Srpski paradajz, skuplji od tartufa

IZVOR: BLIC

Smederevska Palanka -- Najkvalitetniji tartufi kotaju oko 12.500 evra, dok se seme hibridnog aradaj!a i! Smederevske Palanke rodaje !a 25.000 evra o kilogramu. Tweet

Posao sa se e!o

je oz"ilja! "iz!is#$, ka%e dr Radi&a 'or(e)i* iz I!stituta za po)rtarst)o u

S edere)skoj Pala!+i, - o! z!a, .o sada je selek+io!isao, z!a/i st)orio 01 !o)u sortu raz!o2 po)r*a, a i!stitut u koje Osi radi jed!a je od tri tak)e usta!o)e u Sr"iji, u Pala!+i, selek+io!isa!je sorti i proiz)od!jo se e!a po)r*a "a)i se jo& i jeda!

i!stitut u 3o)o

Sadu i jeda! profesor u!i)erziteta, pri)at!o, u Velikoj Pla!i,

Holandija do pre 20 godina nije mogla ni da se poredi s nama. A na Balkanu smo bili neprikosnoveni lideri - u povrtarstvu smo bili bolji i od Bugarske , ka%e 'or(e)i*,

Ro(e! je 1451, u o"li%!je

Sipi*u i tu je za)r&io pr)a /etiri razreda &kole, poto a2isteriju

2i !aziju u

Ra/i 6ra2uje)a/koj, a studije, fakultetu,

i doktorat u Ze u!u, !a Poljopri)red!o

Posle se )ratio u Pala!ku, 6rupa! i jak, sa izra%e!i lokal!i !a2lasko , kroz s e7 ka%e da 8!ije za 2rad, stopa a : la(a je odli/a! (ak

Stvorene 15& sorte

9erke su po&le !je2o)i

'd formiranja 1(&). u *nstitutu u Smederevskoj Palan#i stvorene su 15& sorte ra!nog ovr"a, od onih koje se na naim

&esto2 razreda, a starija je na tre"oj godini Poljo rivrednog fakulteta i do sada nije dobila nijednu os#enu ni$u od desetke.

Do 25. godine e doktorirati, pa emo zajedno nastaviti $, ka%e poluoz"ilj!o,

rostorima koriste u svakodnevnoj ishrani, do vrlo retkih - kakav je +eri

O! sa

doktorirao je u!gojivi graak be! li"a.

aradaj! - ali na minijaturnim stabljikama. I

3eke sorte po)r*a daju )e*e pri!ose, ali i

odre(e!o

ki)a!o ili

eksi/ki krasta)a+,

pod!e"lje !e od2o)ara, !eke su po2od!e za i!dustrijsko uz2aja!je, !eke za "a&tu,,, jed!e su kiselije, dru2e lju*e, a 2ra&ak dr 'or(e)i*a stajao je uspra)!o, &to je s a!ji)alo 2u"itke pri "ra!ju ko "aj!o i za peti!u ukup!o2 pri!osa,

/iji je ukus, ka%u, iz e(u a!a!asa i a!2a,

Stvorio sam 11 sorti graka, etiri sorte paprike, jednu pakanata, jednu peruna..., Poslednji je kelj$, ka%e 'o(re)i*,

;kup!o 01 )rstu, % !a stvaranje jedne nove sorte ovr"a treba deset godina, I s)e se radi ru/!o, Iza"eru se "iljke koje i aju %elje!e oso"i!e, pa se pr)e 2odi!e +)et jed!e opra&i pole!o dru2e, Slede*e 2odi!e pra)i se selek+ija e(u !ikli "iljka a, pa se po!a)lja oso"i!a a,

postupak opra&i)a!ja, i tako de)et 2e!era+ija, dok se !e do"ije sorta s !o)i

<o& tri 2odi!e poto

traje postupak re2istro)a!ja !o)e sorte pred !eza)is!o

ko isijo , a

pre to2a selek+io!ar !o)oj sorti daje i e,

ako se, bee, !ove "ena onom mladom kolegi#$, telefo!ira 'or(e)i* !eko e jer !e o%e da se seti kako su !az)ali !o)u rotk)u,

; I!stitutu u S eder)skoj Pala!+i, !ai e, uo"i/ajilo se da !o)i i e!a,

sorta a daju %e!ska

ada i a i izuzetaka, Pa&ka!at dr 'or(e)i*a zo)e se "ala"a! jer su, ka%e,

Bala"a!i a z)ali !je2o)u porodi+u od)ajkada,

% jedan krastava# njegov kolega je na!vao sirano, o knji$evnom junaku i!u!etno dugog nosa...

=e!ska i e!a, ipak, preo)lada)aju: dr Radi&a 'or(e)i* po "i)&oj %e!i i *erka a krstio je 2ra&ak, a za posled!ju st)ore!u sortu : kelj, !az)a! jele!a, uzeo je i e s)oje prijatelji+e,

Taj kelj, i!a/e, pr)i je !ikao iz se e!a proiz)ede!o2 u Sr"iji, ,lavi#a je teka tri-+etiri kilograma, a s hektara mo$e da se ubere oko &0 tona, to je !a ovo ovr"e vrlo visok

rinos.

