Zavarivanje i zavarivanju srodne tehnike

Ivan Samardi

to je zavarivanje ?
ZAVARIVANJE je spajanje dvaju ili vie, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog materijala, na nain da se dobije homogen zavareni spoj (zavareni spoj bez greaka sa zahtjevanim mehanikim i ostalim svojstvima).

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Povjest zavarivanja

Prvo koritenje samorodnog bakra zapoelo je prije 10000 godina, ali koritenje metala nije bilo ire mogue dok ovjek nije nauio izdvajati metale iz ruda taljenjem. Prije 7000 godina, oko 5000 godina prije Krista (p.K.) u Perziji i Afganistanu je zapoelo izdvajanje metala bakra iz ruda - kamena, taljenjem u vatri. Oko 3800 g. p. K. otkrivena je na srednjem istoku bronca, a kasnije je prenesena vjetina njena dobivanja u Kinu, ime je potpomognut procvat kineske civilizacije, posebno za dinastije ang oko 1500 g.p.K. Bronca je mnogo tvra od bakra, pa je bila i korisnija za upotrebu. Talite bakra i bronce je znatno nie od talita eljeza, to olakava njihovo dobivanje. Zavarivanje se razvijalo kao sastavni dio vjetina kovaa, zlatara i ljevaa pri izradi orua za rad, oruja, posuda, nakita i graevina (ograde, vrata, mostovi, okovi, reetke na prozorima,...).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

Ljevako zavarivanje se razvilo usporedo s vjetinom lijevanja. Krasne tankostijene lijevane vaze iz bronce imaju na sebi i "zavarenih" dijelova. Kasnijim lijevanjem su se spajali razni drai, oslonci i figure na ve ranije odliveno osnovno tijelo vaze ili nekog drugog predmeta 1.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Lemljenje je spajanje taljenjem legure s niim talitem od materijala predmeta koji se spajaju. Kroz povijest se lemljenje kao tehnika spajanja primjenjivalo na nakitima i figurama.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Kovako zavarivanje. Najbolji maevi iz elika u srednjem vijeku bili su raeni iz niskougljinog elika, a na njihove rubove su kovaki zavarivane (udarcima ekia u toplom stanju) otrice (trake) od visokougljinog elika (1.0-2.1%C), koje su uz odreenu toplinsku obradu davale tvrde, vrste i otre bridove. Maevi, vrhovi strijela i koplja, bodei i drugo oruje kod kojih su primjenjivali kovako zavarivanje bili su poznati u Grkoj, Franakoj dravi, Kini, Japanu, Indoneziji, te u Siriji. Poznata je tehnika spajanja traka iz razliitih vrsta eljeznih materijala kovanjem kao "damasciranje" (od Damask-Sirija) 2, a u cilju postizanja posebnih dobrih svojstava za maeve i puke. I za dananji stadij razvoja tehnike ova tehnologija izrade dijelova iz kompozitnih materijala kovakim zavarivanjem je interesantna.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

eljezo?
eljezo se takoer prvo poelo koristiti samorodno. Izprva se nalo na povrini zemlje od meteorita (meteorit je meteor koji stigne do zemlje), pa su ga Sumerani zvali "nebeski metal". Prvi tragovi izdvajanja eljeza iz ruda datiraju oko 2500 g. p.K., a do ire primjene dolazi kasnije. eljezno doba odnosno eljezni predmeti se poinju nalaziti oko 1500 g.p.K., a prvi zapisi (Herodot) o kovakom zavarivanju eljeza u staroj Grkoj govore da je zavarivanje koriteno u VI st. p.K., za izradu postolja posuda. Dobivanje elika poinje oko 1000 g.p.K. u Indiji.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

