HRVATSKE ZEMLJE U RANOM NOVOM VIJEKU

Dr. sc. Tea Mayhew, docent

Hrvatske zemlje

Geografsko odreenje hrvatske zemlje:

Istra, Kvarner, podvelebitsko primorje, Dalmacija, Dubrovnik

Gorski kotar, Lika, Kordun, Banovina, Zagorje, Meimurje, Posavina, Podravina, Slavonija,
Baranja, Srijem
Rani novi vijek

Periodizacija to je rani novi vijek?

16.-18. st
Hrvatski rani novi vijek (1409.-1799.)
Sadraj kolegija

Sukob triju imperija na hrvatskom prostoru (Habsburka Monarhija, Mletaka

Republika, Osmansko Carstvo)

Ustroj krajeva pod Habsburgovcima

Ustroj krajeva pod Mletakom Republikom

Ustroj krajeva pod osmanskom vlau

Ustroj vojnih krajina (habsburka, mletaka i osmanska)

Razliiti oblici gospodarstva hrvatskih zemalja (feudalizmi)

Trgovina i komunikacije

Vertikalna i horizontalna strukturiranost drutava (plemii, graani, seljaci, vojnici)

Demografska kretanja, migracije i pokretljivost stanovnitva (vertikalna i

horizontalna)

Kulturni identiteti, utjecaji i razmjene

Vjerska podijeljenost (katolici, pravoslavci, protestanti), reformacija i

protureformacija

Svakodnevni ivot i materijalna kultura

Eko-historijska osnova

to je eko-historija?

Geografska osnova koja se mijenja pod utjecajem ovjeka:

Kultivacija, ruralizacija, urbanizacija

Militarizacija, devastacija

Klimatske promijene

Negativne promjene pod ljudskim utjecajem zagaenje, istrebljenje, erozije

Kronoloki pregled politika zbivanja

1409.-1420. Venecija uspostavlja svoju vlast nad dalmatinskim komunama

od 1411. uestali upadi Osmanlija na hrvatske teritorije

1493. bitka na Krbavskom polju gubitak veine hrvatske vojske i hrv. teritorija

1526. bitka na Mohakom polju gubitak Slavonije

1527. Ferdinand I. Habsburki postaje Hrvatski kralj

Od 16. st. Organizacija Hrvatske i slavonske vojne granice za obranu od Osmanlija

Od sredine 17. stoljea ratovi protiv Osmanlija donose oslobaanje teritorija u

Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji

Sukobi izmeu Habsburgovaca i Mleana Uskoki rat stradavanja u Istri

Dubrovaka Republika vazalni odnos prema Osmanlijama

Poetkom 18. stoljea Habsburgovci prekidaju dominaciju Mleana na Jadranu

Slabljenje trgovake moi Mletake Republike, ali i Dubrovnika

Reorganizacija teritorija Habsburke Hrvatske i Slavonije nakon ratnih uspjeha protiv

Osmanlija povojaenje Vojne krajine

1797. ukida se Mletaka Republika

Drutvene strukture

Razvoj feudalizma razlika izmeu kontinentalnih i primorskih dijelova

Urbanizacija izgradnja gradova veliki utjecaj imaju vojna zbivanja

Komunikacije trgovina pomorska i kopnena

Gospodarstvo ovisno o ratnim zbivanjima agrikultura, posrednika trgovina, sitni

obrti

Izvori

Dravni arhivi :

Zagreb (najvie grae za kontinentalnu Hrvatsku pod Habsburgovcima)

Zadar (najvie grae za dijelove pod Mleanima)

Dubrovnik

HAZU arhiv

Objavljeni izvori Starine HAZU - Radoslav Lopai, Emilije Laszovski, ime

Ljubi, Grga Novak

Arhivi u inozemstvu:
-

Arhiv u Grazu, Beu, Ljubljani

Arhiv u Veneciji

Arhiv u Budimpeti

Arhivi u Istanbulu

Jezici izvora:
-

Latinski

Njemaki

Talijanski

Hrvatski (glagoljica, irilica)

Maarski

Turski (osmanski, arapsko pismo)

Na granici triju imperija

Ustanovljenje viegranija Mletaka Republika, Habsburka Monarhija, Osmansko
Carstvo
Stoljea ratova

16. i 17. stoljea su neprekidnih sukoba europskih drava

Granice su uglavnom nestabilne i pod stalnim promjenama kao rezultat ratnih sukoba
i osvajanja teritorija

U 18. stoljeu zamjetna su dua razdoblja mira u istonoj Europi pa time i granice
postaju dugotrajnije

Hrvatske zemlje na razmeu

Zbog svojeg specifinog poloaja vrata istoka i zapada, hrvatske zemlje na udaru su
prodora mnogih naroda

U ranom novom vijeku ovdje se susreu i sukobljavaju interesi tri velike i vane
dravne tvorevine: Mletaka Republika, Habsburka Monarhija i Osmansko Carstvo

Svaka od njih zauzima dio teritorija hrvatskih zemalja

Granica/krajina/meja

Podijeljenost hrvatskog etnikog tijela meu spomenutim dravama uzrokuje

specifian razvoj hrvatskog naroda

Stoga se povijest hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku moe promatrati kao
povijest tromee

One se mogu podijeliti u nekoliko regija koje imaju svoju zasebnu povijesnu sudbinu
u ranom novom vijeku iako su meusobno povezane

Koncept granice

Granica/mea kao odraz ovjeka prema prostoru tj. okoliu

Etno-konfesionalne skupine

Fragmentacija i segmentacija dovodi do stvaranja regija

Regije oznaavaju iri prostor ostvarivanja jedne zajednice u najirem kulturnom

smislu

kontinuitet granice

Kontinuiteti granica od Rimskoga carsta i odreenja podruja urbanih sredina ager

publicus

Srednjovjekovne upanije kao kontinuitet rimskog prostornog ureenja

Razgranienje izmeu Mletake Republike i Ugarsko-hrvatskog kraljevstva potuje

razgranienje gradskih distrikta

Razgranienja s Osmanlijama samo su malo drugaija, ali isto slijede liniju distrikta

Eko-historija granice

Granica slijedi prirodne oznake (uzviine, udoline, potoke, jarke, istaknuto raslinje)

Kad toga nema, prave se umjetni humci

I takva granica ima svoj kontinuitet i usmenu tradiciju

Naela utvrivanja granice

Granicu utvruje pobijdenik (15.-16. stoljee)

U 17. stoljeu granica se utvruje na osnovu mirovnih sporazuma i po naelu uti

posiedetis

Nakon sklapanja mirovnog ugovora utvruje se granica na terenu

Granica krajina

Granica u16. 17. stoljeu nije samo crta razgranienja

To je iroko granino ili krajiko podruje niije ili granine zemlje koje obitava mali
broj stalno naseljenih ljudi graniara mijeane etno-konfesionalne skupine

este migracije

Arhitektura granice

Zbog obrane podiu se naselja

Njihova je karakteristika obrambeni sustav bedema, kula i jaraka

Odnosi na tromei

Specifian nain ivota

Latentna prisutnost rata

Stalne sitne arke, pljake i otimaine

Meusobne razmjene dobara i trgovina

Uvjete mira i rata diktiraju tri velike sile i njihovi diplomatski odnosi

Ustrojstvo hrvatskih zemalja pod habsburkom upravom

Hrvatske zemlje prije Habsburgovaca
Ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin (1458.-1490.)