$gromne sume i!dvajaju se !a uvo! semena i! inostranstva. Mi u institutu nastojimo da stvorimo sorte koje e biti konkurentne uvoznim, a da deo tog novca zadr imo u !rbiji i, "to da ne, poveamo izvoz#, ka%e dr Radi&a 'or(e)i*,

Mladi kralj tartufa

$%&'! ()&'* + 2,.0-.20.. .-/-2

=i)ot ti!ejd%era <a!a Purkajaste !ije "io sli/a! %i)otu ostali7 ti!ejd%era, O! !ije "io /la! !eke rok 2rupe, !ije se "u!io proti) roditelja ili se sra otio sa !ekak)i 3je2o) %i)ot se )rtio sa o oko jed!e st)ari : +r!i7 tartufa preli)e!i ko "i!a+iji sa italija!ski reza!+i a, od!i soso eksperi e!ti a, od 2u&/je jetre u

6ada je !apu!io 1> 2odi!a, <a! !ije za"ora)io izuzeta! ukus to2 jela, )e* je postao jeda! od !aj)e*i7 a eri/ki7 tajku!a za u)oz tartufa, O)aj izuzet!i ladi* je 0??4, 2odi!e preuzeo ulo2u prodaj!o2 direktora za podru/je

Sje)er!e - erike ko pa!ije @P-A Bu"io@, )ode*e2 proiz)o(a/a tartufa u Italiji, 3ako! za)r&etka sred!je &kole, -rka!zasu i zajed!o se sa s)ojo ladi kralj tartufa, kako 2a jo& zo)u, !apustio je s)oj do ajko - erika!ko i o+e , koji je ro(e! u I!diji, u

preselio u 3ju .%erzi da "i "io "li%e de&a)a!ji a u 3jujorku, @; Cajet)ilu, 2radu u koje sa <a!, koji se s atra jed!i S)ake sed i+e o)aj s o %i)jeli u -rka!zasu, postoje sa o tri do"ra restora!a, Zato o2u !a*i u D)ropi@, ka%e od !ajperspekti)!iji7 ladi7 preduzet!ika u S-.,

se odlu/io i*i u )e*i 2rad, ; - eri+i !e a tartufa kak)i se

ladi* !ad2leda u)oz d)ije do tri po&iljke tartufa /ija se te%i!a kre*e

iz e(u 0? i E? kilo2ra a, za)is!o od sezo!e,

@Seda deset odsto Bodi&!je proda

o2 "iz!isa /i!e tartufi, dok F? odsto otpada !a ulje i

asla+ od tartufa,

oko 1,G to!a tartufa@, o"ja&!ja)a Purkajasta,

Predsjeda)aju*i @P-A Bu"io@ D a!uele Husi!i pro!a&ao je /udo od djeteta !a saj u 7ra!e 0??>, 2odi!e, Purkajasta, koji je tada i ao 15 2odi!a, upra)o je "io os!o)ao s)oju ko pa!iju @Tartufi ;!li ited@i predsta)ljao je s)oje u ije*e prodaje !a saj u, @6upo)ao je tartufe !a I!ter!etu i zati i7 proda)ao tradi+io!al!i pute u - eri+i, I ao je

sa o 15 2odi!a, ali je do"ro poz!a)ao tartufe i zato sa /u)ao u)oz!e tartufe u s)ojoj so"i@, ispri/ao je Husi!i, Istakao je da i

odlu/io da riskira , ; po/etku je

je do)eo )a%!e klije!te, uklju/uju*i !jujor&ke restora!e @Per Se@, @.a!iel@ i

@=a! =or%@, koji i aju tri Hi&eli! z)jezdi+e, @.a!as I? odsto !a&e2 ukup!o2 iz)oza otpada !a iz)oz u S-. i ta "rojka raste@, !a2la&a)a Husi!i, 6ada je o)e 2odi!e "ila za)r&e!a sezo!a tartufa, <a!u su ostala d)a kilo2ra a i pitao se &ta da uradi sa !ji a, S)je%i tartufi o2u "iti tak)i sa o seda da!a, !ako! /e2a se oraju za rz!uti, ali i tada

pada +ije!a, Hladi - erika!a+ je o)aj put i ao sre*e, .ok se )ozio pre a ka!+elariji @Cedeksa@, prijatelj 2a je !az)ao i tra%io d)a kilo2ra a tartufa za s)o2 klije!ta iz Lati!ske - erike, Purkajasta je odu)ijek i ao sre*e u "iz!isu, Sje*a se po/etka s)oje karijere kada je !a I!ter!etu pro!a&ao tartufe koji su )a(e!i u Cra!+uskoj, a koje su slali kurirsko @Cedeks@, @Platio sa 1G? dolara za kilo2ra i prodao i7 lokal!i ku)ari a, Pri to sa ost)ario slu%"o

ar%u od 5?? odsto@, ispri/ao je <a!, Blji)e koje rastu pod ze ljo prodaju se po razli/iti otkri)aju spe+ijal!o o"u/e!i psi u Cra!+uskoj, Italiji i Ru u!iji i