Razvoj dananjih postupaka zavarivanja

*1802. Petrov istrauje elektrni luk za opu namjenu; jo ne za zavarivanje. *1856. Joule prvi primjenjuje sueono elektrootporno zavarivanje ica. *1882. N.N. Bernardos (Rusija) prvi koristi elektrini luk izmeu ugljene elektrode i metala kao izvor energije za zavarivanje uz dodavanje ice u metalnu kupku. Kao izvor istosmjerne struje koristio je bateriju galvanskih lanaka (akumulatora). Do tada se elektrini luk izmu dvije ugljene elektrode koristio za osvjetljenje. *1888. N.S. Slavjanov (Rusija) je predloio postupak elektrolunog zavarivanja metalnom elektrodom. Elektrini luk je uspostavio izmeu metalne elektrode i metalnih predmeta, koji su spajani. *1894. Sottrand zavaruje prvi puta plinskim plamenom O2+H2. Kasnije se razvija plinsko zavarivanje kisik-acetilenskim (O2+C2H2) plamenom, koje se od 1916. uspjeno i iroko primjenjuje u industriji. *1895. Poinje se koristiti aluminotermijsko zavarivanje za zavarivanje tranica i za popravak odljevaka. *1907. Oscar Kjelberg (vedska) prvi patentira i primjenjuje obloenu elektrodu. Obloena se elekroda proizvodila uranjanjem gole ice u otopinu minerala, a od 1936. g. obloga se nanosi ekstrudiranjem. Bazine elektrode su se poele proizvoditi 1940. g. *1925. Otkrie postupka zavarivanja u zatitnoj atmosferi vodika "arcatom". *1930. Poela je primjena automatskog zavarivanja pod prakom - EP u brodogradnji SAD. *1936. Poela je primjena zavarivanja u zatitnoj atmosferi He -TIG postupak .

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Pred, a posebno poslije drugog svjetskog rata, poinje razvoj i primjena zavarivanja u zatitnim plinovima TIG (arc-atom s vodikom, te argonarc s argonom ili helijem kao zatitnim plinom). MIG zavarivanje se poinje primjenjivati 1948. kao Sigma postupak (Shielded Intert Gas Metal Arc), a 1953. u bivem SSSR se prvi puta primjenjuje MAG postupak s CO2 zatitnim aktivnim plinom. Hladno zavarivanje pod pritiskom se primjenjuje od 1948.g.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

10

Iza 1950. godine se razvijaju mnogi novi postupci kao to su: zavarivanje pod troskom (1951.), trenjem (1956.), snopom elektrona (1957.), ultrazvukom (1960), laserom (1960.), plazmom u SAD (1961.) i drugi. Prvo zavarivanje i toplinsko rezanje u svemiru izveli su 16. 10. 1969. u sovjetskom svemirskom brodu "Sojuz 6". Zavarivanje se izvodi i pod vodom (primjenjuju se razliite tehnike).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

11

Razvoj zavarivanja u Hrvatskoj

Znaajniji razvoj zavarivanja u Hrvatskoj postignut je uoi II. svjetskog rata kada je realizirano nekoliko veih objekata u zavarenoj izvedbi. Meu njima je i veliki zavareni cestovni most preko rijeke Save, u produetku Savske ceste u Zagrebu. To je jedan od prvih veih uspjeno zavarenih mostova u svijetu. Izradilo ga je i montiralo poduzee "uro akovi", Slavonski Brod. (tada "Prva jugoslavenska tvornica strojeva mostova i vagona"). Na tom mostu su se zavarivali limovi debljine do 95 mm, vrstoe 440 MPa, uz predgrijavanje i kontrolu industrijskom radiografijom (Rntgen).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

12

Razvoj zavarivanja u Hrvatskoj

U periodu 1950 - 1960. brzo se naputaju zakovane konstrukcije, a pored REL postupka postupno se uvode ostali postupci zavarivanja koji se i danas koriste (poluautomatski i automatski postupci).

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

13

Sloenost rada u podruju zavarivanja i dalji razvoj.