 Njegovu vladavinu obiljeili su ratovi protiv Osmanlija i odravanje ravnotee prema

habsburkim i mletakim intersima
Osniva obrambeni sustavi protiv Osmanlija Senjska kapetanija, Jajaka i
Srebrenika banovina (1466.) to je temelj budue vojne krajine
Zbog prevelike koncentriranosti na probleme europske politike, zanemaruje obranu
protiv Osmanlija
Jagelovii
Iako je Korvin obeao krunu Fridrihu III Habsburgu, te imao nezakonita sina Ivania,
ugarski i hrvatski plemii krunu predaju ekom kralju Vladislavu II Jageloviu
Njegovo je vladanje obiljeeno sukobima oko prijestolje, to su iskoristili Osmanlije
za haraenje po hrvatskim zemljama
1493. bitka na Krbavskom polju
Ludovik II premlad stupa na prijestolje nasljedivi sukobe oko prijestolja te osmanske
upade
Obranu od Osmanlija osiguravali su krbavski knez Ivan Karlovi koji postaje i
mletaki kondotijer, a od 1521. je hrvatski ban
Obranu od Osmanlija u Slavoniji osiguravao je ban (slavonski) Petar Berislavi koji
pogiba 1521.
1521. pada kraljevska utvrda Beograd
1526. bitka na Mohakom polju smrt kralja
Izbor Habsburgovaca
-

1527. Sabor hrvatskog plemstva u Cetinu biraju Ferdinanda I. Habsburkog

- sabor ugarskog plemstva u Stolnom Biogradu izabran Ivan Zapolja

- uslijedile su godine graanskog rata izmeu dviju stranki i dva kralja

- to iskoritavaju Osmanlije za daljnje irenje u Ugarskoj i Slavoniji

- 1529. Sulejman Velianstveni opsjeda Be

- skupi trokovi obrane

Konsolidiranje protuosmanske obrane

Osmanlije osvajaju veliki dio Slavonije i stalno upadaju u Kranjsku, te prodiru skroz
do Furlanije

 Habsburgovci poinju s organizacijom protuobrane

Prvi Vlasi Uskoci kao prebjezi s osmanskog teritorija naseljavaju se na umberku
Veliki gubitak hrvatskih gradova pad azme i Virovitice 1522; 1556. Kostajnice
Skupi trokovi obrane podnose ih Kranjska, tajerska i Koruka
Organizacija protuosmanske obrane
Ferdinand reorganizira dravni ustroj podreuje ga potrebama obrane
Naseljava sustavno vlako stanovnitvo Vlaki statut 1630.
Osmanski napadi zaustavljen u bitki kod Siska 1593. poraz Hasan-pae Predojevia
(osnovao Petrinju)
Istovremeno nastoji zaustaviti irenje protestantizma
1604. zabranjeno nastanjenje protestanata u Hrvatskoj i Slavoniji
Od personalne prema realnoj uniji
Ve Ferdinand I. nastoji centralizirati dravu opravdavajui se potrebama obrane
Nakon njega hrvatsko i slavonsko plemstvo bira njegova sina Maksimilijana jo za
njegova ivota kako bi se osiguralo prijestolje
Hrvatsko i ugarsko plemstvo inzistiralo je na obiaju biranja kralja i krunjenju svakog
novog izabranog krunom svetog Stjepana
Kralj bira i imenuje bana u Hrvatskoj i Slavoniji
Hrvatska i Slavonija
Svaka ima svojega bana kojeg meusobno bira plemstvo
Postepeno s Osmanskim osvajanjem mijenja se ime hrvatsko i slavonsko
Glavna preokupacija ouvanje teritorija
Ban pod sobom ima plemiku vojsku te je glavni zapovjednik vojske i obrane
Plemii imaju zadatak okupljati vlastitu vojsku radi obrane
Seljake pobune
Velika pobuna seljaka zimi 1573.

 Glavni razlozi veliki pritisci na seljake, poveanje podavanja, ukidanje prava

slobodnih seljaka i sitnih plemia, veliki trokovi ratovanja i slaba obrana od
Osmanlija
Problemi s uskocima
Plaen je svega jedan dio i to u vrijeme ratovanja
Ostali ive od plijena
Uskoci ogoreni nakon ponovnog gubitka Klisa 1596.
Sukobi s Mleanima koji je doveo do Uskokog rata 1615.-1618.
Neposluni plemii
Plemii nezadovoljni Habsburgovcima zbog centralizacije i slabe organizacije obrane
Osnovana urota voe najbogatiji i najmoniji plemii Zrinski i Frankapani
Pobunjenici pogubljeni 1571.
Ratovi za osloboenje
Leopold I. uspio je preokrenuti ratnu sreu i povesti rat protiv Osmanlija (1683.1699.)
Osloboen veliki dio hrvatskih teritorija
Konsolidacija v. krajine
Prosvijetljeni Habsburzi
Karlo VI. pragmatina sankcija status Hrvatskog kraljevstva u odnosu na Ugarsko
Merkantilistika orijentacija
Proglaenje slobodne plovidbe Jadranom
Stimuliranje stranog kapitala
Poticanje razvoja gradova, manufaktura i trgovine
Gradnja cesta karolina povezuje Karlovac s Bakrom
Marija Terezija i Josip II.
Dinastiki ratovi angairanje krajinika barun Trenk
Ulaganje u manufakture i prometno povezivanje

 Gradnja Jozefine cesta koja povezuje Senj s Karlovcem

Reforme u dravnoj upravi
Vjerske slobode
Ukidanje pojedinih vjerskih redova
Germanizacija
Leopold II.
Ukida pojedine reforme Josipa II.
Okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja
Ponovno saziva i razdvaja hrvatski od ugarskog sabora
Pravo odvojenih odluka
Hrvatske zemlje pod mletakom upravom
Istarske komune
Prostorno odreenje

Istarski poluotok dijeli se na tri dijela: crvena (obalna), siva (sredinja) i bijela
(planinska)

Kvaliteta zemljita, a time i prirodnih resursa mijenja se od obale prema unutranjosti

Uvjetovanost razvoja urbanih sredita prirodnim resursima

Kontinuitet obalnih komuna

Obalne komune: Trst, Umag, Novigrad, Pore, Rovinj, Pula, Labin

Kontinuitet naseljenosti iz predrimskog razdoblja

Urbana sredita razvijaju se tijekom antike i zadravaju svoj kontinuitet

Uspostava mletake vlasti

U prvoj polovici 15. st. ustanovljava se mletaka vlast na obalnom dijelu Istre
(gradovi-komune)

Unutranjost Istre Pazinska grofovija pod vlau Habsburgovaca

Teritorijalni sukobi

Kontinuirani sukobi na granici

Meusobne pljake, otimanja i unitavanja s obje strane granice

Glavni mletaki neprijatelji uskoci

Sukobi kumuliraju uskokim ratom ratom za Gradiku 1615.-1618.

Sukobi okonani Madridskim mirom 1618. i konanim ustanovljenjem granice

izmeu Mleana i Habsburgovaca u Istri

Nevolje

Sukobi oko differenzi granice pgranine arke

Vjerski sukobi utjecaj luteranske hereze

Bolesti epidemije kuge i malarije

Glad nestalni prinosi od poljoprivrede, loi klimatski uvjeti, slabo razvijena obrada
zemlje

Upadi osmanlija pjakaki pohodi u 16. st.

