STRUNI RADOVI IZVAN TEME

Luka Milanovi Nada Flego eljko Lukenda

KONDICIJSKI TRENING MLADIH SPORTAA U DOBI OD 15 DO 18 GODINA

U razdoblje tzv. sportske specijalizacije mladi sporta ulazi kao talentirani i u kondicijskom smislu svestrano oblikovan sporta petnaestogodinjak. Tijekom naredne etiri godine pred njim i pred njegovim trenerom vana je zadaa postati sporta koji moe ravnopravno sudjelovati u treningu i natjecanju u seniorskoj konkurenciji. U ovom su razdoblju sportai spremni podnijeti vee zahtjeve treninga, kondicijske vjebe postaju specifine za odreenu sportsku granu, a njihov se intenzitet poveava s ciljem poboljanja razine natjecateljske uinkovitosti (Bompa, 2000.). Da bi bio sposoban pratiti intenzitet seniorskih treninga i natjecanja, ali i da bi nastavio unapreivati svoja znanja i sposobnosti uz to manju mogunost ozljeda mladi sporta u razdoblju specijalizacije mora biti paljivo i struno voen. Jedino oni sportai koji su proli kvalitetnu dugoronu pripremu moi e nesmetano ui u seniorski sport. Trener prvo mora prepoznati je li sporta spreman za takvu promjenu (uvjet za sportsku specijalizaciju nije samo kronoloka dob), a nakon toga prilagoenim programom treninga osigurati nastavak razvoja sposobnosti i znanja. Naravno, veliki broj talentiranih juniora ne uspije ostvariti taj prijelaz, to dokazuje koliko je to osjetljivo razdoblje i s koliko opreza i strunosti trener mora pristupiti mladom sportau. Trening izdrljivosti u ovoj dobi odabirom vjebi, optereenja i metoda rada treba odgovarati individualnim potrebama mladih sportaa, ovisno o njihovim sposobnostima i sportu u koji su ukljueni. Organizam mladog sportaa u ovom je razdoblju spreman za primjenu anaerobnih (kratkotrajnih i intenzivnih) optereenja, ali samo uz pretpostavku dobrih aerobnih temelja (Drabik, 1996.). U prikazu jedan mogue je vidjeti primjer treninga izdrljivosti za mlade sportae.

460

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Prikaz 1. Primjer treninga izdrljivosti

PRIMJER TRENINGA IZDRLJIVOSTI Trajanje treninga: 80 minuta Broj igraa: 12 Broj trenera: 1 Intenzitet optereenja: 90% Trenana pomagala: Lokacija: atletska staza

OSNOVNI CILJ TRENINGA: Kroz kontinuirano tranje razvijati aerobni kapacitete te kroz tranje razliitih dionica pozitivno utjecati na anaerobni kapacitet. DIJELOVI TRENINGA (min.) A 10 B 10 C 20 PROGRAM KONDICIJSKOG TRENINGA NA VANJSKOM TERENU Dinamiko istezanje Tonizacija Propriocepcija Kontinuirano tranje, ekstenzivna aerobna zona 3x200m Odmor izmeu pojedinih dionica je 3 2x400m Odmor izmeu pojedinih dionica je 4 Odmor izmeu vjebi je 3 Statiko istezanje

D 30 E 10

Brzinu i agilnost je mogue u znatnoj mjeri razvijati u zavrnim fazama rasta i razvoja (u kadetskoj i juniorskoj dobi) jer je tada razvijenost tetiva i ligamenata na zadovoljavajuoj razini. Osim toga, u ovoj dobi poinju dominirati specifina i situacijska priprema, a u velikom broju sportova u kojima su brzina i agilnost vane sposobnosti, upravo su tehniko-taktike strukture kretanja najznaajniji podraaj za razvoj. U ovom razdoblju dominiraju specifini i situacijski postupci razvoja brzine i agilnosti tijekom tehniko-taktike pripreme. Takoer, potrebno je usavravati specifinu koordinaciju u izabranom sportu kombiniranjem vjebi specifine i situacijske koordinacije s ciljem konanog stabiliziranja izvedbe tehniko-taktikih elemenata. Treningom fleksibilnosti kritinih regija tijela mogu se znaajno umanjiti opasnosti od ozljeivanja. Nakon 16. godine moe se poeti primjenjivati vjebe istezanja identine vjebama odraslih (Drabik, 1996.). Posljednja saznanja u kondicijskoj pripremi sportaa nalau provoenje dinamikog istezanja na poetku treninga (priprema tijela za dinamiku aktivnost tijekom treninga), te statikog istezanja na kraju treninga (oputanje i ubrzavanje oporavka). U dobi od 14 do 16 godina potrebno je primjenjivati vjebe s vlastitom teinom i otporom partnera, ali i postupno poveavati optereenje u vjebama s utezima. Optereenje u treningu snage se odreuje preko pet elemenata, a to su: teina koja se podie, broj ponavljanja, broj serija, trajanje odmora i broj treninga u npr. tjednu.

