Journal

PREPORODOV
MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 154 ISSN 1334-5052 KOLOVOZ 2013.

EMIR SULJAGI
BONJAKA PRIA 1991.-2013. Popis dobrih Bonjana INTERVJU EMIR SULJAGI RS je okupirana teritorija POPIS STANOVNITVA U BiH 2013. Vanost i spornost Popisa 2013. Popis ili otpis stanovnitva Bosanski jezik oznaka samopostojanja Bonjaka BOSNA I BONJACI Ime, bie i identitetna historija
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Popis dobrih Bonjana.................................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Zasluni graani Rijeke. ................................................................... 4 Bajramska poruka........................................................................... 7 Poruke mira i tolerancije................................................................. 8 Brojne bonjake priredbe............................................................ 10 Impresivna monografija................................................................ 12 HRVATSKA Rast popularnosti Slavka Linia..................................................... 13 Povijesni dijalog za mir................................................................. 15 Plemenito bogatstvo raznolikosti.................................................. 17 INTERVJU EMIR SULJAGI RS je okupirana teritorija.............................................................. 19 BOSANSKI BAROMETAR Krajika politika previranja.......................................................... 24 Historijska presuda....................................................................... 26 Vanost i spornost Popisa 2013.................................................... 28 Popis ili otpis stanovnitva............................................................ 29 Bosanski jezik oznaka samopostojanja Bonjaka....................... 33 Ime, bie i identitetna historija..................................................... 36 IZ SVIJETA Bliskoistoni komar. ..................................................................... 40 KULTURA U Gradici na obali Save................................................................ 43 Sarajevske filmske poslastice........................................................ 44 IVJETI ISLAM Od roenja do prve objave (I)....................................................... 45

Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI Suradnici: Helena ANUI (Rijeka) Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI FOTO: Ognjen KARABEGOVI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: top grafika, Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Emir Suljagi, koordinator Graanske koalicije 1. mart

UVODNIK

UVODNA RIJE

Popis dobrih Bonjana

U proljee 1991. godine izvren je Popis stanovnitva u SFR Jugoslaviji, a samim time i u njenoj federalnoj jedinici Bosni i Hercegovini. Popis je odran u predveerje nadolazeeg rata i brutalne agresije, koja je iz temelja promijenila etniku strukturu stanovnitva u BiH te uzrokovala brojna pomjeranja ljudi/naroda i stvaranje manje-vie kompaktnih etnikih teritorija. Rat je direktan uzrok i formiranja bosansko-hercegovake dijaspore ija se brojnost, ovisno o izvoru kree, izmeu 1,2 i 1,3 milijuna. Od toga broja blizu 900.000 ine pripadnici bonjakog naroda razasutih po cijelom svijetu od Europe, preko Sjeverne Amerike do Australije. Kao u nekoj crnohumornoj realizaciji poznate ale J zemlju koja Bosne nema! u najboljoj tradiciji sarajevske Top liste nadrealista. Popis stanovnitva 1991. pokazao je da u BiH ivi oko 4,4 milijuna ljudi, od ega najvie Bonjaka (odnosno Muslimana prema tada vaeoj terminologiji) 1,9 milijuna ili 43,7%. Druga dva konstitutivna naroda su bila znatno manje zastupljena Srbi oko 1,4 milijuna (31,3%) i Hrvati oko 750.000 (17,3%), dok je broj bosansko-hercegovakih graana koje danas svrstavamo u kategoriju ostali bilo 7,7% (pripadnici drugih nacija i Jugoslaveni). Iz dananje perspektive, naroito kada usporeujemo karte BiH na kojima je razliitim nijansama boja oznaena etnika struktura stanovnitva, vrlo je vaan sljedei podatak: 1991. godine Bonjaci su bili veina u 45 opina (u 13 relativna, u 31 apsolutna), Srbi u 34 opine (5 relativna, 29 apsolutna), a Hrvati u 20 opina (6 relativna, 14 apsolutna). Zelenoplavocrvene zone bonjake, srpske i hrvatske etnike dominacije u pojedinim bosansko-hercegovakim opinama znatno su izmijenjene, ponajvie na tetu bonjakog naroda. Na njima se vide rezultati politike etnikog ienja i genocida nad Bonjacima u periodu od 1992. do 1995. godine. Popis stanovnitva u BiH 2013. pokazat e koliko se stanovnitvo homogeniziralo na odreenim obranjenim/osvojenim podrujima, koliko se drastino promijenila etnika struktura stanovnitva u gradovima, koliko je malo uinjeno na provedbi Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma koji govori o povratku prognanika i izbjeglica u njihova prijeratna mjesta prebivalita Popisom u BiH 2013. podvlai se crta ispod genocidnog projekta unitenja Bonjaka 90-ih godina, pri emu e popisni rezultati vjerojatno pokazati visok nivo uspjenosti. Rezultati su prilino dobro vidljivi na gore spomenutim kartama: u mnogim opinama od apsolutne veine Bonjaci su svedeni na apsolutnu manjinu, pomaknuti smo od Drine i granice sa Srbijom, od Une i Save i granice s Hrvatskom Sve vei broj ljudi shvaa da je na djelu palestinizacija Bosne i Hercegovine: prvo, prema rezultatima probnog popisa i simulacijama popisa razliitih agencija Bonjaka ima preko 50%, a naseljavaju samo 23% teritorije, i drugo, formiraju se dvije cjeline s bonjakom veinom, dok je u ostatku BiH sve manje pripadnika najbrojnijeg naroda. Dvije bonjake veinske cjeline Bosanska krajina i Srednja Bosna (plus Tuzlanska regija) polako poinju dobivati obrise palestinske Gaze i Zapadne obale. S nelagodom se prisjeamo karte Palestine u periodu 1946.-2013.: od kompaktnog teritorija s kraja britanskog mandata, preko znatne redukcije zbog plana UN-a i arapsko-izraelskih ratova, do dananjih getoiziranih enklava koje na karti izgledaju poput tokica. BiH je suverena i meunarodno priznata drava, ali i dvoentitetski podijeljena na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma, u okviru kojeg su meunarodne institucije i najznaajnije svjetske drave prihvatile ratne rezultate genocidne osvajake politike i nametnule ih bonjakom narodu, rtvi genocida. Ne treba boljeg argumenta za ovu konstataciju od Srebrenice i epe, zatienih zona UN-a, koje su u ljeto 1995. doivjele prvo genocid (Srebrenica), a zatim etniko ienje (epa) i onda u jesen 1995. u Daytonu uredno bivaju ucrtane u srpski entitet. Zaista, jedan od znaajnih uvjeta opstanka Bosne i Hercegovine je povratak Bonjaka na svoje vjekovne prostore, na svoju babovinu u entitetu koji zovemo Republika Srpska, daytonskoj nagradi i genocidnoj tvorevini, okupiranoj teritoriji na kojoj se vri sustavna diskriminacija Bonjaka. Ovu konstataciju potkrijepit emo s dva primjera, koja nisu vezana s time ima li ili nema Bonjaka u lokalnoj upravi, u dravnim ili privatnim poduzeima naravno, nema. Vezana su uz temeljna ljudska prava civiliziranog manifestiranja samog postojanja, emu su lanovi redakcije Preporodovog Journala osobno svjedoili. 10. prosinca 2012. u Prijedoru je zabranjeno dvosatno javno okupljanje graana u organizaciji Udruenja logoraa Kozarac. U gradu ija vlast moe biti ponosna na bijele trake na rukama ne-Srba i tri konclogora Keraterm, Trnopolje i Omarsku nemaju moralne snage dozvoliti obiljeavanje 10. prosinca, Meunarodnog dana ljudskih prava, planirani mirni prolazak aice ljudi kroz Ulicu kralja Petra I Oslobodioca. Ili nedavni dogaaj, 10. kolovoza 2013., treeg dana Ramazanskog bajrama, kada Bonjaci iz Bosanske Kostajnice nisu mogli prvu promociju monografije Kostajnika sehara odrati u svome gradu, nego su je bili prisiljeni organizirati na drugoj obali Une, u Hrvatskoj Kostajnici. Pritom ne treba zaboraviti da su kostajniki Bonjaci potomci muslimana protjeranih iz Uica, iz Srbije 1862. godine. Sjeanja na 1992. i drugo progonstvo nisu izblijedjela, a ovim inom samo su dobila novu dimenziju. U tom smislu indikativna je i reakcija Milorada Dodika, predsjednika RS-a, na rijei reisu-l-uleme Huseina Kavazovia izreene na bajramskoj hutbi u kojoj je reis, pozivajui muslimane Bonjake da se odazovu predstojeem Popisu stanovnitva, rekao sljedee: Nae narodno ime je Bonjak, a na jezik je bosanski. Njime prenosimo i gradimo svoju kulturu i tradiciju. Naravno, Dodiku je to zasmetalo i zvaninoj izjavi iz svoga kabineta poruio je: Ne postoji bosanski jezik, kako to reis Husein Kavazovi voli da dezinformie javnost. Dobro Mile ronhill zna to govori i zato, zapravo, on dezinformira javnost. Bosanski jezik je temelj bonjakog nacionalnog identiteta i oznaka samopostojanja Bonjaka, konstitutivni element identitetnog bivstvovanja bonjakog naroda. Viestoljetna upotreba bosanskog jezika vidljiva je u kapitalnim djelima/dokumentima koji svjedoe o kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH, kao to su npr. Bosansko-turski rjenik, kojeg je davne 1631. napisao Muhamed Hevai Uskofi, te Gramatika bosanskoga jezika za srednje kole, koja je 1890. tiskana u Sarajevu. Treba li jo materijalnih i znanstvenih argumenata? Neki politiki analitiari smatraju da je Popis stanovnitva u BiH 2013. nastavak rata drugim sredstvima. Moda su u pravu. U svakom sluaju, potpuno se slaemo s onima koji smatraju da se Popisom 2013. zaokruuje jedna povijesna faza identitetne historije Bonjaka. Nadamo se da e popisni rezultati potvrditi jaanje bosansko-hercegovake dravnosti i bonjake nacionalne svijesti, te staviti toku na i viestoljetnog problema negiranja nacionalnog i kulturnog identiteta Bonjaka. q Ismet ISAKOVI

KOLOVOZ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

ESMA HALEPOVI EEVI I VELID EKI, DOBITNICI GODINJE NAGRADE GRADA RIJEKE ZA 2013. GODINU

Zasluni graani Rijeke

Grad Rijeka i ove godine dodijelio je svojim sugraanima nagrade za izniman doprinos u ivotu grada na Rijeini. Meu laureatima za Godinju nagradu Grada nalaze se Esma Halepovi eevi, za izniman doprinos drutvenom ivotu u promicanju hrvatsko-turskog prijateljstva i kulturne suradnje te Velid eki, za doprinos poznavanju gradske kulturne batine i promicanje svijesti o njenoj vanosti za gradski identitet. ba s Osmanlijama, valja promatrati u kontekstu povijesnih i kulturnih dostignua koja su bila este teme naih predavanja i tribina namijenjene javnosti, naglaava Halepovi eevi. Osvrui se na dosadanje realizirane projekte otkriva kako je autorica mnogih, a za njihovu realizaciju financijsku podrku je dalo Ministarstva vanjskih i europskih poslova (za projekte koji promoviraju meudravno prijateljstvo), zatim Grad Rijeka, Primorsko-goranska upanija, Veleposlanstvo Republike Turske u Zagrebu. Provedba projekata je rezultat timskog rada lanova drutva. Meu projektima koje bih posebno istaknula na prvom mjestu je monografija o Turskoj kui koja je izdana 2007. godine. Ubrzo zatim je postavljena i spomen ploa na istoimenoj kui u Rijeci, naglasila je dobitnica Godinje nagrade Grada Rijeke, dodajui ovom, za grad Rijeku i iru zajednicu vanom projektu, i organizaciju brojnih tribina i predavanja s kulturolokim i povijesnim temama u suradnji s Katedrom za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tu bih posebno istaknula dobru suradnju koja je ostvarena s dr. sc. Muhamedom draloviem, prof. dr. sc. Ekremom aueviem, dr. sc. Martom Andri, Tatjanom Pai Vuki, dr. sc. Azrom Abadi Navaey, prof. dr. sc. Nenadom Moaaninom, dr. sc. Vjeranom Kursarom, jezikoslovkom i jezinom savjetodavkom Nives Opai, dr. sc. Dinom Mujadeviem, Odsjekom za povijest rijekog Filozofskog fakulteta i prof. dr. sc. Darko Dukovskim, prevoditeljem i novinarom mr. sc. enolom Selimoviem. Zatim izvanredno predavanje koje su odrali prof. dr. Zlatko Kara i Alen uni na temu 'Tursko-islamska arhitektura 16. i 17. stoljea u Hrvatskoj', predavanje o Junusu Emre, koje je odrala dr. sc. Ana Stjelja. Posebnu panju ire javnosti izazvale su izlobe legendarnog turskog fotografa Ara Glera 'Oko Istanbula', izloba 'Levhe' slikara Mirze Serdarevia, Mirjane Lonar 'Prozor u Tursku', multimedijalni projekt 'Marama' tima dizajnerice Martine Lukanovi, video umjetnika Marina Lukanovia i umjetnikog fotografa Kristijana Vukovia. Izloba koja je izazvala interes javnosti bila je 'Rijei kao veleposlanici' u kojoj su turske rijei prikazane kroz predmete svakodnevne upotrebe, naglasila je mr. sc. Halepovi eevi. Hrvatsko-tursko drutvo Rijeka, na ijem je emu Halepovi eevi, organiziralo je i tri ciklusa turskog filma, koncert velikog turskog pijaniste mlae generacije Sevki Karayela, koji je privukao veliki broj zainteresirane publike. Ostvarena je suradnja s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja s dva tematska predavanja na izlobi posveenoj 500. obljetnici objave karte svijeta Piri Reisa osmanskog kartograf iz perioda Sulejmana Velianstvenog. Drutvo je organizirao religijske tribine Tragovima kranstva po Istoku predavaa dr. sc. Ivana poria, profesora Teolokog fakulteta u Rijeci, a o temi Tragovima islama u Hrvatskoj govorio je muftija evko Omerbai. Organizirana su i brojna druga dogaanja, poput knjievnih veeri posveenih djelima Orhana Pamuka, na kojima su sudjelovali prevoditelj prof. dr. sc. Ekrem auevi, Marta Andri, knjievni kritiar i pjesnik Ervin Jahi, dr. sc. Marinko Lazzarich i brojni drugi. Govorei o drutvu Hrvatsko-turskog prijateljstva Rijeka istie kako je isto osnovano u studenom 1995. godine s ciljem da se kroz aktivnosti na kulturnom, znanstvenom, sportskom , gospodarskom,

Dobitnici Nagrada Grada Rijeke za 2013. godinu

Sveana sjednica Gradskog vijea odrana je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

Esma Halepovi eevi

Mr. sc. Esma Halepovi eevi, dr. med, specijalistica dermatovenerologije i nastavnica zdravstvene struke u Medicinskoj koli u Rijeci (profesor savjetnik) istie kako joj je Godinja nagrada veliko priznanje i dokaz da se drutveni volonterski rad prepoznaje i valorizira. Rezultat je to viegodinjih aktivnosti na meukulturalnom dijalogu i promicanju prijateljstva meu kulturama s razliitostima, ali i slinostima na zalaganju za bolje uzajamno razumijevanje i uvaavanje. Mislim da su na tom putu uinjeni koraci ka boljem kada je u pitanju percepcija osmanske i turske povijesti u naoj iroj javnosti i time to je Hrvatsko-tursko drutvo Rijeka ukljuilo u tematska predavanja za javnost akademsku zajednicu. Negativne predodbe o Turcima esto neutemeljene, a koje se provlae kroz povijest iz suko-

PREPORODOV JOURNAL 154

BONJACI U HRVATSKOJ
Roena sam u Rijeci 1951. godine od oca Ismeta i majke Mine Halepovi, ro. Mehai. Odrasla sam u obitelji obrtnika koji su iz Bosne doselili u Rijeku iz Dervente 50-ih godina prolog stoljea. Bonjaki korijeni i islamske vrednote tradicionalno su se njegovale u mojoj obitelji. Rahmetli otac Ismet bio je jedan od osnivaa Islamske zajednice u Rijeci i lan prvog Pododbora IVZ u Rijeci, kazuje mr. sc. Esma Halepovi eevi govorei o svom ivotu. Mr. sc. Esma Halepovi eevi, ivei i odrastajui u Rijeci dr. med. kao multikulturalnom gradu od najranije mladosti prepoznala sam bogatstvo razliitosti i u tome izgradila svijest o vlastitom identitetu, kojeg sam imala priliku i prezentirati u krugovima vrnjaka iz djetinjstva priajui esto o obiajima i tradiciji muslimanske obitelji ve u najranijoj mladosti. U tome sam spoznala i vlastitu elju za upoznavanjem kulture i obiaja drugih manjina. Tako sam kao uenica osnovne kole odlazila u Slovenski dom 'Bazovica' u Rijeci, gdje sam svirala tamburicu u orkestru pod vodstvom dirigenta Mihec Duana, a kasnije Nikole Maka sve do gimnazijskih dana. S ponosom kaem da sam bila gimnazijalka Suake gimnazije u Rijeci gdje sam maturirala 1970., a nakon toga diplomirala sam na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1976. Specijalizaciju iz dermatovenerologije zavrila sam 1981. godine, a zatim sam osnovala dermatoveneroloku slubu u Prijedoru. U to vrijeme uz rad u struci zavrila sam postdiplomske studije u Zagrebu 1989. godine, bavila se znanstveno-istraivakim radom, objavila vie strunih i znanstvenih radova i obranila magistarski rad u Zagrebu 1991. U Rijeku se vratila 1992. godine, da bi se kao prosvjetni radnik zaposlila dvije godine kasnije u Medicinskoj koli u Rijeci kao nastavnik zdravstvene struke gdje je kontinuirano napredovala u nastavnikom zvanju do profesora savjetnika. Koautorica je i struna urednica udbenika za srednju kolu iz Primijenjene kozmetike i struna urednica i autorica s grupom autora rijeke Dermatoveneroloke klinike udbenika za srednju kolu Kone i spolno prenosive bolesti. Bila je u Inicijativnom odboru za osnivanje Kulturnog drutva Bonjaka Preporod i humanitarnog drutva Merhamet, te prva tajnica Merhameta od osnivanja u Rijeci. Uz mr. sc. Esmu Halepovi eevi vee se i jedna zanimljivost. Prema pisanim podacima povjesniara Hamdije Kreevljakovia (Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, Svjetlost Sarajevo, 1953.), njena obitelj ima korijene iz otomanskog perioda iz grada Halepa (Allepo) u dananjoj Siriji. Hasan Halep, sin Mehmedov, kao vojskovoa Osmanske vojske doao je na podruje Bosne i 1756. godine postavljen za kapetana Brodske kapetanije. O tome svjedoi i originalni ovjereni berat koji se uva u familiji Halepovia. q

Hrvatske koji djeluju u skladu sa svrhom i programskim ciljevima udruge i kojima je cilj promicanje civilizacijskih vrednota uvaavanja, uzajamnog razumijevanja, meukulturalnog dijaloga i uvaavanja razlika meu kulturama. Svi zainteresirani vie informacija o aktivnostima Hrvatsko-turskog drutva Rijeka mogu pronai na njihovim slubenim internetskim stranicama: www.htdr.hr.

Velid eki
Teko je precizno rei, ali se tim temama intenzivnije bavim posljednjih 10-ak godina. Ne uvijek na isti nain. Optike se mijenjaju, ali tematski je manje-vie rije o istom prostoru. Mislim da je to svakom senzibilnijem stanovniku Rijeke neizbjeno, s obzirom na nevjerojatne povijesne turbulencije koje su definirale gradsku sudbinu, te ostavljale tragove koji danas utjeu na nae ivote. Ta je batina slojevita i mnogoznana, pa je moemo smatrati problemom, ako hoemo da nam svijet bude skuen i ploan. Ili pak privilegijom, ako je shvatimo kao polazite na kojemu raste elja za upoznavanjem drugih i drukijih, onih koji su na poesto neoekivane naine postajali dijelom grada. Time, posredno ili izravno, i dijelom nas danas, inei nas bogatijim, cjelovitijim osobama. Dakle, to nije samo pria o gradu, o urbanim vizurama s obje strane Rjeine, ve i o nama koji u njemu ivimo. Bez nas, njega zapravo i nema, govori nam Velid eki, dobitnik Godinje nagrade Grada Rijeke za izniman doprinos poznavanju gradske kulturne batine te promicanje svijesti o njenoj vanosti za gradski identitet, prisjeajui se trenutka kada su ga te teme poele zaokupljivati. Taj posao ne prihvaamo zbog nagrada, ali nagrade mogu davati smisao poslu, istie eki. Ne zato to on izvan nagrada ne bi postojao jadno je to djelo kojemu u prilog ne govore vri argumenti od formalnih ve zato to nita ne radimo zbog sebe, nego zbog zajednice kojoj smo dijelom. Rezultati drani skriveni u vlastitoj ladici, ma koliko veliki, kao da i nisu postignuti. Njihova je puna sudbina da postanu svojinom okruenja, da mu olakaju, uljepaju i obogate ivot. Kada bih govorio iskljuivo sebi, onda ne bih objavljivao. Otkriva kako ga je oduvijek radovalo itati o neijim otkriima nepoznatih strana gradske batine, s njima mu je grad postajao zanimljivije mjesto za ivot. To je i razlog zato i sam eli nekome donijeti radost, tonije podijeliti njegovu radost otkria s drugima. A nagrade kao nagrade, one kau uli smo to govori, i nastavit emo te sluati, poruuje eki. Govorei o onome to najvie zaokuplja njegovu pozornost unutar rijeke kulturno-povijesne batine, istie kako u posljednjih nekoliko godina to mjesto zauzimaju industrijska batina i pop-kultura. Te dvije dimenzije gotovo da su kljuno definirale dananju sliku grada. Sluaj je htio da su se obje podudarile s mojim osobnim sklonostima, pa mislim kako emo obostrano profitirati. Primjeri? Istraivanje me dovelo ususret nekoliko, usuujem se rei, kapitalnih otkria. Na batinsku mapu Rijeke ucrtao sam prvi teren Rafinerije eera, zajedno s prvom upravnom zgradom eerane i jednom proizvodnom zgradom. To je inicijalna toka rijeke industrijalizacije, lokacije iz koje je sve krenulo. Strunjaci su traili taj teren, ali ga nisu uspijevali pronai, za graevinu se mislilo i da unitena. Nalazi se na Mlaki i prethodi onome to znamo kao kompleks Beni, kojemu se s pravom divimo. No, sada imamo i Beni prije Benia eki otkriva i kako uskoro u tisak predaje knjigu o gradskoj rock-sceni 60-ih godina: U njoj saznajemo kako Rijeka nije bila izniman grad samo prije 100-tinjak godina, ve se njezina iznimnost protee sve do naih dana. Imali smo prvi rock-band u Jugoslaviji,

religijskom i drutvenom planu promie prijateljstvo izmeu Republike Hrvatske i Republike Turske. Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje drutva i prvi predsjednik bio je prof. dr. Ante Simoni, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci i ugledni znanstveni i drutveno-politiki radnik. Od osnivanja do 2001. godine Esma Halepovi eevi bila je tajnica drutva. S obzirom na veliki broj projekata koje Drutvo organizira, u realizaciju je ukljueno vie lanova drutva. To ponekad i ne ide lako pa uvijek neki lanovi 'povuku' vie, a drugi manje, ali i sama injenica da drutvo djeluje u kontinuitetu od osnivanja do danas, s aktivnostima koje su sve zahtjevnije, dovoljno govori o tome da je to rezultat dobre atmosfere i zajednitva u drutvu. Osim lanova, Hrvatsko-tursko drutvo prijateljstva ima i brojne simpatizere, koji nam pristupaju. Aktualna predsjednica otkriva kako su lanovi drutva po statutu dravljani Republike

KOLOVOZ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
jedan od prvih disko-klubova u Europi, prve domae autorske radove u tom glazbenom anru itd. Rije je o podacima koji mijenjaju povijest pop-kulture u cijelom socijalistikom dijelu Europe. Ponavljam, biti Rijeanin u neku je ruku privilegirano. eki istie i kako u ivotu nita nije savreno, pa nije ni grad Rijeka i kao primjer navodi da je nevjerojatno da grad takve industrijske batine, atraktivne u svjetskim razmjerima, nema vlastiti tehniki muzej: Ako smo juer za to moda imali opravdanje, kada o gradu nismo znali ono to danas znamo, tom je opravdanju istekao rok. Nedavno je ovaj dobitnik Godinje nagrade Grada Rijeke u rijekom Dravnom arhivu predstavio izlobu Etelka o legendarnom brodu koji je priao jednu povijest, a za budue planove parafrazira: Pametni kau kako nije dobro unaprijed otkrivati karte. No, nije ba sve ni u pameti Radovalo bi me kada bismo uspjeli napraviti monografsku izlobu fotografija naeg sugraanina Ante krobonje. On je utemeljitelj rock-fotografije u bivoj dravi, to je slabo poznata injenica, s izvanrednom arhivom koja to potvruje. Osvrui se na svoje podrijetlo, otkriva nam zanimljivu priu koja ga vodi i u BiH. S Bosnom i Hercegovinom imam i nemam veze. Pored imena, koje je bilo neobina volja moje majke Slavonke, cijeli me ivot prati informacija iz osobnih dokumenata da sam roen u Tuzli. Tonije, u ivinicama. No, moji su se roditelji brzo razili, pa pria kae da sam u rodnom mjestu ivio samo tri-etiri poetne godine ivota, koje mi nisu ostali u memoriji. Majka me je potom povela u Mostar, gdje je dobila posao i u tom sam gradu ivio do 10. godine. Mostar je ve dio moga djetinjstva i mojih prvih ivih sjeanja. Mati mi se potom udala u Rijeku. Na Kvarneru sam odrastao, zavrio osnovnu i srednju kolu, takoer fakultet. Nakon etiri desetljea u Rijeci, to moete postati nego Rijeanin? Nacionalno, stari dokumenti kau da su mi oboje roditelja Hrvati. Studirao sam hrvatski jezik i knjievnost, djelujem u okvirima hrvatske kulture, pa je i taj izbor jasan. eki dodaje kako je nacija izbor, nasuprot zagovaraima teorije o osuenosti na nacionalne kolektive. Potujem svaki kolektiv, do crte kada on poinje ograniavati pojedinca. Nisam od onih koji smatraju da je nacija sama po sebi neto dobro ili neto loe, pojedinac je uvijek taj koji stvara sliku o nekoj naciji, dobru ili lou. U krajnjoj liniji, ako ste ovjek, meni je svejedno odakle ste. Ako niste ovjek, meni je svejedno odakle ste. Bosna i Hercegovina? Ona u meni danas ivi kao udaljeni odjek nekih ranih godina. Volim sluati glazbu Amire Medunjanin, rado zagrizem u hurmaice i ne mogu shvatiti razmjere patologije u glavama onih koji su ruili Stari most. U tim mojim osobinama stapaju se zrno autobiografskog i sklonost razliitim kulturama. No, podloga za sve ipak se skriva u neemu vanijem, u injenici da na glazbenu emociju Amire Medunjanin hladan moe ostati samo kamen, ovjek ne. A biti ovjek to uope nije malo, u bilo kom vremenu i u bilo kom gradu. elim Bosni i Hercegovini, i Rijeci, i svima ostalima, da imaju to vie ljudi. eki dodaje kako nacionalno iste situacije ne postoje, one su oduvijek samo iluzija u glavama ogranienih. Pola u ali, pola ozbiljno, pitam se tko uope moe znati s kime su sve nae bake, prabake i praprabake grijeile, mudro o tomu utei I neka su. Manjine? Priznavanje jednostavne injenice raznolikih sastavnica odreene zajednice neto je najnormalnije to moe biti. S tim u vezi, na balkanskim prostorima normalnost se, naalost, preesto doivljava nenormalnom, zato se i sredine poput Rijeke u okruenju znaju smatrati udnima, primjeuje eki i dodaje kako su Rijeani sretni to ive u udnom gradu. Gradu koji zna da su njegove unutranje razliitosti njegova prednost i ne ustruava se to pokazati. Helena ANUI
Mr. sc. Velid eki, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti, tematski je raznolikih interesa. Bio je dijelom pokretakih krugova knjievnih asopisa Quorum i Rival. Knjievno-kritike napise i kulturoloke tekstove objavljuje u knjievnoj periodici (Quorum, Dometi, Republika, Most, Istra, Fluminensia, Knjievna Rijeka), takoer i u dnevnom tisku. Autorski potpisuje Bibliografiju asopisa Dometi 1968Mr. sc. Velid eki 1983. (1984) i knjievno-kritiku studiju Flagusova rukavica originalnost prepisivanja u prozi Dubravke Ugrei (1995., 2006.). Pokreta je zaviajne izdavake biblioteke Rijeka slikovnica, u kojoj objavljuje naslove: Trsatski zmaj (1994., 2012.), Nepresuan vr (2000.), Crni Moro (2000.), Mala papalina (2001.) i Povratak Trsatskog zmaja (2002.). Autor je monografije KUD Baklje: 20 godina plamena (2001.), koautor monografije Rijeka luka (2001.), urednik i koautor monografije o rijekom groblju Kozala (2002.), autor knjige o rijekom rocku 91. decibel (2009.), koautor prirunika zaviajne nastave u rijekim osnovnim kolama Moja Rijeka (2012., 2013.). Godinama istrauje i popularizira ovdanju industrijsku batinu. U krugu rijeke Rafinerije nafte na Mlaki otkrio je prvi industrijski kompleks (1750.) i upravnu zgradu rijeke Tvornice eera (1752.), koji prethode kompleksu poznatom pod nazivom Beni. Takoer je otkrio zgradu elektrine centrale Ponsal (1892.), nekoliko industrijskih zgrada rijekog modernistikog arhitekta Nerea Baccija (iz 1930-ih i 1940-ih), ujedno dvije Energane rijekog arhitekta Vittorija Angyala (iz 1929. i 1938). Na Mlaki je takoer otkrio prvi industrijski dimnjak Rafinerije nafte, Tvornicu parafina i Centralnu pumpaonicu (1883.), Centralnu pumpaonicu u Petrolejskoj luci (1905.) itd. U povodu 120. obljetnice prerade nafte u Rijeci, 2003. prireuje izlobe Povijesni dokumenti (arhivska graa o rijekoj Rafineriji), te Muzejski vremeplov (povijesni predmeti i dokumentarni filmovi o Rafineriji). Urednik je, najveim dijelom i autor popratnih kataloga za te izlobe, ujedno kataloga za proslavu obljetnice u rijekom HNK-u. Tom nizu autorski pridodaje izdanja Crude Oil Processing in Rijeka 1882-2004, Prerada nafte u Rijeci 1882-2005, Bitka za Urinj (2005.), takoer izlobu/katalog Etelka, rijeka elina dama / Etelka, Rijeka's steel lady (2012.). Sudjeluje u radu rijekih meunarodnih konferencija posveenih industrijskoj batini (2005., 2007,, 2010. i 2012.), kao i na meunarodnim konferencijama Les Rothschild et l'Europe de l'Est / The Rothschilds and Eastern Europe (Roubaix, 2006.) i From the Spinx Petrol to the Dynamic Motor Oil (Zalaegerszeg, 2010.). Urednik je Zbornika radova IV. Meunarodne konferencije o industrijskoj batini u Rijeci 2010. (objavljeno 2012). Bavi se i turistikom publicistikom, o emu govore turistiki vodii Bakar (1996., 1997.), Kvarnerski triptih (1997., 2001., 2011.) i Volite li Rijeku (2006.), monografija Rijeka - nikad ista (2011.), katalog Obiteljski i mali hoteli Hrvatske (10-ak izdanja). lan je urednitva revije Welcome to Rijeka (izdava Turistika zajednica Grada Rijeke). Scenarist je dokumentarnih filmova Kvarnerska simfonija (za Turistiku zajednicu Primorsko-goranske upanije) i Milutin Bara, posveen graditelju rijeke Rafinerije. Bio je viegodinji hrvatski izbornik Biennala mladih umjetnika Europe i Mediterana, takoer viegodinji lan irija i Nadzornog odbora rijeke Knjievne nagrade Drago Gervais, ujedno predsjednik Vijea za knjigu i izdavatvo Grada Rijeke, te lan Vijea za knjigu i izdavatvo Republike Hrvatske. Godine 2011. dobio je Posebno priznanje hrvatskog Festivala dokumentarnog rock-filma za doprinos promicanju vrijednosti rock-kulture. q

PREPORODOV JOURNAL 154

BONJACI U HRVATSKOJ

RAMAZANSKI BAJRAM: BAJRAMSKA HUTBA MUFTIJE DR. AZIZA EF. HASANOVIA

Bajramska poruka
Ranojutarnjim bajram namazom, u etvrtak 8. kolovoza 2013., poela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna bajramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u Zagrebu, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV i radio prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija. Na poetku bajramske hutbe zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, izrazio je nadu da e Allah, d.., nae ibadete, post, namaze, zekat i sadekatu-l-fitr upisati u naa dobra djela i da e nam ona uiniti prevagu na Danu suda. Naglasio je da uvijek trebamo imati na umu da su duhovna i materijalna komponenta u ivotu svakog ovjeka nedjeljiva, pa su tako i ibadeti nedjeljivi i jednako vani, kako oni duhovni tako i oni materijalni. Zahvalni smo Stvoritelju to je lanove nae zajednice koji podlijeu obvezi zekata uputio te su oni svoju obvezu izmirili, pokazavi visoku svijest potrebe pomaganja nae zajednice kroz ispunjenje jednog od temelja islama. Na ovaj nain doprinijeli su razvoju nae zajednice jer bez dobre mektepske nastave, bez dobrih kola, bez vrtia i generalno bez odgoja i obrazovanja, nema napretka, rekao je Hasanovi. Izrazio je zahvalnost Uzvienom Stvoritelju to je drutvo u kojem ivimo i djelujemo uinio mirnim i sigurnim mjestom za sve njegove lanove, bez obzira na vjeru, spol, rasu ili bilo koju drugu razlikovnu odrednicu. Bogatstvo razliitosti drutva je od volje i milosti Boga, d.., kako nam je i sam Stvoritelj ukazao u Kur'anu, a.., gdje je naglasio da nas je stvorio i podijelio na narode i plemena kako bismo se upoznavali. A meusobnim upoznavanjem, na najbolji nain emo ukloniti sve predrasude kao i strahove jednih od drugih, to e otvoriti nove putove zajednikog djelovanja u izgradnji naeg drutva i doprinosu njegova napretka. Nedavno smo postali i dio jedne ire obitelji europskih zemalja. Duni smo svoja dobra iskustva podijeliti i s drugim lanicama i zajednicama u njima, jer smatramo da dijelei svoja dobra iskustva u Republici Hrvatskoj s drugim lanicama Europske unije ispunjavamo svoju obvezu irenja dobra i promicanja zajednikih i univerzalnih vrijednosti, istaknuo je zagrebaki muftija. Podsjetio je da je tokom 2013. godine sveano otvoren Islamski centar u Rijeci, za koji je izrazio nadu da e biti rasadnik i promicatelj dobra, kao i mjesto upoznavanja i proimanja razliitih religija i kultura. Ono to je izuzetno vano, draga brao, jeste zadrati nae jedinstvo, slogu i milost izmeu nas, kao i prema dugima. U ramazanu smo milost i oprost od Boga traili, ali kako bi zavrijedili milost i oprost i sami moramo biti milostivi i spremni oprostiti kako nas to Poslanik, a.s., ui da e Bog oprostiti onoliko koliko mi budemo sami u stanju oprostiti, rekao je muftija Hasanovi. Naglasio je dunost je dunost muslimana da ima lijep odnos prema svome bratu i prema svome susjedu, sukladno hadisu Poslanika Muhammeda, a.s., koji kae da ovjek nee biti vjernikom sve dok ne bude elio svome bratu i susjedu ono to eli samom sebi. Hasanovi je istaknuo da vjernik mora biti, prije svega, obazriv prema sebi i svojim pogrekama kako bi tetnog utjecaja istih potedio druge oko sebe. Pritom se ne smije gubiti iz vida da u trenutku injenja tekih grijeha musliman prestaje biti vjernikom, posebno kod bluda, krae i konzumiranje alkohola. Ti grijesi razaraju i pojedinca i drutvo.

Muftija dr. Aziz ef. Hasanovi elimo i inimo jedni drugima dobro, potedimo jedni druge runih i loih djela, budimo vjernici u punini svojeg bia, budimo u potpunosti muslimani. Imajmo na umu da e naa zajednica biti zdrava i jaka sve dotle dok budemo imali vjere, volje, snage i elje da jedni drugima opratamo. S ovog asnog mjesta upuujem dovu Allahu, d.., da nam podari svijesti kako bismo mogli uvidjeti da uvijek postoji naina oprostiti i pomiriti se ukoliko nekome neto zamjerimo. I zapamtimo da je uvijek bolji onaj koji proces pomirenja zapone, pa pourimo prigrabiti obeanu nagradu. S druge strane, nerazumijevanje i nedostatak elje da se vlada u skladu s principima nae uzviene vjere, a posebno zanemarujui prethodno navedene Poslanikove, a.s. upute, doprinijelo je da naa braa po vjeri u mnogim mjestima, a posebno u Siriji i Egiptu ovaj Ramazanski bajram doekuju u strahu za svoj ivot i neizvjesnosti za svoju budunost. Brojni su razlozi koje bismo mogli navesti zato se to dogaa. Mogli bismo govoriti i o unutarnjim i o vanjskim faktorima, ali zapamtimo da je glavni razlog zaborav i nesvjestan nemar spram potivanja vjerskih principa. 'Psovanje muslimana smatra se nemoralnim inom, a njegovo ubojstvo (borba protiv njega) aktom nevjerstva', rekao je Muhammed, a.s. Naalost, mi ovomu danas svjedoimo, muslimani meusobno prolijevaju krv i ne nalaze snage jedni drugima oprostiti, a oprost od Boga trae. Naprotiv, iskazuju veliku dozu meusobnog nepovjerenja, omalovaavaju jedni druge, negiraju injenice ili ih tumae u cilju opravdanja vlastitog djelovanja, a sve je to draga brao od oholosti za koju je Muhammed, a.s., takoer rekao da je zapreka vjerniku za ulazak u Dennet, rekao je Hasanovi. Istaknuo je da ne moemo utjecati na globalna dogaanja, jer je na glas suvie slabaan da bi ga uli. Meutim, moemo utjecati na nau zajednicu kako bi je uvali i izgraivali, kako bi u naem drutvu razvijali ljubav i razumijevanje. Danas je poseban dan, iskoristimo ga da posjetimo rodbinu i prijatelje kao i one koje odavno nismo. Budimo blizu jedni drugima i drimo se jedni drugih i zajednikog nam ueta vjere koje nas sve okuplja. Ramazan ispraamo, ali ne dozvolimo da vrijednosti njegove ispustimo nakon Bajrama, njegujmo i uvajmo ih do idueg ramazana, zakljuio je zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi. q

Ismet ISAKOVI

KOLOVOZ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

CENTRALNA BAJRAMSKA SVEANOST U KARLOVCU

Poruke mira i tolerancije

U subotu 10. kolovoza 2013., treeg dana Ramazanskog bajrama, u Kazalinoj dvorani Zorin dom u Karlovcu odrana je Centralna bajramska sveanost na nivou Republike Hrvatske. Organizatori priredbe bili su Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Medlis Islamske zajednice Karlovac i Grad Karlovac, a voditelj Haris ef. Bonjakovi, karlovaki imam. Pored brojnih karlovakih dematlija, sveanost su svojim prisustvom uveliali zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi i karlovaki gradonaelnik Damir Jeli.