Zavarivanje je interdisciplinarna tehnologija. Za razumjevanje i koritenje ove tehnologije nuna su znanja sa podruja: Znanosti o materijalima i metalurgije (metalurgija zavarivanja), termodinamike (temperaturna polja pri zavarivanju), elektrotehnike (izvori struje, elektrini luk, spajanje razliitih senzori U, I, zvuk, svjetlost,), kemije (metalurki i drugi procesi koji se odvijaju pri zavarivanju), informatike (ekspertni sustavi, razliiti prorauni, baze podataka, ) i dr.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

14

Opseg zavarivanja samo na jednom objektu moe biti velik. Na primjeru jednog broda tankera nosivosti 82 000 t izgraenog u naem brodogradilitu zavaruje se 261.6 km kutnih spojeva i 11.6 km sueonih spojeva. Na postrojenjima velikih termoelektrana ili na nuklearnim elektranama, rafinerijama nafte ima po 10000 do 100000 zavarenih spojeva cijevi pod tlakom. Dovoljno je da samo jedan zavar otkae (lom, pukotina, poroznost, proputanje...), pa da doe do skupog zastoja ili u nepovoljnijem sluaju do katastrofalnog oteenja s tekim posljedicama za ljude, imovinu i bioloku okolinu. Primjer je lom primarnog cjevovoda nuklearne elektrane na mjestu zavarenog spoja. Budui da zavareni spoj moe biti najslabije mjesto u konstrukciji, on je najvaniji za istraivanje. "Lanac je toliko jak koliko je jaka najslabija karika lanca".
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

15

Neki od predmeta izuavanja:

POSTUPCI ZAVARIVANJA TEMPERATURNA POLJA IZVORI STRUJE ZA ZAVARIVANJE METALURGIJA ZAVARIVANJA ZAVARLJIVOST MATERIJALA ISPITIVANJA ZAVARLJIVOSTI OBLIKOVANJE ZAVARENIH SPOJEVA I ZAVARENIH KONSTRUKCIJA (TEHNOLOGINOST) PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJA ZAVARIVANJA (PWPS, PQR, WPS, ...) KLASE KVALITETE, POUZDANOST, SLABLJENJE MOGUI OTKAZI ZAVARENIH SPOJEVA I ZAVARENIH KONSTRUKCIJA STUDIJE SLUAJA OTKAZA CASE STUDIES KONTROLA (KBR i KSR) I OSIGURANJE KVALITETE i dr:

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

16

ZASTUPLJENOST MODERNIH POSTUPAKA ZAVARIVANJA U SVIJETU

Moe se kvalitativno procjeniti uzimajui u obzir razliite kriterije. Jedan od pristupa je da se uzme u razmatranje zastupljenost postupaka zavarivanja za neku grupku zavarenih proizvoda ili poluproizvoda (profili, cijevi, automobili, mostovi, posude pod tlakom, ...). Mogui su i pristupi s obzirom na vrstu i debljinu materijala (nelegirani, niskolegirani, visokolegirani elici razliitih debljina), poloaj zavarivanja (horizontalni, vertikalni, zidni, nadglavni), koliinu rastaljenog materijala i dr.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

17

S obzirom na globalnu primjenu u postupaka zavarivanja u praksi, kvalitativna procjena primjene postupaka zavarivanja je: elektroluni postupci taljenjem, elektrootporni pritiskom, visokofrekventim strujama pritiskom, ostali postupci.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

18

Danas se u svijetu daje naglasak na kvalitetu, odnosno pouzdanost i sigurnost zavarenih proizvoda. To podrazumjeva:
primjenu moderne opreme za zavarivanje (invertori, impulsne struje zavarivanja, naprave, mehanizacija, automatizacija i robotizacija zavarivanja, ...) visoka ponovljivost zavarivanja, suvremene metode i oprema za kontrolu metodama s ai bez razaranja (KBR i KSR), primjena suvremenih materijala za gradnju lakih, trajnijih, ekonominijih i pouzdanijih ZK.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

19

to je zavarljivost ?

