ORIJENTALNI INSTITUT 11 L'

U SARAJEVU
INSTITUT ORIENTAL
SARAJEVO
PRILOZI
ZA ORIJENT ALNU FILOLOGIJU 1 ISTORIJU JUGOSLOVENSKIH
NARODA POD TURSKOM VLADAVINOM
R V U
DE PHILOLOGIE ORIENT ALE D'HISTOIRE DES PEUPLES YOUGOSLAVES
SOUS LA DOMINATION TURQUE
11
1 9 5 1
REDAKCIJ - REDACTION:
D-,r BRANISLAV DURDEV, NEDIM FILIPOVIC,
HAMID D-r SACIR
HAZIM SABANOVIC
ZAVOD :.VESELIN MASLEM. SARAJEVO
1 9 5 2
Glavni i odgovorni urednik:
NEDIM FILIPOVIC
Tehnicki urednik:
HAZIM SABANOVIC
Slaganje turskog i arapskog teksta izvrsio:
DZEMAL SPAHO
r z 700 primjeraka
SADRZAJ- TABLE DES MATIERES
Strana
Hazim sabanovic: Dvije na.jstarije vakufname 11 Bosni. - Les pJus anciens
mes en Bosnie . . 1 1 1 5

- Les defters pour sandjak montenegrin temps de Skender-bey Crnojevic . . 39
Nedim Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine. -
documents fe commerce au temps de domination . . . . . . . . . 57
Hamid Tri fermana iz prve poJovine XVI vijeka. Trois fermans de premiere
moitie du XVI siecJe . . . . . . . . . . . . . . . , . , . . . . . . . . 1 , 83
Jllfehmed Mujezinovic: natpisi iz XVI vijeka. - Inscriptions turques Sa-
rajevo datant du XVI siecJe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... 1 95
Hamdija Kresevlj.aJkovic: PriJozi povijesti bosanskih gradova pod turskom - Con-
J'histoire des viJ!es de Bosnie S011S J'administration . . . ' . . . . . 115
Music: PosJanica sejha Muhameda Uzicanina beogradskom valiji Muhamed pasi. - Mes-
sage du cl1eih Muhammed d'Uzice - au vali de BeJgrade Muhammed pa.cha . . . IS!r
Muhamed Mujic: Jedna bujuruldija Husein bega Gradascevica. - Une de
Husei11 Gradascevic . . . . . . . . . . . . . . . . . . . , . . . . ... , . . . . 195
Hamid Hadzibegic: Odnos Crne Gore prema Grahovu u doba Njegosa. - du
avec Grahovo au temps de . , . . . . . . . . . . . . . . . . 201
lfazim S.abanovic: Izrazi evail, evasit i evahir 11 turskih - Les expres-
evail, evasit et evahir dans les dates des ... , . . . . . . . 213
PRILOZI - NOTES
Nedim Filipovic: lzraz - L'expression tahvil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Hazim S.abanavic: Natpisi na nadgrobnim spomenicima Malkoc bega i njegovog sina Dzafer-
bega. - lnscriptions sur Jes funeraires de Malkotch et de son fils Dja-
fer . , . 1 1 , , , , 1 1 249
PREVODI - TRADUCTIONS
- Des manuscripts post-
de Ahmed Djevdet pacha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
UST ANOVE -
. Sulejman Kratak osvrt na istorij at Orijentalne zblrke JugosJavenske akademije
- Un coup d' oeil retrospectif sur histo'ire de Collection de
1' Academie Yougosla.ve Zagreb . . .. , . . . . . . . . . . 1 ; 315
OCJENE 1 PRIKAZI - COMPTES RENDUS
Riza Nour, Namik Kemal, grand poete ct ideo1ogue turc (F. Bajraktarevic) 319
Ferdousi: Sahnameh. Gild mulhaqat. (F. . . . . . . . . 320
GliSa Elezovic, Iz carigradskih - miihimme defteri . . 321
Bousquet, Les conquetes et 1' imeperialisme arabe ( dr. ehmed Begovic) 326
Ismail Hakki Kanun-i Osmani Defter-i Hakani Hadzibegic) 327
Bjorn Collinder, Reichstiirkische Lautstudien andzic) 329
Baljemez Handzic) . . . . . . . . . . . . . , ... , . , . . . . . . . . . . . 333
Bulletin de 1' d' Egypte Muftic). . . . . . . , . . . . . . . . . . . . . . .
1
335
of The School of OrientaJ and Studies, University of l.ondon
Muftic) .......... , ......... , .. ,. , . . . . . . . ..... ,. 335
Osvrt na EJezovicevu kritiku moje zblrke: Turski dokumenti u Bosni iz druge polovine
XV stoljeca ( Hazfm Sabanovic) . . . . . . . . . . . . . 336
HAZIM SABANOVIC
DVIJE NAJSTARIJE VAKUFNAME U BOSNI
V k u f n m i1i v k f i su isprave zavjestanju nekog dobra u vjerske,
prosvjetne, zdravstvene, socijalne, saobracajne i dobrotvorne svrhe. Svaka takva
duzblna zove se v k u f, njen osnivac v k i f (zakladnik). Vakufname pru-
zaju mogucnost ne samo da objasnimo instituciju vakufa, koja pretstavlja pitanje
velikog znacaja za izucavanje islamskog drustva kiako sa pravnog tako i sa istori-
skog g1edista, nego nam one isto tako mogu kao prvorazredni izvori za izu-
cavanj mnogih drugih pitanja iz svih grana istorije. dokumenti pruzruju
najvise podataka za istoriju gradova i naselja uopste, za kolonizaciju, topo-
grafiju, narocito za kulturnu i ekonomsku istoriju. Ovi nas dokumenti upoznaju sa
sistemom teritorijalnog razvoja varosi, sa stvaranjem novih varosi, kvartov.a i mahala,
sa tackama koncentracije ljudi razliCitih zanatskih, industriskih i trgovackih aktivno-
sti. Vakufname nam daju mogucnost da se sa unutrasnjom
d;rustva za turske vladavin.e nasim zemljama; one nam ukazuju na uslo-
ve drustvenih klrusa, na njihov zivotni nivo, kao i na pravne i socijalne odnose
unutar i izmedu tih klasa; one nam da vrijednost novca,
prirodu razlicitih poreza, v'isinu zakupru i kirije. Vakufname nam prikazuju razvitak
prosvjetnih, naucnih :i: re1ig1oznih ustanova kao i socijalne pomoci. IzucaN"a-
juci ove dokumente mi mozemo doblti dosta prestavu zivotu uopste tj. mo-
zemo upoznafi stvarnu d.rustva kojoj nas hronike, - koje se
vruju time da nam nabrajaju razne ratne i dogadaje, zivot i avan-
vladara i veHkih drzavnika - obavjestavaj.u vrlo riJetko i uzgredno.
Vakufname i vakufski dokumenti uoip!Ste, naroCito obracuni, daju
nam obllna obavjestenja tome kako su zivjeli oblcni ljudi,. sitne zanatlije, mali
trgovci i seljaci kojima hronike sistematski ne vode racuna.
Stoga potrebno da se s.a solidnim planom radu na izdavanju i izuca-
vanju ovih vakufskih dokumenat,a koji nam otkriti mnogobrojne nepoznate strane
nase narodne istorije i pruziti, sto moguce brze, bogati materijal koji oni u sebl kri-
ju, koji vise interesov.ati istoricare nego i same orijentaliste. Ovi izvori isto
tako zanimati i druge specijaliste koji se bave razlicitim granama istorije razli-
citih gledista. Izdajuci ove istoriske izvore prvorazrednog znacaja na metodski nacin,
ucinili uslugu ne svojoj nacionalnoj vec isto tako i svjetskoj nauci. Pristu-
ovome radu mora se konstatovati cinjenica da dosta
len broj starih originalnih vakufna:ma iz nasih krajev.a, tj. vakufnama koje su napi-
sane u vrijeme kada su razni vakifi gsnovali svoje vakufe i napisali svoje vakufname
6 Hazim
potpisane od strane svjedoka i leg.alizovane od strane kadija ili vakufnama clja pu:
inace zvanicno

priznata. Mjesto takvih vise su nam se sacuvale vakuf-
name koje nisu originalni akti, nego ovjerene ili proste kopije, cesto skracene,
katkada date samo u izvodu .jz originala.
Za koji su se bavili problematikom istoriskih izvora jasno da se svi ti
dokumenti mnogo r:azlikuju sa gledista njihove vrijednosti kao istoriskih
izvora. fome mnogo stete pridonijela cinjenica da ranije nije usvojen sistem
cuvanja originalnih vakufnama u vakufskim arhivama, nego su one ostavljane u ru-
kama mutevelija (upravitelja vakufa), se i u sluzbenim registrima centralnih
arhiva u Carigradu nalaze uglavnom samo skorasnje kopije raznih vakufnama. Ove
. i mnoge druge nezgode mogu da smetaju onima koji zele da izdaju i ispituju ovu
vrstu dokumenata.
veliki nedostatak nadoknaduje se kod nas cinjenicom da su mnoge
vakut'name s vremena na vrijeme prepisivane zvanicnoj duznosti u stidske proto-
kole i jedino tako sacuvane u tim prepisima koji su najcesce sasvim vjerne kopije
origiaala.
Ove nam se misli nuzno namecu kad pristupamo izdavanju najstarijih vakuf-
nama u i Hercegovini (iz 15 i 16 vijeka) od kojih nam se do sada sacuvalo
samo dvadesetak komada bilo u originalu ili samo u prepisima, kao sto slucaj sa
dvije najstarije vakufname koje ovdje donosim:o, koje su nam se u dosta
kasniin i ne uvijek dobrim i potpunim prepisima. 'koji se pri tom nuzno na-
mecu za izvrsenje ovoga zadatka mogu da se resavaju u prvom rr:edu pomoca
nekih pomocnih istoriskih nauka prije svega pomocu d i 1 t i k
me, medutim, - koliko meni poznato- jos uvijek nisu detaljnog
naucnog izucavanja sa diplomatickog to vrlo vazan za soli-
dan naucni rad na izdavanju dokumenata ove vrste, za njihovo razumijeva-
nje donekle i za njihovu upotrebu pri na Diplomatika
omogucuje d1a1 pormocu i najobjektivnijih naucnih metoda
mo ovih kao i svih ostalih slicnih dokumenata. I sveg.a toga mi se za
sada samo na to da Cinj.enicu konstatujemo, ostavlja-
. jru'Ci
1
z'g:odnijoj pr.iHci dla izloz'imo rezu'ltabe dosad.a:snjeg na :toga dO!Sita
slozenog Na takav postupak sili nas najvise to sto nam raspolozivi ma-
terijali jos uvijek ne daju mogucnosti da dademo jedan koliko potpun
temeljit prika:z diplomatickih osoblna vakufnama i vakufskih dokumenata uopste.
DVIije najsltrarije Vlaikufname koje ov,dje jesu:
1. Vakufnama Isa-bega' Ishakovica, turskog vojvode tzv. Zapadnih stra-
na drugog sandzakbega bosanskog koji u maloj Vrhbosni udario temelj dana-
snjeg Sarajeva, - za njegove u Sarajevu iz godine 1462. najstariji
turski spomenik sacuvan u Bosni, iako u prepisu, i osnovni izvor postanku Sara-
jeva.
2. Vakufnama bosanskog sandzaka a.s-b g s i n d u 1 h v za
njegove u Sarajevu i Visokom iz g. 1477, takode vrlo vazan izvor za
ucavanje daljnjeg I sam:o ru . .civa
mlada sluzbena
Dvije najstarije vakufname Bosni
V AKUFNAMA ISA-BEGA ISHAKOVICA ZA NJEGOVE ZADUZBINE U SARAJEVU
Sarajevo, izmedu 1-11 i = dzumadi el-Ula 866.
Original se nalazio u rukama Mustaj-bega Fadilpasica. On ga posudio Kosti
Hormanu i sada mu se vise ne zna za sudblnu. Sacuvalo se vise prepisa ovog vaznog
ali, na zalost, besprekoran. Ti prepisi jesu:
1. prepis u sidzilu sarajevskog kadije Se'id Mustafa Salimefendizade
iz g. 1254/1838. Gazi Husrev-begova (= GHB sidzil br. 77, str. 51-
52. Ovaj prepis u se nalaze imena svjedoka i devet starih sudskih
potvrda. Samo i u ima pokoja pisarska greska.
2. prepis u arhivi vakufa u
3. prepis spomenutog carigradskog prepisa g. 1885 imao
Kemal Kumbaradzi, mutevelija lsa-begova vakufa u, Skoplju. tome pre-
pisu ovu vakfiju izdao Gl. z v i Prema njegovom u tome prepisu
nedostaje, medu ostalim, jedan redak iz svjedoka i stare sudske po-
tvrde; drugih nedostataka i gresaka ima vise.
4. prepis u rukopisnom zborniku Muhamed Enver.i d i GHB br. 91,
sv. I, list 158-163. Ovaj prepis uzet iz gornjeg sudskog sidZila.
Postoji i jedan ovjeren prepis (najranije, mislim, iz XVIII vijeka) turskog pre-
voda ove isprave u arhivi Vakufske direkcije u br. 120 vel.
On prepisan i u zbornik (sidzil) vakufskih dokumenata te direkcije (knj. 1, str. 250),
prepisao ga i Kadic u svoj zbornik (sv. I, list 164-168). prepis pogresno
datiran sa g. 868 = 1463/4; u nema imena svjedoka, ali moze da posluzi za
kontrolu tesko citljivih i odnosno prepisanih mje-
sta, sto se primjecuje u svim prepisima arapskog izvornika.
Izdanjoe: GliSa 1 z v i u Glasniku skopskg naucnog d'rustva (= GSND) knj.
I, 1929, sv. 1 str. 170-176 (prema gornjem skopskom prepisu sa prevodom).
Prevod: G. 1 z v i Turski spomenici. lzdanje Srpske akademije nauka,
Beograd 1940. Knj. I, sv. 1, br. 10, str. 27-36.
Nase izdanje priredeno prepisu u spomenutom sudskom sidzilu (citiram sa
S), koji najbolji i najpotpuniji. Pri tom. uzeto u obzir i izdanje Elezovica kao
i navedeni ovjereni turski prevod. Ostali prepisi nisu se m:orali upotreblti.
Na pocetku prepisa koji uzet za podlogu izdanja nalazi se devet starih sudskih
potvrda raznih sarajevskih. kadija. potvrde glase:
JL;_,\}1 Jyol L. -.:,.._s:;::-.,.. _, "':; ;..r.jl ;:}JI
1 tl ." ....;\;_,\11 vl
LY. ." ." .clz;,; )4-11 lu _;, f
(.$',..\) 1 1.5
j)l tl ) ) ;-:,.;_;)1 o-UI f [U]
8
Hazim Sebanovic
\tJ:;\J;.. Jl .:.,. _);:; _r\1 D_i.t.
..1 ..

Jl 1,::.,:;;)\ l,:tl;.. Jl
\S'J""' 4: .. iJ. if iJ.
_, jlt t-7'"" r'f-'
2
..
..
'li..i,A.; r.S )1 .J.JI 15 j-JI 1--Lt f
.. \SI_,....! J_,ll \S..I;w
..::.J;.i L_,j\ \SIJ' .. (:;.-;_,:.._ 4..t_,.. o..Lt
61.)""' J,ll iJ. ..
.. Jl_,:.: iJ. .t}l .t.;-_5'
:t.._,JI \SI.f"' I..S::,\;1\
\SIJ' .. } t:' ..
)i:- )\.;..
f::f )" .t:l\ ,W (:' o.i.t
w:c 1$::.\AJI
Sam tekst vakfije glasi:
4.-.u o).a!l .tJiy
..1 .. '":""'<>\., _,,1 r;_..All
':)\ J.JI ':) i )!, 1 )i
\ .. L. rq <\il tlltl
..;\ fl\ r1'"" Jl.i
jl i:, ..::.z- .;... ..... .,::-t_:-11 if IJ
1
U prepisu S stoji J_,<t.; to sigurno prepisivaca. Takovih i slicnih pisarskih gresaka
ima u prepisu S znatan broj; one su u izdanju uklonjene bez narocitog ukazivanja na te
greske. Isto tako u izdanju Glise Elezovica vrlo mnogo gresaka (preko 80) koje
takode smattali potrebnim posebno isticati.
2
U prepisu S stoji Jt- .
Dvije najstarije -vakufname u Bosni 9
..:;:1,: L. ) r.? )

\t;A

..;
Jt... J..\.di .....AiJ \s ... IJI JLrl
5
"";.)J.t. J.:.l.)
.:.,I.1LH 1'1..11 .... Lll ..
Ji l. j)JI

('1.:,. .)lj L. o)_r.j\ 1-.i. ;51
o..i111
r .. ;._;. r:?) Ct} .. Jr
.\.;:,1
IJ_...\A_7 \_. ('"'<? .;Jd, L. '-:'JI Ji
.)111 -':f-
lt.:k ul Ji
;...)_; .. .. l uo-1;.1
.\_. L.
1
1)..1 ;.:.a<JI o)}..itl o...\:--IJ
Jl (\)..\
.
L. t_. cll. Jl Jl r\..11

\1\;) il.JI
.
1 oJ.r.)l .;..? ... Ji
7
.U
Jl r\.J' Jl 1 .. t .. .1.4 ....
... f.

Jll o)f ..itl

\f.: .. ('J)(!I

o..i111 J:l; f) f
.. JJ.r. -'JJI ..
3
U prepisu S i u izda.nju Elezovica stoji l! ; to turski nacin pisanja glagola
4
U izdanju Elezovica pogresno stoji sto on isto tako pogresno Cita zivajet premda i
u njegovom izdanju na svim drugim mjestima stoji: kako treba.
5
U izdanju Elezovica stoji
6
Stariji nacin pisanja imena -sl_........
7
U izdanju E1ezovica- stoji pogresno: .L. L sto se odrazilo i na pogresnom prevodu
toga mjesta kod njega. _
8
Tako u prepisu S kao i u izdanju Elezovica. Rijec u arapskom jeziku muskog
roda prema tome ovo mjesto moralo da glasi: ol_fi.:\ -siJI SliCnih gresaka ima u
ovome dokumentu jos, ali one nisu isticane kad ne kvare smisao.
9
U izdanju Elezovica pogresno: \
10 Hazim Sebanovi'c
J,l

'-!}
J,l t_-OJA ) J_,_)l.::..?
\
13 ....; ,.- 12. "' tl \ '" 1 " " 11 ___; .,. "1[1 1 " '1
f.:.. ) ) "::- 1 ..:.. ) !..)")) '-! ) 't.:... ) "-::-
j.l 16_,_,.J_I _)tl )\':JI 1\..:.. d ._,:_. _,; 14
) )<"";L; )A.NI ;_,.;; J,l
j.l j.l (;_;. ..
.. J,i Jr jl
..;_,t,_ :;I.JI .. '-!} "-iJ; ..L>IJ t;.Z:
jl (;_;. o)J...\J.I :>lc-..11 0'. \Aij_:"l Jll
Jl Jr

4,1; Jl U-J Jl
o;)..itl ":...\!.-1 J,l ;")1 jl


\t;J

x':JI


10
Tako u prepisu S; u izdanju Elezovica stoji: '-.PU = u starom turskom prevodu
stoji: = Radonja.
11
Tako u prepisu S; u izdanju Elezovica i u spomenutom turskom prevodu stoji:
Zagorica.
12
U izdanju Elezovica stoji pogresno: ; treba:
13
U prepisu S stoji: = ... dubudnica; u izdanju Elezovica: ... dubu-
dica; u sta,rom turskom prevodu: .J!_f:: = Meduputnica, kako vec Elezovic deSifrovao.
14
Tako u prepisu S i u izd. Elezovi6a; u starom turskom prepisu stoji .
15
U prepisu S stoji pogresno: ;treba kako u izdanju Elezovica.
16
Tako u prepisu S i u izd. Elezovica; treba o).JJll.
17
U izd. Elezovica stoji: = Blazo/u(j); Nece nista drugo nego pisarska ili stamparska
greska mjesto t>.J.J>'-:
18
Tako stoji u prepisu S i starom turskom prevodu; u izdanju Elezovica stoji ;,..\,;
sto takode pogresno jer nema nigdje nikakva spomena ni traga gradu Trebevicu. Upo:
Iedi napomenu uz prevod.
19
Tako u prepisu S. U starom turskom prevodu stoji: _}.:JUJU, dakle Zavradilo prema
tome pogresno: kako stoji u izdanju Elezovica. Isto tako pogresna i njegova konjuktura
da to iskvareno od Zavidoglu.
20
Tako u prepisu S; u izd. Elezovica stoji: On prema tomu ovaj glagol i preveo
sa trampio. Ako se cita J.l;.: kako u prepisu S onda znaci dao, podijelio.
21
U prepisu S i u izdanju Elezovica stoji: sto stilski ne moze nikako tacno. Cijelo
mjesto i inace dosta nejasno i na osnovu postojecih tekstova ne da se sa pouzdanoscu
prevesti. Nazalost to nije usamljen slucaj u'ovome dokumentu.
Dvije najstarije vakufname Bosni 11
) \r-)t..c L. )tJI '..1:: .:.,1 J..l..dil.l .k _;.
.. l..i.S" lf:) \4>,)) f'J:. f .. if \.( ..
(')' .....A.o.i iJ:. .U\ f lf: .. J.
li_s .L .. _, iY.. f _, ..s;.:.;, .:,;'} lr .. .. l..i3
J.,..i!l
22
:>lj \_ .. L. J)-U tld-1
'i.sJ 6lt' .:")t__;:_ .. .. l..i.s" ..
.U\ (;). ) iY.. f .. !:, .. ..(1,...

..
l..i3J f'J:>
f rN' OjJIJ) rY.. 24il .. b\l t:
h- rl .. t_L.a.t ('')' t.;) iJ:.
(Jf'):> o..i.lll ... 1-11 :;\,:::; li.f iY.. .}
..j\j_,'}l oi4> i\..13,.
25
..j\_;J)tl t;?: l.iSJ 1);t
J,l
)t .\;i:..\1 \:;1 .,,il i',;3.-l.:,;_,<:: .:.,' .k_;.
.. t't-tl .,,....... ,_ ( 1 1 \ .,,.... ,_ 1 . ljl 1' t
\JQJ ..10 1 ..1". _. ..10 .. ) oJ.III
JJ:ll

l. J_,:ll .._;;\1;_,1

28
..:...'-' .u1 Jv" .... 1_,
..1..:..-U li.SJ

f'J' iJ:. f ) . Lll ) r:.o.\1 -..
tJ' ....,A,o.i. iJ:. f .\_tl (;</" IJ iY.. 5
22
Ova dopuna izvrsen::: prema istoj stilizaciji na jednom drugom sliCnom mjestu. Uporedi
str. 9 redak 5.
23
U prepisu S i u izd. Elezovica stoji pogresno: i.)';.:.; treba \.) 1.. Ostale ovakve i slicne
greske u ovome izdanju su ispravljene bez narocitih napomena.
24
Tekst: e,l,a: l d!) glasi tako i prepisu S i izd. Elezovica, ali on izgleda
ovdje suvisan. MoZda nekom omaskom upao iz teksta dva retka nize od ovoga. U svakom slu-
caju suvisan veznik ispred l .
25
U prepisu S i u izd. Elezovica stoji pogresno: .....;t;_,}l\ .. gdje clan na
rijeci ..;:..;') , .... ne moze stajati.
20
U prepisu S stoji pogresno:
27
Pravilno stilizovana ova recenica glasila: : -':<>1 '1
28
U izd. Elezovica nema rijeci ..::..-;_, bez koje tekst ne potpun.
29
Tekst: i ,[_l\ G ..1 .:.." ;_J..:J.I u-t U;<- u
nju Elezovica potpuno ispusten.
12
Hazim S2banovic

30
t;,J ... I )J....ll..:;'- Jl )J-tl .:;lf= o)_f._;tl iJ u
31 \\ 1
<l.tj.)' '->J:tl \.t\:;


\jl)"' .:_,1 .\i;.JI \A::..U
Ct..-':.JI .J....IJ \ . C;v" .)1 lj\s" Jl
J)i J,<N.. l. JI:S1 66:.
}\....
)JJI

l.tl:>l ._;:..ll ..L....IJ l!.Y


I_, ..
)f}ll Jtl o.;)\F Jl J;\.all \_.
\:1}- _:,1 uts' .)1 '";"'J.J<il if '":"'JS::::..,I
Jt:.;hl
35
ot;J ... ...
( ...;;1)1
36
( ).1.}1 u.l
..ill f J.i.)l ._A.;I)I .tA;,J ( .. JJ.l\l \:1;
_uk: ..\"!
if eL'ill t'-'A \i-J\; )_,.i-..tl ..1U
fi\;. .Uiyl if ...-.U
1J.rJI ov"l o\IJ ;)11 oJyl
..:;..;)\ rl... oJ)ill .,_;t;JI t>J?I
jf')l oJ)..ill f_f.-J itl
J.,:il 4-:" 41\s"')\ ..\-; C,l}\11 1.)")1_;11
WJ .)\)" :,1 J)..itl ...;;1)1 ul o)k) o)kl ;fitl
30
U prepisu S stoji ... \; izd. Elezovica stoji treba t;..\".1.
31
Tako u prepisu S i u izd. Elezovica.
32
U prepisu S stoji: ; u izd. Elezovica stoji: ; treba <S"".f.
33
U izd. Elezovica stoji:
34
. U izd. Elezovica stoji:
35
U izd. Elezovica stoji pogresno: sto u prevodu ispusteno.
36
U izd. Elezovica izostavljen veznik ( ..
Dvije najstal'ije vakufname u Bosni 13
i\A\11 ..A)I i)J

\IJI 1.$' Jl

L-) ...\i
\.J.JI J).il.l J.":ll iul
Jl o.i.t .. O:,j-\:tl
iul..:.,1_,..;:,) t.e\11 .. ..>_,:f
38
-vJJ )_;.)'
)f .. ill JW >.1.)\ J:S)J
)t; _.>Y.f .:...f.
if ..:.,1 ;:\11 i-':-11
iul
41
.}> f!. ..\d .. -; Jl Jl (f\.,. Jl


iul .. ! :;_,}.-1 ('"if;"""' .:t)JI (::11
J:)}l; J\..i ..,;;)1 J:i u"'\:fl
..:_,11 ..::-
...;_-'!.
...
[!JJI
_,..t

.:.r-.
"f


1$::,\;JI t\ly
(5::.\.AJI O:,..J.II t\1_,--

ifJ" .... t\1_,--
0 ) ..!..:.>:::::..1
i\A\11 .:.r.l O:,..J.II if- t\1_, ..
JJiJI o_jl"
-!\s(jl r\; .:.r. O:,.J.!I rl} t\1
)La>
t\1_, ..
37
U izd. Elezovica pogresno: u J..U treba: u LJ ..U kako u prepisu S.
38
U izd. Elezovica pogresno: mjesto:
39
U izd. Elezovica pogresno:
40
U izd. Elezovica pogresno:
41
U rukopisu S stoji ._;, ; u izd. Elezo vica ._;, treba
42
Siijedeci dio teksta u izd. Elezovica nema.
14 Hazim
Spomenute potvrde
1
g1ase u
Jasno i ispr.avno kod mene ono sto napisano u ovome spisu, i presudio
sam da i ono Sto on sadrzi od nacel.a vakufa, njegove punovazno-
sti i uslova, znajuCi za razilazenje [pravni1ka] u pitJa,nju vakJufa. u-
b r k
2
, kadija
3
u Sarajevu.
Podnesen mi ovaj s,pis i sam ga primio, usvojio i osnazio. Ovo nap!slao
koji se cvrsto drzi dobrocinitelja N u'm sin a'k v", ka.dija
6
u Saraj.evu.
7
1
Upada oci da se skoro isti potpisi na1aze i na Isa-begovoj iz g. 1469 za njegove
zaduzblne u Skop1ju. (Vidi GliSa 1 z v i u GSND br. 1 i 2, str. 45-46 (prevod), 73 (tekst)
i 85 (faksimil); I s t i, Turski spomenici str. 79-80 (novi prevod). Medu tim potpisima na1azi se i
potpis sarajevskog kadije u r k koji u istom svojstvu 1egalizovao i ovu lsa-begovu va-
kufnamu iz g. 1462, se osnovu toga dade zak1juciti da i druga Isa-begova iz
g. 1469 za njegove zaduzblne u Skop1ju Sarajevu i 1egalizovana na sarajevskom seriat-
skom
2
Rekli smo da ovaj u r k istom svojstvu 1egalizovao i drugu va-
iz g. 1469, samo ne sesti kako stojiu E1ezovicevom te vakufname, nego
svakako r v i; kako se to jasno vidi iz sadrzaja, odnosno te potvrde i njezina mjesta na
toj Vidi faksimil kod z v i u GSND br. 1 i 2 str. 85 i prethodnu nasu napo-
d i u svom izvora za Bosne (n. m. sv. I, str.
157) kaze 'da ovaj r k sarajevski kadija g. 866/1462. KadiC. ne navodi izvor na
koga to tvrdi, mislim, da se ta njegova tvrdnja zasniva na ovoj i jos jednoj od s1jede-
cih potvrda u kojoj se izrii.'ito kaze da ovaj Mu harek sarajevskit ka1dija u vrijeme datiranja
ove vakufname (vidi. nize potvrdu). Ako sve to tai.'no, naime ako ovaj Mubarek u istom
svojstvu 1egalizovao Isa-begove vakuf.name ondaJ on morao sarajevski kadija u febru-
aru g, 1462 i u ju1u 1469-, druga Isa-bego vakufnama datirana sa 11-20 1469 g. Up,
1 z i Turski spomenici sv. 1, str. 80. S strane opet 11 1469 g, imamo na
sarajevskog kadije nekog ( Up. 1 z v .i n. d. str. 74. nap, 1). Od svih pret-
postavki koje ovdje doci obzir meni se kao na1jvjerojatnije i.'ini da spomenuti
efendija negdje 11 i 20 1469 smi jenjen, na njegovo mjesto ponovno imenovan
ovaj on- tako mogao 1egalizovalti Isa-begove U svakom
mis1im da sa1da na ove ovjere na nasoj znamo da jos 1462 godine
postojao sarajevskj dak1e prije Bosne osnivanja Bosanskog sandzaka;
da1je znamo da tada sarajevskj kadjja ovaj da se jz stilizacjje mjesta njegovih
potpjsa na ovim moze da on kao sarajevskj kadija 1egalizovao
Isa-begove

3
U orig. stoji e1-kadi
U orig. stoji Saray
5
On istom potvrdio i jz g, 1469 (vjdi 1 z o-
v n. d. str. 80. 1 2). S k r Sarajevo str. 41 kaze da ovaj sin
kadija1 doba Isa-bega, (dak1e 1464-1470), ali ne kaze precizno kada niti odak1e on to
zna. Da ovaj Numan stariji od samo to, sto se i u njegovoj potvrdi
Sarajevo nazjva S r v s kao u samoj ovoj vakufnami, Skarjc mozda na tome
zasnovao Ali iz onoga' sto smo rek1i napomeni pod 1 kao iz toga stose
zna da ovaj sara1jevski kadija 22 VII 1477 (10 rebl<a II. 882) ta se Skari-
ceva tvrdnja ne moze odrzati. Naime, Drz. arhi na1azi se origina1 jednog
dzeta koji dana izdao sarajevski kadija1 kojim se potvrduje da
bosanski ama1dar Kristofan Zivanovic predao carskom s1uzi 1000 z1. Na tome
se potpisao: e1-fakir Nu'man Ja<kftb ne e1-mevla, kako i.'ita Ele-
zovic) Saray ovasi, kako stoji i na ovoj vjerovatno tih
vremena ovjerio i Isa-begove
6
U orig. stoji 1-m u v 11 ii. Ovaj izraz E1ezoviC sta1no i.'ita 1-m v 1 i uvjjek ga prevodi
sa u 11 ali to pogresno. 1-m v 1 ii znai.'i naji.'esce gospodar rob dok
znaci v 1 .S t n.
7
U orig. stoji Saray ovasi; od s r t. dvor i v t. polje, nasta1o ime S r v
Ima mnogo starijih turskih geografskih imena koja su nasta1a ovaj nai.'in: k-o v ar, d z
v s i, r t 1 k-o v s n-o v itd. najstariji spomen danasnjeg imena Sarajeva. Ra-
nije, i u XVI se domacim i zapa dnim vrelima zove V r h s n V r h s n
s1., tek kasnije S r S r g 1 i S r s n i sl. Najstariji izvor kome napisano
S r v jeste pjsmo bosanskog sandzaka F r z-b g od 7 marta 1507 godjne. Isp. r
h 1 k Tursko-s/ovjenski spomenici dubrovacke arhive. Sarajevo, 1911, str. 136.
Dvije najstarije vakufname u Bosni
15
Kad ova vakfij,a, i potpisao. skomasni
bozji h d z-Z r k i,
8
kadijla
6
boraca za v,Jeru,
9

Sarajevu,' - neka bud'e oprosteno!
Kad podnesena ova na zasnovan.a vakfijla i vjerska pre-
gledao od pocetlkia do 'kraja i od do svrsetka, pri-
i osnazlo, potpisao. Ovo onaj kome potreban
oprost vjecnog gospoda sin 'Alije, sina

sNiat-
ski

borbl/
2
gradu Sarajevu,'
3
- .ct:ao da [ ono] sa
vjer-e! se dogodilo
svetog zu'l-hid'zdLZ,e devet stotina

Neka IJ'e svaka hvala
stvoritelju svijeta njegov blagoslov
i dru,govima koji su svi cisti i
8
Ovaj kadija potvrdio pored Isa-begove iz g, 1469 (v.
1 z v i n. d. str. 80) i Cekrekcije od 932 = 1526
god. (Up; r s v 1 k v i Diamija i vakufnama Muslihudina Sarajevo, 1938,
str. 16 str. 14). n d z i prevodeCi za Kresev1jakovica ne-
i pogresnb procitao toga kadije kao: ... ... ... z-Z d i (?)
Ono treba citati: 1-f k i r i 1 1-g n i i h d z-Z r k i.
sarajevski kadija negdje pos1ije 1526 godine kad napisana Cekrekcijina
1egalizovao U d u 11 h h d kako se to vidi iz teksta, i iz
potpisa ovoga sa/rajevskog kadije toj Zejreki ovjeriti tek kasnije,
iza 1526 g.
9
U orig.: di'i.r
10
I u svojstvu i isti dan ovjerio i iz g, 1469
1 z v i n. d. str. 80). E1ezovic tu nije dobro ni procitao ni preveo.
Tako, napr., toj ovjeri E1ezovic cita: f i s h r i s h i r i i prevodi sa CU-
venog meseca. stoji, istina ne bas razgovjetno: f i 111 s t h 11-i
s h r i i to treba prevesti pocetku mJeseca ili prvog dana mjeseca, izra.z s t e-
h 11un sa izrazima g u r r i v v 1, on vise do1azi i
nego Ovaj izraz broja dana npr., Gazi
za i (v. r h 1 k GZM, XXIV, 1912 sv.
1 i 2, str. 212). poznat ovaj ga eitirao svojoj raspravi: Zslamsko ra-
cunanje vremena i datuma turskim spomenicima r s k i s n i i str. 946), i
tu rijeci, i ovaj izraz, cita pogresno: f i t r i s t h i 1 i f i t i'i. r i h i
s t h 11 i ga cak i prevodi pogresno sa Kad sav taj citirao i pre-
veo ovako: to znaci 19. !. 1531 god., ne kako
str. 204, kazao: (1531, koncem ra) 938 (n. d. str. 947).
Truhe1ka tekst toga tacno preveo, ali ga nije dobro preracu-
nao. E1ezovic pak taj nije tacno ni procitao, ni preveo ni kaze: 938,
i to dobro prevedeno. Ali kad se taj preracuna
11 decembar 1531, ne 1531 kako kaze E1ezovicev
ne tacan ni onda kad izraz s t h 11un zaista znacio
jer to 9 ili 10 januara 1532, ne 19. I. 1531, kako kaze E1ezovic. Kako,
izraz u s t h 11un u znaci prvi, to ova datirana
sa: prvi I. 938, to 11 1531 godine. Rekli da ovaj izraz vise
d<J!azi t1 i (za hronike vidi, npr., i d i'i.; h t s r f i t r i h
s r za natpise vidi, npr., VI, 741);
cesci izraz gurre.
Kadija Abdullah Ali koji potvrdio potvrdio i
Cekrekcije (Up, r s v 1 k v i n. d. str. 14). znaci da
sarajevski kadija 937/16 1531 godine kako stoji
Isa-begovih i prvoj. dekadi !. 948 (23, VIII.-1. IX. 1541) godine, kako stoji
potvrdi CekrekCijine .
11
U orig. stoji
12
U orig. stoji di'i.r e1-dzihi'i.d.
orig. stoji Saray abact
= 16 153l.godine
16
Kad oV!aj seriatsiki spis i isprava
i i ubogi D r v i s


kadija
6
u Sarajevu.
'ko:j'a se ima '!livazavati,
u h d, s i n S d i-
Ovo kopija vakfije (tevl}i') r k koji u
k!adija. u podrucju'
2
zasticenom: Oda-
t1e prepisana ikakvih dodava.njla. i Ovo u-
s i IJ., s .i u h m d v, kadija
6
u gfladu Saraj,evu u zastupstvu, -
bude oprosteno!
Prepis vjeran originaiu. Ovo sluga bozji h u d,
s i 11 z i a'u d d n v, poznat pod N v -z d ei/
6
ka!cliij:# u
gradu Sarlajevu,' - bude oprosteno!
15
On u istom svojstvu potvrdio i .drugu Isa-begovu vakufnamu iz g. 1469. Up. 1 z
" i n. d. str. 80.
16
Ovaj sarajevski kadija Mahmud N v 11 z d potvrdio i drugu Isa-
iz g. 1469 (Up. 1 z v i GSND sv. I, str. 74-78). Samo GliSa Elezovic
izdajuci tu vakufnamu pored drugih mnogobrojni h pogresaka sasvim pogresno procitao njegovo
ime kao: Mahmud Zijauddin S u' 1 i z d mjesto Mahmud Zijauddin N v 11 z d
Ispod potpisa ovoga kadije na toj vakufnami na lazi se pecat za koji g. Elezovic kaze da
pise: Mahmud Suali. Na fotografskom koji Elezovic prilozio uz svoje
taj pecat, nejasan i ne sta u. pise, ali sjgurno da
tu ne stoji: Suali, opet N e.v 11. Kad se na da tekst
potvrde nije tackama, nije cudo sto g. Elezovic mjesto Nevali 1_,;)
citao Suali ), ali sasvim nezgodno da se jedno ovakvo cita bez prijedloga '-:-' i dai se
slovo stavi hemze, koga u to su vrlo jaki dokaJzj (narocito drugi)
da Elezovicevo citanJe toga potpjsa pogresno. sto u arapskoj paleografiji . postoji ispustanje
diakritickih i idrugih to ne znaci da ta paleografija dopusta ispustanje slova. Na
osnovu svega toga jasno da se ovoga kadije citatj N v 1 i z d ne S u' 11 z d
na osnovu toga sto se potvrda ovoga sar.aJevskog kadije na originalu druge Isa"be-
gove jz g. 1469 nalazi kao prva u rocelju akta, g. Elezovjc zakljucjo da taj
kadjja r v i" potvrdio tu da su se potvrde ostalih potpisa.nih kadija redale jedna
za na praznorn delu poglavlja (Eiezovic, Turski spomenici, str. 80 nap. 1). Ni ova
tvrdnja g. Elezovica ne blti tacna:. On ne uvida razlike jedan. ka-
dija potvrduje vjerodostojnost jednog akta koji izdaje od druge, kasnije,
kadije potvrduju jedan originalan akt ili njegav prepjs. Isto tako nije uocio da one kadijske
zapise treba citati uglaivnom odozdo ne obrnuto kako on uCinio. Ne mogu da
kako tako postupiti bar kod ovoga Nevalije smatrati da on prvi pot-
pisao Isa-begovu vakufnamu iz g. 1469, kad sam taj Nevalija u svojoj potvrdi na toj vakufnami
kaze da. vec potpisana od cuvenih bogoslova (prevod Elezovica). Prema tome tu su va-
kufnamu morala prije Nevalije potpisati bar trojica kadija. Vec zbog toga otpada i cinjenica na
kojoj Elezovic zasnovao jos jednu svoju pogresnu tvrdnju: da taj Sualija bez svake
sa onim sara.jevskim kadijom Mahmud kojj se u
hudzetu jz g. 1469 (v. 1 z v i d. str. 79 1). Ovu tvrdnju g. Elezovic. zasnovao samo
na podudaranju licnog imena ove dvojice sa.raje vskih kadija kojima ime Mahmud. Na
osnovu toga g_ Elezovic zakljucuje da ta. vakufnama pisana u vremenu kada Isa-beg osnov..ao
svoj vakuf u Skoplju. G. Elezovic kaze doslovno ovo: Da ova vakufnama pisana u vremenu
kad vakuf ustanovljen zakljucujem potvrdi ovoga sarajevskog kadije koji bez svake sum-
nje isto ono lice koje se spominje u dokumentu ispod ovoga. (misli na spomenuti hudzet od 11
VH 1469 g. Up. Elezovic, n. d. str. 79, nap. 1). Nema nikakvih jacih razloga na osnovu kojih
se moglo posumnjati u originalnost te vakufname, moram napomenuH da argumenat kojim
g. Elezovjc dokazuje svoje gornje tvrdnje ne vrjjedi prosto nista. Ne moze se, mislim, samo na
osnovu slucajnog podudaranja liCnih imena dvojice sarajevskih kadija dokazivati istovjetnost
dviju razlicitih liCnosti, jos postanka i originalnost jednog Slabost
takvog ispoljava se naroCito onda kad u da na veliki vremen-
ski zivota jedne druge licnosti kao sto slucaj sa iz
g. 1469 i ovim Nevallzade jz sredjne 17 vijeka. ovaj Nevallzade kojj
Dvije najstarije vakufname u Bosni 17
Sadrzaj ove vablije utvrden svjedocanstvom veli!ke skupine ljudi. Ovo na-
pisao sluga I:.I 1 i 1, kadija
3
'li gria,du Sarajevu,' u zastups.tvu, -
neka se oprosti!
Sadrzaj ove vakfije utvrden velike ljudi. Ovo na-
pisao slug-a svevisnjeg s l]-Z ad s i d u h d S e'i d/
7
ka.dij,a
u gradu Sarajevu/
8
- neka se oprosti!
Sam tekst glasi:
Neka svaka hvala Allahu obblju njegovih bozji neka
pos1anilku i
zatim: Uzvikni vojvoda dobrocinitelj i dobrotvor,
. veni hvaljene vjere i zakona,'
9
'I s g, s i n pokojnog I s h k-b e-
g
20
- neka bog 'll'Zvisi stijegove njegove i u<Cvrsti s'tubove njegove
- oeif.ovao da. slamo Abla'h jedini bog, koji druga u'svojoj vladavini i da
se on odlikuje jed,instvom, odlacuje kako hoce i radi sta hoce;
21
( oCi-
tovao] da on [bog] poslao pravu upuJtu i is:tinitu vjeru -- neka ga
svevi'snji AI!a'h i splasi! - da tako doveo do pobjede ostalim
uprlkos negodovanju

dalje ,da bog i.skre-
na pokajanja svojih slug.a, da on prasta njihova ruzna djela, jer njegova
srdzbu; on prasta, i [izjavio da u
se'lu Brodcu
23
u podrucju Sar!ajeva? sagradio jedno konaciste

u stilu
potvrdio Isa-begove sin kako on sam kaze tim svojim potvrdama.
Njegov otac k sin Nesuh efendije N evalije koji Mehmeda
efendija g, 1003/1595. Njegov sin otac naseg efendije
raznih g, 1046/1637. Up. S r
Sidiill-i osmiini 1!, 43, 247, IV, 555 g. efendiji Surejja znade
toliko da i Manisi (Magneziji) da 1063/1650 g. (U!J.
n. d. IV, 320). Na njegovih potvrda na
da on negdje prvoj polovini 17 vijeka blo sarajevski kadija.-
Bio cetiri sarajevski kadija od 1210/1795 do 1227/1812. i
pokopan kod Careve lsp. sidzile sarajevskog jz go-
djna GHB br. 36, 39, 48 52.
1
8 U orig. stoji Saray-Bosna
19
U stoji: ved-dini i izrazj ed-din
riJec i 1 1 t znaci ovdje v r kao i d i n, n r d, stoga pogresnq da se prevede
sa vere i riaroda kako to preveo Elezovjc (str. 28,. red 4).
20
i vidi: Ciro r h 1 k Tu,rsko slov jenski spomenici dubro-
vacke arhive, Sarajevo 1911; Gl. 1 z v i Turski spomenici Skoplju GSND sv. I. str. 9
i dalje; 1 s t i, Skopski /shakoviCi i Pasa Jigit, G S N D sv. IX- D. N. V, 1931, 1 s t i, Turski spo-
menici, Beograd 1940 1. sv. 1 vise
21
Kod E.Iezovica stoji: i da sto volja i da kako
drago (str. 28, 9).
22
Elezovic ovako: ... i da istakne iznad svake koliko se to
svidalo (str. 28, redak 12-13).
23
Elezovic to prevodj ovako: okolini ... (28, 18-19),
4 kaze: Napisano min a'mal Saraj ovasi. izraz ne okolina,
nego podrucje. Stoga selo tr?Ziti okolini Sarajeva, niti PoJju
kako na toga prevoda Skaric 38). Uz Brodac Elezovic
3 kaze: U stoji: r g pretpostavio da od prepjsivac napravio
r r g ali kazivali da ni takvog naziva okolini Sarajeva nema d. 28, 3). Tacnost
Elezoviceve bolji prepis ove vakfije na koga priredeno
pravilno pise: r d da toga lokaliteta danas vise ali .
iz teksta ove vidj se jasno da selo Brodac lezalo n d s gdje se i
danas nalazi lsa-begova tekija, i lsa-begova hana(K 1 r koji stajao stare sara-
jevske kojoj se i danas na taj nekada stajao zove Kolobara. Mozda
nije ovdje da rijec karje ne znaci selo nego naselje
24 U orig, izraz m n z i 1.
18 Hazim S1sbanovic
--------------- ---------------------------------
tekije (zavjje),
25
koja se sastoji jz tri kuce
26
staje jednog ogradenog
(harem) i os'talog s:to treba, i Zla svoga zivota uvaku,fi.o i zavjestao
s da sluzi kao tekija (z.'lvije) i konaciste siroma.snim koji su uce-
nici, sejjidj,
27


i putn:ci-namjernki.
29
[U njoj] se !kuhati meso, pirinaeo i koliko bude dovoljno, ptros:ce
se] masnoce ikoliko bude potreb.no .
.Oni [gostj] im1aju pravo na jelo (corbu) tri dana ne mogu tu vjse
od tri Na imaju; pravo i spomenute tekjje (zavjje), visak
hrane kojj pretekne kad se podmjre oni [gosti i sluzbenici] davace se
nejakoj sirocadi koja stanuje u toj varosi (kasaba).
[Dobrotvor] talkode podigao most
31
nla rjjeci 1 i i [odredjo] da
za njegovo odrzavanje sluzi petnaest arsina
32
[zemljista] s kraja mosta s gornje
i donje njegove i zavjest:ao ga [most] onima koji prelko prclaziti,
3
"
kao pravovaljan i na S'eriatu zasnovan v1akuf i kao valjanu koja do
vijekla trajati i kojom se stice zadovoljs
1
lvo svevjsnjega Al!aha ; kojom se stice
stepen kod uzvisenog gospodara i zasluzuje nagrada u zelji [da
25
u orig. stoji z v i sto kao ter min najvjse odgovara nasim manastir
samostan. Objasnjavajuci ovu rijec Elezovic na str. 28, 2 kaze da u njegovom izvorniku:
rec zivajet<<. zivajet ne postoji u arapskom, niti
kome drugom jeziku i da njegovog izvornika pociniti takvu gresku,
pogotovo kad i u tom prepisu na ostalim zivajet stoji zavije, kako
26
U prevodu Elezovica stoji koja se iz d n zgrade.
2
1 U orig. stoji s d t pl. od s i d, znaci tankoj
"
8
U orig. stoji g u z t pl. od g z i, sto znaci borac, ratnik, ratnik ko]i se za vjeru,
gazija.
29
Elezovic to prevodi ... i jos za svoga zivota zavestao i pokloni, uz uslov da
sluzi kao stranoprijemnica za stanovanje anske sirotinje, studenata bogoslovije, sejida i
pobedilaca boraca veru i za (str. 28 redak 19-'22). Najbltnija razlika
moga i njegova na ovome jest u sto izraze: zavija ( = tekija) i mesken
(= stan) spojio jednu rijec i preveo sa Takav _prevod naveo
Elezovica da on kasnije ovoj zaduzblni govori stalno kao njenu glavnu
da bude tekija, potpuno izgublo iz vida.
toga iza rijeci 1 i f u k r u s l i i n ne nalazi se nikakav veznik koji te
rijeci vezao sa sljedecim nego m i n koji ovdje funkciju da objasni i
ono sto sadrzi iza koje taj prijedlog stoji - i n jii n i stoga nije
dobro kazati Za sirotinje, studenata i t. d. nego treba reci: za stano-
vanje koji su studenti itd.
30
rijec r z z u. se izgovara i i
nacine, ali nikako el-arz ili i urz kako kaze Elezovic zasnivajuCi svoje tvrdnje na
koje ova rijec doblla u jeziku. se ovdje za mjerodavno
akt napisan na arapskom. Zanimljivo da se ovdje kaze da se u kuhinji ove tekije
i pirinac, kasnije kad govori ne kaze koliko se izdavati novaca za na-
l,avku pirinca nego se kaze da odredio za corbu psenicu.
"
1
Isa-begov most zvao se kasnjie, i danas, Careva cuprija. Vidi r s v-
l k v i Vodovodi i gradnje vodi starom Sarajevu, Sarajevo 1930, str. 198-200.
32
U orig, arapski izraz z i ' koji sa turskim r s i n,
oznacuje jedinicu za u iznosio 0,68 m.
"" Elezovic to ovako: Na cela njegova s strane podize prizemnih
i na sprat 15 ziraen i ih za ove poslove, napomeni uz rijec ziraen kaze: napisano
ziraen. Ocevidno ili nesto ili krivo prepisano. MoZda treba pretpostaviti rec
kad se tekst pravi!no shvati onda ocevidno da tu nije nista krivo prepisano
i da se tu ne pretpostav!jati nikak'!e hudze re nego da se tu misli zemljiste oko
Na tom su kasnije podignuti ducani Isa-begova vakufa, koji se vise puta u do-
kumentima iz sredine XVI vijeka,
Dvije najstarije vakufname u Bosni 19
postigao] ono divno obeclanje ikome govori Kur'an: Sva<ko dobro djelo koje uct-
nite za spas svoje duse, ono kod boga dobro i vise nagradeno.
3
'
Sve on zavjes'tao ali tako se [tlaj vakuf] moze ni proda.ti, ni pokloniti,
niti ma na koji nacin preCi u cije puno vlasniStvo (mulk), [nego da] vjecno ostane
onlako kako ovdje propisano sve dok bog ne ostane jedini gospodar zemlje i
sv.ega sto na njoj; on najbolji nas1jedniik.
35
Za svojih uvakufio od svojih pravih po-
sjeda sljedece:
36
Sve

koji se nalaze pod j,ednim krovom
38
i

iza navedenih
mlinova koja se nalazi

i vodu za njene patrebe i ostatak
vode od banje [tj.] one vode koja dovedena; i han
41
i koji sa-
gradeni [ Njihove [tih granice su :'
2
s

te-
voda, sa zJapada javni sv;e dokle se sa sjevera [granica
ducana] javni pat do i1za !toga hana, s istoka dlo mullk-imanja nj.egova sina
h m m d s-S g i r

zajedno s onim sto on [Isa'beg] po.kllonio kao i onim

sto dopire do carsije
45
i [Sto granici] s njom [car'sijom] i sto nje [carsije].
Dalje, nekretnine
46
koje se nalaze ispod spomenute tekije koje su omedene: sa sje-
2*
20
Sabanovic
vera pu:tem i s k 0
47
i onim [putem] sto dopire do carsije i javnim putem do spo-
menutih m1inova, s jugoistocne strane'
3
rijekom koja navedena spomenute
m1inove, i vr!t'
8
koji kupio od u s u f poznatog pod jmenom t k

koje
se [nelkretnjne i vr.t] nalaz-e u tome selu
50
sa granicama,
gradilistima, dvoristima i svim malim velikim, sto u tim i

i dobra ('aka:r), U tla dobra] spadaju jos: ono [dobro] sto
pod 1 Se 1 i 's t

te mu nije potrebno oznacivati granice, i
[dobro] zvano Vr t i,
53
i ono (dobro] sto se zove S 1 i s t

dva puita, il [do-
bro] zvano d i n

mezra d n i [koja se
prostjreJ od granice R d

do R d i 1 v i

i ono [dob-ro] sto se
zove n d z 1 u k
58
ispod carsije (suk), izmedu dva puta; i ono [d:o'bro] sto se zove
t 1 k, n:a1azi se u mj.estu koje se zove V r S
59
[i prostire se] sve do rijeke
Mi1ja:cke,
60
i ono [dobro] .koje se zove Zagornica
61
blizu Stare Va:rosi1,
62
47
U orig. stoji i s k Danas se Gornje i Donje onaj koji
vodio kroz selo D n i s k njegov dio varosi vodio niz v i dalje niz
r s 1 i t
48
u orig. stoji s t an.
49
U orig. stoji s f s i t k ovoga Jusufa
Kotke d. 40) na Isa-begova
zavija, nedaleko od
5
Kod Elezovica stoji ovako: ... i sa istoka do sina Sagir zajedno
sa on poklonio, koja s vezi sve do carsije i sva dobra iznad i
ispod granice se: s severa koji na trg i
do vodenica, od strane koja protice kroz vodenice i
koji od poznatog pod Kotka, koje se nalaze
.
U tekstu se ovdje ne nikakva voda Isa-beg poklonio svome
Sagir Elezovic odnosnoj nici vidi aun ( = voda); greska
1 to sto bostan shvacen kao oznaka granice ne kao dobro koje se vakufi.
51 U orig. stoji k r u
52
U orig. stoji Se!iSte, sada se ne utvrditi gdje se nalazilo ovo
53
U orig. stoji Vrti (V-r-t-y), sada se ne
51
U orig. stoji Se!iSte; da se
55
U orig. P-o-d-i-n-e. prof. Skarica ove, cetiri
i parcela lezale sjevernoj r u 1 i V
r s i (n. d. str. 40).
56
U prepi;;u stoji Radoje, u Elezovica stoji Radome,
57
Selo R d i 1 v i i se d k v i i r d k i
i donekle s v i.' se sve do potkraj 18 vijeka.
58
u orig. stoji n 11 k, sto djete IiSte.
59
Ovo sto rijeci varos
60
Ovo jedno od najtezih ali i najvaznijih U prvom
ove Elezovic to preveo ovako: ... i zvano Atik koji
delu sto se od staririe zove Varos do Miljacke (v. GSND sv. str. 40). Na osnovu
toga prevoda svojoj monografiji napisao: U istoj se onaj dio
Sarajeva zove \1 r s d i I k i S t r V r s. d. 39) shva-
tivsi da se dvije Gornja i Varos Miljacki. U prevodu
Elezovic to ovako: ! jos ... (?) Atik koja na koje Varos
do reke M!jacke. Uz rijec Atik 10 kaze: Ovde nesto izostavljeno. Mozda
atik varos. (str. 31 i nap: 10). Ti se prevodi u ne iz teksta
- i kad bi oydje zaista nesto izostavljeno - se nikako da se tu radi
r:ckoj ,,varosi do Miljacke.
Ocito da se tekst ovdje odnosi na z 111 1 i s t koje se koje se od
Stare Varosi do rijeke Mi!jacke i da nekoj Varosi do reke Mi-
Ijacke. Isto tako ne izgleda da ovdje nesto izostavljeno, jer tom
Dvije najstarije vaku:fnaine u Bosni 21
i ona [dobra] s;to se zovu Meduputnica
63
i Nisputnica
6
\ i ono [dobro] koje
se zove i 1 v i