Srce Hrvatske kuca bajramskim ritmom

U obraanju prisutnima u Zorin domu, gradonaelnik Jeli je izrazio zadovoljstvo to je praunuk od hrvatske povijesti i nae posebnosti. To je vaa povijest koja die ve gotovo 100 godina. To je i prepoznatost islama u Republici Hrvatskoj, jednog modela koji je nepoznat itavoj svjetskoj zajednici. Pa kako smo mi na ovim prostorima navikli bez obzira da li bili pravoslavci, katolici ili muslimani jer nam esto iz svijeta razliite modele donose ba ovaj na model bi trebao zaivjeti u potpunosti u svijetu. To je uistinu jedna velika ast kada si praunuk takve jedne ideje i sam ju ivi, jer zna da je plodonosna, da ima smisla i na taj nain se osjea kao jedna mala karika u lancu. S druge strane, to je ast jer mi Karlovac i Karlovaku upaniju nazivamo 'srcem Hrvatske' i to ovo nae srce danas kuca kao srce itave Islamske zajednice u Hrvatskoj, kuca jednim bajramskim ritmom. To je velika ast nama jer postoje trenuci u kojima je Bog jako blizak i u kojima Ga se gotovo moe opipati. A to su i ovi trenutci velikih svetkovina. Ukazali ste nam ast da u predramazansko vrijeme moemo zajedno biti u Sarajevu, razgovarati s ljudima koji imaju tota izrei, a opet, s druge strane, da se u ovo postramazansko, dakle bajramsko vrijeme, ponovno moemo zajedniki druiti. Ima jedna mala slika, ali jaka u Bibliji, u kojoj razgovaraju Isus, Mojsije i Sveti Ilija I Sveti Petar nekako iz straha kae: 'Ja u napraviti tri sjenice ovdje jer dobro nam je ovdje biti.' Ta sjenica kao logika grada, susreta s maksimom 'dobro nam je ovdje biti', neka ivi i u vaim srcima u naem gradu, kazao je karlovaki gradonaelnik Damir Jeli estitajui prisutnima Ramazanski bajram. Njegove rijei popraene su dugotrajnim burnim aplauzom. Bajramska sveanost u Karlovcu

Gradonaelnik Damir Jeli i muftija dr. Aziz ef. Hasanovi donaelnik kae. Mi jesmo model i mi emo, ako Bog da, ostati model. Imamo obavezu da pomognemo Europi, da im pokaemo kako se ivi u zajednitvu, da im pokaemo da nitko nikome ne smeta, da im pokaemo da se moe ovdje slaviti Bajram, da se moe slaviti Uskrs, da se moe slaviti Boi i sve svetkovine svih religija na zemaljskoj kugli. Hrvatska to jeste, grad Karlovac je u tome pozornica onoga kako treba!, rekao je Hasanovi. estitao je gradonaelniku Jeliu na priznanju Najgradonaelnik, koji je dobio jer su u njemu prepoznali osobu dijaloga i tolerancije. Stoga me ne udi to ste dobili ovo priznanje. To je to vas krasi, po emu je prepoznat i Karlovac, pa i naa mala zajednica unutar Karlovake upanije. Ja vam u tome od sveg srca estitam, rekao je zagrebaki muftija. Izrazio je sreu i ponos na zajednitvo i dobre meuljudske odnose koji su uspostavljeni na svim razinama hrvatskog drutva, ali i ire. Ako dobijete bajramsku estitku koju potpie najvei moralni autoritet Katolike crkve, papa Franjo, i u kome kae: 'Potovani muftija, estitam Vam Bajram i pozivam da izgraujemo nae vjernike na principima opeg dobra, jaajui nau obitelj, jaajui nae vjernike staze' to puno govori. Kao muftija dobio sam takvu estitku, i na nju sam ponosan. estitku slinog sadraja dobio sam od kardinala Bozania, zatim od predsjednika drave, predsjednika Vlade, predsjednika Sabora, gradonaelnika i drugih. To je, brao i sestre, veliko bogatstvo. To je, ako Bog da, optimizam koji treba da vlada kod vjernika, jer vjernik ne smije pasti u oaj, vjernik mora ustrajavati u dobru i razvijati nadu onako kako je to zapisano u Svetim knjigama, u svim nebeskim religijama, naglasio je Hasanovi i izrazio uvjerenje u nastavak izgradnje mostova dobre suradnje.

Hrvatski model rjeavanja muslimanskog pitanja

Zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, uvodno je izrazio veliko zadovoljstvo to su se na centralnoj proslavi Ramazanskog bajrama, uz muslimane, okupili predstavnici Katolike i Pravoslavne crkve, kao i elnici drutveno-politikih struktura Karlovca, Vojnia, Ozlja i Cetingrada. Pritom je ukazao na poruke mira, ljubavi i tolerancije koje se ogledaju u kur'anskom ajetu, gdje Svevinji Bog proziva ljude i kae svi ivite zajedno u miru i ne dozvolite da vas ejtan ili sotona zavede, on vam je najvei neprijatelj. Ovim elim ukazati da elimo da ivimo u miru i elimo da grad Karlovac danas poalje poruku mira, poruku ljubavi, poruku tolerancije, i to vam svakako samim ovim inom potvruje i pokazuje. Stoga elim da se posebno zahvalim gradonaelniku to je danas s nama i svima koji su danas s nama da ovdje, u ovom odabranom trenutku, u ovoj prelijepoj dvorani, moemo svjedoiti ono to esto istiemo: da smo mi model upravo onog to gra-

PREPORODOV JOURNAL 154

BONJACI U HRVATSKOJ
U vezi s time podsjetio je da prethodnog dana, ispred Spomen obiljeja poginulim braniteljima ispred zagrebake damije, obiljeen Dan ehida. Imali smo juer prigodu da vidimo 1.180 imena muslimana koji su dali svoje ivote na oltar ove domovine. Oni su na ponos, ali oni nas i obavezuju da izgraujemo hrvatsko drutvo po mjeri svih njenih graana, u emu ja kao muftija moram prednjaiti. Ja i vas kao vjernike i vjernice pozivam da u tome ustrajavamo i da u tome, ako Bog da, ustrajavamo i da u tome, ako Bog da, nastojimo izgraivati sve one vrijednosti koje su potrebne kako bismo ostvarivali sva svoja prava i obveze ovdje u dravi, naoj dravi u kojoj ivimo i koju prezentiramo na najbolji mogui nain. Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju bio sam gost Europske komisije gdje sam u tri dana imao 12 programa na razliitim razinama i na razliitim nivoima. Imao sam samo jedan zadatak, a to je da prezentiram modele koje je naznaio gradonaelnik, uvaeni domain dananje sveanosti. Kakvi su to modeli? to se mora prvo dogoditi? Otvorenost hrvatskog drutva, s jedne strane, i s druge strane spremnost jedne zajednice, male zajednice po svom broju, ali velike zajednice po svojim projektima i poslovima. To su modeli u kojima se moe nai najbolje rjeenje, i rekao sam, i ponavljam, i ponavljat u dok sam iv: ovo je model za Europu u rjeavanju muslimanskog pitanja, ali je ovo model i za rjeavanja problema kranskih manjina u islamskom svijetu. To je ono to moramo raditi svi zajedno: i na razini diplomacije, i na razini vjere, i na razini svih politikih imbenika, kako u drutvu tako i u Europskoj uniji. Ali i na Konferenciji islamskih zemalja gdje smo poslali inicijativu koju je potpisao Vatikanski nuncij i ja. Uputili smo u Vatikan isto pismo i uputili smo Konferenciji islamskih zemalja isto pismo gdje smo rekli: 'Hrvatska je model rjeenja i prevencije svih problema koje danas mui cijelo ovjeanstvo. Evo, prekopirajte, prepiite, imate odakle prepisati to je Hrvatska!' Iskazali smo svoju spremnost u rjeavanju ili pomaganju u strunom i svakom drugom smislu, u tome emo nastaviti i nadati se, ako Bog da, da emo zaista u tom segmentu biti dodatno prepoznati i kao Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj, ali i drutvo u cjelini. Ovo e prerasti u projekt Ministarstva vanjskih poslova pa se preko diplomacije mora nastupati u ovim segmentima. Sretan sam to sam u Karlovcu danas s vama, da moemo ovdje ozvaniiti i kazati: danas iz Karlovca aljemo poruku mira, poruku ljubavi, poruku tolerancije, poruku koja je potrebna svakom ovjeku, svakoj eni, svakom djetetu! Nisam htio da kvarim ovo ozraje, ali ne mogu da ne kaem, naalost, imamo dosta prolijevanja krvi u cijelome svijetu, u muslimanskom svijetu i u drugom dijelu svijeta s muslimanskom veinom. Imamo danas prolijevanje krvi u Egiptu, u Siriji, u Mianmaru i u drugim zemljama Ali, da ne idemo ovdje u te dimenzije ve da zavrimo u ozraju nade za bolje sutra, da nastavimo izgraivati ovako lijepe odnose meu sobom kao to ih mi ovdje imamo i kao to ih ovdje mi njegujemo. Jo jednom, hvala vam, i da Allah primi naa sva dobra djela koja smo uinili u ovom proteklom mjesecu, da nas ojaa u naoj vjeri, zakljuio je muftija Aziz Hasanovi.

Priznanje gradonaelniku Damiru Jeliu

Nakon pozdravnog govora, muftija Hasanovi je karlovakom gradonaelniku Damiru Jeliu uruio Zahvalnicu za uspjenu suradnju i suivot muslimana i graana sredine u kojoj muslimani ive (priznanje Najgradonaelnik). U njoj pie sljedee obrazloenje: Meihat Islamske zajednice dodjeljuje zahvalnicu gradonaelniku Grada Karlovca gospodinu Damiru Jeliu za nesebian doprinos razvoju Medlisa Islamske zajednice Karlovca i jaanju dijaloga te ostvarivanju dobre suradnje na opu korist drutvene zajednice. Ja sam estitao gradonaelniku na dodjeli priznanja 'Najgradonaelnika', ali to je ono to su mu dodijelili drugi, to su prepoznali u njemu vjerniku i menadersku dimenziju. Kao predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj imamo obavezu da prepoznajemo ljude koji svojim angamanom stvaraju bolju sadanjost i, ako Bog da, otvaraju bolju budunost. Zasigurno, ako bismo traili takve osobe u Republici Hrvatskoj, gospodin Damir Jeli bio bi broj 1. I da znate i ovo: ovo je Zahvalnica broj 1 u Registru zahvalnica osobama koje daju obol i doprinos razvoju dobrih meuljudskih odnosa, jaanju infrastrukture i meureligijske tolerancije. Ja elim da bude poticajno svima vama i svima nama da gradimo bolje sutra i da gradimo bolju budunost. S ovakvim ljudima sigurno to hoemo i sigurno to moemo, rekao je muftija Hasanovi.

BKUD Nur, Gazije i Sinanudin ef. Bajri

Nakon uvodnoga sveanog dijela prelo se na kulturno-zabavni dio bajramske sveanosti, u kojoj su prisutni uivali u razigranoj, raspjevanoj i rasplesanoj folklornoj igri gostiju iz Siska, Bonjakog kulturno-umjetnikog drutva Nur Oni su ve s prvom folklornom izvedbom oduevili sve one koji su treeg dana Ramazanskog bajrama doli u Zorin dom. Svaka koreografija Nura bila je dobro osmiljena i sjajno izvedena. Drutvo okuplja preko 200 lanova to pokazuje koliko je sisakim muslimanima, odnosno Bonjacima, stalo da ouvaju svoju tradiciju i naslijee. Nakon prve izvedbe Nura s dvije ilahije poastio je prisutne Sinanudin ef. Bajri, koji je pokazao da mu na sceni ne treba nita, osim publike i njegova raspjevana glasa. Poslije njega, na scenu su ponovno stupili lanovi BKUD Nur. Mladi, lijepi i razigrani Siani su u Karlovac donijeli bajramsku vedrinu i veselje, pa su njihove izvedbe nagraene pljeskom na otvorenoj sceni. Zabavni dio sveanosti zavrio je nastupom buimskih Gazija koji su publici darovali nekoliko sjajnih izvedbi poznatih illahija i sevdalinki. Centralna bajramska sveanost u Karlovcu zavrila je dovom koju je prouio Mevludi ef. Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia u Zagrebu. q Zijad FUKA

BKUD Nur iz Siska

Gazije iz Buima

KOLOVOZ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

KOLOVOZ 2013. U SISKU

Brojne bonjake priredbe

Tokom kolovoza 2013. godine u Sisku su odrane tri bonjake manifestacije: 12. Sisaki bajramski koncert (10.08.), koncert povodom obiljeavanja 8. godinjice osnutka BKUD Nur (30.08.) i 6. Sisaki teferi (31.08.).

12. Sisaki bajramski koncert

U organizaciji Bonjake nacionalne zajednice grada Siska i Sisako-moslavake upanije, u subotu 10. kolovoza, u prepunom Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku, odran je tradicionalni 12. Sisaki bajramski koncert. Od prvog bajramskog druenja prije 10 godina, u studenom 2003., sisaki Bonjaci bogatstvom svoje kulture i stvaralatva oplemenjuju i obogauju kulturni ivot Siska. Sisaki bajramski koncerti su u meuvremenu postali najznaajnija manjinska kulturna manifestacija u ovome gradu, koji svojim atraktivnim programom privlae i brojne pripadnike drugih naroda. I ove godine voditeljica programa je bila Karmen Valenta, novinarka upanijskog Radio Quirinusa, koji je i medijski pokrovitelj koncerta. Uz predstavnike drutveno-politikog ivota Siska i Sisako-moslavake upanije, proslavi Ramazanskog bajrama prisustvovali su Agus Saradjan, veleposlanik Republike Indonezije, i Nedad Hodi, bonjaki saborski zastupnik.

kama (Moj golub, ne padaj mi na maline, Sino ja i moja kona, Voljela sam oi zelene i Pokraj puta rodila jabuka), dramskim tekstovima (Hasanaginica i Kako bolan nema Bosne), recitacijom (Bajram), te trima koreografijama (erdef, Igre s Kosova i Kosmet). Sisaki sevdalija i harmonika Pavao Ani otpjevao je dvije sevdalinke: Kia pada trava raste i Moj dilbere. lanice enskog pjevakog zbora Sevde, pored uvodne, otpjevale su jo tri pjesme: Proetala Suljagina Fata, Siroe sam te Kad ja pooh na Benbau, s kojom je i zavrena proslava Ramazanskog bajrama. Uspjenom organizacijom 12. Sisakog bajramskog koncerta, sisaki Bonjaci/muslimani nastavljaju 10-godinju izuzetno uspjenu tradiciju bajramovanja, po emu imaju najdui neprekinuti sta od svih gradova u Hrvatskoj nastanjenih pripadnicima bonjake nacionalne manjine.

8. roendan BKUD Nur S Nurom u srcu

Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur iz Siska prigodnim programom u petak, 30. kolovoza, u prepunoj dvorani Doma INA Rafinerija nafte Sisak proslavilo je 8. godinjicu osnutka i rada. U kulturno-umjetnikom programu odranom pod pokroviteljstvom sisako-moslavake upanice Marine Lovri Merzel pod sloganom S Nurom u srcu, pored domaina, nastupili su pjesnik i glumac Enes Kievi zajedno sa svojim prijateljem, sisakim glumcem Jasminom Novljakoviem, zatim KUD Sanski biseri iz Sanskog Mosta i sisaki interpretator sevdalinki Pavao Ani. Program je vodila Karmen valenta, novinarka sisakog Radio Quirinusa. Nakon uvodne foto-galerije u kojoj je publika kronoloki pratila gostovanja, nastupe i crtice iz ivota Nurovaca u proteklih osam godina, lanovi BKUD Nur su se predstavili sa etiri koreografije lanova folklornih sekcija svih uzrasta, podsjeajui i sebe i publiku na godine provedene u Nuru. Posebno dojmljiv je bio nastup Enesa Kievia i Jasmina Novljakovia s nesvakidanjom i vrlo zanimljivom interpretacijom pjesme Maka Dizdara Modra rijeka. Potom je Enes Kievi izgovorio rijei pjesme upriliene prigodom nedavnog otvorenja mosta na rijeci Sani u Sanskom Mostu, koristei most i kao simbol meuljudske potrebe komuniciranja, meusobnog vezivanja, druenja... Publici se predstavio i izvanredni harmonika i pjeva Pavao Ani, izvodei na sebi svojstven nain sevdalinku Oj, djevojko, aik-duo. Gosti iz Sane, popularni Sanski biseri su po prvi put gostovali u Sisku. Drutvo je osnovano 18. svibnja 1997., a ime su dobili po bisernoj koljci koja je nekad ivjela u prelijepoj i kristalno istoj vodi rijeke Sane. Umjetniki rukovoditelj Bisera Mirza Damastagi je za gostovanje u Sisku pripremio dvije koreografije. Prva koreografija Krna obrauje svadbene obiaje iz Bosne. Naziv krna znai krnanje ili knijenje nevjeste kao dio svadbenog obiaja muslimana u Bosni i Hercegovini. Nevjestu su obino krnali (ukraavali) u mladoenjinoj kui i tom inu je prisustvovao samo enski dio porodice. Druga koreografija oek dolazi od naziva igre, a korijen vue iz turskog jezika. Na turskom se ova igra zove keke, a igra koji ju igra naziva se kek. Rije kek originalno dolazi iz perzijskog jezika [perzijski: kuak; turski kk mali ili mladi (djeak)] i originalno je oznaavala mladog igraa (tinejdera)

KUD Stijena najmlai lanovi (koreografija erdef) U pozdravnom obraanju Alija Avdi, predsjednik sisakog ogranka BNZH, naglasio je da je cilj Sisakih bajramskih koncerata promicanje ideje ouvanja bonjake batine, tradicije i obiaja, uz prigodno druenje isprepleteno vjerskim i kulturno-zabavnim programom. Svojom nazonou dokazuju da potuju razliitosti i tradiciju kulture Bonjaka, to je vano za uspostavu meunacionalnih odnosa punih potovanja i uvaavanja, rekao je Avdi. U bogatom kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupili su lanovi bosansko-hercegovakog Kulturno-umjetnikog drutva Stijena iz istoimenog mjesta kod Cazina (Bosanska krajina), enski pjevaki zbor Sevde, koji djeluje pri Bonjakoj nacionalnoj zajednici grada Siska i Sisako-moslavake upanije, te Pavao Ani, harmonika i sisaki promotor pjesme sevdalinke. Dvosatni program su otvorile sisake Sevde dobro poznatom pjesmom Nek miriu avlije, a nastavili su lanovi KUD-a Stijena pjevai Meliha Klopi, Almina Bajri, aha Memi i Halid Salaevi, te horska, dramska i plesna sekcija. Oni su se predstavili ilahijama i izvornim pjesmama (I nebo i zvijezde i Natpjevavanje), sevdalin-

10

PREPORODOV JOURNAL 154

BONJACI U HRVATSKOJ
Bonjako kulturno-umjetniko drutvo "Nur" Sisak je osnovano 30. kolovoza 2005. godine. I danas je jedino Kulturno-umjetniko drutvo koje djeluje u sisakom naselju Caprag, te jedino Bonjako kulturno-umjetniko drutvo koje djeluje na podruju Sisako-moslavake upanije. Nurovci su u dosadanjem radu imali niz uspjenih gostovanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, a ove godine i u Austriji. Kruna dosadanjeg rada svakako je sedmodnevno gostovanje u Bursi (Turska), u srpnju 2010. godine.

6. Sisaki teferi branitelja Bonjaka

U subotu 31. kolovoza, Udruga Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske ogranak Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, u sklopu obiljeavanja Dana branitelja grada Siska, na sisakom kupalitu Zibel organizirala je tradicionalni 6. Sisaki teferi. Na njemu su se okupili lanovi udruge, njihovih obitelji, uzvanika, gostiju, prijatelja i svih ljudi dobre volje uz tradicionalna bosanska jela, sevdalinke i narodna kola, ali i malonogometni turnir koji je okupio ak 10 momadi. Braniteljsko druenje, koje je trajalo od prvih jutarnjih do kasnih nonih sati i u kojem su sudjelovali Siani svih vjera i nacija, proteklo je u skladu sa starinskom izrekom nitko da ne doe do prijatelj drag i u dobroj tradiciji bosanskih teferia. Svima koji su se okupili, a bilo ih je oko 600, domaini iz sisakog ogranka Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske oko 14 sati posluili su besplatan ruak odlian gula i pite. Za dobro raspoloenje i zabavu pobrinuli su se pjevai sevdalinki, a neto iza 16 sati za dobar timung pobrinulo se Kulturnoumjetniko drutvo Grme iz Bosanske Krupe, uvijek dragi i rado vieni gosti u Sisku, iji je pjeva izmamio aplauze i rasplesao okupljene Sianke. U nastavku kulturno-umjetnikog programa nastupio je sisaki Folklorni ansambl Ivan Goran Kovai, iji su folklorai pokazali zato svugdje gdje nastupe, izazivaju oduevljenje ljubitelja dobre pjesme i plesa. Dugotrajni aplauz svih sudionika teferia izmamili su lanovi Bonjakog kulturno-umjetnikog drutva Nur iz Siska, koje je prethodnu veer, koncertom u Rafinerijskom domu u Sisku, proslavilo 8. obljetnicu osnutka i djelovanja. Nurovci su, na ponos svom predsjedniku prof. Zijadu Fuki, harmonikau, uvenom majstoru sevdalinki i autoru knjige 101 sevdalinka, otplesali bonjaka kola, a posebna atrakcija bio je blaa varijanta orijentalnog plesa. Okupljeni Siani nisu tedjeli dlanove.

upanica Marina Lovri Merzel i Zijad Fuka, predsjednik BKUD Nur Drutvo je bilo pokreta i organizator I. Smotre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske, odrane u Sisku u dvorani Doma INA Rafinerija nafte Sisak prije tono pet godina, 30. kolovoza 2008., na inicijativu Zijada Fuke, sadanjeg predsjednika BKUD Nur. Drutvo broji 213 lanova, treina lanstva je aktivna. Posebno raduje injenica to je meu lanovima veliki broj mladih. Od prole godine poela je stasavati nova generacija mladih Nurovaca uzrasta od est do 13 godina. Oni su jamstvo budunosti Nura, a s njima uz umjetnikog voditelja radi voditeljica Djeje folklorne skupine Enisa Zdionica. Nakon obiljeavanja 8. obljetnice Nurovce oekuje putovanje u Drenovce na VI. Smotru bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske. Nastupit e s poznatim Banjalukim igrama, ali na neto drugaiji nain, s vie dinamike i manje ponavljanja glazbe i koraka kako bi se dobilo na dinamici. Predstavit e se tom prilikom Nurova mladost koja je proteklih godina stasavala i stekla zavidno iskustvo na brojnim nastupima. q

obino obuenog kao djevojka koji je sluio kao zabavlja. Veina etnologa i historiara slau se da je muzika oeka originalno mogla prodrijeti dublje na Balkan u ranom 19. stoljeu i to posredstvom osmanskih vojnih orkestara. Kroz generacije igra oek se prenosila i sauvala uglavnom zahvaljujui Romima. Tako je oek preko osmanskih vojnih orkestara doao i do Bosne, a sauvao se uglavnom preko lokalnih Roma. Na samom poetku programa Nurovci su nastupili sa starijom postavom iz 2008. godine, postavom koja je nastupila na I. Smotri bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske u Sisku i odigrali koreografiju pod nazivom Jesi l' ila Fato. To su igre iz Sarajeva i okolice, a igraju se u gradskim bonjakim nonjama, hanume u anterijama ispod kojih se nazire ukraeni donji obrub enske duge koulje - dolame. Anterije su od svile i ukraene su vrpcom boje zlata koje ima gotovo 15 metara u obrubu. Momci igraju u begovskim nonjama sa zlatovezom. Igra se otmjeno, gordo i ponosito. Nakon starijih lanova i koreografije Jesi l' ila Fato Nurovci su predstavili svoju mladost, najmlau generaciju igraa u dobi od est do 13 godina s koreografijom Bosno moja, milo mjesto moje. Te veeri predstavili su se s jo dvije koreografije: prekrasnom koreografijom Igara iz Sandaka, te Banjalukim igrama s kojima je zavrena izuzetno dobro organizirana i posjeena obljetnica Nura, koju e Nurovci kako kau, nastojati u budunosti uiniti tradicionalnom. Svakako treba naglasiti da je koreograf Ibrahim atkovi autor svih Nurovih koreografija odigranih na proslavi 8. roendana Drutva.

BKUD Nur iz Siska Teferiu su prisustvovali i elnici grada Siska: sisaka gradonaelnica Kristina Iki Baniek sa svojim zamjenicima, Vladom Anduiem i Markom Krikom, predsjednik Gradskog vijea Grada Siska Zdenko Koren sa suradnicima, te Zdenko Vahovec, zamjenik sisako-moslavake upanice. Sisaka gradonaelnica je sudionicima teferia estitala Dan branitelja grada Siska i uzornu organizaciju manifestacije. Naglasila je dobre odnose Gradske uprave s bonjakim asocijacijama koje djeluju u Sisku. Nakon proglaenja pobjednika na sportskim natjecanjima i dodjele priznanja, organizatori su se na bezrezervnoj pomoi posebno zahvalili Zdenku Korenu, predsjedniku Gradskog vijea Siska, koji im je ponudio svu potrebnu pomo da se 6. Sisaki teferi odri u planiranom obimu, bez obzira na teku financijsku situaciju. q Ismet ISAKOVI

KOLOVOZ 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA MONOGRAFIJE KOSTAJNIKA SEHARA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI

Impresivna monograja
U subotu, 10. kolovoza 2013., u Hrvatskoj Kostajnici premijerno je predstavljena monografija Kostajnika sehara, autora Ferhata Korajca, vrsnog novinara i koautora Mehmeda Kazazovia, prosvjetnog radnika i historiara. Impresivna monografija o kostajnikom kraju sadri brojne povijesne injenice i publicistike tekstove, vrijedne fotografije i nadasve zanimljive prie o njenim iteljima. Ona je i svojevrsna spomen-knjiga od 230 stranica A4 formata, u koju su dvojica roenih Kostajniana pretoili svu svoju ljubav prema Kostajnici i njenim graanima, svakom puteljku, mahali, sokaku i grumenu zemlje. Kostajnika sehara je prvorazredni historijski spomenik o bogatoj tradiciji urbanog stanovnitva, nastanku i razvoju Bosanske Kostajnice, o ivljenju i dva puta ponovljenom etnikom stradanju njenih graana islamske vjeroispovijesti 1862. i 1992. godine. Objavljivanje knjige poklapa se s tunom obljetnicom, 150 godina od dolaska protjeranih muslimana iz Srbije u Kostajnicu, s prvom genocidnom deportacijom predaka dananjih kostajnikih Bonjaka/muslimana iz Uica 1862. godine. Bilo je to zapravo barbarsko etniko protjerivanje civilnog gradskog stanovnitva zbog razlike u vjeri i pohlepe za njihovom vrlo privlanom imovinom za nadmone pljakae, kae u recenziji knjige mr. sc. Ante Milinovi, istiui da je monografija dragocjeni glasnik istine o traginom progonu muslimanskog naroda iz Srbije i dugo prikrivane istine iz historije Bosne. Drugo protjerivanje, genocidno etniko ienje, dogodilo se prije dva desetljea, tokom agresije na BiH od 1992.-1995. godine. Etniko protjerivanje i danas traje, na perfidniji i suptilniji nain. Za ilustraciju, prvo predstavljanje Kostajnike sehare nije se moglo odrati na desnoj strani Une, u Bosni i Hercegovini, kako su eljeli autor i organizatori, ve na lijevoj strani, u Hrvatskoj, u Europskoj uniji. I pored svega navedenog, bilo je mnogo ljepote, ljubavi, ponosa i dostojanstva te veeri u Hrvatskoj Kostajnici. Kostajniani, ma gdje bili, vjeni su zaljubljenici u svoj rodni kraj, u svoju ariju, Unu, Djed, u bujne ume pitomog i mirisom omamljujueg divljeg kestena, u svaki kutak smaragdne doline Kostajnica plijeni Kostajniane, a oni svojom plemenitou svakoga ko navrati, vraa se ili zauvijek ostane u ovom gradiu, bile su rijei s kojima je voditeljica Ines Konjovod, profesorica hrvatskog jezika, zapoela knjievnu veer koja je bila protkana sevdahom i sevdalinkama. Naime, promocija je odrana treeg dana Ramazanskog bajrama, te je zato aktivno uee uzelo i troje sevdalija harmonika Sead kokan te pjevai Hatka Tati i Mehmed Gorada, oboje roeni u Kostajnici, na razliitim obalama rijeke Une. Oni su na zadovoljstvo velikog broja prisutnih otpjevali 10-ak antologijskih sevdalinki sadranih na dva Goradina CD-a pod nazivom Sevdah u srcu i dui I i II. Prisutnima se obratio i autor Ferhat Korajac, koji je naglasio da je imao veliku elju da napie lijepu i saetu knjigu, u kojoj e vjerodostojno prikazati svu kostajniku prolost, potkrijepljenu dokumentima, faksimilima i starim fotografijama. Mnogo toga je nejasno i historijski nedoreeno kada je u pitanju Kostajnica. Prvi put se u pisanim dokumentima spominje sredinom 13. stoljea. No, postojala je i za vrijeme Rimskog carstva. Nakon mnogih stradanja i obnavljanja od 1200. postaje znaajno civilno naselje i vojno upori-

Ines Konjovod, Ferhat Korajac, Mehmed Gorada i Sead kokan te. Mijenjajui esto vlastelu mijenjao se i njen znaaj, ali je uvijek to bila jedna cjelina na dvije obale. Tek nakon potpisivanja Beogradskog mira godine 1739. i ruenja mostova na Uni kod Bosanskog Novog i Kostajnice odvojeno se grade dva grada prozvana po vlastodrcima Austrijska, s jedne, i Turska Kostajnica, s druge strane obale. Naa Kostajnica na desnoj obali ljepotice Une bila je daleko znaajnija i razvijenija nego ona s druge strane rijeke. No, pod austrijskom vlasti, u razdoblju od 1739. do 1809. godine Hrvatska Kostajnica razvija se snano i intenzivno. Na naoj strani u tom vaktu je sjedite Kadiluka. U gradu stoluje kadija, postoji carina, skelski trgovaki prijelaz, razvijeno je zanatstvo i trgovina. I pored odreenih uspona naa Kostajnica nakon 1739. godine ne uspijeva dostii prijanji broj stanovnika niti nekadanji znaaj. Uzrok su stalni ratovi, sukobi i nemiri u Bosni, to je imalo za utjecaj ee i vee migracije stanovnitva, rekao je Korajac. Istaknuo je da se odavno osjeala potreba za publikacijom o prelijepoj Bosanskoj Kostajnici, o njenim srdanim i toplim ljudima, o vrednotama i dogaajima koju su plijenili, privlaili i zadravali ljude, ma s koje strane dolazili kostajniku (ba)ariju. Posljednja zbivanja ovu potrebu znatno su uveala. Jer, tamo neki ljudi, naoruali se ignorancijom i zaboravom, pa piu i objavljuju o naoj Kostajnici u kojoj ni 'B' od prefiksa Bosanska, ni imena Bosna. A naa Kostajnica, puna Bosne Bosanske. E, mi nismo niti smo bili, a niti emo biti takvi. Mi hoemo, bez obzira na to tko je tko, to je tko i kakav je tko, da nama i naoj djeci, naim pokoljenjima, podarimo knjigu o naem gradu kojoj e saznati istinu o prohujalom vaktu. Knjigu, u kojoj emo dovesti u vezu bogata i siromaha, uena i neuka, mlada i onog u poodmakloj dobi. Knjigu, koja e od koristi biti za one edne znanja i saznanja, kao i za one koji e u njoj pronai sebe ili svoje blinje, rodbinu, komije. U malehnoj sehari moje rahmetli majke nanizao sam tespih od rijei i fotografija nekadanjeg vakta. Seharu esto otvaram, a sazdane rijei i slike postavljao sam na stranice ove monografije. Svako otvaranje sehare vraalo me je naim adetima, naoj Bosni, mome zaviaju, Bosanskoj Kostajnici, mojoj (ba)ariji, obiajima, ljudima, tradiciji. Oni su mi vjeno u riznici srca, rekao je na kraju promocije Ferhat Korajac, autor impresivne i studiozno uraene monografije. q Ismet ISAKOVI

12

PREPORODOV JOURNAL 154

HRVATSKA

USPRKOS FISKALIZACIJI I TURIZMU PRORAUN SVE SLABIJI, A PODJELE U DRUTVU ISTE

Rast popularnosti Slavka Linia

Drugi mjesec od ulaska Hrvatske u EU graani nisu, oekivano, osjetili nikakve promjene. Hrvatska je i dalje u dubokoj krizi, pa iako se Dravni proraun napunio uvoenjem fiskalizacije, Hrvatska e godinu zavriti u deficitu od 17 milijardi kuna. Da podsjetimo, bilo je planirano da 2013. deficit iznosi 10 milijardi kuna. ak sedam milijardi kuna vei promet u sektoru ugostiteljstva i trgovine na veliko i malo zabiljeen je u odnosu na isto razdoblje lani, izjavila je Nada avlovi Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave. Proraun bi, prema njenim rijeima, do kraja godine mogao biti vei za ak milijardu i pol kuna zbog veeg prometa, a i premaen je plan da se tijekom cijele godine u proraun slije vie od 500 milijuna dodatnih kuna od PDV-a. Razlog poveanju je uvoenje i striktna provedba fiskalizacije, naglasila je avlovi Smiljanec. Tokom masovnog zatvaranja ugostiteljskih objekata diljem obale naplaeno je pet milijuna kuna kazni, no avlovi Smiljanec kae da je to samo poetak. Mi emo kod onih koji sada iskazuju vei promet ii u provjeru imovine, to ve i radimo, rekla je obeavi podnoenje kaznenih prijava protiv onih za koje se utvrdi sumnja u utaju poreza te e im biti naplaen i dodatni porez. Svi koji nisu izdavali raune, gdje god smo utvrdili vei promet, idemo u provjeru, utvrivanje nesrazmjera imovine koju su stekli i prihoda koje su iskazivali. Ve smo krenuli. Kod onih koji nisu iskazivali fiskalne raune, provodimo ve kontrolu njihove imovine, otkrila je efica Porezne uprave, ne navodei konkretna imena. S obzirom na to da poreznici sada odjednom naplauju kazne, a rije je o istim ljudima koji su radili i prolih godina, ravnateljica kae da se konano poelo raditi. Poreznici su poeli konano raditi, ali kada govorimo o Poreznoj upravi, nije krivica na slubenicima nego na vodeem kadru koji je promijenjen, a promjena e biti jo, najavila je napominjui da su podnesene i prijave protiv onih koji su doputali da razni predmeti odlaze u zastaru. No, prema pokazateljima Ministarstva financija, fiskalizacija oito nije puno popravila proraun unato tome to su rezultati odlini. Samo su u srpnju ugostitelji iskazali 65% vie prometa nego lani, trgovci oko 38%. U prvih est mjeseci trgovci i ugostitelji su prijavili sedam milijardi kuna vie oporezivih isporuka u odnosu na isto vrijeme lani, dok ukupna razlika u svim djelatnostima iznosi ak 13 milijardi kuna.

Slavko Lini, ministar financija RH Dobrim su se rezultatima u kolovozu i u prvih osam mjeseci ove godine mogli pohvaliti i ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matei. Zabiljeen je porast dolazaka od 5,4% i porast svih noenja za 3,3%. Ve sada imamo 10 milijuna dolazaka i 60 milijuna noenja, rekao je Lorencin. Porast noenja ostvaren je u svim upanijama, osim u Istarskoj. Vodee upanije po broju dolazaka i noenja su Dubrovako-neretvanska i Splitsko-dalmatinska, a velikim porastom moe se pohvaliti Zagreb koji ima 14% vie dolazaka i 12% vie noenja nego prole godine. Ministar je potvrdio da je nae glavno trite i dalje Njemaka. Iza nje slijedi poljsko trite, koje je poraslo za 21%, to se tie noenja, te britansko, s rastom od 25%. Manje pak nego prolih godina bilo je Rusa (24%), to je i oekivano zbog problema s vizama. Ostvareni rezultati na emitivnim tritima su ohrabrujui i vrlo pozitivni. Uz tradicionalna trita, poput Njemake, Slovenije, Austrije, eke, optimizam nam daju i trita poput Velike Britanije, Poljske, Slovake, ali i skandinavska trita koja su odlino reagirala i na kojima su zabiljeeni odlini rezultati. Navedena e trita i dalje biti u fokusu nae strategije s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao turistike destinacije u koju se gosti rado vraaju, rekao je ministar Lorencin. Dodao je da je Hrvatska sama sebi reklama jer ljudi koji dolaze prenose dobre dojmove i to uglavnom s Jadrana.

60 milijuna noenja
Inae, presija koju je poduzeo ministar financija Slavko Lini najvie je u kolovozu pogodila ugostitelje na Jadranu, pa je bilo sluajeva da su kafii zatvarani i zbog 100-tinjak kuna. S druge strane, inspektori su u nekim situacijama nekorektno postupali jer su prilikom lanog predstavljanja (primjerice kao da su turisti) namjerno poticali ugostitelje da im ne izdaju raun, to je, smatraju neki pravni strunjaci, protuzakonito. Ipak, kako stvari stoje, situacija u zemlji je takva da ak i ministar Lini priznaje da dobar prihod od fiskalizacije nee biti dovoljan da pokrpa proraunsku rupu. Usprkos tome to je u medijima zbog svog osebujnog stila najee predstavljen kao nepopularan politiar, njegovi uspjesi u fiskalizaciji i nastojanja da konano u zemlji uspostavi red to se tie plaanja poreza poreznih obveznika vinuo ga je u anketama na drugo mjesto po popularnosti, odmah iza predsjednika RH Ive Josipovia.

Generali u Kninu
Hrvatska je proslavila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, obiljeivi na sredinjoj proslavi u Kninu 18. obljetnicu Oluje. Ova vojno-redarstvena operacija trajala je 84 sata, osloboeno je neto manje od 10.500 km teritorija te je omoguen povratak kuama za oko 160.000 hrvatskih prognanika na Kordun, Baniju, Liku i dalmatinsko zalee. Na proslavi je general bojnik Damir Krstievi estitao graanima Hrvatske taj veliki praznik istakavi da se ne smije zaboraviti da su kao svoju domovinu branili i mnogi odani sinovi hrvatskog naroda u BiH, mnogi odani Srbi, Bonjaci, Albanci, kao i nekoliko stotina stranaca. Mnoge od njih trebalo bi danas posebno spomenuti, istaknuti kao primjer dananjim naratajima. Neke od njih sam danas imao priliku vidjeti, ali mnogi danas vie nisu s nama i naa je dunost i obaveza

KOLOVOZ 2013.

