavi.!, Ovdje kao i uvijek slava se odnosi na ekinu postavljenu u viemu
svetu s kojom je nebeska rosa u najuoj vezi, kao
to smo kazali pre. Luz je kao neprolazno u ljudskome biu jezgra besmrtnosti kao to je mjesto nazvano
istim imenom boravite besmrtnosti: tu u dva sluaja
prestaje mo Anela smrti. On je neka vrsta jajeta ili
embra Besmrtnika,!/ moe ga se usporediti takoer s

56

L   1   

kukuljicom iz koje izlazi leptir,! usporedba koja tono

prevodi njegovu ulogu u odnosu na uskrsnue.
Luz se smjeta oko unutarnjega zavretka hrptenice. To se moe initi dosta udnim, no objanjava se
slinou s onime to hinduistika tradica kae o snazi takozvanoga Kundalina,!0 jednoga od oblika akti
koji se smatra imanentnim ljudskome biu.!" Ta snaga
se prikazuje u obliku zme omotane oko sebe same u
osjetljivom delu organizma koji se takoer odnosi na
unutarnji zavretak hrptenice. Tomu je tako barem u
obinih ljudi, no kroz uinke praksi poput Hatha- yoge,
ona se budi, razva i uzdie preko toki (akre) ili lotosa (kamale) koje odgovaraju razliitim spletovima da
bi dosegnule podruje koje odgovara treemu oku tj.
frontalnome ivinu oku. Taj stupanj predstavlja obnovu
prvobitnoga stanja u kojemu se ovjeku vraa sjetilo
vjenosti, a time postie ono to smo drugdje nazvali
virtualnom besmrtnou. Do tada ivimo u ljudskim
uvjetima, na posljednjem stupnju Kundalini konano
stjee obod oko glave, a taj posljednji stupanj odnosi e
na uinkovito osvajanje viih stanja bia. Ono to proizlazi iz te slinosti jest da se lokalizaca luza u unutarnje delove organizma odnosi samo na stanje paloga
ovjeka. A za ljude na zemlji okupljene u zajednicu,
ona je isto tako lokalizaca najviega duhovnog sredita u podzemnom svetu.!

57

O   

V 
1 
  
 K -

G   A
 ne oduvek bila u podzemlju
te da ondje nee zauvek ostati. Doi e vreme kada
e, prema reima g. Ossendowskog, narod iz Agharti
izai iz svojih spilja i pojaviti se na licu zemlje.! Pre
svoga nestanka iz vidljivoga sveta, to je sredite nosilo
drugo ime jer mu ime Agarta koje znai neuhvatljivo
ili nedostupno (kao i nepovredivo jer je boravite
mira, Salem) tada ne bilo prikladno. G. Ossendowski
precizira da je ono postalo podzemnim sreditem pre
vie od est tisua godina te smatra da se to razdoblje,
s vrlo zadovoljavajuom tonou, podudara s poetkom Kaliyuge ili mranoga doba, eljeznoga doba
starih istonjaka, posljednjim od etiri razdoblja na koje
se deli manvantara. Njegova podjela trebala bi se podudarati sa svretkom istoga razdoblja.
Govorili smo pre o slinostima u svim tradicama
koje se tiu neega to je izgubljeno ili skriveno, a prikazuje se razliitim simbolima. Kada to uzmemo u openitom smislu, ono to se odnosi na itavo ovjeanstvo
na zemlji tie se upravo na uvjete u Kaliyugi. Trenutano razdoblje je, dakle, razdoblje pomraenja i zbrke.(
Stanje u njemu je takvo kakvo jest, ustrajui na njemu,
59

V 
1    
 K -

inicacska spoznaja nuno mora ostati skrivena, otuda tajnovita narav takozvane povesne antike (koja
ipak ne see do poetka ovoga razdoblja)% i tajnih organizaca svih naroda: organizaca koje nude djelatnu
inicacu ondje gdje jo postoji neki istinski tradicionalni nauk, no koje nude samo sjenu, jer je duh toga nauka
prestao oivljavati simbole koji su tek vanjska reprezentaca. Tomu je tako, izmeu ostaloga, i stoga to je
sva svjesna veza s duhovnim sreditem sveta zavrila
prekidom, a to je najvlastiti smisao gubitka tradice.
to se tie ovoga ili onoga posebnog sekundarnog duhovnoga sredita, on gubi izravnu i djelatnu vezu s najviim sreditem.
Valja nam, dakle, govoriti, kao to smo ve kazali,
o neemu to je pre skriveno, nego doista izgubljeno,
jer to ne izgubljeno za sve te ga neki jo u potpunosti
posjeduju. I, ako je tomu tako, drugi uvek imaju mogunost da to pronau ako na primjeren nain trae, tj.
tako da njihova namjera bude voena skladnim treperenjem koje izaziva zakon slonih djelovanja i reakcija, i koje bi ga moglo postaviti u djelatnu duhovnu
komunikacu s najviim sreditem./ Ta usmjerenost
namjere u svim tradicionalnim oblicima ima svoje simbolike prikaze. Htjeli bismo govoriti o ritualnoj orentaci: ona je, zapravo, smjer prema duhovnom sreditu
koje je, kakvo god bilo, uvek slika istinskoga Sredita
sveta. No, u mjeri u kojoj napredujemo u Kaliyugi,
jedinstvo s tim sreditem je sve zatvorene i skrivenije, postaje sve tee, dok istodobno sve malobrojnima
60

V 
1    
 K -

postaju sekundarna sredita koja ga izvanjski predstavljaju.0 Pa ipak, kada to razdoblje zavri, tradica bi se
trebala iznova oitovati u svojoj cjelini, jer poetak svih
manvantara, koje se podudaraju s krajem prethodnih, za
zemaljsko ovjeanstvo nuno podrazumeva povratak
u prvobitno stanje."
Svaka svjesno uspostavljena veza sa sreditem sredstvima uobiajene organizace u Europi je raskinuta, a tomu je tako ve nekoliko stoljea. Taj raskid ne
izvren jednim potezom, nego u vie stupnjeva koji su
usledili jedan za drugim.! Prvi od tih stupnjeva see
do poetka !%. stoljea. Ono to smo ve kazali drugdje
povodom vitekih redova moe olakati razumevanje
da je jedna od njihovih glavnih uloga bila osigurati komunikacu izmeu Istoka i Zapada, komunikacu a
se uloga moe shvatiti napomenemo li da se sredite o
kojemu ovdje govorimo oduvek opisivalo, barem to
se tie povesnih vremena, kao da je smjeteno na
Istoku. Nakon unitenja templarskoga reda, istu vezu
nastavit e uvati rozenkrojceri ili oni kojima bi kasne
trebali dati to ime, pa makar i prikriveno.!! Renesansa i reformaca obiljeavaju novu kritiku fazu, a naposljetku, po onomu na to po svemu sudei ukazuje
Saint-Yves, potpuni raskid se podudara s Westfalskim
ugovorom kojim !/%0. zavrava Tridesetogodinji rat.
No, zanimljivo je primetiti kako vie autora potvruje
da su, odmah nakon Tridesetogodienjega rata, pravi
rozenkrojceri napustili Europu i povukli se u Azu. U
tome pogledu mi podsjeamo da je rozenkrojcerskih
61

V 
1    
 K -

adepata bilo dvanaest, kao i lanova najuega kruga

Agarte, te u skladu sa zajednikim ustrojem tolikih duhovnih sredita oblikovanih po slici onoga najviega.
Polazei od toga posljednjeg razdoblja, polog djelatne inicacske spoznaje vie doista ne uva nikakva
zapadna organizaca. I Swedenborg izjavljuje da otada
izgubljenu Re valja traiti meu tibetanskim i tartarskim mudracima. Anne Catherine Emmerich je, pak,
imala vizu tajnovitoga mjesta koje ona naziva Planinom prorok i koje smjeta u ista podruja. Podsjetimo i na fragmentarne informace koje je gospoa Blavackaja sakupila o toj temi, koje su u nje izrodile ideju
Velikog belog trema koji vie ne bismo mogli nazvati slikom, nego naprosto imaginarnom karikaturom
ili parodom Agarte.!

62

D  

O     

P  ! . O), Kralj sveta se pojavljivao vie puta, u Indi i Samu, blagoslivljajui narod zlatnom jabukom okrunjenom janjetom.
Ta pojedinost dobiva svoje puno znaenje kada je usporedimo s onim to Saint-Yves kae o ciklusu Janjeta
i Ovna.! S druge strane, koja je jo vana, postoji u
kranskoj simbolici bezbroj prikaza Jaganjca na planini s koje se sputaju etiri reke, oito istovjetne etirima rekama zemaljskoga raja. Rekli smo, dakle, da je
Agarta pre poetka Kaliyuge nosila neko drugo ime,
a to ime bilo je Parada koje na sanskrtu znai najvia
zemlja, to se primjenjuje na duhovno sredite u najizvrsnemu smislu, opisujui se i kao srce sveta. Iz te
su rei Kaldejci izveli Pardes, a zapadnjaci Paradis. To
je izvorni smisao potonje rei i s time bi naposljetku
trebalo postati jasno zato smo pre kazali da je ono o
emu je ovdje re uvek, u ovom ili onom obliku, istovjetno Pardesu iz idovske kabale.
S druge strane, povodom onoga to smo objanjavali
o simbolizmu pola, takoer je lako vidjeti da je planina zemljaskoga raja istovjetna polarnoj planini o kojoj
pod razliitim imenima govore gotovo sve tradice: ve
63

O     

smo spomenuli Mru u Hindusa i Alborj u Perzanaca

kao i Montsalvat iz zapadnjake legende o Gralu, no, navodimo isto tako arapski Qf ( pa ak i grki Olimp koji u
vie pogleda ima isto znaenje. Uvek se radi o podruju koje je poput zemaljskoga raja postalo nedostupno
obinim ljudima, smjetenom izvan svih oekivanih kataklizimi koji uznemiruju ljudski svet na kraju odreenih ciklikih razdoblja. To podruje je istinska najvia
zemlja. Prema nekim vedskim i avestikim tekstovima
njezin je poloaj isprva bio polaran u doslovnom smislu rei, no, kakav joj god bio poloaj u razliitim povijesnim razdobljima ovjeanstva na zemlji, ona uvek
ostaje polarna u simbolikom smislu, jer bitno predstavlja vrstu os oko koje se sve okree.
Planina, naravno, predstavlja sredite sveta pre
Kaliyuge, tj. dok je na neki nain bilo otvoreno, a ne u
podzemlju. To razdoblje odnosi se na neto to bismo
mogli nazvati njegovom normalnom situacom, mimo
mranoga razdoblja i posebni uvjeti podrazumevaju
neku vrstu preokreta uspostavljenog poretka. Treba k
tomu dodati da, osim tih razmatranja koja se odnose
na ciklike zakone, simboli planine i spilje imaju svoje
dublje razloge, a izmeu njih postoji istinsko nadopunjavanje.% Spilja osim toga moe biti smjetena unutar
same planine ili neposredno podno nje.
Postoji jo simbola koji u starim tradicama predstavljaju sredite sveta. Jedan od najpoznatih je moda
omfalos koji podjednako nalazimo u gotovo svih naroda., Grka re omfalos oznaava pupak, ali i openito
64

O     

svako sredite te posebice glavinu na kotau. Re nbhi

na sanskrtu ima slinu uporabu, a tako je i s izvedenicama iz istoga korena nab i nav/ u keltskim i germanskim jezicima. U galskom pak re nav ili naf, koja je
oito istovjetna ovim potonjima, znai poglavar i primjenjuje se na samoga Boga. Tu se dakle izraava ideja
sredinjega Naela. Smisao glavine u tome pogledu
ima posve osobitu vanost, jer je kota posvuda simbol
sveta koji se okree oko vrste toke, simbola koji valja
usporediti sa svastikom, no u njoj ne prikazana krunica koja predstavlja oitovanje tako da je samo sredite
izravno prikazano: svastika ne preuzima oblik sveta,
nego djelovanja Naela na taj svet.
Simbol omfalosa mogao bi biti smjeten na mjestu
koje je naprosto sredite odreenoga podruja, i to duhovno sredite pre nego zemljopisno, ma koliko se to
dvoje moglo u pojedinim sluajevima poklapati. No, da
bi to bilo mogue, to bi mjesto za stanovnike odreenoga podruja doista morala biti vidljiva slika sredita sveta dok bi tradica svojstvena tom narodu bila
tek prilagodba prvobitne tradice obliku koji bi vie
odgovarao njegovu mentalitetu i egzistencalnim uvjetima. Openito je poznat omfalos iz delfskoga hrama. Taj
je hram doista bio duhovno sredite stare Grke i,0 ne
ustrajui na svim razlozima koji bi mogli opravdati tu
tvrdnju, napominjemo tek da se ondje dva puta godinje okupljalo vee Amktiona, sastavljeno od predstavnika svih helenskih zemalja koji su, uostalom, inili
jedinu djelatnu vezu izmeu tih naroda, povezanost
65

O     

a je snaga poivala upravo u njezinoj bitno tradicionalnoj naravi.