i okno (vitao) na potokJ s v

i dvije mezre s
spomenutog potoka, koje su omedene: s jugoistocne strane'
3
do meda
mulk-imanja I n s i n g i n v

sa zapada do
bova.68.l mlin koji kupio od Kasatic1a u Bo1ni,
69
i jednu mezru ispod njega
dvije mezre iznad nje Ue mezre],'" 1koje granice: s istoka do muslimanskog
arapskog jezika na rijec t 1 k kao mogao doci prijed1og i ni c1an
1, bi morali stajati uz kojoj pridjev t i k ( = star, stara) s1uzio kao
Pored toga sto sastav1jac ove napravio niz sintaktickih i stilistiCkih gre-
saka - kako smo to pokaza1i u kritickom aparata uz tekst vakufname, - ipak tesko pretposta-
viti da ispasti imenicu, da izvjesni clan i jedan prijed1og, koji uz nja doda nje-
nom Osim toga jedina rijec koja ovdje do1azila u obzir kao ispustena sva-
kako rijec varos, pretpostaviti da ona ne mozemo vec i stoga sto se za taj 1-
t i k .odmah kaze da se mjestu koje se zove V r s prema tome ima1o smi-
sla reCi Stara Varos koja se na1azi u koje se zove Varos.
U osta1om u ovakovim ne se, mis1im, nista sasvim zakljucivati
isk1jucivo na zakonima sintakse i drzim da se u ovome s1ucaju ne radi
prilikom stilizacije teksta, nego se radi 1ogickoj i kon-
v r s t i k u t ik.
61
U orig. stoji Zagornice, danas se ne d
62
U orig. stoji 'atik varos. Ovaj lokali tet i u Sarajevu. dobro poznat.
03
U orig. stoji tacno Meduputnica, danas se ne moze
U orig. stoji Nisputnica; ni ona se ne da ublcirati. (S k r i n. d. str. 40). drzi da
ove parcele na lijevoj Mi1jacke.
65
U ruk. stoji Bilwica; va1jda se na1azi1a ondje gdje i danas 1 v i
u G r n i s t r i k u. Godine 1565 spominje se neki Ve!ija Bje1avica, stanovnik
maha1e, to jeu istom kraju gdje i ulica 1avica. Up. S k r i n. d. str. 40 i nap. 2.
Kod E1ezovica stoji: ... i na reci Koseva vodenicu (str. 30). prevod
samo onda kada origina1u d g i r n g i staja1o samo d g i r n - mlin,
vodenica. Degirmen ocagi, znaci. jedno mlinsko okno, vitao ili kamen, vec prema tome
kako se to kod nas u kome kraju kaze. to dvoje nije isto. Sinonim izraza degirmen ocagi jest
i izraz degirmen ([Up. S n v i Turski dokumenti u zbornik 2,
1946, br. 3 str. 186 i br. 8 str. 196).
"' Ovo imanje n s i n g i n v na1azilo se na potoka Koseve u Mi-
ljacku. 1 n staro tursko ime, koje nose i .i krscani. Ova rijec u
oznacava sokola, u narodnom znaci velik. U Gornjem Kotorcu na r G
1 u kod Sarajeva naden grobni Bogcina sina Stipkova, koji Skaricu otac
Balabana. Up. Glasnik zemaljskog muzeja (GZM) VIII, 1890, 218; Lj. S t n v i
Sto.;ri srpski zapisi i natpisi, br. 4780; V1. S k r i Sarajevo od najstarijeg vremena do danas,
Sarajevo 1935 str. 34, nap. 2.
68
Kod . Elezovica stoji: od prema granicama imanja sina Begdzi-
nova:, sa zapada do nevernickog u napomeni 16 kaze da u tekstu napisano: i/a me-
Medutim niti tako u tekstu stoji niti to dobro prevedeno. U prvom ove
vakufname sam E1ezovic kaze d31 u tekstu stoji ila kubur (GSND str. 43, redak 22 odo-
zgo). to tamo sasvim pravilno preveo: do hriscanskih grobova (str. 40 redak 7 odozgo),
ne znam kako u drugom izdanju mogao tvrditi da u originalu stoji nesto sto sam da
nije tacno, i prevesti nesto sto ranije sam pravi1no preveo.
69
Se1o 1 n spominje se poznatoj Ninos1av1jevoj pove1ji iz XIII v. se1ima
bosanske nema Odavde vidimo da kraj nekog potoka i da
u njemu zivje1a porodica s t. i i, kako se danas zove jedna maha1a u se1u Z n v n i-
c i, kod d z i u sarajevskom Bo1na' se i u dokumentima iz
XVI vijeka, va1jda kasnije u danasnje s t i istoimenoj porodici koja
tamo stanova1a.
7
Kod E1ezovica ovo g1asi: l ispod jedne mezre i dve mezre koje su ograni-
cene ...
Sta ispod jedne mezre, sta iznad dve mezre to se iz prevoda ne vidi.
22 Hazim
grob1ja
71
i do V 1 i k g iki m n

sto vise ajega [groblja], s jugoistocne
strane do s t i

sa zapada kako se turski kaze Sirti si.ra'' do
z

to jedno mjesto se1a 1 z u

[Da1je zavje's!tao sve mlinove7
7
pod jednim

riJeCi z 1 z n i jJS
u aahiji Visoko,'" i jednu mezru u 'blizini Ljabogoste,
80
koja se z:ove

i onu mezru koju kupilo od Ba1abana sina ikoja se zove
r u S
82
zajedno s rijenim gajem (sumom), lkoja s istoka dolinom do gra-
nke Skaklica
83
i do C.rnog Vrhasi Kozarevica
85
i Ostre G1avice
86
i
do ku1e r v i
87
sa zapada gorska kos'a
74
do 1ivade (cayir) R d m
Z v r t i 1

i R d ve,
89
sjevernoj strani d'O koji se zove
v g!a n

i do v i d Z
91
i dopir-e do
71
I kod Elezovica na stoji: Sa istoka do
(str. 31), tacno kaze da napisano: ila
i/-muslimin.
72
U orig. stoji 1 h d z r 1-k i r sto znaci veliki i nije jasno da 1i to
nekog lokaliteta i1i ne,
73
U orig. stoji i 1 k i r i s t i k 1 r. Prema gornji izraz 1-m k i r
znaci za od 1-k t1 r od k t')
Kasatici danas sela opCini HadziCi.
74
u orig. stoji strti stra znaci gorska kosa.
75 U orig_ stoji n d.
76 U S stoji 1 z izd. Elezovica 1 z stamparska pogreska
nista
77
U prevodtt EJezovica na stoji: l nekoliko vodehica (str. 31)
stoji v d z i t-t v h i n = i sve vodenice ...
.
78
U orig. stoji z 1 z n i danasnja rijeka Fojnica, koja se g. 1530 i jos
kasnije zvala Zeljeznica. Karakteristicno da k i (S 1 v 1 s n k), Zem/jovid
Bosne (1851) nigdje ne nego
7
" U orjg. stoji n h i t i V i s k znaci da jos 1462 g. kada pisana
ova drzali neke dijelove zupe (nahija) Visoko, porjecju Fojnice.
80
U orig. stoji: L u g s t to selo L g s t koje lezi istocno od Sarajeva
na lijevoj strani ceste za 1 Tu se god. 1565 i n h n-a g dizdara grada
Hodidjeda. Isp. Kadic, Kronika II, 21.
81
I orig. stoji L u k
82
U orig. stoji: r il s. Danas na Trebevicu postoji selo koje se zove r s.
83
U orig. stoji I s k k i k. Sada S k k 11 i i, selo D v i i ispod Trebevica.
84
U orig. stoji (: i r n.i V i r h, dakle r 11 i r h. Ne da se ublcirati.
85
U orig. stoji Kozarevik. Sada selo z r v i i, od Trebevica.
86
U orig. stoji Moze se prevesti sa Siljata Glava, Ostra Glava i sl. U Trebevicu
vise lokaliteta koji se sliCnim ali se ni taj Jokalitet sada nije
87
U prepisu S stoji k u 11 t-i r v i k sto zna.ci ku/a Trebevic. U izdanju
arapskog teksta stoji k t i r v i k sto on preveo sa gra>d kako tak-
tekstu jedino ispravno. Kako, nigdje naci nikakvog niti
traga Trebevicu i1i sliC11o to slim i ovo ar.
teksta blti pogresno. kad i ove
stoji: kulle-i Tebrevik, dakle kula I da nas se jeda.n Jokalitet u starog seJa
t r v i i u Trebevicu zove Mozda ta u identicna sa k 1 r
v i koja se spominje u ovom U Petrovici nekada sta,ra cari11arnica.
Ona se iz sredine 16 vijeka kao d z t r v tj. r i n
t r v i jos da se i u turskim Trebevjc zove r v i k,
daikle r v i
U originalu stoji Radman Kod Elezovica: ... sa zapada sve bllom
do Zavidadlu, u napomeni kaze: Tako napisano. Mozda Zavid (str. 31).
dakle prevod rijeci cayir = livada; sto njena vlasnjka procitano pogresno
kriv vjerovatno tekst koji izdavac
Dvije vaku:f'name u Bosni
23
[Od tih zemljiS!ta] i ono mjesto u tamnice,"
2
koje se daje [u zakup]
R 'k u i ciji zakup za tih mulikovn::h imanja.
93
[Sve ovo uvakufio] kao punovazan i seriatu zasnovan vakuf.
Dobrotvor-zakladnik postavio slj.cdece uslove:.
Da se prihoda i dohodaka vakufa podmiruju potrebe odrzaYanja,
[zaduzblne}, koliko to odredio osam dirhema'''
za odrzavanje.''"
Isto tako odredio ko se i popravcima nasta1i11
ostecenja dva dirhema uz to izjutra i navecer i svakog dana pola
dirhema za hljeb.
96
Isto tako o,d
1
redio od. tih prihoda deset dirh<::mra da se meso i da se
svaikog dana i to irzjutra polovina Isto tako odredio
za koliCini koja 'toj tekiji (Ziavije}. [Ono pak sto
pretece] davace se nejakoj sirocadi koja u ovoj varosi (kasaba)."
7
Isto tako odredio da se prirhod od mlinoVIa koliko potrebno za
hljeiJ u ta dva obrolka [tj. izjutra i navece].
Isrto tarko odredio ove tekije koj: kuhati ovoj tekiji
dva i corbu izjutra i te pola dirhema za h1}eb.
89
U orjg. stoji Radava. lokalitet R d v ima sjeverozapadno od Sarajeva. Samo
daleko od kompleksa Isa-begovih posjeda u Trebevicu.
9
" U orig. stoji Vagan. se tako zove jedno selo Trebevjcu.
91
U orig. stojj Videz. Nisam ga mogao ubjcirati.
92
u orjg. stoji es-sidzn sto i vise.
93
U prevodu Elezovica ovo mjesto glasj: l u mesto koje trampio
Rajkom, cjji prihod namenio pot:ebdma imanja (str. 31). (:jnj mi se da tekst ovdje kao i
drugim mjestima ovoga dokumenta prepisima koje imamo nije
mogao drugo da tim i ovdje dam samo svoje
teksta.
94
srebrni u starom arapskom novcanom sjstemu. Ovdje .ie l;ez svake
sumnje taj izraz upotreh!jen kao sjnonim turskog jzraza akca, aspra, jaspra, kao u svim
Kasnije se izricito nekjm vakfijama djrhemi
to svakako njegove akce.
95
U Elezovjca ova dva glase: Prvo i pre svega sve sto se od prihoda
i koristi [od neka za imaret, i Za i podiza-
nje onoga sto i [odredjo 8 djrhema za svaki dan
(str. 32).
Ovo svakako od tezih gresaka g. Elezovjca. Rijec r t koja ovdje
leksicko znacenje zgrada, gradevina, izgradnja, podizanje i sl., shvatjo kao
tada r t znacj javna kul1inja), premda se u ovdje ne govorj ni!i
kako Elezovjc pogresno nazjva zavjju, se zaviji
(tekjji) koja naravno imala svoj imaret kao svaka veca tekjja.
96
Ovu Elezovjc potpuno odvojjo od gornjeg teksta preveo ovako: OJ-
redio i jelo koje se g t v t i jutrom vecerom svakoga dana % djrhema za hleb. Ele-
zovjc njje shvatjo kome prjpada to jelo morao jskonstrujsatj da se to jelo (treba
gotovitj sto u tekstu uopste nema. Iz njegova se prevoda ne vjdi ni to ko doblvatj
% djrhema za hleb.
97
U prevodu Elezovjca posljednje dvjje glase: lsto tako odredio za ove
stranoprjjemnice psenjce, da se daje maloj deci bez rodjtelja koja t1
ovoj varosj. [Ovde .mora da nesto jer malo veze,]
I Elezovjc dakle, prjmijetjo da ovdje nesto alj kazao sta
sto se, mjs!im, moze na osnovu onoga mjesta gdje se nejaka sjrocad.
Up. ovdje str. 9, 5 str. 11, 22.
24 .
Hazim
Isto tako Odredio koji zatvarati o!tvarati
vrata tekije, svjetiljke i ostalo lkiao i ono sto po'trebno z1a: spre-
jela, dva svakog dana i i navecer, te pola
za, hlje:b.
98
Isto taJko od:redio cetiri za drva, pet dnevno
za potrebe 1tekije, tj. za hasure ; za svjet' i za so sto :potre'b,no
za j.ela.
99
Isto tako odredio jedan dnevno on.ome kadiji koji
kadija.'
00


dla nadzornik vakufa.
102
Isto ltako vaikufa
103
prihoda

i postavljanje sluzbenika ovih

dalje] postavio da ovoj tekiji (zavije)
njegovi oslobodeni i sinovi njegovi'h oslo'bodenih s koljena na ko-
lje.no i da niko (otima)

od ove 1te!k1ij,e nla osnovu de-
kreta r t), onaj ko berata, nece (blce
0il0 StO Se

U p!1ate (vaJZ:ife) njegova pisara i sejha [tekije]
vakif postavio da one budu

Njihove plate
od .dohodlaka Uz to od pripada izju1tra
i navecer i pola za 'hljeb nra: svaki ovaj obrolk:i.
107
98
I ovo Elezovic preveo: lsto tako odredio drugome .jednom sluzitelju koji
svakog zatvarati i otvarati vrata, i cuvati prostirke, i kandila i ostalo, i koji se
u oko jela 2 i jelo ju trom i vecerom, i 1h dirhema za hleb (str. 32,
redak 19-23). U tekstu se kaze da taj posluzitelj zatvarati i otvarati vrata svakog
da za tu sluzbu doblvati svakog dva dirhema itd. da se nalaziti u poslo-
oko ... da u v t i i sto za jela.
99
Kod 'Eiezovica stoji: ... za so i druge potrebe za u pomenutoj
treba ... za so i drugo sto za sp jela.
100
U orig. izraz hakim.
10
1 U orig. izraz buk<a.
102
U orig, izraz
103
U orig. izraz mutevelli.
104
U orig, izraz vaz1fe sto plata, ali isto tako i sluzba.
105
Kod Elezovica ovome mjestu stoji: ... da se dobija jedan polozaj slu.Zbenika
u ovoj berata. I da prosto koji na berata ma sta
doblje, i ubrajace. se .takav u red
106
Kod Elezovica stoji: zastu i pisaru i propisao
da odreduje Uz to u napomeni kod rijeci ar. seih,
kaze, da se u islamskim redovima tako zove tekije sto sa- .
tacno; ali pije dobro kad dalje kaze da izraz sejh U ovome slucaju
Osim toga da toj i sljedecoj prevoda odgovara
izraz kad se pod tim ima shvatiti placa ili prinadleznosti. Da takq upu-
cuje uostalom i sljedeca recenica u kojoj se kaze da r d tih prinadleznosti pripad.a i
hrana.
107
Ova recenica prevodu g. Elezovica glasi: od njih da se daje i
% dirhema za hleb. Prevod dakle, v tako da ispusteno skoro pola rece-
nice, corbl ni spomena.
Dvije najstarije vakufname u Bosni 25
Dalj>e odredio onome ko rediti psenku u ovoj tekiji izjutra
. vecer i di,rhiema za hljeb svakodnevno.
108
Isto talko odredio i .mutemedu
100
jedan dirhem dnevno i izjutra na-
vecer i pola dirhema za hljeb svakoga dana.
kad :se ukaze po!tr,eba Zla podizanje kakve gradevine u spomenutom vakufu,
bllo na naseljenom ili nenaseljenom mjestu, nju osnivati i graditi mutevelija
prema .mjestu i po-trebl.
110
Isto 'tako postavio uslov da njegovi oslobodeni robovi i djerca njegovih oslo-
bodenih robova, malkar i daJ.eki potomci, ka.d ostare obole tako da ne mogu
dla: privrijede svoje uzdrzavanje ili budu da corbu i iz ove
tekije ikoliko imaju pravo.
111
[Dalje odredio] da se na Bajrama skuha tri mjerice (kejl)
112
pirinca
da se i masla i h1je>ha koliko bude dovol'jno i da se po.d,ijele dva brava mesa
onim koji i u dru:go vrijeme primaju corbu, ono sto pretece da se da onome koji
ima pravo.
113
U r u s U
114
ima jedno ispasis:te koje u [vakifova] oslobodenog
bostandzije i 1 k

n.eka [ ono] i sve ono sto on u grani:crama spomenutog
r u s ikultivisao ostane u njegovom uzivanj..t i uzivanju njegove djece sve dokle
god placaE desetinu (usur).
116
108
Citav ovaj pasus kod E1ezovica ispusten: Nema ga doduse ni u prepisu teksta koji
on imao stoga to za njega ne hi nezgodno da on nije tvrdio da sar. prepis
ove - koji on nije ni vidio - ne rnoze bo1ji od prepisa koji
on imao.
109
U orig. termin mu<temed koji znaci pouzdanik, pov jerenik uopste. Ovdje
va1jda cuvar magacina.
110
Ovo mjesto E1ezovic s1obod i nepotpuno preveo ovako: l po-
dizati zgrade u ovom pomenutom vakufu onde gde se bude ukaza1a potreba to mesto
kultivisano i1i nekultivisano.
Ako pod izrazima kultivisano i mesto misli obradeno ili neobradeno mjesto
sto te rijeci znace onda mu prevod nije tacan, ako pod tim mis1i nase1jeno i nenase-
1jeno mjesto kako treba, onda mu prevod nije adekvatan onom sto mis1i.
111
Ni ovaj pasus u prevodu g. E1ezovica nije ni potpun ni sasvim tacan. On g1asi:
lsto tako propisao da njegovi os1obodeni robovi i deca njegovih robova, kad
zbog starosti ili bo1esti ne mogu da privreduju ono sto im potrebno za njihovo izdrzavanje,
su stanja, neka im se iz ove strano prijemnice svakome od njih izdaje corbe i h1eba
koliko im s1eduje. Tu se dak1e uopste ne spominju d 1 k i t i njegovih os1obodenih
robova, oni koji se spominju dobivali tome prevodu samo onda kad su i nespo-
sobni i siromasni.
112
Arapski termin . k 1 (u turskim doku mentima cesce k i 1 u orijenta1nom sistemu
mjera za i mjerica. Kako kila odnosno kej1 na raznim mjestima
i u raznim vremenima, vidi kod nas Prilozi za knj izevnost I, 253, Bratstvo XXI, 80
2
, Glasnik istori-
skog druStva Novom Sadu V 350, nap. 31, Juzni pregled za juli 1933. Elezovic n. d. 33, 4.
118
Ni ovu E1ezovic nije dobro preveo. U njegovom prevodu ona g1asi:
Na svaki od dva Bajrama, neka se skuva tri ki1e pirindza sa mas1om i h1eba koliko bude
potrebno, i dva brava mesa, neka se razdeli kao prodovo1jstvo onima kojima i
s1eduje U se ne kaze da se pirinac sa mas1om. Ni za h1jeb se tekstu ne kaze
da se kuha. prodovo1jstvu nema tekstu, ono zove se tacno corba. Zadnja
recenica: ono sto pretece da se da onima koji pravo Elezovica potpuno ispustena.
114
U sar. prepisu stoji Brus, u izdanju E1ezovica Bruz.
115
U orig_ stoji Milko (M-1-k-o)
116
Ov.aj pasus u prevodu E1ezovica g1asi: l jedno prostrano mesto koje nje-
. gova os1obodenog roba, bostandzije Miljka, sve sto on na toj raskrcio i obradio neka
ostane u rukama njegovim i njegove dece dogod uredno p1acali desetak.
Tu sve mog1o redu da prevodilac bar na jednom mjestu spomenuo r u s koji se
i u nje2"ova izdanja na ovome mjestu dva puta spominje.
26 Hazim Sabanovic
Daije da se ono Sto pretekne od ovih
1
trosi na javnu ku-
hinju (imar.et), koju vakif podigao u podrucju pobjedonosnih ratnika
S k 1 d (Uskiib) - da ga bog 1zastilti od tegobl!, -
1
trosna,
potreban (popr1avak), ako ne bude trosna, nece se to tamo ni slati.'
17
Upravu i nadzor [nad svojom zaduzblnom] L.ad!rzao zavjestac za sebe dozi-
votno. ikia.d on umre i ode bogu na isitinu, odredio da ti polozaji pripadnu njego-
vom odabranom s:1nu imenu u h d s-S g i r (Muhamed Mladi); on sin
spomenutog vakifa, zatim vlakifovoj djeci koja se isticu poboznoscu i bogobo-
jaznoscu. Poslije toga djeci njihove djece, s k:oljena na koljeno zrelosti kako u
muskoj tako i u Jozi. ako i oni izumrw [to pripada] oslobodenim robovi-
ma118 spomenu
1
tog potom djeci oslobodenilh robova spomenutog vakit'a
isto tako s koJj,ena na koljeno.
119
Spomenuti zakladnik sve ovo vec i1zuzeo iz svoje vlasti [u casu] kacJ nisu po-
stojale nikakve [zlakonske] zapreke za prenos i odvojio ga od sebe i odijelio od svoje
imovine.
120
117
Elezovicev prevod ni ovoga pasusa ne moze zadovoljiti. On glasi: Odredio da se ono
sto bude preteklo od ovih izdataka trosi na gov imaret, koji podigao pomenuti ktitor za.
duzblne u podrucju pobedilaca Skoplju - bog neka ga od zla zastiti! Ako bude opustoseno neka se
potrosi koliko bude potrebno, ako ne bude razoreno, te ne bude potreba neka se trosi (str. 34).
Njegovo koliko bude potrebno i ne bude u arapskom tekstu nema. ako mu se
izrazi opustoseno i razoreno odnose Skop - jer to i jedina imenica srednjeg
roda u njegovom prevodu, onda sasvim pogrij esio. Mjesto neka se trosi sigurno htio
da kaze neka se ne trosi, tu negacija ne ispala nekom pometnjom. No i bez toga to nije
tacno prevedeno. Mjesto neka se (ne) trosi treba nece se to tamo ni slati.
118
U orig. izraz <u t k Elezovic kaze da to mnozine od i t k (n. d.
str. 32 2). Tacno da rijec t k od t 1 k, rijec t 1 k znaci star; ple-
menit; osloboden, stari oslobodeni rob; lukav; ,podmukao. Uz lmena lica ovaj izraz u dokumenti-
ma znaci samo oslobodeni rob, nikako star. Pre tome svi prevodi te rijeci kad ona
liCnih imena raznim mjestima u Turski spomenicima G 1 i s 1 z v i su po-
gresni.
119
Ni ovu odredbu g_ Elezovic nije t preveo. u njegovom prevodu g!asi: Tutorstvo
i upravu nad ovom zaduzblnom zadrzao za se dok bude u zivotu. Posle svoje smrti ostavio
svome najmilijem sinu imenu Muhamed Sagiru, poboznim siqovima zavestacevim. Pos:e
toga deci dece svoje s kolena koleno, stare sinstvu, kako u tako i zenskoj lozi. Po-
sle njih ostavio svojim tom vernoj deci njegovih oslobodenih ro-
bova, s kolena na koleno (str. 34).
su, dakle, rijeci: i kad ode isti n i ti polozaji za svoga
Mehmed es-Sagira zavjestac da najmiliji; rijec el-muhtftr,
sto znaci odabrani. Za toga Muhameda Sagira se jos jednom kaze da vakifov. U 1ekstu se
dalje kaze: zatim onoj vakit'ovoj djeci koja se i rijeci:
s i v i zavestacevim Elezovica to isto. Pogotovu kacl
zavjestac malo kaze da to blti i njegovi potomci kako u tako i zenskoj
lozi. Dalje, ovdje nema mjesta; zrelost. Isto
tako ne govori se u samo nekoj deci njegovih robova, nego svoj
djeci.
Mutevelija Isa-begovih vakufa 1565 god. Celebija. U ga za-
stupao brat jer vec tada ovoga stalno boravio u u Sara-
jevu imao svog Isp. sidZil br. 2 GHB vise mjesta.
120
Elezovica glasi ovako: lsto t;ko sve ovo izlu-
cio iz svoje vlasti u kad za i sebe
i sve to iz svoga izdvojio i uda!jio iz svoje
Iz teksta se, medutim, ne vidi da li ovaj vakif U ostalom prevod
tako da u nema i sebe
Dvije najstarije vakufname u Bosni 27
On stekao uvjerenje cestitosti ajana
121
hodze S i n n i n r.a n i-
je22 i tome da se strogo cuva grijeha i da slijedi pravi put - ga sada
postavio za upravitelja (izvrsioca) svog v.akufa, predao ga i povje.rio mu da s
raspolaze i ,d:a izvrsav.a: uslove prema propisima casnog seriata, u 6lju regi-
s1trovanja svojih spomenutih zaduzblna kod tadasnjeg sudije.
123
On s.e, medutim, suprostavio zahtjevu spomenutog za,vjestaca, - [koji hti.o]
da svoje spomenute vakuf-e povra'ti u svoju svojinu, - i ustao protiv tuzbenog za-
htjeva za vakifovo p11avo v,lasnistva, [koji zahtjev podnio] vakifov opunomocenik
ponos medu

i vrsnjacima s k d m v v d

Spomenuti opu-
nomocenik, poSito njegova punomoc u prisru:stvu
mut-evelije pred tkadijom, koji potpistan u procelju [ove neka mu se
slava i veliCina uvecala!,- ustao s tuzbenim zahtjevom u kome naveo da spome-
zaklta:dnik, - premda svoj vakuf za vjestao na izlozeni nacin, - opozvao svoje
zavjestanje i hoce da ga vrati u puno vlasnistvo, kao sto i ranije za-
snivajuci svoj zahtjev na tome da misljenju Ve 1 i k g I m m

-
milost svevisnjeg s - takav vakuf nije punovta:zan.
127
Na !to se spomenuti mu-
121
Rijec 'ajan od <ajn) ugledan, cov jek, prvak i sl., kao termin u osmanliskom
carstvu u XVI vijeku, valjda i ranije, oznacava - prema dokumentima koje sam dosada ci-
tao - pretstavnika pojedinih mjesta u provjncjji, odabranjh od naroda, koji su sluzili kao po-
srednici izmedu naroda upravnih vlastj_ Ovdje ta rjjec, mjsJjm, u leksjckom
znacenju.
'"
2
Ovaj hodza el imao svoj vakuf u SarajeV'u. V. GHB sidz.
br. 2.
m U ElezoviCevom prevodu taj pasus glasi: Ovo pred medu
Karamancem, koga s obzirom na poboznost postavj za staraoca i po-
veri mu poslove oko uprave i oko ispunjavanja ovih uslova prema propjsima zakona
Prorokova, u cj!ju protokolisanja registrovanja. svih pomenutjh vakufa kod tadasnjeg kadije.
Kako se vidj taj prevod vjse liCi parafrazu nego na vjeran prevod arapskog teksta. Vecu
zabunu moglo izazvati i to sto se tu za Sjnanu ddina Karamaniju kaze da h d z i mje-
sto h d z kako stoji u orjgjnalu.
124
Uz ovu rijec Elezovic u kaze: fahr-ul-feva,ris, upotreba
pers. tecj feres konj, ovde u smislu spa hija, vitez. (n. d. str. 35. 1 ). Elezovicu se
ove rjjeci stoga sto to da rjjec f v r i s njje pl. od
f s od f r s; feres farjs persisk arapske rjjeCi, farjs konj
konjanik, vitez. Ka.d se sve te tako proste stvarj tu
125
Vojvode su poJitjcke i policiske vlastj u
su musellimi ili mutesellimi, subase. Vojvoda
dvoru kao sto i ovaj Isa-begov Hoskadem-voj voda.
126
(699-767) skole, od
cetjri skole
127
Elezovic preveo ovako: Na to tutora, ponos medu
vjtezovima i drugovima, Hos Kadem vojvoda, sto svoje potvrdjo kako serjjat
propisuje, zatrazj u prisustvu muteve lije pred, polozaja, kadijom -
mu se slava i uvecala! da se ovaj vakuf vrati u u kome prede
tvrdecj da pomenutj zavestac, iako zavestanje usledilo kao sto navedeno, od toga
odustao, pozivajuCi se prj to_m na ucenje VeJjkoga Imama- neka mu bog mjJostjv!
U tom prevodu ima krupnjjjh gresaka: Naj teza greska u tome sto se tu kaze da
Hos Kadem vojvoda opunomocnik pomenutog tutora, dakle onog hodze hadzjje) Sinanud-
djna Karamanca zatrazjo u spomenu tog mutevelije.. . da se ovaj vakuf
vrati u stanje u kome prede ... No moZda tu rjjec tutor stamparskom greskom dosla
mjesto rjjecj ktjtor. U prvom svome jzdanju Elezovjc to kazao drukcije, ali opet pogresno.
Tamo stojj: Na suprot pomenutom zavestacu pojavi se njegov zastupnjk - ponos vjtezova -
Hos Kadem vojvoda ... U tome prvom prevodu pogreska sto se tu kaze da se nasu-
prot z v s t pojavjo njegov z s t u k. Mjesto jednog shvatanja pravjJno
da se mutevelija suprotstavi zahtjevu Hos Kadem vojvode opunomocnjka ili zastupnjka
tog zavjestaca.
Dalje, rijecj: leda el-hakimi el-muvek<u hu E!ezovic u prvom svome prevpdu upola
ispustio, u svom prevodu prevodj ovako: pred uzvisenog po!ozaja, kadjiom mje-
sto: pred kadjjom koji potpis.an u procelju (ove isprave) itd.
28 Hazim subanovic
tevelija i nije voljan da se on njegovo fvakifovo]
vlasnistvo njegovu punovaznost ucenjem onih kasnijih
n:ka, - bog bude sa svima njima zadovoljan! - koji da
ovakav

I
1
tako se njih dvojida ovoj pred
on don.io valjanosti i (luzum) shva-
onih velikih - nelka svevisriji bog
sa svima njima zadovoljan!- taj nacin]
(tedzviz).
129
Ova ispravna i na zasnovana, ga (kadija) regi-
protivno zastupnika registrovanjem ikoje se ima
zavaif:i.130
I tako ovaj vakuf time Sto ga prog1asio
stao punoVIazan svih pravnika tako da poslije toga ni na
koji nacin nije njegovo mijenjanje (a'llteracija)
niti Prema tome niko ko boga i dan [ne smije]
da v'rsi ikakve izmjene tome njegovoj prirodi (hla,l, cjelini) niti da mije-
nja lkoji od nj,egovih

ko bude radio na tome da se ovaj ponisti, to n.asljednik
133
ili
vladar ko drugi, ko to on sigurno ponijeti svojoj dUisi
g1rijeh za to i 11z1ozice :se svog1a gospodara i neka mu bog plati. On ga ka-
zniti i osvetice se od n.esr.eltniikJa., kojima sav ovome
i proklet od boga, andel
1
a i svih Nagrada za ovo zavje-
stanje prema 111amjeri valkif pri tome Bog nam dovoljan i on
divan zastitnik.
134
Ovo se dogo<;fiilo napisa,Jo el-ula osam stotina sezdeset
seste.
135
128
Ova recenica u prevodu Elezovica glasi: Na to mutevelija dokazivao da ne treba vakuf
vratiti U njegov posed, pozivajuCi se na ucenje docnije postovane uleme - neka bog visnji sa
svima njima bude zadovoljan! (str. 35 redak 182-5). Tu, dakle, tekst nije u cijelosti preveden,
ono sto prevedeno nije sasvim tacno.
129
u prevodu Elezovica glasi: l tako su se njih dovjica sporili u predmetu pred
kadijom, koji donese valjanosti i vakufa prema pre-
ucenju imama - neka bog visnji sa svima zadovoljan !
I tu su dakle ispustene neke vazne pojedinosti, ono sto prevedeno dobro
da mjesto one izvrsivosti vakufa i da sl1vatanje imama"
mudztehida koji ovakvo uvakufljenje smatraju erfektnim nije ucenjem
.
130
Mjesto svega toga u prevodu Elezovica stoji: l protokolisa i registrova, kao sto
. i kao sto mutevelija trazio (.15, 189-190).
131
U prevodu Elezovica sve to ova kratka recenica: ! tako vakuf
postao potreban saglasno sudi s tim da nije dop asteno njegovo menjanje,
izopacavanje, niti se posle ovoga napustatj. Pogresno prevedena i su tu
toliko upadna da svaki suvisan.
132
U prevodu Elezovica to mjesto glasi: Niko ko boga veruje i sudnji dan da ne
sta od ovoga,. niti da i jedan jedini propis
133
U prevodu Elezovica rijeci nasljednik.
1
'
14
Kod Elezovica ova recenica g!asi: U ga se krasan zastupnik.
135
= 1 i 3 marta 1462 godine.
Dvije najstarije vakufname u Bosni
Svjedoci cina:
Mevlana
136
Semsudin, kadiji u Visegradu
Sejh Alijuddin, kadija u Selcu( ?),
137
Alija fakih
138
vojnik (el-dzundi),
Mevlana Sulejman fak:h, sin Ivadov,
Jsken.d'er vojvoda,
Mevl!ana Muhjuddin sin Muhammedov, imam,
Hamza sin Ugurlije, vratar,
sin Ka.simov, pisar,
(e:hla'ja
139
siin His1alr-begov,
Mevlana Ejjub-hodza,
Mahmud sin Hamzin,
Mehmed sin Jwsufov,
Hasan sin Orucov,
Hus6n sin
Mahmud subasa (JgJic),
Mehmed sin Hasanov,
Sul>ejman sin Hamzin,
sin Musaov i drugi prisutni.
140
II
29
V AKUFNAMA BOSANSKOG SANDZAKBEGA AJAS-BEGA SINA ABDULHAJJEV
ZA NJEGOVE ZADUZBINE U SARAJEVU 1 VISOKOM
Sarajevo, 23. VI.-2.VIl. 1477 - sredinom 882.
Origina1 davno nestao, ali su se sacuvala dva zvanicna i jedan privatni pre-
pis ,to:
1. zvanicni prepis u sarajevskog lkadije Muhameda Sanduklije iz g. 1192/
1778, GHB sidzil br. 20, 33. U ovome prepisu nedostaje zavrsn.i dio Vlaku:f-
name u 'kome su navedena imena svjedoka. Na tome prepisu nema nikakvih potvrda.
2. zvanicni prepis sarlajevskog kadije Mustafa Enis Cokadzizade (Cohadzic) iz g.
1231/1816, GHB sidibl br. 57, str. 78. Ovaj prepis i dvije starije
po!tvrde. '
136
Mevlana znaci nas gospodin. pocasna titula kadije redovno vecih
i manjih ali ona ne znaci mulla (molla) u smislu viseg ranga kadija, kako se to
kod nas tumacilo i prevodilo. I ovdje vidimo da se ovaj nadimak daje nasim kadijama XV vi-
jeka, Bosni osnovan prvi i jedirii malaluk, Sarajevo, tek. god. 1578, time sto Sarajevski
kadija podignut na rang bosa:nskog
137
U orig. stoji S 1 Ne da se ublcirati. U pljevaljskom kraju ima selo Selac, ali suvise
neznatno i u 16 vijeku. V. F. r k t r v i Spomenik SAN LXXIX, razr. 2, br. 5, 11, 39,
43, 65 i 82.
138
Fakih znaci ucenjak, kasnije poznavalac seriatskog prava (fikh). sta upravo zna,ci ovdje
ovaj izraz ne znam pouzdano, ali pretpostavljam .da sinonim sa kasnije cescim izra-
efendi i da oznacuje ucena bolje, pismena covjeka.
139
Cehaja tacnije kethuda znaci zastupnik vezira, defterdara i drugih dostojanstvenika, koc'
esnafa cehmajstor, tajnik i dr.
140
Upada u oci da se mnogi od ovih svjedoka nalaze i medu svjedocima druge Isa-begove
vakufname.
30 Hazim Sabanovic
3. prepis Muham-ed Enveri Kadica u nj egovom rukopisnom zborniku, GHB
br. 91, sv. I, str. 177. Ovaj prepis nrupravljen prema dva zvanicna prepisa
tako da glavni dio teksta u1zet iz prvbg, svjedolk!a iz drugog prepiSia. Po-
tvrd-e su i ovdje izostavljene, jedno teze mje&to desifrovano prema shvatanju pre-
pisivaca.
Izdanja: S. m u r u GZM 1910, 622-623 s pr,evo-dom na str. 623-624.
izdanje priredeno spomenutim tako da izmijenjen
stariji pravopis dokumentla i izostavljene stare potvrde.
G. 1 z v i Tursiki spomenki. I, sv. 1, str. 1148-1149. gornjem iz-
danju Kemure,;posebnom laitinicom i novim prevodom (str. 1145-1148).
Nase izdanje gornjim zvanicnim prepisima (cit. sa S1 i S2 ), ali
U'Zet u obzir i Kadicev prepis kao i rlanija izdanja.
Iznad teksta ove vakfije u prepisu S2 nalazi se ovaj naslov i sljedece dvije potvrde:
4.:, 1.5 1 ... ? .. :. \:.. 1 t 1 (.JJ .... t 1 _,!\ 1 )t:. :,!;;
(f .... .i.
Gl if J_,.....tl tJ .,..i_ll\
4--J}I .. rL;J\
Sam tekst vakfije glasi:
r:_:Cy

i\,::::-,..':)1
1
4-::.;;JI i)ti; ..._A:.,l)"
_, --:- rj\-':JI _,
3
r'J' J)U..I
4....::. .. _,
.1.)_.':)1 .i. "-:""!/ ) \_.1
J,t..s ..11

i\..:"i.>\11 ii.JC_II
.

.1. _, .1. l::..tJ d}l _, if

'-:;')Ji lA.:JI ..
45y)_,l t}r'"
1
U svim prepisima stoji:
2
Tako u prepisa; mjesto: u origina!tt vjerovatno staja!o ;.\.)'}\!.
3
u prepisima si stoji: j)IJ.\) riJ-1 1::,.:, )
U starijem pravopisu d:' kako u S1.
5
U prepisa i izdanju stoji: t>Jl- .
6
U izdanju Kemure
Dvije najst'arije vakufname u Bosni
31
-
)t;_:_ ... ) ;. "1.1 .il::-: ... 1.5_ ... u-;j ) .jl_;-"1
/' _$ ,, - ..:::? 1\ 1 1 1 1 1 " ,, 9 / 1 1. 1
.....u...) I.J')J..) t..S"'":"f ...... '-')\-
) ._A.t) Jl)t;c <t5 .,..ci__,..;; ) ,;;). ";-')JI

12
J-;IA ..... 15\_r ..
11
.6" r::r
.. <tl .. > .. .. J..;.J)J.:S'
<tS 15}i\)) ('lr ... .. 7


.,J)JI ";-')JI .i!l.iS" <tl,jJI --:>J-i... *1 --:>Liil ifY
ifY.. 15 i\,.1 .,..\i..\.=::--..o 15\_,-.., )..i\1 )\... ) <t.:J,:..O .f""--li:'
ifY.. -.NJI r"'k. (")...,. 16"..\.:;}
) ... )

.) t...;, ... )

ifY.. ...

...
-.t 1 1 ;-
1 1
"l 21-ll. ". ,1 l l .. \ 19-'' "'' ..--
I.J>,J_.) ifY.. <I....J )f'
7
Tako S1. U S2 stoji: ,; .>.._\; Jl: .
8
Tako S2. U S1stoji: IS.J.:I.
9
U S1: ..
10
U S2 i stoji:
11
u prepisu s1 stoji: J.l, 1.
12
U S1 stoji: ; S2 Kadica stoji: '-".1?-
; cS:lA- ; lezovica: bejti treba: beyti
1
" U svim i st oji: ,; ):( .;., .
u prepisu s2 i stoji: .
15
U prepisu S1 i i Elezovica stoji: rL.I.
16
U i sto ji .JJ!..i
17
u s2 stoji: .._,_(.>.1:1 l;.
18
U stoji: f"->.
19
U S2 stoji:
20
U S2 i stoji: l:.
21
u s1 stoji:
32
Hazim Sebanovic
_, -s..L.:I el lS"Y.. 4_;)1_,1 _,

... lS"Y..

.. ; , _, .. _, )_, .. 1 _, ..

.Q_,\ r::.f ..j..ro Jl );t J_, .. l L_:':" .SiJ o .. \.:JI
.s:x.s \_. u:,-. ..j;l_, JJU;; _, .::.-.}}
f ... .si) )jl ... 7 '-:"})}\ ...
.1.Y.v ..1,_,:_. 28...._:, _);t -5Jyl L_-;!: .._\_,\ 4.:_9_,1\
i

'-;-'-'--:;1 ..::..:I"J _,
J,i .:..,_!:- ..
)lf;J
_, .J.:ilt _, .... .1 ... 1_,1 ).}'"" _, .S.J:
.._.
if." 1... . 1
.f'::J-1 _;-,. Ct. .J..i'"i
.f'c) 1 j:l .
--?l<:"'_!l r:l..aA ..
j:l
.. \ 1 \ 1
U"' ..\:" v.
Jl" .. U"'i) -:.r.l ....
22
U S2 i stoji: dok rijec
23
U stoji: .1__,.'...
24
U S2 i ranijim izdanjima mjesto _ stoji .
U Kemure stoji: J;ll .
26
U. s. .
27
u s1 stoji: <5"":--k. ) .
28 u s1 stoji: .;__,!;l; ; vjerovatno treba d..._.;.;.J; mozda ti originalu
stajalo ,;
29
u s1 stoji: ti _;i-.a.
30
U rijec l::'" 1 sljedeCi ve znik
1
31 U S2 i izdanju Kemure stoji: ; u Elezovica: hiikmijjen; treba hiik-
men kako s1.
Dvije najstarije vakufname u Bosni
Spomenuti naslov i potvrde glase u prevodu:
Prepis vakfije pokojnog i Ajas-bega sina Abduthajeva,
sandz'ak-bega
33
Zapeo pogled za ovu vakfijju koja na koji se
ob,ra:c.a u h d
1
, l@ldija
1
u gradu Sarajevu/ - neka bog
oprosti!
Ovo prepis vakfijje 1koja na snazi. Prepisana sa originala, da nije ni,sba
ispusteno izmij:enjeno. 1 r h i vojni u
gr1adu Sarajevu/ - neka bog oprosti!
Sam tekst vakfijje glasi u prevodu:
Neka svaka hvala AJilahu koji sjajnog seriata razblo tmine
i koji iz,Joz.io bozanske propise,
5
i koji i uz-
sto dopusteno, !sto 1Z'a'branjeno, i koji
uzdigao sla covjecans!tva
7
- neka bog pro-
sipa svoju na i jutrom i
zatim: sadr.Zaj [ove] isprra1vne i na zasnovane vakufname i
[ove] jasne i punovazne isprave jest ovo:
Kad Zlapov zapov jednika ugledni i poS<tovani upraviltelj
3
bosanskog saad1zaka
9
s-b g s i n d h v/
0
neka ga svevisnji bog
1
U orig,. stoji el-kadi.
2
U orig. stoji Saray Bosna.
3
Arpaski termin kassam oznacuje sudskog Cinovnika koji imao duznost .da rjesava osta-
vinske i ostale poslove vojnih lica.
U orig. stoji Saray.
5
U orig. stoji ahkam.
6
Ajeti su pojedine recenice Kur'ana.
7
U prevodu Elezovica stoji ovako: ... osvetljava mrak i koji cestitim dokazima i svojim
uzvisenim izrekama razlucio dopusteno od zabranjenoga i pokazao pravu veru posredstvom Mu-
hameda, gospodara ljudskog roda.
U orig, izraz mutesarrif koji ovdje kao termin sinonim sa izrazom san-
dzakbeg.
9
Elezovic preveo ovako: Piemeniti, mocni i postovani zapovednik nad zapovednicima,
gospodar sandzaka Bosne ... ne odnosi se na tog.a gospodara Bosne nego na
zapovjednike kojima on zapovjednik.
10
U objavljenim izvorima Ajas-beg se prvi put spominje 26 aprila 1470 g, kada se u Du-
brovniku rijesilo da se posalje poslanstvo vojvodi Ajasu u. Vrhbosnu (Up, I. z i Hercegovacki
sandzak-beg Ajaz u Zborniku Filozofskog fakulteta univerziteta Beogr.adu, knj. I, 1948, str. 64)
njegov prethodnik Isa-beg Ishakovic spominje se posljednji put kao sandzakbeg u Vrhbosni jos
20 februara 1470 g. u h 1 k n. d. str. 199; z i :str. 64) prema tome
Ajas-beg postao bosanski sandzak negdje u tom Gdje i sta radio dotle
ne znamo.
Daljnju vijest Ajas-begu imamo 26 jula 1470 g. (Up. i k 1 s i str. 511-
512; r u h 1 k n. d. 31-32). Ajas-beg ostao u Bosni kao sandzakbeg sve do 9 januara 1475 g,
Truhelka mu nasao spomen u dubrovackim zapisima u svakoj godini od 1470-1475 i kaze da
se nalazio u casti bosanskog sandzakbega jos i u 1475 g. (Up. r u h 1 k n. d. str.
201). Bozic utvrdio da su u drugoj polovini 1475 g, izvrsene vece promjene medu sandzacima.
Za sandzaka u Vrhbosni postavljen Bali-beg Malkocevic, za hercegovackog sandzaka Pasa
Jigit-beg (n. str. 64). promjene su morale izvrsene prije 31 oktobra 1475 g., jer se toga
dana spominje Bali-beg Malkocevic kao sanzach us Verchbossanie r u h 1 k n. d. 203). Od
tada nam se gubl trag Ajas-begu sve do ctana legalizovanj.a ove 'njegove vakufname. Tada se

34 Hazjm sa baaovic
sacuVIa. od nesrece i nasilja!
11
- da ovaj nistavni svijet prolazan i fkad
uvjerio da ovaj svijet - stjeciste nevolja - nije vjecan/
2
da kuca iz koje
valja umaCi, ne dom u lkome se sltalno boraviti; da ovaj svijet nije trajan nego da
izlozen propasti; da on okrece leda onome ko za njim tezi ;
1
" da onaj koji
spoznao njegovu slast shrvan.
14
Ov:d,je [na ovome svijetu] ni jedla:n bozji poslanik i pored svog posla:astva, -
nije vjecno ostao.
Isto tako '11ir jedan pored sve 1s:voje - ,n;ije vjecno orsrt:ao.
[Kad sve !to u gd!jle se S!Urci'i
vom seri:a
1
tu uzv[!Sieaom i s'k:upu ,n,a s1je-
de6i nac:i:n izj/alvio i pozivajouci se svoju ,o.Ntovao j:e-
zi::J;{om koj'i i i samo,sltalino, bez svog

i

16
stavio do d'a 0 111 u 'Ur dorpus't,eno svaiko


i u kom.e mu zakon svrako - uvruk:ufio punova-
licno pojavjo na serjatskom sudu u Sarajevu bez svog komornjka i tumaca ocitovao svoju volju
izrazenu u ovoj vakufnami koja napjsana negdje jzmedu 23 juna 2 jula 1477. U ovoj va-
kufnami se izrjcito kaze da Ajas-beg mutesarjf bosanskog sandzak.a. Prema tome negdje
prije datuma koji nosi vakufnama opet vracen na polozaj bosanskog s,andzakbega.
moglo odmah poslije 10 decembra 1476 g. kada se na tome polozaju posljednji put spo-
mjnje Bali-beg Malkocevjc r u h 1 k n. d. 201-202) i ostati na tome polozaju skoro sve do
27 septembra 1477 g. kada se u Vrhbosnj spominje novi sandzakbeg Sulejman (Up. GZM 1913, 399).
Ajas-begu se sada opet trag sve do 2 oktobra 1478 god. kada se t1 Dubrovnjku da Ajas-
beg dolazj za hercegovackog sandzaka, njegov prethodnjk Sulejman-beg spomjnje se posljednjj
put na Bosni 14 jula 1478 g. Ajas-beg se spomjnje na polozaju hercegovackog sandzakbega i 21
aprila 1480 g. z i n. d. str. 65), ali vec pocetkom juna (tacno izmedu 31 m.a'ja i 9 juna) te
godjne nalazjmo na tome polozaju opet Pasajjgjt-bega (v. Prilozi za orijent. fi!o!ogiju I, str.
dok Ajas-beg premjesten za sandzaka custendilskoga sto se vjdj jz jednog fermana sultana
Mehmeda II, koji datjran izmedu 31 maja 9 juna 1480 (v. 1 z vi n. d, str. 184-5). Bozic
dalje utvrdio da godjnu dana kasnjje opet jzvrsene promjene sandzacjma. Ajas-beg
opet vracen na Pasajigjt-beg smjjenjen prjj'e 16 1481 g. Nekako to
vrijeme, valjda poslije osvojenj,a Novoga, svakako prije 28 1482 g_ Ajas-beg postao
pasa i sa prjje 20 oktobra 1483 god. kad.a se spomjnje kao novi
sandzak Hercegovjni. Mozda vec tada, svakako prije 20 1484 g. Ajas-beg se opet spominje
kao bosanskj sandzak. Tada se svakj trag. nasao :'da prjje 10 ja-
1486 g., se toga dana spomjnje kao pokojnj. Alj da mi vec 16 aprila 1485 g. na-
lazjmo Bosni novog sandzaka drzjm da Ajas-beg vec tada blo mrtav. Vidi jos r
h 1 k Tursko-slovjenski spomenici dubrovacke arhive, Sarajevo 1911, S id z i 1-i s n i I,
446, v k t, Tarihi diyari Bosna I, 77; Ivan z i Zborniku Filozofskog fa-
kulteta beogradskog univerziteta. Knj. I, 1948, 63-84. s g Znameniti Hrvati Bosnj,aci i
Hercegovci carevinj. Zagreb 1931, str. 7-8.
11
Elezovic kaze: ... ga visnji Boze oda zla, besa i oholosti! U orig.
rjjeci f t i g ne g i kako Cita Elezovic - str. 1149 r. 1); el-ilfat od
ilfetun znaci nevolje, nesrece i zlo, ali bagy ne znaci ni bes ni oholost, nego nasilje i sl.
12
t1 Elezovica glasi: ... kad shvatio prolaznost ovog,a sveta i kad sasvim
bez shvatio da zla privremepa , ..
13
U Elezovica stoji ovako: ... i koji nije trajan nego podlozan kvaru, odvraca
lice svoje od onoga koji ga smatra siecom ...
14
Elezovic preveo ovako: ... sladost se preobrati (?) tako da ni
jedan prorok ...
15
u orig. sto:ii sto znaci komornik, mozda odgovara turskom izrazu cehaja.
16
U orig. stojj
17
U orig. stoji tesarrufat.
Dvije najstarije vakufname u Bosni
35
valkufljenjem i zarvjies:tao z:avjestrunjem svoja sljtedeca nekretna dlo:b.ral
18
su nj:egovo prruvo
19
i 31 on drz.i u svojoj
ruci i 1raspo[agalllj:U'
20
ser:i.aJtskii:h isprav:a',
21
Od tih (dobara) on n1a1 prvom redu zavjeS:tao svoje kupatilo
22
u varosi
23
S a-
r v U
3
i svoju don:ju kucu i ducane sto suJ pred njom,
24
i svoje ducane u
koja nosi njegovo ime
25
uopste sve nekretnine i ducane spomenutog zaklad-
nika koji se u varosi
23
Sarajevu
26
kojima nij.e potrebno navoditi granke i
ih oznacavati.
Dalje [zavjes
1
tao] svoj:e kupatil0,
27
i koji se 111alaze u seiu V i s o-
ik m.
29
BuduCi d'a su i oni poznati imenu zakladnika i kao njegovP
0
stoga ni njima nije potrebno n.avoditi granice. Sve on to kao zaduzblnu (vakuf)
predao upravitelju
31
[svoga vakufa].
Od njihovi'h prihoda odredio pet aspri (akce') dnevno ko bude
imam dzamije
32
podigao u spomenutoj varosi Sarajevu, pet
aspri onome ko ucitelj"
3
u skoli
34
koju podigao u blizini spomenate
dzamije; dvije i poi aspre dnevno. onome iko bude u spomen.utoj dzamiji;
pola aspre [dnevno] za rasvjetu i prostirku spomenute dzamije; tri aspre
18
U orig. stoji akarat pl. od akar, up. nap. na str.
19
U orig. stoji mulk.
20
U orig. stoji tesarruf.
21
U prevodu Elezovica ovaj paslts glasi: 1 tako, na izlozeni nacin lt casnom, Prorokovom
zasedanjlt serijatskom i pred ltzvisenim skltpom Mllstafinskim, od svoje volje i licno izjasni se i
izjavi, i posvedoci stvar jezikom 1 jasno, nezavisno, i bez posrednika tltmaca, licno svojom
pokaza: svojlt zakonitu sopstvenost i ono sto pripada, sto dopltsteno, svoje neosporno
pravo i nesltmnjivo nekretno dobro koje pritezava i lt svojoj ruci drzj na osnovlt serjjatskih ispra-
va. Nize oznacena nekretna dobra kao zadltzblnu ltvakltfi i jasno sveza, od koji slt dobara to:

2
U orig. stoji Za Ajas-begov ltp. r s v 1 k v i Hamami
(javna kupatila) Bosni i Hercegovini, Beogr,ad, 1937 str. 50-53.
23
U orig. izraz k s
24
U orjginallt to glasi: Saray kasabasinda olan /Jamam ve beyti suflasini ne sufli-
sini kako Cita Elezovic) ve olan diikanlari ... U prevodu Elezovica stoji: ... i njegovu
nisku kltclt i dltcane kojj slt pred hamamom ... .
25
Ajas-begova prostjrala se oko njegove dzamjje koja stajala ondje gdje
danas hotel Central, ranije Ajas-begov dvor. U toj mahali formirala se i prva carsija
lt Sar.ajevlt, koja se prostirala sve do iznad danasnje Gradske stedionjce, odnosno Komunalne
banke.
26
Prevod Elezovjca glasi: ... i sve ducane i druge zgrade koje donose prihod u koja
se njegovlt zove kao ltopste sve dltcane u celom Sarajevu, koja su dobra svojina spo-
menutog zavestaca.
27
U orjg. stojj hamam; up. r s v 1 k v i cit. 5Q-53; I s t i, Visoko, Sarajevo
1934, str. 20--21 ovdje nap. 20.
28
U orig_ stoji bustan, Elezovic kaze: ... ducane v r t v mjesto: dltcane v r t.
29
U orjg. stojj karye.j Vjsoka. Iz ovog se jasno vidj da su danasnje Vjsoko podigli Turcj;
Ono svoje ime doblJo starom kraJjevskom gradlt Vjsoki, koga su Turci zapustili kao i staro
podgrade Podvisoki u neposrednoj danasnjeg Visokog. Novo se naseJje brzo
G. 1477 ono eto selo, vec 1526 naziva se kasabom.
30
EJezovjc prevodj: ... prj tom njemu prjpadaju.
31
U orig_ stojj mutevelli.
32
U orjg_ svugdje jzraz s d z d sto znaci mala kojoj nema
mjnbera (najcesce) ni u kojoj se ne klanja dzuma nj bajramj. Ajasbegov mesdzjd
stajao ondje gdje danas hoteJ CentraJ.
33
U orig. jzraz m ua 11 m.
34
U orig. jzraz m ua 11 i m h n (od ar. muallim t. hilne kuca).

