Tehnicka Kultura 6.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
TEHNIKA KULTURA
6. 8. RAZRED
Verzija od: 14. srpnja 2005.
1. Uvod Cijenjeni nastavnici, dragi uenici i potovani roditelji, pred vama se nalazi prijedlog tema nastavnoga predmeta Tehnike kulture O kojeg valja ocijeniti: prihvatiti ili korigirati. Da biste to lake uinili, najprije treba znati dvije stvari: kakav je bio cilj MZO-a i zadatak Povjerenstva kojem je ovaj posao izrade tema povjeren; to je Povjerenstvo uinilo, odnosno to i zato predlae da se dalje ui u ovom nastavnom predmetu.
Polazni cilj MZO-a je da se postigne rastereenje uenika uz istovremeno poveanje kvalitete izuavanih sadraja u svrhu razvoja operativnih i stvaralakih sposobnosti uenika. To je trebalo postii tako da se za priblino 25 (%) smanje postojei sadraji nastavnoga predmeta koji se sada izuavaju jedan sat nastave tjedno i da se, eventualno, uvedu novi kvalitetniji sadraji do iznosa od 5 (%). Pristupajui povjerenoj zadai, Povjerenstvo je najprije izradilo znanstveno zasnovanu sustavnu shemu temeljnih sastavnih elemenata tehniko-tehnolokih sadraja, a potom formuliralo opi i operativne ciljeve nastave Tehnike kulture na razini uzrasta uenika O.
Shema sastavnih elemenata tehniko-tehnolokih sadraja Oznake sheme imaju ovo znaenje: I - informacija, M - materijal, E - energija, TT - tehnike tvorevine, PR Si So Eko pravila rada, sigurnost i zatita na radu, socijalno-ekonomski odnosi, ekologija - pojava otpadaka u radnom procesu.
Tehnoloki proces (TP) ine tehniki materijalni elementi, a ukljuivanjem ovjeka nastaje radni proces (RP) s dodatnim naznaenim elementima. Na primjer, prema danoj informaciji (I) vri se izbor materijala (M), energije (E) i tehnikih sredstava (TT) za preradu materijala prema pravilima rada (PR) u prikladne proizvode pri emu treba voditi rauna o sigurnosti i zatiti na radu (Si), socijalno-ekonomskim odnosima (So) i nastalim otpacima procesa (Eko).
Opi cilj nastave Tehnike kulture je izgraditi operativni i stvaralaki nain miljenja uenika i to: - misliti tehnoloki i poduzetniki (suprotno inflaciji jalova uma - gdje se dosta zna, a malo se biva u stanju neto konkretno uiniti); - stjecati i vjebati primjenu znanja (teorija plus radne vjebe primjene teorije). Operativni ciljevi nastave Tehnike kulture jesu: - stei znanja i razviti vjetine primjene znanja na razini ope kulture (ima svojstvo neobveznoga osposobljavanja - zna i neto moe uiniti ali ne mora primjenjivati naueno); - u odreenim dijelovima sadraja (npr. prometnoj kulturi), osposobiti uenike da budu u stanju neto sasvim konkretno uraditi (radne vjebe); - profesionalna orijentacija uenika u svrhu izbora buduega zanimanja (radne vjebe i opis zanimanja); - potaknuti uenike na tehniko-tehnoloko stvaralatvo (koja su tehnika znanstvena pitanja i prie kako su istraivali poznati znanstvenici u sadrajima koji se obrauju). Analizom vaeega nastavnog programa Tehnike kulture (Prosvjetni vjesnik br. 2 od 1999. godine) i postojeih udbenika za V., VI., VII. i VIII. razred utvreno je sljedee: - program i sadraj udbenika ne osiguravaju postizanje opega i operativnih ciljeva (osim prvoga operativnog cilja) jer sadraji ne odraavaju znanstveno zasnovanu strukturu tehniko-tehnolokog podruja (npr. nema sadraja tehnikoga crtanja) i nema radnih vjebi; - izvoenje nastave u trajanju od jednoga sata tjedno ne omoguuje stjecanje minimalne koliine znanja i njegovu primjenu kroz radne vjebe u svrhu razvijanja operativnih i stvaralakih sposobnosti uenika. Temeljem utvrenoga i uvidom u rjeenja drugih drava (Austrija, Slovenija, Italija, Njemaka, Nizozemska, Poljska i SAD - California) pristupilo se izradi novoga nastavnog programa u V., VI., VII. i VIII. razredu i sljedno tome formiranju 5 nastavnih cjelina i tema u skladu sa znanstveno zasnovanim sustavom elemenata tehniko-tehnolokih sadraja i postavljenih ciljeva nastave. U novom predloenom programu oekivano rastereenje uenika je ostvareno na dvije razine: - izradom sadraja tema prema zadanom minimalnom zahtjevu obveznih i izbornih tema; - uvoenjem radnih vjebi u iznosu od 50 (%) ukupnoga sadraja programa. Dalje slijedi popis nastavnih cjelina, naziva i razrada tema, metodike napomene nastave te opis minimalnih pedagoko-materijalnih uvjeta za izvoenje nastave. 2. Naziv nastavnih cjelina i tema programa Sadraj nastavnoga predmeta ine ove nastavne cjeline: Tehniko crtanje - je informacija rada (I) u tehniko-tehnolokom djelovanju; Materijali (M) - kao sirovine za izradu proizvoda i u sklopu toga pravila rada (PR) prerade materijala; Energetika - proizvodnja i koritenje prikladnih oblika energije (E) za izvoenje rada prerade sirovima, odnosno materijala;
Tehnike tvorevine (TT) - kao tehnika sredstva tehnologije rada i element drugih ovjeku korisnih sustava; Informacijska tehnologija - kao specifina tehnologija za pohranjivanje, preradu, prenoenje i koritenje informacija.
U sklopu svake nastavne cjeline planirane su radne vjebe primjene znanja u koje su ukljueni elementi (PR), (Si), (So) i (Eko). Nazivi tema programa dalje se navode za svaki razred posebno. A. Za V. razred 1. ivotno okruenje ovjeka i zadaa tehnike TEHNIKO CRTANJE 2. Pribor i norme u tehnikom crtanju 3. Crtanje plateva geometrijskih tijela i kotiranje 4. Pravokutno projiciranje MATERIJALI 5.Izrada geometrijskih tijela od kartona 6. Drvo i vrste drva i alati za obradu 7. Izrada modela (npr. vjetrenjae ili prometnog znaka,...) ENERGETIKA 8. Temeljni oblici energije TEHNIKE TVOREVINE 9. Nain djelovanja alata 10. Nain djelovanja mehanizma 11. Prometni znakovi i propisi INFORMATIKA TEHNOLOGIJA 12. Vidljivi dijelovi osobnoga raunala 13. Nain rada raunala 14. Operacijski sustav raunala i raunalni programi 15. Osnove pisanja teksta B. Za VI. razred TEHNIKO CRTANJE 1. Mjerila i vrste crtea prema namjeni 2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu 3. Crtanje tlocrta uionice MATERIJALI 4. Tehnika svojstva plastike i gume
5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume 6. Izrada uporabnog predmeta od drva ili plastike 7. Materijali u graditeljstvu ENERGETIKA 8. Energija vode 9. Toplinska energija goriva TEHNIKE TVOREVINE 10. Nain djelovanja aparata, strojeva i agregata 11. Vrste i zadaa strojeva INFORMATIKA TEHNOLOGIJA 12. Osnove ureivanja teksta 13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta 14. Mape i datoteke 15. Elektronika pota C. Za VII. razred 1. Tehnika, tehnologija, tehnoloki i radni proces TEHNIKO CRTANJE 2. Vrste crtea prema nainu izrade 3. Izrada radionikih crtea predmeta MATERIJALI 4. Proizvodnja i svojstva metala 5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje metala 6. Spajanje lima (zakivanjem, mekim lemljenjem, ...) 7. Korozija i postupci zatite metala ENERGETIKA 8. Hidroelektrane i termoelektrane TEHNIKE TVOREVINE 9. Elektrina instalacija u kui 10. Hladnjaci 11. Elektrini grija vode INFORMATIKA TEHNOLOGIJA 12. Tablice u programima za obradu teksta 13. Crtanje programom za obradu teksta 14. Pretraivanje informacija na internetu 15. Rad s porukama
D. Za VIII. razred TEHNIKO CRTANJE 1. Simboli i sheme u elektrotehnici i elektronici 2. Izrada sheme jednostavnoga elektronikog sklopa MATERIJALI 3. Vrste i svojstva polimernih materijala 4. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike 5. Izrada spojeva elektrinih vodova ENERGETIKA 6. Pasivni i aktivni elektroniki elementi 7. Ispravljai izmjenine struje 8. Izrada elektrotehnikih sklopova TEHNIKE TVOREVINE 9. Generatori izmjenine struje i elektromotori 10. Elektrini ureaji u automobilu 11. Izrada, pokretanje i upravljanje robota INFORMATIKA TEHNOLOGIJA 12. Program za izradu prezentacije 13.Ureivanje prezentacije 14. Povezivanje na internet 15 Obrazovni sadraji na webu Osvrt na toku 12. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA U NACIONALNOM OBRAZOVNOM STANDARDU IZ TEHNIKE KULTURE Ope posebnosti uenika s posebnim obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakog nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. 9. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. s oteenjem vida s oteenjem sluha s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije s motorikim poremeajima i kroninim bolestima sa snienim intelektualnim sposobnostima s poremeajima panje/hiperaktivnosti sa specifinim tekoama u uenju s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima s autizmom.
1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku podrku. osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue taktilno upoznavanje sadraja na konkretima ili modelu uz pomo pri izradi praktinog rada i pokusa dodatno govorno pojanjenje konkreta ili modela ueniku i opisivanje aktivnosti, praktinog rada i pokusa koji se izvodi udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova. brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo folija za pozitivno crtanje brajeve mape obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini prilagoeni kalkulatori, poveala (lupe), mjerni instrumenti s reljefnim i/ili zvunim oznakama, posebni geometrijski pribor odgovarajue osvjetljenje klupu s nagibom
2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas, pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija, - ee provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s uiteljem, - uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom. Didaktiko-metodiki postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, - provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i praktinim primjerom - postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, - pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje, - sluiti se individualiziranim nastavnim listiima,
nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, koristiti raunalne edukacijske programe, provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima uenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, pozitivno potkrepljivati uspjeh.