Materalni prikaz omfalosa uglavnom je bio jedan
sveti kamen, ono to esto nazivamo betyl. ini se
da potonja re dolazi od hebrejskoga Beith El, Boja
kua, isto ime koje je Jakov dao mjesto na kojemu mu
se Gospodin ukazao u snu: I Jakov se probudi iz sna i
kae: Ovdje sigurno prebiva Gospodin, a ja to nisam
znao. On se prestrai pa kae: Neka to mjesto bude
strahovito! To je kua Boja i vrata Nebeska. I Jakov se
rano ujutro ustade, uzme kamen koji mu je sluio kao
uzglavlje, uspravi ga kao stup i po vrhu ga pole uljem
(kako bi ga posvetio). I dade tome mjestu ime Beith El,
no prvo ime tog mjesta bae Luz." Znaenje rei luz
objasnili smo pre, no, s druge strane, takoer se govori da je Beith El, Boja kua postalo kasne Beith
Lehem, kua kruha, gradi u kojemu je roen Krist.!
Simboliki odnos izmeu kruha i kamena bio bi k tomu
vredan pozornosti.!! Jo valja napomenuti da se ime
Beith El ne primjenjuje samo na mjesto, nego i na sm
kamen: I ovaj kamen koji sam uzdignuo kao stup bit
e kua Boja!! Taj kamen, dakle, mora postati upravo
boansko obitavalite (mikan), sledimo li opise koji
e biti izneti kasne o tabernakulu, tj. sjeditu ekine.
Sve se to, naravno, vee uz pitanje duhovnih upliva
(berakoth) te, kada govorimo o kultu kamena koji je
bio zajedniki mnogim starim narodima, treba znati da
se taj kult ne obraao kamenju, nego Boanstvu e je
ono bilo prebivalite.
66

O     

Kamen koji prikazuje omfalos mogao je imati oblik

stupa, kao Jakovljev kamen. Vrlo je vjerojatno da su u
keltskih naroda neki menhiri imali to znaenje. Oko
toga kamenja okupljali su se i proroci, kao u Delma,
to se lako objanjava time da se smatralo boanskom
nastambom. Kua Boja se, uostalom, prirodno izjednauje sa sreditem sveta. Omfalos se takoer prikazivao kao kamen u obliku stoca, kao jajolik i crni Kibelin kamen. Stoac podsjea na svetu planinu, simbol
Pola ili Osovine sveta. to se tie jajolika oblika, on
se izravno odnosi na drugi veoma vaan simbol na
Jaje sveta.!( Jo valja dodati da se omfalos, osim to je
najee bio prikazivan u kamenu, katkada prikazivao
kao breuljak, kao neka vrsta humka koji je slika svete
planine. Tako su se u Kini, u sreditu svakoga kraljevstva ili feudalne drave nekada podizali humci u obliku etverostrane piramide nainjene od zemlje iz pet
podruja: etiri strane bile su etiri stoerne toke, a
vrh samo sredite.!% Osobito je zanimljivo da tih pet
podruja nalazimo u Irskoj gdje je zaglavni kamen
slino uzdignut u sreditu svakoga podruja.!,
Irska meu keltskim zemljama zapravo nudi najvie podataka koji se tiu omfalosa. Ona je nekada bila
podeljena na pet kraljevstava od kojih se jedno zvalo
Mide (to je u angliciziranom obliku ostalo kao Meath)
to je stara keltska re medion, sredina, istovjetna s
latinskom medius.!/ To kraljevstvo Mide, koje obuhvaa
delove uzdigute iznad etiri druga teritora, postalo
je doivotnim prebivalitem najviega irskoga kralja
67

O     

kojemu su bila podvrgnuta ostala etiri.! U Ushnaghu,

koji dosta tono predstavlja sredite zemlje, podignuta
je golema stena nazvana pupkom zemlje koju dodatno opisuje ime kamen udjela (ailna-meeran) jer je obiljeavao mjesto gdje su se unutar kraljevstva Mide podudarale crte razdvajanja etiri prvobitna kraljevstva.
Jednom godinje, prvoga svibnja, odravao bi se opi
skup slian godinjem okupljanju druida u sredinjem
posveenom mjestu (medio lanon ili medio nemeton)
u Gaulu, zemlji Carnuta. Namee se isto tako slinost sa
skupom Amktiona u Delma.
Ta podjela Irske na etiri kraljevstva, s dodatnim sredinjim podrujem koje je bilo prebivalite vrhovnoga
poglavara, nadovezuje se na vrlo stare tradice. Irsku
su radi toga nazivali otokom etiru Gospodara,!0 meutim, taj se naziv, kao uostalom i zeleni otok (Erin),
prethodno rabio za jednu daleko ralanjenu zemlju,
danas nepoznatu, moda i nestalu, Ogygie ili rade Thule koja je bila jedna od glavnih duhovnih sredita, ako
svojedobno ne bila i glavno. Sjeanje na taj otok etiru Gospodara see sve do kineske tradice to po
svemu sudei nikada ne bilo napomenuto. Evo jednog
taoistikog teksta koji to potkrepljuje: Car Yao dao si je
mnogo truda i smatrao je da vlada najbolje to je mogue. Nakon posjeta etirima Gospodarima na dalekom
otoku Kou-che (nastanjenom istinskim ljudima, chen
jen, tj. ljudima koji su reintegrirani u prvobitno stanje)
shvatio je da se posve iskvario. Ideal je ravnodunost
(ili bolje, osloboenje u nedjelatnoj aktivnosti) nado68

O     

vjeka!" koji puta da se kozmiki kota okree. etiri

Gospodara izjednauju se s druge strane s etiri Maharade ili velika kralja koji po indskoj i tibetanskoj
tradici predsjedaju sreditem na svetoj planini. Oni se
istodobno podudaraju s elementima: najvii, peti Gospodar predstavlja eter (aksha), kvintesencu (quinta
essentia) u hermetiara, primordalni element iz kojega
nastaju ostala etiri.! Sline predaje nalazimo i u srednjoj Americi.

69

D   

I    
 
1

   najvie zemlje mogli bismo navesti jo

mnogo drugih sukladnih tradica. Posebice je poznato
drugo ime, vjerojatno jo stare od Paradea. To ime je
Tula iz kojeg su Grci izveliThul. Kao to emo vidjeti, ta
je Thula vjerojatno bila istovjetna prvome otoku etiriju Gospodar. Takoer valja primetiti da je ime Tula
bilo pripisivano mnogim razlitim podrujima jer ga jo
i danas podjednako nalazimo kako u Rusi tako i u srednjoj Americi. Nedvojbeno moramo uzeti u obzir da je
svako od tih podruja u nekom manje ili vie dalekom
dobu bilo sjedite duhovne moi koja je bila stanovito
oitovanje prvobitne Tule. Poznato je da meksika Tula
svoje podretlo duguje Toltecima. Oni su, kae se, doli iz
Aztlana, zemlje usred voda. Oito je re o Atlantiku,
a ime Tula dolazi iz pradomovine Tolteka. Sredite kojemu su to ime dali moralo je, barem u stanovitoj mjeri,
zameniti ono na nestalome kontinentu.! Pa ipak, valja
razlikovati atlantsku Tulu i onu hiperborejsku, a upravo potonja predstavlja prvo i najvie sredite svekolike
tekue manvantare. Ona je bila istinski sveti otok i, kao
to smo pre kazali, njezin je poloaj od poetka bio doslovce polaran. Svi ostali sveti otoci koji su nosili ime
71

I    
 
1

istoga znaenja bili su tek njegove slike. A to se odnosi

ak i na duhovno sredite atlantske tradice koja upravlja samo jednim sekundarnim povesnim ciklusom
unutar manvantare.
Re Tula na sanskrtu znai ravnotea te posebice
oznaava zodaki znak toga imena. Po jednoj kineskoj
tradici, meutim, nebeska ravnotea isprva je bila Veliki medvjed.( Ta je opaska od golemog znaenja jer je
simbolizam koji se vee uz Velikoga medvjeda po prirodi najue povezan sa simbolizmom Pola.% Razmatranje toga pitanja zahtevalo bi zasebnu studu, stoga se
njime ovdje neemo baviti., Valjalo bi takoer istraiti
odnos izmeu polarne i zodake ravnotee. Potonja se
smatra znakom Suda, a ono to smo prethodno, u pogledu Melkisedeka, kazali o ravnotei kao obiljeju pravednosti, moe pomoi u razumevanju njegova imena
kao oznake najviega duhovnog sredita.
Tula se jo zvala belim otokom, a kazali smo da
bela boja predstavlja duhovni autoritet. U amerikim
tradicama Aztlan za simbol ima belu planinu, no ta
se slika najpre rabila za hiperborejsku Tulu i polarnu
planinu. U Indi se beli otok (shwta dwpa) koji
se openito smjeta u daleke sjeverne predjele/ smatra
prebivalitem blaenih to se, oevidno, izjednauje
sa zemljom ivih. Postoji meutim jedna oita iznimka: keltske tradice govore o zelenom otoku kao otoku svetaca ili otoku blaenika,0 no u sreditu toga
otoka uzdie se bela planina koju, kau, ne mogu
dosegnuti vode potopa," a i je vrh grimizne boje.! Ta
72

I    
 
1

suneva planina, kako se jo naziva, isto je to i Mru:

Mru je takoer bela planina opasana zelenim pojasom jer je smjeten usred mora,!! a na njegovu vrhu sja
svjetlosni trokut.
Opisu duhovnih sredita kao beloga otoka (oznaka koja se, ponavljamo, mogla rabiti, kao i druge, za
sekundarna sredita, a ne iskljuivo za najvie sredite
kojemu bi ponajpre odgovaralo) valja nadodati imena
mjesta zemalja ili gradova koji izraavaju istu ideju bjeline. Takvih imena ima podosta, od Albiona i Albane
preko Albe Longe, iz koje nastaje Rim, i drugih drevnih
gradova koji su mogli nositi isto ime.! Ime grada Argos
u Grka ima isto znaenje.!( Smisao tih imena postat e
mnogo jasni dalje u ovoj knjizi.
Valja napomenuti jo neto o prikazima duhovnoga sredita kao otoka koji k tomu obuhaa i svetu planinu. Naime, ako su takvi lokaliteti doista postojali
(premda sve svete zemlje nisu otoci) oni su istodobno
morali imati i simboliko znaenje. Same povesne injenice, povrh svega one iz povesti svetoga, na svoj
nain zapravo prevode istine viega reda na osnovi
zakona podudarnosti koji je sm temelj simbolizma i
sve svjetove sjedinjuje u potpuni i sveopi sklad. Ideja
koju priziva spomenuta slika bitno je ideja stabilnosti
na koju smo ukazali kao obiljeje Pola: otok ostaje nepokretan usred neprestanog zapljuskivanja valova, pri
emu je zapljuskivanje slika vanjskoga sveta. A valja
nam prei more strasti da bismo stigli do planine
spasa, do svetita mira.!%
73