13

HRVATSKA
uvati uspomenu na njih, na njihovu rtvu, jer dok mi uvamo uspomenu na njih, oni su ivi, rekao je Krstievi. Pozdravio je i trojicu generala Antu Gotovinu, Mladena Markaa i Mladena ermaka. Oni su za razliku od nas vodili dva rata rat za Hrvatsku i rat za istinu na sudu u Haagu, u oba rata su pobijedili i dokazali da je hrvatski narod vodio pravednu borbu za slobodu i neovisnost, kazao je Krstievi. veliina tih rtava meu Srbima govore da to nisu bili pojedinani ekscesi, nego da je to raeno sustavno: Vano je to i hrvatski politiki vrh govori i o rtvama 'Oluje', a nije prihvatljivo da istrana tijela i pravosue nisu otkrili poinitelje tih zloina i sankcionirali ih kako bi rtve dobile zaslueni pijetet. Iako je bio pozvan, na proslavi se nije pojavio predsjednik Srpskog nacionalnog vijea Milorad Pupovac. On je poruio da ni do danas nisu kanjeni svi zloini nad Srbima tokom i nakon Oluje te da je Vlada duna ii u tom smjeru. Osuujemo nastavljanje politike upotrebe rata, jer nain njegova tumaenja i njegova slavljenje obnavlja i produuje ratnu atmosferu i ratnu retoriku, produbljuje etnike i drutvene podjele te spreava javnost da se suoi s njegovom tamnom stranom i njegovim razornim posljedicama, stajalo je u priopenju SNV-a. Ocijenio je da i danas podruja zahvaena ratom i nakon 20 godina vie nose obiljeja rata nego mira. U njima je vie poruenog i devastiranog nego obnovljenog i razvijenog. SNV podsjea na odgovornost Vlade i njezine razvojne politike za produavanje ovakva stanja. U interesu kako povratnika tako i naseljenika, kako Srba tako i Hrvata, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da od ratnih ova podruja pone pretvarati u razvojna, stajalo je na kraju priopenja. Proslavu su komentirali i analitiari. Tako je profesor na zagrebakom Filozofskom fakultetu arko Puhovski rekao da su poruke bile puno pristojnije od atmosfere u Kninu. Atmosfera je pokazala da punoljetnost 'Oluje' ne znai da se oni koji slave ovaj dan ponaaju odraslo, nego da se dalje ponaaju mangupski, u tom smislu da neki ljudi koji su se tamo pojavili smatraju da imaju jedinstveno pravo odluivati tko su u Hrvatskoj patrioti, a tko nisu. Oito se osjeaju osnaeni odlukama Hakog sudita i to im kako se barem njima ini, daje neku vrst moralnog zamaha kojom ele pomesti izdajice ili barem nedovoljne patriote, a to su ipak za veinu tih ljudi svi oni koji nisu HDZ-ovci. I to je problem s kojim e se Hrvatska, kao nekada Jugoslavija sa 'solunaima' i 'subnorovcima', suoavati jo nekoliko decenija. q Edis FELI
Tko nije s nama, protiv Hrvatske je!
Da podjele u Hrvatskoj nisu bezazlene pokazuje i paralelna proslava Oluje u avoglavama. Tamo je program zapoeo misom za Franju Tumana te poginule i umrle branitelje, a vrhunac je bio veliki koncert na kojem je glavna zvijezda bio Marko Perkovi Thompson.

Proslava u Kninu Potom je govor odrao premijer Zoran Milanovi koji je pozdravio branitelje i sve okupljene zahvalivi onima koji su sudjelovali u oslobaanju Knina i Hrvatske. Ti ljudi nisu imali samo veliko srce nego su znali i to rade. Imali su opasnog neprijatelja, no oni su bili jo opasniji, rekao je premijer. Cijeli njegov govor pratili su povici i zviduci, a premijer je pozvao na zaboravljanje mrnje i zloe. S mrnjom i zloom prema nikome, s dobrom vjerom i dobrom voljom prema svakome. S vjerom da je na put ispravan put, da drugog puta nije bilo, poruio je premijer. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poruio je kako bismo svi trebali traiti inspiraciju i snagu na primjeru Oluje. Tih dana bili smo ujedinjeni u jednom cilju samostalnoj hrvatskoj dravi utemeljenoj na vladavini prava. Danas je dan slavlja, ali moemo li slaviti ako je drava neureena, ako su ljudi razoarani? Trebamo i hoemo slaviti jer sve vrijednosti za koje ste se borili i dalje su temelj hrvatskog drutva i drave, rekao je predsjednik Sabora. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruanih snaga Ivo Josipovi zahvalio je svima koji su prije 18 godina sudjelovali u tom pothvatu. Posebno je zahvalio generalu Anti Gotovini kao zapovjedniku ove akcije. Vjerujem u Hrvatsku jer gledam vas dragi branitelji, vjerujem jer gledam one koji nose sliku svojih najmilijih nestalih branitelja, rekao je predsjednik Josipovi i obeao da e Hrvatska pronai sve nestale branitelje i saznati krivce.

Tamna strana
Naalost, Oluja je imala i tamnu stranu jer je oko 150.000 hrvatskih Srba, prema podacima Hrvatskog helsinkog odbora, izbjeglo u Srbiju i dio BiH pod kontrolom srpskih snaga. Nakon Oluje spaljeno je ili srueno oko 22.000 stambenih i gospodarskih objekata, mada u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata tvrde da se radi o 8.500 unitenih objekata. to se tie stradalih, HHO tvrdi da je bilo gotovo 700 osoba, mahom srpske nacionalnosti i mahom starije dobi, te da se jo 760 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale. Zato je, izmeu ostalog, rijetkost pojava srpskih predstavnika u Hrvatskoj na obiljeavanju Oluje. Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Dakula, kao i lani, jedini se pojavio u Kninu, pa su ga ostali srpski predstavnici prozivali zbog toga. Rekao je da je i ove godine doao nadajui se, dokle god se obiljeava 'Oluja' i dok je Hrvati slave kao velianstvenu pobjedu, da je vano da se u isto vrijeme govori i o rtvama koje su nastale u Oluji i poslije nje. Napomenuo je da brojnost i

Okupilo se oko 70.000 ljudi kojima je Thompson komentirao nedolazak generala u avoglave, a koji su bili pozvani. Ustvrdio je kako oni slave negdje drugdje te dodao: Oni koji slave u Kninu ne vole niti nas niti Hrvatsku. Dan pobjede mora se slaviti u itavoj Hrvatskoj, zakljuio je Thompson. Osim njega, na koncertu su nastupili Miroslav koro, Slavonia Band, Klapa Luna i Mate Buli. q

14

PREPORODOV JOURNAL 154

HRVATSKA

MIROVNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ

Povijesni dijalog za mir

elim im da doprinesu ivotu generacije koja e rad njihovih roditelja uiniti istinski izlinim tako to e ivjeti na nain u kojemu nita nee morati ispravljati. Paulo de Greif (posveta sinovima) Nismo li do sada dovoljno puta upozoreni koliko negativne i snane mogu biti posljedice sustavne nejednakosti meu ljudima? Koliko bi nam jo zakona trebalo da shvatimo da bi svi ljudi ovoga svijeta trebali biti jednakima u svojim pravima? Koliko nas jo nasilja i ratova treba podsjeati na injenicu da ovjek ovjeku nije i ne smije biti superioran?! Od unitavanja dvopismenih natpisa u Vukovaru i prosvjedu protiv irilice iza kojega se kriju tragine slike nasilja iz prolosti i nemogunost normalizacije odnosa Hrvata i Srba, do svakodnevnog nasilja u Siriji poput ubijanja i guenja djece te prijetnji amerikom okupacijom kao i u Iraku prije 10 godina, stalno ivimo pod prijetnjom novoga nasilja i povreda, to kao pojedinci to kao drutva. Kontinuirano kao pojedinci i kao drutvo padamo na ispitu snoljivosti, ljudskih prava, demokratskih politikih kultura. Kao pojedinci i kao drutva pokazujemo lice i nalije neshvaanja vanosti ljudskoga ivota nasuprot sistemima koje legitimiramo i utke ili glasno podravamo. Ima li ita indikativnije nego ponavljajui primjeri starih i novih etnikih sukoba i nacionalizama koji generiraju nove povrede i nove rtve iz kojih rastu nanovo nove mrnje i ugroenost drugih? Tako nas ovih dana upravo na tu duboku drutvenu raslojenost podsjeaju zbivanja u Vukovaru u kojemu su unitene dvopismene ploe nanovo otvarajui pravo srpske nacionalne manjine na ivot u tome gradu pritom pozdravljajui grad novim grafitima ne irilici, svi u Vukovar ili Srbe na vrbe uz dodatak slova U s kriem na vrhu ili pak Srbe u Jasenovac! U Vukovaru, gradu optereenom neimatinom, gospodarskim problemima i tekim nasljeem zloina uz i dalje aktualno pitanje visokog broja nestalih, ne prestaje se sijati sjeme mrnje i otvarati prostor nacionalizmima i ekstermizmima svih vrsta, od verbalnih do fizikih. Vukovar je samo jedan u nizu simbolikih i stvarnih mjesta previranja. Danas se malo tko pita kakve tragove e to ostaviti na mladim ljudima koji danas pohaaju podijeljene kole (tzv. dvije kole pod istim krovom). Vukovar, Knin, Vakuf, Mostar, druga mjesta zajednice su podijeljenih kola i podijeljenih ivota. Ima li itko tko doista misli da e podijeljenost sadanjih i novih generacija ostvariti ikakav budui prosperitet? Ta je slika pravi odraz roditeljskog i drutvenog napora u osiguranju sree i sigurnosti vlastite djece. Dananje generacije mladih osoba uvelike su tradicionalnije od svojih roditelja i netolerantnije prema manjinskim grupacijama, poput Srba i Roma. Ta je netolerancija kod mladih danas vea nego u vrijeme rata kod odraslih, upozorava nas istraivanje Mladi u vremenu krize (Iliin i sur., 2012.). Barem etvrtina uenika srednjih kola zavrnih razreda, odnosno maturanata pokazuje sklonost autoritarnoj politikoj orijentaciji, odnosno nejednakog tretmana razliitih drutvenih skupina, upozorava nas Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca koju su proveli organizacija GONG i Fakultet politikih znanosti 2011. Postojanje odreenih antidemokratskih stavova, vrijednosti i obrazaca ponaanja meu dijelom mladih potvruje i nerijetko sudjelovanje mladih u nasilnim izgredima protiv manjinskih grupa (alaj, 2005.).

Uvoenje irilice kao slubenog pisma u Vukovaru

Iskustva ukazuju na teko suoavanje mladih generacija s nasiljem svih vrsta, osobito onih koji su inili ili podravali njihovi roditelji, starije generacije. Tome sasvim sigurno ne pomae niti okruenje u kojemu odrastaju nudei selektivne i esto pristrane slike drutvenih sukoba, od obitelji, preko obrazovnog sustava do medija. Koliko danas, u svijetu kolajuih informacija, s jedne strane, i svijetu tekih iskustava, s druge strane, otvaramo dijalog o drugaijim pristupima rjeavanja dubokih i pojavljujuih drutvenih problema? Uimo li mlade ljude nealternativi nenasilnom ophoenju s problemima i sukobima svih vrsta?

Obrazovanje za mir
Velika je uloga obitelji i medija u osnaivanju tog pristupa, a jo je vea ona obrazovna uloga u uspostavi obrazovanja za mir. Obrazovanja koje e usmjeriti mladoga ovjeka prema uvaavanju ljudskih i drugih bia oko sebe uz stalne porive osnaivanju samoga sebe i drugih u borbi protiv nepravde i nasilja. Obrazovanje za mir pretpostavka je za informirane, osnaene i odgovorne graane i graanke koji razvijaju socijalne vjetine i specifina znanja za razvoj demokracije i aktivnog sudjelovanja u demokratskim procesima. Mirovno obrazovanje u sredite stavlja usvajanje znanja i vjetina potrebnih za osobni rast i razvoj te sudjelovanje u drutvu ivotu zajednice i politikim procesima kroz aktivno koritenje socijalnih vjetina, ostvarivanje politike participacije, ostvarivanje graanskih pra-

KOLOVOZ 2013.

15

HRVATSKA
va i odgovornosti, ostvarenje interkulturalnog uenja i miroljubive kulturne razmjene te socijalno-ekonomsko jaanje demokratske zajednice primarno smanjenjem socio-politike graanske apatije i poveavanjem interesa i efekata graanske participacije u zajednicama. Graansko demokratsko obrazovanje implicira vlastitu integraciju i prisutnost u svim oblicima uenja, od formalnog do neformalnog te informalnog, stvarajui sveobuhvatno politiko opismenjivanje i potiui konstruktivan, kreativan i kritiki, vrijednosno utemeljen pristup drutvu i njegovim procesima otvaranja i demokratizacije. Doprinos razliitih istraivanja ovoj temi otvorio je nove perspektive, vrijednosnog i konceptualnog karaktera, osobito usmjerenog uenju mladih graanskim ulogama. Dodatno, jasno je kako obrazovanje za demokratsko graanstvo u sebi integrira iroku skalu tema koje se podudaraju sa uenjem o miru i uenjem za mir, te miroljubivu komunikaciju i ponaanje pa i miroljubive procese u drutvu. Obrazovanje za mir vrijednosna je edukacija koja razvija kulturu mira i nenasilja, promovira afirmaciju i zatitu ljudskih prava, ravnopravnost na svim drutvenim razinama, drutveno pravedne odnose te odriv pristup razvoju zajednica i drutava sa aktivnim i odgovornim graanima/kama. Obrazovanje za mir razvija graansko, demokratsko sudjelovanje, otvorenu i konstruktivnu komunikaciju te utemeljuje kulturu mira i solidarnosti. Ono je osobito poticajno za razvoj individualnih predispozicija za nenasilno djelovanje spram drugih, spram drutvene cjeline. Ono postaje izuzetno vanim u svim drutvima dananjice, punim socijalnih izazova kao to su ekonomska nestabilnost, tranzicija ili poslijeratno razdoblje. Mirovno obrazovanje neposredno razvija kulturu mira integrirajui vrijednosti, sadraje i metodologiju participativnog, ravnopravnog i transformativnog (usmjerenog pozitivnim drutvenim promjenama) uenja i djelovanja. Sadrajno se ovakav oblik obrazovanja oslanja na stjecanje znanja i vjetina iz podruja aktivnog nenasilja: nenasilne komunikacije, nenasilne transformacije sukoba, medijacije, timskog rada i suradnje, zajednikog donoenja odluka, prevencije nasilja te sadraja ljudskih prava, ljudske sigurnosti, suoavanja s prolou, civilnog drutva i civilnog djelovanja, identiteta i irih tematskih i praktinih koncepata izgradnje mira. Mirovno obrazovanje ohrabruje dakako i multidisciplinarni pristup izuavanju brojnih sadraja, poput etike, filozofije, povijesti, sociologije, koji mogu doprinijeti uenju demokracije i izgradnje mira u drutvu. Nain provedbe mirovnog obrazovanja u kolama i ire doprinosi neposredno postizanju ovih ciljeva kroz koritenje metoda participativnog, interaktivnog i iskustvenog uenja koje polaze od pretpostavke ravnopravnosti onih koji ue i koje se pouava te svatko svojim iskustvom doprinosi procesu uenja. Puna panja posveena je cjelovitom pristupu uenju (razumijevanju i primjeni vjetina i spoznaja), participativnoj metodologiji rada, izgradnji sigurnog prostora otvorenog za stjecanje novih znanja i vjetina, te razmjenu iskustava uz primjenu nauenog. Uenje za nenasilje i izgradnju mira, zahtijeva kombinaciju teorije o miru i demokraciji i prakse demokratizacije i izgradnje mira. Mirovno obrazovanje treba zadovoljiti kriterij uenja o miru i nenasilju kroz mirovne metode i uenje u nenasilnom, za praksu, poticajnom kontekstu.1 uz ratne sukobe na podruju bive Jugoslavije. Neformalno mirovno obrazovanje javlja se uz mirovni aktivizam kao graanski otpor prisutnom direktnom i strukturalnom nasilju, etnikim podjelama, prekinutoj komunikaciji meu ljudima, rastuim stereotipima prema drugima i nerijetko diskriminaciji prema manjini.3 U Antiratnoj kampanji Hrvatske,4 kroz volonterski projekt Pakrac iznikli su MIRamiDA treninzi izgradnje mira. Mirovno obrazovanje jedno je od vanih elemenata osvjetavanja mladih o vanosti i potrebi njihovog aktivnog i odgovornog djelovanja u drutvu. Iz iskustava MIRamiDA nastao je program Mirovnih studija u Zagrebu. Mirovni studiji u Zagrebu su neformalni program mirovnog obrazovanja za zainteresirane graanke i graane koji propituju, artikuliraju i prenose aktivistika iskustva iz podruja izgradnje mira, aktivnog nenasilja, promocije i zatite ljudskih prava. Program je zamiljen kao niz kolegija koji osvjetavaju, educiraju i motiviraju graane i graanke: tematiziraju, propituju i daju vjetine za doprinos nenasilnoj drutvenoj promjeni. Takoer, program je zamiljen i kao poticaj za artikuliranje aktualnih i sakupljenih aktivistikih praksi u ratnom, poslijeratnom i tranzicijskom periodu. Program je nastao 1997. i u kontinuitetu se provodi do danas kroz tematske kolegije o nenasilju i transformaciji sukoba, civilnom djelovanju, izgradnji mira, suoavanju s prolou, ljudskoj sigurnosti, migracijama i izbjeglitvu, globalizaciji, feminizmu, ljudskim prava itd. Izuzev Mirovnih studija i spomenutih programa MIRamiDA, u Hrvatskoj brojne organizacije civilnoga drutva, primarno one usmjerene ljudskim pravima i mladima, provode neformalne programe mirovnog obrazovanja i osnaivanja, uglavnom u ranije ratom zahvaenim podrujima i podrujima od posebne dravne skrbi. Mnoge od njih danas se zalau za sustavno i kvalitetno uvoenje mirovnog obrazovanja kao dijela graanskog odgoja i obrazovanja u kole.

Biljeke:
 io teksta iste autorice prenesen je iz publikacije Zvoni za mir (CMS, 2010.) te D izmijenjen za potrebe ovog lanka. 2 Uzelac, Maja: MIRamiDA podsjetnik, CMS, 2002. 3 Preporuke za sigurnosnu politiku Europske unije temeljem iskustva izgradnje mira  drava nastalih dezintegracijom Jugoslavije, CMS, 2010. 4 Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) mrea je organizacija i inicijativa koje su aktivno djelovale od 1992. do 1998. godine s ciljem izraavanja jasnog neslaganja s dravnom politikom i nasijem koje se dogaalo u ratu. ARK se aktivno bavio pravom na prigovor savjesti. Iz ARK-a je proiziao cijeli niz mirovnih, enskih i zagovarakih organizacija za ljudska prava. q
1

Mirovni studiji
Mirovno obrazovanje u Hrvatskoj javlja se u prvoj polovici 90-ih godina kao vaninstitucionalno podruje obrazovanja, daleko od formalnog obrazovnog sustava. Ono se javlja kao oblik obrazovanja temeljen na konceptu pedagokih radionica2, ija je vrijednost to to proces, predavanja i radionice provode ljudi s direktnim aktivistikim iskustvom jer se samo mirovno obrazovanje tada neposredno vee

Emina BUINKI

16

PREPORODOV JOURNAL 154

HRVATSKA

LIPOVLJANSKI SUSRETI 2013. SLAVILI TOLERANCIJU

Plemenito bogatstvo raznolikosti

S lanovima BKUD Sevdah, u subotu, 24. kolovoza 2013., krenuli smo s radou na ovogodinje Lipovljanske susrete, tradicionalnu smotru kulture nacionalnih manjina Republike Hrvatske. Veseloj druini od 30-ak djevojaka i mladia, predvoenom prof. Feridom Dizdareviem, predsjednikom BKUD Sevdah i Kemalom Bukviem, predsjednikom Vijea bonjake nacionalne manjine Grada zagreba, bio je to rutinski, ali i najvaniji ovogodinji nastup. U Lipovljanima, ispred Osnovne kole Josip Kozarac, smo doekani od dobro organiziranih, ljubaznih domaina. U auli kole u tijeku je bio okrugli stol na temu Nacionalne manjine u uvjetima nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

etvrti simpozij
Organizacije ovih poratnih 'Lipovljanskih susreta', pa i ovog etvrtog po redu simpozija, tog zadatka prihvatili su se ljudi s fakultet. Surauju s entuzijastima sa terena, razmjenjuju iskustva. Takav je zapravo i naputak europskih slinih priredbi, rekao je u uvodnoj rijei okruglog stola Mario Ribar, naelnik Opine Lipovljani. U Europskoj uniji mogu se sada realizirati primjerice: biciklistike staze i druga infrastruktura. EU prua mogunosti, ali jo dosta toga moramo nauiti o dobrim programima. Nae udruge donose sve ovo bogatstvo s 'Lipovljanskih susreta' kao dar Europskoj uniji, rekao je naelnik Ribar, koji se posebno zahvalio organizatorima i predavaima Okruglog stola: mr. sc. Branku Soancu i dr. sc. Antoniji Petriui, kao i uvodniaru Aleksandru Tolnaueru, predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine RH. Sami svakodnevno moramo pronalaziti kreativne naine i smoi snage da se identitet batine ouva i afirmira; postaviti na zdrave i drutveno prihvatljive osnove naa manjinska drutva. Poziv je ovo veinskom narodu da se amortiziraju neki stereotipi i uvjerenja, te da se, na temeljima koncepta graanskog drutva i jednakosti, pokuamo zajedniki nositi s problemima dananjeg drutva, rekao je Tolnauer. Iz izlaganja dr. sc. Antonije Petriui, profesorice na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Katedri za sociologiju, naslovljenog Izgradnja duha razumijevanja, uvaavanja i tolerancije u demokratskom drutvu, izdvajamo njene napomene da je za ostvarenje naela za provedbu politike, koja potie duh razumijevanja, uvaavanja i tolerancije, nuna konsolidacija meunarodnih normi zabrane diskriminacije i prava manjina u koherentan set domaeg zakonodavstva. Time nacionalno zakonodavstvo normira prava manjina, a sankcionira govor mrnje i diskriminaciju. Bitna je i edukacija dravnih i lokalnih slubenika za provedbu tih zakona, te promicanje i vrijednosti razumijevanja, uvaavanja i tolerancije u obrazovnom procesu! Na alost, graani su u proteklom razdoblju, a prema istraivanju Ureda pukog pravobranitelja, isticali nacionalno podrijetlo, socijalno i imovno stanje, vjersku pripadnost, spol, spolnu orijentaciju, kao i politiko uvjerenje i invaliditet kao najprisutnija obiljeja temeljem kojih su bili diskriminirani. Jednakost implicira i ustanovljuje i provoenje primjerenih mjera socijalne zatite, ukljuivanje manjina na trite rada, poboljavanje njihovih uvjeta i kvalitete ivota te osiguranje jednakih mogunosti pristupa javOkrugli stol nim dobrima i uslugama, a to rezultira osobnim prihvaanjem drugoga, zakljuila je dr. Petriui.

Otvorena slovaka etno-kua

Zahvaljujui potpori i entuzijazmu lanova Matice Slovake Lipovljani, ali i sredstvima Vlade Republike Slovake, Ministarstva kulture RH kao i Savjetu za nacionalne manjine RH te Sisako-moslavakoj upaniji i Opini Lipovljani, tog je dana u Lipovljanima otvorena restaurirana slovaka kua obitelji Kraji. Zidanica je to slovakih doseljenika iz 1924. godine s ulaznim predsobljem, kuhinjom, sobom, ostavom i izlazom na tavan. Takoer, s gospodarskim objektima u dvoritu: tagljem, radionicom, krunom pei, talom, kokoinjcem i svinjcem. U Lipovljane su slovaki doseljenici pristizali od 1890. godine.

Zahvalnica BKUD-u Sevdah

Centralni se dio priredbe s nestrpljenjem oekivao u 20 sati. Do tada su u Lipovljanskom parku, u podnoju upne crkve sv. Ane, organizirani i tamburako prijateljevanje, prezentacije brojnih tradicijskih obrta, sajam rukotvorina, a u zgradi knjinice i itaonice prodajna izloba likovnih radova domaih umjetnika. Na posebnoj je sveanosti u prostorijama Opine Lipovljani naelnik Opine dodijelio zahvalnice zaslunim predstavnicima nacionalnih manjina i stalnim sudionicima Lipovljanskih susreta. Za bonjaku nacionalnu zajednicu zahvalnica je uruena prof. Feridu Dizdareviu. Ova je smotra poela davne 1974. godine, ali je zbog rata i ratnih dogaanja bila prekinuta do 2009. godine. 2010. godine opet su zasjali 'Lipovljanski susreti'. I evo ve etvrtu godinu za redom uspjeno traju, zahvaljujui vama, entuzijastima! Postali smo i atraktivno turistiko odredite, naglasio je naelnik Mario Ribar. Uz trodnevna folklorna, kulturno-zabavna i umjetnika dogaanja tu su i sportska natjecanja; poput pukih u pripremanju gulaa, kuhanju fia, izlobe tradicijskih obrta i rukotvorina, a tu su i zabavljai tamburai, natjecanja u pikadu, rukometu, nogometu, vatrogasna nadmetanja.

KOLOVOZ 2013.

17

HRVATSKA

Predsjednik Ivo Josipovi kod BKUD Nur

S velikim je uzbuenjem u arenoj raskoi narodnih nonji, proizvoda i jezik u Lipovljanskom parku doekan prof. dr. Ivo Josipovi, predsjednik Republike Hrvatske. Predsjednik se u drutvu sisako-moslavake upanice Marine Lovri Merzl proetao izmeu tandova prepunih proizvoda starih obrta, tradicijskih jela i tiskovina nacionalnih manjina. Na radost djevojaka sisakog Bonjakog kulturno-umjetnikog drutva Nur iz Siska, kuao je njihove specijalitete, porazgovarao i slikao se s djevojkama u bonjakim narodnim nonjama.

val folklora moe kandidirati kao folklorni festival i to u Europsko udruenje takvih festivala, rekao je Tolnauer. Svi mi volimo sresti osobu, nekoga tko e nas razumjeti, tko e znati uti i vie i od onoga to mu kaemo, tko e imati za nas lijepu rije, tko e zagovarati zajednitvo, toleranciju, ope dobro i napredak. Ne samo u Lipovljanima zadovoljni smo i sretni, ponosni da je takav ovjek predsjednik nae drave. Nikada 'Lipovljanski susreti' nisu imali toliku vanost i toleranciju. Ljudi se ovdje uvaavaju desetljeima, stoljeima zajedno ive. Njihov rad, dostojanstvo, njihova razboritost neizmjerna su naa vrijednost. Odavde svijetu aljemo poruke mira, napretka i ponosa. Ponos su nae nacionalne manjine, a na ponos nam je i zajednica ovih ljudi u Lipovljanima. To mogu samo odgovorni ljudi, naglasila je u svom govoru Marina Lovri Merzel, upanica Sisako-moslavake upanije. Otvarajui ovogodinje Lipovljanske susrete predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipovi je poruio: Tradicija naih nacionalnih manjina je integralni dio ukupne hrvatske tradicije. S velikim zadovoljstvom pratim i kola koja se pleu, kuam baklavu, popijem pivu i nakon toga, naravno, vidim te ljude koji su sretni i zadovoljni. Iz Lipovljana aljemo poruke mira, prijateljstva, suivota, zajednikog ivota. Upravo je zato ova manifestacija neizmjerno vana. Vama, koji uvate svoju tradiciju, obiaje, svoje plesove, tradiciju kulinarstva, estitam na svemu to radite, elim vam puno uspjeha i sa velikim ponosom otvaram ovogodinje 'Lipovljanske susrete'. Uenici Osnovne kole Josipa Kozarca uruili su predsjedniku zlatovez hrvatskog grba.

Predsjednik Josipovia sa sisakim Bonjakinjama Na sredinjoj pozornici ove se godine zavijorila, uz zastave 10 sudionika, po prvi puta i plava europska zastava. Jo jednom je visoke goste pozdravio naelnik Lipovljana. Organizatori ele da Lipovljanski susreti promiu i u europskoj Hrvatskoj priu o toleranciji: Tolerirajui razliitost, prihvaajui ljude koji su drugaiji s obzirom na nacionalnu pripadnost, vjeru i rasu, uspjeli smo pokazati hrvatski narod kao narod otvorena srca. Ovi susreti predstavljaju, u punom smislu rijei: kulturu 14 nacija i nacionalnosti, veinskog hrvatskog naroda i 13 nacionalnih manjina.

Zajednitvo u razliitosti
U svom pozdravnom govoru Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, poruio je da je odrano prologodinje obeanje i da se i u ova teka, recesijska vremena, gospodarski optereena, nastavilo s prezentiranjem nacionalnih manjina. Europska unija jednu od najpriznatijih vrijednosti smatra upravo pluralizam lokalnih i europskih izraza. Kulturno se stvaralatvo u RH odnosi i na izdavatvo: informiranje, novine, asopise, godinjake. I mnogobrojne aktivnosti: izlobe, kazaline predstave i brojne kulturne manifestacije nacionalnih manjina. Smotra je dokaz da se bez velikih sredstava mogu ostvariti veliki i znaajni rezultati. Zahvala posebno mladoj generaciji u ouvanju korijena, to ima neprocjenjivu vrijednost. Zadaa je svih nas da znamo prepoznati i osigurati uvjete za ouvanje autentinosti i prepoznatljivosti nacionalnih manjina; time osiguravamo njihovu integraciju u hrvatsko drutvo sa njihovim punim identitetom. Ujedno afirmiramo i Hrvatsku kao zemlju razliitosti i razumijevanja. I ova e veer zato pridonijeti osnaivanju manjinskih zajednica, a i jaanju svijesti da ivimo u multinacionalnom, multikulturalnom i multikonfesionalnom drutvu. Drutvo razliitosti je jedini siguran i pravi put za budunost, za zajednitvo u razliitosti. I Europu time inimo bogatijom. Upravo ta injenica 'Lipovljanske' susrete kao izvorni festi-

BKUD Sevdah iz Zagreba Domaini, MPZ Lira iz Lipovljana svojim su nastupom otvorili ovogodinju Smotru. Slijedio je takoer domae Kulturno-umjetniko drutvo KUD Lipa. Predstavili su se pjesmom i plesovima iz Slavonije. Naravno, mi smo s nestrpljenjem oekivali nae Zagrepanke i Zagrepane iz BKUD-a Sevdah. Uz koreografiju Emira Baia lanovi KUD-a su superiorno izveli splet narodnih bonjakih igra i pjesama. Slijedili su nastupi KUD Joakim Hardi iz Petrovaca, s kompliciranim, enskim plesom uz poznatu pjesmu Biljana platno belee, a potom MKD Braa Miladinovci iz Osijeka. Aplaudirano je ekoj besedi iz Lipovljana, a oduevio je temperamentnim plesom i KUD Sandor Petfi iz Daljske planine. Toplo je pozdravljen KUD Branko Radievi iz Darde, zadivio vrhunski uvjebanom izvedbom brzih plesova UKPD Ukrajina iz Slavonskog Broda, a armirao rasponom godina plesaa/aica SKUS Ivan Brnik Slovak iz Jelisavaca. Bogatstvo nonji, tradicijskih obiaja i pjesama kao dio ljudske dobrote i razumijevanja trajni je miraz svima nama s Lipovljanskih susreta 2013.. A njihov vatromet, kojim su susreti okonani, zalog bolje, europske budunosti. q Edina SMAJLAGI

18

PREPORODOV JOURNAL 154

INTERVJU

EMIR SULJAGI, KOORDINATOR GRAANSKE KOALICIJE 1. MART

Mi trenutno ivimo u politikom sistemu u kojem je matematika veina graana ove zemlje istovremeno politika manjina. Kako se to zove? To se zove apartheid i posljednji puta je postojalo u Junoafrikoj Republici.

RS je okupirana teritorija
Razgovarao: Faris NANI Prijedlog Zakona o JMBG-u je rezultat politike ucjene
Koji je konkretan problem s prijedlogom Zakona o JMBG-u, odnosno paketa zakona u vezi s prebivalitem i birakim pravom? to se tie 1. marta kao koalicije, organizacije ljudi koji se bave povratkom i registracijom biraa u RS, protesti za matini broj su, od trenutka kada je rijeen jedan vrlo konkretan problem jedne konkretne porodice, kada je jedno dijete dobilo matini broj, postali nita vie od pomodarstva. Mi smo se cijelu godinu dana ranije u Srebrenici sreli s tim problemom kada smo vrili registraciju biraa, sreli smo se s arbitrarnim ponitavanjem matinih brojeva od strane policijskih slubenika u policijskoj stanici u Srebrenici i u drugim policijskim stanicama u tom dijelu Bosne u Bratuncu, Zvorniku i tako dalje. Bavili smo se njime i kada nije bio cool time se baviti. Objektivno, na je najvei problem sa Zakonom o prebivalitu. Prijedlog Zakona o jedinstvenom matinom broju je problematian jer fragmentira jo jednu dravnu nadlenost za koju smo se jako teko izborili. Dinamika politikog procesa u ovoj zemlji je da kada jedna dravna nadlenost bude uruena entitetima, vie je nikada ne dobije natrag. Mnogo je vei problem sa Zakonom o prebivalitu, sa naeg stanovita, sa stanovita povratka u entitet RS, u odnosu na provedbu Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, ostvarivanja birakog prava protjeranih i prognanih graana Bosne i Hercegovine iz tog dijela nae zemlje. Jer on sutinski daje mogunost MUP-u entiteta RS da, 21 godinu nakon fizikog etnikog ienja, izvri i administrativno i da se pobrine da broj graana nesrpske nacionalnosti bude, uvjetno govorei, prihvatljiv sa aspekta glavnog toka politike bosanskih Srba. Taj zakon predvia tzv. reviziju svakog pojedinanog prebivalita u roku od pet godina, to je opet samo po sebi problematino jer odgovornost i cijenu nerada dravnih, entitetskih i kantonalnih Ministarstava unutranjih poslova prebacuje na graanina i ispostavlja njemu. Na primjer, zato to je neko ustanovio da su ljudi koji su opljakali aerodrom u Sarajevu su bili prijavljeni na adresi Predsjednitva BiH. To nije moj problem, to je problem slubenika koji je izdao linu kartu. Otpustite njega, nemojte mene kanjavati i nemojte moju slobodu kretanja davati u ruke instituciji koja je ubila moga oca. To je krajnja namjera ovog zakona. Mi smo ustali vrlo glasno protiv toga i ustaemo ponovo vrlo glasno i nai emo naina da se izborimo za svoja graanska prava, Bogom dana, Ustavom zagarantovana, zakonima propisana, a pokazali smo umjenost u tome. Kakva je sudbina tog paketa zakona? To e propasti, vjerovatno s izuzetkom Zakona o jedinstvenom matinom broju. Prijedlog Zakona o matinom broju je rezultat politike ucjene. Od samog poetka bio je izgubljena bitka. Htjeli-ne htjeli, moda je krajnje vrijeme da to neko kae. Tamo gdje se ti za-

Emir Suljagi koni i te odluke donose, nas predstavljaju ljudi koji to naprosto ne ele, kojima je to problem, kojima to oduzima dragocjeno vrijeme i energiju jer su oni tamo iz drugih razloga, oni su tamo zbog para. Spomenuli ste proteste pred Parlamentom. Jeste li vi bili na bilo koji nain u to ukljueni? Ne. U ideolokom smislu ja te proteste smatram neoreformistikim. Oni su se, nakon rjeenja jednog vrlo konkretnog problema, koji nikada nije trebao da nastane, u ideolokom smislu nali u onom dijelu politikog spektra koji zauzima Nenad Kecmanovi. Ja sam se sa svojim istomiljenicima alio da oni koji nisu stigli na koncert Yutel za mir '92. godine, trebali su otii na onaj koncert koji je u sklopu tih protesta odran na Marindvoru jer je on bio ideoloki nastavak Yutelovog koncerta. Jesu li onda ti protesti, kako neki tvrde, natetili zemlji zbog navodne blokade parlamenataraca i slinog? Ma, to su budalatine. Poslanici u Parlamentu koji su se alili da nisu mogli da rade ionako nikada nita ne rade. Pogledajte broj zakona koji su usvojili. Ne moe se njih sprijeiti da rade kada ne rade nita. No, u jednom smislu ovi su protesti natetili zemlji jer su kidnapovali jednu energiju. Narod se bio mobilizirao oko neega, a taj su pokret kidnapovali neoreformisti, ljudi koji su potpuni politiki amateri ili naprosto pomodari kojima je bilo vano da stanu pred kameru. Upropatena je jedna velika prilika za mobilizaciju ovog drutva.

1. mart skupina ljudi koja ima politiku misiju

to moete rei o rezultatima rada vae koalicije? Prvo, broj novih identificiranih biraa u RS-u u ovome trenutku mjeri se u desetinama hiljada. To je izrazito vei broj biraa od onih

KOLOVOZ 2013.