ZAVARLJIVOST je sposobnost spajanja materijala zavarivanjem. Moe biti kvalitativna (opisna, usporedba) i kvantitativna (brojana, napr. Cekvivalent).

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

20

Zavarivanju srodne tehnike

Lemljenje (tvrdo i meko) Natrcavanje materijala Toplinska rezanja materijala (plinskim plamenom, plazmom, laserom, elektronskim mlazom) i toplinska ljebljenja (elektroluno, plazma, ugljenom elektrodom)

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

21

Dvije su osnovne grupe postupaka zavarivanja: zavarivanje taljenjem, zavarivanje pritiskom

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

napr. vlano kidanje

Privlane sile

Zavarivanje pritiskom

LOM

Stanje ravnotee

Meuatomarni razmak

napr. kovako zavarivanje Odbojne sile

EKI

OSNOVNI METAL

OSNOVNI METAL

Zavarivanje taljenjem
ENERGIJA ZA TALJENJE

Lice zavara (povrina zavara) Rub zavara Zona taljenja ili metal zavara (ZT, MZ)

Osnovni materijal (OM)

Nadvienje u korijenu zavara

Zona utjecaja topline (ZUT)

Nalije zavara (povrina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)

ZAVARIVANJE METALA

PRITISKOM KOVAKO DIFUZIONO TUPO ISKRENJM SVORNJAKA KOLUTNO ICOM FOLIJOM SUEONO BRADAVIASTO TOKASTO AVNO EKSPLOZIJOM ULTRAZVUKOM TRENJEM PLINSKO HLADNO ELEKTROOTP.

TALJENJEM PLINSKO ALUMINOTERMITSKO (EPT) ELEKTRO POD TROSKOM ELEKTRONSKIM MLAZOM LJEVAKO LASEROM PLAZMOM ELEKTROLUNO (TIG) NETALJIVOM ELEKTRODOM POD ZATITNIM PLINOM UGLJENOM ELEKTRODOM TALJIVOM ELEKTRODOM (REL) RUNO GRAVITACIONO KONTAKTNO POD LETVOM ATOMIZIRANI VODIK INERTNI PLINOVI (MIG) POD ZATITNIM PLINOM AKTIVNI PLINOVI (MAG) ELEKTRO PLINSKO U HORIZONTALNOM POLOAJU U ZIDNOM POLOAJU ICOM (EP) POD PRAKOM TRAKOM BEZ ZATITNE ATMOSFERE PRAKOM PUNJENIM ICAMA GOLIM ELEKTRODAMA UGLJENOM ELEKTRODOM OBLOENIM ELEKTRODAMA KISIK + ACETILEN KISIK + PROPAN KISIK + VODIK

ALUMINOTERMITSKO (MPL) MAGNET POKRETNIM LUKOM (VF) VISOKO FREKVENTNOM STRUJOM PRANJENJEM KONDENZATORA ELEKTROLUNO SVORNJAKA INFRA CRVENIM ZRAENJEM

INDUKCIONO KONTAKTNO

25

Elektrini luk !
Elektrini luk je trajno i snano pranjenje u ionizirajuem plinu na prostoru izmeu vrha elektrode i radnog komada u strujnom krugu tijekom elektrolunog zavarivanja.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

26

Elementi zavarenog spoja postupkom zavarivanja taljenjem su: zona taljenja (metal zavara) i zona utjecaja topline
Svaka od navedenih zona sastoji se od veeg broja podruja. Dovoljno je da doe do slabljenja u bilo kojem podruju jedne od zone zavarenog spoja i da doe do mogunosti otkaza zavarenog spoja i zavarenog proizvoda (lanac je jak koliko je jaka najslabija karika lanca!). Kod veine materijala dolazi do strukturnih transformacija u zavarenom spoju kod zavarivanja postupkom taljenja, dok kod nekih ne (napr. aluminij, feritni elici, ...).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

Lice zavara (povrina zavara)

Elementi spoja zavarenog taljenjem:

Rub zavara Zona taljenja ili metal zavara (ZT, MZ)