J
    

L  

 
1

U  !  malo pre kazali posve smo

ostavili po strani pitanje stvarne lokalizace najvie
zemlje, vrlo sloeno pitanje, a k tomu od drugotne vanosti sa stajalita koje nas je zanimalo. Po svemu sudei, moemo smatrati da je bilo vie lokalizaca koje su
sledile jedna za drugom, prema razliitim ciklusima
koji su podciklusi velikoga ciklusa zvanoga manvantara.
Uzmemo li, uostalom, njihov skup na neki nain s onu
stranu vremena, opazit emo herarhski poredak tih
lokalizaca koji odgovara uspostavi tradicionalnih oblika koji su, pak, tek prilagodbe primordalne tradice
koja prevladava svekolikom manvantarom. S druge strane, podsjeamo da je ona mogla istodobno imati, osim
glavnoga sredita, vie drugih sredita koji se na ovaj
nadovezuju, koji su poput njegove slike, i to je izvor
zbrke koju je lako izazvati tim vie to su ta sekundarna
sredita najizvanjska, a time i vidljiva od glavnoga.!
U potonjemu smo ve opazili slinost Lhase, sjedita
lamaizma, s Agartom. Sada dodajemo da samo na Zapadu poznajemo jo barem dva grada i topografski
ustroj od poetka sadri slina obiljeja: Rim i Jeruzalem (ve smo pre vidjeli da je potonji doista bio vidlji75

L  

 
1

va slika zagonetnoga Melkisedekova Salema). Kao to smo

pre kazali, u davnini je postojalo znanje o neemu to
bismo mogli nazvati svetom geograjom: poloaj gradova i hramova ne bio sluajan, nego odreen po veoma preciznim zakonima. Tako moemo naslutiti veze
koje su ujedinjavale sveeniko i kraljevsko umee s
umeem graditelja,( radi ega su stari cehovi njegovali
istinsku inicacsku tradicu.( Izmeu utemeljenja nekog grada i uspostave nekog nauka (ili novog tradicionalnog oblika kao rezultata prilagodbe danim uvjetima
vremena i mjesta) postojao je odnos u kojemu je prvi
esto uziman kao simbol drugoga.% Pri odluivanju o
smjetaju nekoga grada koji je u ovome ili onome vidu
trebao postati metropolom jednoga dela sveta, valjalo je biti osobito obziran. A imena tih gradova, kao i ono
to se odnosi na okolnosti njegova utemeljenja, zasluuju da ih se s toga stajalita paljivo istrai.,
Ne osvrui se na razmatranja koja se tek neizravno
tiu nae teme, recimo jo da je sredite od vrste o kojoj
smo govorili postojalo na Kreti u predhelensko doba/
te vie njih, po svemu sudei, u Egiptu, koji su utemeljeni jedan za drugim u uzastopnim razdobljima, poput
Memsa i Tebe. Ime potonjega, ujedno i ime jednoga grkoga grada, kao oznaka duhovnoga sredita osobito
zaokuplja nau pozornost radi svoje oite slinosti sa
idovskom Thebah tj. s arkom iz vremena Potopa. Ona
je jo jedna slika najviega sredita, a takvom se smatra jer jami ouvanje tradice takorei u povojima i u
prelaznome razdoblju koje je poput intervala izmeu
76

L  

 
1

dva ciklusa obiljeenoga kozmikom kataklizmom,

koja unitava prethodni svet da bi napravila mjesto za
novi.0 Noina biblska uloga slina je onoj koju u hinduistikoj tradici igra Satyavrata koji potom, pod imenom
Vaivaswata, postaje dananji Manu. Valja, meutim, napomenuti da, dok se potonja tradica odnosi na poetak
tekue manvantare, biblski potop oznaava tek poetak
jednoga drugog, manjega ciklusa koji se uzima kao dio
manvantare:" ne radi se o istom dogaaju, nego o dva
slina dogaaja.!
Ovdje vredi napomenuti i poneto o odnosu izmeu arke i duge, na koji upuuje biblski tekst pojavom
duge nakon potopa, kao znaka saveza izmeu Boga i
zemaljskih stvorenja.!! Za vreme potopa arka pluta na
oceanu donjih voda, a duga se u trenutku obiljeavanja
ponovne uspostave poretka i svekolike obnove pojavljuje u oblacima tj. u podruju nebeskih voda. Re
je, dakle, o analognome odnosu u najuemu smislu rei, odnosno, o komplementarnosti dvu izvrnutih slika:
luk arke okrenut je prema dolje, luk duge prema gore,
a njihovo jedinstvo, kao polovice kruga, ini potpun
kruni ili ciklian oblik.! Taj oblik je, zapravo, potpun
od poetka ciklusa: on je okomit presjek kruga i je
vodoravan presjek prikazan krunim pojasom zemaljskoga raja!( koji je, pak, krino podeljen etirima rekama poteklima iz polarne planine.!% Obnova mora
nastupiti na koncu istoga ciklusa, no u slici nebeskoga
Jeruzalema krug je zamenjen kvadratom,!, to upuuje na ono to su hermetiari simbolino opisivali kao
77

L  

 
1

kvadraturu kruga: krug koji predstavlja razvoj mogunosti irenjem prvobitne i sredinje toke, preobraava
se u kocku kada se taj razvoj dovri i kada se postigne
konana ravnotea ciklusa.!/

78

D     

N   

Iz svjedoanstva svih suglasnih tradica lako emo

zakljuiti da postoji jedna sveta zemlja u najizvrsnemu smislu rei, prototip svih svetih zemalja, duhovno sredite kojemu su podvrgnuta sva ostala sredita.
Sveta zemlja je i zemlja svetih, zemlja blaenih, zemlja ivih, zemlja besmrtnosti. Svi su ti izrazi jednaki
te im jo valja pridruiti naziv ista zemlja! koji Platon
rabi upravo za boravite blaenih. Obino se to boravite smjeta u nevidljivi svet, no, elimo li shvatiti o
emu je re, ne smemo zaboraviti ni same duhovne
herarhe o kojima takoer govore sve tradice, a koje
zapravo predstavljaju inicacske stupnjeve.(
U tekuem razdoblju naega zemaljskog ciklusa tj. u
Kali-yugi, ta je sveta zemlja, koju tite uvari skrivajui
je od svjetovnih pogleda jamei ipak nekakve vanjske
odnose, zapravo nevidljiva, nedostupna, ali samo za
one koji nisu ovlateni da do nje dopru. Trebamo li, stoga, njezinu lokalizacu u odreenom podruju smatrati
doslovce ili samo simboliki stvarnom ili moda oboje
istodobno? Na to emo pitanje jednostavno odgovoriti
da za nas same zemljopisne injenice, kao uostalom i
one povesne i ostale, imaju simboliku vrednost ime
79

N   

im se oevidno ne oduzima nita od njihove vlastite

zbiljnosti, kao injenicama, nego im se, osim te neposredne zbiljnosti, dodjeljuje vee znaenje.%
Daleko od toga da smo kazali sve to se ima za
kazati o temi kojom smo se bavili u ovoj studi, i slinosti koje smo izneli zasigurno ukazuju na mnoge
druge slinosti. Meutim, sigurno smo kazali mnogo
vie nego to je do sada bio sluaj. Moda e neki biti u
iskuenju da nam to predbace. Smatramo, meutim, da
nema osnove za predbacivanje, u uvjerenju kako ovdje
nema niega o emu bi valjalo utjeti, premda smo mi u
manjoj mjeri od koga drugoga raspoloivi za osporavanje pitanja prikladnosti javnoga izlaganja stvari koje su
poneto neobine naravi. to se toga pitanja prikladnosti tie, ograniit emo se na ovu kratku primjedbu: u
okolnostima u kojima danas ivimo dogaaji se odvaju takvom brzinom da postoje mnoge stvari i uzroci
nisu neposredno vidljivi, i e su primjene prilino, ako
ne i posve nepredvidljive. elimo se uzdrati od svega
to bi, izbliza ili izdaleka, nalikovalo proroanstvima.
Smatramo ipak prikladnim za kraj navesti reenicu Josepha de Maistrea, koja danas vredi u veoj mjeri nego
pre stotinu godina: Moramo biti spremni za jedan beskrajan dogaaj boanskoga reda kojemu se primiemo
brzinom koja zapanjuje sve promatrae. Neumoljivi
proroci najavljuju da je to vreme ve nastupilo.

80

Biljeke

P

 I
!

Drugo izdanje, !"%".

Les Fils de Dieu, str. (/, (/-(/, ; Le Spiritisme dans

le Monde, str.-0.

Moramo u tome pogledu kazati da su patniki narodi,

od kojih su Bohemanci jedan od najzanimljivih primjera, veoma zagonetni te zahtevaju da ih se pozorno
istrai.

Dr. Arturo Reghini napomenuo nam je da bi to moglo

biti povezano s timor panicus koji su poznavali stari narodi. Ta nam se slinost ini vrlo vjerojatna.

Protivnici g.Ossendowsskog htjeli su objasniti istu injenicu pretpostavljajui da je u rukama imao ruski prevod Indske mise, prevod e je postojanje vie nego
problematino jer ga nisu poznavali ak ni nasljednici
Saint-Yvesa. G. Ossendowskom se takoer predbacuje da pie Om dok Saint-Yves pie Aum. No, ako Aum
predstavlja svetu jednoslonu re rastavljenu na svoje osnovne elemente, ipak je Om pravilna transkripca
koja odgovara pravilnom izgovoru, u obliku u kojemu
se izgovara u Indi i Tibetu. Ta je pojedinost dostatna za
procjenu kompetence nekih kritiara.

G. Ossendowski, koji ne zna da se radi o aerolitu, neke

pojave, poput pojave znakova na njegovoj povriini, po-

81

B1

kuava objasniti pretpostavkom da je re o nekoj glinenoj ploi.



Bilo je takoer zanimljivih slinosti s lapsit exilis, kamenom palim s neba na kojemu su se u stanovitim okolnostima pojavljivali natpisi i koji se poistovjeivao s
Gralom u inaici Wolframa von Eschenbacha. Ono to
stvar ini jo zanimljivom jest da je po istoj toj inaici
Gral naposljetku bio prenesen u Kraljevstvo sveenika Ivana koje su neki htjeli izjednaiti s Mongolom,
a zapravo se niti jedna geografska lokalizicaca ne treba doslovce shvatiti (usp. LEsoterisme de Dante, !",,
str.(,-(/ i dalje).

Bili smo jako zaueni kada smo nedavno doznali da

neki ovu knjigu smatraju svjedoanstvom u korist
osobe e nam je postojanje, u vreme kada smo je pisali, bilo posve nepoznato. U potpunosti poriemo svaku
tvrdnju takve vrste, s koje god strane dolazila, jer je re
iskljuivo o iznoenju podataka o tradicionalnom simbolizmu te apsolutno nema nikakve veze s bilo kakvim
personikacama.

P

 II
!

Minos je u Grka bio istodobno zakonodavac ivima i sudac mrtvima. U hinduistikoj predaji te dve funkce
pripadaju odvojeno Manuu i Yami, no tu dvojicu se obino predstavlja kao brau blizance to ukazuje na to da
se radi o podvostruenju jedinstvenoga naela uobliena u dva razliita gledita.

To sjedite suneve dinaste, smatramo li ga simbolinim, moemo usporediti s rozenkrojcerskom tvravom Sunca i, takoer, s Campanellinim Gradom Sunca.

82

B1

Taj naziv brahmanska crkva u Indi se zapravo ne nikada rabio osim u krivovjernoj sljedbi i posve modernoj
Brahma Samj sljedbi nastaloj poetkom !". stoljea pod
europskim i osobito pod protestantskim utjecajem, koja
se ubrzo podelila u vie suparnikih ogranaka, a danas
je gotovo posve uguena. Zanimljivo je primetiti da je
jedan od utemeljitelja te sljedbe bio djed velikoga pjesnika Rabindranatha Tagore.