+ije!a a, +r!i7 zi ski7

Ljet!i +r!i tartufi se prodaju po +ije!i od 0?? dolara za kilo2ra , dok kilo2ra tartufa ko&ta 0,??? dolara,

3aj+je!je!iji "ijeli tartufi dosti%u +ije!u od I,??? dolara za kilo2ra , Purkajasta !e %ali &to je oda"rao !euo"i/aje!u karijeru, O! z!a s)oje prioritete i iz"a/e! je sa u!i)erziteta !ako! &to !ije dao !ekoliko ispita, To festi)al tartufa u Ore2o!, u se desilo jer je orao oti*i !a

-konomist. /artuf - +udo rirode

.etalji
*!vor Dko!o ist 0??5, a2azi!, 0G, ?I,

0ie informa#ija o firmama M M DHB Beo2rad I2da:I peL d,o,o, Beo2rad

na1ite druge dokumente u kojima se ominje M M M M M M M M M M M M M Tartuf i a 7ra!lji)u )red!ost, ada je !a )elikoj +e!i z"o2 irisa, .odu&e, s)ojst)a, &to tako(e o%e "iti jak razlo2 za )e*u tra%!ju od po!ude, Tartuf afrodizijak 2lji)a za/i! kralj Hila! O"re!o)i* "eli tartuf Z)o!i ir <o)a!o)i* Dko!o ist Nu adija Ba!at +r!i tartuf ed)ed s)i!ja !o2i u pridaju afrodizija/ka a2azi!

Le2e!da ka%e da su "o2o)i, st)araju*i s)et za se"e !apra)ili 7ra!u tartuf, /udes!u izrasli!u koja raste u ze lji, opoj!o2 irisa i ukusa i za /o)eka !e)idlji)u, Bastro!o i !e o2u da se slo%e da li je o)a 2lji)a za/i! ili 7ra!a, Bilo kako "ilo, tartufe su jo& u staro )eku upotre"lja)ali D2ip*a!i, Br+i, Ri lja!i, po i!je i7 Plutar7, Ci+ero! i7 !azi)a si!o)i a ze lje, a Pli!ije /udo prirode, ; Sr"iji se po pr)i put pi&e o tartufi a 1EE>, 2odi!e da "i )e* 1>45, 2odi!e !a d)oru kralja Hila!a O"re!o)i*a fra!+uski ku)ar spre ao spe+ijalitete sa o)o 2lji)o , 6oliko je tartuf !a +e!i !aj"olje 2o)ori podatak da je pro&le 2odi!e u !o)e "ru !a He(u!arod!oj do"rot)or!oj auk+iji u Italiji "eli tartuf, te%ak 1,0 kilo2ra a prodat za 4G 7iljada e)ra Jprose/!a posti2!uta +e!a za 2ra je "ila F,0G e)raK, Beo2radska fir a I2da i peL$ d,o,o, : )las!i&t)o Z)o!i ira <o)a!o)i*a : je e(u pio!iri a u poslu

otkuplji)a!ja i iz)oza tartufa, 6ako se o)a 2lji)a kup+u ora isporu/iti isklju/i)o u s)e%e sta!ju, )a%!o je z!ati te7!olo2iju !je!o2 spre a!ja za tra!sport, da od )a(e!ja do upotre"e !e iz2u"i s)oja "it!a s)ojst)a, O)de i a tartufa ali je !eop7od!a eduka+ija da "i ljudi uop&te z!ali kolika je !ji7o)a pra)a )red!ost, Tu *e s)oj dopri!os dati klu"o)i tartufara, koji7 je u Sr"iji i Beo2radu s)e )i&e$, !apo i!je u raz2o)oru za Dko!o ist a2azi! Z)o!i ir <o)a!o)i*, I!a/e, tartufi uspe)aju$ !a odre(e!oj 2eo2rafskoj &iri!i i i a i7 od - erike do 6i!e, 6)alitet o)e retke i z"o2 to2a dra2o+e!e 2lji)e za)isi od ze lji&ta u ko e raste, 3aj/e&*e su to topolj!ja+i, )r"a+i, a i a i7 i u 7rasto)i &u a a, -ko raste !a rastresito ze lji&tu, lep&e2 je o"lika ali a!je spe+ifi/!e te%i!e, 3a t)r(e tere!u i a !epra)ila! o"lik, ali je zato /)r&*i, <o)a!o)i* o"ja&!ja)a da kod !as tartufa i a u Nu adiji, u okoli!i Beo2rada, u ju%!o Ba!atu, oko Valje)a i to "elo2, koji spada e(u !ajskuplje, I a jak, spe+ifi/a! i prijata! iris, dozre)a u ra!u jese!, kada su "la2e zi e i a 2a i u de+e "ru, Postoji i +r!i tartuf, let!ji i zi ski i raz!e dru2e pod)rste, S)i se lo)e$ jer se za pro!ala%e!je tartufa koriste dresira!i psi koji 2a !a!ju&e !a udalje!osti od G? etara, <o)a!o)i* sa seto podse*a da je posle .ru2o2 s)etsko2 rata "io za"ra!je! lo)$ !a tartufe, &to je u o)o delu zajed!i/ke dr%a)e po&to)a!o, pa to je uti+alo da se "roj tartufara$ s)ede !a sada&!ji7 tridesetak, ; Istri !isu "ili toliko dis+ipli!o)a!i i da!as je ta o re2istro)a!o preko tri 7iljade lo)a+a !a tartufe,