Osnovni materijal (OM)

Nadvienje u korijenu zavara

Zona utjecaja topline (ZUT)

Nalije zavara (povrina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)

Granica taljenja ("linija" staljivanja)

Nadvienje lica zavara

irina zavara

Penatracija

a nominalna a stvarno

Sueoni:

ljebovi za zavarivanje. Vrste spojeva i ljebova, nain pripreme, elementi spoja

b (sa ljebljenjem korijena)

(sa provarom korijena)

b b Kutni:

T-spoj

Preklopni

Rubni

Krini

Nalijeui

Prirubni

Povrine koje treba istiti na duljini L prije elektrolunog zavarivanja

Shematski prikaz REL zavarivanja:

ica obloga

Izvor struje
troska

provodnici

dra elektrode elektroda

radni komad

zavar

radni komad
prelaz materijala u luku troska

zatitni plin iz obloge

31

Princip REL zavarivanja:

Elektrini luk se uspostavlja kratkim spojem kresanjem izmeu elektrode i radnog komada, tj. prikljuaka na polove elektrine struje (istosmjerne Direct Current ili izmjenine Alternating Current). Nakon toga sljedi ravnomjerno dodavanje elektrode u elektrini luk od strane zavarivaa, te taljenje elektrode i formiranje zavarenog spoja.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

32

Primjena:
REL postupak ima iroke mogunosti primjene: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja veine metalnih materijala. Ipak zbog ekonominosti (male brzine zavarivanja i orjentacijski 1,5 do 2 kg/depozita na sat) se primjenjuje za izvoenje kraih zavara, obino debljine ne iznad 15 mm (20 mm) kod sueonih zavarenih spojeva, te kraih kutnih spojeva manje debljine zavara (gdje se obino ne trai pojaana penetracija u korijenu zavara).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

33

Parametri:
Glavni parametri kod REL zavarivanja su: napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja orjentacijski kree od 18 do 26 V; jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kree ovisno o promjeru elektrode (orjentacijske vrijednosti 40 elektrode, A) brzina zavarivanja (v), koja se kree ovisno o primjenjenoj tehnici zavarivanja (povlaenje ili njihanje elektrode), promjeru elektrode i parametrima zavarivanja orjentacijski od 1,5 do 2,5 mm/s. Napon praznog hoda je najee 60 V. Stupanj iskoritenjaenergije za taljenje 0,75 0,85.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

34

Prednosti:
razvijen irok spektar dodatnih materijala za zavarivanje, manja cijena opreme za zavarivanje (ureaja za zavarivanje) u odnosu na MAG i EP postupak zavarivanja, pogodan za manja proizvodna i reparaturna zavarivanja, mogunost zavarivanja u svim poloajima zavarivanja, pogodan za rad na terenu, naroito tamo gdje nema elektrine energije (agregati), vrlo jednostavno rukovanje opremom, dobra mehanika svojstva zavara,

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

35

Nedostaci:
mala brzina zavarivanja i niska produktivnost u odnosu na MAG i EP, kvaliteta zavara znaajno ovisi o vjetini zavarivaa ovjeka, vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je dugo, neizbjean je otpad elektrode ik (8-10%), te gubitak mat. zbog prskanja u okolinu, tee ienje troske nakon zavarivanja i gubitak vremena zbog ienja troske, dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, razvijaju se tetni plinovi (potrebna dobra ventilacija prostora), dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja dinog sustava...)

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Osnovne tehnike polaganja prolaza

POVLAENJE

NJIHANJE

Poloaji zavarivanja

Poloeni, horizontalni (P,H)

Vertikalni (V)

Horizontalno-vertilalni, zidni (HV)

Nadglavni (NG)

Poloaji zavarivanja prema HRN EN i ASME propisima:

(1F)
horizont.

vertikalno dolje cijev fiksna os horizontalna pol. vert. dolje

(3F) (1G)
vertikalno dolje horizont.

poloeno

(2F)

(1G)
cijev rotira os horizontalna pol. horizont.