Hazim s,abanovtc
dnevno ,za popravke spomenulte :skole
35
kao i mosta, koji po-
digao na rijeci s n i.
36
Onome ko biti upravitelj njegovih zaduzblna od'redio
pet aspri dnevne plate,
37
onome ko bude nadzornik
38
odredio tri aspre
[dnevno].
zavjestanja postavio us1ov ovako:
Neka uprava
39
nad svi:m go11e ozna:.cenim nekPe:tninama ikao i svi poslovi i po-
trebe vakufa, i svi popravci i opravci budu u rukama onoga koji bude nadziratelj
38
moga vakufa i neka se sve 11a:di onako kako on bude znao i umio. Svi poslovi i po-
trebe nelkia se podmiruju rukom nazirovom.
40
Spomenuti zakladnik postavio kao uslov jos i to da upravu i nadzor nad svo-
jim vakufom zadrzava dozivotno !icno za sebe. Dalje, postavio i odredio da iza
njegove smrlti [te pripadaju] od

njegovih oslobodenih
robova.
41
ako i oni izumru onda [to pripada] naj'bliZim njegovim roda:cima od
dalje, srodstva].
42
ako i izumru, neka se [izbor upra-.
vitelja i nadziratelja] odluci kadije toga vremena.
43
Dalje posltavio
Neka svi poslovi Vlakuta i obr.acuni mutevetl'ije b1u1du ovisni, vezani i prepusteni
odobrenju nadziratelja

neka on pazi na usiove i ogra1111icenja'

5
i neka
se marljivo stara za izdatke [da se trose namijenjene svr'he].
Talko uVIakufio i postavio uslove ispravnim i na seriatu zasnov.anim vakuflje-
njem i izri.cilt'im zavjestan:jem koje se ima postovati tako .da se to ne moze ni pro-
diati, ni pokloniti ni naslijediti
46
sve dok bog ne ostane jedini gospodar zemlje i
svega sto njoj. On nasljednik.
47
35
Sada u orig, izraz k t
36
U orig. stoji Bosna. Danas se ne zna gdje taj Ajas-begov most na rijeci Bosni,
ali svakako nije stajao daleko od na istoj rijeci na raskrsnici v;;e

37
U orig. izraz v z i f
38
u orig. izraz n z i r
39
U orig. izraz t s r r u f koji ovdje znaci uprava, raspo/aganje.
40
U prevodu Elezovica stoji: Svi materijalni izdatci da se cine rukom nazirovom.
41
Ovo upucuje da tada ni Ajas-begov rob nije blo na zivotu. U orig.
izraz uteka, od atik oslobodeni rob.
42
U prevodtt Elezovica stoji: ... Ako se i oni istrose, uslovio i propisao te polozaje
srodnicima njihovim stepenu srodstva. (str. 1147 61-63).
Iz ovoga se da zak!juciti kao da Ajas- beg umro bez svoje djece i da imao neke ro-
d.ake, koje zapostavio u pravu upravljanja njegovim pred djecom svojih oslobo-
deni\1 robova. Ajas-begovi rodaci su se godine 1490 pojavili kao njegovi bastinici u jednoj tra-
zblni. Up. Truhelka, Tursko-s/ovenski spomenici str. 345.
43
U prevodu Elezovica stoji ovako:.A kad i njih vise ne bude ostalo, neka bude
odluci gospodara koji bude u tome vrementt sudio. u napomeni upucuje da se pod tim
gospodarom moze misliti i na kadiju.
44
Elezovic to prevodi ovako: >>Propisao i prepustio da mutevelijini racuni idu na pregled
naziru moje zaduzblne.
45
U orig. stoji: surut ve
46
Elezovic kaze: >>Tako uslovio stvorivsi istinitu, zakonitu i ucinivsi sud-
skim putem nekretnom, jasnom u smislu da nemoze blti predmet ni kupovine rii prodaje.
47
Kur'an XV, 23, XXI, 89, XXVI 58.
Dvije najstarije vakufname Bosni
37
se dogodi!o i napisalo sredinom mj.eseca
48
rebi'ul-evvela osam s!totina osam-
deset i druge godine.
49
Svjedoci
Hadzi Husein sin Hadlzi AJije;
Hadzi Ahmed, sin sud'ski pozivar
sin. Abdui!ahov, Marjesina muhzira;
Mev!ana Muslihuddin, piSiar;
Ali-beg, sin spahija;
Husejn-beg, sin AbduHa
1
hov, caus;
Mehmed-beg, sin Ab,duHahov, lkapidzi-basa Visoke Porte.
RESUME:
LES DEUX PLUS ANCIENS VAKOUFNAMES EN BOSNIE.
En Bosn!i1e et1e ;con:ser've un 1tres petilt dl'orig,ilnJa:U'x de

part.ilcuM<er de de de folnldaltiio:n
:pieuse]. C'e.s't q,ue du XV et ,dJUI XVI &iecJ.es :n1ous poss.Mo111iS
d'orig1i,na,ux de copires d'e vakou,fnames.
Les y,aikoufna:mes .elt reJ.a;tdlfs au vakouf

de
la science hilsitoriq,u,e urue t'res g'lra!nde l'l1s dles pour
d'eiS vii!le:s, clles a:g'lglome,raltions en Lru topograpble
e<t en pa,rti,c,uJi,er poar Ces
1su'r s:ysteme de fondlations des [varoS!i], .sur les poin.ts die
de de dlivers, ,S1u1r la Sltlru,cture clie 1ia soc'ie:te dan.s
1es .d!u feodail SUJr e1t !le
stan:d!ard de vie des clatSise:s sociales, sulr la vaiieur [pouvo1i1r d'<alchaltl] de
nature des di'ffere,n:ts 'le d:es elt loua,ges, colmlffile
au:ssli sur des et et .die
cetlibe:s d' soci1al!:e.
C'esit co1n1v'ien!t' publka'bl'O'il et I'ex,a-
d1e Ces C'est

faii,re J'auJtleU'r qui

p;resente l1es deux piJu,s alnJcliens en Bo1S1ntie, sa1vo.ilf:
1) Le valkoufname d'e l
1
Siai fils de Ishak d:u1c t.wric de'S
[1439-1462] et du dle [1464-1470],
-

ses

pilewses en !i',an 1462, par lie!sque:Hes Is:a

da.n.s la Vrhbosna j.ete les d
1
u prese1n't Sarajevo. Son v'a.koufname,
v'ertu Isa crea de Dervi.ches [za'Vij.e], Ie p:ont
Ji\aq,uiedulc' etc., 1represente pour Le le paas documenJt
con131e,rve en et l:a so1unoe &ur l'ofi.gi<ne de la VIHil'e de
48
Prevod Elezovica glasi: Tako i napisa se u sredini od meseca ...
Pod izrazom u sredini Elezovic misli na aritmeticku sredinu doticnog mjeseca, stoga
u zaglavlju svoga izdanja ove vakufname stavio datum ovako: 27. VI. rebl-ul-evela
882) sve u duhu svoga pogresnog shvatanja da izraz evasit znaci samo sredinu mjeseca odnosno
15 dan u mjesecu.
4
9 = 23. VI.-2. VI!. 1477 g.
38 Hazim $iabanovic
Ce:t ,importa'nt ne nous ette
en des ;.oop;iteis qu:i .dru XIX IS!iecle. Tl deja ete
publie Gl. dans Glasn1ik 'Sikopskog [le
Messager de societe ,die Slkoplj.e] I, 1929, 170-176 sulr tbase d'',uiile
,copi.e asse'Z et [de IJi'alll 1885], compoflfant u'n 1tres
de de :toute:;tsotrte.SI. k'i est donne
qui se :t,rouve dai!JJS reg,ilstJre [siitg,ill] .dlu de cad11 de Sa.rajlevo, de
1254 [1838 de 'nlot.r'e er1e], et e.st beaucoup pl1u1s oomplete et en gerue
1
rail
bleln me
1
i!Uieure que la >COipdte de quoiqu'e11e niOin pJus rue sloilt pa!s
Notflr.e rc01mpte de. .oe/ble d'eja >menttionnee comme aussi d'une tt:r'atdU!oti-
on offi.cielie en Outre la'crit,iqu'e dult
1
exte, nous avo1rus don1ne U!rue ttra-
d!uc'tion de 'aocompag'ne de et d'irudi>spenSiables d:e
na1u're histoniico-ltopograpblque.
2) Le du sandjak bery d,e fils de d:e I',aln
1477- relatif ses pieu.ses ecolie et bla!iln) e1tl Visoko
(p01ntt sur l'e est pour
l'e.t.ude deveJ.op;peme!JJt uaiterieu.r de Saraj,evo. Luli1 :aiUJs.s'i
deux oopies ;O'ff:i:oi,el11es ,rece:rut.es des du cadilouk de de. l'ialn
1192 (1778) et 1231 (1816), et. d'abord patr da1ns Glaslnli:k Zema
1
ljskog mu-
zeja [Messa,ger du m1.1!s1ee Nationa'!.' et enlsJu.ite], XXII, 1910, 622-623 d
1
'apres
publitdalt'i<oln, pa1r GIOsa: Eliezov1ic dans .. .spomenit.i
1940, I, s:v. 1, str. 1148-1149] en 'transblitelf.atbloln latiae parti-
culJ:ere 1et ravec une traducitiion Nott:,re pu'blikat'ioln es:t les
copies off:icielles mais prend en dles publ:i
caltiio'as a'nter,ieu,re,s .. Nous avo1ns ourt:re
de remarqu,es.



1
)

4) 1523
1521

1523
33 55

2
)
1523 4v.
1523



(hali), .. 33

jie
IJ{IOja


60 67 1523 jle
(nablye-i (Naihi-
ye-i
67v.
(nah:iye-i Grbla1n).
(filurkiyalll),



1
)
8 3 (>',i:.
21 4 22
12 13

2
) I, 12, 14.
3
) lbldem 12, 15. -


4
) (= tuz (=
40
67v.

4v. _
4v. 67v.



4v. hy
4v. 1523


-...blA..
i.J'"")
t ... ._,
. . . ...
t
1)
'\"' 1
1 '\"'
1
2
) t
1
3
)) fi.]

1
u){;J ....

r 1
2
) Miizur misura). 120
-'-- I, 257.
3
) 67v.
1521 1523 - 11

Kyfie

572
41
3151
33
103.983

33

16.239
12
194.878
7
)

KJaiMeHa
510
Kyfie
260
20.123
C'fla

5900

4
400

60 67 1523





367, 1529 1536

499 1570


') Alempenah
5
) he
gi.iltig - Zenker).
6
)
18.876
7
) 194.868 67v.
8
) (ber vechi maktil<).
XV XVI

9
)
344.660 18.876
10
42
. &


12, 12.
1
)

20


18, 1.

4
30, 12
2;
12, 7.
"'""\;. ....,L ... I
'
. .
1

1
1


7, 3
17, 1 .
.... .., \;. ....., l...l
\ ..

1


7, 8
13, 2.
"-" \;. ....., \ .... 1
1
..
Xwca
1
100.
1) Kyhe


2
)
1521 1523 - 11
43

.
10, 5.

.
8, 1.
....
3, 8
13, 5.
i- "!.}
20, 12
50
J.....l. .)':l.JI .} <? _,iil...r. .J'"'I...r t_4 ..:..1:.4
-


8,
.... 1 "!.}

7, 3

"!.}
2, 2
1, 2.
7
2.
"'' \ 1 t
u ...... 4:>

3
) Bogoslalichi (Starine XII, 191).
4
) Svignista.
5
) 367 499 -

(Kotor i Grbalj, 18).

44


e)r 41,.}
': .t.
. 2
10.
4";1;JI 41,.} h
1, 6
5, 2.
).)
' .. gb4-.

100.

3 4
7, 5.
J:-;i (?)
8
)
2

- [resim] 240

5, 5.
it


3 40), 2
2, 9.

6, 7
10, 5.
6
)
7
) -
1 3). 557)

8
) ...f' ),
499 194) 367 176v.

1523

9
) Kylie

10
)
1521 1523 - II



1, 5
14, 4.

3, 1
14, 3 .
.. ""..}
6
5

t;.


5. 2
6, 2.

4, 2
6, 1.

3, 2 .
45
J.ot>l r:.f ;;.) ... ...liJ)=..,., o))i. ..

13
)JI ./' ..:....;) s;.>..:.\:.1
( .4, ...: .....

50

150
18
)
8, 1.
11
) 499 95 ( ) .. .. 367
176)
12
) Succi. - 499
367 367,

13
)

14)
15
)
1
6
)
17
)

1
8
)
46


19
) ....
19
)


4
50 _ 40, 30
14, 2.




1 30), 1
8, 2.
2Z) ..... 22)
1, 4

5, 1.
..
3
40
7.
21)'. . .9
.. .. ....... \,;>



9 40
360

11, 5
50, 30,
20
21, 6.
19
) ) =

20
) .. .. -
1). 554)
7) Thuria.
21
)
499 Puxovich,
Puchoevich (Stjepcevic, Kotor. i. Grba!J, 89).
22
) .JI.J_i-, .JI} .J\)_i- ).J.f-.

23
)
24
)
1521 1523 - II

5, 2
12, 2.

67v.
47
1523


4v.)
Or
t_\k _11 tl:.....t..J; .>Ji_.
;_,:\1
fif.
t ;..: ...
1 .
'\"' ..
t._lk
t
1 .. fi

;\:....1
: ...
t_\k clio;Y,j-- ;"i_.
;_,:!1


rr->
t ._,L ._,L..I
. . . ..
t

,. 1


16.239
no 12
194.868

5000



48



500




4
400
Kyher
260
1
)

20.123


400

JI
510
Kyhe
300
1
)

5) 1523
1521

1523 20

1523
fi,e

1523
5;
58 58v;
59
hy
5
1523
R ci; J--'.:S::.I
J,l;.

'!" 1 1
.
1)


2
)
1
)
1521 1523 - II 49





\;. oi..,Q \;. [ llk oi..,Q \;.
1 (.
r ... ) J.,QI'"' (.;L.ol...
..... ..

..

.. j
..
.... 1 \. ..
iO
).;..\ .,1 C,..l: .... t lk ,f= ..._; ;: ..... \;.
s;l s))\51} .Jf .... ": ... t t.J>.;
_;. .. ) .... -;.. ))', . ....
)J.f..) ... ! ...

r ' ..
r---)





572

3151
20
1
)
65.020
2
)




1294
1
) I 12 14.


1381"
2
) 63.020.
3
) 1, 12 15.

5000")

.

1859
4
) Mezraa

4
50


1840



2330

1350

65




400


45




2100


'5000
6
)


15.000
310



Kyha 35
875
103.875
7
)
58 58v.
1523
1523
.
1521
1521
1523
1521
5
)
6
) 1, 13 16.
(?) --:) ;:. '"7'1::-1
r
..
7
) 103.873. 2000,

__________ 1521 1523 - II 51
\>' -1. ; .... L:.
1) . .
.....,L ..... I
.
""
.)\;.:> jl

_ _,..,:):;

.)\_....,\:. '-;"'_,!)\ o..J.. .... .:n):. .....

. if-1.:> -..:J\;l.;.. -.r oJ..i}JI
;_t ..

. .
<..> .. )
3)
c::_'}_,l
it <i.:>)L;)
o..\:;fd)
<..5..1.:!)1 if-1.:> jU.:>
if-1::. .;:; IS.>;_c) ):._f;) ..;
1
.:: .. o;.....l:. )f i..
..1:' (?!:;..
tf;_. if-1.:> ..1:; .. '-:"'
1
:-1 ..;1..: .. 0 ..)\_\:...JJ..i. ..
1
)
2
) ft1 . <f

3
) !\ar(a)taluk, (Stjepcevic,
i 25).
4
) .._.._;.}
0
XVII (Starine XIX, 260).


5
) MoniO .. .><('
6
)
7
) ....:.:. ) ,;.;, ) =-.>1

8
) 74, 174, 1294

4*
52
.... ";.}
.... A .... I
'
._,L
..
._,L.I


r

"


1
r
C>l:i if


9
)(41):) .:..\,1}
. iG Io).
:;1 .. ;);
;;" jl ul;.
1 i
0
)
499
10
)
11
)
12
) !, 13. 19.
499

1521 1523 - II 53
.4)
u::
-..:..: \ .. ):>
fl:> 1 ; ... \: ..
\
' ;_ \: ..
d-1:> .)i.;:> ;;:> Jla:.O
.,SJ.:!_,I

...

1







..... ,


3





1

(?)
4
).






285.



1
) -
2
)
3
)
( <.> )
4
)
54

Kyha

1 3
17 4


(?)
1






15

1


16

4

2 . 2


10


1 2

1 1


1

.... .....
3

650





.


1






1


2
187.


1



1



5
)
1521 1523 - II 55

59 1523


5 [ha,nehai

1570
367 8 6

1570 500




.)
.. tlk oS o).S
)J.f..)





..... , ....

... " (?) ....
....
..... ,
.... ,
....

.... ,
1
)
2
) 367 .:.l.:)
1570 .:.l.:.
3
) 367. 1570 mezre<a
_.R.:\.
')
56
.
, ,
6
)
.:_,1))}. (Z::;-1
875
5
) . .
( h )
") , .
.
NEDIM FILIPOVIC
NEKOLIKO DOKUMENATA TRGOVINI ZA VRIJEME
TURSKE VLADAVINE U NASIM ZEMLJAMA
koj,e spada>ju u koji' sam nasao u za,darskom
arhivu u ljeto 1951 g., koji govori trgovi1ni i ba,J:kla'nlslkih
zemalja, pos:e'b'IIO i sa gra,dov,ima, ,ffiao i sa gra-
dovjma s stra1ille Ja,dlrana. Tih
Naj1strurjji daHran 7 Staf,era 930 g. (16 1523. g.),
mladi 19 1090 g. (2 1679 g.). Znaci, ov'ih 7 obuh'VIaltaju
vrjj,e.m.e od pocetka1 Zakonodavca do rat s AuSit,ri
se ,razotlkriVIru ub.rzava opadanje sHe i tlelri,torije Tu.rslkog
Car,stva. od j.ed,nog i onaj perjod u kome
,:zgr.ad,e,llli p1rez;r1e1i sis,tem pocinj:e da Sle na raspad1a
i ,razgraduj;e, 1S1e rastvar.a1 'u :takvom snagom i
tlako da 'tU poj,avo illcl moze da, sprijeCi ni
do!Veden do pod
Ra,zumirjle se da 7 ne dati z,a talko
bura'n prilicno dug period. AJi u ima 'ka,rakte-
s:vj,etlost n.a to rrlaiZ,d'obljie.
Naj1s1t'arriji od 7 sa1f1e,ra 930 g. (16 1523 g.) osvjetljava
trgovacke D,u,brovnr:lk;a i Turske On u redu
zuj'e da, se vriJednosnos:t 'koj1e

godisnjle u
'kreta:la oiko 5 tniliona akci. se <iz vtisi1111e t.rogodisrnCie,g dub,rova,okog .
za:k,upa 2 ?6 Sle davala u dva godisnja 50.000
c.'kci. Sic' vidi da Dubrovcan,a i vlasbl doslo do suko'ba u po-
gledu ,ca-rine. Ca,rilna suprot,nc,

sa 2% 5%.
Talkvo trr'a'jalo skoro 6 mj;eselci. Najz,ad na Dubrovca,na opet
carin:a od 2%. Na ovakav ip'riHs:aik Porte naillazimo 6es'to tokom 16 i 17
vijie1ka. Tarna:v p:riit'isaik, por,ed toga' od'razava t;e,znje viadajuCi<h krrugova Turske
da uces!tvujlw &to vecoj mj,eri u Zla,ra1di trgov,aca podiza-
njem .ca'ri'ille i darova 'ra,dli' u1spostavljianj,a por,ed togra
Sto 'jndinelkJtno na po1julja:ni Drubro;v,n,ika 'kao d'o-
bavljaca blialijan:siko.g i teikstila, zapadnoevrop-
skiih t:rgov1a,ca da: i bez i;paik u
sukoib i domaci:h 'trgovaoa, koj'iima ;po-
dia rpo1celo 'd'a blva pors:t,a,jalo dkelk:tna
prepr,eik,a za yJarsti'tiih pos1ova. Na u Bolsini i
iz.ra&tao sVIe mocnij:i sloj i sr,ednjih 'trgov:aca koj'i SIU .; mogli da
58 Nedim Filipovic
uspos,tave sa ItaJijom i ostalim zem1jama. Ako se ::,ma u Vlid'u k<o-
kko tjie sloj tirh t>rgovaca blo poveza1n sa ,k,rupnom feUidalnom
jom drzav:n.im koliiko SJe s njima sv.e vblire u trgovaokrim
se moze shvatiti k;ko se to u mj;e.rama
Porte. Drzava domace i zanaHi'j'e. se i u ovom doku:mentu.
Por.ta uzjma,Ia 2% kao .srto su crv'a'c, sirro,vrat olovo, vo-
sak Al.i od preradevina il:i polupreradevina, ikao Sto su koza,
ona' tu u:zimaila. Kada uvela od 5%, ;podvela pod
ud'ar vrst,e artjikala iz svojiirh to nta koristi
domacil1 tr.gov1ruca' lkoj,:; su na izlazi:lj sa
S
1
to Porta .ipak

popustala pred T'ae.log to

S'to d'io dubrovackih trgovarca u godisnlj'em ko:iii
su plabll!j Porrti. su povecanjre reagov,aE ,talko
S'U tv,rrd,jj.j da ih povte,carnje \Carjrne dovestj u takvo stanje da1 pf,atcatt,ii da-
razgolicujuCi na, rtaj teznj,u Porte za pojacanom eksrploa,tarcjjom
U ra!J:u u Podunaviju i Sredozem1tjiu, Turska moraJ,a,
posJij1e gubl:tik1a prrervJasti vod:iti tako dobro

trgovaokoj kakva blla Dubrovnik, sa upo-
i vezama na BaiLkan:u, i Evropi. cjji
jre: dobar djo u rulkama Mletalkra, sli!te sa Carevi,na cesto bll:a' u
rat1u, pretstavlj:ala :prluca za za
1
l1ede. nra! toj blo
luka1 za koju kao i s:v'u 01sita1u sta:lrnj
r.a1 i
se i u ovom u blnjJelnlilci da .Sie
j,zvoz olova i rata. se govori i
drugj,m nas,im l) blve iz 1516 g. Lutfi
Ba:r
1
kra1n, I, str. 396), kao i u kanuna.mi bl1ve iz 1530 g. kojluJ
(Gl. Z. z;a 1948 g. str. 189-200) 'tlw jie zabr.an:a zra'-

Na vJa,stj da privHeg,itJe i povecaj'u
eiksploataoiij'tl p:rjv:rre.d1e, su
krij,urmcarenj,em .'robe. se i ovdj.e y,j,dj jz zab,ran1e Porte Dub,rov-
kao sv.oJu: robu koj'i se u kao .;,
zabrani izvoza olova drugog. Na jzuzjma iz drze DJ-
mukatu voskarla'. ulaz:i.J,a' prjj:e u za,kup.
U trgovackj,Jn ca:r:stva Dubrovcani snj-
od 2%. U Oarrigrad11 su 5%, u 3.%
Drugj dokumenat j.z prvre poJ.oviJne 'V'Iadavj,rue Su,Jejmana Za-
U nj.emu se dva 945 g. (od 30. V. 1538 do 19-20. V.
g.) zillk:adle' 934 g. (20. VIII. 1528. g.) ,jsrklj:ucuj:u Jedan s obzirorm
na sadrzaj Svaikaiko Mugj, g;r:eSik!a Mjesto
drar srtorji od 945 g. govori Z:larbn,jika
akci.
Iz tog da jre' n:a dUibrav.a,ckjm Vlrablrna ,drzao sin
da Sle IZakup vaznih muJk,ata dlalje

talko ls'ilrok u pooetlku

tu:rske vremen:orm se sve vjs;e s.1zavao. Dok 'S't!t u 15 i u poC:etlik'll 16 vijeika,
'u izvJesnoj :mjieiri ii za SuJ:ejimah,aJ zakaplj:ival:i ,d,a-
macj mletackj 'trgovcll\ koj.i SJU kapj!J:aJom,
Nekoliko trgovini za vrijeme vladavine nasim zemljama 59
musliman:Sik,i iz redoY1a: t:rgoYaca s po:y;e-
po\l'la6e.n!j'e kaJp,ilt
1
ala iz zakupa
i nesigurnost i zastoj uslj:ed dugotraj:nih vo-
denih ,ratova, koj:i su cesto stajaJ.i. u znaku t'UrSike prema ostaHm

Iz clia Oub;rovcani da i:zvoze oloYo, d'a
ono Y,o:s,ak i pjena, t. oloYni oksid,
gled upotpunjuj,u bl:s<tu artika
1
l_a iz Cafle!\li:ne.
Tre6

dablrran 14 sabana 985 g. (27 oktobra 1577 g.). On gOV10:(i

prema turskim .trgoY6ma i njlihovo Na
trgoYaca oYi p:rodaij'u uz,ima s,e carina. Isto :tako
carin1a na YOIS'a'k ca,rs.kJe raje. Pos,to Sle radiJ.o 'i
s1u imali razloga da rubu oslobode Cialr,:ne .. Oni s.u dob1arr dio te
rob1e prodaYal,i Haliji, j!eda:n d'io, u go:t'ove proizYode po-
noyo su u Na: rob1u palk: su trgoyci
izyozili pfleiko 'U: Irta!iij,u i ISIU 1Sito
tako u.z'imali su carinu od koji su preko doyoz:iibl
od toya,ra i ni:su tom :yodbli defter. Prihodi od te cari,ne 'UilaziH su harac
i dmgih troskoYa.
dajte pordatl:-\.,e so1i u na vra-
tima i Slaraog i Ne1rre:tve od id'e
1
/ 3, 1f2 toj soH vo-
d:iJ:i, su i eiri1ri:11'i i koj!i sru '11ia v:rsHi
O'brr:arcun i j,splacriya.Jri dio u gotoYom uzetom za prod
1
a1tu so. OvJ1 po-
daci su od zi.aJ isrtori}u trgoYirnle solju, su u
susJedne oblasti.
da'trilr'a'n .Ie sarbarn1a. 999 (25 do 3 1591).
On prets,tarvl.ja da:tu za ZlaJostaYSiti:nrUI trojice 'turrs:kih
koji su u Durb:roy,nilkiu 1t1ia poYratku iz M\!crta:ka. Uz
sa'm d:va pop:1sa :te zaos.taYsti:ne kojli se sad'rzaj'U gotoYto ,ne'
raz1ikujiu jiedan od U pop<i!Siu data su, trojke
koj,i su zraiOISibcNstinu preuze:I,:i od Dubrroyca,na: ilbrni
Sinan, Salih Sinan i sre Yidi iz pecatra_ Za
Sulejmana da jie bosanslkoga U drugom pop.is'u
stojli za da jre ce:h1aij'a. Tu Sre Yidi i Veblj:e.
navedenar i rVOpOVar cohe SVe troj!:Ce trgOY3Ca, koja Se
i u popisu. Porred toga poprirs proYidlen onim 'krardi,je iz
NoYog, kakav se nalrazi u z:aglav'll}u riaS.ega
Ova dYa popisra su da nekorlik:e greskre u dolku-
Tako rnrprr. da 'kioj.i glasio:
909, srto jre p.irsara, da na mj;estu
i topOYa cohe pry:og trgOYCa. .
Pored ova dva popirSI31 dertalje donosi jiedan iz
arhiya koji USitup,iio Sa:ba.aoyic. jre Hasan-pase boSia:nskog za-
Yede.n pod napisan 18 rra:mazana 999 godin.e (10 jiula 1591
god.). da na:pisa:n 37-46 dalliJi iza pisanj.a Ha-
potry:rdUJje dia su pred1a:li za,oiSitaYsbl,nru troj.1oe
trgoya.ca njrego.yoj troj1ioi Od jle pak ta zaa:sta;v'stin:1
z1a Bosa,ns:l{lu lblag1ajnu. D:ubroycana nij1e nista oSitalo. iz1da:t u
Baruja Lu,ci.
60 Nedim Filipovic
po,datlalk koj:i kaZie da trgovoi; mje-
redzeb,a 999 godine (5 maja do 14 maja 1591 godine). Ova, rek\,o se,
:trgovaaa bolest kojla poko1sbla.
S stran:e ovaj podiait'ak ukazruj,e na ikojom su vlasti kad
se radHo v;ecoj zaost{lvsti:n,i koj;a pripada1a drzavnom fi;sikusu. Od prve vij,es;ti
trgo;yaca njihovo1ji z<IIOisltavS;tini moglo proteci 20 do mo-
bosanskog p;a/Se Hasana. 'ilia!S opet sa svoj;e
voditi da s:u trojka :trgovaca lblH trgov.ci.
st:a ,jie pripa\taJ
Ovaj:. pomi,nde StaJ cijii:m znanlj!em
i cij:j potpis i peeat tl1Sprava popiS stvari troji,Ce koj,e
preda;t'e Jjludima bos;alnsikog pase. dYa popi:sa (deHena1) i ova!j! nas
(i!sprava)

i:z,daj1emo. Kad Jjud;e pase, go-

vori kao vojvod,i.
Ka.d rijtec kao gotov ll'O-
V31C i os,ta!.e i
da ov1a.j ,dietal:j,an popi's j,z,a; trgovaca.
On donosi podatke koji os'Vj1e:t\javaju olkolnosti sto nas in-
tteresuj;et, 'ai to ikoj'i nam d,i,rrelkt:; govore trgo;vl:iai likom ovih
i i nj!ihove i prrtljaga. Stoga 1S1e z.adovoijava:mo
da objavi1mo 1s:amo gornj1e podia>tk1::, iz n:e cilje:Ji
Sto :bl6e dva pop:1sa, to, 'klo}i po-

donosi SVIc sto 0 1Va popisa, 1t'0 donosi

telkst koji t'U' i objasntjava, sam da ,d!a iz-
i 'ta d'V'a pop,itsa. . - _
Za prvoga kaz.e s-e d1a imao u:za se 20 tovara a!kci
ka:da jie put

2,000.000 ;ckci, oko. 17.000

zlat,niika. Betz obzira da bl to nj,ego.v vlasblti kiapblal 1bli udtruzreni kapit,al! vise tr-
govaca, oc,eiVidno da ovdjle radi vrio cij1a i kapi:tlal
kotjim tendencijru za tr govackog
kap;itala.
Popis njegove rob-e od 69 ba,Ia, odnosno 138 topova coh-e u 6 :107
crve,nog 102 lakta sak!ila u dvijt 472 Ja;ktia; svile 7 po:karz,ujJ
u'vozene ro
1
ble', govore Z1a1 ko:ga jie ta;j: nagovj,estavaju
ukus po,kos1aca i<td.
I pregled 'nj,egov.e da. s:: rad.i
i S s:e namij'enl}eni za
i stvatri za po>trebe. sve daj.e s sliku ljluJdi
s artikala, da
uvoza saCinjrruvao ;tekstil.
K1ako iza nj;ega os1talo sa.mo 121 dio
da pr-etezni dio svote od 2,000.000 alk;ci li' nav,ede:noj
t'eikstilnotj nam pomaze da b1arem cij1en,i
teks,tilnih proizvoda.
Cel<eblja, ostavio 21 odnosno 42 topa
5 iste .srka:l1e kao kod prvog ( osim
cohe vise tri od ko-
cohe prvoga trgov,ca. No pored toga re6i da
ro'b,e, da on 'illijie sitan trgovac.
Nekoliko trgovini za vrijeme vladavine na:sim zemljama 6'1
nj,e1gova op.rema jte t,e i u<kazuj:e na ratz:Hiku u bog'IM-
stvu ntjiega i trgovca. zato OIV!dj,e uz v,r'lo ka-
rakteritsblcn'ih ocevid,no kup.Ij,etnih u koj;e slirku koj'u daje
oprema prvoga .i, uJkiazujuCi potrebe, donose no'v'e die-
ta!j.e struktu:ri robe.
I goto'V novac - 50 - osbao iza ovoga trgov,ca samo po.tvr-
duj.e
Iza trt:cega trgovca osta1o 13 bala, odnosno 26 to-
pova cohe, li1sHh bojla ,kJao i kod pr,vog trgovca, osim jedne ,b,Oije (ruzicaste).
Ni trgovac druge telktsbllne do cohte. Ne pominjtt:l 1se ni njegova
garderoba. Broj iza ositiaHh zlattnika iznosi 21.
Ocev,iidino se ovdje 'radi trgovcu ko ji jte sitniljti od brgovaca.
Sto sle tice cohie, to, ako koblCinu cohe drurgoga trgovca, prvi
ima 328,58ro cohe dJrugog1aJ.trgovca, t,r,e6ii ima, telk! 61,9% cohe
prvi 3,28 put,a, vie cohe nego drugi, 5,3 puta vise
nego tr,e,C.i trgovac. Upada u oci, ako 1Se u o:b,zi,r kara:kt,eri,srt:iiCHa cehovs:ka &e-
maticnost potreba da
1
Ste iza ove trojikte' pre-
osttale goitovog noVica lka1d se kao osnova dru,goga tr-
govca, kao 24 : 100 : 42, da svota prvog trgovca v'eca 2,42 puta od svote
drug.oga trgovca, 5,76 puta od <svote t'rgovaa.
Steta sto nemamo poptis robe vise Ova:ko, ov1a grtad'acija ima sasvim
re:lativnu ukazuJjie da su po,stoj;abl, trgovci
Sta velikini kojti da1e'ko od i ;sitnih
gradaoijie i gore pr.e,ma o'Vdje pratit.i.
svj,edooi 'U ovom javlja
1
jiu se trgovoi iz Foce, Skoplj1a.,
Soluna, Medu svjedocim:a, su i jedan covjelk! dva causa
i dva C.ovj,etka: umrlog Hodz1e Husejina.

su dv1a kojle ov.aj

svom prvom di
1
j,e1u Ovo pak potv,rduje p.oijav'u zapazenu
kod Turak!a u doba v1e1ikih pobjednti1ckih r,a,tova- dlal robovi u 'Ztanatima
i t'rgovini.
ova oetiri dokumenta trg,ovitn,j 16 vijtekia dolaze tri koji
17 v,ije.l\Ja.
p,ry,j, od datiran Slredinotm .dz,emazi.ul 1026 g. (15 do 25 1617).
s pocetkJat 17 vij1e:k-a maien vrlo karakteri:stican. On pokazwj'e
su proizvodti oehova i1ibli preko Duihrovruiikta
trte I.tablj:e. i,n,dir.ektno svj:etlost na 'S'tanjte 'UI ,cehovima koji u ras1oj'a,va
nju iz svog kril!a rradaju il:i potpada'j'u 'pord uticaj
ovdj1e covj1e1ka Hadz,i
orvaj saij1e svoju robu
Upa,da u kalk,o gusarst\ro - su - koci
'turs1ku d.a utvrdi svoj' znacatj kod

Dr.ugi iz sredi1ne 17 vij;eka. .se i:z 2 ,nj,egova Mabljanslkia
prevoda. Na prevod,a stoji:1647 luglio, u prevodu:
1057-Era N. 1647.
Ovaj kaiko -se davno zapoaeiN du-
i trgorva.ca razviiljao. Dokumenat da taj
nlizam iz pr-ethodnog vijte:ka. On, u pored,ent}u sa dokumen1tom od
62 . Nedim Filioovic
16 dece:mbra 1523 g., ulkaz'U!j1e s.tranu pos.tupak Dubrovaa.na pre-
. antagoni:srt:ima. suprotno uzimaju od :tur-
trgovaca koji idu Sia robom 'Carinu, tako da OVi dvij<e carine:
jednu c:arskom filsiku, AJ,i Se Dubrovaan;i zauSitavlljaju na
p1ijre:ne .robu i nade1n u robl. Koblik'e to
pokazuj.e s.vota od 320 tovara akci koj!u su 40 godi.na uzeE od turski;h trgo-
vaaa u o!bltiku i od<uzetog 800.000 akc:i godisnje.
to, 'kada se uzme u obzir ,dJa doba;r dio <tle svote pretstav:lja
kao i to d,a su tu ro'bu u i poluprerad,evine, go-
vori koblcinama pre'ko Dubrovn'iikla u
j.etlan izvor iz drutge 17 vijleika, koj!i: da t;ro,si 700
tovara voska, 600 bal1a 3000 1bala volovskih koz1a, 6.000 tovara
da su sva 53 trgovca koj,i se tuze
- iz Upadaljit dvoj.ica tr.govJJca iz kod Foce. Njl:hova poj,arva po-
tvrduje, u :sikladu sa; izvori1111a, velirkJu prodorau s.n.agu pri-
vred,e. Nij,e da se da se :trgovcima
blvsi jiedatn spablj.a i caus.
TreCi dokumellla.t jle 19 mu.harema 1090 g. (2 1679 g.).
On pokazut)e! kako rat 1azorno UJti.oa<o i kako s.e 1V1e1ze
u u:spostavljlaj:u. Upada u oCi povecanJe Ca<rillJe. Ono ras;tie pocevsi
od najskupocj1etnij,i<h da kod coh.e 50% ca-
-rin:e. povecanj:e, por.ed togia pad unu-
razloga i sa Zapla:da kao
i tekstilllle ro!h.e, po<k1azuje ,d'a se polilt<ikra trgova\ca
Da tako, ulkazu1je drugi
nat iz 1671 g. Dok se uvezeni :telk!st'iil d!o 50%,
dotle oarina artiiklie os1tajala ista.
oaJin<e poj1edine a<rlti!kJ.e ukazuj1e nj<ihovu Upada u oci v'e-
raz:blka izmedu cij'e1aa tekstila i a'rtaka:la iz
zemalja (vos:ka, koze, Tu ne
d1a: i:zvozne iz turlski.h srazmjte<rno
artiokle. razlikta uka:z.uie na 'to lko111ko :su trgovc.i
ucestvovali sa u eksrploatisanju proizvodaC,a ovih
i UJ TurS:koj :selj,a;ka koHka blla ne-
izmedu stV1alr.nih dij,ela i
i te ik,aik'O to poveca,valo elk!Sploata,cij.u i zlouptotrebe
na,d koj.e su bl!e J.isene da za licne pot.re!be
taj koj1i carina 1tako .d1a stitila njegove
t,ij;e i
Sa :utz ovih sedam h!tio da .to kalko-
se u Zadar'S1ko1m arhivu izvora za is.toriJu u
za tu:rske se, naci
za promet

tih Slkela, Jokaltn.i zaJ;eda

sa ti1m 1Ske1ama, podaci iz I.is:k izvoza i uvoza, det,ailjn.a saopstenja pute-
kolji su vodilli sa i obavjest.emja
!k,oja CVj,e!ta1a. tim i ve1ike
blolkiralj;u6i, u doba veei>h ik:riza Turskoga sav trgova.cki
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine u nasim zemljama 63

prornet s Ja-dra,nom. Dalj1e l&e tu mogu podaci trgo:v'cima iz unu-
trasnj.osti, za po!Jedin:e i drugi' momenti
v,aznj za : grads:ku uopste.
tom svemu :imam ne:Sto prikup!jcenih podataka. :podatke t:reba upotpu-
niti i S1:o prije izdati. se ucinio znatan za is.tor.iju za
turske vliadavin:e.
1
Dok. 34, IV sv. Drag. arhiva
);1 tl .. :.J4i Jt;lil _" .. rs:::J-1

J\JI J}I "f
... >;; rl" rl_<J.I ..
J':":IJI J.oiJ L-;;

...
":.Jk #1 15)s'J
15};...J,I i)".J,.J o-A_:I \)}!1

'-;-'}JI
.-\:; ..
... _;JI l!; .._1? .. _;"\ .r"!
.:_,"js_,S"'

... 4iJI "'JJL 15)s';r-
);. ... .. 4.!-\..r':.[\
..r"'--! .:_,"_,;: if-' 15)S"')'f'"
Jf

.. ctl .. -...)\,.,..
) 1 .. .::.U\..;- .)AIJ} f.' 15 \: ... 1 Jji ... l ..;t)l
..J...r )Ji .)":'lj-_, J.r'c -.5} ,l.\._
15..cl_; ... tt_.? t_j) o...I;...I;.IJI f
..:-i ... 15)5-'.Jf.S .. 1
... J .. k o-')Y..15fiJ.i'l,o u)JJ} _,.:_,_,_)f'_,
Li C.IJoY..J U:_)('.))o))\
1
) U originalu: ..:;.,_;_,.",
U dok. stoji: LS j.S ..).jl.a
2
) U dok. stoji: .___,J,l.
') U dok. -.,l..kl.i.
64 Nedim Filipovic
... I 1.5)1"
.. .. .s}s =.J_,f' .....
... C.l ..j)t..;. \IJI ._;. .. l.SJ:JI
'-;"'JJ;I \IJI J.S ot-; '-;"')1 Q:( .J..L..J
JG),;.;.;.j_,\ i\; (
5
::\ \1)1..)1) 1 J.,o)t._,.
JlA7 Jo)...\.il bl
.::.t-;:;.'\1' .... .. _, j__r....._ <-') t_:; d-J..\:JJ' _,_.1 .. .f:.! tA-:-:L ...
)..\:1 if' .. fs .. .. ).;.'
... Jr..7 \.;:\ ... J .. )..\il .)..ljJl:;.s--
.j\J.,I _); '-:"'J:-<pSI jl..7 J..\.:.lJI 1 ...
J.l:"'" lJ)JJ i. d-'j

.. i!f. j__)h_; i.
.sJ..l;> =J)f' ::1}-s:::J} ... '-:"'-''
1

t__l':A .,:..;) JJI-' '-:"'-':.\(' .)J.ifi.. l.$.sS')\IJI J.t\t.
j__).S' _,f'.J)\ .,,\_ .. o..\i);..G\.,c '-;"'J)):.s
.)..\1.)'. i" J.;.l.:> o..\ij ... J,l;A ::\J-iY. S:j !.\.1.. el
(
8
._s .. .. (7.,..\;_
C-t ... _,.t_, .. _,-- 15);..\JI .. ::J)f' )..\\)'.:> (
9
J.;.I.) ::J)iY.
'-;"')\ .)Xi; .. l -.-; )J)\.J'.L' l.;. \ _, .. ).U \.;. \JJI
\.A:I .. r-C> ...... .,:..;);JJI )J)_,I .. '-:"'_,tl CJ>7l.c u'.J.. <::?\.;.
.. )tli).c .. L-\_J\ 1'.1..} )ti ... :>\:
Prevod
Ovo kopija sultanske zapovijedi carslke prenesena iz svogia ori-
ginala bez dod<avanja i najponiz,n;ij<e S1tvorernj1e Husejn sin
Hamze zaduzen kao Novoga - neka im o
1
bojici od boga prosto.
5) U dok. stoji: cS.l.!.l.i.
1 8
) u dok. stoji: o.>:.....I..J.l:i..
U dok. stoji:.__,.t>.
9
) U dok. .
7) u dok. stoji: o.J.:.....l..!.l.i.
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme' turske vladavine u na$im zemljama 65
Ponors:u kadij:a> i sUJdiiti
1
a, rudniku vrblne i rijieci, naserm gos:podtnu kad'iji Novog
- mu vrblna - i emiau na - mu se
poveca Kad carsrki znak, nerka se zna:
prije ovog:aJ dosH 'iza:s.Janki gospode i zaJtrazili, kada
izdavan:a da se carina .od tkanina njihovih trgovarca ovi do-
nose u bog.arm zemlj:e i pr-odaju u'zima lkao i prij,e 2 akce 100
akci, te kako 1SIUI s da kao amHi zar 300.000 akci pod tro-
mukatu od da nadu i da jedno:m u 6
mj:e!Seci dadu 50.000 akCi, uspos:taiVI]erna im 2 akce na 100 akCi, zalku:p im
:ir to zavedleno u
Poslije nared,eno da se od njihovih tlkanina :UZii:ma 5 alk1c.i na 100 ak,ci,
kata uJkinut:a, 'Vama poslana zapovijred da s:e 5 a.kci .. ria 100 akci.
Dok im rprethod,no 2%, poblraaa j,er o.d: n:jiihove
koj<e su ovdje i s nj:ima isJ.il prijre'illo: 01d Crvca, silr'ovre koze, olova i voska >Ca-
rina rpo 2 akc.e na 1 alkrbl, '3 od prerade:ne i: ostal:e
sitni}e rob,e.
C:Lm palk tkanine blla 5 akci (na 100 ark:Jci),
da se i od svih po
1
menutih roba, ka,da ih odavd'e nose n<ru 100
akci 5 akci rcari:ne.
Sada su dosli na mo}u Visoku Por,tu d'ubroVJalc!kJe gorspodie Doko Ko-
bovic i Nilkolia ,i re.kli s:u1: Usljed toga sto s:e od nasih 1trgoV'aca
5 akci 100 :alkN car,ine, to i oni ho6e: da rs'e
Mi svoj> ha:rac koj,i svake Sr1ecnoj prikupljamo od trgorvi.ne
koju vodle nas,i ,t,rgov<CL carskim Cim .s:e' oni bl: st,etla: za
carinu pripada.la fiskusu, mi ne u da.prilk:up:imo
svoj ha;rac. Kada :stvar moga prestola, da-
na: 7 930 g. (16 nov,e'illlbra 1523 g.), potvrd'e1na

Zaporv,ijed1io sam da ti :koji si emin ne traZis ,na d:ub:rova;ckim od
d'ub.rovackih oni izprij,eka ovamo. Neika, carinu na
koj1e :diOIHOSie i kopnom daju ml}e:stima ;k,oj'i,ma ih P'rod,a:ju
ma koji su 2 akce 1 akci. Ali, da .d:aJ 'Sie, :izuzevs,i dubro-
vacke trgovce, od trgovaca u UIZima, kao Slto S<e dos,a:d ob'icno
5 akci 1 akci.
Da da ,sre ,i od robe koj,u uzimaju isprijrelkJa i s
ova:mo i,d1u uzima racun:u 2 rarkce na 100 alk:ci, kao st:o i prij1e: bllo,
od stvari na koje su da1va1i da da s'e protu-
od o.nih od kojih se :r:anij:e uz.imaia.
zabranj,eno uzeti olovo i s otiCi. Neka oloY.o i stv:ari ne
odavde i idu prj:j
1
eko. Ako ,takvih koji ih uzimabl i ilsbl, i to ,b,ude
nared'i i podlnesi pr,etstarvku Vi1s:oikoj
P.onovo shod:no ca;rionle:. Po-
Sto rok istice, se nade i (muka:ta) prod1a:. I neka s,e svakih
sest ml}erse:ci naplati obrok. Ako oni (:a:miii) i ne ga dali,
se od jamaca. Neika sre naredi da sie' od koj,i su za!kuplci pok,upe
i mj,es,eci od rkad'a tanije nared:e'lno da se
5 (na 100 akci) - to na 12 dzemaZiiu!',ahira 929 (28. IV. 1523)
do 7 ovoga (16. XI. 1523). Ako budu zavlabli, Slel da se
5
66 Nedim Filipovic
pober:e od jama.ca.. Ako zavlaciN govoreCi: Mulkat:a ranij,e
n:ismo nista 1tom) da ne postupas, jler im jte pod
potvrdena. Ne dopusti ,da i da se obrok
mje&erci. Neka pomenuti caJ'Iskoj blagia.j,ni svakih 6 mj.eseci
svoj obrok, da .im ne ide z:a oviasteao lice. Neka njihovi
varaju i i nek&, kao da ova robu
osta!ih Frana!ka, kako ovi' dav:ali Aiko pak pr:eiVara bude
se kako treba .ti da im Sle roba ztajp.lij.eni.
Kada i 'Ui i
5 akci 100 akci, Brus.i i 3 a!kce na 100 alkici. Carina
nuta tri .ne ulazi u mukatur. Nelk:a se za
vosk,ar.a itlakoder uba!zil:a u n1a robu koj.u su proda-
Vtali du,brova:cki 'trgov.ci (mukata) jte nji-
hovu Samo irm prodana ca1rina od 2 alk,ce na 100 akci. Neka vosak koji
od 'V'o&karra u Bosanskom Od
koje god vuskare uzeli, neka od emin'a 1 neik'a pokazu.
A!kJo bl:J.o takvih koji ga negdj1e Van voska,re, to bude ocevidno, na-
r,edi da se Os,tavi ovu zapovijed kod njlih. T1a:ko zn!a.j,, se na

Pi,sano 7 dana mtjiese,ca saf.e.ra godine 930 (16 diecemb,ra 1523
g.) rmjerstu Ca:ri:gradu.
2
Dok. 25/1, IV sv. Drag. arhiva
f 9\;. jlj ")} .\s"'J4 o\s).">.
... ...
o..liJ .... o\s'"J) ...\1, ..
ct.: ... Sl) .t..:.:.; .:.l:iJ.J.J.'>
... .. JJ..IIJI .:,.x.S"}
45' <t:-. ... 6..-;) ),\,. .)..l,jjf.'t t)\ .!.l:.... .. J..;JII.,); .L.\,--3
.:,\.:!_,1 ); .u_,1 S1 if ;:::"_ Jl
L.;)

"7')JI '->l\1 o..li):.;

.) .. )U .).1 "7'fl "7'J:...:I i\5("" ... 1 41..))1_,;
;_;-... <.>}t .:.,\..k\.L. .. Jl.JI
"7'1.r. "7'_,\5
1
t ...;) ... o...1:IJI
.)))\) )! )Jjl ).'>.ft.: yt\sJ.>4 JJI .:,L.j .6.i\ ..
.)/--); .:,")})\ .;;,fj ,:;5J.Jv__l ))L. .. <->?)
1
) U dok. stoji: fi>
Nekoliko trgovini za turske vladavine u 67
o;jJI ).l.;;.. o;jJI (J_r.... if-1-' .....
.U.)\j.) ..f-'1 dJ-'J-' *' ...f'J"
.u,;_r. "-.. .. \ )" o..I:I.P;-'
.. ij\1 f .. ...
.._;, f &'\.;JJI '";""lk ..
1_,.:,.
Prevod
i -- posteden od
nedaca - p1r1e1tstavka rob'a ovo:
Sa:da Sltigla cestita zapovi1j!ed 1robu U olbracJnima ne-
k,adij!ei i koji dosJi Uzvisenoj Porbl da :se
poj.a1vil'o 147.050 akci ,od carine
102 to1v,ara olorva, 'i sa
tahvila 'koji j,el 945 (od 30. V. 1538. do
19-20 .. V. 1539.) drzao pod dubrova.ckim vraHma. Od
svote predlalto dana 3 Ziil-lk,ade 934 (20. 1528.)
iz franackog :trgovca 400 s:to 55 22.000
a1k1ci. Daklie', kod ilrigov:a:ca, po11ed i!siplata,
125.050 akci. Prijle ovroga v-i's'e sLa1te z-apovi-
j,ed'i d,a, se :to pobralo, abl v:ec oSIMlo.
Posto ovaj, naredeno da se pober:e, Sihrodno zapovijedii,
se sa carSikim p'OimenuHm i Ha-
K1a:da od d;ubrovacke go,spod!e lt.rgOVICi i fiiOVaiC,
dosli o:d s.trane gospode Sera<fin :i Paval Graci'ic i su:
Od pomenutog do 'ovog y,r!elme.nJa, stvar jle za,starj;ela. Mi ,n,e ko
trgov:ei i su akci dok bu.d,e popits.a n1j!ihovih im:ena. Ne1
ko Maro jle dlaiO 400 IZ11altlniika. Takode znamo nacin zapli-
pj,eni. Neka se ovaj odgovor onakav 1\laikiaiV
pod.nese, ra,di ove s1tvari posa:ld'i na nasega
covjekia s'a is,prava1ma kojie posjeduj1emo. Neka se defter
dugo:va imenitma. Kakva god [pr,ema .nasirn i prema
iz,a.de cest:i:ta zapoviJed, mi !Sie cestitoj za:povijedi P'okorri!t:i:. Kad dali tako
.o,dgovor, po1trebnro d1a1 se od1govor Do-
ista, dokl:e: god ovoj 1b.t.td!eJ deftera imenima, :teslko [r:eci] od 'koga
sve dia, s1e :trazi i pobeme Porti 'Sttvar onta:kiva
kakva jte. UostaJ,om zaprovijted zaviis.i od Po.rte i br,izi.
rob Novom.
5*
68 Nedim Filipovic
3
Dok. sv. Dragom. arhiva
iJG Jf.--'' o..l:. f 91.-. Jlj\1 ols"A )k. ols"
1:.; L.
,:;-- J,l._ ots),
'-;")JI (lk_;. it
..)l.j'-;")JI }tJ.;: <1:.i' .... .1)
ISJS'
_,..1 ij\1 )JI
)'.)U .. 1 Jl f o)))l IS)...-1 >1.- 1 o)))l
.::._,),." J,IJ:!I JI.JI
)....\1


i..f. IS..f. -..GY.. ;_;_, ;_.1 '-:"}.$'"'
.:".15" .. ..
\.S)i)J..:> . .. .U,c\.:.. o..\ij.t._il;.