Sveti Bernard kae da je Ponitfex, kao to upuuje etimologa njegova imena, neka vrsta mosta izmeu Boga
i ovjeka (Tractatus de moribus et ocio episcoporum, III,
"). U Indi postoji pojam koji se pripisuje dainistima i
potpuno odgovara latinskom pontifexu: to je Trthamkara, doslovce onaj koji gradi prelaz ili prolaz; prolaz o
kojemu je re jest put Otkupljenja (Moksha). Trthamkaraja ima dvadeset etiri, kao i staraca iz Apokalipse koji,
izmeu ostaloga, ine Sveeniko vee.

Po drugom stajalitu, ti su kljuevi, svaki za sebe, kljuevi velikih mistera i malih mistera. U nekim prikazima Janusa dve moi simboliziraju se takoer jednim
kljuem i ezlom.

Napomenimo u tom pogledu da je drutvena organizaca u srednjemu veku na Zapadu preslikala ustanovu
kast: kler se podudarao s brahmanima, plemstvo s katrijama, trei stale s vaijama, a robovi sa udrama.

Poznato je pitanje sveenika Ivana u doba svetoga Luja,

tekom Carpinovih i Rubruquisovih putovanja. Ono to
je zakompliciralo stvar jest da, po nekima, navodno postoje etiri osobe s tim naslovom: na Tibetu (ili Pamiru),
u Mongoli, Indi i u Etiopi (ova, pak, ima veoma iroko znaenje). No, vjerojatno je ovdje samo re o razliitim prikazima iste moi. Govori se takoer da je Dingis
Kan htio napasti kraljevstvo sveenika Ivana, ali ga je
ovaj odbio bacivi munje na njegovu vojsku. Nakon muslimanskih invaza sveenik Ivan konano se prestao
pojavljivati, a izvana e biti prikazivan kao Dalaj-lama.
83

B1

U sredinjoj Azi, posebice u Turkmenistanu, pronaeni su nestoranski krievi koji imaju slian oblik, s vitekim kriem u emu se sreditu na nekima nalazi
simbol svastike. S druge strane, treba primetiti da su
nestoranci, e su veze s lamaizmom po svemu sudei
neosporne, imali vaan utjecaj, iako dosta tajnovit, od
poetaka islama. Sabejci su pak vrili snaan utjecaj na
arapski svet u doba bagdadskih kalif. Smatra se takoer da su upravo kod njih utoite pronali posljednji
neoplatonisti, nakon boravka u Perzi.

"

Na tu smo pojedinost ve ukazali u naoj studi LEsoterisme de Dante.

!

U starom Rimu, naprotiv, imperator je istodobno bio

Pontifex Maximus. Muslimanska teora kalifata takoer
sjedinjuje dve ovlasti, barem u izvjesnoj mjeri, kao i dalekoistona ideja wanga (vidi La grande Triade, poglavlje
XVII).

!!

Na drugome mjestu obznanili smo postojanje analoge

izmeu ideje chakravartin i Carstva u Dantea i traktat
De Monarchia u tom pogledu ovdje treba spomenuti.

!

Kineska tradica rabi, u posve usporedivom smislu,

izraz Nepromjenjiva Sredina. Valja napomenuti da se
prema masonskom simbolizmu Majstori okupljaju u
Sobi Sredine.

!(

Keltski simbol kotaa sauvan je u srednjem veku. Njegove brojne primjere moemo pronai na romanikim
crkvama, a ini se da je i sama gotika rozeta izvedena
iz njega jer postoji povezanost izmeu izmeu kotaa i
simbolinoga cvea, poput rue na Zapadu i lotosa na
Istoku.

!%

Isti taj znak ne bio stran ni kranskom hermetizmu: u

starom karmelianskom samostanu u Loudunu vidjeli
smo veoma zanimljiv simbol, vjerojatno iz druge polovice !,. stoljea, u kojemu svastika, zajedno sa znakom (
nacrtati znak!!) o kojemu emo govoriti kasne, zauzi84

B1

ma jedno od najvanih mjesta. Korisno je ovom prilikom napomenuti da karmeliani, koji su doli s Istoka,
pripisuju utemeljenje svoga Reda Ili i Pitagori (kao
to masonera svoje utemeljenje pripisuje Salomonu i
ak Pitagori, to je veoma zanimljiva slinost). S druge
strane, neki smatraju da su u srednjemu veku imali
inicacu veoma slinu templarskoj i onoj redovnika iz
Mercyja. Znamo da su potonji svoje ime dali jednome
stupnju kotske masonere o kojem smo dosta govorili
u LEsoterisme de Dante.
!,

Ista se primjedba odnosi i na kota na e smo pravo

znaenje upravo ukazali.

!/

To navodimo samo kako bismo podsjetili na mnenje,

jo fantastine, koje svastiku smatra primitivnim oruem namenjenom stvaranju vatre. To to je taj simbol
ponekad bio povezivan s vatrom, jer poznat kao znak
Agni, bilo je iz posve drugih razloga.

!

Korjen dhri bitno izraava ideju stabilnosti. Oblik dhru

koji ima isti smisao, koren je rei Dhruva, sanskrtskoga imena Pola, a neki mu pripisuju i grko ime za hrast,
drus. Na latinskom, uostalom, ista re robur istodobno
oznaava hast i snagu ili vstou. U Druida (e ime se
moda treba itati dru vid, ujedinjujui snagu i mudrost) kao i u Dodoni, hrast je predstavljao drvo sveta, simbol vrste osi koja povezuje polove.

!0

Ovdje treba podsjetiti na biblske tekstove u kojima

su pravda i mir usko povezani: Justitia et Pax osculatae
sunt (Psalam 0%, !!), Pax opus justitiae itd...

P

 III
!

Postoji inae velika razlika u smislu izmeu Sveta i

ovoga sveta u toj mjeri da u nekim jezicima za njih

85

B1

postoje postoje dva posve odjelita izraza: tako je na

arapskome Svet el-lam dok je ovaj svet ed-duny.


On je, uostalom, najizriite izjavio, u samome Evanelju, da ne re o miru u smislu u kojemu ga shvaa profani svet (Iv !%, ).

La Kabbale juive, sv. I, str. ,(.

Ibid., sv. I, str. ,/ ,.

Vrlo slian simbolizam izraava i srednjovjekovna gura stabla ivih i mrtvih koja je inae u veoma jasnom
odnosu s idejom duhovnoga potomstva. Valja, takoer, napomenuti da se serotsko stablo takoer smatra
istovjetnim sa stablom ivota.

Bog, po Talmudu, ima dva sjedita: pravde i milosti. Ta

dva sjedita odgovaraju takoer tronu i prestolju
islamske tradice. Ova pak, s druge strane, deli boanska imena iftiyah, tj. ona koja izraavaju upravo Allahove atribute, na imena velianstva (jalliyah) i imena
ljepote (jamliyah), to odgovara jo jednoj razlici istoga
reda.

La Kabbale juive, sv. I, str.,.

Po sv. Augustinu i raznim crkvenim ocima, desna ruka

predstavlja istodobno Milost i Dobrotu, a leva ruka je,
ponajpre ona Boja, simbol Pravde. Ruka pravde je
jedno od uobiajenih obiljeja kraljevstva. Ruka koja
blagoslivlje znak je sveenike vlasti, a katkada se uzimala kao Kristov simbol. Taj lik blagoslivljajue ruke
nalazi se na nekim galskim novanicima, kao i svastika,
katkada sa savinutim granama.

"

To se sredite, ili neko od onih uspostavljenih po njegovoj slici, moe simboliki opisati istodobno kao hram
(sveeniki vid koji odgovara miru) i palaa ili sud (kraljevski vid koji odgovara pravdi).

86

B1

!

Re je o dve polovice zodakoga ciklusa e prikaze

esto nalazimo na portalima srednjovjekovnih crkava u
ustroju koji mu oito daje isto znaenje.

!!

Svi simboli koje ovdje navodimo zahtevali bi podue

objanjenje. Moda to jednom i uinimo u nekoj drugoj
studi.

!

La Kabbale juive, sv. I, str. %"-%"0.

!(

Broj za oba ta imena, dobiven zbrajanjem vrednosti hebrejskih slova od kojih su sainjeni, jest (!%.

!%

La Kabbale juive, sv. I, str. %" i %"".

!,

Ibid., sv. I, str. ,-,!.

!/

Potonja opaska priziva, naravno, one rei: Benedictus qui venit in nomine Domini. Ovo potoonje odnosi
se na Krista, kojeg Hermin Pastor izjednaava upravo
s Mihaelom na nain koji se nekima moe initi veoma
neobinim, no koji ne moe zauditi one koji razumu
odnos izmeu Mese i ekine. Krist se takoer naziva
kraljeviem mira, a on je istodobno i sudac ivima i
mrtvima.

!

Taj je broj sainjen od imena, osobito od imena Sorath,

demona sunca, koji je kao takav suprotsavljen anelu
Mihaelu. Vidjet emo kasne i jedno drugo znaenje.

!0

Prema navodu gosp. Vulliauda, La Kabbale juive, sv. II,

str. ((.

!"

Dva suprotstavljena vida predstavljaju se osobito s dvije kaducejske zme. U kranskoj ikonograji one se
spajaju u amsbeni, zme s dve glave od kojih jedna
predstavlja Krista, a druga Sotonu.



Upozorimo jo da se globus sveta, obiljeje imperalne moi ili univerzalne monarhe, esto nalazi poloen
u Kristovoj ruci to uostalom pokazuje da je on znak
duhovnoga autoriteta kao i vremenite moi.

87

B1

P

 IV

Gosp. Ossendowski pie Brahytma, Mahytma i Mahynga.

Vidjeli smo pre da je Metatron aneo lica.

Po dalekoistonoj tradici Nepromjenjiva Sredina je

mjesto gdje se oituje Aktivnost Neba.

One koje bi takav izraz zaudio mogli bismo pitati jesu

li ikada razmiljali to znai triregnum, tara s tri krune
koja je, s kljuevima, jedno od glavnih papinskih insigna.

Govori se takoer da je Mojse morao pokriti svoj lice

koprenom kako bi mogao govoriti narodu koji ne mogao podneti njegov sjaj (Izl %, "-(,). Re je o simbolinom ukazivanju na nunost egzoterike prilagodbe
mnotvu. Prisjetimo se u tom pogledu dvostrukoga
znaenja rei rvler to moe znaiti skinuti veo,
ali i pokriti velom. Isto tako re istodobno oituje i
prekriva miljenje koje izraava.

To se ime nalazi, na prilino zaudan nain, ak u starom kranskom simbolizmu ondje gdje, meu znakovima koji slue prikazivanju Krista, susreemo jedan
koji se kasne smatrao kraticom Ave Maria, ali je prvotno bio ekvivalent onoga znaka koji spaja dva krajnja
slova grkoga alfabeta, alfu i omegu, da bi oznaio da je
Re poetak i kraj svega. On je, zapravo, jo sloeni
jer oznaava poetak, sredinu i kraj. Taj znak (runo ga
nacrtati!!) zapravo se rastavlja na A V M, tj. na tri latinska slova koja tono odgovaraju trima glavnim elementima jednoslonice Om (samoglasnik o na sanskrtu je
nastao spajanjem a i u). Slinost toga znaka Aum i
svastike, i jedan i drugi uzimaju se kao Kristovi simboli,
ini nam se osobito znaajnom s toke gledita koja nas
zanima. Valja, s druge strane, napomenuti, da taj znak
predstavlja trojni oblik postavljen u obrnutom smislu
88

B1

svojih elemenata, to ga na nekin nain ini ekvivalentom Salomonova peata: uzmemo li ovoga u obliku
(runo nacrtati!!!) u kojemu horizontalna srednja crta
precizira ope znaenje simbola obiljeavajui plan reekse ili Vodenu povrinu, vidimo da oba lika sadre
isti broj lina te se na koncu razlikuju samo po svome
ustroju gdje horizontalna lina jednoga lika u drugome
postaje vertikalna.