Uskoki rat gusarenje

Gubitak vojno-stratekog i prometnog znaenja tijekom 18. stoljea

Kateli i ruralna Istra

u zaleu gradskih komuna nalaze se kateli i sela

Broj stanovnika zbog negativnih utjecaja stalno pada pa nedostaje radne snage

Mletake vlasti dovode ljude iz Dalmacije i prebjege s osmanske strane Morlaci

Promjena etnike strukture stanovnitva s obje strane granice

Dalmatinske komune
Uspostava mletake vlasti

1409. Venecija uspostavlja vlast u Zadru, Ninu, Novigradu i Pagu

Postepeno zauzima i druge komune

Posljednja komuna koja dolazi pod njihovu vlast je Krk 1480

Mijenja se vlast u komunama mletaku vlast provodi mletaki plemi knez, a

plemika vijea gube znaenje

Sredinju vlast predstavlja generalni providur u Zadru

Vanost Dalmacije

Isprva je vana zbog naina plovidbe, ljudskih resursa i posrednike trgovine

U 18. stoljeu dobiva na vanosti kao jedina preostala mletaka prekomorska

pokrajina

Hrvatske zemlje pod osmanskom upravom

Karakteristike osmanske uprave
Strogo vojno ustrojstvo
22 beglerbegluka paaluka ejaleta ili vijaleta (kraljevstva)
Svaki beglerbeg (paa) ima svoju vojsku, a posebni status zbog granice imaju
budimski, temivarski i bosanski beglerbegovi
Svaki se beglerbegat dijeli na sandake (tur. barjak) kojim upravlja sandak-beg
(paa)
Njih je imenovao Sultan
Administrativne jedinice Bosanskog beglerbegluka
Hercegovinia (juna Dalmacija)
Klis (srednja Dalmacija)
Lika (sjeverna Dalmacija i Lika)
Biha (Pounje)
Cernik (zapadna Slavonija)
Poega (sredinja i istona Slavonija)
Zvornik (Zvornik i Tuzla)
Bosna (sredinji dio Bosne Sarajevo)
Srijem (potpadao je u beglerbegluk Budim i imao sjedite u Iloku)
Uprava sandaka
Sandak-beg imenuje ga sultan, vrhovni je vojni zapovjednik sandaka (barjaka) i
za svoju slubu ne dobiva plau ve ima prihode od svojih posjeda (nadarbina)
Nii slubenici takoer imaju prihode (dirlik) od posjeda koji su im dodijeljeni za
slubu i nisu nasljedni
Jer sva se zemlja smatra dravnim dobrom koja se samo daje na upotrebu ili uivanje

Vrste posjeda
Spahije dobivaju zemljite s kojeg imaju pravo ubiranja prihoda u odreenoj visini
Nemaju nasljednog prava na taj prihod niti zemlju, ali se to zloupotrebljava
iftluk seosko imanje posjedi u zakupu za koje se plaa danak
Timar manji prihod ispod 400 dukata godinje
Zeamet vei prihodi - preko 400 dukata godinje
Sudbeno-upravna podruja
Kadiluci (kaze) nahije
Kadija sudija koji provodi sudbenu vlast na osnovu Kurana i za to je plaen od
sredstava kazni
Financijsku upravu provode emini najvei prihodi od trgovakih pristojbi i carina
Drutvene promjene
Najvie poloaje u poetku dre doljaci visoko plemstvo=asker
Kasnije se mijeaju s domaim stanovnitvom i drugim pridolicama (Albanija, Vlasi)
Feudalna kasta u Bosni oblikuje se od domaih, najee slobodnih seljaka i neto
nieg plemstva koji prihvaaju islam i mijeaju se s pridolicama
Razlog prihvaanja islama je uglavnom pragmatian
Vjerske razlike
S pravoslavnom crkvom Carstvo sklapa ugovor pa su pravoslavni krani tolerirani,
dok su katolici kao papini podanici percipirani kao zavjernici
Mnogi prihvaaju islam kako bi izbjegli hara i umjesto dizije plaali filuriju
U Lici i Zagori bilo je nekoliko muslimanskih sela gdje su ivjeli uglavnom
doseljenici
U Slavoniji je najvie islamizirana Poetina
Porezi
Krani (raja) bli su duni plaati desetinu (uur) od plodina spahiji i hara (diziju)
tj. glavarinu u gotovu novcu sultanu
Vlako stanovnitvo plaalo je samo filuriju (dukat) po ognjitu (odaku)

 Devirma danak u krvi regrutacija kranskih djeaka za janjiare

Odmetnici koji su izbjegavali plaanje poreza i ivjeli uglavnom od pljaki bili su
hajduci
Izvori
Na osmanskom turskom jeziku najveim dijelom se uvaju u arhivima u Istanbulu
Mali broj narativnih administrativnih izvora
Veinu ine popisi defteri (katastri) koji su se radili radi prikupljanja poreza te
regrutiranja vojske
Zanimljivi, ali esto ne vjerodostojni izvori o ivotu u Osmanskom Carstvu su
putopisi raznih osmanskih dunosnika
Najpoznatiji Evlija elebija
Vojne granice / vojne krajine/ Krajika drutva
Formiranje granice

Zaetak za vrijeme kralja Matijaa Korvina od sredine 15. stoljea

Habsburgovci razrauju ozbiljnije sustav granice prema Osmanskom Carstvu

Teritorij granice podijeljen je u kapetanije sa sjeditima u najvanijim utvrdama

Podjela na Primorsku, Hrvatsku i Slavonsku krajinu

Karlovaki generalat, Banska krajina, Varadinski generalat, Slavonski generalat

Krajinici

Opustjele teritorije oko neposredne granice Habsburzi naseljavaju prebjezima s

osmanskog teritorija Vlasi

Oni uivaju odreene porezne povlastice za obaveznu vojnu slubu

Osim njih, dio stalnih vojnih postrojbi u utvrdama ine vojnici plaenici uglavnom
njemakog porijekla

Znaajni je udio onih koji ne primaju stalnu plau ve su nagraeni ratnim plijenom

Promjene na granici nakon pomicanja granica u 18. stoljeu

Vojna krajina gubi funkciju iskljuivo obrambenog tita jer nema vie ratne opasnosti

Mijenja se status krajinika

Integriraju se u regularnu habsburku vojsku

Vojna granica postaje podruje gdje Habsburgovci za potrebe svojih europskih ratova
regrutiraju vojsku

Povojaeno drutvo

Mletako-osmanska granica

Formiranje mletake krajine postepeno u drugoj polovici 17. stoljea

Razlog tome je pomicanje granica prema dalmatinskom zaleu i oslobaanju velikog

dijela teritorija kojeg je trebalo braniti

Krajinici se po uzoru na Habsburku Monarhiju, regrutiraju od prebjega s osmanskog

teritorija Morlaka

Uivaju posebni status oslobaanje od podavanja za usluge vojne slube

Mletaki krajinici
-

Mletaka granica hibrid je izmeu habsburke i osmanske

- Mletaki krajinici su bivi osmanski podanici

- Donose sa sobom osmanski vojni ustroj

- Mletaka granica integrirana je administrativnom podjelom u komunalni sustav

provincije Dalmacije i Albanije

- Vrhovni zapovjednik vojske na jednom podruju je Kapetan (mletaki plemi)

- Njemu su podreeni guvernarduri

- Sredari

- Harambae

Osmanska granica serhat

Vojno ustrojstvo Osmanskog Carstva posebni status granice prema Habsburkoj

Monarhiji i Mletakoj Republici

Sustav utvrda u kojoj su profesionalni vojnici muslimani

Osim janjiara i spahija, vana uloga martolosa kranskih (vlakih) vojnika

(vojnuka)

Geografske osnove, gospodarske strukture, razmjene i kretanja

Feudalizmi

Raznolikost geografske osnove i razlike u politikim upravama stvorile su razliitosti

u feudalnim sustavima u hrvatskim zemljama ranog novog vijeka

Tri osnovne podijele: Hrvatska i Slavonija, Vojna krajina i mletaka Istra i Dalmacija

Zasebni feudalni sustav ine krajevi pod osmanskom upravom

Raznolikost bioloke osnove

Sjever Hrvatske i Slavonije obiluje s poljima i breuljcima pogodnim za zemljoradnju

Nedostatak su movarna podruja uz rijeke (Slavonija)

Sredinji dio Hrvatske karakteriziraju planinski lanci s malo obradivih povrina,

obiluju umama i panjacima

Uvjetovanost bioloke osnove i proizvodnje

Veina stanovnitva ivi na selu u razliitim pravnim statusima (kmetovi ili

slobodnjaci)