3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku podrku (logopeda) NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora - mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i - sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - ee primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja, izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju), koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak, koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima, zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki, rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati, greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika. uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i breg zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui).
4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnog asistenta i pomo u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje i prilagoeno raunalo, - fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, - kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, - kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu), - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje, zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje), - uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti itanja - pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti u izvoenju praktinih radova - omoguiti koritenje specifinih pomagala u radu, - pomo druge osobe ili da druga osoba izvodi praktini rad/pokus prema usmenom naputku uenika, Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom. Ukoliko uenik zbog lijeenja ee odlazi u bolnicu potrebno je odravati stalnu vezu i izmjenjivati informacije o napredovanju i specifinim potrebama uenika sa uiteljima koji rade na bolnikom odjelu na kojem se uenik lijei.
5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovog razumijevanja, pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnog ivota uenika i mogunostima njihove primjene, sadraje teorijskog tipa saeti isticanjem bitnog, uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku prirediti posebne nastavne listie, dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno), nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikova panja rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz) vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara) koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje.
6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja. omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada mapa i grafikona; koritenje slikovnog materijala; privui i zadravati panju koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvaljivati uspjeh primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...);
10
reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima esto provjeravati i poticati napredak dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama nagraditi poeljno ponaanje omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, smanjiti mogunost izvora odvlaenja panje davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. "imate pet minuta do zavretka tog zadatka i prelaska na drugi.
Pretpostavljamo da e nakon osnovne kole svi uenici, pa tako i oni s tekoama u razvoju, biti pripremljeni za obrazovanje i osposobljavanje za ivot i djelovanje u tehniki i tehnoloki razvijenom okruenju.. Ujedno se nadamo da e mnogima RED i RAD koji prua tehnika kultura pomoi u odabiru zanimanja i stjecanju profesionalne zrelosti. Naime, veliki postotak uenika s tekoama u razvoju bit e usmjeren prema STRUKOVNIM ZANIMANJIMA te je stoga posebno dragocjeno da se upravo ovaj predmet osuvremeni graom i metodiko-didaktikim pristupima.
4. Razraene teme U razradi tema su sudjelovali: 1. Mr.sc. Luka Majeti, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za politehniku, Rijeka (voditelj) 2. Milan Utkovi, prof., nastavnik mentor, voditelj Strunog vijea za Zadarsku upaniju, O Bartola Kaia, Zadar (tajnik) 3. prof. dr.sc. Stjepan Jeci, akademik, HAZU, Zagreb 4. prof. dr.sc. Igor ati, FSB, Zagreb 5. prof. dr.sc. Ante Markoti, ZTK, Zagreb 6. Marelo Mari, prof., O "Petar Studenac", Kanfanar 7. Ronald Rasol, prof., Strojarska tehnika kola "F. Vrani", Zagreb 8. imo Vukasovi, prof., O "Hugo Badali", Slavonski Brod 9. Mirko Ceglec, prof., O Plokite, Split 10. Elvira Nimac, prof. psih., O "Ante Starevi", Zagreb 11. Agnes Jelai, prof. ped., O Gripe, Aplit 12. Zdenkica Stanec, prof. defekt., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb 13. Nikola Beg, prof., Srednja kola Zaprei, Zaprei 14. lanovi Povjerenstva za informatiku koji su izradili teme iz nastavne cjeline: Informacijska tehnologija
11
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 1. Mjerila i vrste crtea prema namjeni 1. Kljuni pojmovi: Mjerila crtanja, vrste crtea prema namjeni. 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Predznanje iz tehnike kulture, izrade plateva geometrijskih tijela u V. razredu. Predmeti razliite veliine i crtea prema namjeni. Demonstracija i izrada crtea predmeta u razliitim mjerilima crtanja te vrsta crtea prema namjeni. Slike istoga predmeta prikazanoga u razliiti mjerilima. Uzorci vrsta crtea prema namjeni i nainu. Ponudbeni crte pri traenju lokacije graevinskoga objekta
Mjerilo crtanja, prirodna veliina, umanjeno i uveano mjerilo crtanja, ponudbeni, radioniki, montani. Pet mjerila crtanja. Navesti i primijeniti vrste mjerila crtanja.
13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:
Analizirati podruja primjene razliitih mjerila crtanja i koritenja vrste crtee. 1. Razgovor o potrebi crtanja velikih graevina i malih osobnih predmeta 2. 3. Demonstracija crtea i slika velikih graevina. 4. 5. Procjena mjerila osobne fotografije i veliine uenika. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje meusobne solidarnosti, npr.raditi u paru s ciljem pomaganja razvijanje opih vrijednosti, npr. sistematinosti i urednosti
12
Predmet: Tehnika kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VI. RAZRED OSNOVNE KOLE teme: 2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu Kljuni pojmovi: Normirani simboli crtanja u graditeljstvu, kotiranje Potrebno predznanje : Potrebno je predznanje iz teme br. 1 Sredinji sadrajni element Tlocrt uionice, pokazati normirane simbole i kote nastavne teme i preporuka crtea. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Kopija originalnoga graditeljskog crtea tlocrta jedne etae kue. 5. Primjeri korelacije s drugim Nacrt, tlocrt i bokocrt obiteljske kue. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi Normirani simboli, etaa, obiteljska kua. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Prepoznati normirane graditeljske simbole crtanja. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Nain crtanja razliitih graditeljskih objekata. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Simboli su rezultat dogovora ljudi: prometni s posebnim odgojnoznakovi, vjerski simboli, oznaka Crvenoga kria, obrazovnim potrebama: minskoga polja, ... 2. 3. Pokazivanje dogovorenih simbola u graditeljstvu. 4. 5. Prepoznavanje glavnih graditeljskih simbola. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje vrijednosti rada, zalaganja i rezultata ciljevi i sadraji: rada, npr. razgovor o moguim zanimanjima u graditeljskom crtanju
13
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KLE Naziv teme: 3. Crtanje tlocrta uionice 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Mjerilo crtanja, simboli u graditeljstvu, kotiranje Potrebno je predznanje iz teme br. 2 Uionica i odabrano portsko igralite, dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Skica a prostora i igralita. Pokazivanje tlocrta stana primjenom prozirnice.
Skica, mjerenje metrom. Mjerilo crtanja Izraditi tehniki crte tlocrta uionice i odabranoga portskoga igralita.
1. Pokazivanje slike tlocrta uionice. 2. 3. Vjeba crtanja tlocrta uionice ili nogometnoga igralita 4.5. Razgovor o mjerilu crtanja tlocrta. 6. Nema potrebe za specifinostima. promicanje opih vrijednosti, npr. urednosti i vladanja sobom razvijanje solidarnosti, npr. rad u paru i meusobno pomaganje
14
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 4. Tehnika svojstva plastike i gume 1. Kljuni pojmovi: Fizika svojstva plastike i gume, kemijska svojstva plastike i gume, estetska svojstva plastike i gume. 2. Potrebno predznanje : Potrebna su iskustvena predznanja. 3. Sredinji sadrajni element Svojstva plastike i gume, pokazivanje ispitivanja nastavne teme i preporuka svojstva plastike i gume. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Primjeri predmeta izraenih od plastike i gume. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjeri uporabe plastike i gume u graditeljstvu i predmetima ili dodatna preraivakoj industriji. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Svojstva, fizika, kemijska, estetska, plastini, plastika, guma, preraivaka industrija. 8. Brojani podaci koje treba Gustoa plastike i gume. upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Navesti tehnika svojstva plastike i gume. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Poznati plastini i gumeni dijelovi odjee, u stanu i s posebnim odgojnona automobilu obrazovnim potrebama: 2. 3. Razgovor o zanimanju vulkanizera. 4. Pojasniti pojmove . 5. Kvarovi i popravak guma automobilskih kotaa. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje ekoloke osvijetenosti: npr. kako se ciljevi i sadraji: ponaati s plastinim i gumenim otpadom
15
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva, plastike i gume 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Metar, kotni broj, mjerna jedinica Potrebno je znanje o mjernim jedinicama duine. Tehniki crte i mjerni pribor, dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Primjeri ocrtavanja dijelova od drva, plastike i gume. Primjeri ocrtavanja drugih materijala, npr. tekstila.
Metar, ocrtavanje, mjerni pribor, tekstil, tolerancija. Izvesti ocrtavanje predmeta prema tehnikom crteu.