Za daleko obimne izlaganje tih koncepca o trima

svjetovima obvezni smo uputiti na naa prethodna
djela, LEsoterisme de Dante i LHomme et son devenir selon Vdnta. U prvoj knjizi inzistirali smo pre svega na
podudarnosti tih svjetova koji su zapravo stanja bia, sa
stupnjevima inicace. U drugoj smo posebno ponudili
cjelovito objanjenje, sa stajalite iste metazike, teksta
iz Mndkya upaniad, u kojemu je u potpunosti izloen
simbolizam koji je ovdje u pitanju. Ono to smo sada
vidjeli jest njegova posebna primjena.

U poretku univerzalnih naela, funkca Brahtme se

odnosi na Iwaru, funkca Mahtma na Hiranyagarbhu, a
ona Mahnge na Virj. Njihove zasebne atribuce lako se
mogu izvesti iz te podudarnosti.

"

Mndkya upaniad, ruti /.

!

Saint-Yves dobro kae da su kraljevi-magi doli iz

Agarte, ne donosei, meutim, nikakve pojedinosti o toj
stvari. Imena koja im se obino pripisuju nedvojbeno su
izmiljena osim moda onoga koji se zove Melkior, na
hebrejskome kralj svjetla, koji je dosta vaan.

!!

Hinduistika amrit ili grka ambroza (dve rei koje

su etimoloki identine), napitak ili hrana besmrtnosti,
takoer je bila poznata kao vedska soma ili mazdejska
haoma. Zimzelena smolasta ili ljepljiva stabla u simbolizmu imaju vanu ulogu. Ponekad se osobito uzimaju
kao Kristov znak.

89

B1

!

Govori se da je Aditya (to potjee od aditi ili nerazdjeljivo) najpre bilo sedam, tek onda dvanaest, i da im je
poglavar dakle bio Varuna. Dvanaest Aditya su: Dhtri,
Mitra, Aryaman, Rudra, Varuna, Srya, Bhaga, Vivaswat,
Pan, Savitri, Twatri, Vinu. Oni su isto tako oitovanja jedinstvene i nedjeljive bti. Takoer se govori da se
na kraju ciklusa simultano javljaju tih dvanaest Sunaca
vraajui se potom u u svoje prvotno i bitno jedinstvo
svoje zajednike prirode. U Grka se takoer dvanaest
olimpskih bogova podudaraju s dvanaest znakova zodaka.

!(

Simbol na koji upuujemo upravo je onaj koji katolika

litruga pripisuje Kristu kada za njega rabi naslov Sol
Justitiae. Reje, zapravo, o duhovnome Suncu, tj.
pravome sreditu sveta; a izraz Sol Justitiae odnosi se,
uostalom, izravno na svojstva Melkicedeqa. Valja takoer napomenuti da je lav, solarna ivotinja, u antici i
srednjemu veku istodobno znak pravde i snage. Znak
lava u zodaku je vlastita kua sunca. Sunce se sa svojih
dvanest zraka moe smatrati predstavnikom dvanaest
Aditya. Po drugome gleditu, ako sunce predstavlja Krista, dvanaest zraka su dvanaest apostola (re apostolos
znai poslanik, a zrake su odaslane od sunca). U broju dvanaest moemo k tomu vidjeti savrenu prilagodbu kranstva prvobitnoj tradici.

P

 V
!

U tome pogledu ovdje takoer podsjeamo na izgubljenu re Masonere koja takoer simbolizira tajne istinske inicace. Potraga za izgubljenom reju samo je
drugi oblik potrage za Gralom. To opravdava odnos na
koji je upozorio povjesniar Henri Martin izmeu masonstva svetoga Grala i masonere (vidi LEsoterisme de
Dante, !",., str. (,-(/). A i objanjenja koja tu dajemo
90

B1

omoguuju nam da shvatimo ono to smo kazali o uskoj

vezi izmeu simbolizma Grala i zajednikoga sredita
svih inicacskih organizaca.


Ime Longin srodno je s grkom reju za koplje, logk (to

se izgovara lonk). Latinska re lancea ima, uostalom, isti
koren.

Ta dva lika ovdje zasebno predstavljaju kraljevsku i sveeniku

mo. Isto je s Arthurom i Merlinom u ustanovi okrugloga
stola.

Kazat emo samo da je simbolizam esto u vezi s osi sveta.

U tom smislu, krv koja kaplje s koplja ima isto znaenje kao i
rosa koja se javlja na stablu ivota. Znamo uostalom da su
sve tradice jednodune u potvrdi da je vitalno naelo usko
povezano s krvlju.

Neki kau smaragd koji je pao s Luciferove krune, no tu postoji

zbrka koja potjee otuda to je Lucifer pre svoga pada bio
aneo krune (tj. Keter, prvi sera), na hebrejskome Hakatriel, ime i je broj ///.

LHomme et son devenir selon le Vdnta, str. 

O tome prvobitnom stanju ili edenskome stanju vidi LEsoterisme de Dante, !",, str. %/-%0 i /0-: LHomme et son
devenir selon le Vdnta, str.!0

Pria se da je Set ostao etrdeset godina u zemaljskome

raju. Taj broj etrdeset ima takoer smisao pomirenja
ili povratka naelu. Periodi koji se mjere tim brojem
esto nalazimo u judeokranskoj tradici: prisjetimo se
etrdeset dana potopa, etrdeset godina tekom kojih
su Izraelci lutali pustinjom, etrdeset dana Mosjeva boravka na Sinaju, etrdeset dana Kristova posta (korizma
ima, naravno, isto znaenje), a mogli bismo nedvojbeno
pronai i druge primjere.

"

I Henok hodae s Bogom, i vie se ne pojavi (u vidljivom

ili nevidljivom svetu) jer ga Bog uzee (Post ,, %). Bio
je, dakle, prenesen u raj zemaljski. Isto tako misle neki

91

B1

teolozi, kao to su Tostat i Cajetan. O zemlji svetih ili

zemlji ivih vidi dalje u ovoj knjizi.
!

To je sukladno simbolizmu koji rabi Dante smjetajui

raj zemaljski na vrhu planine istilita koja se u njega
poistovjeuje s polarnom planinom svih tradica.

!!

Hinduistika tradica nauava da je na poetku postojala samo jedna kasta koja se zvala Hamsa. To, dakle, znai
da su svi ljudi noramlno i spontano posjedovali duhovni stupanj oznaen tim imenom, a koji onkraj svih razlika etiru dananjih kast.

!

U nekim inaicama legende o svetom Gralu dva su smisla vrsto sjedinjena jer knjiga postaje upisivanje koje je
izvrio Krist ili neki aneo na samome kaleu. Ovdje bi
bilo lako povezati knjigu ivota s nekim elementima
apokaliptikoga simbolizma.

!(

Ime Arthur posjeduje znaajan smisao koji se povezuje

s polarnim simbolizmom koji emo moda objasniti
nekom drugom prilikom.

!%

Vitezova okrugloga stola katkada je pedeset (koji je

u idova bio broj Jubileja, i dovodi se takoer u vezu
s kraljevstvom Duha Svetoga). No, ipak ih je uvek
dvanaestorica koji imaju odluujuu ulogu. Podsjetimo
takoer, u tome pogledu, na dvanest velikaa Karla Velikoga u drugim srednjovjekovnim legendama.

!,

Na slinost Montsalvat s Mru upozorili su nas Hindusi,

i to nas je dovelo do pomnega istraivanja znaenje zapadnjake legende o Gralu.

P

 VI
!

Prema perzskoj tradici postojale su dve vrste haome:

bela, koja se mogla dobiti samo na svetoj planini i
koju su ondje zvali alborj, i uta koja e zameniti prvu
kada pradjedovi Iranaca budu napustili stvoju prvobi92

B1

tnu postojbinu, ali koja je takoer kasne izgubljena.

Ovdje je re o sukcesivnim fazama duhovnoga zatamnjenja koje se stvara postupno kroz razliita razdoblja
ljudskoga ciklusa.


Dionysos ili Bachus ima vie imena koja odgovaraju istomu broju razliitih vidova. Barem po jednome od tih
gledita, tradica kae da je doao iz Inde. Pripovest
prema kojoj se on raa iz Zeusova bedra poiva na na
veoma zanimljivom jezinom spajanju: grka re mros,
bedro, bila je zamenjena s imenom Mrua, polarnom
planinom, s kojom je fonetski gotovo identina.

Broj obu tih rei je .

Melkisedekova rtva obino se smatra preguracom

euhariste, a kranski sveenik u naelu se poistovjeuje sa samim Melkisedekom po reima iz Psalama
koji se odnose na Krista: Tu es sacerdos in aeternum
secundum ordinem Melchissedec (Ps !!, !!).

Poslanica Hebrejima ,, !!.

Ime Abram jo se, dakle, ne promenilo u Abraham. Ime

njegove supruge Sara istodobno se bilo promenilo u
Sara (Post !), tako da je zbroj brojeva tih dvaju imena
ostao isti.

Post !%, !"-.

Valja takoer napomenuti da se isti koren nalazi jo u

reima islam i moslem (musliman). Podvrgavanje Bojoj volji (to je pravi smisao rei islam) nuni je uvjet
Mira. Ovdje izraena ideja slina je onoj hinduistike
dharme.

"

Poslanica Hebrejima , !-(.

!

Ibid. ,.

!!

Postanak !%,.

!

Broj obaju tih rei jest !".

!(

To je cjelovito opravdanje identiteta na koji smo rane

ukazali. No, valja primetiti da sudjelovanje u tradici
93

B1

ne mora uvek biti svjesno. U tom sluaju ona ne nita

manje stvarna kao sredstvo prenosa duhovnih upliva, no ona ne podrazumeva djelatno pristupanje bilo
kojemu stupnju inicacske herarhe.
!%

Moemo takoer kazati, po onome to je bilo reeno,

da ta superiornost odgovara onoj novoga saveza nad
starim zakonom (Hebr ,). Valjalo bi objasniti zato je
Krist roen u kraljevskom plemenu Jude, a ne u sveenikom Levevu plemenu (vidi isto , !!-!), no ta bi
nas razmiljanja odvela predaleko. Organizaca dvanaest plemena, poteklih od dvanaest Jakobovih sinova,
povezuje se, naravno, s uspostavom dvanaesterostrukih
duhovnih sredita.

!,

Poslanica Hebrejima ,".

!/

Ibid. ,0.

!

U Pistis Sophia aleksandrskih gnostika, Melkisedek

se opisuje kao veliki primatelj vjene svjetlosti. To
odgovara funkci Manua koji prima svjetlo razuma
posredstvom zrake koja izravno emanira iz Naela da
bi se odrazila u svetu koji mu pripada. Stoga se Manu
naziva sinom sunca.

!0

Postoje i druge tradice povezane s Melkisedekom. Po

nekima od njih, njega je u raju zemaljskome posvetio
aneo Mihael u pedeset drugoj godini. Taj simboliki
broj , ima inae vanu ulogu u hinduistikoj tradici
u kojoj se smatra brojem svih smislova koje obuhvaa
Veda. ak se govori da tim smislovima isto tako pripadaju razliiti izgovori monosilabe Om.

!"

To ime ili rade naslov Dharmarja osobito se rabi, u

Mahbhrati, na Yudithira. No, on je najpre bio Yama,
sudac mrtvima, na i smo blizak odnos s Manuom prije ukazali.



Aneo Mihael se u kranskoj ikonograji prikazuje sa

svoja dva obiljeja u prikazima posljednjega suda.

94

B1

!

U starih Egipana M ili Mat je istodobno bila pravda

i istina. Njezin prikaz vidimo na jednoj od ploica
vage Suda, dok je na drugoj ploici prikazana posuda,
heroglif srca. Hoq na hebrejskome znai odluka (Ps
, ).