Primarno se bave poljoprivredom, ali i trgovinom kao i obrtima

Primarno se u Hrvatskoj i Slavoniji bave zemljoradnjom, dok se stoarstvom bave

dominantno doseljeni Vlasi

Viak proizvoda se prodaje

Poljoprivredna proizvodnja

Glavna vrsta ita koje se proizvodilo za prehranu veine stanovnika bilo je proso

Uzgaja se i penica koja je bila skuplja pa se prodavala

U Hrvatskoj se rairio uzgoj vinove loze, a vino se dobro prodavalo

U Slavoniji dugo vremena dominira stoarstvo osobito uzgoj svinja koje se takoer
dobro prodaju

Nakon osloboenja od osmanske okupacije, Habsburka uprava forsira zemljoradnju

U 18. stoljeu uvode se nove ratarske sorte krumpir i kukuruz

Zemlja se obrauje uglavnom runo i uz pomo volova

Konji se slabo uzgajaju jer je njihov uzgoj skuplji, a ako se uzgajaju onda su za
prodaju i slue za prijevoz (karavane, putnici)

U planinskim dijelovima uzgajaju se stada ovaca, koza

Poljoprivredni proizvodi prodaju se u gradovima

Trgovina

Seljaci prodaju viak svojih proizvoda na sajmovima i trgovitima ili ih izvoze u

Primorje i habsburke zemlje

Zamjenjuje se obaveza naturalnih podavanja prema feudalcu s novanima

To omoguava veu mobilnost seljaka

U 16. st. u zapadnoj Europi dolazi do vika priliva zlata iz J. Amerike to uzrokuje
inflaciju tj. pad vrijednosti novca i veu potranju za poljoprivrednim proizvodima iz
istone Europe

Feudalne obveze kontinentalne hrvatske

Plodna zemlja omoguava razvoj feudalnih gospodarstava

Veinu zemlje obrauju kmetovi koji su u razliitim poloajima ovisnosti prema

feudalnom gospodaru, a ovise o veliini selita tj. zemlje koju su obraivali to je
odreivalo koliinu podavanja

kontinentalni feudalizam

U najloijem poloaju bili su seljaci bez zemlje bezemljai, inkvilini

Dio seljaka bilo je slobodno bili su privremeno ili trajno osloboeni od podavanja u
zamjenu za obavljanje neke slube, najee vojnu slubu u feudalevoj vojsci
(banderiji)

Oni nisu imali slobodu seljenja sa feudaleve zemlje

Predijalci nii plemii ili seljaci i graani kojima je feudalac darovao zemlju na
kojoj su ivjeli, bez obaveze tlake i najveeg dijela podavanja (osim novane
desetine), a u zamjenu za vojnu slubu u banderijama

kmetske obaveze

Podavanja u naturi sa selita koja su se mogla zamijeniti za novana podavanja

Darovi na posebne datume (Boi, Uskrs)

Obaveza rada na alodiju

Tlaka ili rad na odravanju graevina, cesta i sl.

Sluenje u pomonim vojnim trupama obrana

Crkvena desetina

Plemike opine

Nie plemstvo koje je bilo okupljeno u plemikim opinama (iobagiones castri)

Oni obrauju svoju zemlju (jednoselci)

esto su u sukobu s feudalcima koji vre pritisak na njihove slobode

Razlike u poloaju kmetova

Poloaj kmetova varirao je ovisno o opim gospodarskim prilikama

Pojedini feudalci manje su pritiskali kmetove i njihov je poloaj bio openito

povoljniji (Zrinski i Frankapani)

U Gorskom kotaru i Vinodolu zbog manjka plodne zemlje, kmetovi se manje bave
poljoprivredom i vie su vezani uz obradu drva i prijevoz trgovake robe

1785. Josip II donosi patent o slobodi selidbe kmetova, biranja zanimanja i kolovanja
djece

Gospodarstvo habsburke Vojne krajine

Krajinici su se osim vojnom slubom, bavili zemljoradnjom i stoarstvom

Prevlast stoarstva zbog lakeg sklanjanja pri neprijateljskom upadu

Sa smanjenjem osmanske opasnosti, vlasti stimuliraju zemljoradnju to je ovisilo o

koliini plodnog tla

Plodno tlo se dobivalo krenjem uma

Uzgaja se: zob, ra, penica, jeam, proso i od 18. st. kukuruz

Status krajinika

Krajinici su slobodni tj. nemaju feudalnih podavanja

Jedina obaveza je podavanje desetine sa zemlje koja im je dodijeljena za obradu

Sva je zemlja dravna, a desetina je dravni porez

Krajiko gospodarstvo

Zbog konfiguracije terena u Lici krajinici se bave tzv. transhumantnim stoarstvom

iskoritavajui ljetne panjake na mletakom teritoriju, to Habsburgovci i Mleani
reguliraju meusobnim ugovorima

Od strateke vanosti bila je trgovina solju (s mletakog teritorija) i umom (s

habsburkog teritorija) esta krijumarenja

Prometna povezanost kao klju trgovine

Putovi koji su na teritoriju Hrvatskog, Slavonskog i Dalmatinskog Kraljevstva

postojale prije osmanske invazije prestaju funkcionirati zbog ratne opasnosti u 16. st.,
ali se postepeno obnavljaju

Osnovni pravci bili su iz Zagreba prema Senju, te iz Slavonije preko Krievaca i

Koprivnice do Zagreba

Prometnice

Feudalci na svojim zemljitima stimuliraju cestovnu povezanost (Zrinski)

Putovi su uglavnom karavanski

Zbog izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ugarske i Slavonije u 18. st. raste vanost
rijenih plovnih putova (Dunav, Sava, Drava i Kupa) te dalje prema Rijeci

1727. gradi se Karolinska cesta od Karlovca do Rijeke i Bakra

1779. Jozefinska cesta od Karlovca do senja

Karlovac postaje najvanije prometno vorite

Veliki problem cestovnom prometu predstavljaju razbojnici (hajduci)

Gospodarske strukture u mletakoj Dalmaciji i Istri

Ima puno manje obradive zemlje

Gradske komune imaju izraenu strukturu koju mletaka vlast nasljeuje

Svaka komuna grad ili katel ima svoje zemljite (ager publicus) tj. contado

Ta je zemlja gradska tj. komunalna ili privatna crkva, samostani, privatne osobe

Nema velikih zemljinih posjeda niti feudalaca

Vlastelinstva se nalaze takoer u okolici gradova ili na otocima

Feudalni odnosi

Feudalni odnosi regulirani su gradskim ili komunalnim statutima (zakonicima) kojih

se pridrava mletaka vlast

Odnosi izmeu zemljovlasnika i onoga tko zemlju uzima u najam radi obrade
reguliraju se ugovorima (pisanim), odredbama statuta i obiajnim pravom

Obraiva openito mora davati gospodaru ili 1/5 prinosa

Kolonije i liveli

Openito se zemlja mogla davati u zakup kao kolonija tj. zemlju koju obrauju koloni
ili kao najam za novani iznos = livel

Koloni su bili vezani za zemlju, a imali su i neto svoje zemlje

Oni su imali odreeno mjesto za gradnju kue

Imali su obvezu naturalnih podavanja = dominikala

Teaci koji obrauju zemlju kao livel nemaju svoju zemlju, ali nisu za nju niti vezani
osim ugovornim obvezama

Utjecaj osmanskih osvajanja

Smanjuje se obradiva zemlja oko gradova, pa i broj vlastelinstava, kolonija i livela

Mnogi se seljaci sklanjaju unutar zidina grada i ive u predgrau, obraujui zemlju u
neposrednoj blizini gradskih zidina

Zemljoposjednici nastoje pridobiti vie zemlje na otocima na utrb tamonjih seoskih

opina

Zbog tekih prilika, smanjuju se obaveze podavanja i sada su 1/7, 1/8 ili 1/10

Oni koloni koji su ostali na osvojenim osmanskim zemljama te nastavili obraivati

zemlju feudalnih gospodara koji su ostali mletaki podanici, nastavljaju s
podavanjima

Slino je i s bivim osmanskim podanicima koji su nastavili obraivati osmansku

zemlju pa nastavljaju sa svojim obvezama

Ti su odnosi regulirani sporazumima izmeu Mletake Republike i Osmanskog

Carstva

Promjene nakon osloboenja od osmanske okupacije 17. st.