Veliina tolerirane greke ocrtavanja. 1. Mjerni pribor: trokut, ravnalo, drveni i elini metar. 2. 3. Pisaljke za ocrtavanje drva, plastike i gume. 4. Po potrebi poveati materijal. 5. Objasniti kada i zato se izvodi ocrtavanje drva, plastike i gume. 6. Nema potrebe za specifinostima. promicanje humanistikih vrijednosti, npr.meusobno pomaganje, rad u parovima uenika
16
Predmet: Tehnika kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VI. RAZRED OSNOVNE KOLE teme: 6. Izrada uporabnog predmeta od drva ili plastike (npr. stalka od drva) Kljuni pojmovi: Montani crte, faze izrade stalka, izvedba spojeva Potrebno predznanje : Svojstva i postupci obrade drva i plastike. Sredinji sadrajni element Faze izrade stalka. Dokumentacija vjebe: radna, nastavne teme i preporuka informacijska i operacijska lista. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Uzorak izraenog stalka. 5. Primjeri korelacije s drugim Slike razliitih oblika stalaka. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Stalak, faze izrade. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Izraditi zadani predmet prema tehnikom crteu. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Elementi estetskoga oblikovanja predmeta dizajn. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Razgovor o sastavljanju drvenih dijelova vijcima, s posebnim odgojnoavlima i ljepilom. obrazovnim potrebama: 2. 3. Model stalka. 5. Izrada modela stalka od drva. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje vrijednosti rada i zalaganja, ciljevi i sadraji: promicanje osjeaja za lijepo, npr. koliko kvaliteta, a koliko dizajn utjeu na prou proizvoda
17
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 7. Materijali u graditeljstvu 1. Kljuni pojmovi: Cement, vapno, gips, ljepila, prirodni materijali. 2. Potrebno predznanje : Iskustveno znanje uenika. 3. Sredinji sadrajni element Svojstva i proizvodnja cementa i vapna, vrste nastavne teme i preporuka prirodnih materijala, demonstracija vezivnih i za metodiku obradu: prirodnih materijala. 4. Dodatna ilustracija : Slike graevina od betona i opeke spojenih smjesom vezivnih materijala. 5. Primjeri korelacije s drugim Vezivni materijali u vanjskim fasadama i unutarnjem predmetima ili dodatna mortu kua. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Vezivni materijal, cement, vapno, gips, ljepilo, opeka, beton, mort, fasada. 8. Brojani podaci koje treba Vrijeme otvrdnjavanja betona i gipsa. upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Navesti vrste vezivnih materijala i primjere njihove uenik treba postii: uporabe u graditeljstvu. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Upoznavanje postrojenja za proizvodnju cementa. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Poznate vrste materijala primijenjene u s posebnim odgojnograditeljstvu. obrazovnim potrebama: 2. 3. Uzorci cementa, vapna, gipsa i ljepila. 4. Dodatna pomo uitelja. 5. Kako se upotrebljava cement, vapno i gips. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno ciljevi i sadraji: njezinoj prirodi, npr. razgovor o moguim zanimanjima u proizvodnji vezivih materijala
18
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KLE Naziv teme: 8. Energija vode 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Vrste energije vode, nain koritenja energije vode. Iskustvo i predznanje iz prirode o vrstama energije. Energija vode rijeka, slika naela koritenja energije vode za pogon vodnoga, odnosno turbinskoga kola i demonstracija, dinamikoga modela vodne turbine. Dinamiki funkcionalni model vodnog kola sa spremnikom vode iznad kola. Slika vodenice
Voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, obnovljiv izvor, turbinsko kolo, dinamiki, funkcionalni, spremnik. Objasniti nain i navesti primjere koritenja energije vode. Energija vode u Republici Hrvatskoj. Obrnut proces koritenja energije vode: pumpa tlai vodu u akumulacijski spremnik vodovoda. 1. Koritenje vode u kuanstvu. 2. 3. Didaktika slika vodenice. 4. 5. Navesti i objasniti primjere koritenja vode. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje ekoloke osvijetenosti, npr. razgovor na temu: potreba za iskoritavanjem energije vode ali i ouvanjem okolia
19
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 9.Toplinska energija goriva 1. Kljuni pojmovi: Vrste goriva, tri uvjeta izgaranja, toplinska vrijednost goriva. 2. Potrebno predznanje : Iskustvo i predznanje iz prirode o vrstama energije. 3. Sredinji sadrajni element Uvjeti izgaranja: gorivo, kisik, temperatura paljenja. nastavne teme i preporuka Pojednostavljena slika izgaranja drva u kunoj pei. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Pe vodnoga centralnog grijanja. 5. Primjeri korelacije s drugim Paljenje vatre na otvorenom prostoru. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Gorivo, kisik, temperatura paljenja, ugljen, nafta, gorivi plin, drvo, gorivi otpaci, nuklearno gorivo, toplinska pumpa. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Navesti tri uvjeta izgaranja i objasniti toplinsku uenik treba postii: vrijednost goriva. 10. Dodatni sadraji koji se mogu Gorivi elementi goriva. obraditi: 11. Izborni sadraji: Vrste i svojstva gorivih derivata sirove nafte. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Izvori topline za grijanje stana. s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Didaktika slika pei loene drvom ili tekuim gorivom. 4. 5. Potekoe u izgaranju goriva. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui poticanje ekoloke osvijetenosti,npr.odgovornost ciljevi i sadraji: prema prirodi i zatita od poara
20
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 10. Nain djelovanja aparata, strojeva i agregata 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Aparat, stroj, agregat Iskustvo i predznanje uenika. Odreenje pojma i zadae stroja. Shema ili dinamiko uilo motora i pogonskoga. Mehanizma automobila. Slika aparata elektrinog tednjaka. Slika agregata kunog hladnjaka.
Aparat, stroj, agregat, pretvorba, prijenos, iskoritavanje, jedinstvena zadaa. Objasniti zato slui aparat, stroj i agregat. Jednostavne definicije aparata, stroja i agregata. Primjer agregata za tlaenje vode upravljanog raunalom. 1. Vrste tehnikih ureaja u domainstvu. 2. 3. Demonstracija slika tehnikih ureaja i njihovi struni nazivi. 4. Prilagodbe ureaja u domainstvu osobama s invaliditetom (ilustracije). 5. Navesti radne zadae ureaja u domainstvu. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja i promatranja, npr. koliko strojevi koriste ovjeku, a koliko im ovjek robuje
21
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE
Naziv teme: 11. Vrste i zadae strojeva 1. Kljuni pojmovi: Vrste grupa strojeva, zadae strojeva pojedine grupe. 2. Potrebno predznanje : Potrebno je iskustvo i predznanje iz teme br. 10. 3. Sredinji sadrajni element Vrste i struktura radnih strojeva. Slika ili uzorak za nastavne teme i preporuka analizu strukture stupne builice. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Slike vrsta energetskih strojeva. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Slike vrsta informatikih strojeva.
Energetski, radni, informatiki, digitalni, analogni, pumpa, presa, dizalica, mijealica, transport. Prepoznati energetske, radne i digitalne informatike strojeve. Podruje primjene analognih informatikih strojeva. Nain pretvaranja oblika energije u energetskim i radnim strojevima. 1. Razgovor o strojevima u poljodjelstvu, transportu i graditeljstvu. 2. 3. Didaktike slike traktora, viliara i valjka asfalta. 4. Stroj kao dio pomagala ili pomagalo osobama s invaliditetom (elektrina kolica, elektronika ruka, raunalo i sl.). 5. Navesti radnu zadau poznatih strojeva. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi
13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji.:
22
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 12. Osnovno ureivanja teksta 1. Kljuni pojmovi: Vrste pogleda, izgled slova (podebljana, nakoena, podcrtana, obojana), poravnanje teksta. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje suelja radnoga prozora programa za pisanje teksta te ukljuivanje i iskljuivanje traka s potrebnim naredbama i alatima. 3. Preporuke za metodiku Upoznati te odabirati razliite poglede na dokument, mijenjati obradu izgled slova podebljavanjem, nakoenjem, podcrtavanjem i bojanjem. Upoznati naine poravnanja teksta na papiru. 4. Dodatna ilustracija: Pokazati tekstove napisane jednostavnim i sloenijim ureivaem i uenike potaknuti na usporeivanje. 5. Primjeri korelacije s drugim nita predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na emu ne treba insistirati i Nije potrebno zahtijevati poznavanje svih mogunosti to treba izbjegavati: ureivanja teksta. 7. Novi struni nazivi: Normalni pogled na dokument, pogled za ispis, dokument prikazan preko itavoga zaslona, izgled slova, poravnanje teksta (uz lijevu ili desnu porubnicu, ravnomjerno od lijeve do desne porubnice, u sredini papira). 8. Brojani podaci koje uenik nita treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Odabrati oblik slova i poravnati tekst prije njegovoga ispisa. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se nita mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Razmak meu slovima (normalni, proireni, zgusnuti). 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Prilagoeno raunalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvunu podrku/program za uveanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Nema potrebe za specifinostima u radu. 5. Na danom tekstu izvriti poravnanje i oblikovanje. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje opih vrijednosti, npr. sistematinosti i urednosti ciljevi i sadraji:
23
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta 1. Kljuni pojmovi: Brisanje teksta, premjetanje teksta (kopiranjem, izrezivanjem, lijepljenjem), pronalaenje i zamjena rijei. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruenja alata za pisanje teksta. 3. Preporuke za metodiku Upotrijebiti naredbe za brisanje teksta (tipkovnicom ili obradu miem). Oznaeni tekst premjetati po dokumentu naredbama za kopiranje ili izrezivanje teksta. Otvoriti prozor naredbe za pronalaenje ili zamjenu, upis traenih znakova ili rijei te pokrenuti naredbu za traenje ili zamjenu. 4. Dodatna ilustracija: Na primjeru pokazati kako se neki tekst koji je istovjetan u vie dokumenata, moe prebacivati iz datoteke u datoteku (nepotrebno prepisivanje ve napisanog teksta - uteda vremena). 5. Primjeri korelacije s drugim Hrvatski: na primjeru nekoga unaprijed napisanoga teksta predmetima ili dodatna (npr. kontrolne zadae), zorno prikazati kako se kopiranjem i interdisciplinarna ilustracija na premjetanjem dijelova teksta vrlo brzo dobiva nova verzija informativnoj razini: kontrolne zadae. 6. Na emu ne treba insistirati i Uenici ne trebaju odmah upotrebljavati sve naine obrade to treba izbjegavati: teksta ve postupno otkrivaju mogunosti programa za obradu teksta. 7. Novi struni nazivi: Oznaavanje (lijevim gumbom mia) rijei, reda, odlomka, itavog teksta. Naredbe za kopiranje, izrezivanje i lijepljenje teksta; naredbe za pronalaenje i zamjenu rijei. 8. Brojani podaci koje uenik nita treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Brisati nepotreban tekst s dokumenta, izrezivati ga i uenik treba postii: premjetati na druge dijelove dokumenta, kopiranjem ga umnaati po istom dokumentu ili prebacivati u nove dokumente. 10. Dodatni sadraji koji se nita mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Nauiti kako se u tekstu moe izbrisati samo primijenjeni format a da pri tom sadraj ostane nepromijenjen. 1. Prilagoeno raunalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, program za zvunu podrku/program za uveanje ekrana). 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Nema potrebe za specifinostima u radu, koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Potrebna pomo i vodstvo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. razvijanje opih vrijednosti, npr. sistematinosti i urednosti
24