3aj)e*i proiz)o(a/i tartufa su Cra!+uzi koji 2odi&!je !a prirod!i sta!i&ti a i )e&ta/ki tartufi&ti a sakupe 1,G 7iljadu to!a, .aleko iza !ji7 su Italija!i, koji za 2odi!u ulo)e$ oko 1?? to!a, Npa!+i, !a tre*e estu, pro!a(u a!je od 1?? to!a, Sr"ija je prirod!o sta!i&te tartufa u kojoj z"o2 !ez!a!ja 2odi&!je istruli !ekoliko stoti!a to!a tartufa )elike )red!osti, 3a )eliko "roju sta!i&ta raste "eli tartuf, ekstra klase, 6od !as 2lji)u !aj/e&*e pro!alaze spe+ijal!i psi, Cra!+uzi koriste dresira!e s)i!je, a Rusi pripito lje!e ed)ede, Sakuplja!je i proiz)od!ja tartufa je u!osa! posao, potra%!ja je u s)etu !o2o )e*a od po!ude, kilo2ra k)alitet!o2 tartufa ko&ta oko 7iljadu e)ra, Tartuf i a 7ra!lji)u )red!ost, ada je !a )elikoj +e!i z"o2 irisa, .odu&e, !o2i u pridaju afrodizija/ka s)ojst)a, &to tako(e o%e "iti jak razlo2 za )e*u tra%!ju od po!ude, I!a/e, raste !a kore!u &u sko2 dr)e*a, Pored prirod!o2 sta!i&ta, uspe)a i !a pla!ta%a a, Za ko!trolisa!o uz2aja!je !aj"olja podlo2a je 7i"rid$ leske i 7rasta !a /ije kore!u se !alaze ikorize tartufa, 3a rod se /eka od pet do 1G 2odi!a i sa jed!o2 7ektara o%e da se u"ere$ i do 1?? kilo2ra a,

pozi) !a pretplatu !a Tartufi - Mogunosti uzgoja tartufa

!a www,eko!o i

Ove zanimljive gljive poznavali su ve Egipani, a spominju ih poznati starorimski i grki filozofi, pisci i vladari kao to su ioskorid, !iceron, "lutarh i drugi# Osim vrhunske gastronomske kvalitete, pripisuju im se i afrodizijaka svojstva# !ijene tartufa rastu jer su koliine u prirodnim stanitima sve skromnije# $a tartufima vlada iznimno velika potra%nja, a postignute cijene vrtoglavo rastu z&og ogranienih i sve skromnijih koliina u prirodnim stanitima# "ostavlja se logino pitanje - mogu li se tartufi komercijalno uzgajati'