51 )jtl oi.:IJI .;:.,.;.._,) -'j.W; .... .:: oj.o;l.,ao.
;.;.> (.1; j,_)S".l" .. J ;\f u\(' oj.t .t..lt .J;.I
JdJI &. '-:"JII:_;.s"JJ t )_ip
..1,;\.... '-;"J:JJI d-"i 1 . cJ..I:..:>J. (!: u-
o:>j"l<:-1 it L;IJ o..I: ....
.;:_,._; \.: .. 1 .. 1 UOIJ;. :!Jj_,k .. ..
'-:".J:.JJI "-;1 .,;JJI (!: '-:"J:IJI )_,k .. '-:"L ...
jJAk j.tJxS..f. I.Sj-o ... .::l.:..t
'-;")JI ("1\.. _,t;"l,...., (2.\:_.\
... .J;.I .S.> .. ..s)S";);;S}
1
..r.
j;k )..\:$" L;IJ
') U originalu stoji: d_;
2
) U originalu stoji:
3
) U originalu 15
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine u nasim zem!jama 69
(
4
"':"'JJI f-t( 4.:_} .f. o..l.i}S'...lil .U:;I IS).ft 1.5">_.
)koti ot:.... ..:..., Jll IS}:j\J
ctLo I.Sr:>J.. .... \:.1 ...lil .. 4.-i _, '-;-'JJI
Y...r' L;1_,11 t. d-'S
cl.,::. J:..r..' 0 \s' ..:..., F\ f
cl,o ); 1.5)-5 jlj...\
.\) (
5
-::.,l,.\"1;_. }t ._.;,..,;,\
JJ_.UI .t,a;.J" ._.;,..,;,\


Prevod

i ViiiSO'kom - t11eik:a uz,visen- p:retstavka
ni:z:nijleig je1st ovo;
rabu velica.nstV"a i
kadij:i i -uiklonjle'nom s pol:ozaja ka
dije stigla cestita z,a:povijed ikojoj se tr:eoba njegova velican-
stva, .i j:ednakih MenSiu,ru (i'Zia:sJia:ni:k) o:d sttra-
n:e nj:egove :eksei:elncij,e - lb:og oiaksa na
SIV:il}el:ia. Slto ho6el zeli - i ca:us:e Visoke
koji od'f,eden ka:o havale i n1arede:no: cestita
zapovij:e:d da se k:oj,i ve:c g:odina nazir He:r.ce-
govackle live'. Kor!iko g.o:d vrilj;elme n.j1egova kroz
posto ikineza i im da od
koje tom voc!iili prep:isu li d:a:j!t.e (te ko:pij1e)
Ako oni ('tj. Dubrovcani) budu oklijiev1aH da pa:tre:bnilh def-
.tena z,a:povi'jleidli:, pop;isite imenima i dostavite im
. -
tog,a: se ,shod:no oHslo Du:brovnik. Vij,e-
caJ.o S:e tr:i dana Kada pozva:ta itlv:rdave dosli
od s:trane vl;a:s'kl:a Maro Coja,n, Jakob Ando:n, Niksa Dzono, NilkSa
Mato, Mihojan Marko i Andrija Damj.an. Posto su donij.e:!i i plelca:tom
') U originalu najpre stajalo: '-:"' ."::JI onda izvrsena ispravka iznad te linije teksta.
5
) U originalu stoji: ..::,.,\...1\.il.\ /l:!l
70 Nedim Filipovic
ispravu rekavsi: Nasa su nas gospoda odredHa da u pogLedu def-
tera (popisa) koji se nareduje, to nas odgovor njihov odgovor.," otislo se sagla-
sno cestitoj zapovijedi u njihovu tvrdavu. Kad zatrazena jedna kopija deftera
carine koju su u svojoj carinarnici od tovara i vos:ka trgovaca koji do1aze
i i polovHne i tre6ine od so1i; pomenuta vla-
s:t.elia odgovorHa su <rekavsi: Ne carinu od toya1ra t.rgoV1aica doLa:z:e kop-
nom u t'lirdJa:vu raja su cara
1
tlJtoCiste sv1ijeta, ako se
prodaj:UJ u tvrdaVii:. Ca.rin:u pak uzimamo od onoga: ih u
1
tvr-
daYii vec ih st1a:v!ja:na i preko miora da ih proda u drugoj ze.mlji, i od tr-
govaca koj.i morem dolaze u nasu Ali ne vodimo tome defter. Koliko god
trgovac imadne stYari, mi ih izbrojimo i na nj:ih ca.rinu. Za Jt:o od:rede:no
nlekoiJiko NoViatc od i u jedan sanduk.
Iz u mjesec novac se iz njjhovih ruku predaje i cuva se za ha-
race i drugi trosak. tome ne defter. Emini carskoga hasa, i mi takode
vodimo defter soli kioja se polovljenjem treCinjenjem u skladistu na dubro-
vratima i skelama NeretYe i Slanog. Ukoliko emini zatraze diobu, izvrsi se
obracun, te koliko god prodato i s!kupljeno novca, se
eminima, mi uzimamo priznanicu. Sopstveni dio sami uzimamo. Pokaz<ali su
priznanice emina koje su oYi davali kada su uzimali deftere koje su oni sami (tj.
Dubrovcani) u toku 19 godina pisali, i carski udio. Mi ne uzimamo carinu na vosak
koji pripada raji srecnog cara utoi:ista svijeta dolazi kopnom. Carinu na vosak
koji donosi nasa raja dajemo pod svake godine nekom izmedu nas.
Posto s:u, ka:da su predalii i deHere vosku s,a svojim vodene vec
19 godina yJastitom ma kQiliko toYara da bilo svake
godine, - na:pi.sane kopije priznanica koje su daYa\1: .emin,j tome da
su zakonu i zakktve .davane 6 godina da. shodno za:poyjiedi
nist'a presu.ceno, da nisu vece manjke, da: su de:ft.eri., trome
koiliko syaik!e godine proizvedeno sobl, koliko ona prodavana, koblko su
novca uzima1i - i posto su pecatom, i predate negova.
velicarvs.tv:a Mensuru koji, z1a: m!1b:asira, :tome po.dn.esen i:zvj.e-
staj podnozju uzvisenog U.ostalom, zapov:ijecl! pripada pravde.
Napisalno 14 postovanog mjese.ca sabana godine 985 (27 1577 god.).
Najponizniji rob Sinan caus, mukata Hercegovacke Jiye i drugdje,
najponizniji rob Nesuh uklonjen s polozaja kadije zaduzen ovim poslovima,
rob Mensur, rob Sinan.
4
bez sign., VI sveska Carte turche
_".
J)i tl _, _,_.1)\_.
1
) Ne.C:itljivo.

Pecat: ..:,....., (
...\1"1
(.$\..0) (
1
Si) ..
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine u naSim zemljama 71
_;;:k_) )'"
-*. .. -:r..i.ul .. .,.; ...
.. .::.l:-: ... _,
ISJ<:.

u..li.J. .u-"J)J. '-;"')JI ")_, !.GAP '-:'.i--< ..
_, &'"';_,:;

.::.l;" '-:'JJI..:..} ... j\:_s:::::,}

"i:=; 15 .. : 1.5 4; 1 _, )-;_:, }L ! S _,k cl; _,
... ) .. ... _, "':i_,..L:\_,Il\;. ... 1
.J..f .,).i7 U_);f-1
... _, .t:. .. ..:..\5_,1 .:;:;_,, ..
.. ..-.?-1 .. t_\_p \:1\:>-
Jl ... ) _, ;,;_, J:l; )f.I.J'. .,.:. )/tl (.$"' "'f1 _, .. ..
t.L:_ ... .::-l,) Qj.J'. _r..o.A_:I i)ls' .. _,
.,_:\_,1 J\.Jt>l ..5' 4:tJI u_r.. ..:.,\5_,1 .....
..1.?'1 }t uy. ... t:'cj J,LJI
.. _, .s)x:. ... _, 4j-'.r.>"' .J:.I rt
o.A;..\:\JI .:.t .. J,.. f it it
uJI _, ))_,\ _,\:: ... Jll .. ),::::,__ J.l'l
;G .r_, vl
..__t( ..;f. _,:; 4._)"
.,.S.;_t)

uJI ... )

... j_,Al.,
if.;. Jl 15; .. } 1.5:;. :;::: ...
if.;. r),; Jl r),; J!l .s; .. } if.;.t...;., r_).; Jl U"')tk'
w-' r),; .:;_,1 15_,;-.} if.;. 1,.;_, t;,; .r. Jl U"')tt.l 1.5.i W) tJ,;

rJ) 1.5_,;-.} if.j-.

r),; ;< .... 0)1;_15;--} if.;. \,.;., t);

,f.-i r),; Jll if.;.

\..;_, t_IJ) J!i Jl J!i) (.S":'j.- W-' t_;) JiiJ\ if.j-
2
} U dok. stoji: \5"
3
) Treba da stoji: 1.3..f,_ .s' d..i,) ..::..).) .:_,_,\
') U dok. stoji: ."L:.._,L:
Nedim Filipovic
.. ,p;.,t; .. .t. .t. r); .t. if.;. r);
-.i)J .t. 1.:.: .. 5 .. ; (!1; ..
ri\,o J\f. J,l;. .,__jl) t
_;li}:> . 4.:.(:5 )\.f'" ...
o.:.fs5 .t. Jo.:';f ol..tJJ\
I$"4..5J->;'"" el _1. el 4.:fs'(
)}; ..:(:5 cl\ .. )j_;k .. _,l:. ...1; _sJI
t'" ..:f:t(;: J\f. t .. v
l
<SJ-<i o..l;..d)l ':..Jk .;l .. J""J ..
.. 4.1:::- ;)JI .. -.5 J).t ...
ol:'" ... _sJI
;::::. -.l(

JiJ' ... ......

J'.Jif)\J::,\ rJ; J)-.-f J,l;.
y\;j J.f. ) o;L _;..\;\ ...:.51 .. )
.
.1. i>C...I -.:(:5 ) 4.;)::
l; Jl d,.j J!l
... ....

'} ..:-&5
.1. .. o..\;..L:JJI ":'""lb it
.. ... 1:::- ;)JI .. 1::=:
!$" ._; J..l;:: \:.. -.5 J-f. 1 ;) 1 \:,..,
,._5 el .:_,JI -._5J}JI el
4.'i .. L;J::. _;.;
1;.-+s ), ..
JI).))J;. jL .::Lib .n)J1 r); ...
":'.J.i>\ r_j '.5..,':..5
. i-1 ... Jl:...)'J
1
t _,
5
) U dok. stoji: L:.
6
) U dok stoji:
7
) U dok iza ovog opet 4 ') U originalu stoji:
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme ttirske vladavine na.Sim zemljama 73
.. JL;I "-:;.i
ork Jl..sCil

)4_:_5 it J..i'"l _);L:\1

:J).s" .sft-\1)) .sJS ci:i-'.r.-'' Jt-;1
.. )}\ .sJ.tt; .r. _, CJ-'o;)l. _,
J:J..o.i ;1)\ .. ft-\1 _, .. _,
) t:-' )l:...\1) ,:_,\;_,;_) cl-i .1.
"-:- .. J_;l)l t-1..:..:..) .sJI
) ( .:r.:,.j ) )
4111 .;-4\ -
...L:c \61 J..i'"l- "-<:-1_,.;.- ..1.$
(..5':-L,...- Ji' . \5..\1'"- ..,.l\\ "-'<:-\...:.;.-
4: ... _,; . -'.ill ...; ... ... ..
.. i'J . .: .... _,;
.t-':'1_,.;. i'f 4.iliJ.:c \S'JJIJ.;.- ('-'.;_. ..1 .... .... _,;
Prevod
On
.) .. ('
Ono sto u 1llljremu ma:pisa,no, kod lja sra!ffi Ahmed
sin V,eJijte, zadiulz,e:n sa 1kadiluikorm Novi- nelkia im jre obo:jlici prosto.
1
)
Pecat: Nikog nirslarm 'Vidiio ko jre od ..... koj11 i:za,ziva bozjle zrar-
dovo!l!jistvo. Skruseni Ahmed sin V:eblrj,e.
pisarnl}u pirsrma :i rr,erdova oslovJj;ava.nja ovo- U.puceao
ovom srtiglo pod uv:azeniim 1nrjegove ekseknciJe
Has:a1n-pas:e, rbosa:nJskog 'beg.l:e,rbega - olaksa
SV!ijle
1
t.a - i pod 'P'Otpisom d,efterdara Merhrmed-
Ce1ebilj!e1 pro U fl!jregov.om 1sardrzajiu stojri sljied:ece:
Na toga. sto se culo, da prije ovoga 1U:mirlo lke irmenu Hodza-
Hursejrn koji jre sra1 sv1otom od 20 alkc.i iJ
su sa dtu:brrovackog knez.a i gosporde poptisani i sra:CU'Va.ll!i 70
barla sker:l1etne C.ohie, 2 b
1
al1e 2 roba i oslt.aJi if10V:aJC stvari, !piO:Slat radj te
stvari ponos i ug!.ednih, starj1esina vratarra Sul:ejrman - se po-
veca s:tava -, 131 Padi OVOg:al fPOSla srocena tlez\k:eraJ ri rposJartaJ talkode
kn.e'zu i gospodi. prispije, i vazno jre ovra. Pokazite 1:-\Jraj-
nju rpaznt)u i pogovora 1u1 tom sm.i;s:lu da, do1bro sre O'VU
8
) U dok. stoji: 1
1
) tj. njemu i njegovu ocu Veliji.
74
Ne'dim Filipovic
---------------------------------
stvar, 'klakro god zat,reba, uz znanj,e sadasnjeg dubrorvatckog
ponosa sebl ne!ka mu se proveca slav'a, i
zeima i SVIat ;fOba rlliOVac
trgovca, :sv,e Sto se nade od do na'j:krupnil)ih OvakVJe
su na odg.ovaraj:u6i ,niac:in ir energ'ictno naredene u koja
se na1azi u rukama FrlatnaJka. Kako k!mo i da se 'ile desi
da budte se u trvrdavu i
ot:slo s1.1r SuJ,etjlma:n-begom, i sa ze-
Ahmed-Celebljo.m, eminom, Ras.ti6elm 1
koj:i 'Od stra,ae kneza i vlastrele 'i nj.ihovi
do Kada Z'arostav's1tina Hod'z'e Hws:ej1n:a',
(nadeno njegova ze!liena od 60 cili
2
) coha: 26 bala, srto 52 topa; n!jlegova
a:oume bojle od 60 cbli 6oh:a;: 16% sto Cini 33 topat; rnjegova tr:uzicasta od 60
4 sto 6ini 8 orvellllaJ od 60 cili coha: 3 balle, Sto 'Cini
6 rtopov,a; nj.egrovla1 ljublcasta od 60 C'i1i coha: 4% bale, Sto cintj. 9 topovat; tnegova
od 70 bli coha: 5

citllii 10 topova. SVlega 69 bala, sto 138 topoViat.

u je,dnom nj!etgov ikJumas (ltka'llii'na}: 52 la:kta crV'enog 51 liatkat
crvrenog sat,ena; d'alje 58 llak,ata crvetnog 50 lakata 102
ltakta daJ,j,e 51 satena; 15 dam'a'-
'Sita; 30 la:kata crvenog damars't u ve'J':,cini 'Zia:Sitave; 62 lakrta 11jrulbl-
. cast:e ha:re (rsv'He); dtarljle 57 latkata svHe azume 60 lalk1aita
svilte; 58 Ia1kJa:ta sv'i'lle; 60 lakMa sv.iJe 56 laikata svile jror-
govana; 57 la'kalta 1/j!UbiCalslte rSivbl,e; 61 Jakra:t svi/;e; -- Ztaltim j:ed!a:n srepet, 141 ko-
ma:d zlartn'ika', 21 gliaMar sece'ra, 19 bad,ema u se6eru, j1ed1ne eaksire od Ij:u-
blcaste cohe, d'vij1e' fru;te (pirlegai:re), 3 la:kta damlast,a:, jedn'a' ltrezrulja sa 'kiulti-
jrom, 3 P'faZIHe
1
kieiSe, j1edarn po!j'as, 3 para nozeva, stari: ZUbiUll od ZUrte va!:e,
krrata:k ik1apu1t daljle: jtedaill s,e,pet, 2 vr.ece od
j.ed:na zelena feredza (:kuta), lj:ublca1s:ta vi:za:nti:ska cohta' z,a 2 odj:ece, 12 lcrve-
piet,enih k:apa, blj,ela manatma, stari kJa1ftan, 2 :kunslkie koze,
j;e:d,a:n jle:d,na ljJib:,ca:sta (:k'u,ta), 3 k:omia;da: rbezm', jre-
dan s:ta1ri (mUJsr/lin), 13 kamada metala za cohu, 6 kotma,da: glatca, 9
j:edna abarn,ija .od jed'na stara jted'na s:tara f.el'ed'ZiaJ (kuta) po-
stavli)ena 2 marame, 2 poj:asla:, sa
jredarn st,arr'i Cilii.m, !poj.as ,sa lkluburom za pisrto1j!e'), jedatn i
ISredllo.
2
) U Sami-beyovom Kamusi ttirki ova rijec pisana .. i:;- i znaci:
1) ... (-1..r.\ 2)
Kod Barkana njegovoj zblrci I, 1945, str. 303 stoji: Ve cani-
gelen yiiz <;ile -1r:;- iskarlatdan ki elli endaze ola ikiyiiz ak<;e giimriik alina Ve seksen
<;ile iskarlatdan yiiz ak<;e giimriik alina Ve garanenin ziraindan dahi on iki ak<;e Ve diminin
pastavindan yirmi ak<;e ve nemc ve dimek ile <;ukanin balinden
ki denkdir ak<;e alina ... etc.
U Jajackom Orijentalnog str. 2292, I stoji:
etc. .1::;- [valjda: ?.] ..r. J!l_,l:...:; (\) ..r.
sam sretao rijec u znacenju tezinske mjere. Iz teksta
Jajackog sidzila, teksta uzetog od Barkana kao i teksta nasega vidi se da se izraz
..!::;- javlja kao paralelna mjera. Logicki izlazi da ovdje izraz ..!::;- treba da
kao neka vrsta mjere koja podatke koje cohi daje mjera.
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine zemljama 75
Kadtru zaostaJVSblllltaJ
ze1ena od 60 coha: 10 ,bala, sto cill!i 20 topov<a'; nj,egova:

Od 60 cbl.i
ha: 2 balte, to 4 top1a1; hj,etgova od 60 cili coha tazume iboj;e: 6 sto cini 12
topova; njegova crna od 70 Cibl coha: 2 ba:Ie, sto 4 .top>a'; ruz.ic'als.ta od
60 cibl coha: 1 ba:la, sto Nn.i 2 topa'; 2 13 g1ava, se6e1r:a, 9 u
ceru, 5 14 od Cohe, 4 Ja:kJt:a blj<e:Log n.e-
sto 2 poklop,ca, jledan

od mjed'i, 10 j,edno bjre-

HJ.o. 5 komada 1112 coh'e', st.alra
od katuna, 2 stara zubuna, 2 j1ed,a1n sitari kaJ-
ta:n, 10 oka ce1ika, 16 od mljed'i, 50 dulk13't,a, goto-
i j,ed:na 'Stara feredza postav:lj:ena Svega 21
sto cin'i 42 topa.
Ka.dta, .Ie zlalt:razena zaostavstitna:
njegova od 60 Cili COhial j:e:dina lb<aJ,a, sto 2 topa; zeJena od
60 cili coihiat: 5 sto Cill!i 10 topova; od 60 C'il\.i 6oha: jed'na
bala, sto ci1Illi 2 topa; nj,e:gova av,ena od 60 cHi co,ha: 4112 sto cini 9 itop<Ov<a;
Crna od 70 COiha: 11/z sto cini 3 topa, to SV<eJga 13
1
bala, sto
cin'i 26 topova. '
Broj, ova tri 103, t.o Cin:i 206 sve to
sa pahuljastom i sa ( ?). Dam:a,s:t li saten u sanduk:u 409 J,a-
'ka'i'a 8 hare (svi1e) ,sv<ega 472 lakta. zlalt.n:ika 191
zlatniik. 1 sve osta1e 's,itn.i<ce s.u im i
Kada lcla!rslkia< :ztattraz,e<nta u v1
1
as:t,eLe RwSitica
i Martobl,ae D<ragov.ica koj,i od s.trane ,dJUibrov.a,ckog i _gospode
da predaju re,c.enu zaostavstinu, tacfia' !S!U pomenuti z6m
Sablh-caus, i koj.i su odredeni) od drzave
da to .i .sve od si,tnCioa 'd'o na.j<krupni-
jih stva:ri uze1i. 1 kada su on.i i priznalli: Mi s:ve potpu.no
i:zvukli iz ca:r.i.n;arniroe da to .otposLatbl i dostav11l'i Bosanskoj U
carn:arnici i u i vliarstele ni.sta od pomenate
te ka'da su i re.cena vlaste<Ia Andrija Rastic i Dragovic nj
1
i1-
hovoj prisutnost:i to potvrdili i priznali izjaiVIe i pri'z:nan.ja, ova
itsprava' i uru:oen.a da, im piri :po-
trebl ,sJ.uz:i kao do'kaz i

Ov'O se dogodi1o 1i napi:sano a,bana godine
999 (25 lffi\a:j:a: do 3 j'una 1591).
Svj,edo<Ci<: Mustatie, sin
Hasan :s:in t'U!illla<c; sin Alij<e Sirvanac; Hod
1
za-Mus.t,a:fa sin Me:h-
Focalk; Bjub HodZ:a-Ha,san. sin
Abdulahov Skopljana:c; s.in Alij,e; Hodza-Me,hmed sin HadZi
Mu:s!tafa sin Ha,dzi Soliu:nj:a<nin; Abdulialho;v
sin BaJij,ev iz (reda) causa; Mehmed-caus iz (ireda)
causa; Hadzi- Husejln sin Ha:Sianov Focak; Kabll-aga covjelk1
si:n Abdulah.ov, Hudav:e:rdi si:n Abdulaihov,
covjeik umrlog i osbaiJi; od hrisca:na.
76 Nedim Filipovic
5
Dok, 27/1, V sv. Drag. arh.
..f
.. (lkL -'1:..-.) .. 1) .. -' _,
L;l_, .:_,l;tf (1.:_,\$'"' ...L:; .:.,J...S::::.)_,-
JYf'JJJ_;A .::.,;Jtf 4-i_,:VI J.1GI
( 2 \:..,\ ) j_.)\_.cil f ;5 r_j-:> ..1. )
.;RS . -...;) _,1 bl ._; r.o .U .. J_,'S
cl:- oJ.5"...J)f -...;_,:IJI ...
.. .t.,L) i\\

t::>) L:_.

.. i\l;

4.:...1_;.; Jlf JS
.1;.1 ...

... J<" ... I

('-' {"<t. ... .. l
.... Y.. ._;)\;_) .:.,_,;t; ._;){;. ... !).; ... :... -...;)11.)1;) ..
.:.l;}
..j)f" i_,j f t_.\7.., .:_,l:)_,lj'1
i.J-;.)_. .:_,\1_,1 ci: ... t.\.ij J\k,. ..
.,; . .JIJ>O .:_,\_ .... ..f

..
J..i'"i .... )'. Y....\.i .)i'
... \;1 -l.}l_rll .$;1::-.. if.\J..I .. ...
if. \d-.1 - _s\J"" )tf if. IJ,.\ - (.)l..r"' c:._\J..I - .t.,.i.:' -
).f J.l'"l if.\J..I lf.'LJ.-1 ...
\.))\:: ..... _,_. (.)IJ""')tf
- (.)l..r"' )lf if.\J..I ....
- :_r- if.\J..I - if.\J..I )tf Jtf ),f-

if.l> iJI..rN if.\> -1.}1_,.... if.l,.

') u dok. stoji:
4
) U dok. stoji: J.t>_,___;
2
) U dok. stoji: .:-->
") Mozda
") U dok. stoji:
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine u zemljama 77
if.t>oJ.:: - <J._\f"' ;lf .f:JJ::> ... ;tf ;\.?
..tJ-1 '-k\..r)t? if.L,..

if. L,.. - lf ' - Jl? ..t1"" \ - ) lf .... if. - .f: ))::> if.
- ;lf .. )lf


Prevod
da'te UIZ pretsta<VIkiu
Poto smo, stlatv,ivii<i k pabl u pr<ed 'i pl:e-
pod:nozj,elm velicanstva srecnog, i pr,ema svoj1im
vima su'1tana, mi trgovci ovo:
Bu,d!UCi da smo u Ju,ci Dubro'Vniku u kada ;pro-
i o,dJazili u mj1eto ;pod dv:i1i1u

d<a
vali j.edn1ul i od hriis:ca
1
na, po1s:talo
naj:zad da <to (i dalj,e) Da b1i se otiSlo na Srecnu Portu
i sltvar izviidj,ela, pr:ihvialtiH i da platilillo sve izdlatke i
ve, lkioliki:. Kada se i kada uzeta a'hd.inama njegovih (tj. dulb,ro-
va:ckih) hriscana i u nju se pogledalo i v.idjelo (utvrd.eno da) nij1e zap:isan:at carina Fra'-
naka. Iako nije zabran.jeno\i suzbljeno nasiije i pres.izanje koj.e u carske
pravde cin'e trgovcima iz bogom sticeaog Most:a,ra, BanjaLuike,
Beograda i ostalih ka1sa,ba, koji odJ,a!Ze i dolaze post<o Oni UJzimajru
protu:zakonito, .ipak <se t'i!me n:e za,dovocrj,avaju, nego, ika.d
1
a se izide na
skelu, du,broviatcki' pod Ca1r1ine koju S'UI izmi.sJ:ai 'illam .robu,
't,e ka<da potp.uno posto ip'Ojavi n.esto novca 'u 1roba<ma, oduzmu
i nasiil\jlem i nlalsu rolbu nov,alc se nade u nasoJ robl. Pos.tavili smo
i odred
1
il!ii svoj1e stra.ne ovog nosioca ilsprave, ro<ba njegovog
za apsoJ1U'tnog da bi zatrazio i pobr<ao :od F1rlalnaka shodno njliho-
priz:nanj:u (dolj:e) svotu (od) 320 tovara nasega
novca s:u oni zako'lliu i protivno ahidn1a1mi vec 40 god'i'n:a1 od
trgovaca, razvezuj1u6 kao n1eslto kao ikoji
se nasao u nasoj rabl. Da svo,ta koj.a !Sie nalazi u 'f'U<Ci bl1Ia
uz.eta, pod'nes:ena utocist:u Slai i S'tv:a:ri.
Uostalom, zapovj<ed, i dobroCinstvo pripa.da pravde.
C.aius hadzi Nezrir Ab,di ho-
dZia ponizni halife Mosta1ra1e; hadzi Hasan po-
niz:ni trgova:c ,a1g,a, lk:apetan Jasenovca; po-
nizni tJrgova.c Nezir sada Sarajblja; ha,dZ<i Hasan trgov,a.c; ,ponizni
hald:zi Redzep sairaj.eVJski tr.govac; p01111izni hadzi poniZ:ni Mu-
sltafa

trgovac; ponizni ha.dzi banj1alucki <trgova.c; . 'h,adzi

Mustafa trgova<c; poni:Zini .... ; h1a:dzi
hadz1 Mostarac; poni'Zini Durak spahija Mo!s;tarac; ha-
dzi Osman Musa S'alrajevs:kJ tr<gova,c;

trgovac; ponizni
78 Nedim
Mehm-ed trgovac Saraj!Lija; poHiZJt1Ji ltlrgovac Abrdu1lah Sarajlija; hadzi Hasran
trgovac Sa1rajJ1ija; hadzi Hasan Sarajblja; hard'zi Husejrn Saraja.ijra; po-
nizni :hradzri Mehmerd ponizni <trgova.c; hadzi Mus.a1
Saraj;[ija trgova.c; ponriz:ni Mehmed tr.govac; Sefer ponizn:i hadzi
De'rVlis; hrardzi saraj.evrSJk'i, trgovac; ponizni hra1dzi Hasarn Sarajlija
veJc; hadzi trgovac; hadzi ltrgovac; Dervis
trgovarc; poniz:nri Ahrmed Sarajlija trgovac; ponizni hladzi Sa:ban .srarrajrerv:ski
t,rgovarc; pon!izni Redzep saraj.evsikli trgrovac; 'hadzi Irisan; ponCzni h'adzi Me-
mi ponizn:i hadz'i Dervis; pon.iz.ni hiardzi sarajeVIski .trgova.c;
Ahmed Dervis sa-rajie!VIslki trgovac; pro:nriznri ha.dzi, Sailri-h trgova.c; po-
Ha.srarn ornicJ{Ii trgovarc; 'trgovac; rpo-
trgovac; poniz:n:i Mustafa - Banjra Lu!ka; Mehmed t<rgovac;po-
aizrni trgoVaiC.
6
Dokument bez signature, sveska Vl Carte turche
": ..... .. 4;_f'it .j..1i):.S\ ..... ._jJ.f"
J,.f.tl ..11'-l (
1
J)i_. -1 J!l
J,l..i l.5 \ '-;"'r ..::.,.....,\)
..i;..l ... JL) i}J J)tkl '-;"')JI
.-4l". tS..JJ) fJ...tl.l )jl tS..ItJI
.... ..... .k.JJI ( l:r..J j\.f.l
Prevod
Razlog p'isanj.a O:V'O. Hadzi HUisej:n Sirmerd-zrardre, Fraoe poslao
1ske\.u svrom covjreku Ahmed basi 36 tovara sablijana i stavlj,ene
Dok uJk:rcavsi s,e u brod, isao za Ankona, s1r:eli su ga
puljJSki brodovi i ga zajleiCilno sa Dubrovaclka gosrproda i vlastela
s1u covJeka i mi:J.01Sicu uzvisenarg boga ursrpjeJ.o jre da bude oslobode:n; Uci!Jiilli su
da bude pusten. Buduci da jrc hrardzi1 Husejn potvrdio i da pot-
primio preuzero svu :robu poslao, bez Stete i uru-
cena nj.emu basi) ov:a isprava. Neka pokaze u s:lrucaju protrebe.
Napisarno ahira 1026 god::lne (15 do 25 juna 1617).
Dilaver,
') Ornica, danas ;selo kod Foce.
') U dok. stoji:
2
) U rukopisu stoji:
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine u nasim zem!jama 79
7
Dok. bez broja, fi1za
);.. \;. 1 .:t. .;....;:
L'!" &,:L )1 <._,)

... J.JI &,:...Lll

t\f_,A
JI_,A\11

\_,\..-. )\ j..oiJ t}) t;.;; \\.) (prazno)
oi.IJI ;\f ... .u_GI ..::..1;.;.1 Jt# ..f ).> (prazno) .1_,-41
!Jjlf _}, o.,lj.>)j )\ ";").5 \S)\.)j\j.) 4:.,.
\)\f C::Y.I o...l:... dJJ.:II
f)_,:\1 JJI ):IJI

) '":"'\1, lj).!. f)_,:ll J!l
.fJj .f\.i ":"'lk .fJj
..::..I.;GI )JJ.;_I tJ .1. !)S"".;_,:II.;Jj )_;1. ":"'\1,
u';,J} J'f. 49-":"
o)tf o..lf)J .J::...i o;lf
, "":.fl. ..j)t;.. Ji'
... 4-) _,-4\
Ll,;lJI (!t<" t: \...\i\ o...\i...L:IJI
__,$ )lf .. ..::..1;..-1 ..f
..j)t;.. 1.)\ r:
"--;\
blo)j)\ r-' ... )
.f' .) .. 1 -.;.., )lf
o..li.);IJ (L.} .j.....:IJ\
.. Jlf & d-.) Ji"o)j)\
.. bl JjJI O'..Y
7
S""'r ... J
U;:""')t; ...
1
) u dok.
2
) U dok . ..:...11.1 ") Ovdje suvisno stoji: fl.)
80 Nedim Fi!ipovic

Prevod
TUGRA:
Mehmed, s;in Selim-hana, pO!b,jedonosan.
od lk:ii:dija, od dostojall!Stvenika
kojri '}edinog boga, vrliine i is;t,iae,, znanjta prof'eta i bo-
zjih p'osla:nilka', cflokazu istimte za sv,e ,Jj,u,d,e, ;v!Jad:ar,a koj.i poma:ze,
u:zvisenom :kadij;i - aelka se vr1ine -- i
Slfle1cnih, r1aznovr:sn
1
iih
gaj'ni, obdareno:m - Bosa'nsk,e --
netka
Kada dode znak, da se
MJetacki ,ba,ilo, hrisca,nskih s1t'a'tjesina m01joj Srecnoj
Portii saopsHo: trgovci dolaz'e na !k!ada: jre to od
sta:rin;e ,dlosao od s:traille doft,e1rdara Bosa;ll!ske bla'gaj:ne
1 Otsjeo, te posto li!ZYJaJdena kopija deftera iz blagaj:nJ
tome) koliko treb,a da se s njegov,e; strane, dosada shodno davali
potrebnu sada ori,i :koj,i s:u ,emini toj ko'P'iJi deiftera lbraze od to-
vlaira svHe 16 rija1a, p,r,emd;a se 1500 aik1ci; od tovara brokata traze 801;:'
1
doik 60 od tov1a1r:a traz,e 70 dok se 50
grosa; od .tovara lt;kani;ne ,traze 20 gros,a, dok se 14 grosa; od tova'ra saje-
6o'he grosa, IS,e 9 gro&a; od tova,ra iS:karlat'lJJel coihe traze Tl;2
gro
1
sa, dok s.e uzllmalo 5 grosa. toga, zia'to Sto ne uzimaju grosa za'
vec 'traz,e ven,ecij,anske i

i trgoy;ce,
skeila ,n,e rad>i, tako nanose stet.u ICialrslkom do,b,ru i
Kacliai se, zato s1to zatraZio da 1S1e IShodno
p,iji defte!ra i carskoj abldnami i da s<e ne i zJo,stavljanj'e
sto Se i t:raz'jl pogJed,aJ.o gJavne deftere
koji 1su pohralllj'eni 'U: mojoj ca,rskoj (nadeao ovo):
Kako prij,e ovoga 'ralt i s MJ.eci:ma

i
st,aH su m'i'r i te kak,o Mletacke Rep,ubllilkie; pri
slkiom podnio i zapovij,ed da, posto ,se otvori :s1pliltska
skela i trgovci plate S'tialrom sup:rot1no svi}etlom se-
rija;tu i mij1esa,nja od strane to ISiadia,
kod kako (10) 80 g'odiine iizdata: cestita zapov.ijed da kojlj
bi'li emini pr,ij,e nra S'U se god oblcno nalia:zili opet na
tom :i. da, posto itrgov,ci koji plate starom zakonu
suprotno svijetJom i protivno carskoj ahid:nami pres:izanJa i
miravanja odn01su na trgovoe, (,zasla moja zapovijed d.a se shodno
ca.rsko.i ahidnami i da,,
1
kad ode s mojom zapoy:ij>edi,
postupis tom tz,dat,oj n'a,redbC,, te da otsada ne uznemi-
ravanje i zlostavJ.janje time sto .Sie SUprotno starom .i Ca<rskoj alhid-n;a:mi
vise, posto trgovci koji donose na slk\eJ.u p1ate
lj, zakonu carinske t;akse koje ca,rskom fiskusa na svoje
rebe k,oje donose. se na moj casni znak
Napisano 19 'dana svetoga 1090 godine 1679 god.)
1:1 mj,eo.sbUI
Nekoliko dokumenata trgovini za vrijeme turske vladavine zemljama 81
RESUME:
QUELQUES DOCUMENTS SUR LE COMMERCE AU TEMPS DE LA DOMINATION
TURQUE.
Ces une des materiaux historiques qul se trouvent
les archives de za,ra et de et que l'aultieu'r
lors de ses voyages d'etude. Ces documents ren.ferment pre-
cieux sur l1e. de ,nos pa'Ys J'Ors de la domi.na,t:ion turque les pays de
de l'Adrlia11Jique aux XVI et XVII Ilis de la clante dans
diu devel:oppement ao1s pays,
so1n ausls:i ia stru,cture de:s importatiorus e1t IJs
l:e de la productio.n des da,ns leis pays tUJrlcs, re-
velent l'exploitation directe OU OOSS.i des ne-
gociants de lui-meme fin celtte exploi,tatJion etrangere
pour s'y surbstituer eu.x memes. Da1ns avant-propos, l'auteur l'analyse
d,e 1ces :leur et aHire 'l'atteni:ion aultires
t.eurs su.r lels rtres i1nt6r,eiss1a,ntes so,uroels sur dans les atr-
chlives DalmaHe, .et dans celles de Zara.
HAMID
TRI FERMANA IZ PRVE POLOVICE XVI STOLJECA
Ovtdje da ,j:zneSJelmo tiri ca:r'ske zapovijesbl j,z prve polovice XVI
'StoljeC.a:, koje se od!nose podruc!}e Makedio,n1ij!e.
Prva od ovih zapovijesti potice iz 939 hidz:r:i (od do 22-
VII-1533.), odnosi se na: juruke (yiiri.ilk, pl. Ona iz-
na nekog stpahi!je iz Vojvode
nez.akonlitih pos.tu.parka od' s:kane juruka. On se
1
tuzio u Ca,rigr,a:diu d.a mu juruci na-
stanje,ni 'l1!a ne daj:u ili pri's:tojbe
boyunduruk, da rajinsku zemlju u s:voje da prodaju zemlju
b:e:z njegova znarija, da na:sllj,edujlu seria'tiskom pria:vu d.a: on:a rnu1:k,
te da O'd njegove ze:mlj'U neobrad,e<ntu idlu na dragoj
Za stoca1r:e veli ,d,a zirnuj-1JI i ljetuju nj,egovu timaru, :n.e d.aju pro-
(r
1
esm-i d1u:han'). U vez.i s jz,daje s.e u se
propisi pi<tatnjri:m.a,, t.e :se cus.tend,ilskom sa:ndizakb.egu li stlip-
slkiom kad.ijli, dia: stvar izv,i:de i da postupe

Druga zapovijest od 946 (odJ 19-V-1539 do 7-V-1540.). Ona upu-
cena i kadi,jama Custendilskog U toj. se z:apovi,j;esti veLi za
da, karda mu se neko pot'Uz,i, ibl.[o iz nj,egovo.g san:d.zalk.w ili iz nelkiog
kadiJuk,a! izvan, poziiViaJ seibl te i:h irspiltiuje, ili irh salje lkadrijli koj:i
nije za to. Na:reduj:e se da to ne cini i da ti:me prarvi rnepri-
lirka. se s:krre6e :paznja da pr.i i .rjesa:vanju :sporova p1a1ze na teri-
i da u svemu
se od1nos.i na i u sa.ndzaku,
2
) 'koj.a,
Se ci,ne od s:t,ra:ne onih lk/Oji kupe h:a1rac i koji zrbog Vre!s:\ara i
sliCn:ilh U vezi s ttm kazre se d,'" svi ti dohivajiu 'Uipute ka:ko
imaju dia1 vrse tu t.e prelilla tome t1rreba i da .p.ostupaju. Za1to se upozorava
na 't:e nepraVJill.nosti i mu !Sie:, da: u njegrovu duznost Sip13ida,j.u
svi posl:ovi rn1a po:d:11ucju, kao i spr:ecavanj1e nasbllj'a i raji.
I\<aiko o:n taiko ni kadije :ne dop.U!Stirt<i cli31 ma :ko cirni nest'O sto se-
ria<tu i zakonu i sto upisano u Kod ove z.apo'V'ij,esti prepi-
s.ivac rukopisa nij1e dlatwma, allii, dar i ona iz sultana Sa!le.j-
mana. Zalk!onodav.ca.
1
) Prema Celebl-ji (Rumeli ve Bosna) u custendilski sandzak spadala su ova mje-
sta: custendil, Radomje (Radomir), Dupindz.a (Dupnica), (Petrovdze, Petric), Menlik
(Melnik), D6jran, Tikves, Veles, Strumica, Radoviste, Stip, Kratovo i Vranja. - Stojan Novako-
vic, Hadzi Kalfa i1i turski geograf XVII veka Balkanskom Poluostrvu, Spomenik
XVIII, 42-46.
2
) Prema navedenom djelu Celebl-je u Solunski sandzak spadala su ova Mjesta: Solun,
Ajos-oros (Sveta Gora), Jajdzilar-jezero Lungus, Kasandra, Sidrek2isi, Bazargahi-
dzedid, Besik (Besikler), Timur-hisar CDemir-hisar), Kara-dag, Avret-hisar, Jenidza Vardaru,
Karaferija, Agostos (Njausta, Neg.us) i Voden. - St. Novakovic, djelo, 35-42.
fi*
84
Hamid
nav.edenih U se zapazaJu neke
jav.e turske u doba najveceg raiZvoja S da se
to odnosi .kraj1etv,e, to zapovijresti u turskom tekstu
!i u pPevodu s
1
Carsika, zapovi1jest od 1532/33 upucena u Castendilu i ka
diji u Stipu u V'e'z.i Jednog spahije da mu juruci
pla6a1ju neke
Or. institut, rukopis br. 1, II list 49v.-50v.
) J:..!.:'i....J (
2
i\_ji,..\J\ {li\jl\ <;...li' il_,<il
J.oiJ t:;J t:;; "i_,a; ..\;_) .. i)\5(!1 j,a;JI .)..\,... :;\.,Q;\1 ..

d'\;_, .}k.o.A _ _.) ..
j.;.;_,.S ..
",:J)L .r':c (
4
._::;1_,.,. ..:.s-IJ) .
t \ .. ..r"-j f--;J..\;_1 ct)Y..
... .)..\J.ol.. .)...\:7 ...
.S)Y.. 0j-l j"..\l)\
. J.:jlJI l3j .)...\il "-:--'..\;.\ .f'
'-7-'..\;.\.J.\..r. .;.l..rl;\11 F ...
.r"-'- ..::,cl)j ..
,:)_,:; .... .... "7J:')..t71


JJ.i'Y:. _sJI .;.t\
.;\:..) () .;\1 _" (
4
.,::;1_,.,. ..:.s-1)) )));_,1
)..\;ic.,..(,j)))\ ()) .)..\:-) "7J..t_:l o)J)I .:.,;l; jl
f- .;....)))\ _11\l;)
)))\

1
) u rukopisu
") U rukopisu ('lj\,:..'1\ ('J.A]I_,)
3
) Izostavljeno ..s"
4
) U rukopisu ..:-1_?
6
) U rukopisu \..\!
Tri fermana iz prve polovine XVI stoljeca 85
'7""' 1 flJI _,1 .:..; "-.s;
dl. ..... ... J'i -:-' ...

jcJI (J<>J'i
.J ...... : .. J...GI .:.,); ;...:J.JI 1..1
.,;.1 ....;)L;.. O'J.z fA ... _,
... ;_,.;) o..CJ'i ..:.t,J. ...
ili ... o..C)'i _:.."\))
iJK...I..si
f<>
'\ r '\ ... _:..,.)t" 1 ).;:JI
Prevod
Uzoru stupu ces:titih ve1ika:na, nG'siocu
i Sc:ndzakbegu Custe:ndi'la, - nerkru mu Se ;pro:veC.a: slava, - i ponosu ka-
d:ija i sudija, izvoru vr1iin.e i rjecitosti Kadiji u Stipu, - neika s:e poveca
v.riJ.i,na, - kada d!ode znak, se zna ovo:
Potsjled:n!ik 1carskog spahija imenu Mwsta:fa Vojvoda, koji
uziva Cmar u nraved.enom 'kadiluku, dosao na Portu s.rece i izlozio
sJjedec.e:
Neki ord jurUickog redw su dosli i sre u njegovra:
uziva. Oni te obra1duj.u i siju i daju d<esreti.nu, salarij.u i pri.s!tojih:u na
ne daju. Nelki: od nj:ih pretv,a:raju u liiv.a:du ikloj!u raja
pos:jeduj.e. n.eiki opet veLe: .naJsa ispasa, te rajUJ u
Zbog to.gial se navodno prihod njegova timar.al. Oni :ko:ji d:rze
timar ovoga, od njegove ,r,aJe i reda, b-ez .njegova prodaj'u zemlju
i s:iju. ako r1a1j.etirn j'a.ruk umre, zem1lj1:.v 11 ,n.a1sl}eds1tvo kao se-
rriat:ski ako daga, .daju za dug, te na.vodn:o p.01sjedniku
od nje kori.s:ti.
Obzirom nato sam
Ka:da on d.odle! 1S zapov!ijes;ti, koj:a Se mora slijediti, treba da
skupi.te te da i:spitlalte i izv1idite. Na onom mjestu g1d!j1e ob,r.a1duju i
siju :z.emlju bl!lo raja1 iH uzima se desetina. gdje se d:e&etina, uzima se
i Nemojte dopust:itti da Sle iiZigovar.a,ju, nrego odma!h njih des::tinu
i Od juru'ka t,r,eJblaJ da uzmete na cijeli cif!uk 12 akci ime pristoj'be na
jaram hakJkil), ,n.a, pola CiflUkaJ 6 akci.
Nelki juruci zimuju i ,Jjetuju na njegovom timaru i .obraduju i
srj'u zemlje. ne daju otpa,da
i Treba to da pr'elslldi'te i uzmete. Ukoli:ko s.e tUitvr.di pokaZ.e
da on n.ije UZeo od na jairam, nego da ostalo na njima, da: to
posto bude pre:sadite i U'Zmete.
86
Hami'd
Nije 1da Od Ziemlaq,j.a prave i Ji:v.a1du. treba
da sprijec.i.te i da Ne dopustiti se bez tkia!kva povoda mij.e-
sa:j!U u raj'i.nske zemlje.
Ako n.eko O>d r1a'je i reda1 umre, 1te ostanu iza nJega
ope't siniD'VIel, timara nema (resm-i
tapu). .iza nj.ega ne sin, posjedru:lk dace uz
hoce. ako bu<de -i.mao kceri i nece se :kao mu1k n'al-
slijediti. I nije nj1egove zbog duga i dati za dug.
to da fisto tako nemoj,te da - supr'O<tao - prod<aj:u
zemJj.e bez zna<ruj1a spa'hij1e.
Neki Od n.j,egove ne posi'ja.vs.i potpuno zemlju koju drze na njegovom ti-
maru, pode1sna za odl:a,ze te obraduju i zemljlu u 1dlru
gom Taikve tr.eba da opomene.te i da ,im na1glasite: d,a, id'U i da ne 1siju
u drugom sinoru, nece svoje zemlje za obractu, oni drze na,
t-imaru :posijMi. Ak<o i p.oslije b1u1d'u pos1usa1i, ne:go
budu obr'adivaH, :t're:ba da presu.ditre i dai od .njlih dvij,e de1se1tine: jednu za go-
r'aje :ra<iyye1t), j;e,dlnu za gospodara zemlje arz). Za
one koj1i se budu .suprotstavljali da pisete i javi-te.
Ovu cars1nu zapovij<e.slt, p01sto pregl<edate, tr:e1ba da ostavite kod njega.
Da se na z.nak Godine 939.
Objasnjenje
Da gornj1u shvabl<li, iznije,ti
u
Jttr'uci su tursko koj,e se u raz,ni:m
AL?ij,e. PosliC'e ibllt.ke Kosovu aeika< pleme,na su se oko P1ov1div.ac
vr.emena siUJ presli u Trakiju i Ma!kedo,nij>u, gdje ih i ih
se veci dio povralf:io u prvog svjet.skog

svog Ba1lkia:n, Turci su nas:eljlalva:li ta noma1d1s:ka

i im zemlju, s tim dlai :kao pj,esa<cii uces,tvuju u raltu. Oni s1u bll:i podij,eij,eni
odzake. U do,ba Fatiha od:Z.ak su 24 covj:elkia. Jedan od njii'h
es:kirndzija SU bll/: <;a<t.aJ, 20
(yama:k). 0 se govori u II.
4
) Prva u-cestvo-
vaJa su UJ v.oj1aom pohodu. svalki odzak 25 Ijud:i, od SJ petori<c:a
kao eSlki,ndzij1e, ISiU j'aimaci. U drugoj polovilci XVl S1toljeca
(tj. 1584. god.) od rcentr.a1lne vlasltli, da1 se u sv1a:ki odzalk upise jos
pet jamaka.
5
) Taiko sva:ki odzalk! 30 ljudi, i to 5 i 25 jamaka.
Prema Aj1ni Ali-j'i XVII stolje6a u 1294 odzaka,/) pre-
ma Ali Causu p:olovioom tog Sltoljeca odz:aka se povis.io na 1464.
7
)
3
) Dr. Fehim Bajraktarevic, Yiiriiken, Enzyklopaedie des Islam, IV, s. 1274.
4
) Hadzibegic, Kanun-nama s, Sulejmana Zakonodavca iz prvih godina njegove
vlade, Glasnik Zem. muzeja u Sarajevu, nova serija III-IV (1949-50), s. 368-9, napomena 300.
5
) Omer Lutfi Barkan, Kanunlar, s. 262.
6
) Dr. F. Bajraktarevic, Yiiriiken, En. d, IV, s. 1274.
7
) Rasprava Ali causa iz Sofije organizaciji u XVII
stoljecu, G!asnik Zem. muzeja, nova serij.a s. 178.
Tri fermana iz prve polovine XVI stoljeca
87
Turslkii ISima;il Hakki Uzancar&ili u svom djelu devietJi
.citi:naJ carsku zapovijest o>d 973 ( = 1565.),
koja se na juruka 'U. ratu. Ona iz,dan.a juruckom u So-
i kadij1a:ma mri'h mj1esta gdj,e se ti podr.edeni nalaze,
vezi s za pohod Si,g.et. zapovijestt u glasi:
Zapovijest kadij1aJma mjresta u se .nalaz,e_- juru.ci
soliUns:kii'h
s1u, sada za,carski vojJri, pohod parovi za vucenje top.ova,,
to poslana casna zapovijest za 100 pari Za teglenje i dovodenje spome-
.blNo1a u st:a!Vio >sam tu sJuZibu u duznost tebl i t vojim
ma. z,apovijedio sam, kada casnw da prema
iz1ucis 100 pari i koji spadaju pod tvoju komandu, te da ih u
odredeno vrijeme izvedes i da ih dovedes na odredeno mjesto. vi koji ste kadije
treba svojski da pomognete u izv:odenju juruka.
Ako, palk,, smisffu koi:ici,nu
na i,zv,e;d-es i u Vlril}e>me s ne dove:des na opredi.j:eljeno
mj.esto i .ne predas, ili .ako rdode broj nece
za tvoju
Sblcna d'e .i lko.ma:n,dantu ovC.epo1lj:skirh i t.raze.no .da i
o'n dodre sa 50 p:aJfii blvo1la.
8
)
.su ovi spadali u red/)

za postojao pos:eban


U slucaju yojnog pohoda svaki :j,a:mak za koji idu vojnu
50 akci. Ako ne O:rtdar se taj lrlOVaiC n:e Voj,ne
jur (s1ubase i u srv.a:kom s:lucaju 59 alkci od svoj.ih
j,er im to u d'eft<e.r kao r1edovni Ovo s'to su da-
50 akci, mjleSJto narme,ta (avrur.tz) .i te-
re,ta (te:kablf-i Za.to se rlalzlr,ez ovih ,n,a1 njih primjen.jtiv'a:o. U ju-
kaze se t.ome ovo-: 50 a:kci, to
Carskoj: zapovijtestr da se od njih t.raze v,anr'erdtn.i
Sto rs1e Nce eskindzija, oni nitsJ davali (re!srmi a:gnam, adet-i agaam)
u g.o,di.ni kada i1s1i voj.n1u. l'n1a1ce na tri ovrce d.arva:Ji su 1 aikcu ha
ovcarine.
Juraoi Ru.meliji saJc,i,njtava1i srw 6 sandlia,ka i >to: Ovcepolje, Vize,
Kod:zablik i Na svak01m tom poc:IJrucju ue ,pod
Ci'j'Om su oni ,i.sl.i voj!I11U. Ti bili su podr1edeni
8
) Ismail Hakki Uzuncarsili, gore spomenu to djelo, s. 74-75.- Carigradski arhiv,
defteri 5, s. 304.
9
) Kanun-nama1 s. S. Z., Glasnik Z. m., nova serija III-IV, s. 349.
10
) U kanun-nami Mehmeda Il, koju su objavili Dr. Kraelitz i Dr. Witek, postoji jedan
pasus jurucima (str. 28). U njemu se govori njihovom ucestvovanju u ratu i njihovom nao-
ruzanju. Izvod i prevod toga dao sam kod obrade citirane Sulejmanoye kanun-name, kojoj
poseban otsjek jurucima. - Glasnik Z. m., nova serija III-IV, str. 368-369.
U kanun-nami zvanoj Kanun-namei koja nesto kasnija od navedene Sulejmanove
kanun-name, ima desetak propisa jurucima. Ovu objavio Dr. F.
Milli tetebbular
Jedan zakon jurucima iz doba s. ana Zakonodavca objavio L. Barkan svojoj
knjizi Kanunlar (str. 260-262), isto tako izakon Kodzadzika (str. 262-264).
88
Ham1d
begl<etr'begu. Svaki beg ima:o kao s v 1 ,n :kojii u
stlotbodne ze
1
annet), te pravo na slobodne pritstO\jlbe (rti-
serbesrtiye).
11
)
za!llli!manju juruka Dr. Baj.rakta;r,evi'c vel.i ovo:
uslo:vljJe,no U stepama i gdje
oni ga}e' ovoe, negdje goveda, kojle l'j.eti na vi:so:kre irSipase.
Neka su i lt/t:kia:cr konj.a i deva. U
su vise drvosj,etcOim. Neka se bav.e i
Zen.e ,se ba:ve: kuhanjem, pravlj'e'njem odijelia!, vune,
p1etiv01m, tkanjlem rogozine i sta>nujtu U od ko-
str,e-N 'U'


U catriSik.oj zapovij.e:Siti od 1532/33 godine, koj1u gore turskom tekc
stu i poevodu, govor.i se j.urucima kojti bave zem'ljora;d!njom i Jur srto-
carima.
jle u Zlapovijesrtj, alko juru.ci raj:iooku zemltjru,
tr,erba. da daju ir sala>r<iju kao i raja. S dia' j;er sa!la:r-ija iz,nosila 2,5%,
to da oni daj:u spalblj,i na ime sarla:r,i,jre
od svorjlih zema!Jskih Ali, jle sa1atrjjrat Jedna poreza, koja se
da:vala spablji na njegovog se:nor,i,j,a1,nog prava :rajte,
su ti jurucj smatrali da oni ne moraju


Oni ta!kode njsu dJa!Va<li Stp.arhi,ji ni pristoj>biUJ boyundurulk. Meduotim, ju-
ru:di zemlj1j sa svoj,im parom ima da daju
ovu pri.st'oj:bu u i:vnosu od 12 arkci. Po:s'to njje njfh.ova, to onj ne daj,u pri-
na (res:m-'i <;itft), na jararm volova

kadij:i se na.r,ediUij'e da ,n,e dopuStaJjlu da se jetr tr;el)a

da daju i salarij1u d ovu pristojbu.
os,im ltioga iz gornje ziapovij,esti da su juru,cj, raj,j,n:Sikie: ilivade
pretvaorali i:h U svoj1e ,j,spa:s,e. Time su nanosili stetu !k,atko ralj/j 'tako i spahij:i. z,b,og toga
se na,r,edt!lj'e Slatndza!kbe.gu i tkatdiji, da 'to srprrjj;ece.
Spahijrar se takode> tuz,io da juruci. stocari zirmuj,u i Hma-
ru, 31 da (rresrm-i ,duhan). Natreduj,e; se da se 1 to napJati od
ll!j:ih u zaka:nstkiJh pr'opi:sa.
OrtUiga neprav>bltnost tkod ovilh sa!stojala se u sto :su ornj ra!Sipolagali
sa zeml:jom s >tj. kao da SIU njeni. Oni su jre
bez Stpahij,e, u slliucaj'U posj,ednjka z:emlje su
;pravu, 'Via1Zilo za pokret,na nepok:retna dobra. Kod pak, co-
vj,e!k moze ,raspolagati kalklo ho6e:, ga da ne trazj: niCij1eg
Sp.athij,e nema,jiUJ nilkakva pray;a: nad mulkJe>,Vtllljm
Medu,tim, zem.Ija se ISmatJrJa,Ia i sa-
mo pravo k:oje zatkonsJkJjm fo,rmUJlii,sano.
nij>e mogao smislu te rijeci, jer njrjie pravJ ;nj.en V!la:snik
(malik). On 'bl>o nj;en,posjednjik U.Ziva:la.c te mogao d,ru
gorm ustupMi 1samo to s:voje p;ravo (hakJkl t!a,sarruf). prav1n,j posa,o i nije na-
zivao prodajo,m u!Stupa1111J'iem napiUiSita:njem svoga prava u kori'st dru-
11) navedena Sulejmanova kanun-nama, s. 320-1, 79.
12
) Dr. F. Bajraktarevic, Yiiriiken, En. d. Islam, IV, s. 1274.
13
) Opsirnije salariji vidi citiranu s. Sulejmana (ptema indeksu
turskih termina).
fermana iz prve polovine XVI stoljeca 89

gog (fe,rag). Zato postojali ti razHciti jzrazi. Za. prodaju u /pravom smislu upo-
se jle termin ser. prava s'to vazilo Za' doth-ra. Za pro-
dajiu. se zak .. t.ermin >;ferag, jer -to n:ije
u smislu. svijet .nije upucen u te :pravne propi:&e i on
nij:e pravio .razHke p.r.odaje mJuffikla: zemlje. Ali sipahije su
u tome bi:li mnogo Oni su smatrani zemJje
arz) i b,e,z znanja: zemlj<a se mogla proda'bl. Osim toga, spahi.]a
tom prblikom izd1avao tapiju novom zemlje i na:pJacivao
Ovo j.edan izvor prihod.a.
S ob,zirom pravai lkarakter zemlj,e, aije seri-
atskom pravu. Za vazio porseb,a:n zakon ttapJ),
koj,em pravo :posjed1a' (halkkt tasarr1utf) prelazilo samo na i :to bez prenosne
priJSttojbe. Ako posjednik zemlj.e iza sebe n;j,e ostav1io sina, spahija mogao
'hoce i aaplatiti u polovki XVI stoljeca
pocelo se ovo spa
1
hije. U zem:lje postepe<n,o doblle
kceri, za<tim braca sestre, te otac i ali .oni morabl dabl odg.ovara-
Od nje s.u oslobodeni spahjj.e su i
od ovO.ga imali dos<ta k!o,ristti. <
su htjeli d.a propise i da raspolazu
propisa. ti'me se nanosila sterta i za:konskim
pravima s:pahij,e. Zbo.g tog.a1 on 'trazj da se tprisile na poS<tiva.nj,e zakontslkirh pro-
pi:sa. Ziatpovijes't staVIIja to IUI i kadij;i.
Na zapovil]:e'sltli se nav,odi kako neki od raje zem!jtu
i idu ,te .drugom Za t<alkve se .da ih opomenutt da to
ne cjne. Ukoiiko posl>usaju, onda treba od nji,h 'Ufz,eti dvijle desetine: za, go-
spodara raje raiyy.et), za go1spodara zeml;j1e a:rz). Ovo
op>Sfj propi's lkojim prisilj,avana raj.a da mo-ra obra.diti
Kod ovoga se ne Za nj:ih vrijede ovi propi,s.1:
J'U,rUici koji nego .s1u se llial j,e,dnom mj.es,tu imaju svoje
vo1ove i .ako .cio da posjedniku 12 ,akCi pristojbe
na (i!esm-i <;ift), ako koliko poUa 6 akCi. on1e
s:vog.a ciflu;ka<, se n-ek!o vriJeme naselbli jednog tima-
ra i :karS1n1ije otseJ,e .i d:ru.go mJe,sto, po,sjedlnik m,ece ih
moci silom dovesti -na njtihovo mjresto, kao niti moci ista od nar
pristoj:be <;ift S da svog .stal.nog to
s1o,bodnj od ovaik:vih obavez.a.
14
)

zapovjje:Sit od 1539/40 godirn.e, upucena sandzakbegu i kadijama
skog sandzaka :protiv rjesavanrja jzvan nj:i'hove nadleznosti.
Orijentalni institut, rukopis br. 1, II list 50v-51 v.
J:..xi... { i)\.JI t-: ( \.",.,.:!ll

_, J..WIJ; (1i\i!1 il.:s::::il .1/\11 oJ...\i.