(2F)

(5F) (5G)

(3G)
cijev fiksna os horizontalna pol. vert. dolje

cijev fiksna os vertikalna pol. poloeni cijev rotira os horizontalna pol. horizontalni

PA PG PB

(2F)

zidno (hor. vert.) Sueljeni spoj Kutni spoj

(2G) PC
cijev fiksna os vertikalna pol. zidni

(5G) (5F)
cijev fiksna os horizontalna pol. vert. gore

cijev fiksna os horizontalna pol. vert. gore

(2G) PF PE
vert. gore

PD
cijev fiksna os pod kutem pol. svi (prema gore)

(4F)
nadglavno cijev fiksna os vertikalna pol. nadglavni

(3G)

(6G)

(3F)

vert. gore

nadglavno

(4G)

(4F)

39

VRSTE I PRIMJENA DODATNIH MATERIJALA ZA ZAVARIVANJE. Uloga zatite elektrinog luka i rastaljenom materijala pri zavarivanju Fizikalna Elektrina Metalurgijska

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

40

Fizikalna funkcija:
a) Stvaranje zatitne atmosfere, koja svojim prisustvom onemoguava nepovoljan utjecaj O, N i H na rastaljeni metal. b) Prisustvo sloja rastaljene viskozne troske oko kapiljice i na povrini kupke zatiuje rastaljeni metal. Svojim prisustvom, troska tlai metal i skrutnuti metal dobiva glatku povrinu ispod troske.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

41

Elektrina funkcija
Ve je Kjelberg 1908. g. otkrio da obloga elektrode daje elektriki stabilniji luk. Elektrino luk se lake se pali i lake odrava. Potrebno je u oblogu elektrode dodati stabilizatore elektrinog luka: Cs, K, Ca ili druge elemente koji imaju nisku energiju ionizacije.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Metalurgijska funkcija

42

Rafiniranje rastaljenog metala odstranjivanjem S i P, tvorbom sulfida i fosfida, koji isplivaju na povrinu metalne kupke i odstranjuju se s troskom. Vezanje vodika napr. u HF, koji izlazi iz rastaljenog metala, a time se smanjuje opasnost hladnih pukotina. Dolegiranje elemenata, koji izgaraju u elektrinom luku (Cr, Ni, Mn, Si). Obino se dodaju fero - krom, fero - nikl, fero mangan i fero - silicij u oblogu. Dodavanje elemenata za stvaranje finog zrna: Ti, Al, jer ovi elementi tvore puno klica kristalizacije u fazi skruivanja. Dodavanje elemenata za dezoksidaciju rastaljenog metala: Al, Si, Mn. Dodavanje Fe praha za poveanje proizvodnosti (randmana) - koliine rastaljenog depozita.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

43

Vrste obloge elektrode prema sastavu obloge A (Acide) ...................... kisela obloga, B (Basic) ...................... bazina obloga s visokim sadrajem vodika C (Cellulosic) ................ celulozna R (Rutile) ...................... rutilna (rutil = TiO2) O (Oksidne) .. FeO, SiO2