19

INTERVJU
koji dosada glasali potom iz inozemstva. Drugo, uspjeli smo izdejstvovati usvajanje Zakona o zatiti prava povratnika u Sarajevskom kantonu. On se teko provodi jer, znate kako je, u ovoj zemlji birokratija ne radi ni osnovnu stvar u opisu svoga posla ne ita slubene listove. Upravo sam jutros (srijeda, 18. rujan op.a.) imao stranu svau s nekakvom gospoom koja je odbila jednom povratniku u Srebrenicu ovjeriti zdravstvenu knjiicu. Isti je takav zakon u proceduri u Zeniko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Do kraja godine e isti takav zakon biti pred federalnim parlamentom, to bi onda trebalo rijeiti ove nedoumice vezane za provoenje toga zakona. To bi bio nekakav drugi stup naih aktivnosti. Trei stup je stvaranje mree aktivista, skupine ljudi koji nisu organizirani hijerarhijski. U novijoj vojnoj teoriji, ovo to mi radimo zove se asymetric warfare. Nas okupljaju vrijednosti. Rije je o ogromnoj mrei ljudi koji rade na ovome. Neki od njih su na ovome radili sami za sebe i prije, ali nisu znali jedni za druge, pa smo ih mi uspjeli povezati. Dakle, od Saint Louisa, preko Gteborga do Viegrada postoje stotine ljudi koji u ovome trenutku rade za vrijednosti 1. marta. Ne za mene, ne za organizaciju, za neko ue organizaciono jezgro, ve za vrijednosti i ideale, za ono u to smo svi vjerovali 1. marta 1992. godine. Imate li podrku izvana? Imamo. Mislim da je narod ove zemlje jako dugo ekao neki nain kojim bi mogao neto sam uraditi. Mi smo suoeni s politikom koja je proteklih skoro 20 godina tumaila graanima da se ne moe uraditi nita i da je ovako najbolje mogue. Moemo ih zvati dejtoncima. Njima je super. A graani ove zemlje su frustrirani jer ive u realnosti duboko nepravednoj koja je kreirana za prva tri mjeseca rata, agresije. Ovo je realnost koja je kreirana od maja do augusta 1992. S izuzetkom Srebrenice, otada se nije nita promijenilo. Mi, ili ivimo u toj stvarnosti ili smo njeni taoci, bez obzira gdje se nalazimo. Moj roak koji ivi u Saint Louisu je talac te stvarnosti ne moe nikako da je se otarasi ili da ju promijeni. Stoga je obian graanin zainteresovan esencijalno, duboko za ovo jer godinama trai nain da uradi neto za svoju zemlju. Mi smo, ne zato to smo pametniji, nego zato to smo prvi skontali, obinom ovjeku ponudili taj ueni nain angamana za svoju zemlju. A podrka institucija, nevladinih organizacija? Problem je to nas nevladine organizacije smatraju nevladinom organizacijom. Mi nismo NGO, ve skupina ljudi koja ima politiku misiju, politiki projekat. Ne apliciramo za grantove. Moram rei da imamo podrku i ovako posvaane Vlade Federacije. Odnosno, imamo podrku ljudi koji su jo uvijek dovoljno entuzijastini, a sjede u vlasti, to je vrlo teko, posebno u ovoj zemlji jer ljudi vrlo brzo postanu cinini, im uu u vlast. Ipak, ponoviu, najvanije je da imamo podrku obinog ovjeka. Obian Bosanac je shvatio da je ovo vjerovatno posljednja prilika. Meutim, moram da kaem da ta podrka moe biti mnogo ozbiljnija i vea. Ove, uslovno govorei, probosanske politike partije oigledno imaju neka prea posla. Da mi imamo njihovu potpunu podrku za ovo to radimo, ovaj bi posao ve bio zavren. Da dio napora koji ulau u podjelu stranakog plijena u BH Telecomu ili Elektroprivredi uloe u pomo onomu to mi radimo... Ne zbog mene... Ve sam 100 puta rekao i ponoviu i ovom prilikom. Neu se kandidovati. Neu natrag u politiku. Neu nikome uzeti poslaniki paual za koji on ili ona misle da im pripadaju. Ne zanima me to. Hou da budem normalan graanin u normalnoj zemlji. Hou da ivim u zemlji za koju je moj otac glasao i dao ivot. Dakle, da oni dio napora koji ulau da to prije i to vie izdaju ovu zemlju uloe u nae aktivnosti, ponavljam, ovaj bi posao ve bio zavren. Radite li to na meunarodnom planu? Zahvaljujui privatnim vezama ljudi koji su dio 1. marta imamo intenzivne kontakte barem u onih nekoliko prijestolnica koje su nam bitne, u Washingtonu, u Londonu, itd. Ne moemo u Bruxellesu jer nemamo Dodikov budet. Dakle, zemlje koje su na vrijednosnom nivou dosada podravale Bosnu i Hercegovinu podravaju ovo to mi radimo. Mi ne moemo nikome nita platiti. Nemamo mi milion i po maraka za lobiranje u Washingtonu da dobijemo plaenu podrku. Ali, ovo je prvi puta od 1995. da nai prijatelji imaju posla s grupom ljudi koja ima plan. Mi najvie problema imamo ovdje, u Sarajevu. Ja sam zimus bio u amerikom Kongresu. Razgovarao sam s ljudima iz State Departmenta, iz Vijea za nacionalnu sigurnost, s kongresnicima. Ti su ljudi s nama. Ali ne mogu oni voljeti ovu zemlju vie od naih izabranih predstavnika. A ovi potonji je oigledno ne vole. Rekli ste da niste NGO, ve skupina ljudi. Jeste li organizirani tako da vam mogu pristupati i pojedinci i organizacije? Da, svakome ko eli da nam pomogne. No, 1. mart je meritokracija. Vrata su otvorena, ali se mora raditi. Pita se onoliko koliko radi, koliko si biraa registrovao, koliko si napora uloio da ostvarimo svoju misiju. 1. mart je ideja ije je vrijeme dolo. Da parafraziram Abrahama Lincolna. Ne postoji nita tako snano kao ideja ije je vrijeme dolo. Nismo mi NGO, mi smo misionari. ta god da se ovdje desi, mene obavezuje. Ja sam imao 17 godina kada je rat poeo. Od ljudi s kojima sam odrastao, bilo nas je 15-20 u raji, danas su iva dvojica. Jedino to mene obavezuje je rtva koju su podnijeli ti moji prijatelji, ljudi s kojima sam odrastao, plivao na Drini. Mene ne obavezuje volja bilo kojeg ambasadora bilo koje zemlje ili organizacije, ne obavezuje me volja bilo koje politike partije u ovoj zemlji. Mene obavezuju samo ti ljudi i njihova rtva. Jer oni su bili u stanju podnijeti mnogo vee rtve nego to ja mogu da zamislim. Ja nisam za to imao hrabrosti. Ali za ovo imam i ovo u raditi dok sam iv. Evo, neka propadne ovo za izbore 2014. Moj cilj je da iza sebe ostavim pet ljudi koji e, nakon to ja umrem, ovo nastaviti da rade. Da e ostati ljudi koji e nastaviti da se bore za taj ideal za koji su mnogo bolji ljudi od mene bez pogovora dali ivot i nisu ekali ili sluali to ima da kae Peter Sorensen, nego su stali da obrane svoju zemlju, u vrijeme kada su ovi bili treerazredne ate negdje izmeu Bruxellesa i Kopenhagena. Pobrinuu se da to vie ljudi zarazim time. Ja sam spreman i na najtea iskuenja i prijetnje. Pitanje je na ta su spremni ovi ljudi kojima dajemo glas. Jesu li ita spremni rtvovati?

Borba izmeu dvije potpuno nepomirljive vizije BiH

Je li koalicija 1. mart bosanska koalicija? Potpuno bosanska. To znai da u njoj, osim Bonjaka... Ima Hrvata, imamo Srbe aktiviste u Doboju, radimo s ljudima iz udruge bosanskih Hrvata Prsten. Radimo sa franjevcima iz Dervente, sa Blaom Stevoviem iz Trebinja. Mi smo narod ove zemlje. U Hrvatskoj je dosta bosanskih Hrvata, pa i Bonjaka. Jeste li njih pokuali animirati? Mi radimo s Prstenom i ... Ali, iskoristiu priliku da ovo kaem. Pitanje na koje oni moraju sebi da odgovore glasi: da li je Dodiku, Bosiu i toj galeriji etnika tamo vie stalo do Republike Srpske ili tim ljudima do njihove djedovine, babovine i njihove zemlje? Kada sebi daju odgovor na to pitanje, onda sve to treba da urade je vrlo jednostavno, nimalo problematino, ne podrazumijeva nikakvu rtvu, osim da se malo posvaaju sa slubenikom na alteru u policijskoj stanici. Poe i izvadi uvjerenje o dravljanstvu i rodni list, popuni jedan formular. Pazite, ono u emu mi uestvujemo, ako emo poteno, je borba izmeu dvije potpuno nepomirljive vizije Bosne i

20

PREPORODOV JOURNAL 154

INTERVJU

Ja sam imao 17 godina kada je rat poeo. Od ljudi s kojima sam odrastao, bilo nas je 15-20 u raji, danas su iva dvojica. Jedino to mene obavezuje je rtva koju su podnijeli ti moji prijatelji, ljudi s kojima sam odrastao, plivao na Drini. Mene ne obavezuje volja bilo kojeg ambasadora bilo koje zemlje ili organizacije, ne obavezuje me volja bilo koje politike partije u ovoj zemlji. Mene obavezuju samo ti ljudi i njihova rtva. Jer oni su bili u stanju podnijeti mnogo vee rtve nego to ja mogu da zamislim.

Hercegovine. Jednu smo viziju ve vidjeli na djelu. To je vizija koja je ostvarivana Keratermom, Omarskom , Srebrenicom, Foom... Pitanje za sve graane ove zemlje je sljedee. Oni koji su vjerovali da Bosna i Hercegovina ne treba da postoji su u to ime bili spremni da otvore koncentracione logore, siluju, pale i kolju. Mi koji vjerujemo da Bosna i Hercegovina treba da bude drava, da ima pravo da bude drava u kojoj e svi biti jednaki ta smo mi spremni da uradimo? Jesmo li spremni da popunimo dva formulara i da glasamo? To je sve jer je to sve to se od nas trai. To nije nikakva rtva. Ne treba uzeti kalanjikov ili RB da gaa oklopni transporter to je radio moj rahmetli Juso Cvrk, ve samo da popuni dva formulara. Ne trai niko da ode na liniju i stavi ivot na kocku. Ako ti je stalo. Ako ti nije stalo, nemoj da sutra neko kae da nismo upozoravali da e ovo postati Palestina. Nemoj da se ne upie u historiji da smo mi na vrijeme upozorili da e se ovdje dogoditi Palestina, ako ovo ne uradimo. Mi trenutno ivimo u politikom sistemu u kojem je matematika veina graana ove zemlje istovremeno politika manjina. Kako se to zove? To se zove apartheid i posljednji puta je postojalo u Junoafrikoj Republici. Spomenuli smo problem s politikom elitom ako ju tako moemo zvati. Nama izvana se ini da se neto deava, da su poele neke promjene. eljko Komi je osnovao stranku, ivko Budimir takoer, Naa stranka i LDS formirali su koaliciju. Je li rije o nekom preslagivanju ili se deava neto krupnije? Ova zemlja e se izmijeniti iz temelja onoga asa kada neko ko zasluuje zavri u zatvoru. Sve ovo to ste spomenuli nije relevantno ako za rezultat nee imati ba to. Da neko od tih ljudi doe na vlast i onako kako je to uradio Aleksandar Vui u Srbiji zatvori nekog Mikovia. Je li to mogue? Jeste, naravno. Zato ne bi bilo mogue? Neki dobronamjerni tvrde da nije zbog odnosa snaga i samog sistema. Tamo gdje postoji volja, postoji nain i postoje instrumenti. Imamo policiju kao i u Srbiji ili Hrvatskoj, gdje je i premijer u zatvoru. Imamo i tuioce, sudije. Ali, ta nemamo. Nemamo jednog ovjeka koji e ui u kancelariju i pozvati komesara policije ili efa uprave za kriminalistiku i rei ovako: Ti i ja znamo da je ovaj ovjek kriminalac. Sada emo nai dokaze, vi ete ga uhapsiti, a politiku cijenu u platiti ja. Ja preuzimam odgovornost, a vi ete raditi svoj posao. Kako je Vui iz Nia doveo inspektore u Beograd, dovee

se inspektori iz Bihaa, smjestie ih se u neki hotel, bie tu anonimno, i to e smee otpremiti u zatvor. On e preuzeti politiku tetu ili politiku zaslugu. A to ako su neki koje bi trebalo pohapsiti u vrhu vlasti? U emu je problem? Vui je pohapsio ljude iz Glavnog odbora SNS-a, svoje stranke. Jo bolje ako su u vlasti da drugi shvate da se ne moe proi nekanjeno. Da ne moe krasti. Neka je krv pala za ovo. Ne moe se toliko ne potivati ljude koji su poloili svoje ivote. U ljudskim ivotima se mjeri cijena ovoga to danas imamo. U broju neroene djece, u potencijalu koji nikada nee biti ostvaren. U tome se mjeri cijena ovoga to imamo, ovaj pokuaj od drave. Ali, kakva je takva je, drava je. Nemojte da je mi rasprodajemo, da se takmiimo u izdaji, da se takmiimo ko e prije podmiriti potrebe bobanovske politike Dragana ovia, ko e prije nagraditi taj faizam koji se iri odozdo. Nemojte da se mi takmiimo ko e prije da mahne repom pred Dodikom. Ljudi koji su dali svoje ivote za ovu zemlju i njihove porodice nikada nam nee oprostiti.

Policija RS-a je zloinaka organizacija

Spomenuste Dodika. Generalno, uli ste u klin s njim. Ma nisam. On je izabrao da ue u klin s nama. Ne znam koji mu avo bi. Mi samo radimo svoj posao. A to oni rade da vas u tome sprijee? Ja sam trenutno poasni nosilac krivine prijave Vlade Republike Srpske za irenje mrnje, netrpeljivosti i tako dalje, jer sam rekao da se vlast RS-a ponaa kao Wehrmacht. I da je to okupirana teritorija i da mi nikada neemo odustati od prava da tu teritoriju oslobodimo. Ponoviu to na svakom sudu u svijetu. Sve dotle dok mali Bonjaci u Konjevi Polju moraju da ue srpski jezik, da boje vaskrnja jaja i dok se Dan kole obiljeava tako to doe pravoslavni pop i prska ih svetom vodicom, rije je o okupaciji. Sve dotle dok predsjednik tog entiteta kae da mu ne mogu suditi sudije muslimani, ja u to smatrati okupiranom teritorijom. Sve dok vlast u tom entitetu ulae 1,6 miliona maraka u etiri godine u poricanje genocida u Srebrenici, ja u to smatrati okupiranom teritorijom. Sve dok bonjaka povratnika djeca u Vrbanjcima kraj Kotor Varoi, koja su veina, idu u kolu koja se zove Sveti Sava, ja u to smatrati okupiranom teritorijom. Sve dotle dok policija u Zvorniku za premlaivanje motivirano vjerskim i rasnim razlozima podnese prekrajne, a ne krivine prijave, ja u to smatrati okupiranom teri-

KOLOVOZ 2013.

21

INTERVJU
torijom. Sve dotle dok u Bratuncu igraju kolo 50 metara od policijske stanice i zovu na nove Vukovare i Srebrenice, ja u to smatrati okupiranom teritorijom. Sve dotle dok se u Srebrenici na Dan svetog Preobraenija ispred crkve pjeva da su sinovi srebrenikih majki meu Drainim bajunetima, ja u to smatrati okupiranom teritorijom. I znate ta? Imau puno pravo. Kako policija radi? Bilo je privoenja nakon probijanja policijske blokade na mjestu strijeljanja Srebreniana u krugu nekadanje poljoprivredne zadruge. Policija RS-a je jedna zloinaka organizacija koja njeguje sve tekovine MUP-a RS-a koji je uestvovao u masovnim ubijanjima u Srebrenici, nadzirao i otvarao koncentracione logore. To nije institucija kojoj se moe vjerovati. Znai li to da je za vrijeme privoenja tih ljudi bilo nezakonitih postupanja? To je bilo najmanje. Mi imamo snimak na kojem se vidi kako pripadnici policije RS-a premlauju Bonjaka povratnika u jednom mjestu u istonoj Bosni i na kraju mu odsjeku rep u kosi, kao suvenir. To se zadnji puta dogaalo 1992. To je MUP RS-a. Imate li spoznaja da e doi do novih hapenja, maltretiranja, isljeivanja i zastraivanja? To je tamo svakodnevna pojava. Povratnici ne-Srbi su objekt svakodnevnog policijskog uznemiravanja. To ima sistematske razmjere. Ja oekujem da nas ponu hapsiti vrlo brzo. Osim projekta, je li uzrok takvom ponaanju da se pojedinci unutar policijskih struktura plae eventualnih krivinih progona za zloine koje su inili u prolosti? Mislim da smo mi podnijeli vie krivinih prijava protiv pripadnika MUP-a RS u zadnjih godinu dana nego to je podneseno u prethodnih 16. Dijelom je takvo ponaanje motivirano i tom injenicom. Nemojte imati sumnje. Mi smo jedini ideoloki protivnik vlasti u RS-u u ovom trenutku. Oni nemaju niti jednog formalno organizovanog ideolokog protivnika u ovoj zemlji, osim nas. S ove strane niko nema ideologiju. Ovdje u Sarajevu niko ni u ta ne vjeruje. Mi imamo ideologiju i provodimo aktivnosti u skladu s njom koliko moemo, s ogranienim resursima. Mi imamo recept, platformu kako se moe uraditi to se eli. Republika Srpska nije zabran srpskog naroda u ovoj zemlji. Moj i identitet nas 100.000 u ovoj zemlji je usko vezan za neke komadie zemlje u tom entitetu i to nije samo srpsko i nikada nee biti samo srpsko. Prvo mislim da popis nee imati politike implikacije. Brojnost nee imati politike implikacije jer su kvote i podjela vlasti Ustavom utvrene na rezultatima popisa iz 1991. Da, ali e oni traiti promjene. Ko? Iz Republike Srpske, prvi. Kako e traiti? Ne mogu to dobiti bez nas, bez Ustavom predviene procedure. Ii e pritisak. I? Pritisak je prirodno stanje u ovoj zemlji. Postoji dojam da se tim pritiscima poputa. Onda mi imamo drugi problem. Za koga onda mi glasamo ako nismo u stanju podnijeti nikakav pritisak. Da se vratimo na poetak. Nee biti nikakvih implikacija te vrste. Pretpostavimo da je to ak i legitiman i opravdan strah. S druge strane, mi smo jedan vrlo traumatiziran narod. Nas su prije 20 godina krenuli da kolju i ja taj strah razumijem. Strah obinog ovjeka koji je zbunjen. Ne razumijem manipuliranje tim strahom. Ne moe se etnika podjela ove zemlje uvrivati dodatnim utvrivanjem etnikih podjela. Da postavim pitanje koje sam postavio nekim svojim poznanicima i prijateljima iz SDA. ta e se desiti ako se ispostavi da Bonjaka ima vie od 50%? Koje su politike posljedice? Jer politika je industrija u kojoj su bitne samo posljedice, a ne namjere, uzroci ili razlozi. Hoemo li, temeljem takvih rezultata, raspisati novi referendum? Nema implikacija, osim moda psiholokih. Dobro, ima nas preko 50%, sabijenih na 23% zemlje... Palestina. To je jedina posljedica. Da se drimo tog tora. Jeste da malo smrdi jer je napueno, ali je toplo. Umjesto da te brojeve izvezemo iz tih 23%, da ih vratimo tamo gdje pripadaju. Postoji li rjeenje za tu situaciju? Postoji, ovo to mi radimo. Uzme tih preko 50% i dio vrati tamo gdje su bili '91. I da vie nee krasti milijarde iz BH Telecoma, nego samo 500 miliona, a ostatak emo potroiti da povratnike nagradimo zato to su se vratili.

Nikada nas nitko nee ostaviti na miru

Dotakli smo znaajno pitanje. Gdje su fondovi za odriv povratak? Nemojte mene to pitati. To pitanje postavljam godinama. Ne znam. Previe je para dolo i prolo kroz ovu zemlju. Mi smo danas mogli imati takvu dravu da nas niko ne smije krivo pogledati, ali nismo imali viziju. Ko to danas u politici ove zemlje, s izuzetkom Milorada Dodika, ija je vizija korumpirana njegovim egom, ima viziju? Ko vidi ovu zemlju za 20 godina? Kada govorimo o registraciji biraa, definitivno je postignut uspjeh. To je za izbore 2014. to emo s izborima 2016.? Ako ostvarimo makar dio cilja 2014., jer ove registrirane ljude sada valja izvesti na izbore, to je u najmanju ruku, logistika nona mora, 2016. emo izabrati pet opina u RS-u i u tim opinama elimo naelnika. Uzeemo Srebrenicu, Bratunac, Vukosavlje, Modriu i jo jednu i osvojiti pet naelnikih mjesta. Doi e izbori 2020. Ali, nema stajanja. To govorim stalno. Nema mirne luke, nema rahat. Drava podrazumijeva konstantnu borbu, demokratija podrazumijeva kontinuiranu borbu na krajnjim granicama slobode. Ko hoe da bude rahat, neka se strpi da umre. Tada smo, pretpostavljam, svi rahat. Uostalom, ko je to nas ostavio rahat ikad? Vraajui se prema Sarajevu na dan utakmice sa Slovakom, na radiju sam

Ima nas preko 50%, sabijenih na 23% zemlje Palestina

Slijedi Popis stanovnitva u listopadu. Je li dobro to e se popis obaviti i postoje li zamke? Mi smo ostali postrani. Mislimo da je kampanja koja je povedena bila kontraproduktivna zato to proizvodimo neprijatelje od graana ove zemlje koji svoj identitet veu prije svega uz dravu, a ne za etniku pripadnost. To je kampanja koja vodi rat protiv Darka Brkana, a nije u stanju organizovati prijevoz za 20 popisivaa u Opini Srebrenica od kojih su neki odustali. Kako stvari stoje, izgleda da e oni koji budu radili na popisu biti na troku jer im nita nije plaeno. Mislimo da se to moglo mnogo bolje organizovati. Konano, mi smo od ljudi koji su Bosanci i koji ovu zemlju vole kao i mi, napravili neprijatelje. Tu postoji naelna primjedba iz bonjakih redova koja kae ako se uvede etniko izjanjavanje Bosanac ili Bosanac i Hercegovac to ide na tetu brojnosti bonjakog naroda.

22

PREPORODOV JOURNAL 154

INTERVJU
sluao stanicu koja je putala navijake pjesme. Jedna od njih poinje stihom kad nas jednom svi na miru ostave. Nikada nas niko nee ostaviti na miru, niti nas je ko ikada ostavio na miru. U zadnjih 200 godina nikako ne poputa. Otac mog pradjeda roen je u dananjoj Srbiji, u Uicu. Njegov sin, moj pradjed roen je u Bratuncu. Moje e se dijete roditi u Sarajevu. Vidi li neko kuda ovo vodi? ta, dijete moga djeteta treba da se rodi u Grazu, pa da budu svi sretni i zadovoljni, da bude mirna Bosna!? Kako onda vidite politiku situaciju u Bosni? Ovo je apartheid. Ovo je politiki sistem ureen tako da je matematika veina istovremeno politika manjina. Ali, ova politika manjina nema Mandelu. O Mandeli svi govore kao o borcu za ljudska prava. Ma jok, on je bio borac za slobodu. On je oslobodio svoju zemlju od terora bjelake manjine. Mi smo crnci u ovoj zemlji, niko to ne vidi. Kako vidite hapenje i putanje ivka Budimira i proces protiv njega? Meni je sve to prilino nejasno izgledalo i jo uvijek tako izgleda, osim jedne stvari. Budimirovo hapenje izvedeno je tipino udbakom demonstracijom sirove i gole sile. Sve je ostalo manje relevantno, priroda optube, djela koja mu se stavljaju na teret, pored injenice da su ga hapsiti doli ljudi s maskama, tzv. dugim cijevima, upavi u instituciju drave kao u bordel kada se hapse svodnici i trgovci ljudima. Malo kada sam se kao taj dan osjeao nesigurnim, poslije rata. Jer je ovdje na tih nekoliko sati i dana dolo do suspenzije vladavine prava, otvorene, bjelodane, oigledne. Ovaj stav nema veze s mojim odnosom sa ivkom Budimirom. Reperkusija nije bilo? Nikakvih. Imate li podatke o povratku Bonjaka i Hrvata u RS? Ima nas mnogo vie nego to se o tome pria, misli i vjeruje, ali mnogo vie de facto nego de iure. Puno je ljudi i dalje prijavljeno u Federaciji zbog prinadlenosti o kojima smo ranije govorili, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Federalne i kantonalne vlasti doslovno vode politiku kanjavanja onih ljudi koji su se odluili vratiti svojim kuama. Uskratom osiguranja? Svega. Nekada se i penzija gubila. A Srebrenica? Kakvo je stanje u Srebrenici? Srebrenica je manje-vie osloboen grad. Sada na vidjelo izlaze nae slabosti, baliluk. Srebrenica je najslobodnija sredina u RS-u. Mi smo izbornu pobjedu tamo slavili sa zastavama Republike BiH. Kao ministar obrazovanja u Sarajevskom kantonu donijeli ste odreene odluke koje su imale odreene reperkusije i na neki ste nain uli u sukob s vrhom Islamske zajednice i Katolike crkve. Oni su uli u sukob sa mnom. Ja sam uradio ono to sam smatrao svojom nadlenou i zakonskom obavezom. Prije detaljne elaboracije te odluke postavio bih jedno pitanje. ta bi bilo danas i koju bismo argumentaciju mogli koristiti u sluajevima povratnike djece u RS-u da su me pustili da radim svoj posao u miru, kako Bog zapovijeda? Mogli bismo vrlo samouvjereno otii i rei tu smo. Mi smo svoju avliju pomeli. Sada ete pustiti djecu da ue materinji jezik, svoj vjeronauk i nacionalnu grupu predmeta. A ne od Suljagia praviti neprijatelja u Sarajevu, optuiti ga da priprema teren za novu Srebrenicu. Odluka je bila motivirana samo dvjema stvarima. Prvo, neka su djeca izgubila mjesta u dobrim kolama u kojima bi inae prola samo zato to nisu ila na vjeronauk i nisu imala ocjenu iz vjeronauka. Rije je o diskriminaciji. Drugo, u osnovnim kolama je Kanton Sarajevo bio jedini kanton koji nije imao alternativni program za vjeronauku. Bilo je najmanje 1.500 djece koja su za vrijeme odravanja vjeronauke sjedila u hodniku, hodali oko kole s rizikom da budu rtvama pedofila, da ih neko prebije ili izbode noem. I to nije bio problem. Problem je bio to sam ja naao malo neortodoksno rjeenje. Mi emo imati pravo i mogunost da govorimo o zemlji jednakih kada ovdje, gdje nas dvojica sjedimo, svi budu jednaki. A nisu svi bili jednaki. A znate ta je ljepota u svemu tome? Kada je moje rjeenje koje sam stavio u prijedlog zakona oboreno, kada je kantonalna SDA u neprincipijelnoj koaliciji sa SBB-om sruila prijedlog, moj je kantonalni premijer podnio apelaciju Ustavnom sudu Federacije koji je presudio da sam u pravu. Odmah nakon moje najvee pobjede, one na izborima u Srebrenici, desila se i druga. Ti isti poslanici, koji su mene razapinjali, podigli ruke za izmjene zakona kako sam ih ja predloio i omoguili djeci i treu opciju. Bez ikakve panike i galame, rukama poslanika SDA, SBB-a i SDP-a usvojeno je rjeenje koje sam predlagao godinu dana prije. Godinu koju smo izgubili, u kojoj mi je neka budala ostavila metak pred vratima kao upozorenje. Moja pobjeda je da sam dokazao da sam odluku donio u skladu sa zakonima. Moj se prijedlog sastojao u davanju tri mogunosti vjeronauk, alternativni predmet i trea mogunost dodatni predmet kao dodatni as matematike, biologije ili fizike. Jer mi proizvodima diplomirane urnaliste, sociologe i socijalne radnike. Mi nismo proizveli ininjera kako Bog zapovijeda u ovoj zemlji. Obrazovanje nije posao s jako dugoronim efektima. Vrlo se brzo osjete posljedice onoga to se radi. Na je nastavni plan i program takav da jedini u Evropi ne osiguravamo sedam vjetina definiranih planom i programom koje djeca moraju imati kada zavre odreen stadij obrazovanja. To sam htio da uradim, da podmetnem jo koji as matematike, da traimo tu pametnu djecu i da im o dravnom troku damo jo jedan as, da to ne plaaju njihovi roditelji, da ih malo poguramo. Nisam ja htio ukidanje vjeronauka za to su me svi napadali. Pa ja sam prije krenuo u mejtef nego u osnovnu kolu. To je dio mog identiteta za koji sam ja platio mnogo viu cijenu nego to oni mogu i da zamisle. Optuili su me da pripremam teren za novu Srebrenicu u Sarajevu! Pa gdje su oni bili jesenas sa mnom u Srebrenici? Gdje je iko od njih bio da se prijavi, uzme linu kartu i glasa tamo? Ne, priamo o dravi, a ne prelazimo Kozju upriju jer ono tamo je Srbija. q

Srebrenica je manje-vie osloboen grad, najslobodnija sredina u RS-u

U neka podruja RS-a je povratak intenzivniji... Istona Bosna, od Zvornika do Srebrenice, Modria, Doboj, Prijedor, Kozarac. Neki dijelovi zato to su blizu meuentitetske linije, a Krajinici se vraaju zato to su takvi ljudi. Postoji li opstrukcija vlasti RS-a? Svakodnevna, viegodinja, ilegalna, nelegitimna. Pogaa li pojedince ili... Ne, ona je usmjerena prema grupi, na obespravljivanje grupe. Pogledajte sluaj kole u Konjevi Polju. Ona je rezultat svjesne politike koja se konsekventno provodi. To radi vlast, ne graani. Ima li i tih sluajeva? Ima, ali graani rade ono to vide da vlast radi. Everybody does what they can get away with. Zato je 300 ljudi u Bratuncu, 50 metara od policijske stanice pjevalo Oj Pazaru, novi Vukovaru? Zato to mogu. They can get away with that.

KOLOVOZ 2013.

23

BOSANSKI BAROMETAR

U BOSANSKOJ KRAJINI KOALIRALI SDA I FIKRET ABDI

Krajika politika previranja

Sezona kiselih krastavaca protegla se gotovo na cijeli kolovoz u Bosni i Hercegovini. Bilo je tu vijesti o najavi suenja predsjedniku FBiH ivku Budimiru zbog dranja nelegalnog pitolja za 30. kolovoz, pa je odgoeno za 20. rujna, sastali su se predsjednici SDA i HDZ-a dogovorili formiranje timova kako bi se rijeilo pitanje promjene Ustava potaknuto tubom Sejdi-Finci za izbor lanova Predsjednitva BiH. Mogle su se uti uobiajene prepirke, no da kolovoz 2013. ipak ne bude dosadan pobrinuli su se krajem mjeseca akteri politike scene Bosanske krajine. U tom dijelu zemlje svako malo netko s nekim koalira, pa je dola na red i koalicija koja je do prije par godina bila nemogua koalicija SDA i dijela DNZ-a lojalnog Fikretu Abdiu. Za one kojima je manje poznata situacija, valja rei da je nakon izlaska Abdia iz zatvora dolo do raskola u njegovoj stranci. Abdi je otpisao predsjednika DNZ-a Rifata Dolia, kao i sad ve biveg opinskog naelnika Velike Kladue Admila Mulalia te krug oko njih. No liste su bile formirane pa su u Skuptinu USK-a ula etiri DNZ-ovca dva lojalna Abdiu, a dva Doliu. Istovremeno, dotadanji opinski naelnik Mulali doivio je teak poraz u Velikoj Kladui od Abdievog kandidata Edina Behria. Dojueranji heroj Abdi za Dolia i drutvo preko noi je postao kriminalac i manipulator, a podjela u Kantonalnoj skuptini bila je odskona daska za dogaaje u zadnjoj treini kolovoza. SDA je uz Abdiev DNZ pripremala smjenu Vlade USK-a na ijem je elu SDP-ovac Hamdija Lipovaa. Lipovaa je poetkom 2012. na sjednici Kantonalnog odbora SDP-a USK-a smijenjen s funkcije predsjednika, no potezom diktatora spasio ga je tada predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdija koji je praktino ponitio volju Kantonalnog odbora. Raskolom pak Platformake koalicije i izbacivanjem SDA iz vlasti u dravi i entitetu FBiH, Lipovaa je slijedio Lagumdiju pa je SDA u Unako-sanskom kantonu otjerao u opoziciju, a na njezino je mjesto dola SBB Fahrudina Radonia. No, Lipovaa je dobio i podrku dva poslanika Dolievog DNZ-a, dok su Abdieva dva DNZ-ovca bili suzdrani.

Fikret Abdi Veladi i na kojoj su za novog predsjedavajueg Kluba imenovali Ekrema Proia Marala, inae biveg SDP-ovca koji je napustio tu stranku nakon to je Lagumdija spasio godinu i po dana ranije Lipovau od smjene. Ujedno su izglasali i smjenu predsjedavajueg Skuptine USK-a Admira Hadipaia, a nakon toga su im se u Kantonalnoj skuptini pridruila jo tri poslanika. Ipak, Lipovaina je Vlada preivjela jer 14 poslanika opozicije, tj. sedam iz SDA, po dva iz NSRzB, Demokratske fronte (nova stranka eljka Komia) i DNZ-a (Elvira Abdi Jelenovi i Mirvet Beganovi) te nezavisna zastupnica Mina Bahti, nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za izglasavanje nepovjerenja Vladi Unasko-sanskog kantona. Skuptina inae broji 30 zastupnika. Ovaj potez poslanika SDA predsjedavajui Skuptine Hadipai je nazvao stvaranjem Nove autonomije preko bezbjednjaka i Abdievih poslanika. Smlati je pak svoje ostavke obrazloio slijedeim rijeima: Prvo podnosim ostavku na sve stranake dunosti u Narodnoj stranci radom za boljitak, jer ve dugo vremena bezuspjeno nastojim promijeniti stvari u ovoj stranci. Primjerice, to da predsjednik bude iz reda Bonjaka, kao to su Bonjaci veina lanova u ovoj stranci. Drugi razlog je blokada rada institucije policijskog komesara, jer kada sam ponudio vriocu dunosti Komesara USK-a Marijanu imiu, koji je najstariji komesar u Evropi, rjeenje za penziju, on je to odbio, da bi se iznenada razbolio i zavrio u bolnici odakle eli imenovati svog zamjenika. Mi smo spremni da rjeenjem u dvije faze poaljemo u penziju 50 policajaca. Uiniti to, a zaobii imia jer to ne eli, bilo bi nepravedno i licemjerno, kazao je Smlati. Prema Smlatiu, do ovih komplikacija i blokade rada u ministarstvu dolo je zbog toga jer vladajua koalicija SDP, A-SDA, SBB i NSRzB, koja je formirala vlast u ovom Kantonu, nije ono to bi trebala biti, jer postoji neformalna vlast. Naime, obrazlagao je Smlati, premijer Lipovaa, pored SDP-a ima svoje glasae u Skuptini, a koji uope nisu lanovi koalicije. Ovo je zaista tono, a razlog je taj to su neki SDP-ovi poslanici napustili tu stranku pa je Lipovaa potraio nove saveznike. Rad u ovakvim uvjetima je nemogu. Iako imamo svoje poslanike u Skuptini, zbog dva poslanika iz SBiH i dva iz (Dolievog, op.a.) DNZ-a koji sa svojim glasovima ine neformalnu veinu koja je dogovorena po kafanama, institucije Skuptine i Vlade su bez legitimiteta, kazao je Smlati.

Nedovoljno poslanika za smjenu

S takvim je odnosom snaga doekan kraj kolovoza. Najprije je ostavku podnio ministar privrede Redo Kurbegovi (SBB) jer je bio nezadovoljan radom i neefikasnou Lipovaine Vlade. Nakon njega ostavku je podnio ministar policije efik Smlati, koji je ujedno istupio iz NSRzB (Lijanovii) te pristupio SDA. Smlatieva ostavka uzrokovala je lom. Usprkos tome, u Skuptini ipak jo nije bila osigurana veina, iako su, osim Smlatia, iz NSRzB-a u SDA preli jo i Hasan Ponjevi, Dejan Duri i Enver Mustafi. Ve sutradan, 27. kolovoza na poetku sjednice Skuptine, Klub poslanika SDA predloio je da se u dnevni red uvrsti zahtjev za smjenu predsjedavajueg Skuptine Kantona, izbor novog predsjedavajueg ili njegovog zamjenika iz reda Bonjaka te prijedlog za glasanje o povjerenju Vladi USK-a. To je predloio SDA-ovac Asim Kamber, no ovaj prijedlog nije dobio potrebnu veinu glasova, pa je predsjednik Kluba Bonjaka efik Veladi zauzeo stav da e sazvati sjednicu samo ako inicijativa proe na Skuptini. Zbog toga je 11 poslanika samoinicijativno odralo sjednicu Kluba Bonjaka (koji inae ima 20 lanova) kojoj nije prisustvovao

24

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR

Argument ratne rane

Lipovaa je pak imao svoje vienje cijele situacije. Rekao je da je Smlati provodio viemjesene aktivnosti na pronalaenju partnera unutar same Vlade, odnosno vladajue veine kako bi postao premijera USK-a. Smlati je definitivno sebi zacrtao da vodi Kanton i nije birao nain kako da do toga doe. S njim smo imali dvije vrste problema: izlazio je iz okvira ministra unutranjih poslova i petljao se u sve ostale resore, ali drugi problem koji je eskalirao i koji je daleko ozbiljniji jest injenica da je Smlati pokuao v.d. policijskog komesara pretvoriti u svog asistenta. Petljao se u rad policije i stavljao je pod svoju kontrolu, pa ak i upravljao akcijama i davao direktne naredbe to je zakonski nedopustivo, rekao je Lipovaa. Nakon to je ministar iz SBB BiH Redo Kurbegovi podnio ostavku, SDA je prepoznala priliku i krenula, kazao je Lipovaa, u politiku ofanzivu. Treba rei da je SDA ponudila poslanicima iz SBB-a sva mjesta u Vladi u zamjenu za pozicije u Unsko-sanskim umama, Kantonalnoj bolnici, Zavodu zdravstvenog osiguranja i Regionalnoj direkciji za cesti. Motiv je vrlo jasan, u ovim poduzeima su novci. U ovom trenutku na raunu Unsko-sanskih uma ima 17 miliona KM, pojasnio je Lipovaa. No zaigrao je i na kartu ratnih rana podsjeajui da je Smlati ovjek Fikreta Abdia i da je 1993. obavljao dunost naelnika Centra slube bezbjednosti Abdieve Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Ovaj ovjek je sada aktiviran s jasnim ciljem da vrati Fikreta Abdia u Biha. Surauje s Abdievom kerkom Elvirom Abdi Jelenovi i predsjednikom Kantonalnog odbora SDA Esadom Baagiem, koji je 1993. pregovarao s Abdiem da pree s odreenim brojem pripadnika Armije RBiH na stranu Autonomije te s Ekremom Proiem, koji je poznati 'povlaka' vitalnog nacionalnog interesa, a koji je 1993. bio zatvoren i osuen na smrt zbog dogovaranja da cijeli 1. bataljon 503. brigade Armije RBiH prevede na stranu autonomije, rekao je Lipovaa. No Lipovaa kao da rauna na kratku pamet jer je svih ovih godina koketirao s DNZ-ovcima, dakle u vrijeme dok su se Doli i drutvo zaklinjali u Fikreta Abdia, a i sam se znao, dolazei u Veliku Kladuu pohvalno izraziti o Abdievim uspjesima. Ipak, to ga nije sprjeavalo da bez ikakvog smisla svoje aktualne politike protivnike osudi zbog pokuaja oivljavanja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, optuujui ak i vrh SDA. Tako je rekao da ga zabrinjava i uloga Bakira Izetbegovia i SDA. Navodno, Izetbegovi se posredstvom Senada epia sastao s Elvirom Abdi Jelenovi prilikom zadnje posjete Buimu i osnovno pitanje je da li e Radoni i SBB prepoznati u sutini o emu se ovdje radi. Ovdje je rije o nastojanjima da se poto-poto smijeni ova Vlada, a sve po instrukcijama Fikreta Abdia. Smlati je izvritelj i evo, sada kada je lan SDA, upozoravam ih da sam siguran kako e taj isti Smlati i tamo biti kukaviije jaje, istakao je Lipovaa.