Osvojena zemlja proglaena je dravnom i na njoj seljaci imaju obavezu podavanja

samo 1/10 kao dravni porez

Restituiraju se nekadanja vlastelinstva ali vrlo sporo

Osnivanje nekih novih vlastelinstava koja su dodijeljena morlakim voama

sredarima

Promjene u 17. i 18. Stoljeu

Zbog promijene vlasnikih odnosa na zemljitu novog teritorija, izrauje se katastar

(zapoinje 1709. godine)

U katastru se upisuje ime zakupnika zemlje, status njegove obitelji, imovinsko stanje
(broj ivotinja i vrsta i koliina zemljita)

To je osnova za uvoenje poreznih obveza

Potekoe Grimanijev zakon

Na terenu se odredbe katastra sporo provode i esto zloupotrebljavaju

Pojedini morlaki voe nastoje zaposjesti vie zemlje

Pojedini koloni nastoje pridobiti vie dravne zemlje za koju se plaa manji porez i
izbjegavaju svoje feudalne obaveze prema svojim gospodarima

Zato mletaki providur Grimani nastoji urediti te odnose 1756. godine

Drutvene i politike strukture - plemii, sveenici, graani, seljaci i ostali

Osnovna podjela drutava starog reima
Vladar
Plemii
Sveenici
Kmetovi
Graani, slobodni seljaci
Ostali
Raslojenost meu ovim osnovnim grupama je viestruka
Drutvene grupe naelno su zatvorene, ali postoji dinamika meu njima i unutar njih
Raznolikost hrvatskih drutava
Podijeljenost drutava ovisi o nasljeu te sredinjim upravama

 U Hrvatskoj i Slavoniji kontinuitet klasinog feudalnog drutva

U mletakim provincijama u komunama postoji kontinuitet nekih antikih oblika
U Vojnoj krajini sve je podreeno vojnom sustavu
Hrvatska i slavonija seljaci
Najvei do stanovnitva ine seljaci
Meu njima, najvie je kmetova
Jedan dio su slobodni seljaci koji nemaju pravo seljenja, ali su osloboeni nekih
obveza
Predijalci ili seljaci plemii ine jedan mali dio i slobodni su od feudalnih gospodara,
ali su gospodarski slabije moi
Vlasi ine zasebnu skupinu seljaka koji se doseljavaju i zadravaju svoju drutvenu
strukturu i hijerarhiju. Najee su na dravnoj zemlji kraljevi podanici, a rjee na
posjedima velikaa. Imaju povlastice zbog posebnih slubi
Razlike meu seljacima
Ovise o njihovim obavezama prema feudalnim gospodarima te mjestima na kojima su
naseljeni
Ekonomski se diferenciraju kroz pojavu trgovine kad pojedini imaju priliku obogatiti
se
Najtei poloaj seljaka uz osmansku granicu koji su stalno izloeni ratnoj opasnosti
Stanovnici gradova
Gradovi imaju kontinuitet iz prethodnih povijesnih razdoblja
Novo-ustanovljeni gradovi su uglavnom mjesta trgovanja trgovita na kraljevoj
(dravnoj) ili privatnoj (feudalevoj) zemlji
Takva su naselja i sredita crkvene administracije sredita upa
U gradovima je stanovnitvo raznoliko
Tu ive tzv. literati visoko obrazovani inovnici koji obavljaju dravne slube ili
slube voenja imanja vlastelina, a graanima pruaju pravne usluge za naplatu
Stanovnici gradova
Obrtinici kovai, obuari, krojai, brijai, mesari, kolari, bavari, pekari, ljekarnici,
ranarnici

 Osim njih u veim naseljima ive i lijenici, slikari, uitelji, zabavljai

Oni se udruuju u cehove, gilde i bratovtine
Gradovi koji nastaju od katela tj. utvrda imaju poseban status zbog obrane pa su
njihovi stanovnici osloboeni tlake (Grianski urbar)
Veliki dio stanovnika gradova ine siromasi
U gradovima ive plemii i visoki sveenici
Velikai imaju svoje palae u gradovima
Gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji
Zagreb/Gradec
Varadin
Krievci
Krapina
Koprivnica
Virovitica
Poega
Osijek
Vukovar
Ilok
Hrvatsko i slavonsko plemstvo
Nije kompaktna skupina, ve se plemii meusobno razlikuju po bogatstvu i utjecaju
Najmoniji su magnati nasljedni kneevi (grofovi ili upani, zatim baruni i visoko
crkveno plemstvo (prelati)
Srednje plemstvo dralo je imanja do 100 kmetova
Nie plemstvo inili su posjednici s imanjima do 10 kmetova i oni su najbrojniji
Crkveni veleposjednici
Najbogatiji veleposjednik bio je zagrebaki biskup ali gubi posjede zbog osmanskih
osvajanja

 Meu crkvenim redovima najbogatiji su pavlini koji dre najvie zemljinih posjeda
Iza njih su franjevci
Samostani dolaze u posjed razliitim darivanjima tzv. legatima
Oni takoer imaju svoje kmetove, a esto dre trgovake punktove, mlinove, pilane
(pavlinski samostan u Crikvenici)
Hrvatske i slavonske plemike obitelji
Iloki Ujlaky (Srijem, Slavonija)
Ivani Korvin u Hrvatsku iz Ugarske dovodi obitelji: Rattkay, Gyulay, Alapy
Zrinski, Frankapani, Drakovii, Keglevii dre posjede u Hrvatskoj, Slavoniji,
Ugarskoj i Kranjskoj
Mnogi gube posjede zbog osmanske okupacije pa se povlae prema sjeveru
Nie i srednje plemstvo
Neki od njih obogatili su se razliitim meetarenjima i trgovinom, upravljajui
imovinom magnata
Na taj su se nain uzdigli do ranga baruna i grofova
ikulini, Orii, Pataii, Vojkovii, Mikulii, Sermagei
Njihovo uzdizanje, uslijedilo je propadanjem nekih starih plemikih velikakih
obitelji
Dio bogatih graana za novac ili slubu od kralja dobivaju grbovnice - armalisti
Drutvo vojne krajine
Patrijahalno vojno-agrarno drutvo
Sainjavju ga razliite tradicionalne zajednice koje su uglavnom orijentirane prema
tradicionalnoj poljoprivredi i vojnoj slubi
Vojna hijerarhija uvjetuje raslojavanje krajikih drutava van feudalno-stalekog
sustava ostatka civilne Hrvatske i Slavonije
Krajika drutva
Bitnu ulogu imaju vlaka prava i ovlasti
U pojedinim se generalatima mijeaju starosjedioci i novodoseljeni Vlasi koji nemaju
jednaka prava

 Postoje slobodna, poluslobodna i neslobodna sela, ali ipak nemaju status obinih
kmetova
Vojna je vlast institucionalizirana, norme su ustaljene podreene vojnom reimu i
ratovanju
Slaba je pokretljivost stanovnitva iako kroz vojnu slubu postoji mogunost
napredovanja i poboljanja gospodarskih uvjeta ivota
Hijerarhija krajinika
Gornji sloj ine asnici
Njihova sloboda odluivanja vea je za vrijeme ratovanja
Posjedi koji su im davani za vojnu slubu nisu bili nasljedni
Posjed, ast i slubu mogli su izgubiti zbog nepotivanja naredbi
Unutar samih obitelji postojala je hijerarhija (najstariji muki lanovi obitelji)
Karakteristian je ivot u zadrugama iako nije dominantan
Vlasti ga stimuliraju
DRUTVO MLETAKE ISTRE I DALMACIJE
Struktura ustaljene unutar gradskih komuna
Stanovnici su podijeljeni na patricije i puane
Raslojavanje zavreno jo poetkom srednjeg vijeka
Patriciji (plemii) upravljaju komunom unutar Velikog i Malog vijea (zatvoreno
lanstvo
Puani imaju svoje predstavnike (ogranien broj - 2) sindike
Puani se okupljaju u tzv. universitas radi zatite svojih prava od patricija
Razlika izmeu patricija i puana nije nuno ekonomska
Tenzije i sukobi izmeu patricija i puana
Patriciji osim to imaju prava odluivati o svim aspektima funkcioniranja komune,
nemaju nikakvih obaveza
Puani nemaju dovoljno predstavnika u vijeima da bitno utjeu na organizaciju
komune i snose sve obveze