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme:14. Mape i datoteke 1. Kljuni pojmovi: Mapa, datoteka, stvaranje, premjetanje i kopiranje mapa i datoteka. 2. Potrebno predznanje: Radna povrina, ikone. 3. Preporuke za metodiku Pokazati i objasniti uenicima to su datoteke, to su mape i obradu podmape, ukazati na strukturu sadraja diska, pokazati postupak stvaranja nove mape, imenovanja i preimenovanja mapa i datoteka, premjetanja, kopiranja te brisanja mapa i datoteka. 4. Dodatna ilustracija: Usporediti strukturu sadraja diska s grananjem stabla, slaganje i preslagivanje sadraja ladica i ormara usporediti s mapama na disku. 5. Primjeri korelacije s drugim Priroda i drutvo zaviaj, likovna kultura crte drveta. predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i Kod imena datoteke izbjegavati pojam ekstenzije. to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: Mapa, datoteka, podmape, struktura diska. 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Razlikovati datoteke od mapa, kreirati novu mapu, premjestiti uenik treba postii: mapu i datoteku, kopirati mapu i datoteku. Povlaenjem mia upravljati pomicanjem znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz jedne mape u drugu. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Prilagoeno raunalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvunu podrku/program za uveanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Nema potrebe za specifinostima u radu, koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Potrebna pomo i vodstvo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje opih vrijednosti, npr. sistematinosti i urednosti sadraji:
25
Predmet: Tehnika kultura Razred: VI.RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme:15. Elektronika pota 1. Kljuni pojmovi: Mape u elektronikoj poti, upravljanje porukama, opasnost od virusa. 2. Potrebno predznanje: Mapa, datoteka, imena mapa i datoteka. 3. Preporuke za metodiku Pokazati osnovne funkcije alata za elektroniku potu obradu praktinim dopisivanjem. Objasniti nain brisanja poruka uenici vjebom ue upotrebljavati alat. 4. Dodatna ilustracija: Skica puta poruke od poiljatelja do njegova posluitelja i dalje do primateljeva posluitelja, tj. do samoga primatelja. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i Stvaranje korisnikih mapa i njihovo brisanje. to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: Ulazni sandui (inbox), izlazni sandui (outbox). 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Upotrebljavati alat za elektroniku potu. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Prilagoeno raunalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvunu podrku/program za uveanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Nema potrebe za specifinostima u radu. 5. Pripremiti druge zadatke. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje opih vrijednosti, npr. kulturno ponaanje sadraji: prilikom slanja poruka elektronikom potom
26
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 1. Tehnika, tehnologija, tehnoloki i radni proces 1. Kljuni pojmovi: Tehnologija, proces 2. Potrebno predznanje : Struktura radnih vjebi u V. i VI. razredu tehnike Kulture. 3. Sredinji sadrajni element Primjer: izrada tijela kocke od kartona u V. razredu nastavne teme i preporuka didaktika slika radnoga mjesta uenika i sredstva za metodiku obradu: izrade kocke od kartona. 4. Dodatna ilustracija : Primjer: peenje kruha i spremanje ruka u domainstvu. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjer: "tehnika" izrade umjetnike slike ili predmetima ili dodatna skulpture interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Tehnika, tehnologija, tehnoloki proces, zatita na radu, socijalno - ekonomski odnosi, ekologija. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Navesti definiciju tehnologije i sastavne elemente uenik treba postii: radnoga procesa. 10. Dodatni sadraji koji se mogu Primjeri tehnike u uem znaenju. obraditi: 11. Izborni sadraji: Dodatna analiza: ope znaenje "techne", tehnika tvorevina te razlika izmeu umjetne i umjetnike tvorevine. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Fotografije radnih mjesta s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Didaktika slika radne tehnike spremanja i konzumiranja ruka. 4. 5. Navesti osnovna sredstva i objasniti postupak kuhanja ruka. 13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi, razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zatita na radu
27
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 2. Vrste crtea prema nainu izrade 1. Kljuni pojmovi: Skica, original, kopija, shema. 2. Potrebno predznanje : Znanje pravokutnoga projiciranja i simbola u graditeljskom crtanju. 3. Sredinji sadrajni element Skica i originalni crte. Demonstracija izrade skice i nastavne teme i preporuka originalnog crtea. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Demonstracija uzoraka vrsta crtea. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema crtea plana grada. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Skica, original, kopija, shema, plan grada. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Prepoznati vrste crtea prema nainu izrade. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu Crtanje skica predmeta. obraditi: 11. Izborni sadraji: Vjebati izradu skica dijelova strojeva i plana tlocrta obiteljske kue. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Razgovor o procesu nastanka fotografije, crtanih s posebnim odgojnofilmova i novinskih karikatura te o zanimanjima u obrazovnim potrebama: izradi navedenih slika. 2. 3. Nain izrade crtea u tehnikoj djelatnosti (skica, original, kopija, shema). 4. priprema individualiziranih zadataka, prilagoeni pribor i pomo druge osobe u praktinom radu za uenike s veim grafomotorikim tekoama. 5. Objasniti kako se izrauje skica predmeta ili karikatura 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje humanistikih vrijednosti, npr. rad u ciljevi i sadraji: parovima uenika i meusobno pomaganje
28
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KLE Naziv teme: 3. Izrada radionikih crtea predmeta 1. Kljuni pojmovi: Izrada okvira i zaglavlja crtea, skiciranje predmeta. 2. Potrebno predznanje : Uporaba pribora, vrste crta, pravokutno projiciranje i mjerila crtanja. 3. Sredinji sadrajni element Izrada radionikoga crtea vijka i matice. nastavne teme i preporuka Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i za metodiku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija : Demonstracija originalnoga crtea vijka i matice. 5. Primjeri korelacije s drugim Demonstracija kopije crtea vijka i matice. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Okvir, zaglavlje, vijak, matica, presjek, oznake i kote navoja vijka i matice. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Objasniti postupak izrade i namjenu radionikoga uenik treba postii: crtea te izraditi radioniki crte vijka. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Crtanje presjeka predmeta i simboli u kotiranju i oznake obrade povrine predmeta. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 3. Pokazivanje primjera originala i kopije crtea. s posebnim odgojnoizvoda iz katastra zemljita (umjesto zahtjeva pod br. obrazovnim potrebama: 9). 5. emu slui radioniki tehniki crte. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje sposobnosti promatranja, prosuivanja i ciljevi i sadraji: samostalnog djelovanja
29
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 4. Proizvodnja i svojstva metala 1. Kljuni pojmovi: Proizvodnja sirovoga eljeza, svojstva metala. 2. Potrebno predznanje : Znanja iz zemljopisa o rudama. 3. Sredinji sadrajni element Proizvodnja sirovoga eljeza, nastavni film nastavne teme i preporuka proizvodnje eljeza. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Slika visoke pei. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika eljezare u Sisku. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Visoka pe, vrstoa, tvrdoa, ilavost, elastinost, lijevnost, kovkost, plastinost, korozija, vatrootpornost. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama:
Navesti temeljna svojstva metala.
13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
Ispitivanje svojstva vrstoe i tvrdoe elika. 1. Usporediti taljenje i lijevanje olova u kalupe dodatkom neistoa i taljenje eljezne rude i lijevanje u kalupe. 2. 3. Pokazati uzorke papira, drva i metala te razgovarati o njihovim svojstvima, npr. o gorivosti i tvrdoi. 5. Ispriati iz ega i kako se dobiva metal 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zatita na radu pri rukovanju metalom
30
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje metala 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Mjerenje, ocrtavanje, rezanje Znanje iz mjerenja i ocrtavanja iz VI. razreda nastave tehnike kulture. Ocrtavanja i postupci rezanja metala, dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci ocrtavanja metala. Demonstracija rezanja metala
Pomino mjerilo, ravnalo, kutnik, estar, crtaa igla, pila za metal, kare. Rezati metal runom pilom i karama.
13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
Proiriti znanje o opasnosti ozljeda i pravilne uporabe alata za rezanje. 1. Pribor za mjerenje i ocrtavanje metala: metalno ravnalo i metar te kreda, crtaa igla, tokalo i eki 2. 3. Primjeri ocrtanih komadia lima: pravac i krunica. 4. Prilagoeni pribor za crtanje, pomo druge osobe u praktinim radovima. 5. Izvesti ocrtavanje pravca i krunice na limu. promicanje humanistikih vrijednosti, npr. meusobno pomaganje
31
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 6. Spajanje lima (npr. mekim lemljenjem , vijcima i zakovicama) 1. Kljuni pojmovi: Lem, sredstvo za ienje, lemnik. 2. Potrebno predznanje : Legure obojenih metala i znanja o kiselinama. 3. Sredinji sadrajni element Postupak spajanja limova mekim lemljenjem. nastavne teme i preporuka Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i za metodiku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija : Primjer spajanja limenih ljebova krovova. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika matine ploe u TV - prijemniku ili raunalu. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Lem, legura kositra, lemnik, neutralizirana solna kiselina, cinol pasta, lijeb, ploa TV prijemnika, lemljenje, ispiranje lema vodom. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Izvesti spoj limova mekim lemljenjem. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Postupci spajanja metala tvrdim lemljenjem, zavarivanjem i lijepljenjem. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Uenici u grupnom radu obavljaju samo posao s posebnim odgojnoienja lemljenih mjesta lima. obrazovnim potrebama: 2. 3. 4. Pomo druge osobe u praktinom radu. 5. Navesti potreban materijal i alat za izvoenje mekoga lemljenja. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, ciljevi i sadraji: npr. zatita na radu
32
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv izborne teme: 7. Korozija i postupci zatite metala 1. S kojom nastavnom temom je Uz temu: Izrada uporabnoga predmeta od drva, iz povezana ova izborna tema: nastave tehnike kulture 6. razreda. 2. Kljuni pojmovi: Oksidacija, hranje, korozija. 3. Sredinji sadrajni element Postupci ienja povrine metala i vrste zatitnih nastavne teme i preporuka prevlaka. Demonstracija uzorka korodiranih, za metodiku obradu: oienih i zatienih dijelova metala razliitim prevlakama. 4. Dodatna ilustracija : Primjer zatite karoserije automobila. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjer zatite elinih ljebova krovova predmetima ili dodatna pocinavanjem i bakrenih ljebova patinom. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili nova tema ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Oksidacija, hranje, korozija, ienje, abraziv, antirost, prevlaka, pocinavanje, patina. 8. Brojani podaci koje treba Godine produenja vijeka trajanja zatienog elika. upamtiti: 9. Mogue teme i sadraji Detaljno upoznavanje poslova, materijala i ureaja u prikladni za daljnji samostalan korozijskoj zatiti metala. rad uenika: 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje ekoloke osvijetenosti, npr. razgovor o ciljevi i sadraji zanimanjima u korozijskoj zatiti metala i zatiti okolia i ivih bia
33
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 8. Hidroelektrane i termoelektrane 1. Kljuni pojmovi: Elektrana, nain rada hidroelektrane i termoelektrane, dalekovodna elektrina mrea. 2. Potrebno predznanje : Znanja o oblicima i vrstama energije. 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Postrojenja hidroelektrane. Shema postrojenja termoelektrane. Reljefni model hidroelektrane i termoelektrane. Slika odabrane hidroelektrane u Republici Hrvatskoj.