Zazivanje autonomije
On je pojasnio da nije elio da se o smjeni komesara imia raspravlja dok ovjek ne izae iz bolnice te je, kako je rekao, upozorio Smlatia da e Klub Srba povui pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Izostanak njegove reakcije na ovo obavjetenje me iznenadio. Nisam shvatao zato se nije zabrinuo na pomen povlaenja vitalnog nacionalnog interesa jer njegovo povlaenje znai i obustavljanje itavog postupka. Tek dan poslije Skuptine USK-a smo saznali itav scenarij. Naime, Smlati je podnio ostavku 15 minuta nakon razgovora sa mnom, ubijeen da e taj dan Radoni narediti svojim poslanicima da budu 15. i 16. glas u Skuptini. Vjerujui da imaju 16 poslanika, SDA je zatraila od Smlatia da makne imia sa mjesta v.d. policijskog komesara i dovede drugog ovjeka ije ime nije sada vano. Zato nisu reagirali na priu o vitalnom nacionalnom interesu pokazalo se dan nakon Skuptine. Ono to se trebalo dogoditi je da, kada predsjednica Kluba srpskog naroda Mira Ljubijanki zatrai pauzu za sjednicu Kluba, a da je eventualno prola odluka na osnovu Radonieve upute o smjeni Vlade, taj novi ovjek kojeg je predloio Smlati je trebao da nae razlog i nain da bude uhapen lan Kluba Srba Mladen Loni i da se onemogui njegovo prisustvo na sjednici, ime Ljubijanki vie nema dvije treine za povlaenje vitalnog nacionalnog interesa, ispriao je Lipovaa, dodajui da tako neto ni Pinochet nije radio. Ovo govori s kim imamo posla i da su na djelu dobro uvjebane udbake metode. Loni je trebao biti uhapen pod krinkom ratnog zloina. Meutim, on ne bi bio zadran ni 40 minuta, koliko je bilo potrebno da proe ta taka, a onda bi ga pustili i rekli da je u pitanju greka. Zato su trebali smijeniti imia jer on nikada nije elio biti u ovoj kombinaciji, zakljuio je Lipovaa. On je poruio Radoniu, iji je SBB tek trebao donijeti odluku na iju e stranu stati, da je ruenje vlasti pod okriljem Fikreta Abdia uvreda za sve one koji su bili u ratu u Krajini. Razumijem da u Sarajevu nisu previe osjetljivi na tu temu, ali mi ne moemo pristati na to da se povuemo pred realizacijom povratka autonomije na neka druga vrata, naglasio je Lipovaa. No Lipovaa je, kako smo naveli, ovdje zaista bio licemjeran jer je godinama znao o Abdiu lijepo priati kada mu je to politiki odgovaralo. Uostalom, ni Smlati mu na ove optube nije ostao duan: U Krajini i malo dijete zna da je otac Hamdije Lipovae, Nurko, bio taj koji se grlio s Fikretom Abdiem prilikom proglaenja Autonomne pokrajine zapadna Bosna i aplaudirao mu. Hamdija Lipovaa je preivio i uz funkciju premijera preuzeo je i onu ministra unutranjih poslova. Mnogi su skloni tvrdnji da je to
uradio jer vie nikom ne vjeruje, tim prije to SIPA (dravna policija) ve due vrijeme istrauje kriminalne radnje u kojima je, navodno, upetljan i Lipovaa. Edis FELI

efik Smlati

Hamdija Lipovaa

KOLOVOZ 2013.

25

BOSANSKI BAROMETAR

PRESUDA VRHOVNOG SUDA HOLANDIJE: PRAVDA ZA SREBRENIANE ILI NEDODIRLJIVOST UN-A?

Historijska presuda
Nakon konane presude Vrhovnog suda Holandije, donesene poetkom septembra 2013., po kojoj je ova zemlja odgovorna za smrt trojice Bonjaka iz porodice Nuhanovi i Mustafi ubijenih u genocidu u Srebrenici jula 1995. godine, fundamentalne ramifikacije su jaanje teze odgovornosti meunarodne zajednice za genocid nad Bonjacima u Srebrenici, institucionalizacija genocida kao najteeg zloina nad Bonjacima, ali i obnavljanje teze da Ujedinjeni narodi imaju imunitet u djelovanju u meunarodnim konfliktima. Ipak, moda najvanije od svega, nakon ove odluke, stoji injenica da svoje traganje za pravdom nisu uspjeno okonale samo porodice Nuhanovi i Mustafi, nego su otvorile put i na neki nain olakale svim drugim Srebrenianima koji su izgubili svoje najblie lanove porodica da nastave da tragaju za pravdom. Zbog toga se presuda Vrhovnog suda Holandije ne smije posmatrati samo ako odluka da holandska vlada plati odtetu porodicama ubijenih Srebreniana, nego kao signal za sve porodice rtava da nastave sa tubama protiv meunarodne zajednice koja u velikoj mjeri snosi odgovornost za propuste i greke zbog kojih su mnogi Bonjaci izgubili ivote tokom rata 1992-1995. u Bosni i Hercegovini. Ipak, pomenuta presuda je velikim djelom jo jednom zacementirala tezu o nedodirljivosti Ujedinjenih naroda.

Potoari, 11. juli 1995.

10 godina pravne bitke

Ali prije bilo kakve rasprave, vratimo se u prolost kako bi se prisjetili kada su srbijanske snage pod zapovjednitvom generala Ratka Mladia osvojile Srebrenicu 11. jula 1995., a dva dana poslije holandski vojnici u sastavu UN-a prisilili su trojicu mukaraca, da zajedno s hiljadama drugih koji su pokuali nai utoite, napuste UN-ov kompleks. Trojica mukaraca bili su elektriar u holandskoj bazi: Rizo Mustafi te otac i brat prevodioca Hasana Nuhanovia. Mustafi i Nuhanovii radili su za holandski kontingent Dutchbata od 1992. do 1995. u zatienoj zoni Srebrenice. Inae, Nuhanovi je imao iskaznicu UNa i bio je na listi lokalnog osoblja koje je moglo da se evakuie sa Holandskim bataljonom, dok njegov otac Ibro, majka Nasiha i brat Muhamed nisu bili na listi i 13. jula 1995. godine im je reeno da moraju da napuste bazu u Potoarima. Mustafi je pak bio na slubi u Optini Srebrenica i po potrebi je upuivan u bazu. Sud je u presudi podsjetio da je on poslije 11. jula sa enom i djecom traio zatitu od Dutcbata, ali da je porodici reeno da mora da napusti bazu. Mustafi je nedugo nakon toga ubijen, a preivjeli supruga i djeca pokrenuli su postupak protiv Holandije. Podnositelji prijave smatrali su da su Holanani trebali znati da e njihove porodice biti ubijene. Tubu protiv Holandije, koju su podnijele porodice Rize Mustafia i Hasana Nuhanovia, podnesena je 2003. godine. Holandski Okruni sud je 2008. zakljuio da Holandija nije odgovorna za neuspjeh svojih trupa da zatite srebreniku enklavu 1995., ali su tuioci uloili albu na tu presudu koja je tri godine kasnije prihvaena. Tanije, Apelacioni sud Holandije je poetkom jula 2011. donio zakljuak da je drava Holandija odgovorna za smrt trojice Bonjaka koje holandski vojnici iz sastava UNPROFOR-a, 13. jula 1995. godine, dva dana poslije pada Srebrenice pod kontrolu Vojske Republike Srpske, predali snagama VRS-a, te naredio holandskoj vladi da plati odtetu njihovim porodicama. Vrhovni sud time je potvrdio presudu Apelacionog suda koji je 5. jula 2011. presudio da holandski vojnici nisu

Bratunac, 12. juli 1995. zdravica za dobro obavljen posao general Ratko Mladi i pukovnik Thomm Kerremans, zapovjednik Duchbata UN-a (u sredini) smjeli protjerati tri rtve iz UN-ove baze. Nakon 10 godina pravne bitke, preivjele rtve genocida u Srebrenici, koje su pokrenule graansku parnicu protiv Nizozemske, dobile su ovu pravnu bitku. S druge strane, holandski pripadnici mirovnih snaga UN bili su zadueni za tzv. sigurnosnu zonu u Srebrenici, koju su u julu 1995. godine zauzele snage Vojske RS pod komandom Ratka Mladia nakon ega su izvrile genocid nad bonjakim stanovnitvom za to se trenutno sudi Mladiu i politikom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadiu.

Dalekosena presuda za budue mirovne misije UN-a

Vijest o presudi Vrhovnog suda Holandije brzinom svjetlosti se proirila svijetom. Najugledniji svjetski mediji prenijeli su da bi navedena odluka u znaajnoj mjeri mogla negativno utjecati na naredne misije UN-a u svijetu. Naprimjer, irski list The Irish Times pie: Ovom odlukom je ranija sudska odluka potvrena. Ali presuda bi mogla imati utjecaja na budue misije UN-a jer bi drave mogle da oklijevaju da uestvuju u stranim vojnim operacijama ukoliko bi njihove trupe mogle odgovarati kada neto krene u pogrenom smjeru. Ipak, ameriki Fox News je prenio da je presudom Vrhovnog suda Holandije potvreno kako je Holandija poslala bosanske muslimane u smrt. Holandija

26

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR
je odgovorna za smrt trojice bosanskih muslimana jer su ih izbacili iz baze UN-a u Srerbenici 1995. godine, javila je amerika televizija. Takoer, njemaki Sddeutsche Zeitung navodi da je ta konana presuda, donesena nakon 10 godina borbe pred sudovima, u biti ast za zemlju, jer se ona tako suoava s odgovornou. Presuda obiteljima dodue ne prua utjehu, ali zadovoljtinu. Ali ona ipak ima i problematinu stranu. Spremnost drava da poalju vojnike u UN-ove misije je mala. I ona e jo vie opasti ako drave prema graanskom pravu budu mogle biti pozvane na odgovornost za greke njihovih trupa pod UN-ovim zapovjednitvom u misijama u zemljama, u kojima se vodi graanski rat", komentira njemaki asopis. Jedna od moguih ramifikacija pomenute presude je i to da se porodice srebrenikih rtava i Vlade Holandije dogovore u vezi sa moguom kompenzacijom. Primjerice, Semir Guzin, lan meunarodnog pravnog tima koji zastupa Srebreniane, izjavio je da postoji mogunost nagodbe izmeu porodica vie od 8.000 srebrenikih rtava i drave Holandije. Inae, meunarodni pravni tim zastupa Srebreniane u graanskoj tubi koju su porodice Srebreniana ubijenih u julu 1995. podnijele protiv Holandije, ali i UN-a, zbog nesprjeavanja genocida u zatienoj enklavi UN-a Srebrenica. Tuba se odnosi na 8.000 zahtjeva, a ukupan broj tuitelja je gotovo 7.000 rtava Srebrenice. U tom pravcu ide i nae razmiljanje. Svaki dogovor podrazumijeva neki kompromis. Mi mislimo da su se sada, nakon pravosnane presude u 'sluaju Nuhanovi', prvi put stekli ozbiljni uslovi za ozbiljan razgovor oko mogueg dogovora. Taj razgovor bit e potpuno transparentan i nae stranke sa svime upoznati. Tek kada oni daju svoju suglasnost, eventualno bi moglo doi do neke nagodbe. Meutim, i ja prvim put oekujem da bi se moglo ozbiljnije pristupiti i toj opciji da se postigne dogovor, neka vrsta nagodbe, da se konano ovo i kod nas rijei, kazao je advokat Semir Guzin. Prema njegovom miljenju, nakon presude e se u posebnom postupku utvrivati visina naknade. S tim u svezi list Tagesspiegel napominje da, osim to bi se Holandija sada mogla suoiti s brojnim tubama za plaanje odtete, presuda Vrhovnog suda u sluaju troje Srebreniana bi mogla imati dalekosene posljedice za budue misije plavih kaciga. Tagesspiegel takoer navodi da su vlade drava koje uestvuju u mirovnim misijama UN-a ionako suzdrane kad je rije o slanju vojnika u UN-ove mirovne misije te da bi ubudue mogle biti jo manje spremne na to nakon ove presude. Ovaj list prenosi i da je Holandija svoj angaman u UN-ovim mirovnim misijama ionako drastino smanjila. Holandija je ove godine ukupno poslala 44 osobe u jednu od trenutno 15 mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Od toga je 21 policajac, 16 vojnih strunjaka i sedam vojnika. Podjela rada u UN-u je prilino jasna: siromane zemlje na raspolaganje stavljaju trupe, bogate zemlje plaaju. 15 UNovih misija kotaju oko sedam milijardi dolara, koje prije svega snose Evropska unija i SAD, pie Tagesspiegel, dodajui da su Pakistan, Banglade i Indija zemlje koje alju najvie svojih vojnika u UN-ove mirovne misije. Isto tako, dravni branilac tokom ranijih suenja u ovom sluaju je isticao da e, ako bude potvrena odgovornost Holandije, to imati velike posljedice jer drave lanice UN-a vie nee biti spremne da svoje trupe alju u mirovne misije ukoliko se odgovornost za postupke bude prebacivala na drave uesnice. On je zakljuio da razumije da je vojnicima holandskih trupa bilo teko, ali da to nije razlog da se kre osnovna ljudska prava. izjavio je za bh-medije da e nakon ove odluke Vrhovnog suda u Hagu, Srebreniani imati vee anse da dou do pravde koju trae. Prema njegovom miljenju ovom odlukom je holandski sud jasno odgovorio na pitanje da li se postupci Holandskog bataljona mogu pripisati dravi Holandiji prema pravilima meunarodnog javnog prava. Ovo je historijska odluka jer e nakon nje porodice rtava ubijenih imati priliku da pravdu trae na osnovu toga to sada jedna drava moe odgovarati za propuste i greke koje su napravile njene vojne trupe. Ovom odlukom Srebreniani e imati vee anse da trae pravdu za greke meunarodne zajednice za genocid u Srebrenici 1995. godine. To jednostavno znai da svaki graanin sada moe ii na sud koji odluuje o nepravdi koja je uinjena Bonjacima u Srebrenici, kazao je Hagedorn. Prema njegovom miljenju, ovaj sudski sluaj govori mnogo u smislu da je holandski sud jasno potvrdio da se u sudskoj praksi sada moe pokrenuti odgovornost protiv drave koja je imala svoju vojsku u misiji UN-a, ali ne i protiv UN-a kao meunarodne organizacije koja je zatiena imunitetom. Radi podsjeanja, Vrhovni sud Holandije u aprilu 2012. godine odluio je da UN imaju imunitet od sudskog gonjenja, te da se ni na jednom sudu ne moe dokazati njena odgovornost. Ipak, ovom odlukom je jasno porueno meunarodnoj zajednici da drava moe odgovarati za greke koje je uinila njena vojska pod okriljem UN-a. Meutim, odmah nakon historijske odluke, pojedinci i grupe iz entiteta Republika Srpska pokuali su relativizirati i marginalizirati znaaj ove presude, pa su mahom izjavili kako se odluka odnosi i na rtve poinjene nad srpskim narodom u podruju Opine Srebrenica. Tako je primjerice, Stefan Karganovi, predsjednik nevladine organizacije Istorijski projekat Srebrenica i lan advokatskog tima koji istrauje zloine na podruju Srebrenice, izjavio da je presuda pozitivna zato to drava Holandija prihvata odgovornost za postupke ili neinjenje svojih predstavnika u srebrenikoj enklavi. On je istakao da je isti princip primjenjiv ne samo na Bonjake koji su stradali, nego oigledno i na Srbe, tako da e se, kako kae, budno pratiti sve aktivnosti u vezi s tim sluajem jer presuda ne ide u prilog samo porodicama bonjakih rtava, nego i srpskih. Ne iskljuujemo mogunost tube protiv Holandije zbog stradanja srpskih rtava oko Srebrenice, rekao je Karganovi. U svakom sluaju, presuda Vrhovnog suda Holandije je od historijskog znaaja jer e zasigurno ostaviti velikog traga u pisanju historije na prostoru Balkana, ali i novog tumaenja i oblikovanja meunarodnog prava. Jedna od glavnih posljedica navedene odluke je jo jedan dokaz koji zasigurno pokazuje ne samo odgovornost jedne zapadnoevropske drave za genocid u Srebrenici i deavanja u BiH, nego i odgovornost cjelokupne meunarodne zajednice iji propusti i greke e u narednim godinama sve vie izlaziti na vidjelo i biti dokazani na sudskim instancama. Takoer, ova presuda je samo jedan u nizu dogaaja koji doprinose procesu institucionalizacije genocida u Srebrenici kao najteeg masovnog pokolja u Evropi nakon holokausta u Drugom svjetskom ratu. Blisko povezano sa time, odluka je jo jednom potvrdila historijsku injenicu da su Srbi u posljednjem bhratu bili napadai i agresori, a da su Bonjaci ili bosanski muslimani bili rtve. Isto tako, odluka holandskog suda je jasan signal za sve porodice bonjakih rtava da nastave sa tubama protiv meunarodne zajednice koja u velikoj mjeri snosi odgovornost za propuste i greke zbog kojih su mnogi Bonjaci izgubili ivote u ratu u BiH. Ipak, kao to tvrdi profesor Hagedorn, pomenutom odlukom je samo jo jednom potvren imunitet UN-a, dok se u prvi plan stavlja odgovornost i kanjivost samih nacionalnih drava. q Bedrudin BRLJAVAC

Presuda doprinosi procesu institucionalizacije srebrenikog genocida

Ugledni evropski advokat Axel Hagedorn, koji zastupa udruenja preivjelih Srebreniana u tubama protiv UN-a i Holandije,

KOLOVOZ 2013.

27

BOSANSKI BAROMETAR

POPIS STANOVNITVA U BOSNI I HERCEGOVINI (1.-15. OKTOBRA 2013.)

Vanost i spornost Popisa 2013.

Predstojei Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini ima razumljivu demografsku, ekonomsku i naunu vanost za nau zemlju i za njezin poloaj u meunarodnoj zajednici. Kao glavni i nezamjenjivi izvor podataka o veliini, sastavu i promjenama stanovnitva jedne zemlje, Popis stanovnitva je kljuna pretpostavka za ekonomsko i drutveno planiranje i za predvianje oblika i naina utjecaja na procese na nacionalnoj i meunarodnoj razini.

Popis 2013. ima direktno politiko znaenje, osjetljivost i kontroverznost

Posljednji popis u Bosni i Hercegovini odran je prije 22 godine, a u meuvremenu se dogodila politika i ekonomska tranzicija bosanskohercegovakog drutva iz jednopartijskog sistema socijalistikih odnosa u viestranaki sistem trinih odnosa, i, na poetku te tranzicije, agresija na nau zemlju. Cilj agresije bilo je unitenje drave Bosne i Hercegovine i najmnogoljudnijeg naroda, bonjakog naroda, a posljedice agresije i rata, koji je ona proizvela bila su masovna stradanja i pomjeranja stanovnitva unutar Bosne i Hercegovine i izvan Bosne i Hercegovine. Stoga ne treba naglaavati tu prvu ili temeljnu ambivalentnost Popisa 2013, njegovu istovremenu vanost i spornost barem za veliku veinu Bonjaka. S jedne strane, cijeni se dravni znaaj Popisa i vrijednost podataka koje Popis treba da osigura za objektivan uvid u stanje bosanskohercegovakog stanovnitva, u razlike izmeu sadanjeg stanja i stanja od prije dva desetljea, te u pokazatelje i odrednice prognoziranja stanja u budunosti. S druge strane, imaju se u vidu politiko ustrojstvo Bosne i Hercegovine, aktualni geografski razmjetaj bosanskohercegovakog stanovnitva koji je proizveden agresijom, ratom i zloinima koji ukljuuju genocid nad Bonjacima, i mogunosti zloupotreba popisnih procedura i negativnih instrumentalizacija rezultata Popisa od onih koji nastoje da nenormalno postratno i postgenocidno stanje bosanskohercegovakog stanovnitva institucionaliziraju i uine opeprihvatljivim. Popisi stanovnitva ukljuuju mnotvo svojstava stanovnitva, poev od spolnog i dobnog sastava, preko obrazovanja i osobina radno sposobnih dijelova populacije, do raspolaganja stambenim prostorom i koritenja zdravstvenih usluga. Popis u naoj zemlji na poseban nain ukljuuje takoer pitanja identiteta, prije svega etnikog identiteta i jezika, te pitanje religije i religijske pripadnosti. Bosna i Hercegovina je drava tri konstitutivna naroda, i ostalih, i Popis 2013. ima direktno politiko znaenje i, samim tim, politiku osjetljivost i kontroverznost. Politika zastupljenost i prava predstavljanja Bonjaka, Hrvata, Srba i ostalih trebalo bi da institucionalno odraavaju njihovo procentualno uee u stanovnitvu; zakonska je obaveza da se na osnovu rezultata posljednjeg popisa vri distribucija kolektivnih politikih predstavljanja.

Opi interes Bonjaka je da se Popis 2013. obavi po zakonu

Popis ima vanost za pripadnike svakog naroda i za ostale na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, a posebno u sredinama gdje

je, kao rezultat genocida i drugih masovnih zloina, uspostavljeno nadmono veinsko uee jednog naroda u ukupnom stanovnitvu. Na prostorima RS-a, gdje su poinjeni najtei zloini, smjenjivale su se lokalne i entitetske vlasti ali se nikada nije dosljedno ispotovalo rezultate vaeeg Popisa iz 1991., pa zastupljenost Bonjaka, Hrvata i ostalih u institucijama RS-a danas, u treem desetljeu po Daytonskom mirovnom sporazumu, ne zadovoljava ni dijelom pravo koje im po Ustavu i zakonima pripada. Usljed toga, i usljed otvorenih pokuaja vladajuih politikih snaga u RS-u da proceduralnim blokadama, nezakonitim zahtjevima i politikim ucjenama obesmisle odravanje Popisa i tako prirede mogunost za odravanje svog entitetskog popisa po svojim propisima, prisutna je razumljiva bojazan da e se u RS-u kriti i zloupotrebljavati zakonska procedura u obavljanju Popisa radi osiguranja poeljnih krivih podataka o ueu Bonjaka, Hrvata i ostalih u ukupnom stanovnitvu. Bonjaci su rtve genocida i najteih masovnih zloina poinjenih nad jednim narodom u Evropi u drugoj polovici 20. stoljea i razumljivo je to su ivotno zainteresirani za tane podatke o sebi, svom sastavu i veliini, o razlikama izmeu stanja u kojem se sada nalaze i stanja od prije 22 godine i o tome koliko su te razlike izazvane i uslovljene prirodnim procesima, a koliko nasilnim procesima agresije i rata. Opi interes Bonjaka je da se Popis obavi po zakonu i da su odredbe zakona o predstojeem popisu u potpunom skladu sa vaeim evropskim statistikim i demografskim standardima. Jer, to, pored ostalog, znai institucionalno osiguranje prava svakog Bonjaka da se na normalan nain izjasni o svom identitetu i otklanjanje formalnih mogunosti manipulacije sa identificiranjem Bonjaka pomou ranijeg neprikladnog imena naeg naroda i

28

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR
pomou poistovjeivanja etnikog identiteta sa bosanskohercegovakim identitetom i pripadnou Bosni i Hercegovini kao zajednikoj dravi i zajednikom dobru svih njezinih graana. Bonjaci bili objekt politikih upotreba i zloupotreba tog mijeanja vjerskog i etnikog, odnosno nacionalnog. Nakon to su bili lieni prava na svoje povijesno ime i na svoju tradiciju, Bonjaci su dobili mogunost da svoj individualitet i identitet iskazuju kao Muslimani (sa velikim poetnim slovom). Na tri posljednja popisa stanovnitva Bonjaci su se izjanjavali pod tim imenom, koje je bonjaki etniki/ nacionalni individualitet historijski nepotpuno predstavljalo i relativiziralo muslimanskim vjerskim identitetom. Oni kojima je stalo do toga da bude to manje Bosne i to manje Bonjaka u Bosni, raunaju na prinudnu mo navike i na bezrezervnu privrenost velike veine Bonjaka islamu, s jedne strane, i na neupitni bosanski patriotizam takorei svih Bonjaka, s druge strane, pa na razliite naine nastoje institucionalizirati mogunost da Bonjaci iskazuju svoj etniki identitet neprikladno se izjanjavajui kao Muslimani i Bosanci. q Hilmo NEIMARLIJA

Bonjaci su bili objekt politikih zloupotreba mijeanja vjerskog i nacionalnog

Predstojei Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini prvi je popis na kojem e Bonjaci iskazivati svoj nacionalni, odnosno etniki identitet kao Bonjaci, a Bosna i Hercegovina i susjedne zemlje tradicionalno vae za drutvene prostore u kojima se vie i lake nego u drugim evropskim sredinama mijeaju vjerska i etnika pripadnost. Poznato je da je u ovim podrujima vododjelnica nacionalnog bila religija ili konfesija i da je i danas u stanovnitvu Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja neprevladano pitanje prvenstva pripadnosti vjeri ili narodu. No, takoer je poznato da su u donedavnoj prolosti samo

ZNAAJ POPISA STANOVNITVA2013. GODINE ZA BiH, BONJAKE I ISLAMSKU ZAJEDNICU

Popis ili otpis stanovnitva

Iz pozicije stvorenja, na temelju pozitivizma, scijentizma, laicizma, skepticizma, sekularizma i relativizma ljudi sumnjie i propituju ko e sakupiti njihove kosti poslije smrti na Sudnjem danu: Zar ovjek misli da kosti njegove neemo skupiti! Hoemo, mi moemo stvoriti i stvaramo jagodice prsta (koje su u svakog ovjeka razliite) njegovih ponovo, ali ovjek hoe dok je iv da grijei pa pita: Kada e Smak svijeta biti? Kad se pogled od straha ukoi, i Mjesec pomrai i Sunce i Mjesec spoje - tog dana ovjek e povikati Kuda da se bjei? Nikuda! Utoita nema. (El-Kijamet, 3-11) Kako ovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo i opet je otvoreni protivnik i Nama navodi primjer a zaboravlja kako je stvoren i govori: Ko e oivjeti kosti kad budu truhle? Reci: Oivjet e ih Onaj koji ih je prvi put stvorio, On dobro zna sve to je stvorio. Onaj koji vam iz zelenog drvea vatru stvara i vi njome potpaljujete. Zar Onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju nije kadar da stvori njima sline? Jeste, On sve stvara i On je Sveznajui. (Ja-Sin, 77-81) Zar nisi uo za onoga koji je prolazei pored jednog do temelja poruenog grada povikao: Kako e Allah oivjeti ove to su pomrli? I Allah uini te on zamre i tako ostade stotinu godina, a onda ga oivje i zapita: Koliko si ostao? Dan ili dio dana odgovori. Ne ree On, ostao si stotinu godina. Pogledaj jelo svoje i pie svoje nije se pokvarilo, a pogledaj i magarca svoga da te uinim dokazom ljudima, a pogledaj i kosti vidi kako ih sastavljamo, a onda ih mesom oblaemo. I kada njemu (Zul-Kiflu) bi jasno, on povika: Ja znam da Allah sve moe! (El-Bekare, 259) I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati, a na Sudnjem danu emo mu knjigu otvorenu pokazati. itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to to e svoj raun polagati. (Il-Isra, 13-14) A na Dan kada Allahovi neprijatelji u vatru budu potjerani oni prvi bit e zadrani, da bi ih sustigli ostali. I kad dou do nje, ui njihove, i oi njihove, i koe njihove svjedoie protiv njih o onom to su radili. Zato svjedoite protiv nas?, upitat e oni koe svoje Allah koji je dao sposobnost govora svakom biu, obdario je darom govora i nas, odgovorit e On nas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili. Vi se niste krili zato da ne bi ui vae i oi vae i koe vae protiv vas svjedoile, ve zato to ste vjerovali da Allah nee saznati mnogo tota to ste radili. I to vae uvjerenje, koje ste o Gospodaru svome imali, upropastilo vas je, i sada ste nastradali! (Fussilet, 19-22)

KOLOVOZ 2013.

29

BOSANSKI BAROMETAR
Oni koji obijede (potvore) estite, bezazlene vjernice, neka budu prokleti na ovom i onom svijetu, njih eka patnja nesnosna, na Dan kada protiv njih budu svjedoili jezici njihovi i ruke njihove, i noge njihove za ono to su radili. (En-Nur, 23-24)

Popis stanovnitva religijski in, tradicija i praksa

U okviru iskonske, primordijalne tradicije koja ovjeanstvo i ljudski rod povezuje u jednu jedinstvenu, idejnu, duhovnu, vjersku, kulturno-civilizacijsku, sakralno-obrednu, drutveno-politiku i pravno-obiajnu zajednicu neopozivo i neizostavno spada popis stanovnitva. U okviru kulture sjeanja koja se temelji na hramovima i obredima utemeljen je i popis ili kompletna i komplementarna registracija stanovnika. Popis stanovnitva, to je neupitna i neopoziva istina koja poiva na religiji. To je religijski in, religijska tradicija i religijska praksa. Tako Biblija biljei da je Musa, a.s., dva puta vrio popis stanovnitva i to u pustinji prilikom izlaska iz Egipta u Obeanu zemlju. Pri prvom popisu popisano je 603.550, a prilikom drugog popisa 601.730 stanovnika. Trei popis koji biljei Biblija vrio je Davud, a.s. Navodno se na taj popis Jahve naljutio pa je poslao trodnevnu kugu od koje je pomoreno 70.000 ljudi. Nakon Hidre iz Mekke u Medinu 622. godine po Miladu, Muhammed, a.s., je u cilju formiranja Zajednice muslimana Umme, druge godine po Hidri ini sljedee stvari: a) vri bratimljenje izmeu 186 medinskih porodica (Ensarija) sa 186 mekkanskih porodica (Muhadira), b) izdaje naredbu i uputstvo ashabima da izvre popis stanovnika u Medini (Jesribu) i broj medinskih porodica, c) kao javni znak i poziv i oglaavanje poetka klanjanja namaza uvodi se uenje ezana, d) vri se, na temelju objavljenih ajeta, promjena Kible i umjesto prema Jerusalimu (Kudusi-erifu) nareuje se u namazu okretanje prema Bejtullahu u Mekki do kraja svijeta. U istom tom mjesecu abanu 624. godine u Kuranu se muslimanima propisuje i Savm post mjeseca ramazana.

zloina nad njima, ne iz osvete i mrnje, nego zbog istine, pouke sebi i poruke svijetu. Danas, 2013. godine, u oktobru, uz registraciju, evidenciju i popis stanovnika, jo ponegdje se diljem BiH otkopavaju i jame bijelih bonjakih kostiju koje su nepobitni svjedoci srbijansko-crnogorskih i hrvatskih zloina nad Bonjacima. Sve te bijele kosti svjedoci su postojanja Bosne i Bonjaka, ali i srbijansko-crnogorskih i hrvatskih zloina nad njima. Pomilja li neko u meunarodnoj zajednici o tih 200.000 bonjakih bijelih kostiju, koliko bi danas, 2013. godine, na popisu stanovnitva bilo vie stotina hiljada Bonjaka i Bonjakinja?

Nacija Bonjak, religija islam, jezik bosanski

Drugi zloin nad tim bijelim bonjakim kostima, koji se, ne daj Boe, sada u naoj, a ne dumanskoj izvedbi, moe dogoditi, ako mi, svi i svaki ivi Bonjak na planeti se na popisu stanovnitva 2013. ne popiemo i potpuno pravilno ne registriramo, ne evidentiramo, i jedino ispravno imenujemo i odredimo. Na tri kolone, to je pitanje biti ili ne biti, opstati ili nestati, upisati ili otpisati sebe moraju ispravno, tano i pravilno odgovoriti. U koloni 24. na pitanje nacionalne pripadnosti i nacionalnog odreenja postoji samo jedan ispravan politiki, dravotvorni, sadanji i budunosni odgovor nacionalno, etniki u narodnom, politikom, dravotvornom i ustavnom smislu. Mi smo sad zasad samo Bonjaci. Onog dana kada se Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini izjasne u nacionalnom smislu i odreenju kao Bosanci, onda se svaki Bonjak, to je najlaka stvar na svijetu, moe i treba izjasniti kao Bosanac. Ovako, kako narodna izreka kae: Dobrim i plemenitim namjerama poploan je put do pakla, ukoliko se, ne daj Boe, u koloni 24. Bonjaci budu upisivali na popisu kao Bosanci ili kao Muslimani sa velikim M; to je vanustavna, nepolitika i nedravotvorna kategorija, i to se ne broji u Bonjake. I to je viestruka greka: a) ne popisujemo se ispravno, ustavotvorno, dravotvorno, politiki, konstitutivno i strukturalno, b) pogrenim popisom Bonjaka e biti manje u ukupnoj strukturi stanovnika BiH i to moemo imenovati sadomazohizmom, autoovinizmom, samonegacijom i autodestrukcijom. Tim inom bi nad sobom inili ono to nam dumani ele da nas bude to manje. Dakle, na kolonu 24. i pitanje etnosa, naroda i nacije mi smo samo Bonjaci i nita vie i nita manje. Na kolonu

Bonjaka knjiga genocida zbog istine, pouke sebi i poruke svijetu

Dakle, popis stanovnitva je batina svih religija svijeta i ovjeanstva. Svi narodi svijeta, posebno oni koji ive na tlu Evrope, poslije unitenja Jevreja u toku Drugog svjetskog rata, osim Bonjaka, registriraju se, evidentiraju i popisuju kroz dvije vrste knjiga Knjige roenih i ivih i Knjige umrlih, poginulih i nesretno stradalih. Bonjacima je, kao i Jevrejima, dok nisu na tlu Evrope, holokaustom i genocidom uniteni zahvaljujui Srbiji, Hrvatskoj i pasivnom stavu Evrope, osim onih dviju vrsta knjiga Knjiga roenih, ivih, Knjiga umrlih, potrebna i trea knjiga, a to je knjiga u kojoj e biti registrirane, evidentirane, popisane i opisane sve bonjake rtve srbijansko-crnogorskog i hrvatskog genocida, devastacije i asimilacije. Bonjaci zbog idejnih i duhovnih temelja na kojima poivaju (islama), zbog Srba i Hrvata to su takvi kakvi jesu, a takvi su da e rtvi Bonjacima upisati i pripisati sve svoje nad njima poinjene zloine, a sebe iz delata preobratili u rtve, to Srbi sa Deklaracijom ve pokuavaju, zbog Evrope, Zapada i svijeta u cjelini, ali i zbog svoje budunosti moraju u treoj knjizi, koja, hvala Bogu, ne treba vie nijednom narodu u Evropi izuzev njima, Knjizi genocida registrirati, evidentirati, upisati, propisati i opisati, svakog ovjeka, svaku enu, svako dijete, svaku kost, svako oko, svako uho, svaku ruku, svaku nogu i svaki prst, srbijanskocrnogorskih i hrvatskih

30

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR
25. o nazivu religije i religijske pripadnosti odgovor koji svi znamo i u koji svi vjerujemo, na odgovor je naa vjera i religija je samo i izriito islam, a mi smo po vjeri i konfesiji muslimani. Na kolonu 26. ili pitanje materinjeg jezika i kojim jezikom govorimo na odgovor je: na jezik je bosanski jezik. Dakle, nacija Bonjak, religija islam, a jezik bosanski. tako da su u ukupnoj strukturi bosanskohercegovakog stanovnitva postali veina u 16. stoljeu. To e trajati sve do 19. stoljea dok kuga, posebno u gradovima, nije u razdoblju 1813.-1817., prema Ivanu Frani Jukiu, prepolovila muslimansko stanovnitvo.

Muslimansko stanovnitvo apsolutna veina u BiH do poetka 19. stoljea

Kao stara, poznata i priznata evropska zemlja Bosna i Hercegovina je u novoformiranoj Kraljevini SHS poslije Prvog svjetskog rata zauzimala petinu ili 20% teritorije drave. Prema prvom popisu stanovnitva poslije Prvog svjetskog rata od 31. januara 1921. godine, Bosna i Hercegovina je imala 1.890.440 stanovnika, a Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 11.984.000. 10 godina kasnije, 1931. godine, Bosna i Hercegovina je imala 2.323.555, a Kraljevina Jugoslavija 13.934.036 stanovnika. Godine 1941. u Kraljevini Jugoslaviji ivjelo je oko 16.000.000 stanovnika, a u Bosni i Hercegovini oko 3.000.0000. Dok je Austro-Ugarska vladala Bosnom i Hercegovinom od 1878. do 1918. prvo u obliku okupacije, a kasnije od 1908. do 1918. u formi aneksije ona je izvrila etiri popisa stanovnitva. Prvi popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini Austro-Ugarska je izvrila 1879., drugi 1885., trei 1895. i etvrti 1910. godine. Prema prvom austro-ugarskom popisu stanovnitva iz 1879. u Bosni i Hercegovini je ivjelo 448.613 Bonjaka-muslimana ili 38,73% njezina stanovnitva. Taj je postotak do 1910. godine, etvrtog posljednjeg popisa, spao na 32,25% ili se udio Bonjaka u navedenom razdoblju od 31 godine smanjio za 6,48%, dok se postotak svih ostalih naroda poveao, katolika ak za 4,79%. Neprestana iseljavanja Bonjaka u Tursku, kako pokazuju etiri austro-ugarska popisa stanovnitva u Bosni, vodilo je stalnome smanjivanju bonjakog stanovnitva u ukupnoj demografskoj i etnikoj strukturi. Tako da je u ukupnom iznosu Bonjaka u Bosni i Hercegovini 1910. bilo 612.912 i to 470.912 ili 76,93% ih je ivjelo na selu, a 142.000 ili 33,7% u gradu. U vrijeme socijalistike Jugoslavije od 1945. do 1992. godina nekoliko puta vren je popis stanovnitva. Tako je prema popisu iz 1948. Bonjaka bilo 34,54%, 1971. godine 39,6% a 1991. godine prema posljednjem do sada izvrenom popisu Bonjaka je 43,7% u ukupnoj strukturi stanovnitva BiH, to ih pojedinano ini najbrojnijom populacijom. U 19. stoljeu na osnovu tri popisa vjerska, preciznije konfesionalna struktura bosanskohercegovakog stanovnitva izgleda: 1807./1808. godine 37,30% muslimana, 44,98% pravoslavnih i 18,50% katolika; 1879. godine 38,73% muslimana, 42,88% pravoslavnih i 18,3% katolika. Za 18. stoljee nema pouzdanih podataka o broju i strukturi stanovnitva BiH. U 17. stoljeu muslimana je u sastavu cjelokupnog bosanskog stanovnitva bilo najmanje 75%, a pravoslavnog i katolikog 25%. Ako se gledaju popisni defteri koji se mogu pratiti kroz povijest, onda se moe ustanoviti osnovna injenica da se broj muslimana u Bosanskom sandaku neprestano poveavao u 14. i 15. stoljeu,

Ime Bonjak vodi u naciju, politiku, red, poredak, sistem, organizam, dravu
Sa stajalita religije popis stanovnitva je put, tradicija, obiaj, praksa i batina Bojih poslanika i vjerovjesnika. Drugo, stoka je stoka pa ima svoje ime, naziv, evidenciju, registraciju, kvantifikaciju, kvalifikaciju koju vode i o kojoj se brinu ljudi. Tree, stoka se odaziva, raspoznaje i spoznaje kroz svoje ime. etvrto, Boja je Volja, Odredba, Mo i Mjera da se nita ne ureuje, ne odreuje i ne rjeava dok se ne imenuje. Imenovanje ljudi, stvorenja, nebeskih tijela, stvari i predmeta prethodi svakoj aktivnosti i djelatnosti. ovjek kao imam i halifa meu stvorenjima u stvorenim svjetovima jedini ima Bogom darovanu mo i mogunost da se slui imenima, definicijama, sudovima, pojmovima, zakljucima, a ivotinje se samo odazivaju na svoja imena koja su im nadjenuli ljudi. Nijedno Boje stvorenje pojedinano i nijedna vrsta grupno i openito se ne odriu, ne poriu, i ne odustaju od svoga imena pa zato bi se Bonjaci odricali, sustezali, stidjeli i izbjegavali svoje, najmanje 1.000 godina staro ime Bonjaci nazvano po zemlji Bosni!? Ukoliko odustaju od svoga imena Bonjaci se odriu primordijalne ljudske vrste. Primanjem islama Arapi nisu prestali biti Arapi, Perzijanci-Perzijanci, Turci-Turci, Berberi-Berberi, Malajci-Majalci, Sudanci-Sudanci, Mauri-Mauri, Pakistanci-Pakistanci. Ime musliman, ako Bog da, vodi u Dennet, ime Bonjak vodi u naciju, u politiku, u red, u poredak, u sistem, u organizam, u dravu, u konstituantu, u politeju, u Republiku. Muslimani nikada ne smiju radi ovog svijeta zaboravljati onaj svijet. Nacionalna odrednica Bonjak je samo ovosvjetska kategorija i kolektivno ime za narod star najmanje 1.000 godina, a musliman je Boje ime i vrijednost za sve ljude i ljudsku vrstu u cjelini koja na temelju Objave vjeruje u Jednog Boga. Ime musliman moe svako batiniti, ali ga niko ne moe u bilo kojem obliku, pa i u smislu nacionalne nominacije i odreenja prisvojiti i prisvajati sebi. Svako nacionalno odreenje je posebno i relativno odreenje koje ne see izvan granica ovog svijeta, a musliman je univerzalno ime i odreenje koje ima ope znaenje i na ovom i na onom svijetu. Musliman je odreenje prema Bogu, kao svjesna, savjesna i slobodna predanost i pokornost Jednom Jedinom Bogu i sveukupna organizacija ivota na temeljima islama: Kuranu i sunnetu, a nacija, pa i Bonjaci, nije nita drugo, ni manje ni vie nego takva grupa, skupina ili zajednica koja ima potpunu svijest o svojoj posebnosti u odnosu na druge i drugaije i koja ima: volju, elju, htijenje i tenju da ivi zajedno. Nacionalno ime i odreenje u slobodi i pri punoj svijesti, na osnovu razliitih elemenata (teritorije, jezika, karaktera, povijesne sudbine, kontinuiteta, kulturnog identiteta, obiaja) daju ljudi sami sebi, a ime musliman samo dariva Bog. Zato je nedopustivo, neshvatljivo, neprihvatljivo i sa stajalita religije suludo i zabranjeno vjerskim imenom odreivati nacionalno ime. U najblau ruku, to je jedna vrsta irka i blasfemije.