 Obveze puana: javni radovi, uvanje strae na zidinama, rezervne vojne postrojbe
(cernide), veslanje na galijama
Imuniji puani plaaju drugima da obavljaju njihovu slubu
Zbog ovih obveza dolazi do buna puana
Bune puana
Najpoznatija buna puana izbila je na Hvaru 1510. godine pod vodstvom Matije
Ivania i trajala je 4 godine
Mletaka vlast oklijeva uplitati se u te unutranje sukobe komuna
Na kraju ipak interveniraju kako bi spasili poloaj patricija na otoku, ali i bojei se
slinih sukoba u drugim dijelovima njihova teritorija kao i u vlastitom gradu Veneciji
Mletake intervencije
Odnosi u komuni ureeni su na osnovu obiajnog prava i statua
Mleani s uspostavom svoje vlasti mijenjaju statute u onom dijelu gdje komune mogu
birati svoje kneeve tj. poglavare komune
Dio patricija u poetku se opire ovim promjenama i otvoreni su neprijatelji Mletake
Republike
Zato takve plemike obitelji bivaju protjerane iz komuna, prinudno iseljene u
Veneciju na nekoliko godina, a njihova imovina konfiscirana
Kad se mletaka vlast ustabilila krajem 15. i poetkom 16. stoljea, te se obitelji
vraaju
Gradsko stanovnitvo
Status graana tj. stanovnika grada nije se odmah dobivao nastanjenjem
Mnogi stanovnici, osobito siromaniji, nikad nisu dobili status cives tj. graana
ve su uglavnom samo bili habitanti tj. nastanjeni bez prava graanstva
Veliki dio stanovnika gradova za vrijeme osmanskih upada ine pridolice tj.
izbjeglice
Oni se nastanjuju u predgraima, obrauju zemlju u neposrednoj blizini grada i slue
u obrani grada
Stanovnitvo contada

 Contado ili kneija okolni teritorij gradske komune gdje imuniji graani plemii
tj. patriciji imaju svoje zemljine posjede
Crkve i samostani takoer su posjednici pojedinih sela
Vrlo rijetko ima ladanjskih zdanja i vlastelinstava jer ona propadaju zbog osmanskih
upada
Seosko stanovnitvo ima svoju samoupravu posobu (vicinia) gdje se okupljaju svi
predstavnici obitelji koje ive u jednom selu i raspravljaju o najvanijim pitanjima za
seosku zajednicu
Udruenje vie sela tj. posoba ini ligu

Migracije - Demografska kretanja

Migracije

Pomjeranja stanovnitva

Mogu biti unutranje i vanjske, mikro i makro

Ovisno o uzrocima dijele se na uvjetovane: gospodarskim prilikama, ekolokim

uvjetima (klimatske promjene i utjecaji), ratovima, politikim i vjerskim prilikama,
epidemijama bolesti

Migracije ranog novog vijeka

Migracije stanovnitva hrvatskih zemalja potaknute su osmanskim prodorima u 15.

stoljeu

Nastavljaju se tijekom cijelog ranog novog vijeka zbog ratnih zbivanja

Te su migracije i mikro i makro razmjera

Odvijaju je u valovima

Vlasti ih nastoje usmjeravati i kontrolirati, te poticati

Posljedice migracija

Promjena gustoe naseljenosti pojedinih krajeva

Promjene u etno-konfesionalnom sastavu stanovnika

Promjene u gospodarskim aktivnostima

Ekoloke promjene

Historiografija migracija

Migracije ranog novog vijeka u hrvatskim zemljama jo uvijek su veliki istraivaki

izazov

Brojni su dokumenti, meutim nisu sustavno stvarani niti pohranjeni

Potreba interdisciplinarnog pristupa u istraivanju

Institut za migracije i demografska kretanja

Izvori

Nema sustavnog popisa stanovnika niti namjera prije 18. stoljea Popis Like i
Krbave za 1712.

Za rano razdoblje jedini popisi su urbari i popisi feudalnih obveza pojedinih sela

Migracije se biljee u kronikama ako su veih razmjera

Prijelazi pojedinih granica biljee dravni slubenici ali ti izvori isto nisu sustavni niti
pouzdani

Mletaki su izvori pouzdaniji i precizniji u praenju stanovnika

Njihovi slubenici (providuri, kneevi, posebni povjerenici sindici) redovno

izvjetavaju o stanju stanovnika u komunama te prate iseljavanja i doseljavanja

Najvie ih zanima ekonomski i vojni potencijal stanovnika

Osmanski izvori za demografska kretanja su defteri popisi stanovnika radi poreza

Slino je u hrvatskim zemljama pod habsburkom upravom gdje vlastelini broje

svoje kmetove

Ako su doseljavanja sustavna i poticana od vlasti ili plemia onda su i biljeena

Slabije vjerodostojni su podaci o emigratima, osobito za vrijeme zbjegova

Migracije u 15./16. Stoljeu

Na pomjeranja stanovnitva emigraciju utjeu: 1. ratna zbivanja tj. osmanska

pustoenja i odvoenje stanovnika u robove (prinudne migracije)

Gospodarski razlozi takoer uvjetovani osmanskim prodorima zbog kojih propadaju

pojedini gradovi i trgovita

Epidemije bolesti i glad (opet zbog osmanskih upada koji onemoguavaju obradu
zemlje)

Pravci emigracije u 15. i 16. st.

Preko mora juni dio Apeninskog poluotoka (Marke, Molise)

Preko kopna Gradie (Burgeland), zapadna Ugarska, juna Slovaka

Pri takvim seobama emigranti se biljee iz kojeg pravca dolaze pa ih se upisuje kao
Horvat (postaje najee prezime u ovim dijelovima Europe) iako nuno ne
oznaava etniku pripadnost

Imigracije

Opustoena podruja Hrvatske (unutranjost Dalmacije, Lika, Krbava) prostor su za

nova doseljavanja

Osmanlije na tom novo-osvojenom podruju namjerno doseljavaju novo stanovnitvo

s podruja unutranjosti Balkanskog poluotoka

Bilo je i povratka hrvatskog stanovnitva na osmanski teritorij nakon prestanka

velikih ratnih aktivnosti

Migracije u Slavoniji

Slavonija je zatienija od upada Osmanlija do 20.-tih godina 16. stoljea (utvrda

Beograd i Petrovaradin)

Zato migracije idu u tom pravcu iz Hrvatske i Dalmacije (Krievaka, Zagrebaka i

Varadinska upanija)

S tim imigrantima se pomjera i hrvatsko ime na ovo podruje

Migracije pod kontrolom vlastelina

Vlastelini esto preseljavaju svoje kmetove iz ugroenih podruja Like, Krbave i

Dalmacije prema svojim sjevernijim posjedima (Frankapani)

Oni takoer stimuliraju naseljavanje novih stanovnika na svoje zemlje i daju ima
povlastice (Vlasi)

Migracije 16. Stoljea

Osmanska osvajanja se ire na preostatak tadanje Slavonije i Dalmacije

Habsburgovci organiziraju obranu i stimuliraju naseljavanje uz liniju razgranienja