(o &ez o&zira na opjevanu i hvaljenu prolost, tajna o njihovom rastu i nainu %ivota odr%ala se sve do )*# stoljea, kada je otkriveno da tartufi rastu iskljuivo u zajednici +sim&iozi, s korijenjem odre-enih vrsta drvea, od kojih se kao naj&olji izdvajaju hrast kitnjak i lu%njak# To otkrie otvorilo je vrata istra%ivanjima o mogunosti umjetnog uzgoja tartufa# Tartufi &otaniki spadaju u rod gljiva gomoljaa +Tu&er, ija se plodna tijela nalaze ispod zemlje na du&ini od ). do /. cm, z&og ega ih je teko pronai u prirodi# 0 tu se svrhu koriste pose&no izdresirani psi koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronai zrele gljive# vije najznaajnije vrste tartufa su &ijeli +Tu&er magnatum, i crni +Tu&er melanosporum,# 1ijeli se tartuf u&raja me-u najkvalitetnije te posti%e najveu tr%inu cijenu# Tartuf ima specifian jak, prodoran miris po enjaku i starom siru# (aj&ogatija prirodna nalazita ove gljive u 2rvatskoj nalaze se na podruju 3stre, gdje je prvi put otkrivena )*4*# godine# Ta nalazita smjetena su na podruju slivova cijele tzv# &ijele 3stre, tj# u dolini rijeke Mirne, najvie u Motovunskoj umi, u dolini 5ae, u slivu 1oljunice, ragonje i drugdje# 0 unutranjosti 2rvatske prona-eni su u srednjoj "osavini i slivu 6upe# $a kilogram &ijelog tartufa valja izdvojiti oko 78. eura "o nekim se podacima na podruju 3stre, ovisno o sezoni, izvadi oko dvije tone tartufa godinje, od ega oko *. posto kupuju Talijani# 9matra se da istarski &ijeli tartuf karakterizira izrazito do&ra aroma pa je cijenjen kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu# $a kvalitetna plodna tijela &ijelog tartufa mo%e se &ez pro&lema postii cijena od 78. eura po kilogramu, a za vee primjerke i trostruko vie# $aprepauje podatak da je prole godine u jednoj zagre&akoj vinoteci, gdje je organizirana tr%nica tartufa, z&og male ponude uzrokovane suom i velike potra%nje svih ponu-enih 8.. grama glasovite poslastice prodano po cijeni od oko :#... eura za kilogram; (ajvei ikad prona-en primjerak tartufa +to je za&ilje%eno i u <uinnessovoj knjizi rekorda, iskopan je )***# godine u &lizini 1uja, a te%io je ),/) kilogram; ). godina ekanja za prvi tartuf Osnova postavka umjetnog uzgoja tartufa je stvaranje sadnica hrasta +ili drugih u ovu svrhu pogodnih &iljaka, kao to su npr# topola i lijeska, koje su =o&ogaene= micelijem te gljive# >edan od najjednostavnijih naina do&ivanja takvih sadnica +tzv# Mannozzi-Torini metoda, je sljedei? Oda&ere se zreli hrastov %ir, potapa se u vodu i uzima samo onaj koji tone# "livajui %ir se od&acuje jer je &olestan ili napadnut raznim parazitskim kukcima# Oda&rani se %ir radi po&oljavanja klijavosti pohranjuje na hladno, vla%no i mrano mjesto# (akon toga se ispere i dezinficira +z&og odstranjivanja drugih vrsta gljivica, te ponovo ispere# Tako se pripremljeni %ir umae u vodeni rastvor od smrvljenih zrelih tartufa, a zatim se sadi u posude ispunjene steriliziranom zemljom ohla-enom na /.@!# 1iljke klijaju u zatienom prostoru i godinu do dvije nakon toga do&ili smo sadnice hrasta o&ogaene micelijem tartufa, pa se iste presa-uju na otvoreno, tj# na povrinu za uzgoj# Tlo mora &iti rastresito, pa ga prije sadnje tre&a preorati# (akon sadnje potre&no je redovito vla%iti tlo, plitko okopavati te unitavati

korove# <nojid&a nije potre&na jer je tartufi ne podnose# Ako su svi uvjeti zadovoljeni, prvi se tartufi mogu poeti vaditi nakon ). godina i tako narednih 4. godina s prosjenim prinosom od .,/ kg po sta&lu godinje# 1er&a traje od rujna do prosinca, a &ere se o&ino jednom tjedno# Tartufe tre&a &rati samo pomou dresiranih pasa i nijedan drugi nain ne mo%e &iti uspjeniji# <njile i trule gljive ne tre&a &rati jer se njihovim raspadanjem oslo&a-aju spore koje u pogodno vrijeme kliju te =o&ogauju= korijen hrasta micelijem# $ahtjevi prema klimi i tlu <ledajui atmosferske uvjete, tartufima naj&olje odgovara vla%na mediteranska klima, s veim &rojem kinih dana u jeseni i zimi te sa sunim ljetom# (a podrujima s vie sunca, to rezultira toplijim tlom, razvit e se plodna tijela jae arome# (ajpogodniji %ivotni prostor za ove gljive nalazi se izme-u :.@ i 8.@ sjeverne geografske irine# Bto se tie tla, tartufima odgovara propusno i rastresito tlo s veim udjelom ljunka i pijeska, a manje gline# Odgovaraju im tako-er tla &ogata kalcijem koja nisu kisela, stoga im kisele kie predstavljaju opasnost jer ih unitavaju# Tartufi ne podnose do&ro tla &ogata humusom# 9vakako najpogodnije podruje za %ivot i rast tartufa u 2rvatskoj je Motovunska uma, koja se prostire na *CD hektara povrine kroz dolinu rijeke Mirne# Motovunska je uma najzapadnija ouvana uma hrasta kitnjaka u Europi i najvee je zaokru%eno stanite &ijelog tartufa uope# 3skustva iz svijeta pokazuju da je uzgoj tartufa osjetljiv posao koji tra%i puno pa%nje i strunosti, pa nije neo&ino da se na takvu proizvodnju teko odluiti, tim vie to je povrat ulo%enog kapitala dosta spor# 3pak, s o&zirom da je potra%nja na tr%itu sve vea, a ponuda z&og iscrpljivanja prirodnih nalazita opada, ini se da e uzgoj tartufa u &udunosti postati prilino unosan posao# 1ijeli tartufi, najskuplja i najcjenjenija vrsta <odine )*CD# Bumarija 1uzet u suradnji sa Bumarskim institutom >astre&arsko pokrenula je pokus umjetnog uzgoja &ijelog tartufa na podruju Motovunske ume u 3stri# 0 la&oratoriju instituta umjetno je inicirano klijanje spora te udru%ivanje micelija gljive s korijenom sadnice hrasta lu%njaka# Oko )#... sadnica posa-eno je na tri hektara na podruju Motovunske ume# esetak godina nakon toga na pokusnom su podruju prona-eni tartufi# Eoditelj pokusa, in%enjer Mladen Faleta smatra da je time pokus uspio, premda se djelomino ogra-uje z&og injenice da pokusna povrina nije &ila izolirana +ogra-ena, pa je postojala mogunost unosa materijala iz okolne ume# (o &ez o&zira na relativan uspjeh provedenog pokusa, prema dostupnim podacima u 2rvatskoj ne postoji nijedan uzgajiva tartufa, pa se cjelokupna produkcija svodi na va-enje iz prirodnih nalazita# Gogina posljedica navedenog stanja je iscrpljivanje stanita, pa emo se u &udunosti morati poza&aviti ouvanjem tog hrvatskog &isera, podzemnog gospodina - tartufa# (ajvei proizvo-ai - Hrancuska i 3talija 0 Hrancuskoj i 3taliji, najveim potroaima, ali i proizvo-aima tartufa na svijetu, moderni uzgoj tartufa prisutan je ve nekih tridesetak godina# "rve talijanske planta%e podignute su )*7.# godine, i to na povrini od :)D hektara#