Historijski momenat: Mi smo Bonjaci!

Kako god se Bonjaci na popisu 2013. izjasne, da li kao Bosanci ili Muslimani, oni idu u ostale i umanjuju broj, poziciju i mo Bonjaka. Da Bonjaka bude manje kroz pogreno izjanjavanje na popisu ele

KOLOVOZ 2013.

31

BOSANSKI BAROMETAR
i njihovi dumani. Kako primjeuje prof. dr. Tarik Zaimovi, predsjednik Upravnog odbora Fondacije Popis 2013.: Cilj je smanjenje broja Bonjaka u BiH po svaku cijenu. To se vidi iz svih poteza do sada. Osim toga, komplicirano dizajnirana pitanja o mjestu stanovanja mogu dodatno smanjiti broj Bonjaka u RS-u i imati pogubne posljedice na povratniku populaciju. Ovo je u posljednjih 130 godina najvaniji momenat s kojim se Bonjaci suoavaju. Momenat kada svima, i susjedima i Evropi, moramo jasno kazati: Mi smo Bonjaci! Osim strateke tenje od dumana da Bonjaka bude to manje u oima Evrope i svijeta jo jedan nita manje vaan cilj da se pred oima ovjeanstva pokae i dokae da Bonjaci nemaju politiku svijest, zrelost, samosvijest, samospoznaju, politiku kulturu da se ak na popisu ne znaju nacionalno odrediti, imenovati i definirati pa ta e im onda politika, vlast i drava. U Evropi vai neprikosnoveno pravilo: ko nema nacionalnu svijest i kulturu, on nije dostojan vlasti, politike i drave. Svaki ovjek ima pravo na vlastito lino i zajedniko nacionalno ime. Bonjaci su sui generis svojevrstan narod kojem su kroz povijest drugi nametali, podmetali i osporavali nacionalno ime. Posebno je tragino kako Bonjacima ponovo (i nakon svega) drugi ele da nadijevaju ime. Bonjaci su kroz historiju, na prethodnih 12 popisa, imali (po pravilu) nametnuto ime. Bili su: muhammedanci, Srbi-muslimani ili Hrvati-muslimani, neopredijeljeni, muslimani po etnikoj pripadnosti, te na kraju Muslimani sa velikim M. Mi smo 1993. u ratnom Sarajevu na Bonjakom saboru jasno odluili da nam niko vie nee nametati imena i vratili staro narodno ime Bonjak. Sada dolazi IMO tim, Evropa i njen EUROSTAT i ele da nas preimenuju kako im odgovara, primjeuje u razgovoru za Anadoliju prof. dr. Tarik Zaimovi. Svi navedeni razlozi, a dovoljan je samo posljednji da se svaki Bonjak pojedinano, brani par, porodice, kulturno drutvo, zajednica, organizacija, politike stranke i Islamska zajednica maksimalno angairaju na projektu popisa stanovnitva da se 100% izjasne i popiu ono to jesu, dakle Bonjaci. Bila bi nedopustiva sramota i neoprostiva grehota da se 5%, 8%, 9%, 10%, 15%, kao u svim dosadanjim popisima stanovnitva samo Bonjaci i niko vie upisuju i popisuju u druge i ostale, ma kako se oni zvali: Bosanci, Muslimani, Jugoslaveni, Srbi islamske vjere, Hrvati islamske vjere, Crnogorci islamske vjere.

Etniki sastav stanovnitva Bosne i Hercegovine 2006. godine po optinama/opinama fologija prouava drutvo u svim izvanjskim likovima, dimenzijama i planovima i sve njegove materijalne i egzistencijalne fenomene, zatim drutvene grupe, geografsku i demografsku situaciju naroda, njegove organe, organizacije, institucije, ustanove, brojnost stanovnitva, njegovu gustinu naseljenosti i raspored u prostoru, natalitet, mortalitet i fertilitet. Drutvena fiziologija prouava drutvo iznutra i obuhvata posebne sociologije: sociologiju religije, sociologiju etike, sociologiju morala, sociologiju prava, sociologiju lingvistike, sociologiju ekonomije. Bez utemeljenog, potpunog i vjerodostojnog popisa stanovnitva nezamisliva je i nemogua ispravna populacijska politika u bilo kojem narodu, pa tako i kod Bonjaka. Pod populacijskom politikom u teoriji se podrazumijeva sistem osnovnih naela, ciljeva, mjera i postupaka usmjerenih na poeljno kretanje stanovnitva (hoe li se Bonjaci vraati u RS na svoju babovinu, od toga ovisi opstanak BiH) karakteristinih komponenata u skladu sa nacionalnim ekonomskim, socijalnim, politikim, dravotvornim i univerzalnim ljudskim ciljevima. Populacijska politika u suvremenom znaenju uglavnom se provodi djelovanjem na karakteristine komponente kretanja stanovnitva: natalitet, mortalitet, unutranje i vanjske migracije (ne pravi se vea kola u mjestu u kome vie umire ljudi nego to se raa) radi postizanja osmiljenih i zacrtanih ciljeva. U tom smislu treba shvatiti pojedine tipove kvantitativne populacijske politike (ekspanzivnu ili progresivnu, restriktivnu i redistributivnu), kao i njihove varijante pronatalistiku, odnosno antinatalistiku varijantu te imigracijsku, odnosno emigracijsku varijantu. Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini e kao na dlanu pokazati da je u raznim krajevima BiH i u stotinama sela godinja stopa nataliteta manja od stope mortaliteta. U cjelini gledano, skoro da su se stope nataliteta i mortaliteta kod Bonjaka izjednaile. To nije ak ni prostoproirena reprodukcija u natalitetu kod Bonjaka. To ima dvije neminovne posljedice: Bonjaci postaju sve stariji narod i njihov broj e se, uz sve ivotne izazove, iskuenja i opasnosti u budunosti sve vie i vie smanjivati. Smanjivanje broja Bonjaka potpomoi e i uveati asimilacija pojedinaca i grupa u druge narode. q Mustafa SPAHI

Uslov opstanka BiH povratak Bonjaka na svoju babovinu u RS-u

Bez pravilnog, potpunog, tanog, kompletnog, komplementanog, detaljnog i sveobuhvatnog popisa neuspostavljiva je drutvena struktura. Drutvena struktura je pored drutva, drutvenih grupa, drutvenih pojava i osnovnih oblika ljudske svijesti jedna od pet glavnih tema sociologije. Drutvena struktura prouava sastav i stratifikaciju drutva, svojstva, odnose i relacije meu dijelovima i strukturnim elementima drutva i njihova meusobna proimanja, djelovanja i utjecaje dijelova i strukturnih elemenata drutva jednih na druge. Bez popisa stanovnitva nemogua je prava, vjerodostojna i potpuna slika drutvene strukture jednog drutva. Prema Emilu Durkheimu drutvenu strukturu sainjavaju morfoloka baza drutva, drutvene institucije, drutveni simboli, kolektivni ideali i vrijednosti i kolektivna svijest. Pod morfolokom bazom drutva Durkheim podrazumijeva i ukljuuje sve ono to se odnosi na demografiju i geografiju seoskih i gradskih centara. Durkheim zahvata i prouava drutvo izvana drutvenom morfologijom, a iznutra drutvenom fiziologijom. Tako drutvena mor-

32

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR

POPIS U BiH 2013.: BOSANSKI JEZIK TEMELJ BONJAKOG NACIONALNOG IDENTITETA

Bosanski jezik oznaka samopostojanja Bonjaka

Kako poeti? Moda onom Heideggerovom kako je jezik kua bitka, ili onom Lacanovom kako ovjek 'stanuje' u jeziku, ili onom Alije Isakovia kako jezik nije niija svojina, svaija svojina. Korisna tema. Neotklonjiva. iva. O bilo kojem jeziku, pa i o bosanskom, mogli bismo govoriti s kulturolokog, filozofskog, lingvistikog, politikog itd. aspekta. U ovom tekstu e se govoriti o jeziku kao bitnoj oznaci nacionalnog identiteta jednog naroda, u ovom sluaju bonjakog. tura je nain ivota pojedinih naroda koji obitavaju na istom prostoru u isto vrijeme i slue se istim predmetima. Bonjaci, Bosanci, Bonje nazivi su koje su upotrebljavali najstariji narodi BiH, kao zajedniku oznaku bosanskohercegovake kulturoloke i dravotvorne pripadnosti, jo od Kulina bana, a o tome svjedoe mnogobrojni spomenici materijalne kulture s kraja 10. stoljea: listine, povelje, ugovori, darovnice, crkveni rukopisi, zapisi na kamenu, krajinika pisma itd., to znai od najranijeg vremena bosanskog srednjovjekovlja, Bosanskog kraljevstva, Osmanskog carstva, sve do Austro-Ugarske. (Oznaka biti Bonjak nije predstavljala naziv za pripadnika islamske vjeroispovijesti, stanovnika Bosne, jer u tom dalekom vremenu srednjovjekovlja bosanskohercegovaki narod nije imao osvijetenu nacionalnu pripadnost, osim to su Bosnu osjeali svojom zemljom i po njoj su se tako i nazivali). Smail Bali istie kako su Bonjaci bili priznati kao preci bosanskohercegovakih i sandakih muslimana, a pripadali su velikim dijelom Crkvi bosanskoj. Nacionalnu i vjersku oznaku (Musliman = musliman/ Bonjak) vladajui politiki slojevi u odreenim historijskim trenucima pokuavaju poistovjetiti. Atif Purivatra istie kako je hrvatska i srpska buroazija bosanskohercegovake Muslimane nacionalno oznaavala Hrvatima ili Srbima, s tim da im je oznaka vjerskog drugaija od hrvatske ili srpske vjerske oznake. Jedan dio inteligencije prihvatio je srpsku ili hrvatsku nacionalnu orijentaciju. Ova pojava je nastala, prije svega, kao posljedica neravnopravnog poloaja. Bonjaci su poeli isticati svoj nacionalni identitet koji nije bio ni srpski, ni hrvatski, a ni etniki turski. Naime, oni ija je svijest zaustavljena u jednom trenutku historije Bonjake su nazivali i Turcima. Bonjaci su oduvijek bili svjesni svog slavenskog porijekla i injenice kako s Turcima nemaju nita zajedniko, osim to pojam transcedencije i vjerovanja uzimaju iz istog vrela islama. Bonjaci su kroz povijest esto bili protiv vrhovne turske vlasti, sudjelujui u njenom ruenju. Tako u zapisu Safeta Baagia ostalo je dokumentirano da je Abdulah-paa Tefderija (1722.-1785.) ostao nijem na carigradski zahtjev da Pounje, dio bosanskog teritorija, preda Austro-Ugarskoj. Abdulahov odgovor velikom Carstvu je bio glavu dam, a kamena jednog ne dam. U sistemu strahovlade, neposlunost se plaala ivotom Abulah-paa je smaknut.

Stoljetno ignoriranje bonjake kulture, tradicije i nacionalnog identiteta

Moemo postaviti pitanje: zato govor o bosanskom jeziku, ne samo u blioj povijesti, nego i danas otvara niz kompleksnih promiljanja koja se reflektiraju na cjelokupni junoslavenski kulturoloki prostor u kojemu su jezici pojedinih naroda igrali vrlo vanu ili odluujuu ulogu u afirmaciji vlastitog im nacionalnog identiteta, pogotovo u periodu 90-ih godina 20. stoljea? Kod veine junoslavenskih naroda svijest o nacionalnom identitetu bila je izraena jo prije ulaska u zajedniku dravu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Novoformirana drava teritorijalno se prostirala i na ona podruja u kojima nije bio dominantan samo srpski, hrvatski i slovenski nacionalni identitet; naziv za novostvorenu dravu nije bio sretno rjeenje za sve one druge narode koji su bili ukljueni u njenu dravotvornost. Stvaranje Jugoslavije, nakon Drugog svjetskog rata, onim narodima ije je ime bilo izostavljeno iz naziva zajednike drave (Kraljevine SHS), bilo je prihvatljivo jer je novoformirana drava bila konstituirana na programu socijalno-klasne i nacionalne emancipacije svih njenih naroda i narodnosti. Je li, doista, bilo tako? Bonjacima u novoformiranoj dravi dato je pravo da se mogu nacionalno izjanjavati kao Srbi, Hrvati i Neopredijeljeni. 1971. dozvoljeno im je da se mogu izjanjavati i kao Muslimani, to znai da je Bonjacima priznata njihova vjerska oznaka, ali ne i nacionalna. Na ovaj nain svjesno je ignorirana stoljetna bosanskohercegovaka dravnost, kultura, tradicija i nacionalni identitet jednog od njenih naroda. Potvrdu ovog stajalita moemo pronai u jednoj od definicija kulture (antropolokoj): kul-

KOLOVOZ 2013.

33

BOSANSKI BAROMETAR
Jezik, obiaji, kulturno naslijee, predaja itd. razliiti su od drutveno-kulturnog naslijea kakvo u svom duhovnom biu ima turski narod. Rasim Muminovi u knjizi Povijest i nacionalnost, povijesne injenice koje nisu ile na ruku Bonjacima objanjava na nain kako se ovjek ne moe opredijeliti za ono to jeste, jer jeste, ali se zato moe opredijeliti za ono to nije. Opredjeljivanje za ovog znamenitog filozofa predstavlja izigravanje koje nam omoguava da budemo u igri, to oznaava monodramu vlastitog ivota koja vodi ka otuenju.

Gubitak nacionalnog identiteta se plaa ropstvom i ponienjem

Ekstremistima je zasmetalo to su Bonjaci nakon lutanja, zabrana, deklariranja na ovaj ili onaj nain, na Bonjakom saboru 1993. godine donijeli odluku da se nacionalno ime Musliman preimenuje u Bonjak, a svoj su jezik nazvali bosanskim, onim imenom koji je imao uporite u dalekoj povijesti bosanskog srednjovjekovlja. Nita se novo nije iznjedrilo na ovom Saboru, osim to se iz praine stoljetno nataloene na svjetlo dana ukazao autohtoni naziv nacionalnog imena i jezika naroda BiH. Alija Izetbegovi je jezik poistovjetio s nacionalnim identitetom iji se gubitak plaa ropstvom i ponienjem. Jo za vrijeme austrougarske vladavine u BiH, naziv bosanski jezik je uao u zvaninu upotrebu, a 1890. je izala i Gramatika bosanskog jezika. Nakon Drugog svjetskog rata djelovalo se u smjeru jugoslavenskog zajednitva u kojoj je ostalo nerijeeno nacionalno pitanje bosanskih Muslimana. Iz prethodno navedenog moe se uoiti kako su narodi s dijela junoslavenskog prostora imali mogunost svoj nacionalni identitet, u kojemu jezik igra vanu ulogu u nacionalnoj osvijetenosti, dokraja provesti u konkretnost vlastitog im ivljenja, za razliku od bonjakog naroda koji je doveden u apsurdu situaciju da je morao svoju samobitnost kulturoloku, povijesnu, nacionalnu itd. na pragu 21. stoljea braniti i dokazivati i na bojnim poljima. U odreenom nesretnom historijskom trenutku poistovjeivanje sa srpskim ili hrvatskim nacionalnim identitetom Bonjacima, paradoksalno, moe ii u prilog jer su i u najteim povijesnim trenucima bili svjesni svog slavenskog porijekla, nikad se nacionalno ne izjanjavajui Turcima, ak su i sami pridonosili ruenju Turske Carevine. Opravdano je postaviti pitanje zato su se Bonjaci tek 1993. godine javno izjasnili o svom nacionalnom identitetu i jeziku koji predstavlja osnovnu oznaku njihove samobitnosti, a sve do tada nije im bio problem izjanjavati se na jeziku kojeg su nazivali srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim? Moda bi se odgovor mogao pronai u kontekstu razumijevanja drutveno-politikih prevrata na prostoru bive Jugoslavije. U BiH dolazi do snanog polariziranja na hrvatski i srpski jezik, s tim da se sistematski provodila ekavizacija jezika bosanskih Srba i kroatizacija jezika bosanskih Hrvata, ime su ponajvie doprinosili mediji.

Gramatika bosanskoga jezika (1890. godina) obratno. Bonjaci nakon to im se poela dogaati nasilna ekavizacija i kroatizacija jezika i prostora (posljedica) kojeg su dijelili s drugim narodima i narodnostima, koji nikad nije imao oznake istog ekavskog niti kroatiziranog prostora, postaju svjesni dugogodinje izoliranosti od vlastitog imena, jezika, svoje samobitnosti. Mea Selimovi esto je isticao tragine i nesretne historijske injenice koje nisu ile na ruku Bonjacima. Ni jedna grupa ljudi u istoriji nije ostala usamljenija nego to su bosanski Muslimani. Nije pomagalo ni to to je Bosna do 18. vijeka bila relativno razvijena, praktino bez nepismenih, sa mnotvom kola, sa ureenim urbanim ivotom, sa dosta vjerske tolerancije-neprirodnost njihova poloaja bila je oita. A, Mein Hasan u Derviu i smrti, turskoj gospodi iznosi istinu o Bosni: Mi nismo niiji, uvijek smo na nekoj mei, uvijek neiji miraz... Sila nam je dosadila, i od nevolje smo stvorili vrlinu: postali smo plemenitiji iz prkosa. Kroz povijest su znameniti ljudi iz razliitih kultura isticali ljepotu i vrijednost bosanskog jezika: Bartol Kai, isusovac Jakov Mikalja usporeuje ga s jezikom Toskane kao najboljim talijanski govorom. Za Baeskiju bosanski jezik je bogatiji i ljepi od arapskog i turskog. O njemu su najljepe zborili i Matija Maurani, Isidora Sekuli, Miroslav Krlea itd. Bosanskim jezikom su govorili i bosanski predstavnici u Beu, Peti i Carigradu, a bio je i slubeni jezik na turskom dvoru. Djela Matije Divkovia i Ilhamije okiena su ljepotom bosanskog jezika, kao i djela iz novije bosanskohercegovake knjievnosti. Narodni pjesnik sjetno je pjevao na ovom jeziku i sev-

Dugogodinje izoliranosti od vlastitog imena, jezika, svoje samobitnosti

Bonjaci su stoljeima kroz svoje kulturno i knjievno djelovanje doprinosili stvaranju zasebne bosanske kulture, to se sve na pragu 21. stoljea pokualo, od strane monih politikih centara, osporiti ili marginalizirati. Paul de Man govori o naelu povezanosti uzrok-posljedica u kojemu se dolazi do odreenih zakljuaka kronolokim obratom, a ne zbog toga to bi taj poredak bio prirodan. U dekonstrukcijskoj teoriji uinak valja smatrati porijeklom, a ne

34

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR
dalinku koja je najbolje otkrivala bonjaku duu i dobrohotno je pribliila drugima. Narodno stvaralatvo je u amanet novim generacijama ostavilo epsku deseteraku poeziju, balade Smrt Omera i Merime i Hasanaginicu, koja ljepotom opini i vrlo izbirljivu Europu. Bez obzira na sve navedeno, jezine duebrinike plaho je brinuo i fonetski sistem bosanskog jezika, znanstveno objanjavajui kako je fonem h ostatak iz turskog ili arapskog jezika pa su se okomili na glas h kojeg ni krivog ni dunog nastojae izgurati iz upotrebe. Svjedoci smo naukovanja koje je predstavljalo nasilje nad jezikom pa su npr. muhu pretvarali u muvu, kruh je krten u kruv, nije bilo hladno nego ladno, kuharice su prele u kuvarice, ak su Muhu krstili u Muvu, Hasana u Asana, Hanku u Anku itd. cegovakom prostoru. Zanimljivo je napomenuti kako su se ovim pismom koristili predstavnici turske vlasti u BiH, begovi i sandakbegovi u diplomatskim prepiskama s predstavnicima drugih zemalja te je za ovo pismo ostao uvrijeen naziv begovo pismo ili begovica. Najvjerniji sljedbenici bosanice upravo su bili Bonjaci koji su ga zadrali u privatnim prepiskama, sve do izmeu dva svjetska rata.

Bosanski jezik moral, duevnost i utoite bonjakog naroda

Jezik je duhovna pojavnost koja nastaje u narodu i ne razvija se izolirano od razliitih utjecaja kao to se ne razvija ni bilo koji drugi oblik kulture, nego u interakciji sveukupnih drutvenih procesa stvara koherentnu cjelinu koja odreuje bit naroda, svijest o vlastitom identitetu. Jezik za Ivu Andria je iva snaga sa kojom je vezana ne samo kultura nego i samopostojanje jednog naroda. Bosanskohercegovaki prostor je teritorij na kojem su se ukrtale islamska, kranska i jevrejska kultura. To ne predstavlja hendikep, naprotiv, to je sretna okolnost koja daje mogunost za punou ivljenja na tom prostoru. Ali, ekstremna politika je bosanskohercegovako kulturno naslijee oznaavala dijelom srpske, hrvatske, muslimanske, katolike, pravoslavne, turske orijentalne tuinske prakse. Ovakve teorije nisu bile prisutne samo u diskursu onih koji su se borili za vlastiti profit (ekonomski, politiki, drutveni itd.) nego su bile prisutne i u diskursu pojedinaca iz akademskih zajednica. M. Filipovi istie kako je ovakav nain etiketiranja bosanskohercegovake kulture vie napravio od bilo kojih vojnikih pohoda. Na bosanskohercegovakom teritoriju kroz stoljea smjenjivale su se politike orijentacije, ideologije, kulture i nain ivota, ali ono to je ostajalo i na to se nije moglo nasilno utjecati bio je jezik. Bonjaka i bosanskohercegovaka kulturna tradicija, uz kulturne tradicije drugih naroda, duhovno je obogaivala prostor nekadanje Jugoslavije, nesebino mu darivajui dio svoje islamske i orijentalne posebnosti, ali i elemente zajednikog slavenskog kulturnog naslijea. Bosna i Hercegovina kao dravotvorna, povijesna, kulturna i geografska realnost postojala je i prije turskih sultana i Franje Josipa, avnojevske Jugoslavije i Daytonskog sporazuma. Politika ne moe biti kreator jezika i literature, mada su u svakom historijskom razdoblju ti drutveni segmenti njeni najmiliji dijelovi interesovanja. Bosanskohercegovaka tradicija, bonjaki narod i bosanski jezik ne trae posebnog objanjenja, oni svjedoe i oduvijek su svjedoili svome postojanju i bogatoj duhovnosti, to je nemogue osporiti, ignorirati ili unititi. (Jer rukopisi ne gore!). Ne gore zbog toga to su u duhovno bie pojedinca ugraeni, nehotino, kodovi dalekog vremena u kojem su narodi nesvjesno davali i uzimali jedni od drugih (duh je sastavljen od sebe i od svijeta) osjeajnost, ponaanje i naine promiljanja o sebi i drugima. Nakon velikih turbulentnih povijesnih dogaanja, 1993. godine dosanja jedan narod svoj san da mu priznaju povijesno ime, stoljetnu opstojnost, nacionalni naziv Bonjak, kao i tradiciju naziva njegovog jezika bosanskog jezika. Njemu ne treba posebno sofisticirano lingvistiko objanjenje niti traiti uzrok i povod jer postojanje Bosne i Hercegovine govori o tome kako je bosanski jezik sam hajr i ljepota bosanskog ovjeka. Kako smo i poeli tako i zavravamo ovaj tekst s rijeima Alije Isakovia: Bosanski jezik ostaje ono to je bio u bonjakom narodu: njegov moral, njegova duevnost i njegovo utoite. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Posebnost bosanskog jezika

Prof. dr. Midhat Rianovi je u jednom intervjuu komentirao jezinu situaciju u kojem ukazuje kako neke jezine promjene ne ulaze u sferu lingvistike, naprotiv one imaju vie politike konotacije, ali u tim nakanama zaboravlja se kako je jezik iva materija koja se ne da lako mijenjati jer je dio duhovnosti jednog naroda. Tako da u bosanskohercegovakim medijima, koji su skloni kroatizirati bosanski jezik, estoaprilsku nagradu su nazvali estotravanjskom nagradom. U Republici Srpskoj bio je donesen propis da svi govore ekavicu, ali je jeziko osjeanje toliko jako da ta politika odluka nije pobijedila, jer je vrlo teko govoriti suprotno jezikom osjeanju. Rianovi je pojasnio kako 60-ih i 70-ih godina 20. stoljea nije bilo inicijative od strane bosanskohercegovakih intelektualaca, osim pojedinaca koji nisu bili dovoljno glasni, da se jezik u BiH nazove bosanskim jezikom, iako je s kraja 19. stoljea tampana Gramatika bosanskog jezika. Rianovi je naznaio kako za prepoznavanje bosanskog jezika kao posebnog, ak nije potrebna ni neka lingvistika sofisticiranost: Svaki laik e prepoznati Bosanca im otvori usta. Bosanski jezik nije samo jezik Bonjaka i nikad se nije nazivao bonjakim. To je jezik onog naroda kojemu je u amanet ostavljena bosanska drava koja je imala svoje zakone, svoj teritorij i svoju kulturu jo od Kulina bana, koji bosanskim naratajima ostavi administrativno-pravni spis Kulinovu povelju iz 1189. godine, napisanu na narodnom jeziku i pismu bosanici. Kroz povijest, u BiH se koristilo nekoliko pisama: glagoljica, irilica, latinica i arabica. Bosanica je oblik irilinog pisma prilagoenog fonetskom sistemu bosanskog jezika. Za razliku od arapskog pisma, bosanica je bilo svjetovno pismo kroz iju se upotrebu zrcali kontinuitet postojanje slavenske pisane rijei na bosanskoher-

KOLOVOZ 2013.

35

BOSANSKI BAROMETAR

BOSNA I BONJACI

Ime, bie i identitetna historija

Na ovome mjestu predstavljamo nekoliko osnovnih spoznaja o Bosni i Bonjacima koje proizlaze iz historiografskih, kulturolokih, politolokih, sociolokih, etnolokih, lingvistikih, onomastikih i drugih studija koje su nam bile dostupne. U tim studijama postoje brojne kontroverze koje su donekle odreene nedostatkom cjelovitih historijskih izvora, neprimjerenim koritenjem znanstvenih metoda i metodolokih pristupa, izvanznanstvenim uticajima i nalozima, ideolokim stereotipima, politikantskim konstrukcijama, hegemonijskim pretenzijama i najmizernijim laima i falsifikatima.1 Govoriti o imenu jedne savremene drave (stare zemlje, prostora, geografske cjeline, banovine, kraljevine) i naroda koji je naseljava nije nimalo zahvalan posao ako se ima u vidu povijesni kontekst u kojem je nacionalistika infekcija poprimila epidemijske razmjere. U mnogim sluajevima, naalost, zapada se u krute naracije o kontinuitetu nepromjenljivog bia, a narod je ivo i dinamino bie koje se neprestano transformira u vremenu i pokazuje u novom svjetlu. Ovovremene koncepcije transponiraju se u daleku prolost gdje uope nemaju nikakvog smisla. Gotovo da nema oblasti ljudskog djelovanja i drutvenog ivota ovjeka u dananjoj Bosni koja nije reducirana ideologiziranim naracijama i lanim interpretacijama. Bonjaci su kroz sistem obrazovanja u 20. stoljeu poduavani da nemaju vlastite prolosti (povijesti), svoje porijeklo, svoje naracije o svijetu, svoje linosti u velikim dogaajima, odnosno da su islamizirani Slaveni koji su s jedne strane Srbi islamske vere, a s druge strane cvijee hrvatskog naroda.2 Na taj nain je u bonjaku svijest ubaena netana i opasna informacija koja je iznutra nagrizala narodni bonjaki identitet. Ta nesretna ideologizirana svijest postala je mjera cjelokupnog sadraja ivota ljudi, a s njom se znanost mora kritiki obraunati. Dugo traje pokuaj da se povijesna sadrina Bosne i Bonjaka pretvori u neto to nikada nije bila, a to, naprimjer, moemo pratiti od programskog spisa Naertanije (1844.) koji je redigirao Ilija Garaanin za potrebe srbijanske vlade. U toj falsifikatorski provoenoj djelatnosti uestvuju znanstvenici iz polja historiografije, etnologije i antropologije, knjievnici, politiari, teolozi i svetenici. Svi skupa pokuavaju pokazati od druge polovine 19. stoljea da je Bosna samo dio susjednih drava i da imaju povijesno pravo na nju. Naravno, u tome dokazivanju stradale su povijesne injenice koje su prilagoene u spornim interpretacijama onim hegemonijskim koncepcijama koje su jedno vrijeme predstavaljale kljunu orijentaciju beogradskih i zagrebakih intelektualnih krugova. Nikada ne treba smetnuti s uma Bosna nikada nije bila srpska ili hrvatska zemlja, a Bonjani su od srednjovjekovlja svjesni svoje narodne posebnosti. Ni Bosna ni Bonjaci ne mogu biti negirani ili ignorirani hegemonijski potaknutim historiografijama mnogih beogradskih i zagrebakih tumaa povijesnog dogaanja. Velikodravni ekspanzionizam prvih susjeda pokazuje se kao osnova za znanstvenu konceptualizaciju nae povijesti, drave i imena naroda.

Bosna (14.-15. stoljee)

grupu ljudi. Prema imenu ljudi se odnose vrlo esto kao prema svetinji. Bie je ono to jeste na neki nain. Filozofija pod biem podrazumijeva ono to jeste. Preko imena se postojanje bia definira, precizira, pokazuje. Imenovanje je vrhunska ljudska djelatnost. ovjek je taj akter koji vri imenovanje bia. U djelatnosti imenovanja ovjek oznaava sebe i svijet oko sebe na nain kako to on u odreenom povijesnom asu smatra da je potrebno. Tamo gdje nema imena kao da ne postoji bie, da parafraziramo Hllderina i Heideggera. Ime precizira bie u postojanju. Posebno je vano i vrijedno vlastito ime (Eigenname / proper name) za pojedinca ili zajednicu ljudi. Latini bi rekli: Nomen est omen ime je znak.

Stari horonim i etnonim: ime Bosna i Bonjaci

Dosadanja znanja upuuju nas da je ime Bosna, u obliku Bosona (gr. B), hronoloki prvi put pomenuo Konstantin Porfirogenit u djelu De administrando imperio (o. 950. n.e.). Ovo je prvi povijesno potvreni spomen imena Bosna iz sredine 10. stoljea. Historijski pomen imena Bosona kazuje nam da ime postoji otprije, najvjerovatnije ve nekoliko stoljea.3 Tamo se izriito pominje to horion Bosona ( B), odnosno zemljica Bosna. Porfirogenit je i u drugim sluajevima koristio za jednu te istu zemlju izraz hora () i horion (), zemlja i zemljica.4 Porfirogenitov pomen Bosne je prvorazredni historijski izvor koji ima historijsku, kulturoloku, politoloku, dravno-pravnu vrijednost za promiljanje Bosne. Raanje bosanske srednjovjekovne drave predstavlja poseban znanstveni izazov i problem. Ovo pitanje se do sada na razne naine podreivalo srpskim ili hrvatskim interesima. Tako Nada Klai primjeuje da bi upravo raanje srednjovjekovne bosanske drave moralo pobuivati posebnu panju i to ne sa-

Ime oznaava ta jeste

Ime je jeziki znak za bie. Imenom se bie sakuplja u poredak, klasifikaciju, prepoznatljivost. Ime je sveta stvar za pojedinca ili

36

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR
mo zato to je ona, izgleda, meu svojim susjedima najstarija, nego i zato to se hrvatska ili srpska formula, nikako nisu dale primijeniti na Bosnu,5 u nastanku bosanske drave. Bosna je poela kao banovina i ve u 14. stoljeu je kraljevina. U mlaem prepisu Povelje bana Kulina, napisana 29. avgusta 1189. godine, nalazi se izraz ban bosenski Kulin, koji sadri oblik bosenski () iz ega proizlazi oblik Bosena (). Isti oblik proizlazi iz dvije povelje bana Matije Ninoslava (1240. i 1249.) u kojima stoji da je on ban bosenski ( ). I u ostalim srednjevjekovnim izvorima ime se pojavljuje i pie razliito, naprimjer, , , . U latinskim izvorima ime je zabiljeeno kao Bossona (pismo Stjepana II Kotromania od 13. oktobra 1334.), Bossina (dubrovaka pribiljeka uz Tvrtkovu povelju iz 1375.), Bosna. Dukljanski kralj Vukan 1199. u pismu papi Inoentiju III pie oblik Bessina. Smatra se da izvorni i najstariji naziv zemlje i rijeke Bosne jeste u obliku Bosona.6 U Bosni se od najstarijih vremena vrhovni poglavar zvao ban, a u susjednoj Rakoj veliki upan.7 Do danas pamtimo bana Boria, bana Prijezdu, bana Kulina i njegovu povelju Dubrovanima od 29. avgusta 1189. godine, velikog i monog bana Stephana II Kotromana, koji je pripremio Tvrtku I poziciju, i mnoge druge. Sima irkovi pie: Tek to je postao sused Bosne upan Nikola Altomanovi je doao u neprijateljstvo prema banu Tvrtku...8 Bosanski ban Tvrtko I Kotroman (Kotromani) se 1377. krunisao za kralja u Milama kod Visokog, tako da je Bosna otada postala kraljevina. Nedugo od dana kada je Tvrtko I stavio na glavu kraljevsku krunu, naime, 1390. s ponosom je obznanio svoju titulu s ovim oznakama: Stephan Tvrtko, po boijoj milosti kralj Bosne, Dalmacije, Rake, Hrvatske i Primorja. Naalost, Tvrtko I je sklopio oi 1391. godine u naponu moi. Bosna je, dakle, bila banovina pa kraljevina, a onda su je Osmanlije zauzele i pretvorile u sandak pa u ejalet (beglerbegluk). Za vrijeme osmanske vlasti Bonjaci su 12. septembra 1831. godine u Sarajevu proglasili autonomiju Bosne u sklopu Osmanskog carstva. To je uveni pokret za autonomiju s Husein-begom Gradaeviem na elu. U tom vremenu u Bosni jo uvijek nema imena hrvatskog i srpskog naroda, svi su Bonjaci s tri vjere. Taj proces poinje poslije 1862. godine kada se planski sprovodi posrbljavanje i kroatiziranje bosanskog i bonjakog naroda. Dolaskom Austrougarske 1878. Bonjaci su masovno poeli da se iseljavaju u Tursku, ali su 20 godina poslije okupacije Bosne uspjeli da se dignu i pokrenu kulturni preporod s Safvetbegom Baagiem i drugima kulturnim poslenicima. Baagi je 1903. stao na elo Gajreta. Od 1918. godine bonjako bie je potisnuto i prisiljeno da se izjanjava i opredjeljuje za srpsko ili hrvatsko narodno ime ali ne za bonjako. Bosna je u Jugoslaviji bila federalna jedinica, republika, ija je dravnost obnovljena 25. novembra 1943. godine na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonji Gradu (Varcar-Vakufu),9 a od 22. maja 1992. godine internacionalno priznata republika, kao 177. lanica UN-a. Bosna u povijesnom kontinuitetu ima jednu od najstarijih regionalnih organizacija u Evropi. Dobro je poznato da te regije nikada nisu bile utemeljene samo na etnikom, nego na historijskim, saobraajnim, geografskim i drugim ekonomsko-politikim principima koji su omoguavali efikasno funkcioniranje sistema. Upravo je na tim principima ustrojena BiH ula u savremenu povijest. Bosanski se vilajet uoi Berlinskog kongresa i austrougarske okupacije 1878. sastojao od sedam sandaka: bihakog, travnikog, zvorniko-tuzlanskog, hercegovakog, banjalukog, sarajevskog i novopazarskog, koji nije obuhvaen okupacijom nego je ostao u sastavu Osmanskog carstva. Austro-Ugarska je zadrala ovu zateenu osmansku politiko-administrativnu strukturu prostim preimenovanjem sandaka u okruge. Kako je lanom 135. Vidovdanskog ustava iz 1929. garantiran teritorijalni integritet BiH, to su njenih est okruga postali oblasti.10 Naravno, ovi sandaci, a kasnije okruzi, jesu rezultat viestoljetnog politiko-ekonomskog razvitka od ranog srednjeg vijeka i pojavili su se mnogo prije konstitucije dananje tri etnike grupe na tlu BiH koje pokuavaju izvriti etnoteritorijalizaciju drave. Osmanlije su samo nastavile s ureenjem drave na onoj osnovi koju su zatekli ona se sastojala iz vie oblasti ili zemalja. Tako je, naprimjer, uz unutarnju jezgru matine zemlje Bosne (oko izvora i gornjeg toka rijeke Bosne i gornjeg Podrinja) kralj Tvrtko pripojio Polimlje, onda je uz to Usora i Soli (Tuzlanski bazen), Donji kraji (Bosanska krajina) i Hum (od XV stoljea Hercegovina), a Osmanlije su pridodale Pounje s Bihaem (1592) i upom Pset (Krupa), Cazinom i Kladuom (1633). Tim oblastima je davno zaokruena teritorijalna cjelina dananje drave Bosne i Hercegovine. Muhamed Hadijahi smatra da je prvo dato ime za prostor iz kojeg je nastao horonim (ime za zemlju) Bosna, po kojem je kasnije nazvana rijeka (hidronim Bosna) koja tee kroz taj prostor.11 Naravno, ovjek je ono bie koje imenuje stvari oko sebe. Oni koji su imenovali taj prostor, smatra I. Pai, najvjerovatnije su bili Basanisi, gotizirano trako pleme koje se naselilo u visoku dolinu u VI stoljeu.12 Dakle, rijeka Bosna i zemlja Bosna, najvjerovatnije, dobile su ime od etnonima Basanisi. Muhamed Hadijahi je u tekstu Ko su pretee Bonjaka pomenuo hipotezu o Besima.13 Hronoloki i lingvistiki fakti koji stoje u vezi s imenom Bosna, pokazuju da je ime Bosna nastalo kontrakcijom od oblika Boson (Bosona > Bosna). Pritom, s oblikom Bosna kontrakcija je rijeila disimilaciju dvostrukog o u Bosona.14 U historijskim izvorima susreu se brojni oblici imena Bosna koji se razliito piu. Mnotvo tih razliitih zapisa imena zemlje Bosne kazuje nam da je naziv zemlje vrlo star i sigurno predslavenski. Razliite jezike adaptacije imena, u slavensko-bosanskom, srednjegrkom i vulgarnolatinskom, prije svega, pokazuju da ime Bosna ne pripada tim jezicima.15 Jezgreno tlo Bosne, prvi sveti krug njenog razvitka, prema istraivanjima Pave Aneli, jeste u oblasti dananjeg Visokog odakle se koncentrino iri na okolni prostor.16 Aneli je naveo est faza ili prstenova irenja imena Bosna, s tim da nije datirao prvu fazu, a zadnja se zavrava u 12. stoljeu kada se u Bosnu uklapaju prostrane oblasti Donjih Krajeva, Usore, Soli, Podrinja i Zagorja. Ljudi (narod) koji na tom prostoru ive sebe su imenovali Bonjanima. Tvrtko I je u 14. stoljeu pridodao i Polimlje u sastav Bosne. U tom prostoru Bosne stoljeima ive Bo-

KOLOVOZ 2013.