Elektrana, akumulacijsko jezero, generator pare, parna turbina ,elektrini generator, dalekovodna elektrina mrea. Objasniti nain rada hidroelektrane i termoelektrane.
Usporediti rad vodenice i hidroelektrane. 1. Razgovor o nainu proizvodnje elektrine energije okretanjem rotora dinama na biciklu. 2.3. Maketa hidroelektrane okretanja rotora elektrinoga generatora. 5. Objasniti tko okree rotor elektrinog generatora hidroelektrane i to se time dobiva. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje osjeaja za osobnu odgovornost, npr. kako vlastitim odgovornim ponaanjem tediti elektrinu energiju
34
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 9. Elektrina instalacija u kui 1. Kljuni pojmovi: Fazni vodi, razvodna ploa, osigura 2. Potrebno predznanje : Predznanje o vodiima i veliini napona u razvodnoj mrei elektrine struje. 3. Sredinji sadrajni element Razvodna ploa grananja elektrine struje. Shema nastavne teme i preporuka razvodne ploe s troilom elektrine struje. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : Model razvodne ploe s troilom elektrine energije. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema dalekovodne mree dovoda elektrine struje u predmetima ili dodatna kuu. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Fazni vodi, nulti vodi, uzemljenje, razvodna ploa, osigura, troilo. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Razlikovati vodie, osigurae i troila te zamijeniti uenik treba postii: oteeni osigura na pravilan nain. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Proiriti znanje o veliini napona elektrine struje za pogon elektromotora. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Razgovor o rasvjeti, elektrinim ureajima i s posebnim odgojnoplaanju potronje elektrine energije u stanu. obrazovnim potrebama: 3. Maketa dovoda, razvoda i potroaa elektrine energije u stanu. 5. Objasniti kada nee biti dovoda elektrine energije do potroaa u stanu. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, ciljevi i sadraji npr. zatita od udara elektrine struje
35
Predmet: Tehnika kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Kompresor, kondenzator, ispariva. Vrste agregatnih stanja. Nain rada kunog hladnjaka. Shema kunoga hladnjaka Slika velikih rashladnih agregata. Mobilne hladnjae. teme: 10. Hladnjaci Kljuni pojmovi: Potrebno predznanje : Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama:
Nabrajanje detalja u radu i konstrukciji hladnjaka. Kompresor, kondenzator, ispariva, mobilni, agregat. Objasniti nain rada kunog hladnjaka.
Proiriti znanje o temperaturnim podrujima u hladnjaku i djelovanja na okolinu isputenih rashladnih para. 1. Razviti vjetinu namjetanja termostata i pravilnoga postavljanja hladnjaka (horizontalnost i udaljenost od zida). 5. Znati emu slui hladnjak u kuanstvu i temperaturna podruja hladnjaka. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. pravilno odravanje i ienje kunih hladnjaka
36
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 11. Elektrini grija vode 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje : 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija : 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: 13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: Eektrini grija, termoregulator. Izvedba elektrinoga prikljuka grijaa vode. Pretvorba elektrine energije u toplinu. Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Shema izvedbe elektrinog grijaa vode. Demonstracija prijenosnoga elektrinog grijaa vode.
Nabrajanje detalja ureaja. Elektrini grija, termoregulator, uzemljenje. Opisati nain rukovanja i sigurnoga koritenja.
Opasnosti od napona elektrine struje . 1. Reguliranje temperature zagrijavanja vode namjetanjem termoregulatora. razvijanje kritike prosudbe o korisnosti i moguoj tetnosti razliitih tehnolokih pomagala suvremenog svijeta
37
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 12.Tablice u programima za obradu teksta 1. Kljuni pojmovi: Elementi tablice (stupac, redak, elija), namjetanje visine retka i irine stupca, spajanje i razdvajanje elija. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruenja alata za pisanje teksta. 3. Preporuke za metodiku Umetanje tablice u tekst, odabir broja redova, stupaca, obradu unoenje podataka u elije tablice. 4. Dodatna ilustracija: Pokazati na primjerima, kako se podaci vrlo esto unose i piu u tablicama, uoiti urednost i zornost takvog naina unosa teksta. 5. Primjeri korelacije s drugim nita predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na emu ne treba insistirati i Uenici ne trebaju pamtiti naredbe, ali zabiljekama u to treba izbjegavati: biljenici mogu nacrtati neku tablicu te oznaiti njene sastavne elemente. 7. Novi struni nazivi: Umetanje tablice, umetanje stupaca (lijevo ili desno), umetanje redaka (iznad i ispod), presjek reda i stupca - elija, umetanje elija. 8. Brojani podaci koje uenik nita treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Umetnuti u tekst tablicu zadanog broja redova i stupaca | uenik treba postii: unijeti podatke u tablicu. 10. Dodatni sadraji koji se Podeavanje irine stupaca i visine redova pomicanjem rubnih mogu obraditi: linija elija, lijevom tipkom mia. 11. Izborni sadraji: nita 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Prilagoeno raunalo za slijepe/slabovidne(brajev redak, s posebnim odgojno-obrazovnim program za zvunu podrku/program za uveanje ekrana). potrebama: 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti krai tekst uz kontrolu uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji: promicanje opih vrijednosti, npr. urednosti, tonosti reprodukcije, sistematinosti
38
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 13. Crtanje programom za obradu teksta 1. Kljuni pojmovi: Traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata. 2. Potrebno predznanje: Poznavanje osnovnoga okruenja alata za pisanje teksta, poznavanje naina postavljanja alatnih traka. 3. Preporuke za metodiku Crtanje osnovnih likova alatima s trake za crtanje: crta, obradu pravokutnik, elipsa, krug. Postavljanje likova jedan u odnosu na drugi. Grupiranje vie objekata u jednu cjelinu i ponovno rastavljanje na sastavne objekte. 4. Dodatna ilustracija: Unaprijed nacrtati na listu papira veinu objekata koji se mogu nacrtati alatima trake za crtanje te ilustrirati uenicima kako je i ovim alatom (programom za pisanje) mogue nacrtati i bojati likove. 5. Primjeri korelacije s drugim Pokazati na primjerima u udbenicima kako se tekst moe predmetima ili dodatna kombinirati s umetnutim geometrijskim likovima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Na emu ne treba insistirati i Uenici ne trebaju pamtiti sve naredbe ve metodom pokuaja to treba izbjegavati: i pogreaka ustanoviti mogunosti crtanja. 7. Novi struni nazivi: Crtanje unaprijed pripremljenih objekata, crtanje strjelica s razliitim vrstama rubnih toaka, ispunjavanje objekta bojom, obrubljivanje linijom odreene debljine i boje, dodavanje sjena objektima. 8. Brojani podaci koje uenik nita treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Nacrtati zadane (osnovne) objekte, obraditi ih linijama uenik treba postii: razliitih boja i debljina te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu. 10. Dodatni sadraji koji se Pokazati vrstu gotovih objekata koje je zgodno primijeniti pri mogu obraditi: izradi stripova. 11. Izborni sadraji: Nacrtanim likovima uenici e dodati sjene, a zatim e dodanim sjenama podeavati poloaj i veliinu te mijenjati boju. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje opih vrijednosti, npr. osjeaja za lijepo, ciljevi i sadraji: matovitosti, kreativnosti
39
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 14. Pretraivanje informacija na Internetu 1. Kljuni pojmovi: Naprednije mogunosti pretrage, uporaba pronaenih informacija. 2. Potrebno predznanje: Potraga za zadanim pojmom pomou trailice. 3. Preporuke za metodiku Uenici u timovima uporabom naprednijih mogunosti obradu trailice pretrauju internet. 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim Traenje obrazovnih sadraja za druge predmete. predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: Napredno pretraivanje. 8. Brojani podaci koje uenik nita treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Smanjiti rezultate pretrage na preciznije odreene stranice. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Katalozi, metatrailice 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui poticanje znatielje za dogaanja u svojoj okolini, svijetu, te ciljevi i sadraji: razvijanje sposobnosti za drutveni angaman
40
Predmet: Tehnika kultura Razred: VII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 15. Rad s porukama 1. Kljuni pojmovi: Odgovor na poruku, prosljeivanje poruke, privici. 2. Potrebno predznanje: Uporaba alata za elektroniku potu. 3. Preporuke za metodiku Uenici prosljeuju poruku jedan drugome i odgovaraju na obradu poruke. U poruku dodaju manje slikovne privitke. 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim Hrvatski jezik: pravilno pisanje teksta. predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: Odgovoriti (reply), proslijediti (forward), privitak (attachment). 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Pravilno upravljati porukama elektronike pote. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje kulture ponaanja pri meusobnom komuniciranju ciljevi i sadraji: elektronikom potom
41
Predmet: Tehnika kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE teme: 1. Simboli i sheme u elektrotehnici i elektronici Kljuni pojmovi: Simboli, sheme Potrebno predznanje: Simboli i sheme u graditeljskom crtanju. Sredinji sadrajni element Simboli sklopova, ureaja i oznake vodova nastavne teme i preporuka demonstracija uzoraka i slika njihovih simbola za metodiku obradu: vjebanje itanja dobivenih shema. 4. Dodatna ilustracija: Shema strujnog kruga i elektronikog sklopa. 5. Primjeri korelacije s drugim Shema kune instalacije i elektrinog brojila. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Simbol, shema, sklop, strujni krug, elektrino brojilo. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja itati elektrotehnike i elektronike sheme. uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Vjeba crtanja primijenjenih simbola 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Ponoviti znaenje simbola u graditeljskom crtanju s posebnim odgojno2. obrazovnim potrebama: 3. Pokazivanje sheme elektrine instalacije radne sobe uenika nacrtane pomou elektrotehnikih simbola (umjesto zahtjeva pod br. 9) - mogue tekoe pri itanju simbola 4. Osigurati dobar pogled na sheme za uenike koji imaju tekoa kontrole poloaja tijela i glave 5. Zahtijevati da uenici poznaju simbole osiguraa, prekidaa, utinice i uzemljenja 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, ciljevi i sadraji: promatranja i samostalnoga djelovanja, npr. kritika prosudba razliitih ponuda suvremene tehnologije kroz sheme i simbole
42
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 2. Izrada sheme jednostavnog elektronikog sklopa 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Elektrotehniki simboli. Simboli aktivnih i pasivnih elektronikih elemenata. Znanje elektronike iz nastave fizike i teme br. 1 Izrada sheme uzorka odabranoga elektronikog sklopa. Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Slika elektronikih simbola. Uzorak sklopa titrajnoga kruga.