Hrancuzi imaju godinju produkciju od oko /. tona, i to veinom crnog tartufa# 0 novije vrijeme ovim se uzgojem pokuavaju &aviti i druge dr%av /artufi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije Idi na: navigacija, trai

Tartufi

Sistematika Domena Carstvo Koljeno Klasa Potklasa Red Porodica Rod Eukaryota Fungi Ascomycota Ascomycetes Pe i omycetidae Pe i ales !uberaceae Tuber Vrsta Tuber melanosporum Tuber brumale Tuber aestivum Tuber uncinatum Tuber mesentericum Tuber magnatum

Tartufi ili gomoljae (lat. Tuber) su rod gljiva iz porodice Tuberaceae. To su privredno iznimno vane gljive. Tartufi se nalaze ispod zemlje na dubini od 10 do 30 cm, zbog ega i je te!"o prona#i u prirodi. $ tu se svr u "oriste posebno izdresirani psi i svinje "oji nju om ot"rivaju mjesto gdje se mogu prona#i zrele gljive. %vije najznaajnije vrste tartufa su bijeli (Tuber magnatum) i crni (Tuber melanosporum). &ijeli tartuf se ubraja me'u naj"valitetnije te postie najve#u tri!nu cijenu. Tartuf ima specifian ja", prodoran miris po bijeli bijelom lu"u i starom siru. $ (rancus"oj i )taliji, najve#im potro!aima, ali i proizvo'aima tartufa na svijetu, moderni uzgoj tartufa prisutan je ve# ne"i trideseta" godina. *rve italijans"e plantae podignute su 1+,0. godine, i to na povr!ini od -1. e"tara. (rancuzi imaju godi!nju produ"ciju od o"o 30 tona, i to ve#inom crnog tartufa. $ novije vrijeme ovim se uzgojem po"u!avaju baviti i druge drave, "ao !to su /panija, 0ustralija, 1ovi 2eland i 30%.
e, kao to su panjolska, Australija, Novi Zeland i SAD.

Hrana
2 mitu o tartufu eroti+na je samo njegova 3 #ijena

*i!e

Nevenka Mikac
Petak "#$%istopad &'""$

Je li taj zlatni smrdljivi gomolj, koji se izborio za poziciju jednog od najskupljih prehrambenih afrodizijaka na svijetu, uistinu tako aroban? li je posrijedi samo jo! jedna velika prijevara za koju valja izdvojiti od "## do $### eura po kilogramu
%ie i! i!danja
(rava ni ne na )to sve ima u vlasni)tvu (rava ni ne na )to sve ima u vlasni)tvu *eka mjere )to +o,e, ali najgledanija je progno a-

&!danje

.roj /, "#$"'$&'"" 0idi sva i danja

'eme

1rana !artu2i

%ie od autora
Svinjski tartu2i, slanina i kulin su delicije, a ne 3bombe4 a dravlje 5ava jest drava, ali ne i ona koju 1rvati masovno ispijaju 6ikrovalke nisu 7opasne8, a vitamine i minerale 9ak i 9uvaju