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

KISELE ELEKTRODE nije preporuljivo koristiti za zavarivanje elika sa viim sadrajem sumpora radi opasnosti od toplih pukotina. Ove se elektrode mogu koristiti u svim poloajima zavarivanja uz primjenu istosmjernih ili izmjeninih izvora struje za zavarivanje. Ove elektrode u normalim uvjetima zavarivanja (bez vlanosti okiline, uz dobro skladitenje i rukovanje elektrodama) nije potrebno suiti. BAZINE ELEKTRODE daju zavareni spoj dobrih mehanikih svojstava (posebno izduenje i ilavost), a zbog manje prisutnosti tetnih plinova i nemetalnih ukljuaka (sastav troske vee O2, H2, S i P), manja je sklonost pukotinama i poroznosti. Nedostaci primjene ovih elektroda su : tee ienje troske, poroznost u korijenu zavara ako je dulji elektrini luk (zavarivanje pod 90 !), neto grublji izgled lica zavara, slabija stabilnost elektrinog luka kod zavarivanja, (zbog visokog sadraja CaF2), velika ovisnost svojstava zavara o zavarivau. Ove se elektrode koriste kod zavarivanja zahtjevnih zavarenih konstrukcija. RUTILNE ELEKTRODE se mnogo koriste zbog dobrih mehanikih svojstava zavara, stabilnosti elektrinog luka, mogunosti koritenja DC i AC struje zavarivanja, lijepog izgleda zavara, lakog ienja troske. Nedostatak primjene ovih elektroda oituje se kod zavarivanja elika sa viim sadrajem sumpora, mogunosti nastajanja toplih pukotina, slabije ilavosti zone taljenja u odnosu na bazine elektrode. CELULOZNE ELEKTRODE se koriste za zavarivanje u svim poloajima DC i AC strujom. Brzina taljenja im je velika, a nastala se troska lako odvaja. Radi velikog provara koriste se za zavarivanje korijena u cijevi.
Katedra za tehnologije

44

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Elektroluno zavarivanje taljivom elektrodom pod zatitom plina (MAG/MIG)

46

Princip rada:
Kod MAG zavarivanja elektrini luk se uspostavlja kratkim spojem kresanjem izmeu ice za zavarivanje i radnog komada, tj. prikljuaka na polove elektrine struje (istosmjerne Direct Current) u atmosferi aktivnog plina. Nakon toga slijedi ravnomjerno dodavanje ice za zavarivanje u elektrini luk, te taljenje ice i formiranje zavarenog spoja.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

47

Primjena:
MAG postupak ima iroke mogunosti primjene: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja veine metalnih materijala. Ima prednost pred REL zavarivanjem sa stajalita ekonominosti (vie kg/depozita na sat, vea intermitencija pogona nema zastoja za izmjenu elektroda kao kod REL postupka, manje ienje zavara). Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi debljine od 1 mm obino do debljine 20 mm (u nekim sluajevima i daleko iznad tih debljina, kada je ekonomski i tehnoloki opravdana primjena MAG postupka. Kod veih debljina osnovnog materijala i vee duljine zavarenih spojeva ekonominije je koristiti EP postupak (samostalno ili u kombinaciji sa MAG ili REL postupkom, npr. za provarivanje korijena). MAG postupak je izvorno poluautomatski postupak, ali se vrlo esto koristi kao automatski i robotizirani postupak zavarivanja. Znaajan je udio robota za MAG zavarivanje u automobilskoj industriji.
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

48

Parametri:
napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja orijentacijski kree od 16 do 26 V; jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kree ovisno o promjeru ice za zavarivanje (orijentacijske vrijednosti 80 do 180, A) brzina zavarivanja (v), koja se kree ovisno o primijenjenoj tehnici zavarivanja (povlaenje ili njihanje), promjeru ice za zavarivanje i parametrima zavarivanja orijentacijski od 2 do 4 mm/s. Napon praznog hoda je najee 60 V. Stupanj iskoritenja energije za taljenje 0,75 0,85.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

49

Prednosti:
razvijen dovoljno irok spektar dodatnih materijala za zavarivanje, manja cijena opreme za zavarivanje (ureaja za zavarivanje) u odnosu na EP postupak zavarivanja (ali ipak neto vea u odnosu na REL), pogodan za pojedinanu i masovnu proizvodna, te reparaturna zavarivanja, mogunost zavarivanja u svim poloajima zavarivanja, manji gubici vremena zavarivaa (nema izmjene elektrode kao kod REL zavarivanja, manje ienje zavara), pogodan za automatizaciju i robotizaciju, kvalitetan zavar i dobra mehanika svojstva zavara.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Nedostaci:
kvaliteta zavara jo uvijek ovisi o vjetini zavarivaa ovjeka kod poluautomatskog zavarivanja (ali ipak ne toliko kao kod REL zavarivanja), vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je krae nego kod REL zavarivanja (mada je praksa da MAG zavarivai prvo naue REL postupak zavarivanja), dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se oslobaaju plinovi (potrebna dobra ventilacija prostora), dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja dinog sustava...).
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