37

BOSANSKI BAROMETAR
njani (kasnije Bonjaci) Bosna (Bosona) je zemlja i drava Bonjana.17 Iz tog samoodreenja razvila se svijest o sebi i vlastitom biu na svojoj, na plemenitoj batini. Dakle, moe se tvrditi da ve odavno postoji bonjaka samosvijest i da su Bonjaci prirodno generiran narod iz starih etnikih osnova. nata.20 Njihova identitetna historija nije svodiva na povijesne stanice ili elemente iz koji se razvija jedno narodno bie. Zato je naivno i pogreno svako ono pojedinano svoenje Bonjaka na Ilire, Gote, Kelte, Traane, Slavene, jer se ne smije zanemariti povijesni kontekst u kojem se javlja odreeno ime. Pojmovi mijenjaju svoj sadraj kroz vrijeme, to jeste oni semantiki nisu istog znaenja koje se nekada vezalo uz njih i ne odnose se na isto bie. Dananji Bonjaci nisu ono od ega su povijesno sastavljeni, jer po tome naivnom shvatanju nikada ne bi mogli da se razviju u cjelovito i samosvjesno narodno bie. Uvijek bi se morali reducirati na sastojke od kojih prepoznajemo tragove, crtice, slinosti. Cjelina koja je danas osvjetena nije svodiva na dijelove ili elemente.21 Dananji Bonjaci su mnogo vie od pukog mehanikog zbira sastavnih povijesnih dijelova koji su u strukturalnom viestoljetnom jedinstvu neizdvojivi iz njihovog bia. I naivno je na svim povijesnim linijama praviti neupitan kontinuitet narodnog bia koje se, to nikada ne smijemo zaboraviti, povijesno i kulturno transformira, mijenja, preoblikuje. Ono to je bilo juer ve danas vie nije. Dakle, Bonjaci su ve stoljeima imenovani kao Bonjaci bez obzira to u njihovim starim rodovsko-plemenskim korijenima moemo prepoznati ilirske, gotske, trake ili keltske i slavenske korijene.22 Pluralitet dananjeg narodnog bia ve odavno je objedinjen u imenu Bonjani i Bonjanke (ime u srednjevjekovlju), odnosno Bonjaci i Bonjakinje (ime od osmanskog doba do danas). Ne moe se identitetna historija reducirati na samo jednu etniku komponentu koja je bila jedna od njezinih razvojnih objedinjavajuih faza. Ime za narod Bonjaci, naprimjer, pronalazimo kod Marka Marulia u Molitvi suprotivoj Turkom napisanoj izmeu 1493. i 1500. godine: Boj su bili njimi [Turcima, op. S.L.] Harvati, Bonjaci, Garci ter Latini, Sarbli ter Poljaci. Povlaiti ova imena iz povijesnog konteksta (Harvati, Bonjaci, Sarbli) da bi se pokazalo tobonje postojanje triju zasebnih naroda u srednjem vijeku u Bosni nije opravdano. Historijski izvori pokazuju da u srednjem vijeku ne postoje u Bosni Srbi i Hrvati kao narodi. A nacije su mnogo vie i sloenije od imaginarne zajednice (B. Anderson) koje se pojavljuju tek krajem 18. i u 19. stoljeu. Tek od druge polovine 19. stoljea u Bosni se odvija proces preimenovanja bonjakih katolika i pravoslavaca u bosanske Hrvate i bosanske Srbe.23 U Naertaniju iz 1844. godine, koje je redigirao Ilija Garaanin, a napisali Franjo Zah i Adam artiorski, Bonjaci se spominju pod svojim historijskim etnikim imenom, ali se planira pridobijanje i prevoenje bonjakih pravoslavaca, katolika i muhamedanaca pod srpsko ime. U drugoj polovini 19. stoljea Bonjaci pravoslavci i katolici postali su meta nacionalne propagande iz Srbije i Hrvatske. Od bonjakih katolika nastaju bosanski Hrvati, a od bonjakih pravoslavaca nastaju bosanski Srbi. Na bonjakom Saboru koji je odran 27. i 28. septembra 1993. godine, vraeno je staro narodno ime Bonjak za narod koji je do tada imenovan kao Muslimani, a ve 1994. dodati su amandmani na Ustav Republike Bosne i Hercegovine gdje je jasno naznaeno da se dosadanje ime Muslimani ima nadomjestiti imenom Bonjaci. Time je ponovo prihvaeno staro historijsko ime za narod. To naravno ne znai da se ime Bonjak nije spominjalo i koristilo tokom 20. stoljea, naprimjer, u Turskoj na narod zovu Bonjaci, na Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji. Dakle, drugi narodi znaju nae narodno ime.

Identitetna historija Bonjaka

U brojnim historijskim spisima, kakve su primjerice povelje i diplomatska pisma, nalazimo staro ime Bonjani za narod koji ivi u Bosni. Stari etniki oblik B (Bosenikos), koji se nalazi u titularu bizantijskog cara Mihajla Komnena iz 1166. godine, svjedoi o postojanju starog imena za narod Bosne... U povelji Stepana (Stephan) II Kotromania iz 1332. godine pominje se ime Bonjani. To znai da je ono starije i da se za njega ve zna. Takoer, Tvrtko I Kotromani pominje u poveljama ime Bonjani. U glavne elemente identitetne specifinosti Bonjaka spadaju oznake: vezanost za Bosnu (plemenita batina), samostalna Crkva bosanska (crkva bosanskih krstjana) i gnostika uenja, bosanski jezik (od bosanice do savremnog doba), nadgrobni spomenici steci (nadgrobni spomenici plemena bosanskog) koji se rasprostiru tamo gdje je bila srednjevjekovna bosanska drava, prelaz iz kranstva u islamsku vjeru, izvornost i starost na bosansko-balkanskom prostoru, autohtonost. Kada su Osmanlije zauzele Bosnu oni su pravili deftere i popisivali stanovnitvo. Prvi popis stanovnitva u Bosni Osmanlije su vrile 1468. godine i tada se biljei da u Sarajevu ive krani i muslimani.18 U prvim defterima Sandaka Bosna navodi se da u Bosni ive kriani (katolici i grko-istona vjera) i krstjani (pripadnici Crkve bosanske). Etniki su stanovnici u tome vremenu nazivani Bonjani, a od osmanskog dolaska oni se nazivaju Bonjaci (tur. Bonaklar). To ime za cjelinu bosanskog naroda ostae sve do druge polovice 19. stoljea kada poinju velikodravni projekti srpskog i hrvatskog nacionalizma. esto se pripadnici Crkve bosanske, bosanski krstjani, pogreno nazivaju bogumili. U radovima Franje Rakog od polovice 19. stoljea razvija se narativ o bogumilima, a zanemaruje se da su stanovnici Bosne narod koji se zove Bonjani, odnosno Bonjaci. Bonjaci su od 15. stoljea prihvatili islamsku vjeru i nisu prestali biti Bonjaci. Promjena vjere nije nikako mogla dovesti do promjene etnikog identiteta i povijesti naroda. Bonjaci su u islamu ostali Bonjaci. Oni su svojoj identitetnoj historiji dodali jo jednu specifinost, tj. islamsku vjeru... Osmanlije su poslije osvojenja kraljevine Bosne koristile Vlahe kao znaajan drutveni, politiki i vojni faktor... u borbi za potiskivanje hercega Stjepana i njegovih nasljednika i za konano zauzimanje cijele Hercegovine, oni su se koristili suprotstavljenim pozicijama Vlaha i vlakih starjeina i ostataka domae feudalne klase.19 Moe se rei da su Bonjaci stari evropski narod koji ne moe biti sveden na jednu dimenziju postojanja narodnog bia, naprimjer, religijsku, jeziku, historijsku ili neku drugu karakteristiku etniciteta, nego se moraju gledati holistiki kao narodno povijesno bie u totalitetu, koje ima svoju evolucijsku putanju, postaje, sadraje, smjerove, dogaaje. Tek kad se posmatra kao cjelina, bonjaki narod se pokazuje i otvara nam punu sliku svoga postojanja u povijesti. Zanemarivanje te cjeline falsificira veliki dio sadraja slike Bonjaka u povijesti. U strukturi bonjakog etnikog bia povijesno se sakupilo svega pomalo. Ako u bonjakom biu ima ilirskog, gotskog, keltskog, trakog, slavenskog elementa ne znai da se Bonjaci danas mogu svesti iskljuivo na samo jedan od sastavnih eleme-

38

PREPORODOV JOURNAL 154

BOSANSKI BAROMETAR

Jezik Bonjaka
Bonjaci povijesno i lingvistiki svoj jezik nazivaju bosanskim jezikom. Njihov jezik spada u porodicu slavenskih jezika. Najstariji poznati dokument za povijest bosanskog jezika jeste Povelja bana Kulina od 29. avgusta 1189. godine. Slavenizacija Bosne bila je uslovljena slavenskom zemljoradnjom. Brojni slavenski termini iz zemljoradnje od koje se ivi, vremenom su potisli predslavenske jezike Bosne, gotski, traki, vulgarnolatinski koji je odranije prevladao ilirski. Jedan od najstarijih tragova njihove jezike svijesti je rjenik bosansko-turskog jezika, poznat pod imenom Magbuli arif ili Potur-ahidija, koji je 1631. godine napravio Muhamed Hevaji Uskufi. Mula Mustafa Baeskija u svome Ljetopisu pie: Taj ovjek je bio mlad, punaak u licu, na bosanskom to kau rumen. Svoje sevdalinke Bonjaci pjevaju na bosanskom jeziku. V. S. Karadi ih je htio predstaviti kao srpske pesme i uzeo je bosanski jezik za osnovu srpskog jezika. Na kraju, prizivamo rijei Nedada Ibriimovia iz njegovog intervjua Bosna je dobrim sjemenom posijana (1994.): Bonjaki narod je posljednjih, otprilike 170 godina, od pokreta Huseina-kapetana Gradaevia, do prije dvije godine, bio u nekoj vrsti polusna. Kada je bonjaki narod prije dvije godine promolio glavu, dobio je granatu u tu istu glavu.24 Danas su se Bonjaci probudili iz polusna i tu su, na svjetskopovijesnoj sceni s drugim narodima.

Biljeke:
1 Primjer historiografskog falsificiranja povijesti Bosne predstavlja knjiga Vladimira orovia Bosna i Hercegovina (1925.), u kojoj se ni sluajno ne doputa postojanje etnike posebnosti Bonjaka i samostalne Bosne, a vrlo grubo i neoprezno se podmee hipoteza o srpskom i hrvatskom povijesnom prisustvu u Bosni, odnosno o Bosni kao srpskoj i hrvatskoj zemlji. 2 Bonjaci nisu nastali kada su Osmanlije dole na Balkansko poluostrvo i ratniki osvojili kraljevinu Bosnu 1463. godine. Povijest Bosne i Bonjaka, dakle, ne poinje s dolaskom Osmanlija na Balkan. Ovo je polazni aksiom bonjake samosvijesti. Bonjaci su stari evropski narod ija je sudbina specifina i vrlo kompleksna, a posebno pitanje njihovog imena u 20. stoljeu. Ne postoji ni jedan narod u Evropi koji je doivio slinu sudbinu da mu zabrane ime i jezik (austro-ugarska vlast dekretom zabranjuje bosanski jezik 1907.) i prognaju/potisnu narodno ime (etnofagija i glotofagija). 3 A ime Bosna nastalo je kontrakcijom od Bosona; ime Bosna mlae je od Bosona i u tome ne moe biti dvojbe. Ignorira se onomastika znanost, a u onomastici slogovno dui jeziki oblici zakonomjerno su stariji od kraih. Kontrakcija Bosona > Bosna nastala je u skladu s opom jezikom tendencijom za pojednostavljivanjem jezikih oblika. (Ibrahim Pai, Predslavenski korijeni Bonjaka. Trako ime Bosna i Traani u Bosni, BZK Preporod, Sarajevo, 2012., str. 60.) 4 Muhamed Hadijahi, Povijest Bosne u IX i X stoljeu, BZK Preporod, Sarajevo, 2004., str. 15. 5 Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna. Politiki poloaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.), Eminex, Zagreb, 1994., str. 5. 6 F. Miklosich, Monumenta Serbica, Spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusii, Graz, 1964, str. 28, 32, 79, 101.; Ibrahim Pai, Predslavenski korijeni Bonjaka. Trako ime Bosna i Traani u Bosni, BZK Preporod, Sarajevo, 2012., str. 27, 40, 41, 47. i dr. 7 Vladimir orovi, Historija Bosne, str. 113. 8 Sima irkovi, Istorija srednjovekovne bosanske drave, Beograd, 1964., str. 133. 9 Bosna i Hercegovina obnavlja svoju dravnost na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonji Gradu, 25. novembra 1943. godine. Odravanje ZAVNOBiH-a u predveerje Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu kasnilo je zbog neusklaenih i razliitih koncepcija o politiko-pravnom statusu BiH u buduoj jugoslavenskoj federaciji. Radilo se o dvije koncepcije o statusu BiH: prva zagovara status autonomne pokrajine u okviru Srbije ili neke druge jugo-republike, odnosno u okviru Federacije,a druga zagovara BiH sa sta-

tusom federalne jedinice unutar jugoslavenske federacije, sasvim ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji. Izgleda da je, prema historijskim izvorima, upravo Josip Broz Tito donio presudnu prevagu da BiH bude federalna jedinica unutar tadanje Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ). Dakle, federalni status BiH unutar DFJ definitivno je utvren odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Moemo rei, sasvim opravdano i prema historijskim injenicama argumentirano, da ZAVNOBiH ponovo uspostavlja, odnosno obnavlja dravnost BiH. Odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a BiH je utemeljena kao drava njezinih graana i ravnopravnih naroda: Bonjaka, Hrvata, Srba i pripadnika drugih naroda. 10 Mustafa Imamovi, Knjige i zbivanja, Magistrat, Sarajevo, 2008., str. 492. 11 Muhamed Hadijahi, Ibid., str. 162-166. 12 Desetine historiara pisali su o injenici da je ime Bosna trakog porijekla. O tome su pisali, naprimjer, Bonifinis Antonio (ugarski historiar, umro 1503.), Sebastijan Mnster (1489-1552), Cerva Ludovik Tubero, Mavro Orbini (Kraljevstvo Slavena, 1601.), Caroli du Fresne, Daniel Farlati, Gian Antonio Bomman. Ivan Frano Juki, Pasko Vasa efendija, E. Picot de Saint-Marie, Abel Luki, fra Anto Kneevi, Ibrahim Pai i dr. Veinu ovih imena pominje Muhamed Hadijahi u tekstu Ko su pretee Bonjaka. 13 Muhamed Hadijahi, Ko su pretee Bonjaka, Odjek, god XXI, broj 5, od 1. marta 1969, Sarajevo, 1969, str. 16. 14 Ibrahim Pai, Ibid. str. 29. 15 Ibrahim Pai, Ibid. str. 29. 16 Pavo Aneli, Visoko i okolina kroz historiju, 1, Visoko, 1984., str. 111. 17 Ovdje je jasno da je narod dao ime zemlji, rijeki ili prostoru openito. Ime bosanskog naroda, dakle, Bonjana, odluujue je u nastanku imena Bosna. 18 Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljee), Svjetlost, Sarajevo, 1996. 19 Nedim Filipovi, Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini, Armis Print, Sarajevo, 2007., str. 433. 20 vicarski institut IGENEA pokazao je genetski sastav strukture stanovnitva u Bosni i Sandaku. Etniki supstrat ine: Iliri 40 %, Kelti 15%, Goti 20%, Slaveni 15%, Huni 6% i Traani 4%. Nema tu nikakvih Srba i Hrvata od stoljea sedmog to dovodi u pitanje brojne historiografske falsifikate. 21 Hegel u Fenomenologiji duha koristi sliku s pupoljkom, cvijetom i plodom. On kae: Pupoljak se gubi u izbijanju cvijeta, te bi se moglo rei da cvijet opovrgava pupoljak; tako isto plod oglaava cvijet za neko lano postojanje biljke, te kao istina biljke nastupa plod na mjesto cvijeta. Ove se forme ne samo razlikuju, ve se takoer uzajamno potiskuju kao meusobno nepodnoljive. Ali, njihova prolaznost ini ih u isto vrijeme momentima organskog jedinstva, u kome one ne samo ne protivrjee jedan drugoj, ve je svaka isto tako nuna kao i svaka druga; i tek ta jednaka nunost sainjava ivot cjeline. (G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, BIGZ, Beograd, 1974., str. 2.) 22 Regija Balkan je raskre kojim kroz povijest prolaze brojni narodi u svojoj ovozemaljskoj potrazi za smislom. 23 U Bosni nije postojala srpska narodna ni nacionalna svijest u 19. stoljeu, tanije do 1863. godine, kada je u Sarajevu potaknut projekt za irenje srpskog narodnog imena u Bosni, na ijem je elu bio Bogoljub /Teofil/ Petranovi (Drni, 1830. ibenik, 1887.), jeromonah pristigao iz Savine. Petranovi je po nalogu vlade iz Srbije doao u Bosnu 1862. sa zadatkom da propagandno djeluje meu pravoslavnim bonjakim stanovnitvom i priprema ga za bunu protiv osmanske vlasti. Slubeno Petranovi dolazi u Bosnu kao uitelj da se bavi uiteljskim i knjievnim radom (prikupljanje narodnih pjesama), a stvarno je plaeni srbijanski agent koji ima zadatak da iri srpsku narodnu svijest meu bonjakim pravoslavcima i priprema bunu, ime se intenzivno bavi sve do 1869. godine, kada je protjeran iz Bosne. Sadraj Petranovieva rada u Bosni ogledao se u irenju svijesti meu bonjakim pravoslavcima o veliini srpstva i o pravoslavnoj Rusiji koja stoji kao zatitnica iza slavensku pravoslavnu brau. To je bio dio zadataka koji su postavljeni u Naertaniju 1844. Novak Kilibarda smatra da nacionalno egzaltiranom Petranoviu takva Bosna izgledala je kao obeana zemlja. Zato ne treba sumnjati u Petranovievu izjavu da je poao u Sarajevo sa plamenim oduevljenjem. Kilibarda napominje da je Petranovi u Sarajevu bio na elu odbora koji je imao cilj da se iskorjenjuje pogrdni naziv Vlasi, a da se popularie ime Srbin. Fra Grga Marti, koji je ivio u Sarajevu u isto vrijeme kada i Petranovi, sjea se 1906, u svojim Zapamenjima, da je Teofil Petranovi bio glavni organizator srpske propagande u Bosni. Vladislav Skari, odlian poznavalac sarajevske prolosti, veli da je Teofil bio dua srpskog pokreta u Sarajevu i da je rukovodio srpskim odborom koji je imao revolucionarnih ciljeva. Jovan Skerli dokazuje da je Omladinsko drutvo u Sarajevu osnovano 1866. godine, kada i Spomenica u Temivaru i Srbenda u Pragu. Javno se zvalo Drutvo za kupljenje narodnih umotvorina, a u stvari bilo je sredite omladinskog pokreta u Bosni. (Novak Kilibarda, Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, knjiga VIII, Svjetlost Sarajevo, 1989; Novak Kilibarda, Bogoljub Petranovi kao sakuplja narodnih pjesama, Srpska akademija nauka i umetnosti, u: Zbornik istorije knjievnosti, knj. VIII, Beograd, 1974; http://www.rastko.rs/rastkobl/umetnost/knjizevnost/bpetranovic/nkilibarda-bpetranovic_l.html). Po ugledu na srpsko, tih se godina osniva slino Drutvo za irenje hrvatskog nacionalnog imena, tj. ukidanje naziva okac, a usvajanje nacionalne odrednice Hrvat. Na elu Drutva je bio dragoman pruskog Konzulata u BiH, izvjesni Klement Boi. O ovome je pisao Tomo Herkalovi u Obzoru, br. 78, od 19. marta 1911. i jo ranije u knjizi Vorgeschichte der Occupation Bosniens und der Hercegovina (Zagreb 1906). (air Filandra, Bonjaka politika u 20. stoljeu, Sejtarija, Sarajevo, 1998.) 24 Nedad Ibriimovi, Ruhani i ejtani inspiriacija, Legoloko udruenje BiH, Sarajevo, 2013., str. 141. q

Senadin LAVI

KOLOVOZ 2013.

39

IZ SVIJETA

ARAPSKO PROLJEE - KRAJ ILI NOVI POETAK

Bliskoistoni komar
EGIPAT: Krvavi obraun s Muslimanskom braom
Egipat u plamenu politiko-sektakog nasilja Otkako je doli do svrgavanja Mohameda Morsija s vlasti u Egiptu, pripadnici i pristae Muslimanske brae odravali su svakodnevne prosvjede zahtijevajui da se Morsija vrati na funkciju predsjednika. Nakon nekoliko estokih sukoba s antiMorsi prosvjednicima i pripadnicima snaga sigurnosti, pri emu je ubijeno preko 200 pro-Morsi prosvjednika, njegove pristae utaborili su se na dvije lokacije u glavnom gradu Kairu: prva, damija Rabaa al-Adawiya, a druga Trg Nahda. U jutarnjim satima 14. kolovoza 2013. egipatske snage sigurnosti krenule su u razbijanje pro-Morsi kampova, pri emu je bilo mnogo ubijenih i ranjenih prosvjednika i pripadnika snaga sigurnosti. Brojke variraju od izvora do izvora, ali se sa sigurnou moe rei da se radi o tisuama. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje i policijski sat od sumraka do zore. Informacije o tome tko je prvi poeo, vrlo su razliite. Svi svjetski mediji prenijeli su vijest koju je prva objavila katarska Al-Jazeera kako su snage sigurnosti prve upotrijebile bojevu municiju protiv prosvjednika. Meutim, Ncnbc International je prikupio brojna svjedoanstva sudionika dogaaja koji mahom potvruju vladinu verziju dogaaja. Prema izjavama, a to kasnije potvruju i snimci iz policijskih helikoptera, kao i etiri video snimka, meu masom pro-Morsijevih pristaa su se nalazili i brojni naoruani mukarci koji su prvi zapucali i prouzroili krvoprolie.Video snimci pronaenog naoruanja u kampovima Nahda i Rabaa al-Adawiya su impresivni: granate, pitolji, vea koliina streljiva, neprobojni prsluci i automatske puke. Kao odmazdu pripadnici i pristae Muslimanske brae izveli su vei broj napada protiv snaga sigurnosti diljem zemlje. Osim toga, u samo 24 sata napali su 52 kranske crkve na vie lokacija, od koji su neke potpuno unitene u poaru. Meta njihovih napada su bile i privatne radnje, te domovi koptske kranske manjine. Strani reporteri koji prenose zbivanja iz Egipta izvjetavaju da se radi o pogromu bez presedana u povijesti zemlje, te kako je na pomolu sektaka katastrofa. Sutradan je Privremena vlada napade na egipatske krane proglasila crvenom linijom i obeala da e na svaki slijedei takav pokuaj odgovoriti silom. General Abdel Fattah al-Sisi, zapovjednik vojske, obeao je da e vojska platiti obnovu crkava. Takoer, privremeni premijer Hazem el-Beblawi susreo se s koptskim patrijarhom Tawadrosom II kako bi mu izrazio solidarnost zbog ovih napada. Dravna novinska agencija MENA je izvijestila kako je 80 Morsijevih pristaa uhieno, te da e im zbog paljenja crkvi u pokrajini Suez suditi vojni sudovi. Osim toga, vlasti su dale snagama sigurnosti doputenje za uporabu smrtonosne sile u sluaju novih nemira. 15. kolovoza na izvanrednoj sjednici Vijeesigurnosti UN-a bilo je govora o jednom od najkrvavijih dana u novijoj egipatskoj povijesti. Stav lanova Vijeesigurnosti UN-a je taj da se nasilje treba zaustaviti i da sve strane u Egiptu pokau maksimalnu suzdranost. lanovi Vijea izraavaju svoju suut svim

rtvama i ale zbog gubitka ivota. Postojala je zajednika elja da se zaustavi nasilje i krene s nacionalnom pomirbom, istaknuto je u izjavi. Napad protiv pro-Morsi pristaa kritiziran je od strane UN-a, SAD-a, Europske unije, Turske, Irana i drugih zemalja. Na kritiku iz UN-a reagirala je egipatska vlada, a iz Ureda privremenog predsjednika Mansoura poslana je poruka u kojoj, izmeu ostaloga, stoji: Predsjednitvo se boji da bi ovakve izjave, koje nisu zasnovane na injenicama, mogle ohrabriti nasilne naoruane skupine. Egipat je suoen s teroristikim aktivnostima protiv vladinih institucija i vitalnih instalacija. Predsjedniki savjetnik, Mostafa Hegazy, istaknuo je: Mi Egipani jako smo razoarani nainom na koji su zapadni mediji prenijeli situaciju u zemlji. Ignoriraju napade na policiju i unitenje crkava. Unato upozorenjima, 16. kolovoza pristae Muslimanske brae su odrali Mar bijesa u Kairu i drugim gradovima diljem zemlje. Opet su izbili oruani sukobi u kojima je ubijeno preko 100 ljudi. Zabrana rada Muslimanske brae i religijskih stranaka? 17. kolovoza se oglasio premijer Hazem el-Beblawi koji je rekao da je policijski sat jo uvijek na snazi u 12 provincija i trajat e mjesec dana, a nova okupljanja e se eventualno dozvoliti uz potivanje egipatskih zakona. Na mogue prosvjede i podizanje kampova Muslimanske brae, ministar unutarnjih poslova je izjavio kako nee biti dozvoljeni. Kao Vlada potujemo pravo na mirne prosvjede, ali u svim zemljama svijeta se prava prosvjednika potuju sve dok oni potuju tua. U tu svrhu i postoji pravna drava. Kao drava smo u situaciji u kojoj se vie ne moe tolerirati takav nain protesta. Ponudili smo tim ljudima mogunost pomirbe, ak i putem meunarodnih posrednika, a sve kako bi u budunosti ivjeli u demokraciji. S njihove strane se nije potivalo pravo na mirne prosvjede. Potovali smo osjeaje Egipana za vrijeme svetog mjeseca ramazana i Bajrama, no potom je drava morala intervenirati kako bi se uspostavili red i sigurnost za sve Egipane. Uklanjanje improviziranih kampova je bilo nuno. Policiji smo dali naputak da se suzdri do krajnjih granica, no s kaosom koji se dogodio morali smo intervenirati slijedei izvanredne mjere sigurnosti. Egipat e biti drava koja nee biti niti vojna diktatura, niti teokracija, izjavio je putem televizije premijer el-Beblawi.

40

PREPORODOV JOURNAL 154

IZ SVIJETA
Nakonviednevnih estokih sukoba egipatske vlasti razmatraju ideju potpunezabrane rada Muslimanske braei proglaenjem teroristikom organizacijom, to bi bila njihova potpuna politika eliminacija. Osim toga, novi egipatski Ustav mogao bi zabraniti djelovanja svih religijskih stranaka. Egipatske vlasti istiu kako je zemlja u ratu protiv terorizma. Premijer Hazem el-Beblawi u razgovoru za medije je istaknuo: Nee biti nikakvog pomirenja s onima ije su ruke krvave, s onima koji su podigli oruje protiv drave i njenih institucija. Ministarstvo unutarnjih poslova je izvijestilo da je tokom prethodnih dana uhieno preko 1.000 pristaa Muslimanske brae, te kako e se nekima suditi za ubojstvo, pokuaj ubojstva i terorizam. 19. kolovoza egipatskesnage sigurnosti uhitile su Mohameda Badiea, vou Muslimanske brae u Egiptu. On bi se uskoro trebao nai pred sudom, zajedno s dvojicom svojih zamjenika, gdje e se suoiti s optubama za poticanje ubojstva anti-Morsi prosvjednika. Naime, tokom lipnja 2013., u danima koji su prethodili ruenju Mohameda Morsija, ubijeno je ukupno 55 prosvjednika. Unato svrgavanju Morsija s vlasti, Badie je nastavio s estokom retorikom. Duhovni voa Muslimanske brae je, izmeu ostaloga, izjavio: Kunem se Bogom kako je ono to je al-Sisi napravio Egiptu vei kriminal nego da je ponio sjekiru i njome unitio svetu Kabu, kamen po kamen. General al-Sisi novi Nasser? S druge strane, milijuni Egipana spas vide u zapovjedniku oruanih snaga, generalu Abdel Fatahu al-Sisiu, koji je jednosatnom TV-obraanju naciji, izmeu ostaloga, rekao: Onima koji danas govore kako smo kampove trebali oistiti mirno, poruujem pokuali smo... Ali kada vojsku i policiju napadnu snajperisti na vrhovima zgrada, kako oekujete da e reagirati? U takvom ogromnom prosvjednom kampu dovoljno je 20, 30 ili 50 naoruanih osoba da se sve pretvori u krvoprolie. Nama je javnost dala mandat da se obraunamo s potencijalnim terorizmom i mi smo djelovali sukladno tome. Nama nije elja prolijevati krv, a njima?... Ne postoje planovi iskljuivanja bilo koga iz politikog procesa. U Egiptu ima mjesta za svih, no moraju svi shvatiti kako jedini legitimitet u zemlji ima narod Neemo mirno stajati i gledati unitenje nae drave. Meunarodni mediji alju krivu sliku u svijet. Zapadne zemlje i njihovi mediji odbijaju priznati Egipanima kako oni imaju svoju volju i autentinu elju za promjenama. Egipani daju potporu vojsci u borbi protiv terorizma Dali smo puno ansi da se ova kriza zavri mirno. Pozvali smo Morsijev reim da izgrade zemlju na demokratskim osnovama te im dali priliku da sudjeluju u politikom procesu, umjesto u nasilju i unitavanju egipatske drave Kunem se kako niti jedna odluka koju su Oruane snage donijele u zadnje vrijeme nije rezultat pregovora s bilo kojom drugom dravom, rekao je general Abdel Fatah al-Sisi. Egipat je polariziran, no veina stanovnika Egipta podrava akciju vojske i policije protiv Muslimanske brae. Neki analitiari smatraju da je oruani obraun, kao i najava zabrane rada Muslimanske brae, kraj tzv. arapskog proljea i poetak novih velikih promjena na Bliskom istoku. General al-Sisi za mnoge postaje nacionalni heroj, pri emu ga usporeuju s Nasserom, najveim liderom egipatskog naroda u povijesti. Njegova ker, Hoda Abdel Nasser, spominjui primjere Charlesa De Gaullea i generala Eisenhowera, javno je pozvala generala al-Sisijada se kandidira za predsjednika Egipta.

SIRIJA: Da li je preena crvena linija?

Napad kemijskim orujem U ranim jutarnjim satima 21. kolovoza 2013., u predgrau Damaska koja je pod kontrolom pobunjenikih jedinica, dolo je do napada kemijskim orujem u kojemu je poginulo preko 1.400 civila. Prozapadna koalicija SNC i zapadni mediji za kemijski napad i prelazak crvene linije okrivili su trupe regularne SAA, odnosno predsjednika Bashara al-Assada. Mnogi nezavisni analitiari i komentatori odmah su postavili pitanje: zato bi sirijska vojska napala kemijskim orujem u trenutku kada se u zemlji nalazi UN inspekcijski tim? I to jo u takvoj blizini Damaska gdje tim moe stii na lokaciju u svega sat vremena. S logike strane, ovakav napad nema previe smisla za sirijsku vladu, napasti kemijskim orujem sada, naroito poto se u blizini napadnutih gradova nalazi UN tim, rekao je Charles Lister, analitiar centra IHS Janes Terrorism and Insurgency. Bilo bi jako udno da Vlada napravi ovako neto u trenutku kada se meunarodni inspektori nalaze u zemlji. U najmanju ruku, to ne bi bilo pametno, rekao je Rolf Ekeus, bivi vedski diplomat koji je vodio slinu UN-misiju u Iraku 90-ih godina.

26. kolovoza sirijskipredsjednik Bashar al-Assad dao je intervju za ruski dnevni list Izvestijau kojem je na optube za navodno koritenje kemijskog oruja rekao da su izjave amerike administracije, zapada i drugih zemalja besmislice i ruganje njihovoj javnosti jer na svijetu ne postoji nitko, a kamoli ozbiljna velesila, koja prvo nekoga optui, a kasnije ide prikupljati dokaze kako bi dokazali svoju optubu. Amerika administracija nas je optuila u srijedu, a dva dana kasnije su izjavili kako e poeti prikupljati dokaze, to je dokaz da e ih prikupiti negdje dalje.Oni tvrde kako je sporno podruje pod kontrolom pobunjenika, te kako je sirijska vojska koristila kemijsko oruje. Istina je kako to podruje granii s linijama koje dri sirijska vojska. Pa kako je mogue da bilo koja zemlja koristi kemijsko oruje ili bilo koje drugo oruje za masovno unitenje u podruju gdje se nalaze njene vlastite snage. To je apsurdno. Te optube su potpuno ispolitizirane i dolaze upravo u trenutku kada sirijska vojska napreduje u borbi protiv terorista, rekao je Bashar al-Assad. Pobunjenika oekivanja Bez obzira na neloginosti ubrzo je pokrenuta zapadna politiko-medijska mainerija u smjeru vojne intervencije na Siriju. U vodama blizu Sirije stacioniran je vei broj ratnih brodova, razraeni su detaljni planovi napada. Prema pisanju novinske agencije Reuters, pobunjenici se spremaju pokrenuti koordinirane napade im zapone strana invazija. Qassim Saadeddine, jedan od glasnogo-

KOLOVOZ 2013.