Izvor napajanja, prekida, tranzistor, kondenzator, otpornik, pojaalo. Izraditi i "itati" sheme elektronikih sklopova.
Upoznati sheme razliitih elektronikih sklopova. 1. Ponoviti znanja elektrotehnikih simbola 2. 3. Vjeba crtanja simbola pokazanih elektroniki elemenata (umjesto zahtjeva pod br. 9) - due vrijeme usvajanja simbola 4. Osigurati dobar pogled na sheme, koritenjem draa za tekst, za uenike koji imaju tekoa kontrole poloaja tijela i glave te pomo druge osobe u praktinom radu. 5. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi
43
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 3. Vrste i svojstva polimernih materijala 1. Kljuni pojmovi: Vrste polimera: prirodni i umjetni, svojstva umjetnih polimera. 2. Potrebno predznanje: Znanje iz kemije o kemijskim spojevima. 3. Sredinji sadrajni element Vrste i proizvodnja umjetnih polimera, video - film nastavne teme i preporuka proizvodnje polimera. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Uzorci polimernih materijala. 5. Primjeri korelacije s drugim Primjeri primjene polimera. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Polimer, kauuk, prirodne smole, celuloza, duroplasti, vulkanizirajui materijali (guma), termoplasti, polimerizacija, razliiti trgovaki nazivi plastike. 8. Brojani podaci koje treba Postotni iznos udjela plastike na odabranim upamtiti: proizvodima, npr. automobilu. 9. Obrazovna postignua koja Navesti svojstva umjetnih polimera i primjere uenik treba postii: proizvoda izraenih od plastike. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Proiriti znanje o vrstama plastike i nainu obrade vodovodnih cijevi od plastike. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Prirodni i umjetni materijali. s posebnim odgojno3. Pokazivanje uzoraka gume, plastike i stiropora. obrazovnim potrebama: 5. Navesti primjere koritenja umjetnih - polimernih materijala. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje ekoloke svijesti, npr. nain pohranjivanja ciljevi i sadraji: gumenih i plastinih otpadnih materijala bez zagaivanja prirode i tetnosti za iva bia; razvijanje poduzetnikog duha, npr. kreiranje programa za recikliranje gume i plastike
44
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 4. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Savijanje, lijepljenje, zavarivanje Znanja o svojstvima umjetnih polimera teme br. 3 Postupci obrade plastike savijanjem, lijepljenjem i zavarivanjem. Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci obraenih dijelova plastike. Primjeri podruja primjene obrade plastike.
Savijanje, zagrijavanje, vrui zrak, premazivanje, gnjecavo stanje, suenje, naprezanje. Veliina temperature zagrijavanja plastike. Izvesti savijanje i spajanje plastinih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem. Detaljno objasniti pravila i alat za izvoenje zavarivanja plastike. 1. Ponavljanje znanja o "krpanju" zranice bicikla lijepljenjem. 3. Vjeba zagrijavanja u toploj vodi i savijanja komada plastike. 4. Dodatna pomo uitelja. 5. Opisati postupak "krpanja" zranice bicikla. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. zatita na radu pri obradi plastike
45
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 5. Izrada spojeva elektrinih vodova 1. Kljuni pojmovi: 2. Potrebno predznanje: 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Spoj, vodi, izolator Iskustveno znanje o vrstama vodova elektrine struje. Postupak spajanja vodia zapletanjem ice, spojnicama i lemljenjem. Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Uzorci spojeva elektrinih vodova. Spojevi vodova na izolatorima nadzemne elektrine mree.
Spoj, skidanje izolacije, zapletanje ice, spojnica, ienje ice, spajanje lemljenjem, izoliranje. Izvesti spojeve elektrinih vodova zapletanjem ice, spojnicama i lemljenjem. Spojevi podzemnih elektrinih vodova. 1. Vjeba spajanja vodova zapletanjem ice i oblaganje spoja izolacijskom trakom. 3. Uenicima dati komade vodova sa skinutom izolacijom i izolacijsku traku te dva uzorka izrade spoja u dvije faze: zapleteni spoj ica i spoj koji je ve zapleten i obloen izolacijskom trakom. 4. Pripremiti individualizirane zadatke i osigurati pomo druge osobe. 5. Traiti objanjenje zato se spoj vodova oblae izolacijskom trakom. 6. Nema potrebe za specifinostima. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. prva pomo kod elektrinog udara
46
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 6. Pasivni i aktivni elektroniki elementi 1. Kljuni pojmovi: Pasivni elektroniki elementi, aktivni elektroniki elementi. 2. Potrebno predznanje: Znanje otpora, kondenzatora i dioda. 3. Sredinji sadrajni element Upoznati pasivne i aktivne elektronike elemente nastavne teme i preporuka demonstracija uzoraka elemenata. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija kartica i ploa s ugraenim pasivnim i aktivnim elementima. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika mikroprocesora te uzorak mikroprocesora i predmetima ili dodatna integriranog kola. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Tranzistor, svjetlea dioda, integrirani krug, tiristor, dijac, trijac, elektronska cijev. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Objasniti ulogu pasivnih i aktivnih elektronikih uenik treba postii: elemenata i uoiti njihov znaaj u fizikom smanjenju sklopa. 10. Dodatni sadraji koji se mogu Usporedba veliine i uloge elektronske cijevi i obraditi: mikroprocesora. 11. Izborni sadraji: Postupak ugradnje elektronikih elemenata na tiskovnu ploicu. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 3. Vjebati koritenje mobitela. s posebnim odgojno6. Nema potrebe za specifinostima. obrazovnim potrebama: 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje opih vrijednosti, npr. kulturno ponaanje ciljevi i sadraji: s mobitelom, pomodarstvo pri kupovanju mobitela itd. razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. opasnost od elektromagnetskog zraenja pri prekomjernom baratanju s mobitelom
47
Predmet: Tehnika kultura Razred: Naziv 1. 2. 3. VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE teme: 7. Ispravljai izmjenine struje Kljuni pojmovi: Dioda, poluvalni i punovalni ispravlja. Potrebno predznanje: Znanje o izmjeninoj i istosmjernoj struji. Sredinji sadrajni element Poluvalno i punovalno ispravljanje, dokumentacija nastavne teme i preporuka vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Simulacija izmjenine struje na raunalu. 5. Primjeri korelacije s drugim Demonstracija izmjenine struje na osciloskopu. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Ispravlja, poluvalni, punovalni, adapter, Gretzov spoj, toroidni transformator 8. Brojani podaci koje treba Transformirani naponi: 220/3, 220/6, 220/12 (V). upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Navesti i objasniti primjere pretvaranja izmjenine u uenik treba postii: istosmjernu elektrinu struju. 10. Dodatni sadraji koji se mogu Primjena u svim elektronikim ureajima. obraditi: 11. Izborni sadraji: Ispravljai za punjenje akumulatora. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 3. Vjebati prikljuivanje "punjaa" akumulatora na s posebnim odgojnoizvor izmjenine struje obrazovnim potrebama: 4. Pomo druge osobe u praktinim radovima. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje ljubavi i ponosa prema domovini i njenim ciljevi i sadraji: velikanima, npr. razgovor o Nikoli Tesli i njegova otkria u vezi s transformatorima
48
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv izborne teme: 8. Izrada elektrotehnikih sklopova 1. S kojom nastavnom temom je Uz temu br. 1, 2 i 6 povezana ova izborna tema: 2. Kljuni pojmovi: Titrajni krug, multivibrator, R-C vremenska konstanta, punjenje i pranjenje kondenzatora. 3. Sredinji sadrajni element Izrada tiskane ploice kairanim bakrom nastavne teme i preporuka dokumentacija vjebe: radna, informacijska i za metodiku obradu: operacijska lista. 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija utjecaja promjene R-C vrijednosti na frekvenciju titranja svjetla. 5. Primjeri korelacije s drugim Pokazati razne tiskane ploice s montiranim predmetima ili dodatna pasivnim i aktivnim elektronikim elementima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Multivibrator, R-C konstanta, tiskana ploica, jetkanje, kairani pertinaks, superoksid, tinol. 8. Brojani podaci koje treba Odnos peroksida i solne kiseline. upamtiti: 9. Mogue teme i sadraji Izrada raznih natpisa i likova na kairanom bakru. prikladni za daljnji samostalan rad uenika: 13. Odgojni i socijalizirajui razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno ciljevi i sadraji njezinoj prirodi, potivanje razlike u sposobnostima i talentu
49