So(ial
Follo: ;2orum<tm T"o "ae tartuf, izgovara veli"u rije "oja budi erots"a sje#anja, a i gurmans"a, i "od spola "oji nosi su"nje i "od spola "oji nosi bradu 4 zapisao je 0nt elme &rillat53avarin, veli"i francus"i gastronom "oji je djelovao na prijelazu iz 16. u 1+. stolje#e, u svojem djelu 7(iziologija o"usa8. 1o je li tome ba! ta"o i je li taj zlatni 7smrdljivi gomolj8, "oji se izborio za poziciju jednog od najs"uplji pre rambeni afrodizija"a na svijetu, uistinu ta"o aroban ili je posrijedi samo jo! jedna 7veli"a prijevara89 4 Tartufi ve# stolje#ima posjeduju reputaciju pre rambenog afrodizija"a. Tije"om povijesti javljala su se razliita obja!njenja ovoga svojstva. 1e"i smatraju da se afrodizija"o djelovanje moe pripisati mole"ulama feromonima "oji privlae ivotinje, do" drugi tvrde da je ono !to uzbu'uje "od tartufa nji ova iznimno viso"a cijena. 2nanstvena potvrda afrodizija"og djelovanja tartufa do danas ne postoji, a ovaj dragocjeni zain i dalje odu!evljava brojne gurmane !irom svijeta 4 "ae nutricionistica %arija :rane!i# &ender. traili su ga i rimljani ) medicina se slae da su prie o afrodizijs"im svojstvima tartufa prenapu ane. 1a! poznati urolog &or"o ;iin5/ajn sa zagreba"og <&=5a >ebro "ae da, "oli"o je njemu poznato, s aspe"ta ere"tivne disfun"cije u tartufu nema ni!ta !to bi urologija slubeno propisivala, niti o tome postoje "lini"e studije? 4 1aravno da su to anegdotalne prie, a radi se zapravo o tome da je onaj "oji tvrdi da mu je pomogao tartuf, uzeo i deset drugi stvari i pilula, pa misli da mu je to od tartufa. To vam je "ao da uzmete "oc"u !e#era, pa a"o vjerujete da vam ona pomae, onda se osje#ate bolje. %a"le, !to god uzeli, a"o u to

vjerujete, psi olo!"i vam moe pomo#i. 0li samo psi olo!"i 4 nagla!ava dr. ;iin5/ajn. 0 "ad je rije o nutritivnim vrijednostima tartufa, valja znati da tartufi 4 budu#i da se "oriste u vrlo malim "oliinama, i to uglavnom "ao zain jelima 4 ne pridonose znaajno unosu ranjivi tvari i energije. 4 )pa", ne treba zanemariti injenicu da su bogati vanim mineralnim tvarima poput fosfora, "alija, "alcija, magnezija, sumpora i eljeza. Ta"o'er, poput drugi vrsta gljiva, dobar su izvor bjelanevina, a sadre sve esencijalne amino"iseline (amino"iseline "oje ljuds"o tijelo ne moe sintetizirati i zato i je nuno unositi putem rane). @nergets"a vrijednost 100 g tartufa iznosi 31 "cal, a energija poglavito potjee od bjelanevina. Tartufi se mogu pripremati svjei, osu!eni, namoeni u maslinovo ulje ili samljeveni pa osu!eni. 3 obzirom na cijenu, pozitivna je injenica da se u pripremi jela zbog svoje intenzivne arome "oriste u malim "oliinama 4 nagla!ava %. :rane!i# &ender. 2animljivo je ta"o'er da u @uropi uspijeva o"o 160 vrsta tartufa, a od toga, po svojim organolepti"im svojstvima, u jestive spada te" deseta". >egija *Arigord u (rancus"oj uvena je po zims"om crnom tartufu (Tuber melanosporum), a sjeverna i sredi!nja )talija po bijelom tartufu (Tuber magna tum *ico). 1a na!em najve#em poluoto"u uspijevaju obje vrste. $ )stri se tartufi vade od davnina, za nji su znali i rims"i carevi i austrougars"i plemi#i "oji su i uveli"e "onzumirali, "oli"o zbog nji ovog izvanrednog o"usa toli"o i zbog afrodizija"i svojstava "oja im se pripisuju. 3matra se da je najpogodniji ivotni prostor za ove gljive izme'u -0B i C0B sjeverne geografs"e !irine. 3va"a"o najpogodnije podruje za ivot i rast tartufa u Drvats"oj je Eotovuns"a !uma, "oja se prostire na +6. e"tara povr!ine "roz dolinu rije"e Eirne. Eotovuns"a je !uma najzapadnija ouvana !uma rasta "itnja"a u @uropi i najve#e je zao"rueno stani!te bijelog tartufa uop#e. 0 "oli"o su tartufi unosan biznis u nas 4 pogotovo zna li se da se cijena "ilograma bijelog tartufa "re#e od 1.C00 do F.C00, pa i 3.000 eura, ovisno o "lasifi"aciji, "valiteti i sezoni 4 najbolje nam je osli"ao 0driano 2igante, dire"tor najve#e i najpoznatije tartufars"e tvrt"e u nas i sin istars"og 7"ralja tartufa8 Giancarla 2igantea (jo! 1+++. prona!ao je i najve#i bijeli tartuf 4 7"apitalac8 od a" 1310 grama 4 "oji je u!ao i u Guinnesseovu "njigu re"orda). Eiris 7tea"8 dvije tisu#e eura 2igante junior nam ot"riva "a"o se u re"ordnim godinama (prije 1C5 F0 godina) na podruju )stre znalo prona#i i od 10 do 1F tona bijelog tartufa. %anas ta 7berba8 varira jer ovisi ponajprije o "limats"im uvjetima, pa je ta"o, primjerice, pro!la godina bila vrlo lo!a jer je zbog mnogo "i!e i vlage puno tartufa i izgnjililo. 1o ova bi godina, s obzirom na to da je bilo vrlo toplo i su o ljeto, s temperaturama iznad 30 stupnjeva, mogla biti vrlo dobra, a" i odlina za tartufare. 1aravno, u"oli"o ba! ne padnu ne"e veli"e "oliine "i!e i ne po"vare im sezonu bijelog tartufa "oja je te" poela. 1o ve# se sad nalaze vrlo lijepi primjerci, ia"o i je jo! vrlo malo. 4 3ezona bijelog tartufa slubeno traje od 1C. rujna do 31. sijenja, ali ga se moe na#i i prije, od 1. rujna. 0 crni tartuf je ljetni tartuf, ija sezona poinje od "raja travnja i traje cijelo ljeto, do druge polovice "olovoza i poet"a rujna, "ad poinje sezona jesens"og crnog tartufa, "oja pa" traje do polovice studenoga. 0li sve ovisi o godini, vlazi i "limats"im uvjetima. Ta"o je zadnje dvije godine bilo ja"o puno crni tartufa, a sada i , u ovo doba godine, gotovo i nema. Ta"o'er, pro!la je godina bila najlo!ija za bijeli tartuf u )stri, a )talija je istodobno zabiljeila odline rezultate. 3toga je tartufarstvo poprilino rizian posao, pogotovo za one "oji su poneseni rezultatima za dobri godina ("ad im se znalo posre#iti da 7uberu8 i po F00, 300 "ilograma tartufa po sezoni, a ve# sljede#e godine moe im se dogoditi da ne prona'u ni!taH), a" napu!tali i svoje matine poslove i prelazili u tartufare. 0 ta"vi je u )stri