41

IZ SVIJETA
vornika pobunjenika, istaknuo je kako je probranim pobunjenikim skupinama poslan vojni plan akcije, koji se pokree odmah nakon to krenu zrani napadi. Nadamo se iskoristiti priliku na pojedinim prostorima koji e biti oslabljeni nakon zranih napada. Naredili smo pojedinim skupinama da se pripreme u svakoj od provincija, da pripreme svoje borce za akciju im se napadi dese, rekao je Saadeddine u razgovoru za Reuters. Poslan im je plan napada na pojedine ciljeve za koje oekujemo da e biti mete stranih napada i neke druge koje se nadamo napasti u isto vrijeme. Mislimo da e napadi biti izvedeni na vojna sjedita, vojne zrane luke, pojedina skladita oruja, lansirne rampe za SCUD rakete i slino. Ruski stav 26. kolovoza tiskovnu konferenciju je odrao Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova. Slubeni Washington, London i Pariz tvrde kako imaju dokaze protiv sirijskih vlasti da su oni izveli kemijski napad, ali nisu predstavili te dokaze. Unato tome tvrde kako je crvena linija prijeena i pozivaju na vojnu kampanju protiv Bashara al-Assada, rekao je Lavrov. Istaknuo kako su mnogi podaci vezani uz navodni napad udni. Primjerice, kako nije jasno kako je tako velik broj rtava tako brzo skupljen na istom mjestu kada su se video snimke pojavile u srijedu ujutro. Osim toga, poprilino je udno kako lijenici nemaju nikakvu zatitu na sebi, a govore da se desio takav straan kemijski napad. Koritenje sile u Siriji bez mandata Vijea sigurnosti UN-a bilo bi ozbiljno krenje meunarodnog zakona, rekao je Lavrov. 31. kolovoza ruskipredsjednik Vladimir Putin estoko je komentirao amerike vojne prijetnje Siriji te pritom istaknuo kako su optube protiv sirijske Vlade za uporabu kemijskog oruja krajnje gluposti. Pozvao je ameriku stranu da, ako imaju dokaze, neka ih predstave pred Vijeem sigurnosti UN-a. Takoer je poruio Obami da razmisli koje sve posljedice mogu proizai iz ovakvog napada. Britansko ne 29. kolovoza ameriki planovi agresije na Siriju pretrpjeli su znatan udarac jer je Velika Britanija, njihov glavni saveznik, odluila kako, ipak, nee sudjelovati u napadu na Siriju. Britanski zastupnici na sjednici parlamenta glasali su protiv napada 285 protiv, 272 za. To je ujedno i veliki poraz za britanskog premijera Davida Camerona koji je od poetka krize oko kemijskog oruja zagovarao vojni napad na Siriju. Cameron je u svom govoru istaknuo kako bi napad zaustavio zloine u Siriji. Priznao je kako nije 100% siguran da je Assad izveo napad, ali da je to vrlo vjerojatno. Britanski zastupnik George Galloway tokom parlamentarne rasprave odrao je antologijski govor u kome je, izmeu ostaloga, rekao i sljedee: Kao prvo, nema nepobitnih dokaza da je Assadov reim kriv za ovaj zloin. Dokaza jo nema. I ne radi se ovdje o tome jesu li oni dovoljno loi da izvedu takav napad, svi znaju da jesu dovoljno loi. Pitanje je ovdje jesu li dovoljno ludi da uine to? Izvesti kemijski napad u Damasku, isti dan kada su u grad stigli UN-istraitelji? To bi trebala biti nova definicija ludila. A ako je toliko lud, koliko e lud tek biti ako ponemo ispaljivati Tomahawk krstaree rakete po njegovoj zemlji!? Zanimljiv je podatak da, prema istraivanju Daily Telegrapha, samo 11% britanske javnosti podrava ukljuenje Velike Britanije u rat u Siriji. Glas amerike javnosti S druge strane, velika anketa Reuters/Ipsos pokazala je kako i amerika javnost snano odbacuje mogunost vojne intervencije u Siriji. Samo 9% stanovnika SAD-a podrava militaristiku retoriku kojom se slui ameriki dravni tajnik John Kerry, ministar obrane Chuck Hagel, senator John McCain i pojedini kongresmeni. U intervjuu za Fox News biviameriki kongresmen Ron Paul odbacio je slubenu priu amerike administracije koja za napad kemijskim orujem u okolici Damaska optuuje sirijske vlasti. Nismo sigurni tko je upotrijebio kemijsko oruje. Skupina koja od ovog napada ima najvie koristi je al-Qaeda. Oni su lako mogli upotrijebiti otrovni plin, ubiti ljude i za sve optuiti Assada, rekao je Paul. Naglasio je kako smatra da Assad nije idiot jer bi takvim napadom doveo protiv sebe stranu vojnu intervenciju. Pogledajte samo sve lai koje su nam servirali prije napada na Saddama Husseina. Jo propagande. Ovo se stalno ponavlja. Mislim da je ova pria zapravo operacija pod lanom zastavom. Zaista to vjerujem, rekao je Ron Paul. Biviameriki kongresmen, Dennis Kucinich, takoer je osudio ratne planove te istaknuo kako bi u sluaju napada amerika vojska postala al-Qaedina zrana snaga. Dakle, sada emo postati al-Qaedina zrana snaga? Ovo su jako, jako ozbiljna pitanja koja ima velike meunarodne implikacije. Neki tvrde kako e ovo biti ciljani napadi - to e biti objava rata. S ovakvim stvarima se ne moemo aliti. Administracija uri u neto to bi moglo prerasti u Trei svjetski rat i to na temelju upitnih dokaza. Ovaj napad se koristi kao povod. Presuda je stigla prije nego su injenice skupljene. to vam to govori?, istaknuo je Kucinich. Ameriki senator Rand Paul upozorio je Obaminu administraciju kako bi vojni napad na Siriju mogao pokrenuti veliki rat s Rusijom. Hoemo li biti uvedeni u veliki rat s Rusijom kao posljedica ovoga i natjerati Rusiju da se ukljui? Ovo nije igra gdje emo pritisnuti gumb, raznijeti neke ljude i rei im kako nisu smjeli upotrijebiti kemijsko oruje. Informacije govore kako je sve oitije da je kemijsko oruje upotrijebljeno, no treba se povesti istraga po pitanju tko ga je upotrijebio. Uporaba ide u korist pobunjenicima jer time dovode druge sile na svoju stranu, stoga postoji vrlo jaki razlog zbog kojeg su ovaj napad moda izveli pobunjenici, a ne sirijska vojska, rekao je Paul, koji istie kako bi se SAD, ako uu u ovaj rat, borili na istoj strani kao i alQaeda. Moramo se ponekad boriti, ali kada se borimo, trebamo se boriti za pobjedu, za ameriku stvar. Ne vidim zato bismo se borili za uspostavu erijatskog zakona u Siriji. Ne vidim da bismo trebali slati mog sina da se bori na strani islamistikih pobunjenika protiv krana. Takoer, ne elim vidjeti da se moj sin odlazi boriti na strani al-Qaede. Stav amerike administracije 30. kolovoza ameriki dravni tajnik John Kerry odrao je izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo kako SAD ima dokaze protiv Assada. Meutim, njegovi dokazi su se sveli na veliku sigurnost amerikih obavjetajnih slubi. Drugim rijeima, od najavljivanog predstavljanja nepobitnih dokaza nije bilo nita. Kerry je zabrinut kako bi izostanak napada na Siriju znatno naruio ameriki kredibilitet svijetu, naroito u oima zemalja saveznika. 31. kolovoza ameriki predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Barack Husein Obama, odrao je govor u kojem je po prvi puta potvrdio kako je odluio napasti Siriju. Rekao kako e, unato svojoj odluci da Assadov reim treba napasti, ipak traiti doputenje amerikog Kongresa. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

42

PREPORODOV JOURNAL 154

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: PJESMA O HAKI-BEGU

U Gradici na obali Save

U Gradici, na obali Save, poredani svileni hastali, tu sjedae bee Haki-bee, i sa njime momci Gradiani. Pitali ga momci Gradiani: ta je tebi bee, Haki-bee, pa ne pije vina rumenoga, i ne gleda druga ni jednoga? Pro'te me se momci Gradiani, jer ne znate koliki su jadi: B'jela mi je izgorjela kula, i u kuli milovanje moje, a i mene da Bog da ne bilo! O nastanku sevdalinke, mnogo je teorija. Prof. dr. Devad Jahi prije 22 godine je zapisao: U prvom redu, sevdalinka je nastala pod utjecajem mekama, kojeg su na tlo Bosne i Hercegovine donijeli Turci. Mekam je u Bosni i Hercegovini doivio odreene transformacije, sueniji je od turskog, naroito od arapskog. Danas postoji autentian bosanski mekam na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svjetovna forma, tako i islamska sakralna muzika, ukljuujui i ezan. U melodiji sevdalinke prepoznaju se utjecaj panskog romansijera kojeg su u Bosnu donijeli Sefardi, te elementi melodike i poetike slavenskih naroda, pogotovo sa podruja Panonije. Sevdalinka je mogla da nastane kako na begovskim ardacima, tako i u sirotinjskim kuama jer su svi ivjeli u istom krugu meu istim prirodnim kulisama. Sevdalinku je teko svrstati u formalne okvire, ona nije odreen tip pjesme kao to je to, npr. pjesma uz svatovsko kolo, obredne, sobetske pjesme, uspavanke, itd. Sevdalinka moe da bude svaka pjesma ljubavnog sadraja: sve zavisi od toga kako se ona izvodi, ali i pored toga sevdalinka ima svoje muzike karakteristike po kojima je ona nedvojbeno ba sevdalinka i nita drugo. Prije svega prekomjerna sekunda je onaj udesni interval koji pjesmi daje specifinu teinu sevdaha, slikovitost dalekih horizonata i nepoznatih predjela, nemir neostvarenih snova, bol enje, i mnogo toga to nije lahko iskazati. Posebnu odliku sevdalinke ine lokalna obiljeja: u brojnim primjerima ova je pjesma zapamtila sasvim odreene pojedince, djevojke i mladie koji su ljepotom, dranjem ili ueem u zgodama oko aikovanja privlaili panju usmenih lokalnih pjesnika. Uavi jednom u pjesmu, ove su linosti zapoinjale svoj "novi ivot", u zamrenom toku koji je najee teko prati ti: junaci opjevanih zbivanja potiskivani su novim zgodama, koje su imale svoje vedre ili tune sudionike. Sevdalinka (ljubavna pjesma, pjesma o ljubavi) u kulturi bosanskih muslimana ima posebnu ulogu. To je narodna pjesma u kojoj je u jezgrovitom muziko-knjievno-jezikom obliku iskazano jedno autentino narodno bie, prepoznatljive ambijentalnosti, naglaene senzualnosti i ivotne i opeljudske traginosti. Sevdalinka je odraavala posebnost i izvornost arijskog bosanskog ambijenta, njegovih duana i bazerdana, mahala i baa, izvora i rijeka, momaka i djevojaka, njihove ljepote, mladosti i sevdaha. Kroz nju je na jedan neponovljiv, umjetniki uvjerljiv nain opjevana ljepota ivljenja i mladosti, kao I lju-

bavna i ivotna bol, ali je tu, kao rijetko gdje, postignuta i ljepota i autentinost rijei i izraza. Tu prepoznajemo umjetniki transformiran govor bosanskih ehera i kasaba u vrijeme turske vladavine, puls i ritam toga govora. Kroz taj govor narodni nepoznati pjevai udahnuli su mirise i ispili sokove iskonske ljepote osjeanja, postiui zadivljujui sklad izmeu izvornosti osjeanja i jezikog izraza kojima se ona iskazuju. Istraivanja sevdalinke sa knjievnohistorijskog aspekta pokazuju da ta pjesma nastaje, ivi, i mijenja se i bogati u bosanskim mahalama i arijama, da je ona izraz tog naina ivljenja, poimanja ivota i ljubavi. Njena arita su centri orijentalne materijalne i duhovne kulture u Bosni, prije svega Sarajevo, a onda i druge vee, pa i manje kasabe irom bosanskoga paaluka. Kao to zapisa dr. Jahi, u sevdalinci su ostali da ive ljudi, dogaaji, gradovi i vrijeme u kojem su isprepletali dogaaji. I Bosanska Gradika ima svoje sevdalinke, a meu njima zasigurno najomiljenija U Gradici na obali Save. Glavni lik iz ove sevdalinke je Haki-beg Reufbegovi iz Bosanske Gradike, inae porijeklom Prijedoranin. Bio je poznati gradiki veleposjednik, politiar i poduzetnik. Haki-beg je umro u Golniku, u Sloveniji poetkom Drugog svjetskog rata. Harem Musala u Gradiki, u kome su ukopani mnogi poznati Gradiani, ima znaajnu simboliku vrijednost za Bosnu i Hercegovinu. U haremu se nalazi vie stotina niana od kojih je 20ak starijih sa natpisima i meu kojima su najznaajniji sarkofazi koji propadaju Salih-kapetanu, posljednjem gradikom kapetanu i njegovoj nani Aii. Ovu skupinu kabura u narodu nazivaju nekropolom gradikih kapetana Dinia. U haremu Musala se i danas se nalazi grob u obliku sarkofaga na kojem se moe proitati natpis latinicom: Ragib-beg, sin Nadirbega Reufbegovia, preminuo 1895. godine. Rije je o bratu Hakim-beg Reufbegovia. Ostalo je svjedoenje da je Hakim-beg Reufbegovi bio toliko bogat da je mogao na svom konju, svojom zemljom, od Bosanske Gradike do pod Banja Luku doi. Imao je svoje trkae konje Groma i Munju sa kojima je uestvovao i pobjeivao na konjskim trkama u Beu i Budimu. Naalost, od tolikoga bogatstva i slave, ostao je samo trag u ovoj lijepoj narodnoj pjesmi koju je izvrsno tumaio rahmetli Zaim Imamovi. q Avdo HUSEINOVI

KOLOVOZ 2013.

43

KULTURA

19. SARAJEVO FILM FESTIVAL (16.-24. KOLOVOZA 2013.)

Sarajevske lmske poslastice

Na ovogodinjem Sarajevo Film Festivalu prikazan je rekordan broj filmova, ak 241, u 12 razliitih sekcija i na devet razliitih lokacija. Organizatori su objavili kako je filmove vidjelo vie od 100.000 gledatelja ili 10% vie nego 2012. godine, to se smatra iznimnim uspjehom s obzirom na financijske potekoe koje su pratile organizaciju ovogodinjeg Sarajevskog Film Festivala. Naime, organizacija 19. SFF-a bila je osjetno oteana, s obzirom da je proraun smanjen za 20%. U takmiarskom dijelu 19. SFF-a, za nagrade Srce Sarajeva natjecalo se devet igranih filmova, 10 kratkometranih ostvarenja i 21 dokumentarni film, pri emu je fokus bio na filmskim umjetnicima iz regije. U okviru Open Aira prikazani su najbolji filmovi u posljednjih 12 mjeseci iz cijelog svijeta. Ocjenjivaka komisija takmiarskog programa u konkurenciji igranog filma, na elu s oskarovcem Danisom Tanoviem, nagradu Srce Sarajeva za najbolji film dodijelila je filmu U procvatu, gruzijsko-njemakoj koprodukciji redateljicaNane Ekvtimshvili i Simone Gross. Radnja filma se odvija u glavnom gruzijskom gradu Tbilisiju u kojem cvatu dvije najbolje prijateljice, simpatine tinejderice Eka i Natia, u sjeni poetka dugotrajnog i iscrpljujueg rata za odcjepljenje Abhazije poetkom 90-ih godina.Lika Babluani i Mariam Bokeria, dvije mlade Gruzijke, za glumu u filmu U procvatu dobile su Srce Sarajeva za najbolju glumicu. Srbijanski glumac Bogdan Dikli dobio je Srce Sarajeva za najboljeg glumca 19. SFF-a za glavnu ulogu u hrvatsko-bosanskohercegovakom filmu Obrana i zatita redatelja Bobe Jeliia. Film Obrana i zatita je dobio i Specijalnu nagradu irija. Pria o jednom danu u ivotu srednjovjenog mukarca iz Mostara, kojem odlazak na pogreb dugogodinjeg prijatelja moe prouzroiti probleme, premijerno je prikazana u programu Forum ovogodinjeg Berlinalea, a na Festivalu igranog filma u Puli osvojio je ak sedam Zlatnih Arena, ukljuujui one za najbolji film, redatelja, scenarij te glavnog glumca (Bogdan Dikli) i glumicu (Nada urevska). Srce Sarajeva za najbolji kratki film pripalo je rumunjskom filmu Sjena oblaka redatelja Radua Jude. Specijalna priznanja u okviru programa za kratki film pripala su ostvarenjima ast i Rabbitland. U kategoriji dokumentarnog filma najboljim je proglaen austrijski Sickfuckpeople, redatelja Juryja Rechinskog, koji govori o grupi djece, beskunika koji su uspjeli preivjeti svoje ovisniko djetinjstvo. Od pet hrvatskih filmova u natjecateljskom programu dokumentarnog filma nagraena su dva. Nagradu za dokumentarni film koji se bavi ljudskim pravima dobio je redatelj Arsen Oremovi za film U braku sa vicarcem, u kojem je na iznimno dojmljiv nain opisao dramu robova kreditau vicarskim francima. Film Presuda ure Gavranaosvojio je jednu od partnerskih nagrada -EDN Talent Grant, koji dodjeljuju SFF i Europska dokumentaristika mrea u svrhu poticanja talentiranih filmaa u regiji. Poasno Srce Sarajeva, najvee priznanje Sarajevo Film Festivala, koje se dodjeljuje pojedincima u znak priznanja za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske industrije Jugoistone Europe, ove godine dodijeljeno je maarskom redatelju Bli Tarru i elniku Europskog filmskog fonda Eurimagesa Robertu Olli. Bla Tarr je jedan od najznaajnijih redatelja dananjice. Filmski svijet ga sma-

Zavrna sveanost dodjele nagrada na 19. SFF-u tra jednim od najoriginalnijih i najprestinijih suvremenih svjetskih autora. Okom kamere uspeo je da zabiljei utjecaj historijskih promjena na Maarsku, sve od poslijeratnih godina Austro-Ugarskog carstva, preko sovjetske invazije i godina pod komunizmom, do suvremenih pokuaja privatizacije. Roberto Olla je pravnik specijaliziran u oblasti audiovizualne proizvodnje i medijskog prava, koji je karijeru zapoeo kao istraiva za medijsko pravo na Europskom univerzitetskom institutu u Firenzi. Za izvrnog direktora Eurimagesa, Fonda Vijea Europe za podrku europskoj kinematografiji, imenovan je 2008. godine. Za proteklih pet godina na elu Eurimagesa Roberto Olla je dao veliki znaaj punoj integraciji zemalja Jugoistone Europe u europski audiovizualni prostor. I ove godine, gosti Sarajevo Film Festivala bila su znaajna imena iz svijeta filma. Meu njima su bili predstavnici festivala iz Canessa, Berlina, Edinburgha i Locarna, zatim glumci Danny Glover, Armand Assante i Emile Hirsch, te redatelji David Gordon Green, Ari Folman, Pablo Berger i Sebastian Leal. Poznati ameriki glumac i redatelj Danny Glover, koji je svjetsku slavu stekao ulogama u etiri filma serijala Smrtonosno oruje (Lethal Weapon, 1987.1998.) glumei zajedno s Melom Gibsonom, bio je gost programa Kafa sa... u okviru 19. Sarajevo Film Festivala. On je i mirovni aktivist, ambasador dobre volje pri Ujedinjenim narodima. U razgovoru s novinarima Glover je rekao da je impresioniran festivalom u Sarajevu koji je nastao u mjestu velikog konflikta. Temelji festivala lee na pepelu velikog konflikta. Kada sam se vozio okolo, vidio sam da se ljudi sjeaju rata, konflikta. Scene koje sam vidio na televiziji, kada vidi snajperista i ljude koji bjee od njega, a potom biti ovdje gdje se sve to zapravo dogodilo i gdje su ljudi zaista svjedoili tome, zaista je nevjerojatan osjeaj. Smatram da ovaj filmski festival u svakom smislu doprinosi 'iscjeljivanju' naroda i da okuplja ljude te doprinosi osjeaju povezanosti, kazao je Glover. Naglasio je da SFF doprinosi meusobnom potovanju naroda i omoguuje ljudima da imaju vie empatije jedni prema drugima.Ovdje vlada drugaija energija od drugih festivala na kojima sam gostovao. Energija koja ovdje vlada iscjeljuje narod, poruio je Danny Glover. q Ismet ISAKOVI

44

PREPORODOV JOURNAL 154

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XVI)

Od roenja do prve objave (I)

Ja sam molba moga praoca Ibrahima, a.s., i radosna sam vijest brata mojega Isaa, a.s. (hadis) Veina prouavatelja ivota Poslanika islama prihvaa da se posljednji Boji poslanik rodio u ponedjeljak, 12. noi mjeseca rebiul-evvela, raunajui vrijeme po hidretskom kalendaru ili 20.4.570. godine, usklaujui vrijeme po gregorijanskom kalendaru.1 Ne treba uditi da nemamo pouzdan izvor o tonom datumu Poslanikova roenja; u to vrijeme nitko nije zapisivao datume niijega roendana pa ni Muhammedovog, a.s. S druge strane, nakon smrti Bojeg poslanika, a.s., s velikom se panjom prilazilo navoenju i opisivanju njegovih biografskih podataka te se nastojalo, izmeu ostalog, tono odrediti i datum njegova roenja.2 Sa sigurnou se zna da se rodio u vrijeme abesinskog pokuaja ruenja Kabe; u istoj godini ili godinu poslije. Ibn Hiam, jedan od najranijih i najcitiranijih biografa ivota asnog Poslanika, a.s., tvrdi da se Poslanik, a.s., rodio u istoj godini kada je i Ebreha pokuao sruiti Kabu.3 Posljednji Boji poslanik, Muhammed, a.s., roen je u Mekki, u gradu iji su prvi stanovnici bili Ibrahim, a.s., njegova supruga Hader te njihov sin Ismail, a.s. Otkrivanjem vrela Zem-zem na mjestu gdje prije nikada nije bilo vode i koje Allah, d.., u Kuranu naziva dolinom u kojoj se nita ne sije (Ibrahim, 37), privuklo je neka juna arapska plemena koja su u to vrijeme privremeno boravila u njegovoj blizini u potrazi za vodom za sebe i svoju stoku. Prvi ljudi koji doselie te se stalno nastanie uz Haderu i Ismaila, a.s., pored novootkrivenog izvora, bili su obitelji iz staroga arapskoga plemena Durhum. Od tada zapoe izgradnja i razvoj grada Mekke ili Ummu-lKurra, Majke svih gradova, kako Allah, d.., u Kuranu naziva Mekku (A-ura, 7). Iz plemena Durhum Ibrahim, a.s., e oeniti sina Ismaila, a.s., ija su djeca izravni preci Muhammedove, a.s., loze. Ibrahimove, a.s., molitve Uzvienom Allahu, upuene pored Kabe, da meu buduim stanovnicima Mekke odabere poslanika koji e ih ispravnoj vjeri i moralu pouavati usliane se Bojim odabirom Muhammeda, a.s., za poslanika. Posljednji Boji poslanik plod je Ibrahimovih molitvi Dragome Bogu i potomak je Ismaila, a.s., prvoroenog sina Ibrahimovog, a.s., koji je trebao biti rtvovan kao dokaz bezrezervne ljubavi prema Allahu Uzvienom.4 On je i radosna vijest koju je nagovijestio Isa, a.s., u Indilu/Evanelju. Kao to je i sam Muhammed, a.s., kazao: Ja sam molba moga praoca Ibrahima, i radosna sam vijest brata mojega Isaa.5 Od svih Muhammedovih, a.s., predaka, koji se navode u kazivanjima o Bojem poslaniku, najvanija je osoba u njegovom rodoslovlju iz islamske vizure upravo Ibrahim, a.s., o kojem smo ve pisali. Pored njega, za ovaj je pregled zanimljivo jo nekoliko imena poslanikovih predaka koje emo nie spomenuti.

Poslanikovi preci
to radi hodoaa Kabi, to radi blizine trgovakih ruta, koje su povezivale Palestinu i Jemen, odnosno krajnji jug i krajnji sjever Arabijskog poluotoka te Abesiniju i Perzijski zaljev, odnosno istok i zapad, Mekka je iz godine u godinu meu Arapima zadobivala sve vei znaaj. O vanosti Kabe, odnosno Mekke, saznala su sva arapska plemena, a neka od njih pokazae otvorene namjere da se nasele u njenoj blizini. Tako je pleme Durhum, nakon stotina godina upravljanja Mekkom,

moralo napustiti sveti Grad ustupivi ga ratobornom plemenu Huza. Pri naputanju grada, vjerojatno iz osvete, Durhumovci su zatrpali najvaniji izvor u gradu Zem-zem. Od toga dana, svi su nastojali otkriti zatrpani izvor o kojem su generacije Arapa priale svojoj djeci.6 Pleme Huza upravljalo je Mekkom sve do poetka 5. stoljea kada je vodstvo nad Svetim gradom prelo u ruke voi plemena Kurej po imenu Kusaj ibn Kilab, jednom od najveih mekkanskih vladara prije pojave islama i najvanijih Poslanikovih predaka. Kusaj e ostati upamen kao utemeljitelj Daru-n-nedve ili Gradske vijenice u kojoj su se sastajali plemenski lideri Mekke te raspravljali o sudbini grada i njegovih graana. Kusajj ibn Kilab uspio je ujediniti suprotstavljene klanove unutar plemena, kao i sve asne obveze vezane za odravanje Kabe.7 Postao je neprikosnoveni vladar Mekke ije su se naredbe bespogovorno sluale i slijedile. Tako su mu preutjeli i njegovu odluku da ga naslijedi stariji, ali manje sposobniji sin Abduddar. Mlai, vispreniji i omiljeniji meu narodom, sin Abdu-l-Menaf, koji je stekao slavu jo za oeva ivota, bespogovorno je posluao oca iako je znao da upravo on zasluuje da upravlja gradom. Jedna od Abdu-l-Menafovih sinova bio je Haim, pradjed Muhammeda, a.s., po kojem cijela obitelj nosi ime. Za Muhammeda, a.s., se veli da je iz roda Haimovog. Upravo e

KOLOVOZ 2013.

45

ivjeti islam
Haimu neki klanovi iz plemena Kurej iskazati vjernost napustivi drugi Abduddarov klan, uvidjevi svu njegovu nesposobnost da uspjeno upravlja Kabom i Mekkom. Da bi se izbjeglo krvoprolie izmeu dva klana asne funkcije odravanja Kabe su podijeljene. Haim, Poslanikov pradjed, dobio je privilegije ubiranja poreza te hranjenja i napajanja hodoasnika, to je predstavljalo najveu ast meu Arapima. Za njegove e vladavine Mekka jo vie napredovati i postati meunarodno trgovako sredite. On e uspjeti sa velikim arapskim plemenima potpisati mirovni ugovor, a sa tadanjim velikim silama Bizantom i Perzijom dogovoriti slobodan protok ljudi i robe preko njihova teritorija.8 Za razliku od prijanjih vremena, od vremena Haima, Mekkelije e putovati i zimi i ljeti radi trgovine i drugih poslova o emu govori i Kuran. U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Zbog navike Kurejija, navike njihove da zimi i ljeti putuju, neka se oni Gospodaru hrama ovoga klanjaju, koji ih gladne hrani i od straha brani. (Al-Kurej, 1-4) Meunarodna trgovina tijekom cijele godine jo e vie donijeti bogatstava plemenu Kurej i uiniti ga najuglednijim meu drugim arapskim plemenima. Pod upravom Kurejija, Mekka e doivjeti nevieni prosperitet i napredak. Za razliku od drugih gradova Arabijskog poluotoka, u kojima se odravao samo jedan godinji sajam, u Mekki e se odravat etiri godinja trgovaka sajma koje e pohoditi mnogi svjetski trgovci. S druge strane, mekkanski e trgovci putujui u najudaljenija sredita meunarodne trgovine pronositi vijesti o ugledu Kabe i najvanijim deavanjima iz svoga grada. bovu nakanu, Kurejije su pourile da ga sprijee, bojei se da e to postati pravilo meu Arapima, jer je Poslanikov djed i prije iskopavanja Zemzema bio ugledna i oponaana osoba, a osobito nakon otkria najvanijeg izvora na Zemlji. Pod pritiskom sugraana, ali iz neizmjerne ljubavi prema najvoljenijem sinu, Abdu-l-Muttalib odlui platiti krvarinu za svoga sina, iako je bio spreman ispuniti svoj zavjet jer se kao nitko drao obeanja. Nakon savjetovanja sa izvjesnom mudrom enom, odluio je bacanjem strelica odrediti broj deva koje je trebao rtvovati umjesto sina. Strelice su pokazale na stotinu deva to je krvarina za ubojstvo iz nehata koje je i islam prihvatio. Radi ovog sluaja, Muhammed, a.s., je znao kazati kako je on potomak dvaju rtava, mislei na Ismaila, a.s., i svoga oca Abdullaha.13 Poslanikovi preci bili su ugledni kurejeviki plemii, cijenjeni i sluani, zadueni asnom obvezom napajanja, hranjenja i pomaganja hodoasnika, koji su iz dalekih krajeva dolazili posjetiti Kabu, te obvezom ubiranja poreza od trgovine koja se odvijala tijekom hodoaa. Iako se izbjegava direktno pisati o tome, vjerojatno je veina Muhammedovih, a.s., predaka slijedili staru arapsku pagansku vjeru, to znai da su bili politeisti. Neki autori vole naglaavati kako nitko od Poslanikovih predaka nije oboavao kipove no to se ne moe dokazati. Inae, pleme je dobilo ime po jednom od poslanikovih predaka po imenu Fihr kojeg su nazvali Kurej. asna obveza odravanja Kabe plemenu Kurej je donijela ugled, ali i bogatstvo. No nitko njihovo ime nee promovirati kao asni poslanik Muhammed, a.s., iako je uvijek naglaavao da pripadnost odreenom plemenu ili naciji kod Boga nita ne znae. Ono to Njemu znai jeste Bogobojaznost, moral i isto i iskreno srce, odano Jednome Bogu.

Muhammedov, a.s., djed

Najpoznatiji Haimov sin bio je ejba, poznatiji pod imenom Abud-l-Muttalib ili u prijevodu rob Muttalibov, za nas vaan jer e biti djed Muhammedu, a.s.9 Haim je umro na jednom od svojih trgovakih putovanja, vjerojatno u Gazi u dananjoj Palestini, ostavivi svoju suprugu i malog ejbu kod enine obitelji tadanjem Jesribu, dananjoj Medini. Haimov brat Muttalib, znajui za bratova sina ejbu, otputovao je u Medinu kako bi dijete doveo u Mekku, brinuo o njemu, te ga pripremio da preuzme asne dunosti vezanih za Kabu i hodoasnike koje je obnaao i njegov otac Haim. Sam Muttalib nije imao vlastite djece. Kada je ulazio u Mekku, ljudi su pomislili da je mali ejba njegov rob, pa su ga nazvali Abdu-l-Muttalib (rob Muttalibov), to mu je ime ostalo za cijeli ivot.10 No, bio je to budui gradonaelnik Mekke, vrlo ugledna i voljena osoba, iji e unuk biti odabran za najasniju misiju na zemlji. Kada se detaljno prouava loza Poslanika islama moe se zakljuiti da je pleme Kurej iz generacije u generaciju napredovalo i da je svakog vou obiljeio odreeni dogaaj koji se kasnije prepriavao i opjevao u predislamskim pjesmama. Tako je bilo i s Abdu-l-Muttalibom. Osim to je bio djed posljednjeg Bojeg poslanika, ostat e zapamen kao osoba koja je ponovno otkrila davno zakopano vrelo Zemzem sa kojeg se i dan-danas hadije napajaju. Prema njegovim osobnom svjedoenju, Abdu-l-Muttalib je u vie navrata sanjao da treba kopati u blizini Kabe.11 Ubrzo je otkrio isto ono vrelo koje je neko melek Dibril otkrio Haderi i njenom sinu Ismailu, a.s., kada je izmeu Safe i Merve traila vodu. Zarekao se Muhammedov, a.s., djed pred Kabom da e, dadne li mu Allah, d.., deset sinova, jednoga rtvovati iz zahvalnosti prema Allahu, d.., to je ba njemu omoguio da otkopa najvredniji izvor na zemlji.12 I tako je i bilo. Dragi mu je Bog podario deset sinova i trebao je, poput Ibrahima, a.s., izvriti svoj zavjet. O tome je obavijestio i svoje sinove koji su utnjom odobrili oevu nakanu. No nije znao koga odabrati. Stavio je imena na kocku i bacao je. Ispalo je ime njegovog najmlaeg sina Abdullaha, oca asnog poslanika Muhammeda, a.s. Saznavi za Abdu-l-Muttali-

Roenje i odrastanje
Muhammed, a.s., je, kao to smo ve pisali, roen u plemenu Kurej, najuglednijem arapskom plemenu toga vremena, u obitelji Benu Haim od oca Abdullaha i majke Amine.14 Njegov otac Abdullah, mladi izuzetne ljepote i moralnih vrijednosti, bijae jedan od najmlaih sinova kod svoga oca Abdu-l-Muttaliba.15 O Poslanikovom se ocu ne zna puno. to zbog rane smrti, to zbog brojnosti

46

PREPORODOV JOURNAL 154

ivjeti islam

njegove brae i sestara o detaljima njegova ivota malo se prenijelo.16 Majka Muhammeda, a.s., asna Amina, kerka Wehbova, bijae porijeklom iz uglednog plemenskog klana Benu Zuhra koji su tada ivjeli blizu Medine. Da bi klan Benu Zuhra pridobio za sebe ili uvrstio postojee saveznitvo, Abdu-l-Muttalib je odluio oeniti svog najmlaega i najdraeg sina iz tog plemena, a navodi se da je u isto vrijeme i sebi isprosio jednu od djevojaka.17 Poslanikov otac Abdullah, ije ime na arapskom znai rob Allahov, nije dugo uivao u braku sa svojom odabranicom Aminom. Umro je nedaleko od Medine na jednom trgovakom putovanju u vrijeme kada je njegova supruga tek dva mjeseca nosila njihova sinia. Ibn Hiam u svome djelu o Poslaniku, a.s., navodi da je asna Amina u vrijeme trudnoe doivjela susret sa melekom koji joj je rekao: Zanijela si prvaka Ummeta, kada ga rodi izgovori: Molim mu zatitu kod Jedinoga da ga sauva zla svakog zavidljivca, potom mu nadjeni ime Muhammed.18 Tijekom trudnoe, prema osobnom svjedoenju, Amina je doivjela udne i nesvakidanje blaene znakove. Osjeala je smirenost, trudnoa je protekla bez ikakvih potekoa i sve je ukazivalo da nosi blagoslovljeno dijete. Takoer, prilikom poraanja nije imala veih bolova. Navodi se da ga je njegov djed, koji je, to zbog starosti to zbog gubitka sina Abdullaha, postao vidno emotivan i suosjeajan prema najmlaem unuku, odnio u Kabu te zahvalio Allahu, d..., na daru. Vjerojatno je Abdu-l-Muttalib u njemu vidio nadomjestak za izgubljenog sina Abdullaha, Poslanikova oca. Za roenje Muhammeda, a.s., saznali su i medinski idovi koji su proirili informaciju da se pojavila Ahmedova zvijezda, ne znajui da se ne radi o pripadniku njihova naroda, to su oni eljno oekivali jer su itali u svojim Svetim knjigama o dolasku posljednjeg Bojeg poslanika.19 Muhammed, a.s., je u Indilu/Novom zavjetu najavljen kao Ahmed, to je isti korijen rijei kao i Muhammed.20 To ime znai hvaljeni ili hvale vrijedan. Allah, d.., u suri Saff je objavio: A kada Isa, sin Merjemin, ree: O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed, koji e poslije mene doi (As-Saff, 6) Meutim, iako su imali jasne dokaze, ni idovi ni krani ga nisu prihvatili kao Bojega poslanika. No, njegovo je, kasnije emo vidjeti, bilo da opominje i poziva. (Nastavlja se)
Biljeke:
Ovo je stav Ibn Ishaka, jednog od najranijih biografa ivota Muhammeda, a.s.. Vidjeti: Muhammed Husejn Hejkel, ivot Muhammeda, a.s., str. 128. Neki od autora Muhammedove, a.s., biografije navode i 571. godinu, pa i druge godine. 2 Od svih Bojih poslanika koje spominju svete knjige, danas se najvie detalja sauvalo o posljednjem Muhammedu, a.s. Ljubomorno uvajui i provjeravajui njego1

ve izreke/hadise uspjelo se sauvati autentinost njegova poslanikog, ali i svakodnevnog ljudskog ivota. Tono se zna tko u mu bili preci, barem oni najblii (otac, djed, pradjed i ukundjed), a njegov se genealoki niz navodi sve do Ismaila, a.s. Neki se autori sa pretjerivanjem uputaju u dokazivanje Poslanikovih predaka sve do prvog ovjek Adema, a.s., to uope nije vano u kontekstu posljednje Objave. 3 Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 31.  4 Tarik Ramadan, Stazama Bojeg poslanika, str. 12-13.  5 Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 34.  6 Kasnije e Arapi okriviti pleme Huza da su nasilnim putem osvojili vlast nad  Mekkom potisnuvi pleme Durhum te da su upravo oni dozvolili unoenje kipova u sveti prostor Kabe. 7 Kao uvar Kabe, imao je sljedee privilegije: Hidba, uvanje kljueva hrama i  njegov nadzor; Sikja i rifda, pravo da snabdijeva hodoasnike hranom i piem; Kijda, predvoenje vojske u vrijeme rata; Liv, pravo da vjea zastavu na Hram i da je nosi na koplju; Dr el-nadva, predsjedavanje Gradskom skuptinom. Vidjeti: Safvet Halilovi, Sira ivotopis posljednjeg Allahovog poslanika, str. 55. 8 Martin Lings, Muhammed, ivot Vjerovjesnika islama zasnovan na najranijim izvo rima, str. 12-13. Takoer vidjeti: Safvet Halilovi, Sira ivotopis posljednjeg Allahovog poslanika, str. 56. 9 U to je vrijeme bilo sasvim prihvaeno i normalno da bogatiji ljudi imaju svoje robove. Takvo e stanje naslijediti i islam i donekle tolerirati takve odnose meu ljudima. No iz islamske vizure netko moe biti sam rob Allahu, a ne i ovjeku. Islam je na takve osobe vie gledao vie kao na sluge nego na robove u onom negativnom znaenju nedostatka slobode i slobodne volje. 10 Martin Lings, Muhammed, str. 14.  11 Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 27.  12 Djed Muhammed,a.s., iako vana osobo u ivotu Muhammed,a.s., vjerojatno je  bio poklonik arapske paganske religije, a Dragi Bog najbolje zna. Pouzda se zna da se obraao u svojim molitvama Allahu, d.., no ostaje nejasno u kolikoj je mjeri tovao predislamska boanstva. Martin Lings tvrdi da se nikada nije klanjao hubelu, no nie tvrdi da je potovao boanstvo menat? Vidjeti: Martin Lings, Muhammed, str. 23. 13 Muhammed Husejn Hejkel, ivot Muhammeda, a.s., str. 118.  14 Puno ime posljednjeg Allahovog poslanika, a..s., je: Muhammed ibn (tj. sin) Abdu llah ibn Abdul Muttalib ibn Haim ibn Abd Menaf ibn Kusajj ibn Kilab ibn Murre ibn Kaab ibn Luej ibn Galib ibn Fihr (Kurej) ibn Malik ibn Nazar ibn Kinana ibn Hazima ibn Mudrika ibn Iljas ibn Mudar, Ibn Nizar, ibn Mad, ibn AdnanIbn Ismail ibn Ibrahim, a.s. Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str.13. 15 Abdulmuttalib je prema Ibn Hiamu imao deset sinova i est keri: Abbas, Hamza, Abdullah, Abu Talib, Zubejr, Haris, Idla, Mukavim, Dirar, Ebu Leheb, Safija, Ummu Hakim el-Bejda, Atika, Umejma, Erva i Berra. Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 26. 16 Muhammed Hamidullah u svome djelu navodi podatak da je otac Bojeg poslani ka Abdullah imao sestru blizanku. Zvala se Ummu Hakim. Vidjeti: Muhammed Hamidullah, Muhammed, a.s., ivot, Knjiga I., str. 62. 17 Vieenstvu to vrijeme bila je sasvim normalna pojava i bilo je ogranieno jedino muevim materijalnim mogunostima. Islam vieenstvo tolerira, ali ga ograniava do etiri vjenane ene. 18 Do tada nitko meu Arapima nije imao ime Muhammed. Meutim, neki navode da  je godinu prije roenja Muhammeda,a.s., njegov djed sa svojim trgovakim partnerima bio na jednom putovanju na kojem je susreo uene idove koji su Mekkelije obavijestili da e se meu njima uskoro roditi posljednji Boji poslanik po imenu Muhammed. Kako su ime ene bile trudne svi su se zarekli da e djetetu, ako bude muko, dati to ime. Kako je Abdu-l-Muttalib ve bio u godinama, odluio je svojemu unuku dati to ime. Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 31. 19 Isto, str. 32.  20 To se ime danas javlja u raznim oblicima, kao to su Muhammed, Ahmed, Mehmed  i Mahmud, i jedno je od najpopularnijih imena muslimanskih djeaka. q

Mirza MEI

KOLOVOZ 2013.

47