SVEUILITE U ZAGREBU

INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

ANA MAJER 0067455378

ZAGREB, 29. listopada, 2012.

INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

Europsku uniju ini 7 institucija, a to su: Europski parlament, Europsko vijee, Vijee, Europska komisija, Sud pravde Europske unije, Europska sredinja banka i Revizorski sud. Europski parlament Europski parlament je tijelo Europske unije koje zajedno s Vijeem ministara ini zakonodavnu vlast Europske unije. Od 1979. godine, zastupnici u Europskom parlamentu biraju se na izborima svakih pet godina. Lisabonski ugovor potvruje maksimalan broj zastupnika od 750, plus jedan zastupnik, koji predstavlja Predsjednika Europskog parlamenta. Svaka drava lanica moe imati tj, izabrati najmanje 6, a najvie 99 zastupnika. Od 2014. godine mijenja se kvota te e svaka drava lanica moi imati minimalno 6, a maksimalno 96 zastupnika. Zastupnici se biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politiki organizirani na nacionalnom kriteriju, ve prema politikim opredjeljenjima. Europski parlament ima 3 glavne zadae ili funkcije, a to su:zakonodavna funkcija, nadzor nad Europskom komisijom te usvajanje prorauna EU. Sjedite Parlamenta je u Strasbourgu, a neka zasjedanja i sastanci odravaju se i u Bruxellesu . Eurosko vijee Europsko vijee je posebna institucija koja se razlikuje od Vijea ministara. Vijee okuplja efove drava ili vlada drava lanica. elnici drava Europske unije sastaju se najmanje dva puta u godini sa predsjednikom Europske komisije kako bi raspravili o bitnim pitanjima vezanim uz EU. Najvanija uloga u Vijeu osobito je predsjednika Vijea. Herman Van Rompuy prvi je predsjednik Europskog vijea. Predsjednika biraju na mandat od 30 mjeseci. Uloga predsjednika je da upravlja radom Vijea te da predstavlja Uniju prema treim dravama. Europsko vijee odluuje konsenzusom, osim ako ugovori ne predviaju drukije. U nekim sluajevima, donosi odluke jednoglasno ili kvalificiranom veinom, ovisno o tome to je ugovorom predvieno. Europsko vijee odluuje o bitnim politikim pitanjima i o promjenama ugovora. Vijee Europske unije Glavna institucija Europske unije je Vijee Europske unije ili Vijee EU ili Vijee ministara najvanije je zakonodavno tijelo Unije. Vijee EU donosi odluke u EU. U Vijeu se okupljaju resorni ministri iz drava lanica. Vijee je jedinstveno tijelo, a u stvarnosti se sastoji od vie vijea. Ministarski sastav mijenja se ovisno o temi o kojoj se raspravlja.Vijeem EU predsjedaju drave lanice naizmjenice svakih 6 mjeseci. Zadae Vijea EU su da usvaja zakonodavne propise sa Europskim parlamentom, da koordinira ekonomske politike drava lanica, zakljuuje meunarodne ugovore, odobrava proraun EU, koordinira suradnju izmeu sudova i policijskih snaga zemalja lanica te definira zajedniku vanjsku politiku i politiku sigurnosti.

Europska komisija Europska komisija je politiko te glavno izvrno tijelo Europske unije. Zajedno s Europskim parlamentom i Vijeem Europske Unije, ini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju. Sastoji se od povjerenika koji dolaze iz drava lanica. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Trenutno ima 27 povjernika i povjernica. Trenutni predsjednik Europske komisije je Jose Manuel Barroso, koji je zapoeo svoj drugi mandat u veljai 2010. Komisija brine o opem interesu Unije odnosno ona ne zastupa interese drava lanica ve uva interese Unije. Europska komisija odgovorna je Parlamentu. Glavni zadaci Europske komisije su da ona inicira zakonodavne prijedloge tj. predlae nove zakone Parlamentu i Vijeu, osigurava da drave lanice ispravno primjenjuju pravo EU, provodi politike i proraune EU te dodjeljuje sredstva i predstavlja EU na meunarodnoj razini. Europska komisija sastoji se od politike strukture koju ini predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti i upravne strukture koju ine:ope uprave, glavno tajnitvo na elu s glavni tajnikom Europske komisije, privremeni i stalni odbori strunjaka savjetnika, ostale zajednike slube i uredi. Sjedite Komisije je u Bruxellesu i Luksemburgu. Sud pravde Europske unije Sud pravde EU sastoji se od Europskog suda Opeg suda i specijaliziranih sudova . Temeljna zadaa Suda Europske unije jeste osiguravanje potivanja prava EU, uz njegovu ujednaenu primjenu i tumaenje. Sjedite Suda Europske unije je u Luksemburgu. ine ga po jedan sudac iz svake drave lanice, kojima u radu pomau nezavisni odvjetnici. Danas je to 27 sudaca i osam nezavisnih odvjetnika. Njihova je uloga da daju Europskom sudu miljenje o tome kako rijeiti neki predmet, ne zastupajui pri tom niije interese u postupku. Svaki sudac i odvjetnik imenuje se na mandat od est godina, to se moe obnoviti. Opi sud ini barem po jedan sudac iz svake drave lanice. U Opem sudu nema nezavisnih odvjetnika. Krajem 2004. godineuspostavljen ne Slubeniki sud koji je preuzeo rjeavanje radnih sporova izmeu institucija Europske unije i njihovih zaposlenika. Sastoji se od sedam sudaca. Vlade zemalja EU same dogovaraju koga ele imenovati. Europska sredinja banka Europska sredinja banka redinja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Osnovana je 30. lipnja 1998. godine, a glavni razlog njenog osivanja bilo je stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom - eurom. Samo 17 drava lanica je dosad usvojilo euro. Tih 17 zemalja sainjavaju "euro podruje", a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom sredinjom bankom, ine tzv. "Eurosustav". Europska sredinja banka nadzire koliinu novca u opticaju, upravlja teajem eura, brine se za funkcioniranje platnog sustava te zajedno sa sredinjim bankama drava lanica dri i upravlja slubenim deviznim priuvama. Jedan je od glavnih zadataka ECB -e odranje stabilnosti cijena u zoni eura, te ouvanje kupovne moi eura. Sjedite joj je u Frankfurtu, a od studenog 2011. predsjednik je Mario Draghi. Europska sredinja banka ima tri tijela: Upravljako vijee, Izvrni odbor i Ope vijee.

Revizorski sud Europski revizorski sud je institucija Europske unije ija je osnovna zadaa ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, ukljuujui raune svih tijela EU. Sjedite Revizorskog suda je u Luksemburgu. Revizorski sud sastavljen je od po jednog predstavnika iz svake drave lanice EU, koji mora posjedovati kvalifikacije za revizorski posao. Mandat lanovim traje 6 godina i djeluju potpuno neovisno. lanovi izmeu sebe biraju predsjednika na vrijeme od tri godine, a ta ista osoba moe biti ponovno izabrana.