Ta re Haq ima kao numeriku vrednost !0, broj koji

je jedan od temeljnih ciklikih brojeva. U Indi je ivaitska brojanica sastavljena od !0 zrnaca, a prvotno znaenje te brojanice simbolizira lanac sveta, tj. uzrono
ulanavanje ciklusa ili egzistencalnih stanja.

(

To znaenje moglo bi se saeti u sledeoj formnuli:

snaga u slubi prava da je suvremenici nisu odvie
zlorabili uzimajui je u posve izvanjskom smislu.

%

Vidi LEsoterisme de Dante, !",., str.,0.

,

Re khan, naslov koji narodi sredinje Aze daju poglavarima, moda se nadovezuje na isti koren.

/

Cedek je takoer ime planete Jupiter i se aneo nazivao CadkielMelek. Slinost s rei MelkiCedek (kojoj se
samo dodaje El, boansko ime koje ini zavretak svih
aneoskih imena) ovdje je odvie oevidna da bismo o
njoj raspravljali). Isti planet u Indi se naziva Brihspati,
to je isto to i nebeski prvosveenik. Drugi sinonim
Malkuta je Sabat, i se smisao poinka jasno odnosi na
ideju mira, kao to ta ideja izraava, kao to smo rane
vidjeli, izvanjski vid same ekine, onaj posredstvom kojeg se ona priopuje unutarnjemu svetu.



P.Vulliaud, La Kabbale juive, t.I, str.,"

0

U Samaranaca planina Garizim ima istu ulogu i iste nazive: ona je blagoslovljena planina, vjena uzvisina,
brdo predaje, kua Boja i svetite njegovih anela,
boravite ekine. Ona se ak izjednauje s prvobitnom
planinom (Har Qadim) gdje se nalazio Eden i koju nisu
poplavile potopne vode.

"

S.Vulliaud, La Kabbale juive, sv. I, str.,".

95

B1

(

LEsoterisme de Dante, !",., str./%.

(!

La Kabbale juive, sv. II, str.!!/.

(

Kalpa obuhvaa etrnaest manvantara; Vaivaswata, dananji Manu, sedmi je od tih kalpi koji se zove r vta
Varha Kalpa ili doba beloga vepra. Zanimljvo je
napomenuti jo i to da idovi Rim nazivaju Edomom.
No, tradica jo govori o sedam rimskih kraljeva od
kojih drugi od njih, Numa, koji se smatra dravnim zakonodavcem, nosi ime koje je upravo silabiko preokretanje Manuova imena, koje se takoer moe usporediti
s grkom rei nomos, zakon. Postoji, dakle, razlog da
smatramo da su tih sedam rimskih kraljeva, s odreenoga gledita, samo poseban prikaz sedam Manua u nekoj odreenoj civilizaci, kao to su sedam mudraca u
Grkoj, s druge strane, u slinim uvjetima prikaz sedam
Ria u kojima se saimlje mudrost ciklusa koji neposredno prethodi naemu.

P

 VII
!

Spilja ili peina predstavlja upljinu srca koja se smatra

sreditem bia, kao i unutranjost jajeta sveta.

Kao primjer navodimo ulomak u kojemu je re o silasku u podzemlje. Oni koji su imali priliku itati ga,
mogu ga usporediti s onime to smo kazali o istoj temi
u LEsoterisme de Dante.

Podaci koje ovdje rabimo djelomice su preuzeti iz Jewish

Encyclopedia (VIII, !").

Post 0, !".

U predajama nekih naroda Sjeverne Amerike takoer je

re o stablu pomou kojega su ljudi koji su najpre ivjeli u podzemlju doli na povrinu, dok su mnogi ljudi iste rase ostali u podzemnome svetu. Vjerojatno se
BulwerLyon nadahnuo tim predajama u knjizi La Race
96

B1

future (The Coming race; Dolazei narataj). Novo izdanje

ima naslov: La rase qui nous exterminera (Narataj koji e
nas istrebiti).
/

Iz istoga korena kal izvode se i druge latinske rei poput caligo, a moda i sastavljenica occultus. Mogue je da
oblik caelare izvorno potjee od drugoga korena, caed,
koji znai odrezati i razdeliti (otuda takoer caedere) a time i odvojiti i sakriti, no, u svakom sluaju,
ideje koje izraavaju ti koreni, kao to smo vidjeli, vrlo
su bliske jedne drugima to bi moglo lako dovesti do
spajanja caelare i celare premda su ta dva oblika etimoloki neovisna.

Krov sveta, slian nebeskoj zemlji ili zemlji ivih, u

tradicama srednje Aze ima usku vezu sa Zapadnim
Nebom kojim upravlja Avalokitwara. to se tie smisla rei prekriti, valja podsjetiti takoer na masonski
izraz biti zaklonjen: zvjezdani strop u loi predstavlja
nebeski svod.

To je Izidin ili Natin veo u Egipana, plavi veo univerzalne Majke u tradici Dalekoga istoka (Tao te king,
pogl.VI). Primenimo li taj smisao na vidljivo nebo, tu
bismo mogli pronai aluzu na ulogu astronomskoga
simbolizma koji skriva ili otkriva vie istine.

"

Sar igra vanu ulogu u biblskome simbolizmu. Osobito se esto javlja u prorokim vizama.

!

Sjever se na sanskrtu kae Uara, tj. najvie podruje. Jug

se se kae Dakina, desni predio odnosno ono podruje
koje nam je zdesna kada se okrenemo prema istoku. Uttaryana je uzlazna putanja sunca prema sjeveru koji
poinje sa zimskim i zavrava ljetni solsticem. Dakinayana je silazna putanja sunca prema jugu koji poinje s
ljetnim, a zavrava sa zimskim solsticem.

!!

U hinduistikom simbolizmu (koji je sm budizam sauvao u legendi o sedam koraka) sedam prostornih
poduja su etiri temeljne toke uz Zenit i Nadir te, na97

B1

posljetku, samo sredite. Moemo napomenuti da je njihov prikaz tvori trodimenzionalni kri (od est smjerova
koji dva po dva idu u suprotnim smjerovima poevi od
sredita). U kabalistikom simbolizmu, uostalom, sveti
zamak ili unutarnji zamak je u sreditu est smjerova koji s njime ine sedmerostranini oblik. A Klement
Aleksandrski kae da iz Boga, Srca svemira, izlaze beskonana prostranstva od kojih se neka usmjeruju prema dolje, druga prema gore, jedna na desno, a druga na
levo, ova napred, a ona iza. Usmjerujui svoj pogled
prema tih est prostranstava kao prema uvek jednakom broju, on dovrava svet. On je poetak i kraj (alfa
i omega), u njemu se dovrava est stupnjeva vremena,
te od njega primaju svoju beskonanu protenost. To je
tajna broja . (Navedeno prema P.Vulliaud, La Kabbale
juive, sv. I, str.!, !/.) Sve se to odnosi na razvoj prvobitne toke u prostoru i vremenu. est vremenskih faza
odgovara svakome od est prostornih smjerova, one su
est ciklikih perioda, manjih podjela jednog drugog,
daleko irega razdoblja, koje se ponakad simboliki prikazuju kao est tisuljea. One se takoer mogu usporediti sa est prvih dana iz Knjige Postanka, sedmi dan
ili Sabat bili su faza povratka Naelu, tj. u sredite. Imamo tako sedam perioda koji se mogu staviti u odnos s
dotinih sedam dwpa. Ako je svaki od tih perioda jedna
manvantara, kalpa obuhvaa dva niza itavih sedmeraca.
Uostalom, dobro je poznato da je isti simbolizam primjenjiv na razliite stupnjeve prema kojima zamiljamo
manje ili vie razumljive ciklike periode.
!

Vidi ono to smo pre kazali o simbolizmu duge. Postoji, zapravo, samo est boja, komplementarnih u parovima, koje odgovaraju est suprotstavljenih smjerova u
parovima. Sedma boja zapravo je sama bela boja, kao
sedmo podrje koje se izjednauje sa sreditem.

!(

Ne, dakle, sluajno da se u katolikoj herarhi papa

odeva u belo.
98

B1

!%

Zato se badem smatrao simbolom djevianstva.

!,

Zanimljivo je primetiti da je ta idovska tradica vrlo

vjerojatno nadahnula neke Leibnizove teore o animalnome (tj. o ivome biu) koje stalno postoji u telu, ali
malo smanjenom nakon smrti.

!/

! Kor !,, % u tim reima postoj vrsta primjena zakona analoge: Ono to je gore isto je to i dolje samo u
obrnutom smisli.

!

Re akara na sanskrtu znai nerastvorivo, a time i

neprolazno ili neunitivo. On oznaava slog, prvi
element i klicu jezika, te se najvie odnosi na monosilabu Om za koju se kae da u sebi sadri trostruku bt
Vede.

!0

Njegov ekvivalent nalazimo, u drukim oblicima, u razliitim tradicama, posebice u taoizmu, s vrlo vanim
porastom. To je, u tom pogledu, u mikrokozmikom
poretku analogno onome to je u makrokozmikom
poretku Jaje Sveta, jer zatvara mogunosti buduega
ciklusa (la vita venturi saeculi iz katolikoga Vjerovanja).

!"

Ovdje moemo prizvati grki simbolizam psych koji velikim delom poiva na toj slinosti (vidi psych u F.Prona)



Re kundal (enski rod kundalin) znai uviti u prstenast ili spiralni oblik. Ta uvenost simblolizira embrsko i nerazveno stanje.

!

U tom pogledu, i pod odreenim vidom, njezino boravite poistovjeuje se takoer sa upljinom srca. Ve smo
uputili na postojei odnos izmeu hinduistike Sakti i
idovske ekine.



To je brahmarandhra ili Brahmino grlo, toka dodira suumne ili koronarne artere sa solarnom zrakom. Taj
smo simbolizam u potpunosti izloili u LHomme et son
devenir selon le Vedanta.

99

B1

(

Sve je to u najuoj vezi s pravim znaenjem dobro poznate hermetike reenice: Visita inferiora terrae, recticando invenies occultum lapidem, veram medicinam, koja
kao akrostih ini re VITRIOLUM. Kamen lozof
istodobno je, pod drugim vidom, prava znanost, tj.
eliksir dugoga ivota koji ne drugo do pie besmrtnosti. Nekada se pie interiora umjesto inferiora, no
ope znaenje ne promenjeno, a uvek postoji ista
oita aluza na unutarnji svet.

P

 VIII
!

Tim reima zavrava proroanstvo koje je Kralj Sveta

dao !0". kada se pojavio u samostanu Narabanchi.

Manvantara ili doba nekog Manua, koja se zove jo Mah

yuga, obuhvaa etiri yuge ili sekundarna razdoblja: Krita-yuga (ili Satya-yuga), Trt-yuga, Dwpara-yuga i Kaliyuga, koje se od grko-latinske starine svaka za sebe
poistovjeuje sa zlatnim dobom, srebrnim dobom,
bronanim i eljeznim dobom. U sledovima tih razdoblja postoji neka vrsta napredne materalizace iz
koje proizlazi udaljavanje od Naela koje nuno prati
razvoj ciklike manifestace u tjelesnom svetu poevi
od prvobitnoga stanja.

Poetak toga doba u biblskome simbolizmu prikazuje

se Babilonskom kulom i zbrkom jezika. Mogli bismo
logino pomisliti da se pad i potop podudaraju s krajem prvih dvaju razdoblja, no ishodite idovske tradice zapravo se ne podudara s poetkom manvantare. Ne
treba zaboraviti da su cikliki zakoni primjenjivi na razliite stupnjeve, za razdoblja koja nemaju istu duljinu,
te koja ponekad zadiru jedno u drugo, odatle i komplikace koje se isprva mogu ini nerazmrsivima te koje
se mogu zapravo razreiti uzimajui u obzir poredak

100

B1

herarhske podlonosti odgovarajuih tradicionalnih

sredita.
%

ini se da nitko nikada ne napomenuo koliko se priznaje gotovo openita nemogunost povjesniara da uspostave neku kronologu za sve ono to prethodi estom
stoljeu pre kranske ere.