danas registrirano ve# o"o 1.C00 4 "ae 2igante i dodaje? 4 2a tartuf je najbolje da iz !ume ide odma na tanjur, i pravi ugostitelj #e uvije" prvo pitati prije "oli"o dana je tartuf ubran, a te" onda "oli"a mu je cijena, "oja je "lasa i slino 4 "ae 0driano 2igante, ija obiteljs"a tvornica za preradu tartufa u *lovaniji trenutno izvozi 30 posto palete svoji proizvoda, ponajprije u zemlje @$5a. *re"o nji ove slovens"e tvrt"e za veleprodaju i distribuciju za @$ najvi!e proizvodnog asortimana izvoze u )taliju, 0ustriju, 1jema"u, &elgiju, 1izozems"u, @ngles"u i /veds"u, te u 30% i 0ustraliju (ali samo svjee tartufe). 1o tri!te za nji ovu izvoznu 7*remium8 i 7%elice8 liniju su im i &iD, 3rbija, =rna Gora i Ea"edonija. Ta"o'er, 2igante "ao najve#i i najpoznatiji rvats"i tartufars"i imperij ot"upljuje i od mali registrirani tartufara (ia"o ima dvjestotinja" 7svoji 8 tartufara s "ojima izravno radi), te od drugi proizvo'aa, a ot"upna cijena "re#e im se od 1.000 (za drugu "lasu) do F.000 eura (za prvu i e"stra "lasu). $ maloprodaji cijena "ilograma bijelog tartufa "re#e se pa" od 16516.C00 "una (s *%:5om) za prvu "lasu, te 1051F.000 "una za drugu, do" se tre#a "lasa 7vrti8 od F005300 pa sve do C00 eura. 4 1o cijene tartufa ja"o variraju, jer nji odre'uje "oliina, "valiteta i potranja, te unutar toga "lasa. *a a"o je na tri!tu te godine ponu'ena ve#a "oliina tartufa, onda je cijena manja, i obratno. Treba znati da bijelog tartufa ima samo u )taliji i )stri, s tim da Talijani imaju F0 puta ve#i teritorij za tartufe, od 0lbe na sjeveru, pre"o Toscane, do Eolise na jugu )talije), ali da je "valiteta istars"i tartufa sigurno najbolja na svijetu. ) po "valiteti, i po mirisu, i po trajnosti, !to znai da na! tartuf 7dri8 svjeinu vi!e dana od talijans"og 4 ot"riva nam 2igante, ali se na pitanje "oli"o tartufa on osobno "onzumira i ima li istine u mitovima o njegovoj 7udotvornosti8, samo zagonetno smje!"a? 4 *a, ujte, a"o ima istine u priama o o"oladi, onda mora biti ne!to i u tartufima.