Sustavno doseljavaju Nijemce Tautche Knechte

Stabilizacija granice i gradnja utvrda omoguava reversibilne migracije tj. povratak

odbjeglog stanovnitva

Migracije 17. Stoljea

Stoljee velikih ratova protiv Osmanlija

Tada se dogaaju migracije s osmanskog teritorija na podruja pod habsburkom i

mletakom upravom

Habsburgovci naseljavaju nove stanovnike na podruje Vojne krajine i novoosvojenih podruja

Mleani osmanske imigrante prebacuju u Istru zbog nedostatka prostora, a tek nakon
Morejskog rata 1699. doputaju njihovo naseljavanje na novo-osvojena podruja

Migracije 18. Stoljea

Izmeu Habsburgovaca i Mleana este su tenzije oko imigrantiskih skupina jer ih

svaka od vlasti eli doseliti na svoj teritorij

Zbog nezadovoljstva stanjem u Mletakoj Dalmaciji, dio imigranata prelazi na

Habsburki teritorij u Slavoniji

Posljedice migracija

Potpuna promjena etnografske strukture veine hrvatskih zemalja i nestanak

autohtonog stanovnitva

Nestanak kaj u Slavoniji i nestanak a u Hrvatskoj

Promjene konfensionalne strukture veliki broj pravoslavnog stanovnitva osobito na

podruju Vojne krajine

Demografske promjene ranog novog vijeka

emografske analize potvruju vei broj ena u odnosu na mukarce zbog ratova u
kojima su mukarci pogibali pa je njihova smrtnost vea

Meutim, promijenila se uloga ena u obitelji koje u nedostatku muke radne snage
moraju preuzimati tee poslove te im se time skrauje ivotni vijek

Vjerska uprava katolici, pravoslavci, protestanti

Biskupije u Hrvatskim zemljama
Organizacija biskupija na podruju hrvatskih zemalja ustanovljena je jo u doba ranog
srednjeg vijeka sa zavretkom pokrtavanja doseljenih Hrvata.
Veina biskupija ima svoje kontinuitete od rimskog razdoblja i pozivaju se na tu
tradiciju u sluaju bilo kakvih sporova.
Sporovi s crkvenom vlau

 Crkvena vlast izuzeta je od jurisdikcije dravne vlasti. To dovodi do sporova izmeu

crkvenih i svjetovnih vlasti osobito na Mletakom teritoriju.
Mletaka Republika vrsto zagovara katolianstvo s pojavom protestantske izme,
meutim vode ak i otvorene sporove koji zavravaju ratovima s Papom upravo zbog
jusrisdikcije nad crkvenim slubenicima
Papa nastupa kao vladar drave svjetovni Papinska drava, ali i kao vrhovni
poglavar svih katolika s pretenzijom da bude vrhovni vladar svih krana.
esto se jedni interesi preklapaju s drugim pri emu sveenici ostaju izuzeti od normi
i odredbi dravnih tj. svjetovnih vladara.
Kada su interesi osobito teritorijalni izmeu Pape i svjetovne drave sukobljeni,
dolazi do sukoba rat Cambreiske lige 1508. 1511. godine. Papin interdikt
prokletstvo Mletake Republike.
Odnos prema drugim vjerama
Sukobi i oko tolerancije inovjeraca u Veneciji postoje enclave njemakih
protestantskih trgovaca (Fondeco dei Tedeschi), osmanskih muslimanskih trgovaca
(Fondeco dei Turchi) i idova (Getto)
Zatitnici crkve
Habsburgovci nemaju sporova s Papinskom dravom niti s Papom jer se postavljaju
kao apostolski zatitnici to im je i u vladarskom naslovu (sua maesta apostolica)
Podjela crkvene jurisdikcije u Hrvatskoj i Slavoniji prije glavnih osmanskih
osvajanja u 16. Stoljeu
Zagrebaka biskupija
Sisaka biskupija
azmanska biskupija
Krievaka biskupija
Varadinska biskupija
Modruka ili Krbavska biskupija
Biskupije u mletakoj Dalmaciji i Albaniji
Osorska, Krka, Rapska, Ninska, Zadarska, ibenska, Skardinska, Kninska,
Trogirska, Splitska, Omika, Makarska, Korulanska, Hvarska, Dubrovaka,
Kotorska, Budvanska

Biskupije u Istri
Koparska (nadbiskupija Iustinapoli), Transka, Novigradska, Poreka, Pianska,
Pulska
Promjene s osmanskim osvajanjem
Osmanskim zauzimanjem glavnine hrvatskih i slavonskih teritorija nestaju pojedine
biskupije tj. sele se njihova sredita pa na hrvatskom i slavonskom podruju
azmanska biskupija prelazi u Zagrebaku, Modruki ili krbavski biskup isprva iz
Udbine bjei u Modru, ali se i od tamo sklanja u Novi u Vinodolu pod zatitom
Frankopana, a onda se seli u Senj gdje zadrava svoje sjedite a biskupija se zove
Krbavsko-Modruka ili Senjska.
U Dalmaciji teritoriji biskupija koji su potpali pod Osmansko carstvo zadravaju
kontinuitet kao Skradinska, Makarska i Kninska biskupija, ali unutar drugog dravnog
ustroja, pa ostaju samo titulari jer ti biskupi imaju oteano djelovanje.
Crkvena kontrola
Stanje biskupija razaznaje se iz dokumenata biskupskih i apostolskih vizitacija.
Katolika crkva osobito inzistira u redovnim vizitacijama tj. biskupskim pregledima
vlastitog teritorija nakon Tridentskog koncila (1545-1563) kako bi se iskorijenile sve
nepravilnosti, eventualne opasnosti od izme i heretika, te provele odredbe koncila.
Prva poslijetridentinska vizitacija papinog poslanika u naim krajevima bila je 1579.
godine Agostino Valier koji je ophodio biskupije u Dalmaciji i Albaniji te istri
(1580). Iz izvjetaja se vidi stanje biskupija imovinsko, opis stanja crkvenih zdanja,
samostana, sveenika, redovnika, vjernika. Ima takoer puno podataka o opem stanju
u ovim provincijama.
Promjene s osmanskim osvajanjima
U kontinentalnoj Hrvatskoj prva vizitacija bila je 1615. godine u Zagrebakoj
biskupiji i one svjedoe o rasulu zbog osmanskih pustoenja.
Najvee promjene nastale su na podruju Vojne krajine. Tu dolazi do priljeva
protestanata preko njemakih vojnika, ali i veliki broj pravoslavaca (Vlaha) koji se
doseljavaju s osmanskog teritorija.
Vjerska netolerancija
Muslimanska vjeroispovijest se ne tolerira u katolikim zemljama. Oni mogu samo
privremeno boraviti u njima zbog poslova, ali svi doseljenici i zarobljenici
muslimanske vjere obavezno se moraju pokrstiti po naredbi Pape.
Rimokatolika vjera je jedina doputena u hrvatskoj i slavoniji nakon odluke sabora
1606. Kraljeve potvrde 1608.

Promjene u 17. st.