(5 J.f.)A .1) i)\" .!1 .:_,...t .. ,. i\S:::]-1-'
___ _,1 i _,\ .. ,. 1 ,_, C:Y.,l/1 ('1L,Q,;
264.
14
) L. Barkan, Kanunlar (Kocacik - Zakon jurucima Kodzadzika), s. 262-
1
) U ruk. il..:.AI\
4
) U ruk.
2
) U ruk. i )'\
5
) U ruk.
3
) U ruk.
6
) U ruk .
90 Ham1d
JL.:,. .'.\ ... 1
o..Lil ( LG

1
;r --''.;;k

.t.
. ))_,::S,;r \f..J. --;-'J..G

.. ":fs _?1 ":"'"t
.. Jl..:. Jr -.lf."J ...
i;r ..

15}-A;I
u)U "-J)JI
._;:! 4i..Y,_\f" f\
Prevod
Uzoru z.apovjednika, stupu cestiHh veJ.ikana, n.osio,cu do&tojans,tvla i
casti, oda,branilkiU sveznaj.uceg vladara Sandzakbegu Meh-
- neka mu slava', - i ponosima kad!ija i sudija, vrJ.in,e i
citost.i nave,denog :sandzak1a; - nek;a im se poveca vrblna, - kada dode uz-
cars<ki z.nak, n.ekJa, s.e zna ovo:
Na podnozj,u sreC.e sazna1o se Ti koj>i :si sandz.ak:beg, ;k;ada ti
dodu Ijudi iz kadlbluka, ti se potuze, ti navodno p6s,a1j.es covj,eka iH pismo da 'bl
stranke. -tamo sebl doveo i ,j,spitao, da ih, odredivsi nekog dru-
gog kadiju, posJao na drugo podrucje d.a s.e tamo Pod tim na-
ti dovodis ljude.
Postavlj1anj.e na svako mjesto i ima za cilj., da :se nastala
pitan.ja ra,je izvide na mjesltJU. koji S!U u ikladbl:ulku, odnosno sta-
jedne nahij.e, da dovodite drugo

niti u drugi kadiluk. Treba

da se cuv.a1te da nikom pravite Zapovijedio da i ti tako postup1as.
Ubuduce sla.ti ni pi;sma, da doveo k sebl koji dolaze iz mjesta
koj,e spad.a pod tvoj s.e tuze, ni
1
ti njihove protivae s;tranlke. Nemoj1e
ih
vi koji ste kadiije, kakvo se go<d pitanje dogodi, svaki poje.cl!iai od vas .treba
da stvar iz'Vidi rna, !ffijestu i da seri a'i1u i zakon!U ra1Sipravi, da izvrsite onako
kako pravo. Nikom .aemojte ciniH nepravdu i n.e radite nista sto protivno-
mojoj .oarskoj zapovij!esti. Toga dobro da se cuvat.e.
Tako da zna'te, cas:n.i znalki da se os:!onite. 946.
fermana iz prve polovine XVI stoljeca 91
-Qbjasnjenje
Za sporovta, su

ka:dije. Zakonom ihila

pre>dvidena stva-rna i Sto se tiCe on
v,rhovni ci.vilni i svom podrucju. On se nij'e' srpio mijeSati u
SJlove UnUitar pak svoga on zako.nu niiJe imao pr.a:vo
rj.esavati one Sltvari SIU ISipadale u nad1eznost :kadij1a1, niH smio stranike iz j>ed-
nog ka>diji drugog. Ali i pored tog.a, su se slucaj>evi pre-
koracivan}a SVOjle n.a>dleznosH, :k:ato. sto .se to U zapotvli:jesti.l')
Zato se upozorava custenrdilslki i s:ve kaclij:e ovog sait11d'zaka d:a1 se
strogo :pridlrzavaj.u propi:sa .nad1eznosti.

zapovijeJs;t p>roHv nezako.nilti;h postupa:k!a oQ.

sa:kupiljaca >haraca i
ovcarine, upucena
rukopis br. 1, II 1. 46-47.
i)t..\1

il_,s::::il .lf\11 oJoU

i_,k. _,) r:j; r:ji

;l.Jl; t91 }} ('\:il J_,l

Jly-\11 (
7
.J:l' Jf\lJI
. d' f
.i.

ots'J.) tf
o..ls'l)..:.) .1. (
11
\11
, ):'f;f ;_;IJIJ
iJ .. I J"k-.o U"'L:JI )l. itS::::I ;.;\:!_,\ JL..;i
'6"1 .J"I if; ... "'-:\
&--"'f..> )oU.J!_ ("S(;._ ):..0\;
"'._'-J.f ).)o.JS

JJ.Iy-1
1
) u ruk. rt,."J\
2
) U ruk.
3
) U ruk.
4
) U ruk. \6..
5
) U ruk.
6
) U ruk.
7
) U ruk. _,.....:aL
8
) U ruk. ... ...
9
) tJ ruk. .... .. /:- .S. \1'
_w) U tuk. L.;.. 1 15..?.-1
....
11
) U ruk. Jt:.':J\
12
) U ruk. 15
92 ,. Hadzi:begic
j_.l o..\CY..LJ'I (1
3
.:..1)"-4 k,) (Y..LJ'I .. J.) .)..,;;. .. J:.cl;
(
14
":J.IJ"' JJI Jl J..Ulr \.:..1 )\IJI -.:;.._.,.1_;....,1 oJ)JI
L).)l,j l:!JI t.J;_;: S') f"';")..\i\ -f.;l} ofl.) ;uj\s)
pL.:, Jr,-j ::Jjil _j-o..l_:l ..f<L<\-+
))
. _; ... J.l1.) \;..1 ..:,.. .. )t .. _;-
Prevod
Ozoru zapovjednjka, ve.J.iikana, dostojtanJs,tva
i postovanj,a, vlada,r'a', Be,gu So:Jou:nskog sa,n-
dzaka Abdj-ij,j, - traj.na sl.ava, - k.a;da stigae znak,
se zna ovo:
koje dos1e dru lklupe harac i Cin;e raji razna na:sj;!ja
nepravde, vis.e n.ov.a,ca nego i
casne zapoy;jj1estj koje jm date o.d strane nova!C
sV'oj'oj volji. Izl:ozeno prestolju, svjj,eta, da se !U cjn.e
pretjera.na nas.iljia n.epravde rajoj, te da o.na toga 1u1
.
Sada doba moj1e vJa,dJa!Vine doz:vole da -
- i jiedno nepravd.a: da se
uvijek radj vrsj .i Zapovjjedio ovo:
Kada dode caou.s yjsoko.g dvor.a IUIZOf vrsn-jalk!a -
aeka se poveca dostoj.aiS1tvo, .- treba da pazjs na s.tanj,e raje san
i da da se jravno casne koj.e
poSilante 'ra,dli poslova blrlo har.aca i o:vcarin:e bllo ve.slara i
puslova, tako: da r.aja opsirno upoz:na'lla' s zapovijes:ti
koja tu napisana, :te da bude da se nesto protivno i ct.a
raj:a bade na op;r,ez.u.
zapovij,esti koje' se pisu sa:Jju se da kazes:
U zapovjj,eslt,j nikalkfva Sve i pos1ovi s!atn-
dzaka i sprecavanj-e nasblj,a i raji Od
begova i kad,ija cars1ka zelj'a to da raja 'UI dani-
carske p1raved
1
nos.t.i i i da zivi
Ne dopu.stiti da har1aca i ovcar:ine, i
koje tamo cillle ne&to i deft.er:u..
1
k:oj,i to Ci:ne
da sprijeCite Za koj,i s.e ne
izvjest.aj vjsokom Iza toga kak,av se pogle.du izda carski
ferman, da Tako_ da znate, na cas.ni da se osaonite.
Objasnjenje
lsto se ylj,di iz 6ve zapovitieslt;j,, od strane centraln,e vlats:tj slat,j su narociti
radj kupljenj.a haraca i ovca,rjne, jer ti prihodj isli su
doihiv:aH zapovije.st da

te drzavne prihode. U njoj se na-

zn.a,cavalo :kalko pri d.a Ujedno su obav;lestavani san-
i kadije da mogli prarvilno obavlijanjle tih po1s1Iova,
Tri fermana iz prv& polovine XVI stoljeca
Medutim, kao se veli u zapovije1sti, nelkli od tiih sa:kuplja,ca u so-
1uns:kom san1d.Zalk!u nisu se pridrzaVJaH Hh prop.i.sa i zapovijesti, vec uzimali vise
n:e,go sto za:konom propilsano i u zavedeno. Zato se sandzakbeg'i.l
i da rue dopU'stle da 'Sie takva nasilja i nepravde prema r.aj.i. za pra-
vii1no sprovodenje ,tih zapovijesti narocito se salje jtedan dvorSiki ca,us, s nai.ogom
da se .te rztapovijelsrti haraca j;av.no, kako bi se 1raja
s njihovom
Pored har.aca i ovcarine u n:avedenoj zapovijesti s:e i veslari. Na:ime,
i prillikom pop.is:a vesJa,ra salj'u se iz drzave 1sluzbenki., za pr.avi1no iz
vr's'avanje toga: posla izdaju im se i potrebn.a Jputstva. Prema up'Ut-
i oai ,dJa poSitUJpe.
U mor:narici blLe su dvije vrste mornara, jedn1u sacinjiavali
su ibl neki k'aiZ,n.jen!iei - ga<lijo
1
t.i), se regruto-
vala iz naroda (ahbab).' se od kuC.a uzimao j.edan Os:talih 19 ku6ru.
duzno da z.a ovoga da to:l1i1ko nova.ca koJiiko bllo .potrebno za tro.sak
za seslt mjeseci. Svake godi.n'e utV'rdivano treba veslara z.a
zati!m se ko1i:ko koji sarudiza!k i srez ima da .dia1de. vesla.ra, te :su
izda1vane Jz n.ekih mj.e1sta se novac mj,e:Sito Ovaj
se razrr1ez ulbraj1ao vanredn'e' i naziv.ao s:e avarl'Zl (va:rured"
za veslrure). Iz prihod\a: su se drZiava ve
1
slari-
ma davala dnevnicu.
16
)
Ovdje ci6r.ati canslku zaP'O'VijeSit o.d 973 godihe ( od
29-VII-1565 do 18-VII-1566 godine), koja upucena sandzakb1egu Ja.nje ' dr'Ugih
saridzaka, i sarudza.kibegu u Ohridu .. Ona u prevodu: gla.si:
Zapovijest u Janji,
p,rije vr.eni.erua za,povijedio da moja Carskia ispJo.vi
otvoreno mo1re. U tu svrlhu s mojom zapov.ij,esti u,pucen od strane fi;nansija kadi-
. jama 1toga joe1dan sa zadatikom- odlals'iJ;janlja Vlelsilara (>>ktirek<;i
kr). PoSto jedna od vazniih stva1ri da veSIIari sto priJe o.dabrani i u
smislu moga 1Upuceni, to sam z;apovijedio ovo:
Kada dode moja C:asna zapov.i}eSit, treba da se za to postar.as i da pri1stu-
pis p01sJ.u odasi\j;anja vesila'r'a prema mojoj zapovijesti koja prije posl.ana. Treba
da pazis .da ne kasno dlosli i.Ii da i1zaslani u broju. Nemoj da
ostavis stvar samo na i na doticnom sluzbeniku. sto iJte re,ceruo
zapovijesti, da propusti.s .ni Jednu minu'tu pogledu odasiljanja i otpremarrja
vesJ,ara.
Ako to blu,de!s te ve,siJatri iz tvog sandzalka ne budu odredeno vr-i-
j.eme dosli .i stigli na opred:ije,lj1eno mj.esto, tvoja se .ispriik'a ne6e1 nikako
uvaziti. Tre!ba da da ces u tom slucaju biti ZMo bu.di na oprezu i ulozi
sav trud i n.as:tojanje da izvrsio moju casnu zapovij.est.
973.
17
)
15
) Vidi takoder: Prilog za proucavanje nadleznosti kadija u turskom periodu,
Istorisko-pravni zbornik za 1950 godinu, s. 241-246.
16
) Ismail Hakki Osmanli devletinin merkez ve bahriye Ankara 1948,
s. 482-483.
17
) I. Uzuncarsili, nav. djelo, s. 514. - Carigradski arhiv, Miihimme defteri 5, s. 247.
94

Sto se iz ovog,a moze zak1ju:ci>ti, ISIUI se regrutO'Vali: .iedan tipi-
can naei-n, naroci,to iiz u

se stanovn:i'stvo bavi morn:arstvom. Slicno

negrutova.na i pjiesadija, zv.a.ni azapi (aJZab), u
na' ima za'S1e1ban otsjeik.
18
)
U gorn.joj Ztapovdj,esti haracu, ovcarini i govori se .slanj.u .naroci-
tih IS'luzben.ika i u drugim poslovima. se na,gdasa:va .da duznost
d'Za!k!bega i kialdlija da pa!z'e da se svi ti pos1ovi obavlj,auu, prema zapovije-
stima koje se 1u tu svrhu
RESUME:
TROIS FERMANS DE LA PREMIERE DU XVI SIECLE.
Nou;s presentons lki qui dai1Jent du regne
du su'1ta1n le et qu:i se raptpo,rten:t la 'regJon de Maced<Oi'111e'.
Le de ces eSit de J',aln 939 [1532-3] e't' se rapporte aux
11 ete emis d'u1n spahi d!u 'cadi bo,Uik 1de Stip 'conit,re les lblllega,ux de la
de:s cette dmperiaJe so.n1t precises les d'Poits et les
devoirs des et de Ce!U:X cu1ti,vent les ter,res du raya:. Le sangiak-,bey de
KU!Stendi:l et I,e ca.di de S'tip re<;oiverut l'orMe de UJne e1n1qttHe et d'ag;ir confor-
mement
Le ferma<n est egalement adresse :au SJa-agi,alk-bey de Kusterndii'l cadi
d.e sblp. I1 est ,()lfdontne que tous prives onrt j"Uges par les trlirbun.aux
Defense est fali'te a1UJ sa,ngiark-bey de convoquer les par-
ti-es 1e:t de }re'S .dJes CadJiS
Dalll!S le ibl es1t question des in.justioes que druns le de
comme.tterJit ceux qui le haratch et sur les brebls,
ceux qui vie'nJnent pour fai<re tra.fi.c oh,ez des de et d',aiUitJr,es
aft1ad.res 11 est di.t. c'es<t le devO'ir du sa,ngiak-bey et du cadri d'empe
ch.er ce:s abus.
18
) Glasnik Zem. muzeja, nova serija III-IV (1949-1950), s. 366-368.
MEHMED MUJEZINOVIC
TURSKI NATPISI U SARAJEVU IZ XVI VIJEKA
Nije naglaS!a:va!bl da .epigrafski spomen:ici ko}e
ovdj.e pruzaju od znacaja za vremena
:i pr'ilika su oni Ovakv.i ukoliko su se oduprH zubu vre-
spad:ajiu najvazn:i'}e i izvor;e za raznih turs.kih

u zeiffi[ja:ma.
v,ec Wan Berch,e.n, u.diario temelje epigrafike, is.takao veliki
znacaj sa: gledista elkonomskih i
1istori'je, u svom za 1arapskih natpisa (Pariz 1894).
Zaacaj' W a1n .dlje'la od<l(vno jle zapaz1en. Njegovim putem posli .su :i mnogi
drugi, .tako da d'a:nas raspola,ze sa priliicno obllnim musbltmanske
epigraf(\ke, na oSinJOV'U iSJtrazJivanja koja se vrse preko pola s:t:oljeca. Krun:a:
ovoga rada u jes1te maj:storsko dj.elo: HronoJ.oS:ki arapske epigra-
fij'e, koje izdaj'e Fra,ncuslk:i za orijentalnu a:rthieologiju u Ka:iru.
Znacaj mat-etiijala za na:uku i '1\iod nas odavno is:taknut. VrS.ena su i
neka pojedinacn1aJ ispiitJivanja u pravcu. Ali, sve do danas nije se pristup;ilo
sistematskom radu na ovome se na njegov znacaj poodavno
Za vece poduhvla:te tome n:i objekfivni us1ovi. Osn:ivanjem
Orij:entalnog s i Za:vod\a za zasti.tu spomen!ika s druge
stvor1eni .su u:sl:ov:i da se i ikod na's n;a; izvrsi sto uviJelk
moguce: da se prouce i svi 0111i :ep!igrafski is:tocni spomenidi w na-
soj :oemlji su se do :s:ada oteli zubu vrem1ena. Tih spomenika doslta i jos uv:ij:ek
bro sacuvanih. Natjmanje ih se sacuvalo iz prvoga vij:ek.a tu.rske vla,davine
(dlruga polovina 15 i prva po!:ovina 16 v1i}eka.) a1i :i
U radu najs.tarije turske epi'grafske spomenilke iz Sa1ra1j1eva.
Ovaj rad se ubuduce llia.Sitav:iti i protegnuti na ciJ<e'lu BosntU i
, i cij,ellu Jugos1a'v.iju.
1
924 = 1518
NATPIS NA DZAMIJI MUSTAFA-BEGA SKENDERPASICA
Natpis se n1alaZ:io na pl<oci na1d gl1avnim u
Mus.tafa-bega Sk:ende:rpasi6a1 u Skenderij.i ttlici, -napisa1n j:ezikom.
Natp!i:s nij:e do O'bjavije:n,, njegov nam se prepis tU' Kronici Mu-
Enveri Kadica, w. I, 206.
96 Mehmed Mujezinovic
\ "'
.. \.=.!1 1 ...\. ...\.; cl...,
\..;
....-

jle podigao gr,ad>ev!inu
bogu 1judi
Od boga nada<hnut
Bogomo1ja dobri
1
h 1judd, dom onih koji se bogu k1.anjaju.
daje nam godinltl 924,
1
) 'to godli:na dovrsetka
g r d:z
Kadiic (n. d. 206) ikaze da ov,aij 111a1tpis sp j1evao CeJ.ebt Dzure
Mustafa-beg sin Skender pas'E?, bosanskog namj,esnilkia>. Vakuf.nama njegove
dzamijoe, ciji n:a,tpis 'Ovdje pEsana u Tripoblsu 923 = 1517 gdje se Mustafa
tada na1azio kao (V. P'repis Kadic, KrO'lii:ka, 203-206).
Must:a,fa-beg namj,esnik kalkio to tvrd>i

2
926 = 1519/20
NATPIS NA DZAMIJI MEHMED-BEGA ISABEGOVICA
Ovaj a'raps:kim jezi:kom kame.noj uzi,danoj! nad
u1a:zom u dzamiju u Nij:e nam koj,om
'natp:i's
Izdanja: v 1 i 1 i, Sejahatname V, 430, (prepis natpisa).
u r Iz Sejahatname Evlija celeblje, GZM 1908, 186 (prepis i prevod
natpisa); 1 s t i, Sarajevske dzamije i druge javne zgrade turske dobe1 GZM XXII,
1910, 238-240 (prepis il prevod na:tpisa).

LJI .. 1 1.:-:l\

" " .
sin Isa-begov sagradi
... .$1. \
.l.s- ..
1;_,...,
".U...I ll t
uo . r "
Dzamiju za koji se skruseno mo1e (bogu)
Bio poznat zbog pravednosti i darezljivosti
Bio zastitnik sirotinje ovom svijetu
Neko rece hronostih ovoj dzamiji:
Bogomo1ja ug1ednih, dom prosvi,jecenih (ljudi).
daje nam godinu 926,") to godl1na grad111je
1
) Pocinje 13 januara 1518 .
.
2
) Kemura, Sarajevske dzamije i druge javne zgrade turske dobe GZM XXII, 1910, 595.
") Pocinje 23 decembra 1519.
Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka 97
Prednji natpis donosfuno Evlije Celeblje koji se ne slaze sa Kemuri-
nim prepisom, jer Kemura iza rijeci u prvom stihu stavlja u drugom stihu
ispusta _, pred rijeci premda se i njegO\'O izdanje temelji iskljucivo na prepisu
Evlije Celeblje.
3
937 = 1530/31
. NATPIS NAD GLAVNIM ULAZOM U GAZI HUSREV-BEGOVU DZAMIJU
Natpi\s se nalazi na p1oci uzidanoj nad g1avnim u1azom u ovu dzamiju,
u tri stiha na arapskom jeziku. Pismo dze1i-su1us, s1ova izbocena i pozlacena.
Izdanja: v 1 i 1 i Sejahatnama V, 430, (samo zadnji stih natpisa).
u s t f i 1 m i, Prilog istoriji Sarajeva GZM I, 1889, 19 (prepis i prevod
natpisa).
S. s g i Gazi Husrev-beg (U spomen cetiristo godisnjice dolaska u Bosnu),
Sarajevo 1907 (prepjev natpisa).
D r. S h Gazi Husrevbeg, S1ika iz bosanske proslosti, Sarajevo 1907
(prepis natpisa i Basagica prepjev).
m u r /z Sejahatname Evlija Celeblje, GZM 1908, 186 (hronostih i pre-
vod natpisa).
D r. r u h 1 k Gazi Husrev-beg GZM XXIV, 1912 (faksimil i Basagicev
prepjev).
Spomenica Gazi Husrev-begove cetiristo godisnjice. Sarajevo 1932.
V. S ka r SarajeVIo i njegova okolina. Sarajevo 937.
G 1. 1 z v i Turski spomenici 1,523-24.
f.;_.;

J.f->- )..:
;; 1J.i1 1 'i 1
\
t.:J
7
Mehmed Mujezlnovit
Dzamiju dobrih (ljudi) Hus-rev-beg podize
U ime boga (kao) dom onih koji nicke padaju
(On utamanitelj neprijatelja, pomagac boraca za vjeru
Siritelj dobroCinstva, pomagac pobozniih
Bog nam nadahnu njen hronostih:
Stjeciste odabranih, dom bogu zahvalnih (ljudi).
Brojcana vrijednost hronostilha jest 937,
4
) to godina kada gradnja ove
dzamij do!Vrsena.
U natpisu pjesnik ne spominje svoje ime, spjevao ga navodno, Mevlana
Mustafa sin Omerov, unuk Hamzin, u narodu poznat pod ilfnenom Arap-hodza.
se doselio u Sarajevo 929 (1522) godine gdje djelovao kao muftija i vaiz kasnije
i kao prvi muderis Husrev-begove medrese. Mevlana Mustafa osnilvac dvaju
dzida u Sarajevu: Arebl-atik i Arebl-dzedid. Godine 945 (1538) otselio u Brusu gdje
i umro.
Gazi Husrev-beg najveCi dobrotvor, i namjesnik
Herceg-B<:>sne, kojom s kracim dvokratnim prekidima upravljao od 10 IX 1521 do
smrti 18 juna 1541 'godine.
4
944 = 1537/38
NATPIS NA GAZI HUSREV-BEGOVOJ MEDRESI
Ovaj se natpis nalazi na mramornoj ploci uzidanoj nad glavnim ulazom u Gazi
Husrev-begot'u medresu. Natpis napisan u tri stiha na arapskom jeziku. Pismo dze-
li sulus, sJ.ova izbocena i pozlacena.
Izdanja kao pod br. 3 i jos:
V. S k r i Sarajevo njegova Sarajevo 1937. (Nekom omaskom stav-
ljen ovaj natpis mjesto natpilsa sa Gazi Husrev-begove dzamije).


)\..;.\ c_-f-
1) Pol!inje 25 avgusta 1530.

R\-'fj..
:--)\ jlt
99 Turski natpisi u Sa.rajevu iz XVI vijeka
--------------------
Ovu gradevinu podize za one koji traie nauku
Za ljubav boga koji uslisava
Gazi Husrev, zapovjednik ratnika za vjeru
(On izvor dobroCinstva, ponos pravednih
Fejzur-rab rece hronostih:
Stjeciste dobrih, dom savrsenih (ljudiO.
Brojcana vrijednost hronostiha iznosi 944,
5
) to godina kada do.vrsena
gradnj ove medrese.
Kod Evlija Celebl,je pogresno su napisane rijeci hronostiha mj .
i .JI_/.)1\ mj . .JI__r.l. Zbog toga pogresno preracunata godina u natpisu, tj. 975
mjesto 944.
U Kemure se nalaze iste greske i kod Evli>je, uz to jos valjda stampar
skom greskom u hronostihu napisano mj. L.J:l.lsJI.
I Dr. Spaho daje netacnu godinu natpisa kad veli da medresa sagradena
948
Medutim medresa sagradena 944 g. kako se to.vidi iz sljedeceg zblra brojcane
vrijednosti slova hronostiha:
i = 12_0 + = + t_ = 70 + 5 1 = 5 + '-:-' = 2 + .) = 6('0 + )
= 4 + 2 = 60 + = 20 + L> - 1 + L! = 50 = 944.
Iz hronostiha vidimo da ovaj natpis spjevao Fejzur-rab (= Fejzullal1). I u nat-
pisu na Buzadzi Hadzi Hasan dzamiji iz 963 = 1555/56 javlja nam se isti
pjesnik.
Gazi Husrev-begova medresa datumu gradnje treca medresa u Sarajevu.
Naime, ranije su sagradene Firuz-begova i Kemal-begova. Husrev-beg podigao ovu
medresu u spomen majke Seldzuke-Sultanije, izvjesno vri,jeme i nazivana
Seldzukija, kasnjie dobila ime medresa, jer pokrivena olovom
(kursumom).
5
948 = 1541
NATPIS NA GAZI HUSREV-BEGOVOM TURBETU
. Natpis se nalazi, na ka:rnenoj ploci uzidanoj nad glavnim ulazom u Gazi Husrev-
begovo turbe koje se nalazi u dvoristu njegove dzamij-e. Natpis sastavljen u fri
stiha arapskom jeziku. Pismo sulus, slova izbocena i pozlacena.
lzdanja: Evlija Celebi, Sejahatname, 1315, V, 441 (s.aino hronostih
D r. S. s g i Gazi Husrev-beg spomen cetiristogodisnjice dolaska
Bosnu. Sarajevo 1907, (prepis hronostiha u transkripciji latinicom i prepjev}.
Kemura, /z Sejahatname Evlija Celeblje, GZM 1908, 192 (hronostih s pre-
vodom).
D r. r u h 1 k Gazi njegov zivot i njegovo doba. GZM XXIV,
1912, 75 (faksimbl natpisa s prepjevom od Basagica).
G 1. 1 z v i Turski spomenici I, 525.

0) 10 juna 1537.
7*
100 Mehmed Mujezinovit
i;
i}
JS
ij
. \
;
Jt;
Husrev-beg omrknuo u stanju koje nije san
On u narodu poznat zbog pravednosti
Neka mu (bog) olaksa (stanje) u grobu
Neka mu (dade) mir dusi i (grijeha)
MoHtelj mu izrece u molitv,i hronostih:
Ne.ka milost slavnog (boga) na njeg svaki dan.
Brojcana vrijednost hronostiha 948,
6
) to godina Gazi Husrev-begove
smrti.
Nije poznato ko spjevao ovaj natpis.
U Celeblje su pogresno napisane rijeci hronostiha: mj. i mj.
l..c.>..ll , ali su to vjerovatno stamparske greske, jer godina natpisa tacno preracunata.
U Kemurinom izdanju tog natpisa nalaze se iste greske kao i kod Evlije.
6
17 safer 948 :- 12 juna 1541
NATPIS SA NADGROBNOG SPOMENIKA IMAMA ABDULAH EFENDIJE
SINA
Nadgrobni spomenik s ovim natpisom stajao u dvoristu Kemal-begova mesdzida
u Kosevi. Mesdzid porusen 1920 g., kojom prilikom vjerovatno, nesta1o i ovog
spomenika.
lzdanja: m u r Sarajevske dzamije i druge javrie zgrade turske GZM
XXII, 1910, 637 (faksimil
8
) Pocinje 27 aprila 1541.
t_L.:, il.l )1
\V U"'
Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka
Pokojni i (od boga) oprosteni imam Abdulah efendija sin Salihov.
(Prouci) Fatihu za njegovu dusu. 17 safera 948
7
) godine.
101
Kemura kaze da ovaj Abdulah ef. prvi imam Kemal-begova mesdzida.
Kemura nam ne daje opisa ovog spomenika. Medutim iz stilizacije natpisa i brojke 4
koja napisana ovako '1. zakljucujemo da ovaj natpis nije originalan nego potjece
iz kasnijeg vremena. Vjerovatno ovaj natpis zajedno sa spomenikom obnovljen u
vrijeme kada obnorvljen i Kemal-begov spomenik, kako cemo to kaspije vidjeti.
7
951 = 1544/45
NATPISI NA NADGROBNIM SPOMENICIMA BRACE I ABASA
SINOVA
Ovi se natpisi nalaze u dvoristu mesdzida u na nadgrobnim spomenicima
Saliha i Abasa sinova Muhamedovih. Natpisi su pisani jezikom, isklesani na
sve cetiri strane spomenika u osam kvadraticnih polja. Spomenici su od kristalno.g
skopskog kamena.
Izdanja: mu r Sarajevske dzamije i druge javne zgrade turske dobe, GZM
XXI, 1909, 538-539 (faksimili i prevodi natpisa).
Natpis na nisanima Saliha glasi:
t_l:. Jl;. Jl \- )1 ..(;
_, ($..L"""\ ....
Preminuo pokojni, koji se pouzdaje u milost uzvisenog boga, Salih sin Mu-
hameda. U godini devet stotina pedeset i prvoj.
8
)
1) = 12 juna 1541.
8
) Pocinje 25 marta 1544.
102 Mehmed Mujezinovic
Natpis na spomeniku Abasa glasi oyako:

4,:,\__i 4.: ... :
Preminuo koji se pouzdaj,e u mHost boga Abas sin Mu-
hameda. U godini devet pedeset i prvoj.
9
)
rijeci u gornjem otjsku ovog natpisa svakako pogresan, jer rijec
treba da stoj iza rij eci i _,.,. _)\ kao i natpisa.
Prednjj pogresnj otis.ak zaveo i Kemuru da pridjev .s':'"l)l shvati kao vlastito
jme i da Saliha i Abasa nazove Radzijom.
Kemura misli da spomenuti mogli sam.i osnivaci ili sinovi
osnivaca mesdzida u Zagricima.
8
952 = 1545
NATPIS NAD ULAZOM U TURBE MURAD-BEGA TARDICA
Ovaj natpis pisan dva tiha na jeziku nalazi se na kamenoj ploci
nad glavnim Tardjca u Gazi Husrev-
begove dzamije. Pismo talik, slova izbocena i pozlacena.
Izdanja: v 1 i 1 i, Sejahatname V, 441 (potpun tekst natpisa).
s g Gazi spomen ceOristogodisnjice dolaska 1907,
90 (tekst i prevod natpisa).
m u r Iz Sejahatname Evlija celeblje, GZM 1908, 192 (tekst i prevod
natpisa).
9
) PoCinje 25 marta 1544.
Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka 103

D r. r u h 1 k Gazi Husrev-beg, njegov zivot i njegovo doba. GZM XXIV,
1912, 75 i Basagicev prepjev natpisa).
G 1. 1 z v i c,Turski spomenicli I, 525.
r-<>S _,_-:;- .. R

Kad Murad-beg preseli s ovoga svijeta
god cu rece: Neka (bog) dusu Muradovu.
izrazen u o.)l_,_. ebdzedu iznosi to
godina Murad-begove
Evlija (n. d.) pogresno rijeci: .::..\.;...; . r:, ... i
starijeg c.SJ..:Z.I.
Kod Kemure (n. d. 75) nalaze se iste greske kao i kod Evlije rijeCi
koja pravblno napisana.
Murad-beg Tardic iz U Husrev-begoYa do1aska
u Bosnu kao os1obodenog roba i Husrev-begova. Go-
dine 1526 postaje i vojvoda. On ujedno i prvi Husrev-be-
govih vakufa. Sa Gazi sudje1u.je u heke i vodi.
Kocnano, zbog svojih zas1uga sandzak na upravljanje uz
titulu Gazi.
Murad-beg svoga gospodara Husrev-bega, u Pozegi kao
tamosnji g. 952 (1545), odak1e su smrtni preneseni u Sarajevo
i pokopani u u Husrev-begove
9
955 = 1548/49
NA TPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU HASANA SINA HUSEINOV
Ovaj natpis na jeziku nalazi se na nadgrobnom Hasana sina
Huseinova u' malom u Hajdar ef. (Bije1e) dzamije na Vrat-
niku: kvadraHcnog od skopskog sa sarukom, po-
stavljen na sarkofag od domaceg vapnenca Natpis isklesan na
sve cetiri strane
Izdanja: r 1 i S i d-M u h d, Muslimanski spomenici, Ka1en-
dar Narodne uzd'anice, VIII, 1940, 200 (prepis i prevod natpisa).

Pocinje 15 marta 1545.

104
. Mehmed. Mujezinovic
. 1
f.JI _;..1_,1 ... (necitljivo) Jl jA:JI ..(;
4:. 1...-3 _, ) (..);. 4.:._...
Preminuo pokojni Hasan sin Huseinov. Neka bog oprosti (grijehe) njemu i
njegovim roditeljima (necitljivo ... ) U zadnjoj dekadd uzviSenog sabana devet
stotina pedeset i pete.
11
)-
10
1-10 redzeba 959 = 23 VI - 2 VII 1552
NA TPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU TURALIJE SINA HAMZINA
Nadgrobni spomenik na kome stajao ovaj natpis nalazio se na groblju Nadko-
vaci, na sarkofagu od velikih kamenih pioca. Spomenik od skopskog kristal-ka-
mena. Kako se grobnica Turalijina to duze vremena ovaj spomenik stajao
izvaljen na zemlji, godine 1946 prenesen u aulu Gazi Husrevbegove
gdje se i danas nalazi. Natpis ,isklesan sa sve strane spomenika, glasi:
..... ... (necitljivo) .i-'- \.t>JI
)
Preminuo pokojni TuraHja sin Hamzin. Nek bog_oprosti njemu i
njegovim roditeljima (necitljivo ... ). U prvoj dekadi redzeba godine devet stotina pe-
deset i devete.
12
)
11
961 = 1553/54
NATPIS NA NADGROBNOM KEMAL BEGA
Ovaj natpis stajao na nadgrobnom spomeniku Kemal-bega sina
va u dvoristu njegova mesdzida u Kosevi. Mesdzid porusen 1920 g.,
vatno tada nestalo i ovog spomenika. Natpis napisan na turskom jeziku u sest sti-
hova, isklesan sa avije strane spomen:ika.
Izdanja: u r dzamije i druge javne zgrade turske dobe, GZM
XXII, 1910, 636 (faksimil i prevod natpisa).
11
) tj. 24 do 3 1548 g.
12
) = 23 juna do 2 jula 1552.
Turski natpisi ,u Sa:rajevu iz XVI vijeka

[G,Sj;J it 1
V: Jl{
.::...-:> ($.11 1 ;._) 1,.,;..
- .. .
..U:: r-<

J.i .uJ1

(Prouci) Fatihu.
sin
Osnjvac casnog mesdzida.
Ovu grobnjcu' dobrotvora
Porusj zub vremena.
Jedan plemenjt muz pobr.inu se,
Ulozj svoj trud popravi
smrtj!
Neko upjta: odakle znades
poCiva u ovomlgrobu?
Na komadu starog njsana
Nade mu se datum smrti;
S dovom j:zrekoh mu tarih smrtj:
Neka pun svjetla Kemalov grob.
godina 961.
13
)
Iz samog teksta natpjsa vidimo da on ne potjece iz navedene godine.
105
Iz testamenta Kemal begova (V. fragmenat sjdZi!a sarajevskg kadjje jz g. 945,
c;;tr. 37 u Gazi Husrev-begovoj knjiznici u Sarajevu br. 1) saznajemo Kemal begu
bogat covjek da u KoS-evi pored mesdzida podigao jos i medresu i neke dru-
ge objekte.

Pocinje 7 decembra 1553.

106
Mehmed Mujezinovic
12
11-20 I. 962 = 2-11 aprila 1555
NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU NEKE NEFISE
Ovaj se natpjs nalazjo na neke Nefise u groblju tekrek-
cinicj preko puta Gazi Alipasine Kada nestalo ovog s
njje poznato.
Izdanja: n d z i Pecevjja ( Alajbegovic), Kalendar Narodne
Uzdanice VII 1939, 1'41 '-142 (prepis
.1.-IJI


15
) 4) .}--$- ... (necitljivo) )1
... Jl JJ)II
pokojna Nefisa kci necjtJjjvo). Neka Bog oprostj (grjjehe)
nJOJ I godjne devet stotin'a sezde-
set i druge.
17
)
u svjjesti (g. br. 47 od 12 maija 1938) Olbj
1
31Vlljien c'llalaak
Da li u Sarajevu sahranjen pasa Alajbegovjc?. Tu autor pokusava da
dokaze da u Cekrekcinici u Sarajevu sahranjen turski istoricar
Pecevjja (Alajbegovjc) i donosi grobnog kojj, navodno,
Pecevjjin grob. Za natpjs na kaze da se toliko izlizao da
ga vise procitatj. Handzic proCitao natpis sa toga spo-
i ustanovio da to Nefise.
13
,1 sevala 962 = 19 avgusta 1555
NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU ABDULKERIMA SINA HADZI SEJDIJA
Ovaj se natpis nalazi na sina Hadzi Sejdijeva
u kod Sarac Ali se ovaj
od kristalicriog skopskog kvadratnog s Natpis
isklesan na sve cetiri strane do danas
r.fi\ Jl )1 J_,:ll
... 4:. .. jl_,:w
i pokojni, potreban bozje sin Hadzi Sejdijev. Neka
Bog oprosti (grijehe) i njegovim 1 sevala devet
sezdeset i druge.
18
)
14
) Mjesto J_,:t\ pravilima jezika trebalo da stoji
15
) Mjesto trebalo da stoji
16
) Mjesto trebalo da stoji lt:J.II)J.
17) = 2 do 11 aprila 1555.

= 19 a,vgusta 1555.
Turski natpisi ,u iz XYI vijeka
107
14
Ramazan 962 = izmedu 20 VII i 18 VIII 1555
NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU FERDANE lZCERI HUSEINOVE
Ovaj se natpis nalazio na nadgrobnom spomeniku kceri Kethoda Hu-
seina u preko puta dzamije u selu VogosCi, kod Sarajeva.

Ovdje pociva Ferdana kCi Kethuda Huseina. Godine devet stotina sezdeset .i dru-
ge/9) u mjesecu ramazanu.
Natpis zablljezio Enveri Kadic u svo]oj kronici (I, 281 ). Spomenika sa
ovim danas vise nema, i nije poznato kojom prilikom nestao.
15
963 = 1555/56
NATPIS NAD GLA VNIM UCAZOM U BUZADZI HADZI HASAN DZAMIJU
Natpis se nalazi na kamenoj ploci uzidanoj nad glavnim ulazom u Buzadzi Hadzi
Hasan dzamiju u Logavinoj ulici. Natpis napisan u dva stiha na arapskom jeziku.
dzeli sulus, slova i pozlacena.
\

J.t
Jt;
Ovu gradevinu podize za dobre ljude
Onaj koji ponos, darezljivih ljudi
Fe]zur-rab reC.e hronostlh:
(Ovo rajsko naselje i dom dobrih ljudi.
Brojcana vrijednost hronostiha daje nam godinu 963.
20
)
I u ovom natpisu javlja se isti pjesnikkoji spjevao i natpis na Gazi Husrev-bego-
voj medreSJi, kojem pjesniku nemamo ni,kakvih podataka.
U natpisu nije spomenuto ime osnivaca ali se zna da ju podigao
Buzadzi Hadzi Hasan.
i
9
) = 20 jula do 18 avgusta 1555.
20
) Pocinje 16 novembra 1555.
108 Mehrned Mujezinovic
16
1-10 zilhidze 964 = 26 VIII - 4 IX 1557
NATPIS NA NADGROBNOM SINA KEMAL-BEGOVA
Ovaj se natpis nalazio na nadgrobnom spomeniku sina Kemal-be
gova u dvoristu oceva mu mesdzida u Kosevi. Mesdzid porusen g. 1920 i tom pri-
likom nestal:o i ovog spomenika s natpisom.
Izdanja: m u r Sarajevske diamije i druge javne zgrade turske dobe, GZM
XXII, 1910, 636 (faksimil i prevod natpisa).
;&\ cl; Jl )1
4;_ ;;..\...Qj\ JIJI
Preselio (f! vjecnost) pokojni i oprosteni, potreban bozije miJ.osti
sin Kemal-begov. Neka mu b:og olaksa (put) u raj. Pocetkom mjeseca zilkade devet
stotina sezdeset i cetvrte godine.'
1
)
17
968 = 1560/61
NATPIS NAD ULAZOM U ALI-PASINU DZAMIJU

Natpis -Se nalazi nad glavnim ulazom u Ali-pasinu dzamiju, uklesan u kamenoj
ploci, napisan u tri stiha na arapskom eziku. Pismro sulus, slova izbocena i po-
zlacena.
Izdanja: v 1 i i, Sejahatna.me, V, 430 (prepis natpisa).
m u r lz Sejahatname Evlija GZM 1908, 186 (prepis i prevod
natpisa). I s t i Sarajevske diamije i druge javne zgrade turske dobe. GZM XXIII.
1911, 175-176 (faksimil d prevod natpisa).
21
) = 26 avgusta do 4 septembra 1557.
Turski natpisi u Sa:rajevu iz XVI vijeka
))
..
tf

iu_ .. ljjiJ
f\
. 1
Gospodin Ali-pa8a podize
U ime boga dom dobrih
Na nema ovakvog hrama
istinske spoznaje,
dom iskrenik vjernika
Bog nam njen hronostih:
Stjeciste asketa, dom onih koji boga
109
Brojcana vrijednost hronostiha daje nam 968,
22
) to
dovrsena ova dzamija.
Evlija Celeblja pogresno zablljezio rijeci "--:".; mj. _;\.) po-
lovini prvog stiha, i pogresno 960 mj. 968. Kod na-
lazimo iste greske kao i kod Evlija Celeblj.e. brojcana vrijednost hronostiha
968 kako se to vidi i iz slj.edeceg zblra:
2 (' = 80 + + 2 l = 140 + 5 1 ---:- 5 7 + . = 5 + 2 .)
= 8 + :; = 200 + 2 = 60 = 300 + = 1 + ..s = 10 + = 50 = 968.
Pjesnik natpisu ne spominje svog imena.
Osnivac ove dzamije Gazi Ali-pasa rodom iZ" Drozgometve. adzami oglan
odgojen na Kasnjie ga vidimo kao namjesnika u i Bosni
(1551-1556).
Godine 964 (1557) Gazi Ali-pasa da se nakon njegove smrti iz ostavstine
sagrad1 i'to u njegova izvrsena i dzamija sa-
gradena 968 god. kako nam to i citiranog natpisa.
23
)
22
) Pofinje 22 septembra 1560.
23
) Kresevljakovic, Gazi Ali-pasa ne Hadim Ali-pasa, Novi Behar VII,
Mehmed Mujezlnovic
18
969 = 1561/62
NA TPIS NA FERHADIJI DZAMIJI
Natpis se nalazi na ploci uzidanoj nad u Ferhad-begovu
Natpis sastavljen u dva stiha na jeziku. dzeli suJus, slova
izbocena.
Izdanja: v 1 ij 1 Sejahatnama V 1315, 430 (prepis natpisa).
u r /z Sejahatname Evlija Celeblje, GZM 1908, 186, (prepis i prevod
natpisa). I s t i, diamije i druge javne zgraa"e turske dobe. GZM XXIII,
1911, 408, i prevod natpisa).
Lf

" . .
1-:JI ,i;
..(;
Ferhad-beg podize ovu gradevinu
Sastajaliste asketa, poboznih ljudi
Bog nadahnu njen hronostih:
Za Ijubav boga, gospodara svjetova.
Brojcana vrijednost hronostiha 969/
4
) to u kojoj sagradena

Kod 970 969.
Evlija nije uopce godinu.
U prevodu Evlije pogresno stoji u stihu .JI
t,S..I.Io ..u.
19
985 = 1577/78
NATPIS SA KIOSKA NA
Ovaj natpis stajao na kiosku koji sluzio za izletnike, koji se nalazio na
jednoj ravniai zvarnoj

na istocnoj Sarajeva kod Kozije cuprije.
Kada nestalo kioska i natpisa nije poznato.
24
) Pocinje 11 septembra 1561.

hayat znaci: vrejo tivota.

Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka H.t
Prepis natpisa sacuvao nam se u Muhamed ef. Kadica (Sv. str.
298).

JJL,.,
(:!Jt ts1
\\.4_..
Sagradi se ovaj tako kiosk
ga vidi misli da raj
Neki dervis izrece mu
Sastaj aliste zalj mj esto
985.
26
)
Kadic kaze za ovaj da ga prepisao iz rukopisa Zemaljskom
muzeju. Tim povodom Kadic da Hajat mjesto koje sluzilo sve do
1295 g. za ispracaj i docek sarajevskih hadzija od i
U veli se da sa kioska Abu-Ha-
jatu spjevao Selam zade Saraji, kojem nista
20
991 = 1583/84
NATPIS SA NADGROBNOG SPOMENIKA ESME KCERI MUSTAFINE
Ovaj se natpis Esme kceri u
kod Buzadzi dzamij.e, 1949
Prepis sacuvao se u ef. Kadica (Sv. II, str. 299).
Za koji:ma stajao ovaj veli Kadic da su blli sarkofag
od
ol,.# \.-1 _,:11
''' 4:.-
Umrla i (od Esma kci Neka bog oprosti (grijehe
njoj) i njenim roditeljima 991.
27
)
26
) 21 marta 1577.
27
) 25 1583.
112 Mehmed
21
995 = 1586/87
NATPIS NA DZAMIJI HADZE ZADE
Natpis se nalazi na kamenoj uzidanoj nad glavnim ulaz;om u Hadze zade
Hadzi Mustafinu (Musluk) dzamiju na Vratniku. Natpis sastavljen u 'tri stiha na
arapskom jeziku.
Izdanja: s d U z u n i Nesto gradu (kastelu) sarajevskom, GZM 1890,
113-114. (prepis i prevod natpisa).
Pogresno su zablljezene rijeci <.S.;j mj. .s.;\) mj.
1
1); -..,..) mj . ...;.-}; f!
t!_.J i god. 1577 mj. 1586/7.
S. r 1 i Sarajevski grad Vratnik, Sarajevo 1937 (prevod natpisa).
..\i
r";

\
":L" v

..\,_; tt; t.-:).:11
Hadze Zade, mu se smilovao
Sagradi u ime boga dom muslimana
Neka bog i trajno ocuva (ovaj dom)
U trecem (stihu) njegov:
Sastajaliste asketa, dom onih
koji se klanjaju.
Turski natpisi iz XVI vijeka 113
Hronostih nam daje zblr 995,_
28
) to godina u kojoj ova dzamija sagradena.
Osnivac ove dzamije Hadze zade (HodziC) Mustafa.
22
1000 = 1592
NATPIS NA HADZI OSMANOVOM MESDZIDU
Ovaj se natpis nalazio na Hadzi Osmanovom mesdzidu u Gornjim Tabacima u
Careve cuprij
Izdanja: Evlij Celebij Sejahatnama V, 1315,431 (prepis natpisa1);
Kemura i,z Sejahatname Evlija Celeblje GZM 1908, 187 (prepis i nat-
pisa). I s t i, Sarajevske dzamije i druge javne zgrade turske dobe, GZM XXIII, 1911,
397-398 i prevod natpisa).
\
\kJI 1 :>
j;lA\SJI ..:;.,:, f
\aJI
. :>6..
. ($.
4; "'!
(.5._:JI <\! Jt;
Hadzi Osman ovu gradevinu
Za ljubav boga, kao dom studenata
Neika bog olaiksia (put) UJ raj
(Ovo prosvijecenih,
dom savrsenih ljudi
Abdun-Nebil hronostih:
Mjesto onih koji i mole se bogu.
ebdzedu godina hronostiha iznosi 000.
Ovaj nam se natpis sacuvao jedino u putopisu Evlija Celeblje odakle ga uzeo
Kemura. Evlija Celeblja nije preracunao datum u natpisu.
23
Zilhidze 1005 = izmedu 16 i 13 VIII 1597
NATPIS SA NADGROBNOG SPOMENIKA HASANA SINA AHMEDOVA
Grobni spomenik na kome stajao ovaj natpis nalazio se na Hasana
Ahmedova Velikom na Bjelavama.
Prepis ovog natpisa sacuvao nam se u Kronici Enveri Kadica (SY. str.
58). Za nisane na koj'ima se nalazio ovaj natpis kaze se da su :od skopskog kristal-
kamena i da ih neki neodgoj.en covjek polupao.
28
) Pocinje 12 decembra 1586.
8
114 Mehmed Mujezinovic
Umrli i pokojni Hasan sin Ahmedov. Umro u mjesecu zilhidze, godine 1005.
29
)
RESUME:
INSCRIPTIONS TURQUES SARAJEVO DAT ANT DU XVI SIECLE.
Dans cette etude l'auteur les ins.c.riptio:ns Salfajevo
qui sont parrvenues jUJsqu'a nou:s. Da1ns il sigThale briev.ement l'impor-
tance qu'o,nrt kJi h.isto.rique les monuments epigraphiques et annonce la
publicablon du reste dleS epti.graph.ique 'tu.rcs co.nse<rves de Bosnie et Her-
il les textes de 23 du X\II siecie
Satrrajevo. Ces :textes de trad!uci'i:orris ainS!i, que de blblio-
graphiques et critiques.
29
) = 16 jula do 13 avgusta 1597.
HAMDIJA
PRILOZI POVIJESTI BOSANSKIH GRADOVA POD TURSKOM
UPRAVOM
Bosna i Hercegovina nacickane starih gradova) od
najveci dio) do 11,63 i neSto kasnije) sjediste feuda
1
lne gospode) pod
plaeenilt posada. toj gradova
se uvjeriti ako malo zagledamo bolje ge-
ovih dviju zemalja posestrima. danas i putnici) za-
pazali su to isto i strani prijasnja vremena. Od svih stranih putopisaca
i radnika proslih koji se pored ostalog i gra-
dove) jedino Ami Borue-a, koji cetvrtmn XIX
stolje6a prosao ondasnju svrhe) i svo_je
poznato djelo La d' Europe (P'aris 1840 ). tmne istice da su
Bosna i Hercegovina od svilt pokrajina Balkanu tvrdava-
ma i cijeli niz gradova koji jos onda svoje posade. Ali)
vi.Se gra.dova koji prep uSteni od tih
gradova se zivot poslijf:J pada bosanske drzave (1463)) i
krsne Hercegove (1482), tokom daljnjih stoljeca.
zadesila skoro sve nase gradove Bosni 1851 nakon
otpora feudalne aristokracije pod
Na8i stari gradovi ve6inom dvori doba
sjedile njima placene posade. gradove
i gradili i njima i vlasteliCi6e izdrzava7Ji
doba dijelmn potmnci tih straZ.arili i placu
i branili vlast svojoj
Ve6 lijep broj se po-
bosanske povijesti. i starilt
gradova) i prekinuo rat. Od ljeta 1933 do jeseni 1940 sam
100 gradova. tmne zadnje godine
znanosti i lijepmn potporom) se i ovdje srdacno
zahvaljujem. Posao ostao nezavrsen. Pri i sko-
ro svakog grada) tacnije receno njegovih razvalina) koje decenijama i sto-
ljebima kao sjetio se jednog
distihona) st() ga svojmn 1142 (1729-30) zapisao hodidedski
dizdar distihon prevodu glasi: i carskih lcuca
(misli gradove)) ciji sada sova) vratar zaista tesko
naci koja bolje odgovarala sada8njem stanju naSih starih gra-
dova.
8*
116
Hamdija Kresevljakovic
na8eg Zavoda za zastitu kulture i rijet-
kosti 1941 kao su pod zastitu drzave i
stari gradovi. N samo sto oni se
cak i konzervaciji, se i sistematsko koje po-
odavno izapoceto. svrsi i ovaj prilog.
N povod graae za povjest na8ih gradova pod
pronalazak popisa i 61
gradovaJ (Sara}evski sidzil br. 13, str._ 58-61 Gazi Husrev-
begovoj Sarajevu), ciji podaci
proslosti gradova. Kako se vidi popis star, ali da sto, ili
sto i pedeset sta.riji, skoro s obzirom sam sa-
drzaj, jer se kroz to vrijeme desile i
popis ima i vise podataka koji se ona po-
kreta od Gradacca, lje pod Zmaja od
Vsim toga sam i lijepih podataka koji za
op6eg dijela povjesti ovih gradova, ih ovaj popis. Ti se podaci od-
nose gradova) popravke, grad-
i sam tih gradova.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 1 7

GRADA ZA OPCI DIO POVIJESTI NASIH GRADOV,A
DOSADASNJE PROUCAVANJE NASIH GRADOVA
Vec spamenuto da su i dosada proucavani nasi gradovi, ali to proucava-
nje obuhvata samo poj1edine gradove ili manje skupine. Mi jos ne:inamo covjeka
koji svojim radom obuhvatio sve gradove, kao sto to ucinio prof. Duka Szabo
Hrvatskoj i Slavoniji Deroko Srblji, Crnoj Gori i Iv1akedonijP). Dosa-
dasnji rad oko bosansko-hercegovackih gradova kretao se dva pravca:
historija i arhitektura. Preko 150 nasih gradova spominje se raznim
domaclm i stranim listinama, preko 200 razvalina nasih gradova vidi se u Bosni
i Hercegovini. Ima gradova kojima se ime zaboravi1o, ima opet i imena gradova
u raznim ispravama, mi ih ne mozemo ublcirati,. Istrazivaci proslosti pojedinih
nasih gradova najcesce blstoriju gradova turskom ponaj-
cesce zbog toga sto ima vrlo malo izvora iz kojih se moze slijediti nji-
hov kasniji opstanak. Kako se moji podaci, prikupljeni. za odnose
na vrijeme od turske do sredine proslog stoljeca, to oni po-
nesto dosad.asnji rad.
u dosadasnjem radu oko proslosti i arhitekture nasih gradova
istakli se: R.adoslav Lopa8ic (1835-1893), Dr. Layos Thalloczy (1854-1916), Dr.
Ciro (1865-1942), Prof. dr. Mihajlo Dinic i akademski slikar Doko Ma-
zalic. Manje doprinose dali Dorde Stratimirovic, Stevo Delic, Hamdija Kap:dzic,
Seid Tralji,c i Alija Bejtic.
ovoga poglavlja bosanske proslosti zapoceto 1880. Zanimljivo
da prve priloge dali dobro poznati hrv-atski radnici I v n k
1 v i i F r n R k i. Njih dvojica obradili zasebnim
proslost grada D r koji lezi na donjoj Bosni,, do 1408 godine. ove
radnje objelodanjene 70 Bosansko-Hercegovack:h Novina od 29 VIII
1880. radnja nosi naslov D r g r d, i dat1'rana Zagrebu
19 VII Rackijevoj naslov g r d D r u u s n i.
Povjest Bihaca i jos 22 grada sto se nalaze na lijevoj obali Une pocev od
Sokoca do Otoke, temeljito obradio R. L s i u djelu i h i i h k
k r i n Iako ovo djelo napisano prije 60 godina, ono i danas :ma vri-
jednost.
Dr. Ciro Truhelka i U dvije
obradio skoro trideset gradova. U prvoj ocrtao proslost
i okolnih sedam gradova dolini Plive i Vrbasa koji nekada obram-
beni pojas 22 grada, od kojih jedini Blagaj na u Herce-
1
) D. Szabo, Srednjovjekovni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920. Izdanje Ma-
tice Hrvatske;
1950