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 9. Generator izmjenine struje i elektromotori 1. Kljuni pojmovi: Generator, izmjenina struja, frekvencija izmjenine struje, elektromotor. 2. Potrebno predznanje: Znanje o elektromagnetskoj indukciji, vrstama elektrine struje i frekvenciji izmjenine struje. 3. Sredinji sadrajni element Generator izmjenine struje. Shema izvedbe nastavne teme i preporuka trofaznoga elektrinog generatora. Sastavni dijelovi i za metodiku obradu: pravilo rada elektromotora. 4. Dodatna ilustracija: Dinamiki model generatora izmjenine struje. Slika sastavnih dijelova elektromotora. 5. Primjeri korelacije s drugim Generator elektrine struje na biciklu. Slika primjene predmetima ili dodatna elektromotora u kuanskim ureajima. interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Stator, rotor, elektromagnet, vrste elektrinih vodova. 8. Brojani podaci koje treba Elektrini napon proizveden u generatoru. upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Objasniti nain rada generatora izmjenine struje. uenik treba postii: Objasniti naina rada elektromotora. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Proiriti znanja o izvedbi malih generatora. Elektrine struje npr. ureaj za elektrino paljenje mina. Izraditi maketu elektromotora. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Ponoviti rad generatora na biciklu. s posebnim odgojno3. Na dinamikom uilu generatora pokazati obrazovnim potrebama: proizvodnju elektrine struje i pokazati maketu elektromotora. 5. Znati samo navesti naelo rada elektrinoga generatora i elektromotora. 6. Nema potrebe za specifinostima. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje ljubavi i ponosa prema domovini i njenim ciljevi i sadraji: velikanima, npr. nastavak prie o Nikoli Tesli i njegovom otkriu izmjenine struje; razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje, npr. znanjem izbjegavamo opasnosti
50
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv izborne teme: 10. Elektrini ureaji u automobilu 1. S kojom nastavnom temom je U temu br. 6, 7 i 9 povezana ova izborna tema: 2. Kljuni pojmovi: Akumulator, elektrini pokreta, alternator. 3. Sredinji sadrajni element Akumulator, demonstracija sastavnih dijelova nastavne teme i preporuka akumulatora. za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: Demonstracija akumulatora, alternatora i elektropokretaa. 5. Primjeri korelacije s drugim Slika elektrine instalacije automobila. predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili nova tema ispustiti: 7. Novi struni nazivi: Akumulator, alternator, elektropokreta, potroai elektrine energije. 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Mogue teme i sadraji Kontrola ispravnosti i punjenje akumulatora. prikladni za daljnji samostalan rad uenika: 9. Odgojni i socijalizirajui razvijanje ekoloke svijesti, npr. kamo pohraniti ciljevi i sadraji dotrajale kondenzatore, baterije, mobitele i sl.
51
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 11. Izrada, pokretanje i upravljanje robota 1. Kljuni pojmovi: Elektrini, hidrauliki i pneumatski pogon . 2. Potrebno predznanje: 3. Sredinji sadrajni element nastavne teme i preporuka za metodiku obradu: 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima ili dodatna interdisciplinarna ilustracija na informativnoj razini: 6. Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama: Znanja iz fizike o elektromagnetskoj sili, tlaku tekuine i Pascalovom zakonu. Model robota, pokretanje i upravljanje robota, Dokumentacija vjebe: radna, informacijska i operacijska lista. Robotska kolica i upravljanje ukljuivanjem elektromotora. Korani motori; usporedba sa DC-motorima.
Ukupni tekst i crte koranog motora. Pneumatski pogon, korani motori, hidrauliki pogon, pravilo hidarulikoga krunog pogona. Napon DC motora: 3V, 6V i 12V. Objasniti ulogu elektromotora, elektromagneta i razloge primjene istosmjernog motora. Analizirati koje poslove moe obaviti industrijski robot pri sastavljanju automobila. 1. Usporedba: koja energija pokree robota, a koja energija iva bia i ovjeka. 2. 3. Potrebno dodatno objasniti pojmove i pomoi potpitanjima pri objanjavanju uloge elektromotora. 4. 5. 6. Nema potrebe za specifinostima. poticanje uenja, zadivljenosti i znatielje za suvremene tehnoloke mehanizme i razvijanje kreativne snage uenika
52
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 12. Program za izradu prezentacije 1. Kljuni pojmovi: Traka sa izbornicima programa za izradu prezentacija, osnovne alatne trake, kreiranje prezentacije, otvaranje i spremanje prezentacije, oblikovanje, naini pogleda na slajdove. Poznavanje programa za obradu teksta. Upoznati program za izradu prezentacija, njegovu ulogu i okruenje. Izbornike i znaenje alata na alatnim trakama, kreiranje prve prezentacije. Razliiti pogledi na slajdove (obian, pogled slajda, pogled obrisa). Upoznati uenike s poeljnim odnosom boje pisma i pozadine, kao i pravilnim odabirom veliine i vrste slova te koliine teksta na slajdu | razvrstavanje slajdova. Izrada prezentacije na neke druge naine: plakat, pano, letak. Prezentacija proizvoda, reklame. Nije potrebno pamtiti sve osnovne alate, ve potaknuti uenike na izradu biljeaka kojima e se sluiti u daljnjem radu, uenici koriste samo definirane dizajnirane predloke, a ne izrauju vlastite, naine pogleda na slajdove navesti samo informativno. Naziv prezentacijskoga programa, nazivi pojedinih izbornika, osnovni alati u alatnim trakama, dodavanje novoga slajda, dizajnirani predloak, spremanje prezentacije, otvaranje prezentacije, oblikovanje i sjenanje teksta, naini pogleda na slajdove. nita Prepoznati osnovno okruenje alata za izradu prezentacija, kreirati jednostavnu prezentaciju, ureivati tekst na slajdu. Shema boja na slajdu i mijenjanje sheme boja. 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. promicanje osjeaja za lijepo, ali i za urednost, sistematinost i jasnou izraavanja
2. Potrebno predznanje: 3. Preporuke za metodiku obradu
4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i to treba izbjegavati:
7. Novi struni nazivi:
8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
53
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 13. Ureivanje prezentacije 1. Kljuni pojmovi: Premjetanje slajdova u pogledu obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije, umetanje i oblikovanje ilustracije. 2. Potrebno predznanje: Pisanje i ureivanje teksta na slajdu. 3. Preporuke za metodiku Uenici nastavljaju rad na svojoj prezentaciji te ih obradu upoznajemo s mogunostima kopiranja i brisanja slajdova. Zavrene prezentacije ispisujemo na papir te uenici upoznaju dijaloki okvir za ispis prezentacije i njegove mogunosti, odabrati predloak koji omoguuje dodavanje ilustracije na slajd. Dodati sliku iz galerije slika ili iz datoteke (pretraivanje galerije slika). Pokazati koje su mogunosti oblikovanja slike u samom prezentacijskom alatu. 4. Dodatna ilustracija: Izrada razrednog panoa ili plakata sa ispisanim prezentacijama. 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i Tijekom rada uitelj pomae dovravanje prezentacija i to treba izbjegavati: demonstrira mogunosti ispisa prezentacija, oblikovanje slike u prezentacijskom alatu pokazati na informativnoj razini. 7. Novi struni nazivi: Premjetanje slajdova, kopiranje slajdova, dijaloki okvir za ispis prezentacije, predloak slajda za dodavanje slike, dodavanje slike na slajd iz galerije slika ili iz datoteke. 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja Ureivati vlastite prezentacije i ispisivati prezentacije, uenik treba postii: postavljati sliku na slajd i pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju. 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: Izraivanje vlastitih slika u nekom alatu za crtanje ili obradu slika za potrebe prezentacije. 12. Prijedlozi za rad s uenicima 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. s posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. potrebama: 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. 13. Odgojni i socijalizirajui promicanje osjeaja za lijepo, ali i za urednost, sistematinost ciljevi i sadraji: i jasnou izraavanja
54
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 14. Povezivanje na Internet 1. Kljuni pojmovi: Modema, lokalna mrea, protuvirusni program. 2. Potrebno predznanje: Struktura interneta. 3. Preporuke za metodiku obradu 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Objasniti biranje (dial up) pomou modema. Demonstrirati naine biranja veze kada su podaci o biranom broju pohranjeni u raunalu a ulogu biraa igra modem. Objasniti potrebu i naine zatite od neeljenih pojava. Shema konkretnoga stanja u kolskoj lokalnoj mrei te naina pristupa internetu. Temu obraditi informativno i na razini demonstracije i razgovora. Modem, ISDN, ADSL, birana veza (dial up), virusi, protuvirusna zatita, zatitna stijena (Firewall). Objasniti potrebu za brim internet vezama u budunosti, samostalno podesiti biranu vezu za kunu uporabu.