461

STRUNI RADOVI IZVAN TEME

Broj treninga u tjednu prilikom kojih razvijamo snagu poveavati e se vrlo oprezno jer je mladim sportaima potrebno dulje vrijeme za oporavak nego odraslima. U dobi od 16 do18 godina tijelo mladog sportaa je spremno za daljnje poveanje optereenja, te postupno pribliavanje zahtjevima treninga odraslih, a primjer treninga snage sportaa te dobi mogue je vidjeti u Prikazu 2. Da bi mladi sportai s 18 godina bili sposobni trenirati snagu po naelima treninga odraslih, moraju proi dugogodinju postupnu pripremu. Potrebno je postupno proi sve stepenice u fizikom i psihikom razvoju da bi se bez posljedica mogao napraviti iskorak u seniorski sport i ostvariti svoje natjecateljske potencijale. Trening snage je iznimno koristan i neizostavan dio treninga djece i mladih, ali jednako tako moe biti opasan i tetan ako se ne provodi po pravilima dugorone sportske pripreme.
Prikaz 2. Primjer treninga snage za sportae u dobi od 17 godina
PRIMJER TRENINGA SNAGE Trajanje treninga: 60 minuta Broj igraa: 3-5 Broj trenera: 1 Intenzitet optereenja: 70% Trenana pomagala: ipke, utezi, maine, strunjae Lokacija: teretana

OSNOVNI CILJ TRENINGA: uenje tehnike izvoenja vjebi, razvoj snage i fleksibilnosti DIJELOVI TRENINGA (min) A 5 B 15 PROGRAM KONDICIJSKOG TRENINGA U TERETANI Dinamiko istezanje Obrada trupa Stanini trening snage: 3 serije, 12 ponavljanja 1. Bench press 2. Privlaenje na prsa 3. Stranji uanj 4. Nona fleksija 5. Stojee veslanje Statiko istezanje

C 30

D 10

U razdoblju specijalizacije (15 do 18 godina), odravajui i regeneracijski programi dobivaju znaajniju ulogu nego u prijanjim razdobljima, dok prevencijski programi treninga i dalje predstavljaju vaan dio kondicijske pripreme. Kada su u pitanju tipovi kondicijske pripreme, u ovom razdoblju sve vei znaaj dobiva specifina i situacijska priprema (Tablica 1.).

462

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Tablica 1. Proporcije razliitih tipova kondicijske pripreme (modificirano prema Milanovi, 2005.)
15 16 god. (1.-2. razred S) Viestrana priprema Bazina priprema Specifina priprema Situacijska priprema Razvojni programi Odravajui programi Regeneracijski programi Preventivni programi Viestr.- baz./spec.- sit. TE-TA/kondicijska pripr. 20 30 30 20 40 20 20 20 50/50 70/30 17 18 god. (3.-4. razred S) 10 20 40 30 40 20 20 20 30/70 70/30

Sva navedena pravila i postupci omoguiti e mladom sportau odgovarajui razvoj koji ne smije stati ulaskom u seniorski sport, jer ne smije se zaboraviti iz drutva sebi jednakih oni ulaze u svijet velikih razliitosti. U pravilu oni najbolji u juniorskoj konkurenciji dolaze tamo gdje su najmlai, najneiskusniji i gdje se ele i trebaju dokazati. Njihov sportski razvoj ulaskom u seniorsku konkurenciju i injenicom da su izabrani iz mase juniora nije dovren. Stoga je vano da na ovoj razini dobiju zadae koje su umjerene teine, tj. da budu izloeni oekivanjima kojima su dorasli uz minimalnu pomo i koja su izazov, a ne prijetnja nastavku njihove uspjene sportske karijere. LITERATURA 1. Bompa, T. (2000.). Cjelokupni trening za mlade pobjednike, Hrvatski koarkaki savez. 2. Crisfield, P. (2001.). The Young Athletes Handbook. Human Kinetics, Champaign, IL. 3. Drabik, J. (1996.). Children and sports training. Stadion bublishing company. 4. Milanovi, D. (2005.). Prirunik za praenje nastave i pripremanje ispita. Kinezioloki fakultet. 5. Milanovi, L., Juki, I., Naki, J., ustonja, Z. (2003.). Kondicijski trening mlaih dobnih skupina. Zbornik radova Kondicijska priprema sportaa. 54-62.

463