Ovu raspravicu ne spominje Smiciklas u svojoj opsirnoj i iscrpnoj studiji Zivot i

rad Ivana Kukuljevica Sakcinskog. Rad Jugoslavenske akademije (1892).
118 Hamdija Kresevljakovic
govini. Upravo ovih gradova obradio i Lopasic. Truhelka blrao gra-
dove ljepoti. su djela ukra8ena slikama i crtezima.
2
) Osim ovih opisao
jos neke giadove u Glasniku zemaljskog muzeja.
3
)
Dr. L. h 11 z sakupio 249 listina koje se odnose na pros1ost
od 1450 do 1527 i kao uvod ovom jajackom dip1omataru napisao na ma-
'cfarskom jeziku povjest Banovine, grada i varo5i toga vremena. Dje1c> izda1a
madarska akademija znanostU) u vod proeveo dr. Sufflay i ga pri-
nasim citaocima.
5
) ima. tu podataka za tridesetak grado-
va ajacke banovine i susjednih zupa.
Za poznav-anje na8ih gradova u srednjem vijeku doprinip mnogo profe-
sor Filozofskog fakulteta u Beogradu Dr. ih 1 D in i u viSe svojih od-
1icnih studija, narocito radnji Zemlje Hercega Svetoga Save.
6
)
r f. f) k z 1 i prvi sill Bosne koji se dao na studiie arhitek-
ture nasih gradova. U neko1iko svojih studija dokazao da potpuno dorastao
svome poslu. Dosad obradio deset gradova, najopseznija mu radnja Bo-
rac, bosanski dvor srednjega vijeka.
7
)
Sitnije priloge gradovima Bobovcu, Visokom i ViSegradu, dao f) r d
S t r t i m i r i
8
) Temeljito Samobor kod Drine i K1juc Hercego-
vini Stevan De1iC.
9
) Prof. Hamdija Kapidzic objelodanio izvjestaj
nekog .austriskog uhode iz 1834 godine stanju, oruzju i u 19 gradova na.
lijevoj strani Une.
10
) Osim toga ocrtao i povjest grada Klobuka kod Treblnja
na osnovu arhiva1ne grade i predaje
11
)
Od mladih ljudi koji se bave ispitivanjem bosanske pros1osti, pored drugog,
obradili su jedan grad S i d r 1 i i l i t i
Kako vec receno, vr1o malo dosada izvora za historiju
nasih gradova od 1463 do 1878,, najvazniji su: dv-a talijanska opisa Bosanskog pa-
sa1uka, putopis Evlije von der Bosnien, Jukicev
Zemljopis i povjesnica Bosne i K1aicevo djelo Bosna (Zagreb 1878).
2
) Kra1jevski grad Poviest i znamenitost. Sarajevo 1904; Nasi gradovi. Opis naj-
ljepsih sredovjecnih gradova Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1904.
3
) Glsnik Zemaljskog muzeja XXVII (1915), str. 372.
) Codex partium regno Hungariae adnexarum (Banatus, castrum et opid.illl
Jajcza) Budapest MCMXV.
5
) Thalloczy-Sufflay, Povijest (banovine, grada i varosi) 1450-1527. Zagreb 1916.
") CLXXXII 1940
151-257.
.
7
) D. Mazalic, Starine okolini Sarajeva (Gl. Zem. muzeja 1939),' Hercegova crkva kod
Gorazda i okolne starine (Gl. Zem. muzeja 1940), Borac i Starine u Dobrunu (G1. Zem. muzeja
1941), Gradac kod Hadzica (G1. Zem. muzeja 1942), Travnik i Torican (Gl. Zem. muzeja 1948),
Gdje lezao grad G1a2 (Gl. Zem. muzeja Nova serija,. sveska IV-V 1950), Biograd - Prusac
stari bos. grad (Gl. Zem. muzeja 1951).
8
) III (1891) 203;
III (1891) 220; III (1891) 283.
9
) St. Delic, Samobor kod D1ine G1. Zem. muzeja IV (1892) str. 255-269;
G1. Zem. muzeja XXIII (1911), str. 491-502.
'
0
) (1937) 26-27 ..
") XXI (1940) 10, 11, 12 (1941) 1, 2 3.
Seid Traljic, Sarajevski grad Vratnik. Sa':ajevo 19:!7 - Zvecnj na
Drini kod Gorazda. Knjizevni Zbornik Narodna uzdanica za god.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod upravom 119
talijanska opisa Bosanskog pasaluka nastala su u trecem deceniju se-
damnaestog stoljeca i skoro su potpuno jednaka. Jedan od tih objelodanio Fra-
njo Racki/
2
) drugi fra Mijo Batinic u relaciji SpliCanina Atanasija Georgicea ili
Grgicevica.
13
) U putopisu Evlije Celeblje lma dosta dobrih podataka nasim gra-
dovima iz 1660 i 1664 godine, kada Evlija Bosnom putovao.
14
) von
dem Konigreich Bosnien sastavio neki austriski uhoda, sigurno vojno lice, koji
proputovao cijelu zemlju oko 1785. On se zanimao za tvrdave i njihovo
naoruzanje. Ovaj izvjestaj publikovao dr. Gustav Bodenstein u Glasniku Ze-
maljskog muzeja za 1908.
15
) U ovoj radnji zovemo ga anonimni opis Bosne. Nesto
grade za nase gradove ima u izvjestajima dvojice Napoleonovih oficira iz 1806, ko-
ji su putovali Bosnom.
16
) Isto tako ima podataka poznatom djelu Ami Boue-a: La
Turguie d Europe (Pariz 1840), knjiga i u I. F. Jukica
17
) i Nesto tra-
dicije nasim gradovima prikupljeno u kalendaru Bosnjaku (1885-1888) i u
pr-vim godistima Bosanske vile. Ali glavni materijal za ovo poglavlje bosanske
historije jesu Manuscripta turcica u arhivu Orientalnog instituta u Sarajevu,
onda ponesto arhiv Kadica, njegova Kronika, sidzili raznih kadiluka.
GRADNJA 1 GRADOVA
Najvise nasih gradova izgradeno iznad rijeka i rjecica, tih prirodnih pu-
teva, obroncima brda, ili na brezuljaka do kojih pristup tezak. Ali
ima gradova gradenih i u ravnicama. Neki su se gradovi priljubili uz strme obron-
ke kao lastavicino gnijezdo, npr. Vranduk, dok su drugi na vrhu brezuljaka
(Cazin, Podzvizd, Bosanska Krupa, Tesanj, Teocak, Sokolac, Gradacac). Na rubu
izbrezine, ciji obronci gotovo okomito padaju prema rijeci ili ravnici, sagradeni su
Bobovac, Borac, Ostrozac, Kamengrad, Travnik, Glamoc, Prusac, Cajangrad itd.
Poslije turske okupacije srednjevjekovni gradovi, kao dotada.Snja sijela feu-
dalne gospode, pretvaraju se u gradove za odbranu, s narocitom posadom, jer su
Turci donijeli ovamo drugu stambenu kulturu. kulturi odgovaraju i drugacije
zgrade. su odzaci s kulama na vise ka tova ili bez njih. Cesto su i ove kao kakve
utvrde, jer su kule zidane uvijek od kamena, odzaci od kamena i drveta, dvorista
su opasana vis,okim zidom. zgrade imaju uvijek bar jednu prostoriju za ku-
panje, zahod i cesmu ili bunar. Od zgode do zgode, morali su se ovi gradovi po-
pravljati, prema potrebl zidani su i novi gradovi.
razlozi za popravak zgrada mogli su zub vremena, navala neprija-
telja i eksplozija baruta u gradu, koju ponegdje prouzrokovao grom pozar.
U ovakvim slucajevima podnio dizdar (zapovjednik grada) r z (obrazlozen
pi11jedlog) bosanskom veziru. Ovaj izdao bujruldiju bosanskom mimar-agi (setf
12
) Fr. Racki, Prilozi za geografsko-statisticki opis bosanskog pasaluka. Starine Jugosla-
venske akademije XIV str. 175-191.
13
) Batinic, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti. Starine Jugoslavenske
akademije XVII str. 136-150.
Evlija Celebl Sejjahatnamesi, sv. V Istanbul 1315 str. 423-549; sv. VI Istambul
1317 str. 413-496. Onaj dio ovoga putopisa sto se odnosi na Bosnu i Hercegovinu preveo
Sejh Sejfudin Kemura (Gl. Zem. muzeja (1908) str. 183-202 i str. 289-343.
15
) Dr. Gustav Bodenstein, Povijest naselja u Posavini g. 1718-1739 str. 95-112.
16
) V. Jelavic, Francuski izvjestaji Bosni (Gl. Zem. muzeja XVIII 1906 ,str. 318-340).
17
) Slavoljub Bosnjak (I. F. Jukic)'. Zemljopis i poviestnica Bosne. Zagreb 1851.
18
) V. Klaic, Bosna; Podaci zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1878,
Izdanje Matice Hrvatske.
120 Hamdija
gradevinarstva) i kadiji doticnog kadiluka da izadu na lice mjesta i ustanove po-
trebu popravka, da sastave troskovni,k i svemu podnesu arz. Tako se npr. na
osnovu jedne takve bujruldije uputio qosanski Hasan prvih dana f r u-
a r 1782 u Maglaj i s Tesnja, bavio pregled, napravio troskovnik i pod-
nio ga bosanskom veziru. Vezir salje sapa svoj izvjestaj s troskovnikom Porti i trazi
ferman za popravak i potrebni novac. Za prosirenje grada, obnovu i izgradnju no-
vog polazio predlog od vezira.
Kada stigao ferman s Porte da se popravlja, prosiruje ili nanovo
gradi, kao i novac ili odobrenje da se iz ovih ili onih prihoda namiri, vezir po-
sebnom bujruldijom imenovao povjerljiva i gradenju vjesta covjeka za
(gradevnog povjerenika) koji nadzirati rad. Tako npr. pri popravku Sokola i
Srebrenika fungirao kao Mehmed kapetan iz Gradacca (1777). Tuzlanski
kapetan Ahmedbeg vrsio istu duznost u Zvorniku (1776), Fejzulahbeg Dze-
netic u Sarajevu (1822). Nakon sto postavljen opremio vezir buj-
ruldije na one kadije iz cijih podrucja treba uputiti majstore i materijal
eminu. U ti,m bujruldijama naredeno koliko treba majstora, koje vrste, koliko
konja i komordzija, kolika im placa, kao i kakav materijal potreban. Kad
kadija prikupio potrebne majstore, upucivao ih s blna-eminu i tome
ilan10m izvjestavao bosanskog vezira. majstori tra2eni su r h r i,, z i-
d r i (duvardzije), 1 g u m d z i i d u n d r i. Kako se iz isprava, koj1e govore
ovom predmetu, vidi, Fojnica uvijek slala lagumdzije, Mostar, Ljublnje, Prije-
polje, Zenica i neka druga mjesta davali su cerahore, zidare, duvardzije i dun-
dere. Ali su majstori slati i iz drugih mjesta, npr. iz i Srebrenice.
Gvozdeni materijal narucivao se u Varesu, Kresevu i Fojnici, centrima ono-
vremene metalne radinosti. I to islo preko kadija. kao i potrebni no-
vac slao bosanski defterdar (sef finansija) oblcno nekom svome
Ovaj robu primio i urucio
Evo nekoliko primjera gradnji i popravku gradov-a.
Bosanski vezir predlozio da se u Gradisk1 sagradi novi grad od kamena.
odobreno fe11manom od sevala 1180 (ozujak 1767). Na osnovu ovoga fermana
zatrazio vezir bujruldijom od 13 zilkade (12 travnja) od mostarskog kadije da
opremi 100 duvardzija u Gradisku HasanagiY)
Godine 1760 stigao ferman za popravak Stare Ostrovice. U iz-
dana bujruldija kadiji da na osnovu gornjeg fermana i ove bujruldije
odmah opremi dvanaest konja i komordzija i dvadeset cerahora, gdje
ostati. do Mitrovdana s dnevnicom od jedne pare.
20
)
Fojnicki kadija poslao 1767 lagumdzije u Bosanski Novi. U izvjestaju
stoji, da to cini starcm oblcaju:'Jl)
Godine 1817-1819 izgradivao se grad u Gradaccu, kao fungirao
Murat-kapetan Gradascevic. Njemu se kao prituzio ef. Gaco,
kako njegov cifluk u Slanom ne moze podnijeti da opremi 14 kola kamena za
carski grad. Iz odgovora. Murat-kapetana vidi se da na Gacu otpaia spomenuta
19
) Sidzil 5, str. 86. Svi dalji sidzili, koji se budu u ovoj radnji citirali, kao i ovaj nalaze
se u Gazi Husrevbegovoj u Sarajevu. protokoli Seriatskog suda u Sarajevu.
20
) Sidzil 5, str. 48.
21
) Rukopis Balkanskog instituta u Sarajevu br. 1794, sada u Orientalnom in-
stitutu.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod 121
kolicina kamena prema bujruldiji, prema misljenju pokrajinskih prv-aka i sa-
glasnosti stanovnika kadiluka. Njemu, nije briga koliko grade i
koje vrste odredio kadija na selo Slano, li to troja, cetvora ili cetrnaestera kola
kamena, jer on nece upotreblti ni jednog za svoju zgradu. I njemu ne spada u
kompetenciju da oprasta, ako sto kome krivo, moze se zaliti valiji i on mu
moze oprostiti.
23
)
Bipa-emin Murat obratio se nedatiranim pismom Osmanbegu,
derventskog kapetana, uz koje prilozio vezirev nalog i potvrde, te ga moli da
ukupni doprinos za popravak grada u Gradaccu koji otpada na njegovu kapetaniju,
koji se imao pokuplti s vezirovim taksitom. Potvrdu na naznaceni iznos
neka zadrzi, nalog s novcem neka posalje. Novac mu potreban za isplatu z>
dara i radnika. Usljed nestasiCie novca u Murcvt-kapetanovom kraju nije mogao sa-
kup:ti potrebnu sumu, zbog toga zapao u veliku nepriliku.
2
)
Kako se vidi, drzava gradila i popravljala gradove u vlastitoj reziji, ali
primjera da su taj posao preduzimali i privatnici uz pogodbu s drzavom. Iz
jedne isprave kadije Bosna-Broda (Travnik) vidi se, da Ahmedaga Dzenetic, ne-
kada cijeloj Bosni dobro poznati sarajevski trgovac, preduzeo popravak grada
u Dublci i u to ime primio iz bosanske blagajne 2391 Vz grosa, i da prije nego
pristupio popravku umro. Na 15 zilkade 1162 (27 1749) povratio Ahmedagin
sin pred sudom gornji iznos sanskom tefterdaru Mustafa-efendiji u
prisustvu bosanskog vezira Bekir pase. U isti mah predao tefterdar spomenutu
svotu na cuv-anje Jevrejinu Josefu Colaku. Sigurno se ovdje radilo nekom pro-
fitu, jer Colak neka vrsta bankar-a, kako se to vidi iz drugih izvora.
25
) Ovo
sv-akako nece biti usamljen primjer.
Evo nekoliko podataka i alata i potrebnog materijala:
Godine 1765 nabavljen potrebni gvozdeni alat i klinci za gradnju tvrdave
u Gradaccu. Cijena bila velikim maljevima na oku 4 pare, malim 1, cuski-
jama 4, klincima 6, trnokopima i lopatama 10 para komadu. U kolo-
vozu 1767 narucio bosanski tefterdar preko emina u Kresevu: i Fojnici klince
za popravak tvrdav-e u Beogradu. U travnju 1768 naruclo on u istim mjestima
gvoZde za tvrdavu u Prijedoru. Godine 1766 su klinci u Varresu. Kresevu,
i Fojnici za tvrdavu u GradiSki. Godine 1771 stigla u Kresevo slicna za
potrebe gvozda u Zvorniku.
Cerahori i drugi majstori pozivani su i odlazili na rad i izvan Bosanskog
Pasaluka. I tome ima nesto podataka. Iz fragmenta jednog mostarskog sidzila iz
1685 vidi se da spomenute godine dosao u Mostar carski. caus Mehmed s ferma-
nom kojim se nalaze da Hercegovacki sandzak opremi 300 majstora. krscana za
popravak grada u Budimu, za koji se kaze da stoji na granici carstva. Tome
causu predato 13 ljudi iz Mostara u ozujku 1685.
26
) Godine 1693 izdat ferman
kojim se trazi da Bosna opremi 300 majstora zidara, kamenara 1i tesara za popravak
bedema beogradske tvrdave. Da se ovom udovolji razaslao bosanski ve-
zir bujruldije na kadiluke. Kadiluk jajacki opremio na osnovu te bujruldije 22
22
) Sidzil 5, str. 91.
23
) R. Muderizovic, Biografija Mulle Mestvice i Murad-kapetana Gra-
dascevica iz 1818-1819 god. (Gl. Zem. muzeja XLIV (1932) str. 74.
24
) R. Muderizovic, 79.
25
) Kadica arhiv u Gazi Husrevbegovoj u br .. 136.
20
) Fragmenat mostarskog sidzila u Orijentalnom institutu u Sarajevu br. 965.
122
Hamdija Kresevljakovic
majstora u Beograd. Kako 1693 nije posao oko popravka zavrsen, to se nastavio i
sljedece godine. Ponovo izdat ferman kome treba da opremi u Beograd Bo-
sanski sandzak 200, Hercegovacki 100 majstora. Ovoga puta opremilo
20 majstora. U slucaja su ti majstori pokupljeni selima i u puta doblo
svaki majstor 1000 akci predujma.
27
) Godine 1694 opremljeni su cerahori iz
Zenice. Izmedu 1739 i 1741 opremljeni su nasi majstori u Beograd.
Za gradnju i popravak gradova davala drzava novac, tj. novac se nami-
rivao iz raznih drzavnih prihoda i daca, ali se u tu kako se ono kaze, udarao
i namet na U vise mahova popra vljan sarajevski grad i svaki put se
potrebni novac namirivao nametom na Sarajevo i na nahiJe koje su pripadale sara-
jevskom mulaluku. (Visoko, Fojnica s Kresevom, Neretva i Prozor). Cetiri ove na-
hije doprinijele su 1785 godine 815 grosa.
28
) Poslije eksplozije municije uslijed
udara groma izdana bujruldija za popravak sarajevskog grada, za bina-emina
imenovan Fejzulahbeg Dzenetic i odredeno da troskove koji su proracunu izno-
sili' 39.000 grosa, podmiri: Sarajevo 38-000, V1lsoko i Fojnica 1.000 grosa.
29
) Ima
slucajeva da drzava dava1a samo jedan dio pot.rebnog povca, ostatak razre-
zivan na stanovniStvo onoga kadiluka u kome dotlcni grad.
Ima i takvih primjera da su gradski zapovjednici sami na svoj racun po-
plavljali svoj grad. Iz pisma vranduckog iz godine 1827, saznajemo da su
zapovjednici (age) da se popravi vranducki grad iz njihovih placa i iz
place derventskog kapetana.
30
)
Radnici su pocinjali svoj dnevni. posao dva sata izlasku, ostavlja1i ga
jedan sat prije zalaska sunca. oblcaj. Pored nadnice imali su hranu i, pre-
nociste. Radovi su poCinjali u travnju, zavrsavali Mitrovdanu. Pri zavrsetku
gradevne sezone vracali su se radnici kuci. Pred polazak isplatio im
zaradu, '011li, odnosno njihovl neimari, ocitovali pred kadijom i svjedocima, da
su potpuno isplaceni i. tome se sasta vio zapisnik. Takav jedan zapisnik napi-
san 17 VI 1179 (prvog prosinca 1765) koji sadrzi ocitovanje majstora koji su
radili na gradu u Bosanskom

Radnici koji se nazivaju r h r i m nisu doblvali nikakve place. Cera-
horluk se smatrao .obavezom seljaka nekih sela da besplatno sudjeluju pri gradnji
odnosno popravku gradova, mostova i drugih drzavnih gradnji. Za ovo nalazimo
dvije potvrde. Iz fermana sultana Mehmeda, sina sultana od 18 III 1655
vldi se da i muslimansko i stanovnistvo Rudog oprosteno od raznih
daca) obaveza, medu kojim se navodi i cerahorluk. Iz jednog tuzlanskog sidzila
znamo da se 1642 popravljao grad u Budimu i, kako-su BanoviCi pripadali u cera-
horska sela, pozvani su seljaci da dodu u Budim, i mjesto toga oni su platili sumu
od 1400 akci.
GRADSKA POSADA
Od druge polovine XVI stoljeca su u Bosni dvije vrste gradova. U prvu
vrstu pripadali su oni gradovi koji su direktno potpadali pod vlast bosanskog ve-
zira kao vrhovnog civilnog i vojnog zapovjednika Bosanskog Pasaluka ili ejaleta, i
Dr. Truhelka, Pablrci iz jednog jajackog sidZila,. Gl .. Zem. muzeja (1918)
27)
str. 164.
28)
Kadica arhiv u Gazi Husrevbegovoj br. 218-222.
29)
Kadica arhiv u Gazi Husrevbegovoj br. 1098.
30)
Manuscripta .turcica u Orijentalnom institutu u Sarajevu br. 4930.
31)
Kadica arhiv u Gazi Husrevbegovoj br. 165.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
njima upravljao d i z d r, u drugu vrstu spadali su gradovi
tanija kojima na celu kapetan, koji takode izravno potcinjen bosan-
skom veziru. Prema tome, u prvoj su gru pi samostalni gradovi, u drugoj gradovi
pojedinih kapetanija. Dizdar uvijek zapovjednik samo jednog grada, pod vla.Scu
kapetana moglo vise gradova.
Posada samostalnih gradova sastoj ala se od 3 roda vojske i to: mustahfiza,
i dzebedzija s arabadzijama, dok u gradovima kapetanijama
vise rodova vojske. Osim gore spomenuta 3 roda vojske bilo u gradovima kape-
tanija z (strazara), f r i s (konjanika), s n (noenih cuvara), marto-
loza, i (dobrovoljaca).
32
)
Kako nas ovdje zanimaju samostalni gradovi, to cemo se u prvom redu
osvrnuti na pojedine rodove vojske ovih gradova, tj. na mustahfize, tobdzije i dze-
bedzije s arabadzijama.
u s t h f i z i (od arapskog hifz znaci cuvati) su rod vojskJe grado-
vlma cija vezana uz grad i opkop ili sarampov oko grada. Oni su
bili duzni da vrse danju nocu i da u slucaju opsade brane grad
i u ruci. Bilo mustahfiza timarlija i alufedzi1ja. Prvi su za svoju
uzivali timare (mala lena) u iznosu od 700 d.o 1400 i v-ise akci i su u red
spahija, drugi' su dobivali dnevnu placu ili alufu u iznosu od 5-18 akci.
Ti su timari bili u onoga gr ada u kome su sluzili, i podalje od nje-
ga. Ali, bilo tiih timara i znatno udaljenih od gradova u kojima su uzivaoci vrsili
sluzbu. Tako su npr. grada Kotora na Vrbanji imaH svoje timare u na-
hiji Dubrovnik, koja se nalazila u danasnjem Visockom kraju. Do toga doslo tako
sto jedan dio mustahfiza, negdje u XVI stoljecu, premjesten grada Du-
brovnika u Kotor. Takviih slucajeva vise. Ali, ima i takvih slucajeva gdje
su se mustahfizi timarlije pretvarali u mustahfize l u f d z iJ Do toga dola-
zilo zbog suzavanja granica Turskog Carstva poslije Karlovackog (1699), Pozare-
vackog (1718) i Svistovskog mira
primjer nav-odim ovdje berat (dekret) izdan mustahfizu grada Izacica,
nekom Hasanu, 1 reb. I 1211 (4 1796), u kome mu se dnevna placa povisuje od 5
na 9 akci dnevno, zbbg toga sto svoj posjed nakonrazgranicenja s Austri-
jom iza SviStovskog mira.
33
)
Iz jednog nedatiranog popisa gradova u Bosanskom Pasaluku vidi se da u
svemu bblo 805 mustahfiza u sljedecim gradovima:
34
)
Grad Sarajevo 15 vojnika (nefera)
Travnik 30
"
30
"
Jezero 7
"
Sokolac kod ezera 3
"
8 ,,
Kotor 8
"
Banja Luka 30
"
32
)
(1950), 99-104.
33
) Ovaj sa:th berat vidio 1934 Bajrica onovremenog imama selu
Paparima kraj Bihaca.
34
) Kodeks Orijenta1noj Historijskog Akademije br.
1420 fo1.
124 Hamdija Kresevljakovic
Gradiska 30 vojnika
Kamicak 5
"
Dzisri s Ostro-
vicom 5
"
Glamoc 15 ,,
Livno 40
"
Duvno 55
"
Ljubuski 45
"
Mostar 40
"
60
"
Pocitelj 60
'
Kljuc u Hercegov-ini 20
"
Dobrun kod Vise-
6
Samobor 20
Hisardzik 10 .,
Zvecaj kod N. Pazara 10 .,
Srebrenica 30
"
Teocak 20
"
Kuslat 12
"
Zvornik 40 ,.
Sabac . 30
"
Tuzla 6
"
Doboj 10
Maglaj 8
"
Sokolac 12
"
15
"
Tesanj 18
"
Prusac 18
"
Vjencac (Vi,nac) 5
"
Susid 5
"
20
"
U gornjem popisu nije oznaceno da li su to mustahfizi, timarlije ili alu-
fedzije, ili i drugi zajedno, ali sudeci nekim drugim ispravama rekao
da se ovaj popis odnosi samo na mustahfize-timarlije.
Sva prilika da zapovjednik mustahfiza sam d i z d r.
d z i (od turskog topci) su vrsile gradskim tabljama.
Njih nije mnogo. Njihovi su se zapovjednici zvali t g t i s i
s r t i. Sva tri ova naziva imaju isto znacenje. 1 u f topcija nefera iznosila
oko 15 akci.
htio da bude topcija, trebalo da se zato izobrazi i polozi ispit.
tome nisam nasao nikakvih podataka za nase krajeve, ali kako su to nasljedGe
sluzbe, drzim da otac poducavao sina isto onako kao sto su mnoge nase zanatlije
ucile zanat kod svoga
35
) I. Uzuncarsili, Osmanli Devleti teskilatundan Kapukuli Ocaklari, Ankara 1944.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 125
D z d z i (dzebe arapski oklop, s nastavkom dzi-oklopnik) su se
brinuli cuvanju i prenosenju municije iz grada u grad i na ratiste.Ni njih nije
mnogo, ne znamo da li ih imao i svaki grad. I njilhova usko
vezana . za gradove, jer su r u t h n (magacini za municiju) bili u samim gra-
dovima. U rat starom oblcaju iSao svaki, dzebedzija. Zapovjednici su
im se zvali d z d z i s
Kada 1804 posao bosanski namjesnik Becir paSa u Beograd da izgladi spor
janjicara i smederevacke raje, zatrazio bujruldijom od kapetana i1 dizdara
gornjem pravilu iz 19 bosanskih gradova 64 dzebedzijska nefera.
36
)
Kako su u toj bujruldiji navedeni brojevi vojnika koje treba da dade svaki
grad, njoj mozemo saznati t broj dzebedzija u sljedeCim gradovi;na:
Travnik 2 vojnika
Vranduk 2
"
Tesanj 3
,,
Doboj 2
"
Maglaj 2
"
Soko 2
"
3
"
Brcko 2
"
Teocak 4
,,
Visegrad 2
"
Samobor 3
"
Sarajevo 1
"
Dobrun 3
"
2
"
Radosevo 3
,,
Zvorni:k 13
"
Sabac 8
"
Srebrenica 5
"
Kuslat 2
"
V n d i n i Rodovi vojske cJ.ijelili su se na dzemaate (kompanije),
ovi opet na d (vodove). Na celu dzemaata g na celu ode d s
Neki su se dzemaati dijelbli na buljuke, ovima su opet na celu u l u k-
b ase.
Iz raznih se isprava vidi:, da nekim gradovima r l u n f r t
jerlu dzemaata i jeni dzemaata. Jerlu znacidomabl,a jeni novi. u
cemu razlika izmedu ova dva dodatka, nije mi potpuno jasno. Poznato mi
samo to da jedan izvjestan broj vojnika gradske posade, koji nije mogao
ni u doba rata poci u i napustirti grad iako mu nije prijetila nikakva opasnost.
Znam i to su od vremena do vremena novi dzemaati gradovima osnivani,
oblcno na predlog bosanskog vezira, i premjestani cijeli dzemaati iz jednog
grada u drugi. Drzim da u ovome ta razlika. Ima slucajeva da zelji
i pojedini nefer premjestan iz grada u grad i prebacivan iz jednog roda vojske u
drugi. Ovakvo premjestanje i' prebacivanje/ desavalo se i, kazni u doba. mira.
86
) S. Kemura, Prvi srpski ustanak pod Karadordem, Sarajevo 1914 str. 9.
126 Hamdija Kresevljakovic
Svaki voji).ik mogao istupiti iz gradske posade i poci kuda mu drago, nje-
govo mjesto odmah popunjavano. u gradsku posadu spadao i cuvar gradskog
am bara.
Sve sluzbe aga i vojnika (nefera) blle su nasljedne i prelazile su s na
sina, brata ili blizeg rodaka. Za l!Ovog sl samo jedan uvjet, i to -
da sposoban za tu se vidi, iz raznih predloga koje u ovakvim slucaje-
vima podnose dizdari bosanskom kad se radi postavljanju noyog sluzbe-
nika.
Gradske su posade sacinjavali, uglavnom seljaci. i sitni iz blize oko-
lice grada. Da li su se ovi i smjeli baviti jos kakvim drugm poslo-
vima nije mi poznato. popisima ostavstina iza umrlih vojnika i zapovjednika,
do sam do8ao, vidi se da to sve prava sirotinja. Posve su drugo blli
oficiri i neki vojnici koji su sluzili ka oetanijama.
r t i. Svaki vojnik i oficir postavlien predlog dizdara. ovai na
Dredlog vezira. i svaki berat (dekret). berate izdavala Biiyiik kal'a
kalemi (Velika kancelartija gradova) u Istanbulu, koja jre vodila tacnu eviden-
ciju. Pored ove bila i u Bosni d f t r h n u kojoj vodena evid.encija. Sva-
ki dizdar imao svoj sp;sak posade i u njemu sve promjene. Sva ova ar-
hiva otpremljena 1851 1852 godine u Istanbul.
37
)
U svakom beratu stoji: na cije se mjesto postavlja nosilac berata, u koji dze-
maat, u koju odu, na ciji predlog i kolika mu placa, odnosno t i m r koji mu se
daje, te da treba da svoju tacno i da se pokorava svome zapovjedniku
dok ovai na svome mjestu i u pravu.
Dizdar ir mustahfizi, kako vec receno, doblvali su kao placu timare.
su mala lena. Prema beratima koji su mi; dosli do ruku, iznosili su ti timari 700 do
3.400 akci. tome sto su uzivali timare ubrajali su se u male spahije. Ti timari
nazivaju se u beratima g d i k-t i m r i:,a to znaci da za ovaj timar vezana neka
sluzba. Mustahfiski iznosio obicno 700-1400, dizdarski do 3400 akci.
Dizdarski, su timari tzv. s r s t-t i m r i (slobodni timari). Razlika u tome
sto uzivalac serbest timara imao pravo da poblra globe od zlocinaca osudenih
na novcanu globu, na koju delirkv-enta osudio koji kadija.
38
)
Ostala dva roda vojnika su v m i u u gotovom nov-
cu od osam, devet, deset i 15 akci za nefere, za age do trideset i cetrdeset
akei. dnevno, isplaCivalo se godisnje jedanput, i to iz raznih drzavnih
prihoda, i to beratima odredeno. ie place primao cijeli dzemaat zajedno
i onda medu sobom dijelio. Placu podi:zao jedan od opunomoeeni clan
jednog ili vise dzemaata istoga grada, zvao se h v 1 d z i ili kako se
danas reklo reZiser. Posjednici timara bili su oprosteni od svih daca kao i oni koji
su primali placu. Ali, i dizdara i koji su primali placu kao tob-
dzije i dzebedzije. su dizdari i mustahfizi novijih gradova i nanovo ustrojenih
dzemaata starim gradovima. Tako gradu moglo blti mustafhiza ti-
m<J.rlija i mustafhiza alufredzija. Takav slucaj nasao sam u gradu Kotoru na Vrbanji,
37
) Od vise starih ljudi slusao sam vec podavno kako svu staru arhivu otpremio Omer-
pasa Latas u Carigrad u vrijeme svoga pasovanja u Bosni (1850-1852), to zablljezio i
Miroslav Kukuljevic u svom djelcu stampanom u Sarajevu 1879 pod naslovom Grundbesitz-
verhaltnisse in Bosnien und der Hercegovina.
38
) Dr. Ciro Truhelka, Historicka podloga agrarnog pitanja u Bosni, Gl. Zem. muzeja
XXVII (1915) str. 146.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 127
ali i takvih mustahfiza koji su timarlije, postali placenici. su oni
koji su se povukli iz gradova koje su zauzeli Mlecani ili Austrijanci, im timari
ostali van nove granice. Takvi<h mustahfiza gradovima uz austrijsku i
mletacku granicu (Izacic; Sokolac, Kladusa itd.).
Iz gradova premjestane su i citave posade u nove i 'Oibnovljene
gradove. Cini se da tako citava posada Kostajnice prebacena u Koza-
rac, posada Cetingrada u gradove Prekounja. Kratko rceno, dok
u ofanzivi, premjestane su posade iz prema periferiji, poslije mira
u Karlovcima, i kasnije, povlacene su iz gradova i pro-
sirene kao i u novosagradene gradove na novoj granici i u unutrasnjosrti.
39
)
D i z d r glavni zapovjednik grada i gradske posade, postavljen
na predlog bosanskog vezira. Poznat mi jedan slucaj gdje dizdar postavljen na
predlog kapetana Kobuske kaoetanije.
40
) Kakav odnos izmedu dizdara i ka-
petana onih gradova koji su u okviru pojedinih kapetanija, nije poznato. Diz-
dar stav]iao predlog za postavljanie svih nefera i aga svoga grada. Preko njega
islo svo dopisivanje s vezirom, defteriarom (sefom finansija) i kadijom. Kako
su nekim gradovima t m n i u koje su zatvarani politicki krivci i zlo-
cinci, i oni su upucivani na adresu dizdara s naredbom da ih zatvori ili smakne,
vec prema tome kako glasila Poznatije tamnice su u Sarajevu,
Vranduku, Doboju, Travniku, Livnu i Pocitelju. Za hapsenike dizdar licno
odgovoran.
Dizdar se nije smio udaljiti od grada ni u doba mira ni u doba rata., ako
to bas iziskivala sluzba, onda to cinio sa znanjem i kadije svoga
kadiluka. Kako sam slusao 1934 godine od devedesetgodisnjeg starca u Podzvizdu,
nekog Mehe Pasina, dizdar smio od zidina otici toliko daleko, kako ga mogao
doviknuti strazar s gradskog bedema. Dizdar Dubl'ovnika, Dzafer, Solak-Skn-
dera; trazio 1565 od suda da mu se dozvoli da ode u cetnicki rat (akin), ali mu
odbljena s motivacijom da zakonu dizdar ne smije ostavljati svoj grad
(tvrdavu).
41
) Godine 1827 pozvan dizdar Vranduka u Sarajevo radi pregleda be-
rata i unosenja u novi defter. iako to putovanj.e, ipak on morao
da za to zatrazi od u Zenici dozvolu i putnicu za taj put.
42
) Kako dizdari nisu
smjeli napustati grada na duze vrijeme, medu njima, koliko znam, nema ni jednog
hadzije, ako se koji i nade, on tu duznost, koju mu uz neke uslove vjera
nalaze, morao obaviti prije nego postao dizdar, ili posto tu sluzbu napustio.
Medu dizdarima se na5lo ljudi koji su, za ona vremena, imali lijepo obrazo-
vanje, ovakvih ljudi bilo i medu ostalom posadom. Tu i tamo na'de se koja
knjiga koja napisana ili prepisana od strane ovih ljudi.
Bilo dizdara i dobrotvora.
Dizdar i age dzemaata imali su svoje h zastupnike.
Neki su gradovi imali narocitog v (vratara). Ocuvao se jedan berat
iz koga se vidi, da neki Mehmed od mustahfiza vrsio tu u gradu Ko-
toru s dnevnom placom od petnaest akci. dok su ostali mustahfizi s jevmijom imali
devet akci dnevno. Vratar grada Pocitelja uzivao timar.
43
)
39
) Kresevljakovic, 100.
'
0
) Ovaj sam berat vidio u umrlog ing. Suljage Salihagica u Banjoj Luci u ljetu 1938.
41
) SidZil br. 2 u G.azi Husrevbegovoj .
.. ) Manuscripta turcica br, 4929 u Orientalnom institutu u Sarajevu .
.. ) Ovaj sam baret vidio na istom mjestu kao i onaj sto naveden 40.
128
Hamdija Kresev!jakovic
su bili m i i imali su svoje koji su
spadali msdu mustahfize. Godine 1178 (1764-65) umro u Pocitelju cuvar
ambara neki Jusuf, na ovo mjesto predlozi Mustafa, sina umr-
log Jusufa Mehmed Tahira, i da mu se za tu sluzbu dodijeli gedik-timar od 1.400
akci nekom nahij.e.
44
)
svaki imao i d z m i. u. Dzamijski kao da
spadali posadu. I njih plac<1la drzava. nekim gradovima imali su
opet primali su i
Ovi su pcstav-lja11i na predlog kadije doticnog
n v '" t Pri svakoi na prijest;olju obnavljani
svi i berati gradskih posada. Stari se berati slali Velikoj kancela-
riji i doblvali novi. Tom se placala neka taksa za obnovu
kad stigao novi I bas zbog toga, danas nailazimo
mnogo vise na obnovljene nego berate.
S m t m s t h f i z k l m Od zgode do zgode obavljala se
joklama mustahfiza svim gradovima. SH vrsili narociti inspektori,
obllazeci takva poznata joklama obavljena 1565/1566.
45
)
Takvu joklamu obavljao neki Mehmed Red2Jep 1755 u nasim gradovima.
Zanimljivo da trosak oko toga padao na siroma8nih mustahfiza. Tol}l pri-
likom otpalo na mustahfize Vranduka 18 grosa.
46
) Prem.a jednom koji sam
vidio jednog stanovnika u Trzcu obavljena jedna joklama oko 1830 god.
Dizdar, Dizdarevic, Bulj ubasic, Topcagic i Odobasic sjecaju nas
danas na nekadasnje zapovjednike nizih gradova i posada.
N s n Gradska posada nije imala narocite nosnje. I zablti i neferi
odjeveni onako kako su se odijevali i ostali gradski i seoski stanovnici. se
vidi iz popisa ostavine jednih i drugih. Evo jednog takvog popisa. 1818, smrti
zvornickog dizdara sastavljen popis ostavine, i o1d odjece i obuce
navodi se: kratka ant,erija, jelek, dizluk, caksire, cizme, kauk, culah s fesom oko
koga omotan sal, kratki i dugi curak i dzube. Od oruzja imao
pusku i Od ostalih vaznijih stvari navodi se tespih, i
Gradske posade s ukinuo bosanski Mehmed Salih-pasa
Vedzihija, dakle isti onaj vezir koji dokinuo i kapetane. Od
govackih spahija, medu koje su spadali dizdari i mustahfizi itimarlije,
Vedzihija cet;iri l (puka) S u v i d i f (konjicka rezerva). Ti su. s1e
alaji zvali bosanski, kliSki i zvornicki. N celu alaja m i 1
(pukovnik). sve ucinio ovaj mjeseci svoga nastupanja na stolicu
vezira. Ove on i u Hercegovini, ma da njome
vladao Al:i-pasa R!iizvanbegoviC. Dr. Prelog primjecuje u svojoj Povijesti Bo-
sne (dio str. 61), da Basagic u Krat1<::oj uputi (str. 152) nije naveo tacno go-
d;:nu kada ta proVJedena. Sada i to mozemo ustanoviti.
Ve::lzihija postavljen za 13. VII. 1835, zasio na ovaj
polozaj 15. iste godine. Hercegovacki alaj konjicke organizovan
11 zilkade 1251 (28 1836), Zulfikar. saznajemo iz
") Ovaj berat vidio sam u Becira Kapica, imama u Pocitelju 1934 godine.
") ovoj joklami ima podataka u Sidzilu br. 2 u Gazi Husrevbegovoj
46
) Manuscripta turcica br. 4894. U Orijentalnom institutu u Sarajevu.
47
) Kadica arhiv br. 291 u Gq.zi Husrevbegovoj
Prilozi povjesti gradova pod turskom upravom 129
teskere spomenutog vezira pod gornjim datumom, kojom uvrstto u hercegovacki
alaj pociteljskog dizdara Mustafu i zamjenika (6ehaju) Omera u istome gradu.
I dizdar i cehaja Pocitelja uzivali su jedan gedik-timar od 2000' akci.
spomenutoj teskeri, Vehidzija spojio ova dva timara u jedan od 4000 akci i
odredio da Mustafa i Omer vrse sluzbu u hercegovackom alaju naizmjenicno i da
naizmjenice uzivaju taj novi timar. Vrijedno istaknuti da se u t:eskeri ne spo-
minje da Mustafa blo Dizdar, Omer cehaja Pocitelja. Prema tome dizdara i
gradskih posada ovoga tipa nestalo izmedu 15 1835 i 28 1836 god.
47
a), ali
i nakon toga nekim nasim gradovima stanovali su dizdari i drugi Clanovi posade
jos dugi niz godina.
INVENTAR NASIH GRADOVA
U dosadasnjim radnjama nasim gradovima nema ni spomena njihovom.
inventaru. Nesto malo oruzja prikupto Zemaljski muzej u Sarajevu i to sve.
Bivsi kustos Zemaljskog muzeja Vejsil Curcic napisao opseznu radnju starom
oruzju u Bosni i Hercegovini, ali ni u toj radnji pisac niSta ne govori oruzju i
municiji na8ih gradova.
48
) Tome razlogom sto dosada nije blo poznat nijedan
izvor koji nas bar donekle upoznao s njihovim
P.opis oruzja, hrane d municije u 67 bosanskih gradova, sastavljen 1833 god.,
kojeg ovdje do,noSiimo dade tnam dovoljno podataka da osvijetlimo i to tamno
pitanje, premda taj popis ne obuhvata sve gradove Bosne i Hercegovine u ono-
vremenim granicama, jer u tome popisu nema hercegovackih gradova, zbog toga
sto Hercegovina tada cinila zaseban pa8aluk.
49
) Ipak ovaj popis vrijedi i za
Hercegovinu, jer i u hercegovackim gradovima isti inv.entar.
Prema ovome popisu u bosanskim gradovima bllo raznih vrsta hladnog
i vatrenog oruzja, razne municije, alata i raznih drugih stvari potrebnih vojsci,
zatim i za vodu, te muzickih instrumenata i nesto ljekarija. Sada
da to kratko ogledamo.
Oruzje i municija
h 1 d n r u z Od ove vrste oruzja bllo s t r i l k
l s l i n z v
1. s t r i l - U samom Bihacu nadeno 2.000 starih strijela i lukova
za strijele.
2. k 1 - u nekoliko gradova zablljezeno koje koplje i. drzak
za koplje, te sis ili kratki bodez.
3. s 1 - U vise gradova nadeno sabalja i ostrica od njih.
su mahom importirane, ali su kovane i u nas. Znamo da vec 1477 u Sarajevu
postojala s l r s k r s i

U ovom gradu zivi i danas

Ova teskera vlasnistvo jednog potomka pociteljskih dizdara, sam se s njome
dobrotom Becir ef. Kapica, imama u Pocitelju i Hamida naucnog sa-
radnika.
48
) V. Curcic, Starinsko oruzje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1943 godine. Separat iz
Gl. Zem. muzeja za 1943.
'") Upravo pocetkom 1833 odvojena od bosanskog ejaleta i ucinjena za-
sebnim pasalukom pod upravom poznatog Alipase Rizvanbegovica - Stocevica. .
50
) Sidzil br. 20 str. 33; S. Kemura, Sarajevske dzamije i druge javne zgrade turske
. dobe. Gl. Zem. muzeja XXII (1910) str. 624.
9
130
. Hamdija Kresevljakovic
porodica s U XVII stoljecu kovane su izvrsne i u Ko-
njicu koje su kvalitetu zaostajale samo za njemackimY) Ovaj obrt po-
znat u Fojnici XIX stoljecu, ovamo su se naselili majstori iz Konjica.
52
)
su prije nosene lijevom samo se nisu pasale, su se nosile
gajtanu, koji udarao s desnog koso preko prsa i leda. Ovako prive-
zat,; za gajtan nije svako' Bio to posao kazaza, obrtnika koji su gaj-
tan i vezali.
53
) Sud.eci narodnoj pjesmi, uz gajtan me>rala i
kajasa. Pjesma kaze, kako junak djevojku iza na konja i
pritegao m u k d m pasom, i t m d s 1 k s m.
Za sveze za zna i popis, iz koga doznajemo da su kupovane u
testetima (1 teste 10 komada).
4. n z v i - U nekim gradovima zapisano nesto i nozeva. MoZda
to oni poznati h n d z i. Ova oruzja ponajvise domaci proizvod.
vise na5ih mjesta su nozc:vi. Na osobltom su glasu bili iz
Foce i gdje su dos F i ili F Prvih dana
iza okupacije Sarajeva (1878) zabranila, ckupaciona i
handzara.
54
) Obrtnici, koji proizvodili zvali se i k i kore
za njih k r d z i U ima porodica s prezimenom i k i i i
r d z i i ili r d z i
U Banjoj Luci zapisano 8 kukas nozeva. Bice da ti no,zevi zaplije-
njeni porazu vojske pod Banja Lukom 1737, ovakvih nozeva u
nas drugdje nije
V t r n r uz m u n i i
1) v i Ako Bosnu nije doslo vatreno oruzJe jos sredinom XIV
stoljeca, onda prvi top teritoriju onaj sto ga Dubrovcani
ctpremi.li 22 1378 bosanskom kralju Tvrtku I. Vise puta iza toga slali su mu
male kolicine praha (baruta). Ali Tvrtko ovo oruzje doblvao i iz Mle-
taka. tome imamo opet vijest iz godine 1383.
Prva vijest vatrenom topovima bombardama u Dubrovniku,
potice iz godine 1351. Ako onaj top sto su ga Dubrovcani I prvi
na bosanskom onda Bosna za Dubrovnikom samo za 27 godina,
sto za ona bas velik razmak. toi3"a, vrijedno da se
istakne da poslije Du.brovnika Bosna prva zemlja s vatrenim oruzjem na
S na ona jos manje zakasnjenje u .tome za Zapadnom
Evropom, jer se vatreno Fircnci javlja 1326, 1338, iste godine i
u Engleskoj, 1346 u u Njem1ckoj.;;:;)
Zbog nezdravih prilika u koje su nastale poslije smrti Tvrtka I (1391),
artiljerijom iz snabdijevala se krupnai sitnija, i sasma nepoznata
gospoda jos vise od bosanskih S time u vezi se bosanski
vc:likas1 v V u k i r t i 1416), S n d l r n i
51
) S. Kemura, Iz Sejahatname Evlije Gl. Zem. muzeja (1908) str. 333.
52
) Kresevljakovic, Vares kao glavno srediste gvozdenog obrta u Bosni i Hercegovini
do 1891 godine, Sarajevo 1942. Separat iz Gl. Zem. muzeja 37.
53
) Esnafi i obrti Bosni i Hercegovini (1463-1878) 1935,
str. 90.
54
) Kresevljakovic, Sarajevo doba okupacije Bosne 1878, 1937, str. 64.
)
CLXI 1934 58
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 1 t
(umro 1435), r g S t n (umro 1466), v v d t r v l o-
v i (poginuo 1420), sitniji feudalci iz kraja oko Srebrenice i Zvornika, Dinjicici
i Zlatonosovici kao i Vojsalici iz Donjih Krajsva (oko te neki skroz nepo-
znati vlast::clicic R t i. v i
Neki od ove gospode imali su i svoje vlastite bombardere koji su im izra-
, divali topove. Pavlovici su cak na svome teritoriju proizvodili i N ajveci to:r:
za Dubrovnik narucen u Bosni. dckaz da produkcija vatrenog oruzja
bila ovdje znatna, ali to nikako ne znaci da zamrla u sv. Vlaha,
niti da se u tome pogledu rijesila zavisnosti od Dubrovnika, narocito sto
se tice produkcije baruta.u
6
) U 1463, dakle u vrijeme upada Mehmeda
osvajaca Carigrada, obraca se knez Radivoj, stric posljednjega Kralja Bosne Stje-
pana Tomasevica, Dubrovniku s da ga pomogne barutom

Kratko iza toga, obraca s= iz pismom od 19 jula 1463 godine sultanov
vojskovo'da Mahmud-pasa Dubrovcanima i od njih trazi da mu posalju dva kantara
salitre i toliko isto sumpora, sto reci da su Turci ne samo znali nego i na boj-
nom polju sami proizvodili barut."
8
)
Poslije pada pod Turke kod nas su u poglavito topovi turske
proveniencije, razne velicine i raznog materija1a i tuc). Iz naseg se popisa
jasno vidi da najvise topova bo:;a'r sk,m gradovima izraaeno u raznim
turskim tophanama (arsenalima). U doba postanka naseg popisa su, to mahom
stari topovi. Ukoliko im u popi su navedena, najduzi su mjerili 16 pe-
dalja, ali ih mozda i duzih. Neki putopisci spominju pred ulazpm u Zvornik
ogroman top,
59
) za koji Evlija kaze da cJ.ug 50 pedalja i da se kroza
nj mogao covjek provuci. 1 i r se oznacavao tezini ili
Da sto bolje upoznamo starinu i vrste topova bosanskih gradova, navodim
ovdje topove sto su u kod Turaka od sredine XV do u XVII sto-
ljece, dakle od prije pada Bosne pod Turke, do onih vremena kad
njihovo carstvo najprostranije.
Sredinom XV stolj.eca su kod njih u topovi triju vrsta i to:
s k r n k i i h v i. Uz ove tri vrste spominju se u prvoj polovini
XVI stoljeca kao nove vrste jos: d l u s k i z r z n. Od druge polo-
vine XVI do u XVII stoljece znatno porastao broj vrsta topova. U tom raz:-
Turci i z r z n, m i n z r z n,
s h i z r z n, s k l s, r n k i, d l u s k (badoluska ili be'doluska)
kao i velike topove za osvajanje gradova, 'onda m r t n, z d r d h n, k o-
l n r n m 1 n 1 m z i h v n.
Za s k u se zna da se na malim za kolonbornu
da .se i na kopnu i na ladama, i da taneta od 3, 5 i 7 oka,
isto tako i baljemezi.
60
)
Topovskih taneta od 16, 14, 11, 9, 7, 5, 3, 1,
1
h i V4 oke.
61
)
5
") Produkciju baruta drzali su Dubrovcani tajnoJm, ako se i u PavJo-
vica zemlji, ipak su ti majstori bili 1oaeni dubrovcani.
5
') Truhelka, Dubrovacke vijesti god. 1463, Gl. Zem. muzeja (1920), 3.
''') sr omenici Dubrovacke arhive, Sarajevo 1911 str. 22.
"") 1658 XVII (1905)
437; S. iz Sejjahatl}ame Evli.ie Celeblje, Gl. Zem. muzeja 1908 str. 336.
"") I. Uzuncarsili, 48 i 49.
"') I. Uzuncarsili, 50.
9*
132 Hamdija Kresevljakovic
U popisu navode se sljedece vrste topova: v n i, r z r i
ili u z r i kao li i v l i k i.
l z i su velicini i n i, m 1 }- li V'te 1 i k i. I kako
vec vidjeli, oni su u upotrebl od XVI stoljeca. Za njih znaju i nase narodne
Do sada se drzalo da ovaj naziv talijanskog porijekla u Austriji
Prema rijecniku nazvani su ovako
svoga

iz Miinchena poblja gornje
i dokazuje da na.ziv baljemez od naziva Faule
Metze Ovaj su naziv u XV stoljecu
donijeli Turci su ga radi lakseg izgovora preinacili u ba-
Da li to tako .. ne ali svakako netacno dosada8nje
cenje ovoga topa, tj. da dolazi od turske slozenice l- z-
t u sto znaci: top koji ne jede Ovako navedeno
sljenju Pacica u rjecniku. Vuk tumci rijec kao
d i G r 6 s s t r t d r n n . i oznacio ju kao tursku.
baljemez vuklo trideset volova. Jedan veliki iz Livna u Gabelu pre-
. vezen godine 1694.
63
) Sva prilika da su najveci topovi nasih
gradova. Nas popis navodi i m l l m z ovo oni balje-
su gradova naoruzane i kule, cemu tako'de spomena
u narodnim pjesmama. su se izradivali u Bosni. Popis navodi i balje-
meze njemacke izrade.
63
a)
u vise gradova zapisani su s h i - t v i, sto znaci r s k i t v i.
Bilo ih razne velicine. Vec receno da se oni ubrajaju medu z r z n -
t v i pod tim spominju se u Bosni u drugoj polovini XVI stolje-
ca.64) Ne kakva razlika izme'du ovih i topova.
k l s topovi nasih gradova sigurno su id.enticni sa gore
sakalos
U gradovima topova koji se zvahu k u z. -Njima nema spo-
i, ili su mladi od XVII sto-
ljeca i1i su stranog porijekla.
l n u r n topovi madarskog su porijekla, sto i u nasem popisu
naznaceno na jednom Njih u Drine .. Bez svake
sumnje oni su identicni sa gore spomenutim kolonborna topovima, u Turskoj se
javljaju u drugoj polovini XVI v., dakle poslije pada Ma'darske pod Turke.
Njemacki topovi naseg popisa oni sto su ili kupljeni ili zaplijenjeni od
Austrijanaca, ili su Turci uzoru.
S oznakom navedeni su jos topovi: z l z n i t t u t
n z i l - t k u m r t i z m r k- t Kod prva dva topa
oznacen. od koga su napravljeni, ali bez vrste
kojoj su pripadali. ime sto se prenositi na
top koji gran <tte ili Zemberek turski
feder, to, valjda, top s
"
2
) Semsudin-Sami, Kamusi ttirki. Istanbul 1319 (1901) str. 276.