Nakon osloboenja Like i Krbave od osmanske vlasti 1689. poinje obnova katolike
crkve u tom podruju pod vodstvom popa Marka Mesia koji je u ova podruja doveo
mnoge Vlahe katolike i pravoslavne vjere, te pokrstio mnoge muslimane koji su
ostali na tom podruju poslije uspostave Habsburke vlasti.
Promjene u 17. St
U Varadinskom generalatu naselja su izmjeana u etno-konfesionalnom smislu, dok
su u Lici i Krbavi uglavnom monoetnokonfesionalna
U osloboenoj Slavoniji nastavljaju s djelovanjem franjevci iz Bosne Srebrene.
Dio Slavonije prikljuen je zagrebakoj biskupiji, dio peuhanskoj, a dio pripada
novoj obnovljenoj akovakoj biskupiji koja ima jurisdikciju i na dijelu bosanskog
teritorija
Obnovljena je i Srijemska biskupija
Josip II
Josip II 1781. Ukida sve crkvene redove osim onih koji se bave njegom bolesnika i
aktivnim prosvjetnim radom.
Donosi edikt o vjerskoj toleranciji
Pravoslavci
Veinu ine vlaki doseljenici koji su na novi teritorij doseljeni esto i pod vodstvom
svojih sveenika ili kaluera tijekom 16. i 17. Stoljea
Tada nastaju pravoslavni manastiri Gomirje i Lepavina koji postaju uporite
pravoslavnim vjernicima do velikog doseljavanja pravoslavaca krajem 17. St.
U tom razdoblju novopridoli pravoslavci ukljuujui i sveenike priznaju
supremaciju katolikih biskupa (unijati)
Vlakim statutom iz 1630. Regulirala se crkvena unija
Velika seoba Srba
Tijekom bakog rata dolazi do velike seobe Srba pod vodstvom Arsenija III.
arnojevia, pekog patrijarha u srijem i Banat (junu Ugarsku) koji vie ne priznaju
premo katolikih biskupa, niti se ujedinjuju, ve zadravaju svoju crkvenu hijerarhiju
i pravoslavne eparhije
Leopold I. im potvruje prava na crkvenu autonomiju

 Na osnovu toga ustanovljuje se crkvena pravoslavna hijerarhija sa sreditem u

Srijemskim Karlovcima
Osnivanjem pravoslavnih eparhija neke katolike crkve pretvaraju se u pravoslavne
Grkokatolici / katolici istonog obreda / unijati
Nastaju na osnovu politike integracije pravoslavaca u katoliku crkvu tijekom 17.
stoljea
Zadravaju istoni obred i svoje crkveno vodstvo, ali priznaju vrhovnitvo Pape i
katolikih biskupa
Pristaju na podavanje crkvene desetine katolikim biskupijama
Najvie je grko-katolika bilu na umberku gdje su se i doselile prve skupine
pravoslavaca, ali je sredite grkokatolike crkve bilo u Krievcima
Protestantizam
Nije uhvatio veeg korijena u Hrvatskoj i Slavoniji upravo zbog potrebe integracije
krana katolika protiv najezde Osmanlija
Najvie je protestanata bilo u Istri i Meimurju, a protestantizam se kao kalvinizam
iri i u Slavoniji koju su okupirali Osmanlije. Protestantizam imao je najvie odjeka
kroz irenje tiskanih knjiga na narodnom jeziku. Meu velikaima plemiima bilo je
onih koji su zagovarali protestantizam Juraj Zrinski
Tiskarstvo
Prve tiskare na hrvatskom jeziku otvarane su ve poetkom 16. Stoljea Senj 1508,
Rijeka, 1531, Zagreb 1527, ali zbog straha od irenja hereze bivaju zatvorene
Tiskanjem evanelja i katekizama na narodnom jeziku imalo je za cilj iriti kranstvo
i meu muslimanima u Bosni tiskara Ivana Ungnada (varadinskog vlastelina) u
Urachu pod vodstvom Primoa Trubara, a u kojoj su djelovali Stjepan Konzul Istranin
i Antun Dalmatin tiska se na glagoljici, irilici i latinici (sredina 16. stoljea)
Isusovci
Najvie u suzbijanju mogunosti protestantizma postiu isusovci. Oni poetkom 17.
stoljea osnivaju samostane u Zagreb, Rijeci i Varadinu. Najznaajnije je njihovo
djelovanje kroz otvaranje gimnazija gdje su se uglavnom obrazovala plemika djeca.
Zanimljiva je njihova djelatnost i u osnivanju kongregacija graana, te kroz kazalita
gdje su se uglavnom uprizoravali vjerski sadraji, ali su to zameci kazaline
djelatnosti u ovim gradovima.
Kulturna razmjena

Renesansa
Razvoj kulturnih i intelektualnih mrea
Povezivanje i razmjena sa susjednim regijama
Razvoj kulturnih sredita dalmatinski gradovi, Dubrovnik neprekinuta
komunikacija s obje strane Jadrana
Utjecaj preko Venecije kao posrednika u kulturnoj razmjeni
Arhitektura
Najoiglednija je razmjena kulturnih dostignua u arhitekturi dalmatinskih gradova
Tu grade i domai i talijanski arhitekti te ostali umjetnici
Podjednak razvoj i svjetovne i crkvene arhitekture
Kralj Matija Korvin ulae u izgradnju svojih dvoraca u Budimu, Ostrogonu i
Viegradu pod utjecajem talijanskih majstora
Za njega gradi i trogirani Ivan Dunkovi
Renesansi Korvinov i Jageloviev dvor
Kralj okuplja na dvoru humaniste i renesansne umjetnike
Na dvoru Ludovika I. djeluje i slikar minijaturist Julije Klovi
Renesansni pisci
U kontinentalnoj hrvatskoj piu se genealogije kraljeva i povijesti Osmanlija
U Dalmaciji stvaraju pisci i pjesnici po talijanskim uzorima (Hanibal Luci, Petar
Hektorovi)
esto koriste i prizore iz svakodnevnog ivota
Utjecaj osmanskih osvajanja
Osmanska osvajanja utjeu na tematiku pojedinih pisaca
Pojedini piu knjige o Osmanlijama (Feliks Petani)
Drugi piu agitacije protiv Osmanlija ili protuturske govore (Maruli, igori,
Bernardin Frankapan)
Vidljiva je promjena u arhitekturi
Izgradnja obrambenih susatav gradova i dvoraca

 Utjecaj talijanskih arhitekata koji prednjae u tehnologiji obrane od vatrenog oruja

Financijeri i mecene
Najvie ulau biskupski kaptoli, uprave komuna i plemii
Najvei mecene meu plemiima bili su Frankapani i kasnije Zrinski
Renesansna kultura je elitna, ali elite Hrvatske i Slavonije konzervativno se dre
gotike, a obrana od Osmanlija financijski ih je iscrpila pa nisu mogli biti pokrovitelji
umjetnicima
Kultura gradova i niih plemia
Varadin je najivlje kulturno sredite Hrvatske i Slavonije
Razvoj tzv. Varadinskog knjievnog kruga
Pisci koji piu i objavljuju na kajkavskom jeziku
Modernizira se i gradska arhitektura ukljuujui i graanske kue pod talijanskim
utjecajem
Katolika obnova i barok
rotureformacija ili katolika obnova ostavila je traga i u kulturnim obrascima od
svakodnevice do sadraja visoke umjetnosti
Obnova crkvenih zdanja
Rad na prosvjeivanju niih slojeva
irenje tiskane knjievnosti
Prijenos informacija
Razvoj kazalita
Unoenje teatralnosti u vjerske obrede
Barok
Barok je vie tragova ostavio u kontinentalnim hrvatskim krajevima
Uglavno utjecaji dolaze iz Venecije i Dubrovnika
Glavni promicatelji barokne kulture su zagrebaki biskupoi i kanonici
U primorju tj. Dalmaciji i Istri barok je uglavnom imao odjeka u crkvenoj unutranjoj
arhitekturi (barokizacija crkava)

Sjeverni utjecaji
Osim Venecije, sada utjecaji dopiru i putem tirolskih majstora
iri se i tzv. beki stil
Obnova novoosvojenih gradova u Slavoniji (Osijek)
Dvorci
U to vrijeme Zrinski su na vrhuncu moi pa uvelike ulau u obnovu palaa i dvoraca
na svojim posjedima
Ulau i drugi velikai kao Rattkayi, Erdody, Jankovii i Drakovii
Knjievnost
Barokna knjievnost je odraz katolike obnove velika produkcija
Nastojanje povezivanje hrvatskih zemalja kao jedinstvenog kulturnog prostora
Zrinski, Frankapani (Ozaljski krug) Pavao Ritter Vitezovi, Juraj Habdeli
ene u kutluri
Barokno knjievno stvaralatvo daje prostora i za ene pisce
Katarina Frankapan Zrinski, Katarina Patai
Dubrovake pjesnikinje