1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. promicanje opih vrijednosti, npr. pristojnosti i obazrivosti u komunikaciji sa stranim osobama
55
Predmet: Tehnika kultura Razred: VIII. RAZRED OSNOVNE KOLE Naziv teme: 15. Obrazovni sadraji na Webu 1. Kljuni pojmovi: Obrazovne stranice, internetski sustavi za uenje, e-uenje. 2. Potrebno predznanje: Struktura interneta, sakupljanje sadraja s Weba, elektronika pota. 3. Preporuke za metodiku obradu 4. Dodatna ilustracija: 5. Primjeri korelacije s drugim predmetima: 6. Na emu ne treba insistirati i to treba izbjegavati: 7. Novi struni nazivi: 8. Brojani podaci koje uenik treba upamtiti: 9. Obrazovna postignua koja uenik treba postii: 10. Dodatni sadraji koji se mogu obraditi: 11. Izborni sadraji: 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: Uenike provesti kroz jednostavni teaj i podvrgnuti ih elektronikom testu. Umjesto uporabe Weba mogue je obaviti poduavanje i ispitivanje uporabom sadraja pohranjenih na CD . Pokazati uenicima suelje nekog potpunog sustava za euenje. Poeljno je da sadraji uenja budu povezani s nekim drugim predmetom. Ne treba inzistirati na uspjenom testiranju ve uenicima treba samo demonstrirati sustav. Izbjegavati prijavljivanje i ulazak u neki pravi LMS sustav . LMS (Learning Mangement System), e-uenje. nita Nauiti osnove samostalnoga uenja s pomou sadraja na internetu. Upotrebljavati obrazovne portale i jednostavne sustave za uenje. Videokonferencije na internetu. 1. Samo slabovidni uz program za uveanje ekrana. 2. Nema potrebe za specifinostima u radu. 3. Nema potrebe za specifinostima u radu. 4. Koristiti prilagoenu tipkovnicu. 5. Pripremiti jednostavnije zadatke, uz pomo uitelja. 6. Nema potrebe za specifinostima u radu. poticanje uenja, znatielje i zadivljenosti za prirodu i svijet
56
5. Metodike napomene pristupa nastavnoj obradi tema Moe se rei da je po prvi puta sadraj nastavnoga predmeta Tehnike kulture znanstveno i sustavno zasnovan sa simultanim razvojem istovrsnih sadraja: od temeljnih i jednostavnih do razvijenih i sloenih. Time se postigla kvalitetna kompozicija jedinstvenoga sadraja opega tehnikog obrazovanja, osposobljavanja i odgoja uenika. Potvrda toga su npr. sadraji tehnikoga crtanja ije izuavanje zapoinje u V. razredu i simultano se razvija i nadograuje do zavrnog VIII. razreda. Naime, kao to djeca I. razreda zapoinju s uenjem pisanja i itanja u svrhu opega sporazumijevanja, tako se u Tehnikoj kulturi zapoinje s nastavom tehnikoga crtanja gdje se djecu ui crtanju i "itanju" tehnikih crtea u svrhu specifinoga sporazumijevanja u tehniko-tehnolokom djelovanju. Slino su sloene i ostale cjeline programa: materijali, energetika, tehnike tvorevine i informatika tehnologija. Na primjer, kod tehnikih tvorevina: od jednostavnih, runo upravljanih alata do sloenih automatiziranih, raunalom voenih agregata. Postignuta je svojevrsna matrica povezanosti sadraja: horizontalno postavljene istoimene nastavne cjeline u svim razredima i vertikalno razvijene istoimene nastavne cjeline u svim razredima. Na podlozi predloenih obveznih i izbornih tema nastavnik je slobodan u kreiranju nastavnih teoretskih tema i radnih vjebi sukladno potrebi podruja u kojem kola djeluje i materijalnoj opremljenosti za izvoenje nastave. Ukupni elementi tehniko-tehnolokih sadraja nastavnoga predmeta se obrauju u dva oblika: teoretska nastava i radne vjebe.
Shema naina nastavne obrade elemenata tehniko-tehnolokih sadraja: T - teorija, RV - radne vjebe Moemo primijetiti da se pravila rada (PR) nekih vjebi obrauju u teoretskoj nastavi, a veim dijelom neposredno u informacijskoj listi svake radne vjebe (vidi 4. toku razraenih tema). Ovdje e biti nuno dodatno informiranje nastavnika za metodiku pripremu radnih vjebi. Radnim vjebama se neposredno razvija vjetina (V) primjene znanja (Z) oslonjenih na prirodne psihofizike osobine (PO) uenika. Shema utjecaja razvijenosti (Z), (V) i (PO) na razvoj operativne sposobnosti (S) uenika
57
Zato radne vjebe ne predstavljaju uenje o tome kako se neto proizvodi ve prije svega metodu razvoja vjetine (V) primjene znanja (Z) u cilju poveanja operativne sposobnosti (S) uenika. Konano, u praksi nastave Tehnike kulture mora se ostvariti naelo LIK - nastave (laka, interesantna i korisna nastava). Za postizanje toga takoer e biti nuno dodatno metodiko usavravanje nastavnika.
6. Pedagoko-materijalni uvjeti za izvoenje nastave tema Tehnike kulture Ukupne pedagoko-materijalne potrebe nastave sastoje se od tri grupe: - radni prostor za uenike i nastavnike s potrebnom opremom, - trajna nastavna sredstva i pomagala programa, - potroni materijal radnih vjebi programa. 6.1. Radni prostor za uenike i nastavnike s potrebnom opremom Za nastavu Tehnike kulture kola bi trebala imati sljedei meusobno povezan prostor: - specijaliziranu uionicu za izvoenje nastave za prve etiri nastavne cjeline (tehniko crtanje, materijali, energetika i tehnike tvorevine); - kabinet za nastavnike; - spremite za nastavna sredstva i pomagala. Dodatni prostor, ovisno o mogunostima kole, ini: - kolska radionica za radne vjebe, - spremite za alat i potroni materijal, - prometni poligon, - spremite uz prometni poligon. Za nastavnu cjelinu informatike tehnologije nuno je imati specijaliziranu raunarsku uionicu. 6.2 Trajna nastavna sredstva i pomagala programa Vrste trajnih nastavnih sredstava i pomagala su odreena sa sadrajem pet nastavnih cjelina programa koja proizlaze iz toke 3., 4. i 5. razrade tema. 6.3 Potroni materijal radnih vjebi programa Vrste i koliina potronoga materijala takoer proizlaze iz radnih vjebi tema i toke 3. razrade tema. Detaljni opis veliine prostora, vrste opreme i radnoga alata te vrste i koliine potronoga materijala bit e uinjen nakon provedene javne rasprave o prijedlogu danog programa.
58
7. Pojanjenje toke 6. tablice razrade tema Zavrni rezultat rada Povjerenstva za izradu tema Tehnike kulture je sljedei: 1. naputen je postojei nastavni program i udbenici Tehnike kulture za satnicu od jednoga sata nastave tjedno, 2. predloen je novi nastavni program i razraene teme Tehnike kulture za satnicu od jedan sat nastave tjedno s planiranom izvedbom u bloku od 2 sata nastave koja e se izvoditi za svaku polovinu odjeljenja posebno. Posljedino tome, toka 6. razrade tema: "Sadraji koje treba ispraviti ili ispustiti", je ostala neispunjena izuzev u 8 tema gdje se novi sadraji podudaraju sa sadrajima vaeih udbenika (iz prometa u eksperimentalnom udbeniku V. razreda te elektrinih ureaja i robotike u slubenom udbeniku VIII. razreda). Obrazloenje U naputenom programu nisu postojale radne vjebe primjene znanja, a steena znanja su imala ove razine: - opisati ................................................. 36,36 (%), - nabrojiti ............................................. 28,67 " , - obrazloiti ......................................... 13,28 " , - objasniti ............................................ 9,06 " , - skicirati ............................................. 6,99 " , - uoiti razliku ..................................... 4,89 " , - usporediti .......................................... 0,06 " , - napraviti ............................................ 0,00 (%). Zadae postojeega nastavnog programa Tehnike kulture (Prosvjetni vjesnik br. 2 od 1999. godine) su svrhovito navedene u 16 toaka, ali ih nije mogue ostvariti zbog maloga broja sati nastave, odnosno jednoga sata nastave tjedno (to je ocjenjeno apsurdnim s obzirom na stanje tehnolokoga razvoja u kojem se Hrvatska nalazi). Zato i ovdje valja podsjetiti da je pravo na obrazovanje jedno od najvanijih prava ovjeka. Pri ostvarivanju ovoga prava u praksi su mogua tri stanja: - kad je uenik u poloaju stjecanja znanja i stie ga; - kad je uenik bio u poloaju stjecanja znanja, ali ne i u poloaju da se naui sluiti znanjem radi ega djelatno ostaje nesposoban; - kad uenik uope nije bio u poloaju stjecanja znanja. U naputenom nastavnom programu Tehnike kulture uenik je bio u navedenom drugom, a djelomino i treem stanju. Tko je odgovoran za takvo stanje? Vjerojatno da odgovornost nije na ueniku. Zastupanje programa u kojem se stjeu samo znanja (i to na razini neobvezne kulture) i tvrdnja da e uenici sami primjenjivati steena znanja (a takvih tvrdnji ima) je jednako tvrdnji da e se npr. korisna nuklearna reakcija urana dogoditi sama od sebe bez tehnolokoga rada koncentracije i poticaja reakcije izotopa U 92235. Poradi znanstvene istine sline tvrdnje su znanstveno utemeljene jer se zaista dogaaju spontane nuklearne reakcije, ali se zaboravlja da se to dogaa vrlo rijetko i da brzo nestaju. Tako se upravo dogaa i s obrazovanjem koje
59
proizvede ponekog uenika koji sam primjenjuje znanje ali je to nedovoljno za potrebni drutveni razvoj, slino kao to spontana nuklearna reakcija nije dovoljna za proizvodnju nuklearne energije. I konano, treba glasno rei: Znanstvenici omoguuju ali ne razvijaju civilizacijske tvorevine. To ine tehniari koji kroz stvaranje izuma i osmiljavanje tehnologije svrhovito i na siguran nain primjenjuju znanstvene spoznaje. Zadaa je nastave Tehnike kulture da uvede uenike u primjenu znanstvenih spoznaja kroz tehnologiju radnih vjebi pa e, u budue, trebati predloiti vei program i vei broj sati nastave za ovaj nastavni predmet.
60

Tehnicka Kultura 6.-8. Razreda

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicka Kultura 6.-8. Razreda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Predmet: Tehnika kultura Razred: VI. RAZRED OSNOVNE KOLE

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji.:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Navesti temeljna svojstva metala.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:

Verzija od: 14. srpnja 2005.

Verzija od: 14. srpnja 2005.