Kissling: Baljemez, Zeitschrift der Deutschen Gesellschaft, Band
101, Neue Folge, Band 26, Wiesbaden 1951, 333-340.
63
) Dr. Truhelka, Pablrci iz jednog 1jackog sidZila, Gl. Zem. muzeja (1918)
str. 169.
6
') I. Uzuncarsili
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 133
U ha.Sem popisu ima nekoliko topova navedenih s posebnim imenom. Ne
znam kojo,j su od gornjih vrsta pripadali. Ti se topovi zvahu: d r-
D z f r- Z l n k

(sva tri u Livnu), onda r d r i D u l-
b d r (u Banjoj Luci), G z i- t (u Novom i na Havali), f) u r- t (na
Gorici u Sarajevu). Sve su to od reda veliki topovi dublne mahom 16 psdalja: ..
Znam da se jedan top u Sokolu kod Gracanice zvao Krnjo. Neki od ovih topova s
posebnim imenom su u narodnu nekim postojala i predaja.
Nesto od te predaje oteo od potpunog zaborava Ivan Zovko pr,ed 50 i viSe go-
dina.66) I u drugih naroda da narocito vecim topovima daju posebna
imena, cemu ima sigurnih podataka jos iz sredine XV stoljeca.
67
)
65
) Prof. Kaic, Livna, Kalendar sv. Ante 1936 g. U ovom clanku medu osta-
lim pise KaiC kako prigodom okupacije u Livnu medu ostalim naden i top zelenko i
kaze: medu topovima su cetiri iz renesansne dobe. U narodu ostalo sjecanje na tri
topa poznata pod imenima Krnjo, Zelenko i Dzafer-baba. Zelenko nazvan tako jer
zeleno obojen. Na njemu zablljezena god. 1579. Sprijeda na topu ptica kos,
pred njom su napisani njemacki stihovi:
Auf Baumes Spitz im griinen Wald
Sing ich; vor mir die Mauer fallt.
Na vrh u zelenoj sumi
Pjevam, dok zidine preda mnom padaju.
Ovaj top, ciju reprodukciju donosimo, umjetnicki rad renesanse. Jos su na topu dvije
konjske glave, izmedu njih krasan grb. Na kraju topa Bog Bakus. Strana 139.
66
) Ivan Zovko, Zblrcica oruzju, Sarajevski list XIX (1896) br. 17 od 9 februara. Tu
predaju pojedinim topovima donosimo od rijeci do rijeci kako Zovko zapisao:
Hajdarbaba top, koji se sa manje od dvadeset oka baruta nije punio; to mu
vrh olova i drugih primjesa (kamenja, pijeska, zemlje, gnjile, stakla itd.) pravi barutni obrok.
Najzadnji put pucao pod Lijevnom za nekakva Firdus-kapetana, komu kazu jos i Fildus i
Fildis kapetan, on da uronuo u zemlju, koga nikakva ljudska sila, dok opet sam ne
izade - ne moze iz zemlje izvaditi.
Dzaferbaba jedan izmedu starijih tradicionalnih topova, kojima se mira-
kulozne stvari, da su punjeni zivijem ljudskim stvorovima od predoblvenog neprijatelja.
Kad ovo istina, bas se najterebllnije ispunila ona istoricna vae victis.
Haberdar puca prvi i haber daje, da se" ide u u svatove gdje mu On
daje haber na cetiri strane, u ratu puca na ranu ili na mrtvu glavu. junaku, koji ga
tad opali, ne rani ne ublje. Nije junak nit od junaka, nego prava zenturina, za koju
povjesmo i kudjelja, ne puska ni junacki mejdani. Zapecak za njeg, kao i za macku,
ne bojno polje, gdje se lijeva krvca junacima da koljena, ' konjima dq rameria
stremena.
Krnje-top. Najgroznije i najuzasnije oruzje. Kad on pucao ne ostalo: Ni u zeni
dijete, ni u koblli zdrijebe. Pobacile Orila se i brda i doline od njegove huke i
treske. Padom Hercegovine pod Turke (Osmanlije) umakao u Neretvu, te se i sada negdje
u veoma velikoj dublni ispod Neretve, u zemlji bas pod samom cuprijom (onim poznatim
jednooknim mostom) nalazi.
On tradicionalan top. U nj otislo, dok se iznutra pazlatio i posrebrio deset
tovara, sto zlata, sto srebra. Kolika ta inace grdosija kad toliko tovara otislo u
samu pozlaticu i posrebricu iznutra.
Svetog - legendaran top i nalazi se negdje pod Neretvom duboko u zemlji,
Kod Gabele. Kad su njegovi stari i prvi vlasnici nadbljeni od Turaka, zakleli su ga
ovako: Tako ti sv. Luke, nedaj se u turske ruke. On njihovu svetu zakletvu poslusao,
se sam u vodu strmoglavio (skocio). Sto sve kasnije nijesu Turci, da ga ispod
vode izvuku, ali im sve ostalo uzalud. On ostao gdje tu Samo se prigodimice iz
zemlje ispod vode javljao i to tako, kad njegov drug na silu morao pucati u
Mostaru - onda se on iz zemlje i vode podizao i odjeknuo gore navedcnoj zakletvi i
nazvan topom sv. Luke.
Zelenko - top, koji ni u cem ne zaostaje iza Krnje. Nerazdruzivo se u govoru oblc-
nom spominju. li se jedan spomenuo - spominje se i drugi. Razlikuje se od svog Oresta
(nerazdruznog druga) samo u tome, sto on gluho pucao i davao vatru brez plamena.
"')
134 Hamdija Kresevljakovic
U muzeja u Sarajevu cuva se nekoliko
starih topova od XIV do XVII stoljeca.
2) G v s k m u n i i i s t 1 i r i 1
Prvi topovi bacali. su strijele, ali su ih ubrzo zamijenile kamene kugle, i to
su najoblcnija topovska zrna u srednjem vijeku. U Dubrovniku su ih klesali
majstori i zvahu se k n r i. N veca tezina tih zrna iznosila do 400


ali su u srednjem vijeku poznata topovska zrna i od bronca. U isto
doba javljaju se puske i granate. Njihovi komadi probljali su i najjace oklope. Za
puske ovoga vremena zrna od olova, ali i od karnena.
nasem popisu i topovskih kugli dun-
leta od metala i Obllazeci nase stare gradove, vidio sam kamenih
leta Tesnju i Teocaku. U Teocaku sam vidio cetiri neoblcno velike kamene
i kad sam ih promatrao, sjet1o sam se onoga velikog topa pred Zvornik,
kao i onoga u PastroviCima, kome govori Stjepan Mitrov Ljublsa u jednoj
svojoj pripovijetki. Osim toga u na8im gradovima dunleta s lancem i dun-
leta na makase. Uz ta razna dunleta zapisani su i l1 r t u ci.
r t u i su vreCice od papira i p1atna, napunjene odredenom
baruta. U popisu se navode k l u i z l1 r t u i an t (torbe) u kojima
su se nosili.
F i t i 1 z f 1 u pravio se od egipatskog (misir-
ska fonija). Fa1jom se zove otvor na cijevi u koji se umetao fitilj i tako
se top palio. nasim gradovima i torbl. u kojima su se nosili fitilji. Isto
tako navode se ig1e za falje i igne1uci - kojima su se drzale ig1e.
l1 i t i m l1 i t m s i.c sluZile su pri upaljivanju topa. I za
njih su narocite torbe (cante). U ovaj spada i t m r t t o-
m r. podulji stap s kefom na vrl1u za ciscenje cijevi.
u m r (granate) su dvojake: velike topovske i. male rucne. Kako vec
spomenuto, nasim gradovima i kumbara topova. u pjesmi se kaze:
Topom bij kumbarom pali.
N i s n, k l u f i z r f su za U slednjevjekov-
noj zblrci Zemaljskog muzeja u jedna poveca
S 1 k m U vise gradova sretamo se sa U
se ka.Ze:
S 1 k u m r n z m l u
Ove rijeci nema ni u jednom rjecniku kao ni u i drugili
u Hormanovom ni zborniku cije poznaju.
talijanski rijec (Cartuccia), samom znacenju pravila se ne-
kada od- papira; iz nasega popisa vidi se da se sa1kumi od lima. Navode
se specijalne t v za kao i 1 i n k n t Na
drzak ili sap.
Osim za na8im i
raznog i alata za topove, kao: klijesta, cesagije, neke topovske
noge (svakako u kajisi, cepovi
(tape), cepovi od .Zeljeza, lafeti, tockovi itd.
68
) 77-78.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod upravom
135
U Bosni su se proizvodili i topovi i municija. U krajevima oko Kamengrada
i dan?-snjeg Starog Majdana proizvodilo se . ofuzje i municija jos u srednjem vi-
jeku, te su rudokope eksploatisali i Rimljani. I nakon sto su te krajeve Turci oku-
pirali, rad prekinut na krace vrijeme i onda nastavljen punom parom.
tome imamo tri lijepa dokumenta pisana turskom jeziku,
69
) od kojih jedan .
nedatiran, druga dva su iz godine 1571. Onaj nedatirani dokumenat, upucen bo-
sanskom sandzakbegu, u prevodu naucnog saradnika Hamida glasi
Zapovijed Bosanskom Begu,
U tvrdave Kamengrada ima stari zeljezni majdan, koji ostao iz
doba krscana, u kojem se mogu izlijevati topovska taneta. Bosansk:i i kliskf
- neka im trajna njihova cast - poslali su pisma i izvjestili da to jedan
vrlo dobar rudnik ako se pokazala spomenuta ruda, te da ga trebalo staviti
u rad. se mjesto nalazi kao ziamet u ruci Osmana koji se u to razumije. Oni su
spremili i jedan primjerak toga zeljeza. Posto to vrlo dobro zeljezo, izdao sam
zapovijed, da spomenuti ima da Osmanu izdata
seriatu zapovijed u pogledu ziameta.
Da se taj rudokop stavi u rad postavljen i poslan Mehmed, jedan od za-
povjednika topdzija mog visokog dvora. naziru mukate i eminu
nicke poslata zapovijed da bez manjkavosti posalju sve ono sto po-
trebno za rudnik: zatim onih koji izlijevaju rudu, Derice, kalufa i kazmi,
lopata i ostaloag oruda, sve sto potrebno. Koliko bude dovoljno seljaka koji
htjeli da u tom rudniku, pod uslovot;:n da budu oslobo'deni od divanskih na-
meta i oblcajnih i koje oni odaberu, da i izvjestite.
U vezi s tim zapovijedio sam, kada ovo stigne, da uputite navedenom Osma-
nu spo.sobna covjeka i da ga posaljete eminu majdanske carine i njegovom naziru.
Sve sto bude za i stavljanje u rad navedenog bilo
radnika i majstora, kazmi, lopata, kalufa i ostalih potrepstina i drugog sto
vazno, treba da trazite i primite spisku. Cim na'dete za shodno, odmah otpo-
cnite rad u navedenom rudniku.
U selu, u blizini toga rudnika, koliko bude dovoljno kuca da 1-ade u tom
rudniku, pod uslovom da budu oslobodeni divanskih nameta i oblcajnih tereta,
pomno ispitajte zajedno s vjestacima i tamosnjim kadijom i, izvjestite, da se
prema tome mogle izdati zapovijedi.
Staviti sto prije u rad navedeni rudnik spada u vazne predmete vjere i drza-
ve. Treba da se kako treba postarate i da ulozite sva da se sto vise ta-
neta izlije.
Poslata zapovijed KliSkom (Bihackom) Begu,
70
) da vas pomogne u svemu
sto bude potrebno. Vi se sporazumite i zajednicki nastojte da se rudnik stavi u
rad.
Kako vec receno ovaj dokumenat nije datiran, ali se iz sljedeceg doku-
menta da razabrati da pisan nesto prije hidzretske godine 979 1571 nasoj
eri i da prije toga otpoceo rad u navedenom Ovaj dokume-
nat u prevodu Hamida gfasi:
6
') I. 85-86 i 74-75.
70
) Ovdje identifikuje KliSki i Bihacki sandzak. Medutim, to su blla dva
razlicita. sandzaka i u doba pisanja ovoga dokumenta Bihackog sandzaka uopce nije
on osnovan tek nakon pada pod 1592 godine.
136 Hamdija
Zapovijed Bosanskom Begu,
U pogledu stanovnika sa sela: koji su postavljeni za rad u novom ruilniku
na mj.estu zvanom Godrevicka (Grdanovci)
71
) u Kamengrada, koji spada u
tvoj sandiak, u kojem ima da se proizvode topovska taneta i zrna za zarbazen
(topovi za rusenje tvrdava), naredio sam da se stane u kraj onim koji zanemaruju
i olako uzimaju posao i da se koliko moguce pruzi pomoc. N aredio sa:n: kada
doae (ova zapovijed) da se ne dozvoli nikome od sa sela, koji su po-
stavljeni za rad u navedenom rudniku, da za:n.emaruje i da olako uzima posao:
Treba da ih prisilis da pristupe izvrsenju posla koji im nareden. i ti sam treba,
koliko god to da istinski pomognes i da se zauzmes da se rudokop ozivi
i da proradi. Tako da znaS. Godine 979.
72
)
Ne znam sigurno da li se tr1eci na8 dokumenat odnosi na ovaj ili jedan sasvim
drugi rudokop. Kako u dokumentu stoji odnosni rudokop lezao izmedu gradova
i Kamengrada i ako to tako, onda se tu sasvim drugom rudo-
kopu. dokumenat uputio sultan na zahtjev kliSkog sandzakbega
73
) dokudzu-
basi (glavnom livcu) 26 dzumada 979 (15 XI 1571) da posalje 5 livaca u taj ru-
dokop. Prevod toga dokumenta glasi:
Glavnom livcu (dokudzu basi) zapovijeda se sljedece:
KliSki sandzakbeg poslao mojoj sretnoj Porti pismo i izvjestio da se izme-
du gradova Kljuca i Kamengrada, koji prlpadaju KliSkom sandzaku, pojavio zelje-
zni majdan. Ocevidci koji su ga obavijestili kazu da se ov:dje mogu proizvoditi
topovska zrna kakva se u majdanu koji pripada Smederevu. Buduci
da on svojim ilamom (J.zvjestajem) trazio da se posalje nekoliko majstora, koji
izlivati zrna za topove, sto se onamo nalaze, nare'dujem da se posalje 5 livaca
i zapovijedam sljedece:
Kad prispije ova zapovijed, posalji prema mojoj pet majst.ora od
onih carskih livaca koji su vjesti u livanju zrna neka idu i sluze u spomenutom
majdanu. Godine 979, 26 dzumada II.
74
)
Ima jos jedan dokumenat koj11 se odnosi na proizvodnju municije.
u jednoj medzmui, sto Sle sada cuva u Drzavnom arhivu u nalazi
se jedan zapisnik, koji se odnosi na jedan banjalucke nahije u kome su se
p1oizvod.:Ia topovska zrna. Ime se majdana ne navodi, ali se vjerovatno tu radi
Bronzanom Majdanu.
Godine 1652 u tome majdanu r s k i m i n neki Aliaga. On
dosao u Banju Luku i pred sudom izjavio, kako pocetkom ZJilkade 1062 (listo-
pada 1652) padala cijelu sedmicu kisa, i kako su zbog toga nabujali potoci i voda
odzake na majdanu, narocito one, u kojima se izlijevaju topovska zrna,
rad obustavljen. i oste6enih odzaka mogao se izvrsiti za
dvadeset dana Aliaga moli sud, da iza.Salje koja to sve ustanoviti na
licu mjesta.
Sud Fadlulah efendiju, nekoliko ljudi vjestih gradevinskim
poslovima i ovi su ustanovili da sve onako, kako Aliaga izjavio, da se sve moze
popraviti za dvadeset dana.
71
) Jedini lokalitet u onome kraju koji odgovarao Godrevici jesu Grdanovci, ali ni-
kako ne tvrdim da Godravicka identicna Grdanovcima. Mozda se ovako nekako zvalo mje-
sto na kome lezi danasnji Stari Majdan, jer njegovo ime turskog porijekla.
72
) I. str. 74-75.
73
) Ovoga vremena blo kliski sandZakbeg Ferhatbeg Sokolovic.
") I. Uzuncarsili str. 86.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 137
Ali ovakav jedan majdan i oko Gradiske. Iz iste medzmue znamo da
iz jednog majdana kod Gradiske otpremljeno 165Q- u Carigrad 10.500 j!Qpovskih
zrna. teret prevezen od Grackske do Beograda ladama, od Beograda suhim
u Carigrad. Emin u ovom majdanu toga vremena n.eki Ahmedaga,
u svrhu prenosa spomenute municije poslan od POITte caus Dervi.Saga.
Oko Kamengrada kao i u Broncanom Majdanu zapadno od Banja Luke ra-
di1o se sve do pocetka proslog stoljeca. J,CJ<S god. 1718 pisao austrijski general
Petra8, medu ostalim, kako Porta primjerice dobavlja svake godine. iz bosanskih
majdana veliku mnozinu bombl, granata, gvozdenih topova i svake zahire i dzeb-
hane, te njome sv;o,ja ratna mjesta na donjem Dunavu.
75
)
U Kadicevoj Kronici citamo, kako u Uskudaru (Sku:tariu) osncNana k u m-
b r -h n 1145 (1732/33) i kako kumbaradzijski obrt toga vremena
poslano u Istanbul iz Bosne 300 obrtnika u ovu radionicu.
76
)
Koliko znam u Bosni su postojale cetiri t h n ili arsenala.
u Banjoj Luci, osnovana prije 1587,
77
) radila do vlade sultana
(1595-1603). Oko godine 1659 postojala u Livnu.
78
) Godine 1808 osnovana lje-
vaonica topova u Travniku u koju doslo sedam majstora iz Istanbula. ovoj
ljevaonici brigu vodto onovremeni bosanski vezir Hilmi
koji i sam artiljerac.
79
) Ali prije ove tophane mora da u Travniku
jedna starija tophana, za koju kaze jedan francuski izvjestaj iz 1806 da propala
i da su od nje ostala samo dva mala hangara bez peci.
80
)
Sigurno se zna da su u Travniku popravljani topovi XVIII sto-
ljeca. se da naslutiti iz jedne bujruldije od 1213 (1798-99), kojom vezir za-
trazio, da se sve z i l d z i (zvonari) iz Sarajeva upute u Travnik za popravak
topova, jer bi predugo trajalo da se dobave majsto'ri iz Istanbula.
81
) Da su zaista
od zgode do zgode majstori iz carske tophane u Carigradu vidi se iz jedne
bujruldije kajmekama bosanskog valije Mehmeda od 5 1171 (19 IX 1757)
kojom se obavjescuju pored drugih zapo1Vjednic1 gradova: Tesnja, Tuzle,
Zvornika, Gradacca, Teocaka, Maglaja, Doboja, Srebrenl'ka i Tuzle, da doci maj-
stor Hadzi Muhamed sa dvojicom kalfi iz carske tophane da u grado-
vima popravi pokvarene falje na topovima Godine 1833 nadetni su u ovoj tophani
i u popis unesenJi sljedeci predmeti:
1 veliki merzer s kundakom, 45,
2 srednja s kundakom, 18,
1 mali merzer s 141!z,
3 topa 141;2,
6 haublca topova, 8,
1 veliki top s kolima" 2, Vz,
2 topa s kolima, 1 Vz,
-----
75) Dr. Bodenstein, Povijest naselja Posavini (1718 do 1739) Gl. Zem.
XIX (1907) str. 585.
76
) Kadic, Kronika.
77
) Spomen ovoj se Ferhadpasinoj zakladnici od mjeseca safera
955 hidzretske godine (poslije 11-I-1587). tekst i njetnacki prevod objavio dr. Asim
svojoj disertaciji Moschee Ferhad Pasa's s in Banja
78
) S. 196.
7
") Dr. Bosnjaci i prvi srpski Gl. Zem. XXIX (1917) str. 269.
80
) V. Jelavic, izvjesca Bosni Gl. Zem. muzeja XVIII (1906).
81
) Sidzil 38 str.' 147 Gazi Kresevljakovic, Esnafi i obrti
Bosni i Hercegovini (1463-1878) Zagreb 1935 str. 62-63.
138
Kresev!jakovic
4 carka t:::<pa sa kolima, 1%,
1 gvozden1: top, 1%,
24 za merzer, 45,
414 9,
223
388 Ilh,
510 od kamena, 8,
1400 od kal11na, 1
1 zavoj bez kajisa,
1 za na kolima,
2 oblcna kola,
4 mala tocka za merzere,
2 kola bez tockova,
4 koloture,
4 stara kovacka mij eha,
1 kovacka (panj)
3 forme za merzere,
1 mali za merzer,
1 stara kola,
23 nova tocka za kola,
1 kovacki terdzah s gvozdenim
"' 1 topovski tomar,
7 starih tockova od kola.
Iz naseg se popisa vldi da 1833 postojala tophana Zvorniku. ovoj top-
hani za sada nema podataka.
3) u s k - U na8im gradovima bllo raznih vrsta i to: fitiljaca,
starih i novih (sisana), Kadargi,
garablna, kremenjaca, starih pistolja i cijevi od
I r h i m- s i n vrsta sisana. Prozvane vjerovatno ne-
kom bosanskom toga imena, za cije vlade donesene. Ime im se
starijim do pocetka ovoga stoljeca.
S s s k bez svake vrlo kratke sisane (njem.

Sisana dolazi od perzijske rijeci seshane oznacava koje cijev
sa sest (ses znaci perzijski sest).
G r b'i n ili k r i n su ponajvise nosili
konjanici na Cijev na otvoru znatno sira nego na zadnjoj
strani gdje falja, to zato da bolje razncsi; Nije se olovom, vec
i sitnijim komadima zeljeza i v l i m Dobro poznat_ narodnoj pjesmi
i njoj garabln zdere l i t r u v 1 n i k U pjesmama se spominje garabln i
garabln-sisana. primjer navodim ovdje nastala
1828 g. za poznate Sarajlija protiv Abdurrahim pase:
Cesto
_ Abdi-bajraktara,
Rahim-pasu itd.
Prilozi povjesti gradova pod turskom
Kakva pu5ka d i r k ne- znam. Mozda doblla svoje ime
ladi koja se nazivala istim imenom. Lade kadirge sporninje turski putopisac Evlija
Celeblja u Gabeli.
82
) Ovakvih pu.saka u Prijedoru, dakle u gradu koji lezi
na plovnoj rijeci. I bas od Prijedora pocinjala plovidba niz Sanu za male la'de
kao i za prevoz robe u slepovima.
Puske su se i u nas proizvodile, narocito u Fojnici, ali su se mnogo vise
importirale gotove njihovi pojedini dijelovi, su ih onda nasi puskari ili t u-
f k i opremali ili k u n d i l i. Puskarski obrt zastupljen u vise
nasih mjesta (Sarajevo, Mostar, Travnik, Banja Luka, Tesanj itd.), ali puskara
i u manjim mjestima gdje graciova, kao npr. u Kulen Vakufu, Peci-
gradu, Gradaccu, Pocitelju itd. Ponajvise su nasi puskari vrsili samo popravke.
neznatnoj proizvodnji pusaka u Bosni mozemo donekle stvoriti jasnu
sliku Ami Boueu, koji piSe,. kako glavna carska radionica u Istanbulu pro-
izvodila sedmicno samo 50 komada pusaka. Puske kao gotova roba ili kao
brikati (cijevi i tabani) importirane iz Italije (Venecija), (Graz), Gdan-
ska i Jedan od glavnih trgova za ovu robe Prizren. Nade
se kod nas i koje su pravljene u Engleskaj (ingliz-pistolj).
Fiseci ili naboji za Oni se znatno od danasnjih.
Fisek smotak od papira, kome odredena mjera i olova.
Pri istresao se i olovo cijev i to se papirom
zatim sipkom zvanom h r i Bilo fiseka bez
olova i su za na8im gradovima nadeno za vrijeme popisa goto-
vih fiseka i papira u testetima za fiseke.
Obrtnici k10.ji su pravili fiseke zvali su se f i s k i Fisekcije
jevu imali. zasebnu koja se zvase F i s k i s k r s i Ovaj
opadati 1878 pojavom i g n l i i m r t i n k i, te godine
potpuno zamro, jer austrijska okupaciona vlast zabranila fiSeka kao
i handzara.
Od zgode do zgode radile fiSekcije i za drzavu. vrijeme rata
za nj. Tako npr. za vrijeme ljeta 1768 narucila drzava kod
jevskih fisekcija 5000 fiseka, sarajevskom dizdaru nare'deno, da im izda
kolicinu baruta.
83
)
gradovima 1 k i ili k t i to torblce za fiseke.
Palacke su se pravile od koze ih i od proizvodili

l v se importiralo od XVII stoljeca naovamo, su rudnici ovoga me-
tala u 01ovu i Srebrenici bili iscrpljeni.
Od za olova nasim gradovima: tava, zeljeznih i
bakrenih kevcija, zeljeznih kasika i sadzaka. Napose se navode tave za salkume.
Osoblto dosta za taljenje olova u gradu Pruscu.
r m n - sve se ostale na8e puske palile
kremenom. nasim gradovima otesanog i neotesanog kremena. Kremen
se uvozio iz Epira. S ovom robom su u trgovali poglavito Arnauti.
82
) Evlija Celebl sv. VI.
83
) Kresevljakovic, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878) Zagreb 1935 str.
122.
140 Hamdija Kresevljakovic
r u t - U gradovima prema popisu baruta i crnog
"
ruta.
84
) Barut donosen iz ali i u zemlji Barut se pravto
u Fojnici,. i nekim gradovima. Na domak Vasina Hana kraj Sarajeva
jos u XVIII stoljecu baruthana. Jedna baruthana u selu Pcelincu na rijeci
Vrbanji. Nju dokinuo Omer-paSa Latas. ovoj baruthani govori i Miho Pavli-
novic koji kroz Pcelinjac 1874 god. (Puti., Zadar 1889, .str. 112).
Otkada se baruiJJ proizvodio u Pcelinjcu ne zna se. Iz jednog austrtskog izvje-
staja, sto ga u zadarskom arhivu nasao Hamdija Kapidzic, vidi se, da se tu ra-.
cbllo godine 1810.
Barut se mjerio okom i kantarom.
85
) Jedan kantar baruta tezio oko 44
oke. Barut se drzao u buretima, fucijama i sanducima do 50 oka tezine. Ovakvom
pakovanju razlog to sto se na konja tovarilo 100 oka. Manje kolicine baruta
nosile su se u narocitim koznim kesama i limenim kutijama. Ove kese zvahu se
i 1 Na .cijev poput kovana (cahure), sluZila kao mjera za nasi-
panje baruta u pusku. cijev od metala s poklopcem i kovanu
od velikog revolvera.
Bilo obrtnika u Sarajevu koji su pravili i prodavali barut privatnicima,
zvali su se barucije i pripadali su esnafu (cehu) drogerista ili atara.
86
) Sigurno
barucija i drugim mjestima i Hercegovine.
Barut i slicne potrebe za vojsku dolazile su pocesto iz Istanbula u Bosnu
preko Dubrovnika. Tako 20 travnja 1800 vezir naredio cinovniku svoje defter-
hane (finansijski odjel) Fejzullah-begu Dzeneticu i njegovu pisaru Hadzi Ahmed-
begu Korci, da odmah nadu komore i iz Dubrovnika prenesu barut i ostalu mu-
niciju u Travnik.
87
) Krajem 1805 zatrazio bosanski vezir iz Istanbula izvjesnu
koliCinu municije. Fermanom od 13 zilhidze 1220 (3 III 1806) obavjesten da mu
preko Dubrovnika otpremljeno ladom 500 kantara baruta, i to 100 kantara za
puske, 400 za topove, zatim 300 kantara olova i 1003 i pola arsina franac-
kog platna. U istom se fermanu nareduje veziru da upozori dizdare da se barut
ne trosi uzalud, jer u takvom slucaju svaki platiti dvostruku vrijednost i povrh
toga kaznjen.
88
) Narociti ferman stednji baruta izdan prije dvije godine
(28 IX 1803), stigao u Sarajevo 18 studenog 1803. Ovaj strogi nalog adresi-
ran na bosanskog vezira, sarajevskog kadiju, i ostale kadije i grado-
vima, na dizdare, age, kapetane, odlicnik;-i zanatlije. Strogo se
nare'duje, da se cuva barut, oruzje i municija., Nista se ne smije ni izdati ni po-
trbsiti bez znanja i odobrenja starije vlasti. bude protivno radio snosice po-
sljedice kako vec spomenuto.
89
) Za i najmanju kolicinu izdatog baruta bilo
8
') se pravio od salitre, i drvenog Razne vrste doblvale
se na taj nacin sto se sastojine mijesale dijelovima. tome sam
nasao nekoliko recepata jednom Gazi napisanom
hidzretske god. 1186. (maj 1772). Kodeks nosi br. 3350 str. 235. Napominjem da se
nekim receptima za pojedine sastojke sasvim nazivi. Tako npr. za sumpor
se naziv k r sto inace znaci skorpion. Ovaka rijeci nas
da se tajna proizvodnje Vrlo z<: nimljivih podataka i jacine
ima V. na str. 215-218.
85
) Jedan kantar tezio 44 oke, jedna oka 1,28 kg.
80
) Kresevljakovic, Esnafi i obrti Bosni i Hercegovini (1463-1878) Zagreb 1935; R.
Popis sarajevskih zanatlija iz god. 1848 Gl. Zem. XLI (1929) str. 21.
87
) Kadica arhiv br. 1088.
88
) S. Prvi srpski Sarajevo 1916 str. 67.
80
) SidZil 43, str. 66.
Prilozi povjesti bosahskih gradova pod ttirskom upravom 141
potrebno odobrenje starije vlasti i potvda od onoga kome se izdaj,e ispra-
ve cuvali su kod. sebe dizdari i pri pregledu inventara pravdali izdate kolicine
baruta.
90
)
Sredinom proslog stoljeca iza5ao i'erman kojim se zabranjuje privatnicima
proizvodnja baruta. I, ako neko ipak bude radio ove zabrane, se uhvati,
barut mu se oduzeti i platiti 6 grosa na oku, krivac kazniti zatvorom od mje-
sec dana.
91
) Od ovoga privatnici nisu proizvodili baruta, ali sve do oku-
pacije 1878 i trgovina ovim artiklom.
1 t i r z n i d r u g i r d m t i - Od alata potrebna pri gradnji
i obradi drvenog materijala u na5im gradovima: cekica, tesli, sjekira, klije-
sta, burgija (svrdlova) i od alata za kopanje: drvenih i zeljeznih lopata,
krampi, cuskija, velikih zeljeznih kolaca, drvenih drzalica za lopa:te, krampe i
. sjekire i, napoklon, reseta za prosijavanje kuma.
Od lagumdzijskog alata navedeni su samo za lagume i fenjeri
za radove u rovovima ispod zemlje.
Bilo nesto i kovackog alata, kao kovacki mijeh, terdzah, cekic zelje-
znim zeljezni malj, borer i makaze.
Za rusenje su se zeljezne kandze (kuke). Kako nije prije
narocitih sprava za gasenje pozara, nastojao se pozar l<okalizovatli. rusenjem i pri
toine su se sluzili zeljeznim kukama. I takvih kuka bilo gradJovima. U istu
svrhu sluZile su i sjekire.
popisu jos raznih sitnih i sitnijih predmeta od zeljeza, proizvoda
mahom domaceg obrta, kao sto. su cavll, nalce, zica, razni lanci, karike za lance,
zeljezni katanci, sepeti od zeljeza, tasovi i od istog metala, kao
i (ploce), kantari i terezije.
Zapisana su i u z t i s v i za t u m s (pontone) sidro, kolo na
vretenu i koloture.
U nekoliko gradova nadeno nesto opreme za h i t v r n ko-
nje i to: sedlo, hurce, uzendije i samari na su se nosili topovi dok se za
k 1 navode stari i novi tockovi i jos nesto drugog
nekim gradovima jos starih satora, za oklope, ma5ala (ba-
klji), te cirisa i lana.
Orude iz gradova pozajmljivano uz potvrdu. Ocuvala nam se takva jedna
potvrda pozajmljenim lopatama i trnokopima (budacima) iz vranduckog grada,
privatnim: licima.
Hrana
U nekim su gradovima ambari ili salosi (kos, salos, cardak) u kojima se
drzalo zito, brasno i peksimet (dvopek). ambare kao i gradove gradila i po-
pravljala drzava, u Sarajevu se za popravak udarao namet na vilajet. Ocuvao se
jedan spisak doprinosa sarajevskog kadiluka za popravak poda gradskog ambara,
sastavljen 4 V 1196 (17 IV 1782).
Od zita se navod'. u popisu: jecam, kukuruz u klipu i zrnu, psenica i
proha. brasna samo u Banjoj Luci, kukuruznog u Jajcu. Veca
kolicina soli nadena u Srebreniku.
90
) U nasem popisu vrlo se cesto navode potvrde izdanom barutu.
91
) turcica br. 4091 u Orijentalnom institutu u Sarajevu.
142 Kresevljakovic
Zito se mljelo u mli:nio.vima. Pored vodenica u nekim gradovima
rucnih i konjskih mlinova (Srebrenik). U Travniku su na Lasvi drzavni mli:ni
sa sest vitlova, tzv. begluk-vodenice.
92
) U Travniku, Jajcu i se
peksimet i raznosio U doba rata pozivani su pekari iz varosi da
ku.haju i peku peksimet.
93
)
Na k'oji su nacin dolazili ambari do zita nije mi potpu.no jasno. Ono do-
noseno iz oko1nih s,ela, no da li to blla obaveza ili nesto dru.go, ne znam. Pozna-
ta mi samo jedna bu.jruldija Alipase Derendelije, kojom nare'duje da se od begova
otkuplju.je zito, kuha peksimet i pohranjuje u ambare, da pripravan u. slucaju
potrebe. 1812 priprema za ugusenje prvog srpskog u.stanka.
94
)
Za vrijeme rata postavljao kom'lndant vojske narocitog povjerenika, eko-
noma, koji se brinuo za prehranu vojske, zvao se nezel-emin. U doba rata zabra-
njivan izvoz zita u tude zemlje. Poznat mi jedan slucaj, gdje su kriumcari
ziveza iz Caplj1ne u Dalmaciju u. ratno vrijeme smrcu kaznjeni.
95
)
Ovi su ambari od koristi sirotinju u glad:1im godinama. izdao
nalog gradskim zapovjednicima da dijele zito kojima ono potrebno,
ovi su vracali onoliko koliko su primili. Ovo i drzavu dobro, jer se
za staro zito primalo novo.
96
)
S nestankom gradova nestalo i ovih ambara, ali su mjesto njih kasnije
tzv. m n f i - s n d u i.
97
) Drzim da i Milosevi kosevi u
imaju svoj zametak u ovakvim ambarima.
Prenos hrane i municije iz jednog grada u dru.gl, ili na bojiste, obavljao se
sljedeci naCin: Divan odrediojednog povjerenika, koji primiti, pratiti i pre-
dati odredene tovare. Dao mu pismeni nalog u kome ga preporucuje svim .vla-
stJma na njegovom putu da mu na Pored toga divan, ili vezir, nalo-
zio svim kadijama, preko cijih udara put, da se pobrinu za konje i ko-
mordzije. Prenos se nije placao. Komordzije jednog .kadilu.ka blli su duzni preni-
jeti robu samo do granice svoga kadiluka, onda preuzele komordzije dru.-
gog itd. Pratilac nosi'D sa sobom iskaz kolicini hrane ili municije, na koji
mu primitak onaj kome bi preclao tovare. Pretovaranje robe granicama
kadiluka usporavalo transport.
C-Pribor za vode
Nas popis nam pru.za i nesto podataka i za nosenje vode. mno-
gim gradovima postojali su catrnje. Rjedi su gradovi s vodovodom. Prica
se da grad u Pocitelju vezan s Neretvom podzemnim hodnikom isto tako
Kljuc sa Sanom. Pecigrad imao narocltu kojom se izvla-
cila voda iz rijeke na grad od preko 200 metara.
92
) Dr. Bodenstein, Povijest naselja u Posavini god. 1718-1739 Gl. Zem. muzeja (1908),
str. 99.
"") Kresevljakovic, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878) Sarajevo, 1935,
str. 103.
"') S. Kemura,
95
) Kresevljakovic, Kapetanije i kapetani u Bosni i str. 122.
"') Ljudi koji Sll zito iz ovih aiT. davali su priznanice na kolicinll
zita. Vidio sam vise takvih priznanica.
'") Kresevljakovic, Menafi Poljodjelske zaklade u Bosni i Her-
cegovini (1866-1878). 1940 g.
Prilozi pov jesti bosanskih gradova pod turskom upravom
143
Od za vodu nasim gradovima za vadenje vode iz bunara
k v v l i k i h m t r i k Ljudi koji su donosili vodu, zvali su se
s k Mijeh ili velika matara nosila se na 1edima. Saka prekrivao 1eda koznim
prekrivacem (sakaurtu). i posuda zvahu se zajedno t k u m z v d u.
Bi1o i narocitih sakanskih kaputa od koze. Dva takva kaputa vide se u Zema1j-
skom muzeju u Sarajeva. Matare su se pravile od koze, izradivali su ih s a-
r i. Bila i ma1ih matara koje su nosili putnici. Nekoliko vecih i manjih ma-
tara ima i Muzej grada Sarajeva.
Voda se prenosila i na konjima. U nasem popisu navode se i samari za no-
senje vode.
D - u z i k (Gradska glazba)
Nasi su gradovi imali i sy;oje muzike. tome imamo sigurnih vijesti tek iz
sredine XVII sto1jeca. U nekim gradovima i prema-nasem raznih mu-
zickih instrumenata.
I onda Cigana koji su se svirkom i pjesmom i koji su obllazeCi
i sela zara'divali svoj svagdanji hlj Ovi sviraci morali su placa:ti bosan-
skom valiji (guverneru) u ime dOzvole za svoj zanat porez, tzv. m h t r i u, koju
poblrao posebni valijin povjerenik. tome govore dvije bujru1dije bosanskog
valije iz 1693 u jednom jajackom s:dzilu.
98
)
Iz dva upisa u knjige saznajemo da su sviraci gradskih posada oprosteni
od mehterije i t f t i s 1 m koja se kod preg1eda Cigana. Godine 1693
qilo u gradu Jajcu sest sviraca, isto to1iko i u gradicu Vincu na Vrbasu.
99
)
U gradovima Hlivnu, Banjoj Luci, Travniku i Gradaccu navedeni su ovi mu-
zicki instrument': h n k h n, r g, t r m r i (t r u k r e-
n r i i m r Za borije su postojali narociti ka1ufi u kojima su
nosene.
Lijekovi
Bilo u nasim gradovima i nesto lijekova, i to isk1jucivo za rane. Osim m e-
h 1 m i 1 z m zapisan s (stipsa, tipsa, kocelj) i u Zvorniku sanduk
za rane. Sap ima svojstvo da steze kozu. Istucen i poprzen sap
vao se za lijecenje div1jeg mesa, izmijesan s m1adim mas1om v ad i v t r u iz
rane, tj. lijeci upa1u rane.
F- Ulje i smola
Pored oblcnog_ ulja zapisan jos t r n t i n, k t r n, s m 1 i- z i f t
i 1 i r n s m 1 U1je s1uzilo za mazanje oruzja, sve ostalo za prema-
zivanje -k (pacavri) koje su se zapaljene bacale u opsjednute gradove da se
u njima pozar.
08
) dr. Truhelka, Pablrci iz jednog jajackog sidzila Gl. Zem. muzeja (1918),
str. 174.
98
) Ibld.
144 Hamdija Kresevljakovic

INVENTAR BOSANSKIH GRADOVA IZ 1833 GODINE
I

Zastupnik bosanskog vezira Mehmed Sadik pa.Sa izdao bujruldiju da se
pregleda i popise oruzje, municija, hrana i ostalo tvrdavama Bihackog kadiluka:
Bihacu, Ripcu, Sokocu, Izacicu, Mutniku, Trscu, Brekavici i Jasenici i opremio kao
svog izaslanika Osmanagu, da s kadijom i zapovjednikom pregled
i sastavi pop.ls. Na osnovu te bujruldije 27 dzumadul-evvela 1249 (11 studenog 1833)
sastav-io Bihackog kadiluka Muhamed popis, koji slobodnom prevodu
glasi:
1. Tvrdava Bihac '
i nd s
1 veliki baljemez top s novim kundak,o:m i gvozdenom osovino';:n,
1 mali baljemez top s novim kundakom i kolima i drvenom osovinom,
1 oblcni baljemez top s razdrtim grlom.
i I h i s r:
2 sahi topa. s novim kundacima i kolima s drvenim osovinama,
1 njemacki sahi top,
1 njemacki sahi top,
1 oblcni top neispravan,
1 gvozdeni top neispravan.
i V 1 i k k i
1 sahi top njema:cke izrade s ispra vnim kundakom i kolima.
V 1 i k t i
3 velika baljemez topa s novim kundakom, 1 od njih s gvozdenom, 2 s
drvenom osovinom,
3 mala baljemez topa s ispravnim kundacima, od 1 s gvozdenom,
2 s drvenom osovinom.
D z i g i t i
1 veliki baljemez top s novim kundakom, kolima i gvozdenom oso-
vinom,
1 mali top s novim. gvozdenim kun dakom.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
i Z l n g r d:
1 baljemez top s novim kundakom,
1 sahi top sa glomaznom faljom,
2 sahi topa s novim kundacima,
2 sahi topa neispravna.
i l t i
4 baljemez topa s novim kundacim
2 sahi topa razdrta,
1 zeljezni carka-top bez kundaka.
an l i k ul
1 mali ba1jemez top sa ispravnim
r u s k k i
1 sahi top sa ispravnim kundakom.
n d n g i t i
3 sahi topa s novim kundacima.
u h s i n v i t i
1 mali top njemacke izrade s novim kundakom,
1 ba1jemez top njemacke izrade s novim kundakom.
D u n d r s k k u l
1 carka top s novim kundakom i kolima.
i n m s t u:
1 carka top na savrsenim kolima.
N v d n k i i:
1 carka top s novim kundacima i kolima.
V 1 i k k i
1 carka top s novim
N Z k u 1 i:
. 1 carka top njemacke izrade s novim kundakom i kolima,
l sahi top razdrt,
1 haublca top na kolima,
5 neispravnih carka topova,
1 komad gvoZda od topa.
U t n v k u 1 i:
1 carka top na prekrivenim kolima,
2 oblcna velika topa merzera bez kundaka,
1 mali top merzer s kundakom.
145
10
146 Hamdija Kresevljakovic
314 oka olova,
4 mala merzera; tri su u gradu, jedan uzeo
musellim Rasidaga u svoj konak i tu se zagublo,
1277 puscanih kremenova,
2248 velikih taneta,
1337 malih taneta,
256 v-elikih taneta,
698 raznih bombl,
83 s koricama,
30 sabalja bez korica,
2000 starih strijela,
30 starih lukova,
166 gvozdenih krampa,
115 drvenih lopata,
149 drvenih drzalica,
29 sjekira,
200 misirskih fitilja,
700 malih salkuma,
1500 punih upaljaca od rucnih granata,
1140 velikih granata,
50 punih rucnih granata,
12 salkuma u vreci,
2 puta dva taneta na lancu,
53 puske kremenjace (s cakmakom) novih kundaka,
15 pusaka bez cakmaka,
50 zapaljivih punih upaljaca (ihrak dolu tapa),
206 sanduka i bureta crnog baruta, 10.122 oke,
tovara prohe u drzavnom ambaru.
2. Ripac
1 veliki baljemez top sa starim kundakom,
1 sahi top bez kundaka.
1 top s kundakom,
1 oblcni sahi top.
1 top sa starim kundakom.
2 topa sa starim kundacima.
3 velika topa,
3 neispravna topa.
3. Sokolac
4. Izacic
5. Mutnik
6. Trzac
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
2 topa sa starim
2 neispravna sahi topa.
2 velika topa s kundacima i
1 neispravan oblcni top.
7 Brekavica
8. Jasenica
147
N. Za vrijeme bosanskog vezira Abdurahim- pase godine 1243 (1828)
stavljeno ambar tvrdavi 2000 tovara prohe, Jecma i iz
Bihac i Jezero. Iz Jezera nije 390 tovara.
Za vrijeme vezira Hamdi-pase potrosio njegov
Rasidaga 120 tovara jecma, 400 tovara i 50 tovara prohe.
Od 1243-1249 (1828-1833) na murasele potroseno za bajramske
svecanosti, kao i za potrebe Rasidagj.ne, 250 oka crnoga

LIV ANJSKI KADILUK
Na- osnovu slicne istog bosanskog vezira pregledao
isti izaslanik s kadijom i dizdarom
i tome livanjski kadija sastavio sljedeci popis 23 redzeba 1249
(6 prosinca 1833):
1 top zvani Hajdarbaba, 16 pedalja, s gvozdenim
nom prekrivkom,
1 top Dzafer-baba, 16 pedalja s gvozdenim
nom osovinom,
gvozde-
gvozde-
1 top zvani Zelenko (yesil top) od 16 pedalja sa starim gvo-
zdenom osovinom.
2 topa od 14 pedalja sa stari!ll i prekrivkama,
1 top njemacke izrade od 16 pedalja s i zeljeznorn osovinorn.
1 top njemacke izrade sa starirn
2 topa njemacke izrade na starim kolima,
1 top od 7 pedalja na starim kolima,
1 top od 12 pedalja s kolima i
2 topa 7 pedalja starih kundaka,
1 top od 7 pedalja, bez i neispravan,
1 top 14 pedalja s k.undakom i zeljeznom prekrivkom bez falje,
1 top 14 pedalja s i zeljeznom prekrivkom,
2 topa 11 pedalja, ostalo kao gore,
1 top od 9 pedalja ,
3 topa 11 pedalja,
1 top od 10 pedalja s drvenim i s prekrivkom,
1 top od 5 pedalja, ostalo kao gore,
2 carka topa dzamiji s gvozdenom prekrivkom na kolima
2
5 gvozdenih zemberek-topova od 2 pedlja bez kundaka,
10*
148 J{amdija Kresevljakovic
Komadi jednog topa od tu<:a nalaze se u kuli za municiju,
1 veliki merzer (havan) 45, bez kundaka, lezi na zemlji,
1 mali merzer 14, bez kundaka lezi na zemlji,
592 velike bombe,
1420 rucnih bombl,
5000 velikih taneta,
7980 malih taneta,
129 mramornih taneta,
120 nowh pusaka,
170 starih pusaka,
288 starih sabalja,
50 ostrica od starih sabalja,
69 salkuma s lancima,
13 gvozdenih kalauza,
9 osovina za kola,
1 gvozdeni malj,
67 gvozdenih harblja,
2 gvozdene lopate,
1 sidro,
40 makasa,
2 oke cirisa,
2 gvozdena alata,
90 komada starog gvoZda,
4 ahenkahena (vrsta muzickog instrumenta),
1 komada klinaca,
551 krampa,
70 zeljeznih kuka,
11 komada masica za bombe,
1 sanduk raketa,
oka starog misirskog fitilja,
1006 komada pu8canog kremenja,
1 starih palamara,
2 v-elika duguma, ga 3 oke mehlema,
4 drveta za ciscenje topovske cijevi,
7 truba (rogova),
1 teste igala za falju,
7 komada torblca za hartuce,
16 hamova za topovske konje,
8 basluka (?) i fantrmi,
23 sanduka crnog baruta,
5286 oka olova u poluzi,
5312 oka olova u zrnu,
1450 testeta naboja,
11237 oka cmog baruta u 100 sanduka i 176 bureta, .
22880 oka prohe, 100.000 oka psenice i 65 oka peksimeta u drzavnoi:n ambaru.
N. Stanovnistvu izdano i potro8eno na osnovu bujruldije u doba Mahmut
Hamdi-pa8ino
11.000 oka psenice,
271.260 oka jecma.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
149
bujru1diji Mahmut odneseno u Sarajevo 20 bureta baruta.
Od 1241-1249 (1825-1833) potro8eno uz i razne svecanosti na
temelju mur'asela u dizdara 1300% oka crnog baruta i 6% testeta kube papira.
Pri popravku spomenutog grada za vrijeme Abdurahim-pasino zagu-
se 36 krampi, . gvozdeni malj i 31 oke gvozaa za kundake.
U Namik Ali-pasino doba izdano 1550 oka dvopeka Sulejmanpasicima ..
U dogovoru prvacima grada izdano sirotinji 39.000 oka Jecma.
Iz iste tvrdave potro8eno prema muraselama sa znanjem zapovjednika
stanovnika u vrijeme vezirovanja Husein-kapetana:
340 oka baruta,
1.230 testeta naboja,
12 testeta kube papira,
27.110 oka dvopeka,
46.600 oka jecma. Izdan6 vojsci, koju otpremio Husein-kapetan na Sto-
Iac i Glamoc.
III
KADILUK
. Iskaz sastavio banjalucki kadija S-:.:jjicJ.i Mustafa Sukri 3 sabana 1249 (16
prosinca 1833) na osnovu bujruldije Mehmed Sadik-pasine sa znanjem seriatskog
suda, muteselima i povjerenika Osmanage.
1. Tvrtlava Banja Luka
1 top od 15 pedalja s kundakom i zeljeznim poklopcem,
1 top od 14 pedalja,
1 top od 15 pedalja,
3 njemacka topa od 7 pedalja,
1 carka top od 6 pedalja na kolima i sa zeljeznim poklopcem,
1 njemacki top s zeljeznim poklopcem na kolima,
1 baljemez top od 16 pedalja s kundakom i zeljeznim poklopcem,
1 top zvani haberdar od 16 pedalja s kundakom i starim zeljeznim poklop-
cem.
1 top zvani od 13 pedalja,
2 topa 16 pedalja,
1 top od 10 pedalja,
1 top od 14 pedalja,
1 carka top od 6 pedalja sa zeljezn im poklopcem na kolima, savrsene izrade,
1 top od 9 pedalja, ostalo kao gore,
1 top od 16 pedalja bez kundaka, neispravan,
1 njemacki top od 13 pedalja sa zeljeznim poklopcem na kolima,
1 top sa gvozdenim federom, neispravan,
1 veliki njemacki merzer 65 s kundakom i zeljeznim poklopcem,
1 merzer 18,
6 polovina od topa,
3 velika sanduka za municiju s gvozden.im poklopcem na kolima.,
2 mala sanduka za municiju s gvozdenim poklopcem na kolima,
150
300 novih sabalja,
325 starih sabalja,
440 pusaka s kundacima,
42 stare puske,
Hamdija Kresevljakovic
70 komada gvoZda od pusaka
6 tcpovskih hamova,
4 sanduka olova u komadima,
7 pusaka fitiljaca slomljenih i neispravnih,
1611 krampi,
19 gvozdenih lopata,
3 reseta,
4 burgij za topove,
20 komada kamenova za rucne mlinove,
1 testeta papira,
2000 upaljaca za granate,
24 rakete,
1 misirski fitilj,
1 sito,
1 bure katrana,
1 sanduk katrana,
48 zeljeznih upaljaca za granate,
5 sanduka hartuca,
9 bakrenih kevcija,
1200 oka gvoZda za topovske kundake i druge sprave,
3 sidra,
18 limenih salkuma,
8 drugih salkuma,
11 katanaca,
1 arsager (?),
1 curuk (?),
8 kukastih nozeva,
4140 kremenova za puske,
2000 raznih taneta za granate,
630 raznih taneta,
5 tockova za topovske kundake,
40 novih daski za topovske kundake,
1 vel ki top S llOV1:m kundakom i zeljeznim poklopcem,
3 merzera sa starim kundacima i gvozdenim poklopcima,
50 kutija za taneta,
2 zaklopa,
1 nova prazna kesa za barut,
1 trempe,
2 saka-havale,
2 gvozdene kuke,
42 nova faljaluka za topove,
6 novih limenih kutija za barut,
10 gvozdenih za lagume,
2 torblce za
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom tipravom
1 fiseklija (nabojnjaca),
1 za fitilj,
1 svrdao,
24 tocka za kola,
7 starih tockova za kola,
2 stara za tockov-e,
3 stare mjeske za vodonooe,
11 gotovih drveta za Ciscenje top ovskog grla
26 novih drveta za ciscenje topovskih cijevi,
1 engic (?) sanduk,
10 novih drvenih maljeva,
5 testeta stare gvozdene zice,
40 oka . . . . . . (i:teCitljivo),
1 sanduk sumpora,
15 sanduka izlomljenih naboja,
96 sanduka naboj.a,
7.825 starog i novog olova,
20.328 oka crnog baruta,
150 kantara starog dvopeka u ambaru,
329.901 oka peksimeta u ambaru,
39.921 oka psenicna brasna,
68.138 oka jecma,
151
144.875 oka kukuruza u ambaru, osim kukuruza u salasima; jedan se dio ku-
kuruza u ambaru kvariti,
302.868
1
h oka pokvarene prohe,
12.750 oka psenicna u ambaru Abdulkerimpasica,
1.800 oka jecma u ambaru Abdulkerimpasica,
10.950 oka jecma unistio banjalucki muselim Ahmedbeg Cerimpasic za
Selimpasina vremena.
2. Tvrdava Gradiska
1 top od 16 pedalja sa novim kundakom i sa savrsenim zaklopcem,
1 top od 13 pedalja s kundakom i zaklonom,
2 topa 10 pedalja sa starim kundacima i faljama,
2 topa od 11 pedalja starih kundaka,
1 top od 9 pedalja bez kundaka i neispravan,
3 topa od 16 pedalja starih kundaka, razdrta grla,
1 top od 11 pedalja sa kundakom i stitnikom,
1 top od 9 pedalja bez kundaka,
1 top od 16 pedalja s kundakom,
1 top od 16 pedalja s novim kundakom,
1 njemacki top od 6 pedalja sa starim kundakom,
1 carka top od 6 pedalja s novim tockovima,
2 topa 10 pedalja starih kundaka,
2 topa 16 pedalja bez kundaka,
.1 top od 16 pedalja, stara kundaka,
3 topa od 16 pedalja starih kundaka,
1 njemacki top od 7 pedalja s kundakom,
152 Hamdija Kresevljakovic
1 top od 11 pedalja bez kundaka,
1 njemacki top od 10 pedalja s ku ndakom,
1 top od 6 pedalja bez kundaka,
5 topova 11 bez kundaka,
1 top od 6 pedalja s kundakom i stitnikom,
3 gvozdena sahi topa 4 pedlja bez kundaka u kapetanovom
2 merzera 18 bez kundaka,
2 merzera 14 bez kundaka,
2 topovska kundaka sa stitnikom,
156 metaka za granate,
5037 raznih topovskih kugli,
30 oka baruta, _
1490 oka crnog baruta u 30 sanduka 50 oka,
112.028 oka kukuruza i prohe.
Prije i za vrijeme Mahmut Hamdi-pase potroseno na temelju murasela i
seneda (potvrda) sto se nalaze u dizdara i cuyara grada (mustahfiza):
od godine 1238 do 1244 (1823-1828) potroseno 3304 oke baruta, od 1244 do
1248 (1823-1832) potroseno 741 oka, 153 oke za Mahmut Hamdi-pase 1248 i
1249 (1832 i 1833).
600 oka olova u polugama poslato glasom bujruldije u Pocitelj i Ostro-
zac.
Prema potvrdama u dizdara izdano u doba Mahmut Hamdi-pasino 26.025
oka kukuruza i 15.888 oka jecma.
Banjalucki muselim i vezirov ::tjnik Salihaga uzeli su 200 testeta (1
sanduk) nabo,ja. Uz to potrosi1Ilo 710 oka baruta od 1237 (1821) do 1249 (1833).
Od kolicine zita sto pozaj1mljeno stanovniStvu Banje Luke i Gradiske nije
. jos vraceno: u Banjoj Luci 103.250 oka i 291 oka kukuruza, u Gradiski
73.105 oka kukuruza i 25.839 oka prohe, svega 98.998 oka.
rv
KADILUK SA BIHORINOM
Popis obavio na osnovu bujruldije Mehmed Sadik-pasine kadija kadiluka
sa Bihorinom Sejjidi Abdulhadi Na dizdar i izaslanik Osmal?-age 23 sabana
1249 (5 sijecnja 1834).
1.Tvrdava
1 kazan salitre,
18 komada palamara za tumbase, i 4 rastrgana komada,
11 praznih bakrenih duguma,
1 dugum s nesto ulja i 1 dugum s nesto terpentina,
230 pusaka,
23
1 zeljezni lanac,
10 balukci (?),
220 rucnih
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
1 kantar,
100 oka misirskog fitilja,
1 njemacki top slab,
1 njemacki toJ) ispravan,
1 baljemez top,
7 ispravnih topova,
1 slab top,
54 bombe,
1 mali merzer,
44 tocka s gv.ozdenim sinama,
77 krampi,
3 fitiljace,
4 gvozdene prangije, od kojih jedna slaba,
10 kamenih
140 drzalica za koplje,
166 oka salitre,
6100 raznih
321 koplje bez drzalice,
20 drzalica s gvozdenim
19 komada drveta ...... (necitljiv-o),
14 sepeta crne smole,
22 . . . . . . (necitljivo) s gvozdenim neispravno,
1 za
1 stara kova za
30 koza za leda,
300 komada
25 samara za topovske konje,
100 komada. starog gvoZda,
150 drvenih za granate,
37.4501!2 oke novog dvopeka, 10.000 oka starog, pokvarenog dvopeka,
5201 oka
153
Selim Sirri-pa81inoj preneseno 1.064 oke