Taj izraz posuen je iz taoistikoga nauka. Re namjera, s druge strane, uzimamo u tonom smislu koji odgovara arapskoj rei niyah, koju obino tako prevodimo, a
taj smisao odgovara latinskoj etimologi (od in tendere,
teiti prema).

Ono o emu upravo govorimo omoguuje nam da u vrlo

preciznom smislu protumaimo rei iz Evanelja: traite i nai ete, pitajte i dati e vam se, kucajte i otvorit
e vam se. Mogli bismo se ovdje, naravno, pozvati na
ve dane upute u pogledu ispravne namjere i dobre
volje. A mogli bismo bez problema to dovriti objanjenjem formule: Pax in terra hominibus bonae voluntatis.

Ta usmjerenost (qiblah) u islamu je poput materalizace

namjere (niyah), ako se moemo tako izraziti. Usmjerenost kranskih crkvi je poseban sluaj koji je bitno povezan s istom idejom.

U konanici je re tek o relativnoj izvanjskosti jer su

sama sekundarna sredita vie ili manje strogo zatvorena od poetka Kali-yuge.

"

Manifestaca nebeskoga Jeruzalema u odnosu na ciklus

koji zavrava isto je to i raj zemljaski u odnosu na ciklus koji zapoinje, kao to smo objasnili u LEsoterisme
de Dante.

!

Po daleko rairenem gleditu, za ovjeanstvo postoje stupnjevi udaljavanja od prvobitnoga sredita, a razmak izmeu razliitih yuga podudara se upravo s tim
stupnjevima.

101

B1

!!

O toj smo stvari obvezni jo uputiti na nau studu LEsoterisme de Dante gdje smo dali sve upute koje mogu
opravdati tu tvrdnju.

!

Oni koji razumu razmatranja koja ovdje izlaemo vidjet e zato nam je nemogue ozbiljno uzeti brojne pseudoinicacske organizace koje su se pojavile na suvremenom Zapadu: meu njima nema ni jedne koja bi,
izvrgnuta stroem istraivanju, mogla ponuditi dokaz
regularnosti.

P

 IX
!

Tu podsjeamo na slinost, na koju smo ve drugdje ukazali, koja postoji izmeu vedskoga Agna i simbola Janjeta (LEsoterisme de Dante, !",, str./"-; LHomme et
son devenir selon Vdnta, str.%(). U Indi je ovan nositelj
Agna. S druge strane, g.Ossendowski upuuje na vie
mjesta da Rmin kult u Mongoli postoji oduvek. Tu je
re dakle o neemu drugome, a ne o budizmu, suprotno onomu to smatra veina orentalista. O njemu, s
druge strane, znamo preko biljeki o Raminu ciklusu
koje bi jo trebale postojati u Kambodi, preko podataka
koji su nam se tako reko javljali da rade ne bismo o
tome previe govorili, to dakle spominjemo tek usput.

Upozoravamo takoer na slike Janjeta na knjizi zapeaenoj sa sedam peata o kojoj govori Otkrivenje. Tibetanski lamaizam takoer ima sedam tajnovitih peata, no
mi smatramo da je ta slinost puka sluajnost.

Za planinu Qf kae se da je ne moe dosegnuti ni zemlja ni nebo (l bil barr wa l bil-bahr; odnosno, ono to
se smatra viim od Montsalvat), a izmeu ostalih naziva
ima i naziv Planina svetih (Jabal el-Awliy) to je slino
s Planinom prorok koju navodi Anne Catherine Emmerich.

102

B1

To je sukladnost dvaju trokuta preklopljenih jednoga

preko preko drugog inei Salomonov peat. On se
takoer moe usporediti s kopljem i kaleom o kojima
smo pre govorili, kao i s mnogo drugih simbola jednakih ovomu.

W.-H. Roscher, u djelu naslovljenom Omphalos, objavljenom !"!(., skupio je znatan broj dokumenata koji
potvruju tu injenicu u najrazliitih naroda. No, u grijei kada pokuava tu ideju povezati s idejom o obliku
zemlje koju su ti narodi gajili. On smatra da je re o
vjerovanju u sredite zemljine povrine u najgrubljem
i doslovnom smislu rei. To miljenje podrazumeva
potpuno nepoznavanje dubinskoga znaenja simbolizma. U onome to sledi koristimo izvjestan broj podataka koje sadri studa M.J. Lotha, LOmphalos chez les
Celtes, objavljenoj u Revue des tudes anciennes (srpanj
- rujan !"!,).

Na njemakome nabe, jezgra, i nabel, pupak. Isto je i u

engleskome, nave i navel, pri emu potonja re ima i iri
smisao sredita ili sredine. Grka re omphalos i latinska umbilicus potjeu uostalom iz jednostavne preinake
istoga korena.

Agni se u gvedi naziva pupkom zemlje, to se povezuje

s istom idejom. Kao to smo ve kazali, svstika je esto
Agnev simbol.

U Grkoj je bilo drugih duhovnih sredita, ali posebno

rezerviranih za inicacu u mistere, poput eleuzinskih
ili samotrakih, dok su Del imali drutvenu ulogu koja
se izravno odnosila na svekoliku helensku zajednicu.

"

Post 0, !/-!".

!

Ve smo upozorili na fonetsku slinost rei Beith-Lehem

s oblikom Beith-Elohim koja se takoer nalazi u tekstu
Knjige postanka.

!!

I pribliivi se, avao ree Isusu: Ako si Sin Boji, zapovedi da ovo kamenje postane kruh (Mt %, (; usp.
103

B1

Lk %,(). Te rei imaju tajnovit smisao povezan s onime

na to smo ovdje ukazali: Krist je morao izvriti slinu
preobrazbu, ali duhovnu, a ne materalnu kao to je
traio napasnik. Duhovni poredak, dakle, analogan je
materalnom, ali u obrnutom smislu, a demonska je
karakteristika da sve preokrene. Sm Krist je taj koji je,
kao oitovana Re, ivi kruh koji je siao s neba, pa
otuda odgovor: Ne ivi ovjek samo o kruhu, nego i
o svakoj rei koja izlazi iz boanskih usta. To je kruh
koji se u novome savezu morao zameniti s kamenom
kao kuom Bojom. Dodajmo jo da su upravo radi
toga nestala proroanstva. to se tie toga kruha koji se
izjednauje s telom objavljene Rei, moda je zanimljivo upozoriti da arapska re lahm, koja je ista kao i
lebrejski lehem, upravo znai meso, a ne kruh.
!

Post 0, .

!(

Katkada je stena omotana zmom, osobito neki grki

omphaloi. Tu zmu takoer vidimo omotanu oko podnoja ili vrha kaldejskih miljokaza koje valja smatrati kao
pravo sveto kamenje. Simbol kamena je inae, kao i
simbol drveta (drugi lik osi sveta) openito usko povezan sa simbolom zme. A to je i simbol jajeta, osobito
u Kelta i Egipana. Neobian primjer prikazivanja omfalosa je svetokamenje iz Kermare i je openit oblik
nepravilan stoac sa zaokruenim vrhom i svastikom na
jednome od nalija. U svojoj studi koju smo pre spomenuli, M.J.Loth je stavio fotograje toga svetoga kamena kao i nekoliko drugih kamena iste vrste.

!%

U kineskoj tradic broj , ima osobitu simboliku vanost.

!,

Brehon Laws, navedeno prema J.Lothu

!/

Napomenut emo da se i Kina naziva Carstvom Sredine.

!

Glavni grad kraljevstva Mide bio je Tara. No, na sanskrtu

re Tr znai zvezda, posebice polarna zvezda.
104

B1

!0

Ime sv. Patrik, koje obino poznajemo samo u latiniziranom obliku, izvorno je glasilo Cothraige to znai sluga
etvorice.

!"

Istinski ovjek, stojei u sreditu, ne sudjeluje u kretanju stvari, ali zapravo upravlja tim kretanjem samom
svojom prisutnou jer se u njemu zrcali Nebeska aktivnost.



Zhuang-zi, I.pogl., prevod: P.L.Wiegera., str. !(. kau

da je car Yao vladao (,/. godine pr. Kr.

!

Mogli bismo ih ovdje takoer usporediti s etiri Awtd

iz islamske ezotere.



U kljunim oblicima, poput svastike, taj se prvobitni element prikazivao sredinjom tokom koja je Pol. Ostala
etiri elementa, kao i etiri kardinalne toke, odgovaraju
etirima kracima kria simbolizirajui inae etvorstvo
u svim svojim primjenama.

P

 X
!

Ideogram Aztlana ili Tule bila je bela aplja. aplja ili

roda na Zapadau imaju istu ulogu kao ibis na Istoku, a
te se tri ptice ubrajaju meu znakove koji predstavljaju
Krista. Ibis je u Egipana bio jedan od Thothovih simbola, tj. simbola Mudrosti.

U odreivanju tonoga mjesta dodira atlantske tradice

s hiberborejskom velika potekoa nastaje poradi nekih
zamjena imena koje mogu otvoriti prostor viestrukim
zbrkama. No, pitanje unato svemu moda ne u potpunosti nerjeivo.

Veliki medvjed je i sm bio nekada nazivan ravnoteom

ada, jer je ad simbol savrenstva. Veliki i Mali medvjed u drugih su se naroda poistovjeivali s dve ploice
vage. Ta simbolina vaga povezana je s pitanjem Siphra
di-Tzeniutha (Tajanstvenom knjigom, odjeljkom Zoha105

B1

ra): ona je objeena na mjestu kojega nema, tj. u neoitovanome koje polarna toka predstavlja za na svet.
Mogli bismo, uostalom, rei da u Polu poiva ravnotea
ovoga sveta.
%

Veliki medvjed je u Indi sapta-rika, tj. simbolina nastamba sedam ra. To se, naravno, podudara s hiperborejskom tradicom, dok je u atlantskoj tradici uloga
Velikoga medvjeda zamenjena Plejadama koje takoer
ini sedam zvezda. Poznato nam je da su za Grke Plejade bile Atlasove keri te se su se stoga nazivale i Atlantidama.

U svezi s onime to smo pre kazali o fonetskom meanju Mrua i mrosa zanimljivo je takoer primjetiti da
se u starih Egipana Veliki medvjed nazivao Bedreno
zvee.

wta dwipa je jedna od osamnaest manjih podjela Jambudwpe.

Isto prizivaju i Otoci sree zapadnjake starine. No, ti

su otoci bili smjeteni na Zapadu (vrt Hesperid: hesper na grkom, vesper na latinskom znai veer tj. Zapad), to upuuje na tradicu atlantskoga podretla to,
s druge strane, moe znaiti Zapadno nebo tibetanske
tradice.

Ime otok svetaca rabio se za Irsku, kao i zeleni otok,

pa ak i u Engleskoj. Upozorimo takoer na ime otoka
Hligoland, koje ima isto znaenje.

"

Ve smo upozorili na sline tradice u vezi Zemaljskoga

raja. U islamskom ezoterizmu takoer su dobro poznati
zeleni otok (el-jezirah el-khdrah) i bela planina (el-jabal el-abiod) ma koliko se o njima malo govorilo.

!

Ovdje imamo tri hermetike boje: zelenu, belu i crvenu,

o kojima smo govorili u LEsoterisme de Dante.

!!

Katkada je re, s druge strane, o pojasu duginih boja

kojise moe usporediti s Irisinim alom. Saint-Yves na
njega podsjea u svojoj Mission de lInde, a ista se stvar
106

B1

nalazi i u vizama Anne Catherine Emmerich. Upuujemo na ono to smo pre kazali o duginu simbolizmu
kao i sedam dwpa.
!