50

TIG zavarivanje
Detalj "A" 5 6 8

~
3

4 7 2

1 8 4 6 1 2 ~ = 3 5 7 A

EPP zavarivanje
Motor za pogon ice

~ =
Praak Smjar zavarivanja O.M Dovod struje
Gubici

25% 25%
KRUTA TROSKA PRAAK TROSKA TALINA METAL ZAVARA

5%

45%

OSNOVNI MATERIJAL

TRAKA

STRUJA ZAVARIVANJA ELEKTRINI LUK NAVAR O.M.

2. IZVORI STRUJE ZA ZAVARIVANJE

Izvori struje za zavarivanje su takovi elektrini ureaji koji daju na mjestu zavarivanja elektrinu struju sa karakteristikama pogodnim za zavarivanje.

54

Izvori struje za zavarivanje:

Transformatori Ispravljai Rotacijski pretvarai Agregati Inverteri

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

55

TRANSFORMATORI
Transformatori za zavarivanje su najproireniji, najvie upotrebljavani izvori struje za zavarivanje koji izmjeninu elektrinu struju transformiraju u takoer izmjeninu struju sa karakteristikama pogodnim za zavarivanje.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

Princip rada transformatora?

- tanja ica - vie namotaja - deblja ica - manje namotaja

U1 n1 I1 n2

U2

Osnovni zakon transformacije

U1 I2 U2

n1 n2

I2 I1

silnice magnetskog polja Primarni svitak Sekundarni svitak

57

ISPRAVLJAI
Ispravljai su takovi izvori struje za zavarivanje koji daju istosmjernu struju za zavarivanje sa karakteristikama pogodnim za zavarivanje. Uobiajeno se napajaju trofaznom izmjeninom strujom. Nakon transformacije struje pomou transformatora za zavarivanje, slijedi ispravljanje struje (poluvodike diode, tiristori, tranzistori, )
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

58

Ispravljai
Ovisno o namjeni (koji postupak zavarivanja), statika karakteristika izvora struje moe biti strma ili poloena. Napr. Za poluautomatsko zavarivanje MAG poloena, za EP (do promjera ice za zavarivanje 3 mm) poloena, za EP (preko 3 mm promjer ice) strma,

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

59

Izvedba ispravljaa za zavarivanje: Transformator + ispravljaki dio Prednost ispravljaa nad transformatorima: daju stabilniji elektrini luk (nema promjena kretanja elektrinog luka 50 puta u sekundi) Nedostaci u odnosu na transformatore: skuplji su od obinog transformatora, osjetljivi su na pad napona, imaju manji stupanj iskoritenja,
SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU Katedra za tehnologije

60

AGREGATI ZA ZAVARIVANJE Agregati za zavarivanje neovisni su o elektrinoj mrei, tj. pogodni su za montau. Pogone se od strane dizel ili benzinskog motora, a on pokree generator koji daje struju karakteristika pogodnih za zavarivanje. Cijena im je znaajno via u odnosu na transformatore i ispravljae.

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije

INVERTORI ZA ZAVARIVANJE
380 V 50 Hz R Ispravlja S T + Tiristor = 380 V _ 380 V 30 kHz Visokofrekventni transformator 80 V 30 kHz + Ispravlja -

62

Oznaavanje postupaka zavarivanja po ISO EN 111 REL zavarivanje 12 EP zavarivanje 121 EP zavarivanje sa dodatnom icom 21 Elektrootporno tokasto zavarivanje 22 Elektrootporno avno zavarivanje ...

SVEUILITE U OSIJEKU STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU

Katedra za tehnologije