Latinska re albus, belo, slina je inae hebrejskoj rijei laban koja ima isti smisao, a i enski oblik Lebanah
oznaava mjesec. Luna na latinskom moe istodobno
znaiti belo i svetao, a te su ideje, uostalom, povezane.

!(

Izmeu pridjeva argos, bel, i imena grada postoji samo

mala razlika u naglaavanju. Ime grada je u srednjemu
rodu, a ista re u mukome rodu glasi Argos. Ovdje se
takoer moemo prisjetiti lae Argo (to e rei da ju je
izgradio Argus, a i je jarbol bio nainjen od hrastovine
iz dodonske ume). U potonjemu sluaju, re isto tako
moe znaiti brz, na brzinu se gledalo kao na svjetlosno svojstvo (osobito munje), no prvi smisao je bjelina,
a time i svetlo. Iz iste rei izvodi se re argent (na
francuskom novac; nap.pr.) koji je beli metal i astroloki odgovara Mjesecu. Latinska re argentum i grka
arguros oevidno imaju isti koren.

!%

Prevalivi more strasti, yogin se sjedinio sa Spokojem

i stekao Jastvo u svojoj punini, kae ankarchrya
(Atmbodha). Strasti ovdje oznaavaju sve sluajne i prijelazne promjene koje ine struju oblik: to je podruje unutarnjih voda, po simbolizmu koji je zajedniki
svim tradicama. Zato se potraga za Velikim Mirom
esto prikazivala u obliku plovidbe (a to je i jedan od
razloga zato barka u katolikom simbolizmu predstavlja Crkvu). Ona se ponekad takoer prikazuje kao rat,
a Bhagavad-Gt se moe protumaiti u tome smislu, kao
to bismo mogli u tom pogledu razviti teoru o svetom
ratu(jihd) po islamskom nauku. Dodajmo da hodanje
po vodama simbolizira vladavinu nad svetom oblika
i promjena: Vinu se zove Nryana, onaj koji hoda po
vodama. Namee se slinost s Evaneljima u kojima
Isus hoda po vodama.
107

B1

P

 XI
!

Po izrazu koji Saint-Yves posuuje iz simbolizma Tarota,

najvie sredite je meu ostalim sreditima kao nitica
okruena s dvadeset dve arkane.

ini se Platonov Timej sadri u skrivenom obliku neke

slinost sa znanou o kojoj je re.

Ovdje emo se podjsetiti na ono to smo kazali o naslovu

Pontifex. S druge strane, izraz kraljevsko umee sauvala je moderna masonera.

Janus je u Rimljana istodobno bio bog inicace u mistere i bog obrtnikih udruga (Collegia fabrorum). Postoji
veoma zanimljiva injenica vezana uz to dvostruko obiljeje.

Kao primjer navodimo simbol Amona koji posveuje

zidove Tebe zvukovima svoje lire. Poznato je koju je vanost imala lira u orzmu i pitagorizmu. Treba napomenuti da je u kineskoj tradici pitanje glazbenoga instrumenta esto imalo slinu ulogu, a oito je da ono to
je o njemu bilo reeno treba takoer shvatiti simboliki.

to se tie imen mogli bismo pronai nekoliko primjera

u onome to prethodi, osobito za ona koja se povezuju s
idejom bjeline, a jo emo ukazati na neka druga. Mogli
bismo takoer mnogo toga kazati o svetim predmetima
s kojima su, u nekim sluajevima, bili povezani snaga
i samo ouvanje grada: takav sluaj bio je s trojanskim
Palladiumom, kao i sa salskim titovima u Rimu (za koje
se govori da su bili nainjeni od aerolita u doba Nume;
Salski koleg bio je sastavljen od dvanaest lanova). Ti
su predmeti bili uporite duhovnih upliva, kao koveg
saveza u idov.

Samo ime Minos je ve dovoljna uputa u tom pogledu,

kao i Menes u Egiptu. Uputit emo takoer na Rim, na
ono to smo rekli o imenu Numa, a podsjeamo i na znaenje imena lomoh za Jeruzalem. to se tie Krete, upo108

B1

zorimo usput na uporabu labirinta kao karakterisitnoga simbola srednjovjekovnih graditelja. Najzanimljive
je da su su hodnici labirinta narisani na ploama nekih
crkvi smatrali kao zamjena za hodoae u Svetu Zemlju za one koji to nisu mogli uiniti.
0

Vidjeli smo da su Del takoer imali tu ulogu u Grkoj.

Njihovo ime evocira ime dupina i je simbolizam veoma vaan. Drugo vano ime je Babilon: Bab-ilu znai
vrata nebeska to jedno od obiljeja koje se rabi za Jakova u Luzu. On moe imati smisao kue Boje, kao
BeithEl. No, postao je sinonim za zbrku (Babel) kada
se tradica izgubila: To je, dakle, obrtanje simbola, Janua
Inferni zauzima mjesto Janua Coeli.

"

To stanje je spojivo s onim koje predstavlja poetak jednoga od ciklusa Jajeta Sveta koje sadri klicu svih
mogunosti koje se javljaju tekom ciklusa. Arka sadri
uostalom sve elemente koji slue obnovi sveta, a time
je i klica njegova buduega stanja.

!

Meu funkcama pontikata je i jamenje prelaza ili

prenosa tradice iz jednoga ciklusa u drugi. Tu izgradnja arke ima isti smisao kao izgradnja simbolinoga
mosta jer su oba podjednako namenjena da omogue
protok voda koji inae ima viestruka znaenja.

!!

Napomenut emo takoer da se Noa opisuje kao onaj

koji je prvi zasadio vinograd (Post ", ). To se moe
usporediti s onime to smo pre, u pogledu Melkisedekove rtve, kazali o simbolikom znaenju vina i njegovoj ulozi u inicacskim obredima.

!

Jedno od povesnih znaenja biblskoga potopa moe

se dovesti u vezu s kataklizmom u kojoj je nestala Atlantida.

!(

Ista se primjedba odnosi, naravno, na sve predaje o potopima koje susreemo u mnogih naroda. Ona se tie i
jo osobitih ciklusa, a takav je posebice sluaj s potopima Deukaliona i Ogygesa u Grka.
109

B1

!%

Post ", !-!.

!,

Te dve polovice odgovaraju polovicama Jajeta sveta

kao viih i niih voda. U doba nevolje, via polovica
postaje nevidljivom, a u nioj se polovici stvara ono to
Fabre dOlivet naziva gomilanjem vrst. Dve komplementarne gure o kojima je ovdje re s odreene
toke gledita mogu se jo stopiti u dva lunarna polumjeseca okrenutih suprotno jedan od drugog (jedan kao
odraz i simetra drugoga u odnosu na crtu razdvajanja
voda), to se povezuje s Janusovim simbolizmom koji za
jedan od svojih simbola ima barku. Napomenut emo
takoer da postoji neka vrsta simbolike istovjetnosti
izmeu polumjeseca, kalea i lae te da re vaisseau (fr. posuda, brod, laa; nap. prev.) slui istodobno
za opis obaju potonjih rei (Saint Vaissel je jedan od
uobiajenih naziva za Gral u srednjemu veku).

!/

Ta sfera je jo Jaje sveta. Raj zemaljski nalazi se u dijelu koji se deli na te polovice, viu i niu, tj. na nebo
i zemlju.

!

Kabalisti te etiri reke oznaavaju s etriri slova koja

ine hebrjesku re Pardes. Ve smo drugdje upozorili
na njihov analogni odnos s etiri reke Pakla (LEsoterisme de Dante, !",., str /(.).

!0

Ta zamjena odgovara zamjeni vegetacskoga simbolizma mineralnim na e smo znaenje ukazali drugdje
(LEsoterisme de Dante, !",., str./). Dvanaestorima vratima nebeskoga Jeruzalema odgovara naravno dvanaest
znakova zodaka kao i dvanaest Izraelovih plemena. Rije je, dakle, o preobrazbi zodakoga ciklusa kao posljedici prestanka rotace i njegove ksace u konanom
stanju koji je obnova prvobitnoga stanja, po zavretku
uzastopnih manifestaca mogunosti koje ona sadri.

Stablo ivota, koje se nalazilo u sreditu Raja zemaljskoga, postavljeno je takoer i u sreditu nebeskoga Jeruzalema gdje donosi dvanaest plodova. Oni su na odreeni

110

B1

nain povezani s dvanaest aditya kao to je i samo Stablo ivota povezano s aditi, jedinstvenom i nedjeljivom
bti iz koje su potekli.
!"

Mogli bismo kazati da kugla i kocka ovdje svaka za sebe

odgovaraju dvama gleditima, statikom i dinamikom.
est ploha kocke usmjereno je prema tri prostorne dimenze kao est krakova kria povuenih iz sredita kugle. to se tie kocke, nju je lako usporediti s masonskim
simbolom ugaonog kamena koji se isto tako povezuje
s idejom dovrenosti i savrenstva, odnosno, s ostvarenjem punine mogunosti koje obuhvaa neko stanje.

P

 XII
!

Meu budistikim kolama koje postoje u Japanu jedna

se naziva Jd, to u prevodu znai sveta zemlja. S
druge strane, to podsjea na islamsku sektu Braa istoe (Ikhwn EsSaf) da ne govorimo o srednjovjekovnim katarima e ime znai isti. Mogue je, uostalom, da re sf, koja oznaava inicirane muslimane
(tone, one koji su stigli do konanoga cilja inicace,
kao jogini u hiduistikoj tradici) ima isto znaenje. Prosta etimologa koja tu re izvodi iz sf, vuna (od koje
se izraivala odjea koju su nosili sufji) vrlo je nezadovoljavajua, a objanjenje pomou grke rei sofos,
mudar, naizgled je posve prihvatljivo, jer bilo je neprikladno pozivati se na stranu re u arapskome jeziku.
Smatramo, dakle, da prednost valja dati tumaenju koje
sfji izvodi iz saf, istoa.

Simbolini opisi te iste zemlje nalaze se pri kraju Fedona (prevod Mario Meunier, str.0,-0"). Ve smo napomenuli da moemo povuu stanovitu paralelu izmeu toga opisa i Danteova opisa Raja zemaljskoga (John
Stewart, The Myths of Plato, str. !!-!!().

111

B1

Razliiti svjetovi upravo su stanja, a ne mjesta, premda ih

se kao takve moe simbolino opisati. Sanskrtska re
loka kojom se ona opisuju i istovjetna je latinskoj rei locus, upuuje po sebi na taj simbolini prostor. Postoji takoer i vremenski simbolizam po kojemu se ta ista stanja opsuju kao sukcesivni ciklusi, premda vreme, kao
i prostor, zapravo ne drugo do vlastiti uvjet tih stanja,
stoga je sukcesa tu samo slika nekog uzronoga lanca.

To se moe usporediti s mnotvom smislova kojima se

tumae sveti tekstovi i koji se meusobno ne suprotstavljaju niti ponitavaju, nego se, naprotiv, upotpunjuju i
usklauju u integralnoj sintetikoj spoznaji. Sa stajalita
na koje ovdje ukazujemo, povesne injenice podudaraju se s vremenskim simbolizmom, a zemljopisne s prostornim simbolizmom. Postoji, uostalom, izmeu jednih
i drugih nuna veza ili podudarnost, kao izmeu prostora i vremena, stoga i lokalizaca duhovnoga sredita
moe biti razliita od predvienoga perioda.

Soire de Saint Ptersburg, !!. razgovor. Jedva da postoji

potreba, da izbjegnemo svako protuslovlje s nestankom
proroanstava koje smo pre spomenuli, a koje je ve
primetio Plutarh, uz napomenu da je re proroanstva Joseph de Maistre rabio u veoma irokom smislu,
u onome koji mu pripisujemo u govornome jeziku, a ne
vlastitom i preciznom smislu koji je imao u starini.

112

Fabula Nova
Ilica 34, 10000 Zagreb
tel: 01/4819 022, faks: 01/4819 023
www.fabula-nova.hr