Kad isao na Mahmut-HamdL-pa8in cehaja Hasanaga izdato
70 oka 20 naboja i 13.444 oke dvopeka.
U ovom za vrijeme sto stanov-nistvu pozajmlje-
no hrane ostalo 420 tovara, za vrijeme gladi sto podijeljeno si-
rotinji Ali Namik-pasinom nije 700 tovara, 330 tovara ]ecma
sto se kvariti, podijeljeno Ali Namik-pase sirotinji,
2 oke za 1 769 tovara jecma preneseno Travnik Ali Na-
mik-pase. Hamdi-pasa prolazeci na potrosio 111 tovara i 50 oka.
sve iznosi 2.330 tovara i 138 oka.
koji s1.1 bili dana s kapetanom i Ah-
medagom, covjekom Hamdi-pas:nim, izdato 169 tovara i 20 oka.
manjak razlika od 82 tovara.
U izdato 140 tovara Hasanagi, cehaji na

154 Hamdija
Narodu pozajmljeno 110 tovara.
Svega izdato 3.031 tovar i 167 oka.
U ambaru ima 1.677 tovara i 33 ok'e prohe, kukuruza
sve iznosi 4. 708 tovara i 200 oka.
2. Tvrdava Kotor
1 top.
3. Palanka Varcar
1 top.
4. Tvrdava prazna
5. Tvrdava Vincac prazna
kukuruzna brasna.
N. U Jajcu kod zapovjednika vojnog skladista Zejnilage nalazi se 4.044'-h
oka baruta.
v
TRAVNICKI KADILUK
Na osnovu bujruldije Mehmed Sadik-pasine sastavili su ovaj popis bosna-
brodski kadija Emrullah Naim, muteselim-beg i izaslanik 9 dzum. I 1249 (24 IX
1833):
1. U tvrdavi:
7 velikih topova 4'-h s kundacima,
1 veliki haublca top 91/z s kundakom,
2 velika topa 7
1
h s kundakom,
2 carka topa 1'-h s kundakom,
1 haublca top 5% s ku ndakom,
1 mali gvozdeni top 1% ,
22 stara topa s tockovima ,
379 novih sabalja,
929 novih sabalja,
20 starih sabalja s koricama,
303 nove. duge puske,
138 dugih pu8aka,
202 stare duge puske,
80 kundaka od starih pusaka,
1 stari garabln,
2 para starih pistolja,
2 stara noza,
315 bureta crnoga baruta,
4 bureta staroga baruta,
14 sanduka baruta,
19 sanduka staroga baruta,
23 sanduka naboja,
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
80 metaka za bombe, 45,
5600 taneta 9,
2000 metaka 141h.
2200 metaka 41h
1640 taneta 1 1/z,
160 rucnih bombl,
8 bureta
6. praznih kesa od hartuca,
2 sepeta kutija za taneta (900 kom.),
3 sepeta upaljaca za bombe (21 03 kom )
60 raketi,
115 masica za rakete,
1 stari ba5luk,
3 sanduka malog hartuca,
1h .. sanduka fitilja za upaljivanje,
2 sanduka starog fitilja za upaljivanje,
45 kubura fitiljaca,
6 starih fiseklija,
179 igala za topove,
191 kaluf za hartuc,
55 kova,
344 kese od mjesine za barut,
294 drveta za fitilj,
89 sapova od salkuma,
5 starih topovskih hamova,
154 stara topo;vska kajisa,
7 44 namazane krpe sa drskom,
11
1
12 pari mjesina za vodu,
467 novih torbl,
1
1
12 par hurCi,
15 starith samara za konje koji nose vodu,
6 pokrivki za v-odonooe (saka-urti),
3 gvozdena sepeta,
34 para malih svrdlova.
277 drzalica za krampe (5 tovara),
16 posuda za olovo,
31 klijesta,
48 novih i 1 stara testera,
2 velike . testere,
18 cekica,
5 cesera,
34 topovska
2 limene kante za salkum,
116 krmeci:h nogu (hinzir ayagi) za topove,
12 tava za topljenje olova.
85 svrdlova za topove,
41h tovara kremena za puske,
55 komada alata za topove,
155
156
6 cuskija (poluga),
6 gv-ozdenih halki,
689 novih krampi,
197 novih potkova,
1 velikih lanaca,
Hamdija .Kresevljakovic
10 takuma sedala,
4 velika uzeta na vretenu.
1 takum topovskih uzeta,
4 uzeta za koloture.
1 kaluf za olovo.
47 gvozdenih kosiJjera,
23 smotka astara (debelo pamucno platno),
104 komada gvoZda od topovskih kundaka, tesko 1172 oke,
322 komada gvoZda,
27 oka klinaca,
11;2 sanduk novih velikih klinaca,
1 veliki gvozdeni kolac tezak 62 oke,
155 gvozdenih kuka,
2 gvozdena malja,
2 gvozdene mendele,
56 . . . . . . . (necitljiJv-o),
21;2 sepeta
4 -sanduka voska,
16 komada topovskog alata, tesko 32 oke,
359 oka istog alata,
3 torblce za rakete,
16 kajisa za kola,
6 8 = 48 oka topovskih ceSljeva,
95 truba (rogova),
3 oke lojanica,
9 pari mlinskog kamenja.
5 oka lana,
2 kovacka mijeha,
5 oka sapa (stipse),
2 topovske kocnice,
1;2 sanduka namazanih krpa,
63 limene mjere za
71;2 sanduka cirisa (ljepak),
5 pontonskih pasova sa zlatnim takumom,
2 stare borije (trube),
3 kalufa za borije,
91 teste 25 tahta-kurmj (?),
13 dunderskih
1 niSan za bombe,
5 lancanih halki,
434 bakrene ktevcije (?) za topove,
1 veliki kantar,
1 posuda mehlema,
Prilozi povjesti bosahskih gradova pod upravom
1 posuda balzama,
1h testeta veza za
1 srgli kamenova,
500 oka sumpora,
4 oke ulja u. dugumu,
1 velika cutura,
1112 par stremenova,
14 velikih sanduka,
1 mala gvozdena kasika,
2 stare torbe,
18 sanduka prostog papira (2850 testeta),
4 komada topovskog alata,
3 bakrene trube,
2 komada olov-a od 60 oka,
21 oka bakra,
3 velika sadzaka,
2 kalufa za bombe,
6 kalufa za topovska taneta,
29 novih drveta za ciscenje topovske cijevi
16 topovskih drveta za ciscenje cijevi,
1 tava za salkume,
5 velikih klijesta za topove,
1 sanduk komada za topove,
22 gvozdene tahte,
35 malih zeljezriih kastaki (?),
5 svrdlova.,
25 velikih topovskih tomara,
2 zeljezna koplja,
25 drveta za namazane krpe,
1
h testeta misirskog fitilja,
7 starih satora,
. 2 nove fucije;
9 starih bubnjev-a,
1 trempe,
18 starih i praznih sepeta,
40 stariih i praznih bureta,
30 starih sanduka,
3 komada gvozda od topova,
Nesto smole u fuciji i nesto
2. Popis stvari u tophani
1 veliki merzer s kundakom 45,
2 srednja merzera s kundakom 18,
1 mali merzer s kundakom 14112,
3 topa 14112,
6 haublca topova 8,
1 veliki top s kolima 2112,
2 topa s kolima 1112,
157
158 Hamdija

4 carka topa sa kolima 1 V2,
1 gvozdeni top 1 1!2,
24 kugle za merzer 45,
414 kugli 9,
223 kugli 21!2,
388 kugli 1 V2,
510 kugli od kamena 8,
1400 od 1 V2,a,
1 zavoj bez kajiSa,
1 zavoj za municiju, na kolima,
2 oblcna kola,
4 mala tocka za merzere,
2 kola bez tockova,
4 koloture,'
4 stara kovacka mijeha,
l.kovacka trupina (panj),
3 forme za merzere,
1 mali kundak za merzer,
1 stara kola,
1 kundak za top bez kola,
23 nova tocka za kola,
1 kovacki terdah s gvozdenim brucem,
1 topovski tomar,
7 starih tockova od kola.
3. Hrana u ambaru u tvrdavi
Oko 70.000 oka dvopeka koji nije premjeren, jer prepecen, su pekari
izjavili da se zdroblo dok se izv-adio, premjerio i ponovo vratio u ambar,
15.000 oka peksi1meta u jednom oknu ambara.
4. Popis municije koju iz ove tvrdave potrosio Husein-kapetan
500 kutija za metke (2 tovara),
1250 taneta 1 1!2,
200 taneta 1,
200 taneta 2,
200 taneta kaHbra 4,
200 taneta 300 drama, svega 2.050 taneta ili 67 tovara ..
50 drvenih lopata,
157 bureta crnoga baruta:
254 sanduka naboja (115 tovara),
9657 oka peksimeta (425 tovara),
250 praznih vrecica za hartuce,
1 takum za vodu,
4 tovara punill i iavezanih hartuca,
90 punih hartuca bez taneta,
40 namazanih krpa,
1 tovar komada) upaljaca za granate.
150 raketa (21!2 tovara),
2 tov-ara misirskog fitilja,
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
12 palamara,
9 pila,
2 para mjesina za vodu,
2 kese hartuca,
1 testeta prostog papira,
2 sanduka (100 pari) fitilja za upaljivanje,
26 novih torbica,
5 oka lana,
257 krampi,
2 kozne kese za barut,
2 gvozdene lopate,
2 limene mjere za barut,
2 gvozdene kuke,
2 sjekire,
3 tovara kremena,
1 klijesta,
6 sljemova,
5 nisana za topove,
5 svrdlova,
2 oke sumpora,
1 oka arapske smole,
4 cesera,
10 kesa hartuca,
10 kubura fitiljaca,
1 kesa za rakete,
1 igla za topove,
1 iglenica,
10 katanaca,
11 cekica.
159
Za sve ovo sto uzeo Husein-kapetan dao potvrde cehaji travnicke
tvrdave.
N. Neznatna kolicina potrosena p1i raznim svE!Canostima za vre-
mena Ahmedage, muselima Hamdi-pasina.
VI
BIOGRAD (GLAMOC)
Popis sastavio glamoeke nahije Zuhdi i mubasir Osmanaga
Mehmed Sadik-pasine 17 redzeba 1249 (30 XI 1833):
4 topa od 15 pedalja starih kundaka.
1 top od 15 pedalja bez kundaka, neispravan,
1 top od tuca od 3 pedlja, neispra van,
2 zemberek-topa od 2 pedlja bez kundaka,
1 zemberek-top od 2 pedlja bez kundaka i neispravan,
1 top od tuca od 5 pedalja s kundakom i zeljeznim stitnikom,
1 top od 4 pedlja bez kundaka i neispravan,
760 raznih taneta,
160 Hamdija Kresevljakovic
40 komada zeljeza za vrata,
73 krampe,
10 oka misirskog fitilja,
52 testeta prostog papira,
1586:!iz oka olova,
4 sanduka izlomljenih naboja,
3040 oka baruta.
U ambaru bllo 633 Cile pokvarene prohe i 48.701 oka jecma.
N. Iz ambara izdano u doba vlade Ali Namik-pasine i kliSkog mute-
selima Mehmedbega glasom potvrda u rukama dizdara 8242 oke jecma, 67 oka
olova, 16 testeta prostog papira i 10 oka baruta.
muraselama u dizdara potroseno od 1241-1249 (1825-1833) za vrije-
me bajrama i drugih svecanosti 483 oke baruta i 21 Vz oka olova.
U Hadzi Osmanbegovih nasljednika ima 111 Vz cbla prohe, sto pripada drza-
vi. Potvrde su tome blle kod dizdara i oduzeo vezir Selim Sirri-pasa i poslao
Stamqol.
Hasan-pasa prolazeci u potrosio 130 Cila jecma.
Glasom pozajmljeno stanovnistvu 29.597 oka jecma.
VII
TESANJSKI KADILUK
U ovom su blle tri tvrda ve: Tesanj, Doboj i Zepce. Za vlade Mah-
Hamdi-pasine bl1a smjestena u tesanjskom gradu posada, sastavljena od
Arnauta s juzbasom na celu it k.ad su oni napustili Tesanj sastavljen popis sve-
ga sto u tvrdavi nadeno. Sada ponovo sastavio ovaj popis za sve tri tvrdave
zamjenik tesanjskog kadije Sulejman Sukri sa znanjem zamjenika muteselima i
odlicnih ljudi, datiran 19 reb. 1249 (5 IX 1833).
4 menzil-topa,
1 top 3,
4 topa 1 Vz,
1 top 4,
5 topova 1 Yz,
2 topa kalitbra 2,
2 topa 1 Vz,
2 . topa neispravna,
10 kumbara topova,
52 kamene kugle,
3 topov-ske kugle na lancu,
241 rucna granata,
2 topovska
22 topovska svrdla,
22 igle za topove,
49 oka misi_rskog fitilja,
1. Tesanj
Prilozi povjesti bosan5klh gradova pod upravom
2 jedeka, topaltije,
203
1 merzer,
1 topovska
1 pokvarena
205 sabalja,
10 sanduka baruta 45 oka,
7% testeta papira,
2044 razna taneta.
3225 oka olova ta.netima i

r n 1200 oka prohe, 3 okna dvopeka 800 tovara
cardacima i

3 menzil topa,
2 sahi topa,
3 mala i 3 gvozderia topa,
4 topovska kola,
4 stitnika,
57
1
249 oka olova
315 malih i 71 veliko tane,
2% ,
12 krampi,
3 sine od kola,
2. Doboj
300 tovara cardacima.
3. Zepce
2 menzil topa,
1 top s malom gvozdenom lopatom,
45 sabalja,
54 duge
16 krampi,
255 taneta,
155 rucnih granata,
1311 topovskih granata,
r n 2 okna prohe u 3 okna u i 2 tovara
VIII
DERVEN'(A
Popis sastavio derventskom sa znanjem kadije i
stanovnistva i nadeno tvrdavi:
500 oka olova,
1 oka gvozdenog aJata,
Hamdija Kresevljakovic
Nekoliko starih palamara,
8 torblca,
2000 kugli,
9 rogova,
18 top-kirce (?),
21 oka olova, u po<lugi,
60 drveta lungu,
65 dugih pusaka,
45 sabalja,
50 bureta,
59 sanduka baruta,
11 sanduka baruta u nabojima,
20 testeta paptra,
7 baljemez topova,
1 baljemez top od tuca,
5 carka topova od tuca.
r n 500 oka dvopeka, 200 tovara prohe i 400 vreca kukuruza u klipu.
IX
KADILUK
U mjestu Srebrenici su dva grada i to Gornji i Donji Grad, u kadi-
luku jos tvrdava Kuslat.
Ovaj popis nema uvoda ,ni datuma kao ni kadina potpisa.
1. Gornji
1
i Donji Grad
5 topova u Gornjem Gradu,
180 oka naboja u Donjem Gradu,
710 oka baruta, u Donjem Gradu,
170 oka oblcnog baruta,
420 taneta,
5 pokvarenih topova, u Donjem Gradu,
7 dobrih topova u Donjem Gradu,
1 top sto ga uzeo Mahmut Alajbeg Grada8cevic,
oka baruta i 100 taneta uzeo isti.
r n 2300 tovara hrane u Gornjem Gradu, - 1200 tovara potrosio Hu-
sein kapetan.
2. Kuslat
Tvrdava u rusevnom stanju prazna.

NOVI PAZAR
Popis sastavio novopazarski kadija Jahja i izaslanik, bez datuma:
8500 taneta 9, 7, 1 i %.
18 dobrih i 2 neispravna topa,
345% oka baruta brutto.
Prilozi povjesti gradova pod turskom upravom
XI
SJENICA
Popis sastavio Musa, kadija kadiluka stari Vlah.
U sjeruickoj t.vrdavi
9 sanduka naboja,
450 taneta,
10 bureta baruta,
1 top,
2 topa s kundacima,
4 tomara.
163
Sve to stavi.o u ovu tvrdavu Mahmut Hamdi pasa i kao muhafiza (cu-
vara) postavio sadasnji vezir za cuvara imenovao vojvodu
Nove Varosi kavazbasu.
Prija8nje oruZjle i municiju unisti Husein-kapetan.
XII
KLJUC
Isti izaslanik, kljucki kadija Omer i muteselim sastavili su ovaj popis
bujruldiji Mehmed Sadik pasinoj 11 redzeba 1249 (24 XI 1833):
1 njemacki top od deset pedalja s kundakom: gvozdenim stitnikom i po-
kvarene falje,
1 top od sest pedal]a bez kundaka, pokvarene falje,
1 top od sest pedalja, bez kundaka, neispravan,
1 top od cetiri pedlja, bez kundaka i sa pokvarenom faljom,
1 gvozdeni zemberek-top od tri pedlja, neispravan,
2 tocka za kundak,
2 prazne fucije,
694% oke baruta u deset fucija.
r n tovara prohe i jecma i 49.650 oka u ambaru.
N. Bivsi vezir Mahmud Hamdi!-pasa potrosio 6 tovara jecma (600 oka).
bujruldiji Ali Namik-pa8inoj pazaj'.:nljeno stanovniStvu 20.603% oke
od toga 7.164 oke ostalo nepovraceno.
Od 1238 do 1249 (1822-1833) potroseno 205 oka baruta za razne svecanosti
muraselama kadije, mutesselima i ugl ednih ljudi.
XIII
GOLHISAR (JEZERO)
Popis sastavio Abdullah Mahi-zade (Riblc), dolhisarski kadija 9 sabana 1249
(22 XII 1833).
U tvrdav-i Sokol nadeno
1 top od (?) pedalja, stara kundaka, drugt isti ovakav pokvarene falje,
396 malih topovskih taneta,
163 oke olova u 5 poluga,
22 kremenjace,
11*
164 Hamdija. Kresevljakovic
2 puske s kundakom,
185 oka baruta u 6 bureta,
U ambaru 17.000 oka jecma.
N. Iskaz nepovracene hra:rie posudene stanovnistvu i potrosene za vlade
Mahmut Hamdi-pa8ine: 500 oka jecma potrosio Mahmut Hamdi-pasa. Svijetu po-
zajmljeno 15.780 oka jecma, nepovraeeno 4945 oka. Uz to 1775 oka jecma ma-
nje zato. sto ambar napravljen od sirova drveta i sto drugi naget li hoce da
se obori. Mahmut Hamdi-pasa potrosio 500 oka jecma.
Od 1241 do 1249 (1825-1833) potro8eno prema muraselama 274 oke ba-
ruta na razne svecanosti.
XIV
MAGLAJ
Popis obavio Abdullatif, maglajskt kadija sa znanjem dizdara, zastupnika
aga i vezirova izaslanika 24 dzum. I 1249 (9 1833):
3 bureta,
11 fucija i 1 sanduk baruta,
682 oke olov-a, u polugama,
37 oka olova, u kuglama,
16 pusaka.
2 topa 2,
384 cahura od papira.
raznih taneta,
3 testeta misirskog fitilja,
16 sabalja,
1 gvozdeni havan (merzer) top,
1 komad od topa,
282 rucne granate,
1 sahi puska,
1 salkum,
6 olovnih salkuma.
r n 7 okana prohe u ambaru, 2
1
h kosa kukuruza, 25 cka pokvarena
dvopeka.
xv
DONJA TUZLA
Kad Tuzlu napustio Mustafa-aga Kefa, koga postavio za mustah-
fiza Mahmut Hamdi-pa8a, onda u tvrdavi obavljen popis sa znanjem tuzlanskog
kadije Mehmed Seid efendije, muteselima Osmanbega, aga, carsije i uglednih ljudi
i zaveden sidZil. Sada ponovo napra vljen ovaj popis nalogu Mahmut beg-
efendije, sastavio ga pisar seriatskog suda sa kadijom i uglednim
ljudima 11 dzum. I 1249 (26 IX 1833:
5 topova kalibra 3,
6 topova 1%,
8 topova 1,
1 top kalibra
Prilozi povjesti bosanskih gradova. pod turskom upravom
2 topa kaltbra 1;2, od zeljeza,
2 carka topa, ostavljena ovdje za vrijeme Ali pase Derendelije,
3 slomljena i neispravna topa,
920 taneta,
227 sabalja,
12 sanduka pokvarenih naboja,
30 sanduka baruta,
2 sanduka pokvarenih naboja,
15 sanduka pokvarena baruta.
2 sanduka fitilja i raketa,
4 sanduka fitilja.
XVI
BJELJINSKI KADILUK
165
Stanovnistvu pozajmljeno 57.320 oka psenice, kukuruza i jeema. Drugih
podataka nema.
U popisu od 1838 stoji, da u i Janji ima sarampo, koji treba da
ostane t dalje, snabdjeveni sUJ sa
2 carka topa, 41;2,
1 cakalos,
32 kumbare,
115 kugli 5;
165 1%.

VRANDUK (ZENICKA NAHIJA)
bujruldiji obavio popis Omer, zamjenik u Zenickoj nahiji sa zna-
njem dizdara, aga i izaslanika Osmanage 25 dzum. I 1249 (10 1833):
1 sanduk baruta od 25 oka,
4 sanduka naboja, 148 oka,
14 komada gvozaa,
7 komada olova, 99 oka,
120 komada gvozdenih lopata,
347 taneta,
26 krampi,
26 slomljenih gvozdenih lopata i krampi,
160 karrienih taneta,
2 menzil-topa ,
1 mali top,
1 mali razdrt top,
1 cile ..(mjQre za topovske naboje}.
166 Hamdija Kresevljakovic
XVIII
AKHISAR (PRUSAC)
U dvije tvrdave Prusac i obavio popis Osman,
zamjenik akhisarskog kadije sa znanjem vezirova izaslanika Osmanage i
limov-a zamjenika i tome sastavljen ovaj iskaz dana 15 I 1249 (30 IX
1833):
1. Prusac
1 veliki top s 1Jh,
2 topa istog bez
1 top s 1, pokvarene falje,
3 carka topa s kundacima
1
12, pokvarenih falja,
500 raznih taneta,
20 taneta od granata, kaltbra 2
3 granate,
5 starih pu8aka s
5 oka salitre,
12 zeljeznih krampi,
2 g.vozdene lopate ,
2 kasaca (?),
1 za olovo,
4 tave za topljenje olova,
40 oka olovne turtije,
2 gvozdene topovske
2 bakrene kevcije,
1 veliki lanac sa cetiri halke,
200 komada gvozden.ih ota s gvozdenim
140500 olovnih taneta,
1 naboja (85 testeta),
3982:1_h oka 75
2. Kupres
1 veliki top 2V2 s
1 top 1 bez
8250 olovnih taneta,
10 (500 oka) ,
1 carka top bez kundaka.
Prema dizdara potroseno 182"'12 oke od 1242 do
1249 (1826-1833) godine.
XIX
GRACANICA
Hamdi-pasa postavto Gracanici za svoga covjeka,
nekog s posadom. sacinjavali i kad se ovaj
sastavio 16 dzum. I 1249 (1 1833) gracanicki kadija Hilmi
sa znanjem zamjenika alajbega, cinqvnika, ag?- i
ljudi, popis svega sto tvrdavi iza njih ostalo i to zavedeno .,sidzil.
Prilozi> ppvjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
167
Isti kadija ponovo sastavio sljedeci popis i u nj ublljezio i .tvrdave Sokol
i Srebrenik i kasabu Gracanicu.
1. Gradacac
7 velikih i dobrih menzil-topova;
1 oblcni menzil-top,
1 isti takav pokvarene falje,
6 goitovih carka-topova,
3 gotova haublca topa,
4 srednja i 4 sahi topa, u dobrom stanju,
5 sahi topova,
1 carka-top.
1 mali carka-top, na kolima,
89 oka olova u polugi,
700 taneta,
52 nova oblcna tocka,
7 novih kundaka,
3 gvoZda od kundaka,
4 velika svrdla,
23 baklje,
3 gvozda od kola
14 campara,
2 mendzele za topbve.
5 musketira.
7% bureta baruta,
40 cahura,
60 testeta naboja,
91 sanduk naboja,
6 velikih i 6 malih sanduka hartuca,
5 sanduka muskete,
1h sanduka kremena,
1
h sanduka olova,
testeta papira,
8 velikih palamara,
1 limeni sanduk,
80 okruglih granata,
30 taneta,
nesto fonje,
10 pari... . . (necitljivo),
199 pusaka,
135 sabalja,
80 sanduka za
25 sanduka pokvarena i 40 bureta dobra baruta,
60 okruglih granata,
2 topovska taneta,
1 sanduk fonje i 3 sanduka ha rtuca i oko 490 taneta.
r n
3
14 cardaka kukuruza, polovina kukuruza i 600 ku-
kuruza s klipom, 1 ambar sa sest pun prohe i oko 600 oka dvopeka.
168 Hamdija Kresevljakovic
2. Sreb:renik
2 ispravna carka-topa,
2 kalamburne pokvarenih falja,
1 menzil-top,
2 sahi topa,
1 sahi puska,
1 oblcna puska, bez kundaka,
14 sanduka naboja,
15 sanduka naboja,
10 bureta baruta,
400 oka soli,
7 rucnih i 7 ispravnih 1 pokvaren mlin,
500 kamenih taneta,
50 taneta.
r n 100 tovara dvopeka.
3. Sokol
3 kalamburne, i to 1 s dobrim, druga sa pokvarenim faljama, treca
slomljena,
3 sahi topa,
4 stuc-puske,
1 gvoZde od puske,
1 sis,
5 sanduka baruta,
50 taneta.
4. Gracanica
Gracanica nije imala tvrdave, ali su tu dva sahi topa, 1 mali sahi top
i. 1 stuc-puska .

SARAJEVO
Na osnovu bujruldije i usmenog vezirovog naloga, sa znanjem seriata, iza-
slanika Osmanage i cinovnika sarajevski kadija Samokovli Ahmed Nazif obavio
pregled i sastaYio iskaz 23 dzum. I 1249 (8 1833). Naredeno ovdje sto nigdje,
se nalaz uporedi s popisom iz 1247 (1831) godine.
aru t:
Godi<ne 1247 (1831)
potros.eno
sada zalih .
643 bureta 35 oka,.
25796 oka
3211
"
22585 oka
Prilozi povjesti gradova pod turskom upravom
N i:
Godine 1247 (1,831)
potrooeno
sada zaliha
u 531 sanduk 35 oka.
7 baljemez t(}pova,
9 sahi topova,
1 sahi top s halkama,
2 carka topa,
1 cakalos top, sa sandukom,
2 merzera za bacanje granata,
9 ispravnih sahi topova,
6 tockova od carka topova, bez tabana,
8 tockova za baljemez topove bez tabana,
2 tocka od istih topova sa tabanom,
4 tocka od cakalos topova sa tabanom,
1 mali cakalos top sa svim orom,
2 drvene osovine,
2 taslaka drveta,
2 ispravna kundaka,
3 gvozdene osovine od baljemez topa,
63 sanduka cahura.
Godine 1247 (1831) su
krampe, sada ih manje
zaliha
Gvozdenih lopata 1247
sada
zaliha
(1831)
Topovskih taneta 1 Yz, 3, 7,
9, 11 i od 100 drama 1247
sada manje
J;aliha .
2 sanduka fonje,
Gvozdenih sjekira 1247 (1831)
sada vise

2 sanduka raketa,
Godine 1247 (1831) bilo .
sanduka salkuma, sada vise
zaliha .
18169
416
17753
1243
679
564
142
341
483
25933
1393
24540
236
138
374
23
19%
42%
169
1_70 Hamdija Kresevljakov{c
Oko 3427 komada drvenih kutija. za taneta, 70:1f2 sepeta.
Pistolja bilo 1247 (1831)
sada manje
zalitha
Nozeva 1247 (1831)
sada manje
zaliha
315
126
189
173 kom.
78 "
95 kom.
3 velika maca,
1 mala
Gvozdenih tahti 1247 (1831) 30
sada vise 18
zaliha 48
Gvozdenih kopalja 1247 (1831) 188
sada manje 51
zaliha 137
170 mjeski za vodu,
Kazan s kapkom iz ukinutog jenbl':arskog odzaka,
2 velika uzeta,
1 oklop,
2 gvozdena sanduka.
Godine 1247 (1831) t. zv.
pusaka
sada manje
zaliha
38 gvozdenih lanaca,
1 zarkula,
37 gvozdenih tasova,
60 namazaniih fitilja,
800 oka gvozdene furde ,
3 mjesine.
Sabalja 1247 (1831)
sada manje
zaliha
772
5
767
700 kom.
30 "
670 kom.
God. 1247 (1831) fitilja 604
sada manje
zaliha
104
500
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
--------------------
2 topa tanke konoplje,
9 mjesina,
1 stit,
1 gvozdeni
1
/z bureta sumpora,
19 tomara (godine 1247 bjlo 30),
46 krba za vodu (god. 1247
15 cekica za lagume,
10 sanduka olovnih taneta,
3 pecna duguma,
57),
41h sanduka pu8canih taneta, bez
18 topovskih nisana,
olova, za
21 breme astara (1247, 32),
2 testeta cahura.
1 sanduk spuzve i upaljaca,
31 torba,
12 burgija za topove,
27 gvozdenih masa,
4 gvozdene kuke,
14 igala za topove,
11 testeta fitilja za upaljace,
42 bremena tanke konoplje,
1 topovske raslje (viljuska),
6 drv-enih praznih sanduka,
1 torba za sumpor,
12 masa za
150 praznih sepeta,
11 drzalica za sjekire,
3 kalufa za toP9ve,
2 vrece kremena,
18 drzalica za lopate,
1 kesica za hartuc,
24 stare puske,
2 sanduka upaljaca,
1 sanduk ljepila,
368 drzalica za krampe,
gvozdenih tokmaka (nije naznacen broj),
2 kovacka stola,
43
13 gvozdenih sanduka,
1 teste i jedan svezanj prostog papira,
3 oke olova,
2 sepeta upaljaca za merzere,
1 praznih bureta,
69 drzalica za maljeve,
12 starih
6 starih tugultija,
1h sepeta gvozdene furde,
1
171
172 Hamdija Kre5evljakovic
1 ispravan topovski ham,
12 sabalja,
290 tovara debele konoplje,
170 kesa za fiSeke,
270 drzalica za koplje,
10 svezanja zubera (konoplja?),
150 nozeva,
1 pokrivka za vodono5u,
1 velika topovska burgija,
131 gvozdenih krampi,
41 gvozdene raslje,
7 gv-ozdenih terezija,
100 korica za koplje,
9 gvozdenih tesli,
2 gvozdene koloture,
21 fenjer za rovove ispod zemlje,
16 burgija,
1 sanduk strijela,
134 civije za topove,
7 starih sepeta,
polovina bureta zifta
Od gore navedenih stvari predano Ahmedagi ovo: sjekire kram-
pa, gvozdena lopata, 2 burgije za topove, 2 sveznja. tanke konoplje, 1 kaluf, mase
za fitilj,, topovska igla i 6 testeta papira.
U novosagrad:enom saraju (rezidenciji) na Gorici ostavio Mahmut
pasa ovo:
6 carka topova, od kojih su cetir1 puna,
1 haublca top, 5,
6 istih topova, 3,
1 mali carka top,
1 d:aur-top,
11 kugli,
1 osovina,
n i i 3900 testeta naboja za bez olova,
80 sanduka cahura,
18 sanduka naboja, s olovom,
3 sepeta zarfova za haublcu,
5 bureta baruta,
nesto neotesanog kremena jednom buretu,
nekoliko pripremljenih metaka za haublcu,
45 krampi,
40 lopata.
Od spomenute municije dato 11 oka bartita, 11 gvozdenih
lanaca, 15 gvozdenih lopata, 15 krampi, 40 drveriih lopata. sve izdao anahtar-
aga (cuvar kljuceva).
Kavaz-basi na Gorici izdato: 10 drvenih lopata, 10 krampi i 15 gvozdenih
lanac.a.
Prilozi povjesti gradova pod turskom upravom 173
Izdato Ahmedagi 27 safera 1250 (28 VI 1834): 5
1 sanduk bez taneta, 50 raketa, 1 krampa. izdao kavazbasa Osmanaga,
koji iz grada
Zatim jos izdEito Miftahagi 14 gvozdnih lopata, i 10
krampi.
pata.
izdana 1 krampa.
Konacno cuvar izdao za potrebe 15 krampi i 15 lo-
XXI
KADILUK NOVOSEL
Iskaz sastavljen 23 I 1249 ( ... 1833) stanju
CIJe 1 hrane tvrdavama Petrov-cu, Bilaj u, Staroj
Ostrovici, Havali i prisutnosti vezirova izaslanika Osmanage'
Mehmed Sadik-paSinoj.
1. Petrovac
2 velika topa duga 16 pedalj sa starim
4 topa od 11 pedalja sa starim
1 oblcni 13 pedalja ,
1 mali od 6 pedalja,
2 topa
4 i 5 sanduka
80 velikih i 390 malih topovskih taneta,
20 starih sabalja,
4 stare s
35 cijevi od.
43 kese
245 oka olova
3,5 oke misirskog fitilja,
2 bakrene
1 toptomar,
1 mali zeljezni top,
39 zeljeznih kundaka,
10 testeta papira,
33 drvena tomara,
25 malih starih s tabanom,
3 krmecije noge od topa,
3000 oka dvopeka.
2. Bilaj
1 veliki top od 12 pedalja i 3 mala 6 pedalja.
3. DZisrikeblr (Kulen Vakuf)
2 v-elika topa 14 pedalja s i 2 12 s
1 top s kundakom,
oblcni p<Jkvarene falje i 2 ma 6 pedalja
174 Hamdi;ia Kresevljakovic
1 gvozdena osovina,
25 sanduka baruta,
5 sanduka pokvarenog baruta,
11 cuskija,
43 stare
2 gvozdena cekica,
34 sjekire,
30
3 noza,
. 27 komada gvozaa,
1 sanduk starih klinova,
1000 raznih topovskih taneta,
3 komada tuzca (?) od topa,
nesto star<;>g misirskog fitilja,
nekoliko komada starih velikih palamara,
3 tocka s gvozdenim obrucevim za kundak,
14 raznih sanduka.
4. Stara Ostrovica
3 velika topa 6 pedalja s kundakom, 2 11 pedalja, 1 nov od 12 pe-
dalja pokvarene falje, 3 6 pedalja s kundakom, 3 oblcna neupo-

1 top s kundakom, razdrtog grla,
1 carka top 4 pedlja,
28 bureta baruta,
140 oka olova polugama.
150 topovskih taneta,
3 topovska taneta s lancem,
1 v-elika zeljezna osovina.
5. Orasac
2 velika topa 14 pedalja,
1 carka top i
1 velika zeljezna osovina.
6. Havala
1 veliki od 10 i 1 od 14 pedalja, s kundakom,
1 gazi-top od 13. pedalja s kundakom,
1 oblcni top od 13 pedalja,
2 oblcna
1 mali top s kundakom, pokvarene falje,
3 dasaka za top,
1 zeljezna osovina,
1 kamenih topovskih taneta,
5% sanduka baruta.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom 175
Iz ove tvrdave uzeo 1 mali top Mehmed kapetan i odnio svoj konak na
neka se i to zna.
Napisano sa znanjem seriata, izaslanii:ka i povjerenika. Muharem Zuhdi, ka-
dija kadiluka Novosel.
XXII

Na osnovu slicne bujruldije obavljen popis u tvrdavama kamengradskog
kadiluka, i to u Ostroscu, PeCima Mihajlovim, Sturlicu, Maloj Kladu-
si, Velikoj Kladusi, Podzvi,zdu, Vranogradu, Buzinu, Stini, Jezer-
skom, Krupi, Otoki, Dzisri SanJi,, Cazinu i Starom +Vfajdanu uz stidjelovanje izasla-
nika Omerage i sastavljen popis u dzum. II 1249 {listopad-studeni 1833)
kako slijedi:
1. Kamengrad
1 top od ,18 pedalja kundaka,
2 topa 16 pedalja bez kundaka,
topova 12 pedalja bez kundaka,
1 njemacki top od 12 pedalja bez kundaka,
2 kabuz topa 12 pedalja bez kundaka,
1 oblcni top razdrta grla,
2 kabuz topa 9 pedalja bez kundaka,
3 9 pedalja bez kundaka,
1 od 6 pedalja bez kundaka,
3 9 pedalja bez kundaka,
1 od 6 pedalja bez kundaka,
2 carka-topa 5 pedalja,
2 oblcna topa
1 veliki havan bez kundaka,
1 velika gvozdena osovina,
1 gvozdena vrata na prostoriji za municiju.
3 .Pekler Mihal (Mihajlove Peci - sada
Pecigrad)
1 top od 9 pedalja s kundakom,
1 odlican -njemacki carka-top s gvozdenim kabom na kolima,
1 mali top
30 taneta,
1050 oka baruta u 21 fuciji,
7 novih fucija za barut.
4. Mala Kladuia
Prazna.
Sturlif
4 velika topa kundaeima,
2 topa
176 . Hamdija Kresevljakovic
6. Velika Kladusa
1 kabuz-top od 11 pedalja bez kundaka,
2 topa 15 pedalja pokvarenih. falja,
2 topa 9 pedalja s kundacima i
1 mali top
7. Podzvizd
1 top od 16 pedalja. razdrta grla,
1 od 11 pedalja sa starim kundakom,
4 polovine od topa,
1 kevcija od bakra,
3 komada od gvozdenog kundaka,
20 malih topovskih taneta,
250 oka baruta (dvije fucije i 2 sanduka).
8. Vranograde (Vranograc)
2 njemacka topa 9 pedalja na novim
2 njemacka topa 7 pedalja sa novim kolima,
1 od 5 pedalja,, stara kundaka i pokvarene falje,
1 cijev od puske.
25 topovskih taneta,
. 2 nova toeka od arabe,
190 oka baruta (4 sanduka).
9. Todor Novi
1 top od 8 pedalja bez kundaka,
1 top od 5 pedalja bez kundaka,
1 zemberek-havan od 3 pedlja kundaka,
1 Buzin (Buzim)
1 top od 16 pedalja na kolima,
1 top od 11 pedalja bez kundaka,
1 top od 9 pedalja bez kundaka,
1 top od 8 pedalja s kundakom,
1 top od 7 pedalja s kundakom,
1 top od 9 pedalja s kundakom i gvozdenom arabom,
1 top od 11 pedalja s kundakom, pokvarene falje,
1 top od 6 pedalja_ s kundakom i kabom,
1 top od 16 pedalja sa starim kundakom,
1 top od 9 pedalja sa starim kundakom,
2 velika topa
2 gvozdena topa 8 pedalja na novim kolima,
1 kabuz-top 6. pedalja s gv-ozdenim kabom na novim kolima,
2 gvozdena zemberek-topa od 2 pedlja,
1 carka-top od 4 pedlja
3 pole od topa,
5 rogova i nekoliko debelih starih palamara za topove.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
800 raznih topovskih taneta,
tockovi za kundak s gvozdenim kabom,
1 veliki cekic,
3 drvena kalufa za fiseke,
63 komada gvozaa,
36 komada od gvozdenih topovsk kundaka,
4 bakrene kevcije,
9 velikih puscanih cijevi,
40 starih sabalja.
12 puscanih cijevi,
52 stare puske s kundakom,
6 sanduka fiseka koj1i su ostali iza
120 sanduka baruta.
11. Stijena
3 topa 12 pedalja bez kundaka,
3 mala topa bez kundaka,
17 krampi,
gvozdene lopate,
8 cuskija.
177
u ovaj grad stav-io Dzelal-pa Vrata od magazina razvalio narod i
odnia municiju.
12. Ma'deni Atilt (Stari Majdan)
1 top od 9 pedalja bez kundaka,
1 od 5 pedalja sa starim kundakom,
1 od 5 pedalja bez kundaka, i razdrta grla,
1 od 5 pedalja sa starim kundak()m,
20 pusaka s kundakom,
3 puscane cijevi,
550 oka olova u polugama,
2 sanduka topovske municije,
8 starih sabalja,
nekoliko palamara za topove,
4 komada gvozaa .. od kundaka,
250 malih topovskih taneta,
2 mala lanca,
3 halke,
40 oka gvoZda u polugama,
pola sanduka starog baruta,
4 stara prazna sanduka,
1 stari sanduk,
550 oka baruta,
3000 oka zita u driavnom magazinu.
12
178 Hamdija l<reevljakovic
13. Jezerski
1 kabuz-top od 7 pedalja sa starim kundakom gvozdenorri osovinom.
1 kabuz-top od 5 pedalja, pokvarene falje,
1 veliki lanac,
7 testeta papira,
6 malih topovskih taneta,
nesto starog misirskog fitilja,
450 oka starog baruta u 9 sanduka.
14. Krupa
1 top od 12 pedalja stara kundaka,
1 njemacki top od 8 pedalja pokvarene falje i stara kundaka,
1 top od 6 pedalja bez kundaka,
1 kabuz-top od 8 pedalja, stara
1 od 16 pedalja bez kundaka,
1 od 16 sa kundakom i gvozdenom osovinom,
1 top od 3 pedlja sa starim kun lakom i gvozdenom osovinom,
1 kabuz-top od 8 pedalja s kundakom,
1 v-eliki merzer bez kundaka,
1 zemberek-merzer od 4
1 kabuz-top od 8 pedalja, bez kundaka,
1 mali gvozdeni zemberek-top,
2 pole od topa.
1 sepet salkuma s lancima,
1 drveni kaluf od fiseka,
60 oka olova u polugi,
4 oke misirskog fitilja,
27 testeta papira,
1 velika puscana cijev,
2 bakrene kevNje,
1 gvozdena tahta za vrata,
1 stara
655 novih krampi,
44 nova gvozdena dulnuka,
103 nove sjekire,
39 novih gvozdenih lopata.
285 raznih topovskih .taneta,
4 sanduka naboja,
3300 oka baruta (66 sanduka).
15. Otoka
1 kabuz-top od 6 pedalja s kundakom.
16. Dzisri Sana (Sanski Most)
2 topa 9 pedalj s kundakom.
179 Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom

17. Cazin

N apisano sa seriata i cino mika Omer, u kadiluku kamen-
gradskom.
XXIII
BEKIJA KOSTAJNICA
Tvrdave: Novi, Pridor, Kozarac i Dubica.
Isti mubasir i kadija Bekije Kostajnica.
Datum: 25 dzum. 1249 (30 listopada 1833).
2 topa od 12 pedalja,
1 gazi-top od 16 pedalja,
2 topa od 11 pedalja,
3 topa od 8 pedalja,
1 top od 6 pedalja,
1. Novi
1 top u kojem zagla\-ljeno tane,
2 topa 5 pedalja starih kundaka,
2 stara topovska kundaka,
nekoliko komada od topova,
7 praznih gvozdenih starih sand ka za municiju,
18.000 oka kukuruza.
2. Pi:idor
2 topa 12 pedalja,
1 top od 12 pedalja sa gvozdenim kabom na kundaku,.
1 top od 11 pedalja neupotrebljiv,
2 topa 8 pedalja s
1 top od 7 pedalja, pokvarene falje, s gvozdeni:rn kabom i .kolima,
1 top od 6 pedalja, s gvozdenim kabom i arabom,
1 carka-top od 4 pedlja u kape tanovu konaku.
1 veliki. sanduk. municije,
2 topa od 11 pedalja s kundacima,
1 araba za sanduk s muni.cijom i s gvozdenim kabom,
2 komada tuca od malih topova,
3000 taneta,
10 oka postranicnih gvoZda za kola s burgijom,
36 kadirga pusaka,
24 puske s kundakom bez cakmaka,
40 sabalja,
200 krampi,
300 drzalica za krampe od drveta,
80 gVozdenih kandzi,
20 testeta prostog papira,
1 maliitab,
12*
180
3
31.180
2
1232
28

467
137
467
Hamdija Kresevljakovic
para orme za kolske konje,
olovnih taneta,
komada olova u sini od 1 oka,
nekoliko praznih sanduka od baruta,
oke crnog baruta,
bureta baruta,
oka peksimeta,
tovara kukuruza, 46.700 oka,
tovara jecma, 13.700 oka,
tovara prohe, .46.500 oka.
3. Kozarac
3 topa 12 pedalja s kundacima,
1 top od 11 pedalja nova kundaka,
1 top od 10 pedalja s kundakom,
1 top od 9 pedalja s kundakom,
4000 olovnih taneta,
2 komada od topa,
105 raznih taneta,
16 praznih sanduka,
24 sariduka baruta, 1200 oka,
100 tovara kukuruza, 10.000 oka.
4. D u i c a
1 gvozdeni top od 12 pedalja,
1 gvozdeni top od 7 pedalja, pokvarene falje,
2 topa od 7 pedalja, pakvarene falje,
2 topa od 7 pedalja, pokvareene falje,
stari tockovi arabe,
41 sanduk baruta 40 oka, svega 1640 oka,
307 tovara kukuruza u klipu, 30.730 oka,
190 tovara prohe, 19.004 oke,
890 tovara jecma, 8904 oke.
. . . . . . . . . . ehalija
Spisa:k
Ahmed Nazif, kadija kadiluka
Bekije Kostajnica
onog sto bujruldiji Ali Namik-pase razdijeljena; sto nije ukupljeno i sto
potroseno za Mahmud Hamdi;-pasu.
Spisak za cetiri tvrdave.
Datum: 25 dzum. 1249 (30 listopada 1833).
1. U Novom:
20 tovara kukuruza, 2000 oka, potroseno za Mahmud Hamdi-pasu do Prije-
dora,
30 tovara jecma, 3000 oka, za Mahmud Hamdi-pasu potroseno.
ramu.
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
U prijedorskoj podijeljena zaliha i neubrana:
37 tovara kukuruza, 3400 oka,
33 tov-ara prohe. 3300 oka,
33 tovara jecma, 3300 oka.
181
Izmedu 1237-1249 (1821-1833) potroseno baruta 552 oke za senluke
2. U Kozarcu
180 tovara prohe, 19.027 oka,
35 tovara jecma, 3537 oka, dato ehaliji u zajam bujruldiji Ali Namik-
pa5e.
3. U Dublci
76 tovara prohe, 7569 oka,
37 tovara jecma, 3681 oka.
Dodatak
ZVORNIK
Gornji grad
2 baljemez topa bosanske izrade, 1;2 oke,
1 baljemez top bosanske 5,
3 baljemez topa 3,
1 obuz top,
1 baljemez faljaluk 5,
Potpis kadije
2 carka topa sa sandukom za i zapregom,
1
h,
1 carka-top bosanske izrade 1,
1 sahi top faljaluk
1
h,.
1 baljemez top 7.
'Donji grad
1 madzarski kalanburna top bez drska, 22,
12-2=10 sahi topova 1;2,
1 njemacki, baljemez top 5,
2 carka topa 1;2 sa sandukom za i zapregom,
1 baljemez top otsjecene glave 5,
1 baljemez top 5,
1 cakalos top 5,
1 cakalos top 100 drama,
1 cakalos top 300 drama,
1 gvozdeni cakalos. top 300 drama,
1 cakalos top 1;2,
1 njemacki, baljemez top 7,
1 sahi top 1'
1 obus top 5 sa sanduk om za municiju i zapregom,
1 madzarski kalanburna top 22,
1 madzarski kalanburna top 22,
182
Hamdija Kresevljakovic
N apomen
Sljedeci topovi sto se nalaze tophani i zaprege kompletne:
sahi topa Vz,
1 bosanski cakalos top,
1 mali baljemez 3,
1 kalanburna 9,
2 cakalos topa 1%'
1 njemacki top 1%,
1' bosanski havan 14,
1 bosanski havan 16,
3 bosanska havana 18,
17 bosanskih havana 3,
14 malih gvozdenih topova 50 drama.
1754 taneta 5,
400 taneta 7,
2220 taneta 1,
2075 taneta 1%,
400 taneta 3,
525 taneta
1
h,
1020 taneta 7,
1679 oka crnog cista,
18 starih fiSeka,
52 fiSeka,
8 tockova sa paocima bez gvozdenog
6 tockova s paocima i gvozdenim
22 krampe; od toga 20 preneseno ostaJe 2,
22 gvozdene lopate; 20 ih preneseno
500 sabalja,
500 meteriskih
1000 komada kremena,
2 zdrav-e vrece za
15 tovara astara,
7 tava za olovo,
1 vreca papira,
80 oka olova 3 komada,
6 taba,
2 sanduka fonje,
40 svezaka misirskog fitilja,
1 za rane,
200.000 oka olovnih zrna 5 drama, 250. oka,
4 nova sanduka za baljemeze gvozden(l obruca,
7 komada gvozaa za tumbase.
1242 rucne kumbare,
100 salkuma,
50 gvozqenih kuka,
100 gvozdenih harblja,
125 gvozdenih halki,
Prilozi povjesti bosanskih gradova pod turskom upravom
14 canti za hartuce,
8 kubura za mahitabe,
5 palaski za fonju,
2 onuz-kosumi,
2 roga kao mjere za barut,
15 gvozdenih cesera,
1 bakrent dugum,
2 samokresa,
4 velika noza,
40 tomara sa cetkama,
15 masica za mahitabe,
1 snop gvozdene zice,
1 fucija katrana,
4 kalufa za taneta,
1 zvono bez .......
ukuru z:
Peksimet:
31.381 oka Dervis-pasine posade,
310.231 oka Dzelal-pasine posade,
35.000 uzeo Husein-kapetan,
275.231 oka na zalihi.
49.012 oka podijeljeno siromasnom stano'll-nistvu u zajam,.
130.000 oka prenio M11hmud Hamdi-pasa u Sarajevo,
183 .
15.000 oka poslano na Orlovo Polje vojsci koja pod Rahim-pasom kretala
na Rusiju,
50.000 oka upotrijeblo za tajin vojsci i nesto svojevoljno prodao Dividar
Mahmud Hamdi-pasin muteselim u Zvorniku, sto stanovnistvo pri-
]avilo.
244.012 oka na skladistu,
50.000
294.012 oka.
VISEGRAD
Popis obavljen 7 sevala 1254 (2 1838)
1 sahi top 1,
1 cakalos top kallhra 300 drama,
1 kalanburna,
2 stara gvozdena cakalos topa,
300 taneta 1,
10 salkuma,
29 bffiret (?),
200 bagli hartuca 1.
20 tabli za barut,
184
Hamdija Kresevljakovic
. 14 sanduka fiseka, 1260 testeta,
6 sanduka fiseka 900 testeta,
100 mahitaba,
2 cante za fonju,
2 mahitabske kubure,
nesto olova u komadima. *
* Podaci Zvorniku i Visegradu uzeti su iz Travnickog sidzila koji se cuva
Sarajevu, br. 922 str. 89 i 96, jer ovi gradovl
senL SarajeYskl sidzil, premda s i 1833 imali svoje posade. Napominjem da
popis napisan 1838 god.
RESUME:
DES VILLES DE BOSNIE
SOUS L'ADMINISTRATION TURQUE.
Da:ns travaii1 prese:nte d-es l'etude historique
des vil!es en Bos:nJie et sont que d1e1s resuJtatspartiels
de 1investiga,tion dans domaine dont 1' aute.u1r s' oocupe depu,is des
Dan1s premiere partie de son tta,va:il fai;t generale du
passe des e.n Bosnie. les Hudes faites present ,sur [,es
e'n Bosnie, ill decriit positio'n ainsi qu.e le mode d'ecblfirca;l:'i'o'n et de
enfin il parie des ces ,et de
leur 'inven
1
taire (armes, munitions et aliments).
Da:ns la deuxieme de son t'rav,ail:, l'aut.eur u1n
ot:fi.ciel munit!i01ns e't aliments dans 67 viHes de Cet. enregistrement
est compile en l'a.n 1833 et se trouve danis u.n du :cad,i!.ouk de SaraJevo [l'origi-
rial est de Husrevb,eg De cet enregi-
_strement voit quebles ont cette epcque ete Bosnie les approvisio;1-
nees d'armes, de e't et dans eet enre-
gis'trement est peu meme s'i:l avait 6te tbteaucoup
il n'efit pas eu une bl'en plus gra:nde car des
en .et ne de cha:ngements import:a:nJt:s ni au :bout de
oetn.t ans.
OMER MUsic
POSLANICA SEJHA MUHAMEDA UZ[CANINA
BEOORADSKO!v\ VALIJI MUHAMED-PASI
Poz:na,to da Uzi:oe da1o knjizevnos>ti> imen1a Jk,ao
sto su MU!s:tafa umro 1687 g., Ozari 1664 g., umro
g., z.i!kri, umro 1689 g., Sablt, umro 1712 g. i drugi. Al'i Uzice ,izgkda bilo za
bl1avo V<Jadavi>ne IU: Cein\ta'r dervisa,
1
3!
pr!iplaldnika hiailvle1t:ilj1Skog reda. Od UZiickilh ISiejhova su sejlh
hudin Uzicaniiln, 1642 g. te Hasaiil i Isa. Oai 1s.u bili
derviskog reda halveti i kia!Ze se da su ,imali ve1ik pris,ta>lica.
u SIViOjle vr:ijleme jle isto t:alkio i sejh Muha:med
aultor posJa,nice kJij'U ovdje Ni pme1d 1svi'h za:s.ada
zai'ost u da kialk!v.ilh i prov Jerenih podataka ZiVOitt1
i dj'elovanj'U
1
toga sejlh.a ono sto se ,d,a i'ZVUCi iz
ov,e aj,egove posla:nke. Sve os,taJ.o predanje
V1ijesti da na:s :nadovolJi.
Ov>ome

se iz Slatm.e pos:laiilke
Prema saopcenj1U1 AbduJa,h,a Kacapora, ima:ma i1z Novog se
zvao Muhidiin On to j,avio dvo-
iz Rozaj:a u S>e n:alazi ovoga sejiha. Iz posla1nice, da>l.j1e,
da -iz Uzica.
Ova 1161/17 48 g. i valij>i
Iz se da1lje vi!di', da sej.h odv>azan C<ovj,elk: i da
se bo,rio pro1t1iv na:silija v1a1sN i tlaC.enj,a U svom i1mao vebllk broj
pnistJa!li1C1a.
Zbog svoga staya :protiv glob>a it tereta koj.e beolg,ratdlslki
;i na o:n u
su:kob s slt:e1ka'O jos ugJ,ed i ptrivrze,nost ogorC.e-
nih masa t>ako da sve to otvoren!il suiko'b kome Sle govori u p!OISJ,ainlki.
pokre't nije 1se S1a1mo na Uzioe i okoli<nu nego mncgo -
sire Na ovoga piiSma :postaj'U jasnij.i navodli sarajev:s!kog lkiro-
nicarla Ba!Sesik!ije koj1i u isto kada su se O'Yi ctogad,aili desava1lii Uzilcu
p:rogone iU sto s1e digl.i na:si1lja
vha1stodrzaca. Sasvim da pokret se:j,ha nasao svog:a odZiiVa i
Bosni i uporiste Nj,egov pokret imao
pozadi'tJJU St>O Se vidi iz poslani!Cie U kojo_i !sej>h beogra1dislkiog pasu sto
da se na raju v:elike globe i ltereti.
186
Omer Music
Plremda d;eta:llj1i oiVroga :nisu poznati ipa!k S!e oi'nj da
'sejh svojoj bdrbl savliarc!Jaln od vJ,astodrzaca. Tvrdj s,e da sejh ubl!j:en
od tur:slk!e voj:ske g. 1163/1750 u selu Ba;Jotj!Ci dva sa't<a' d:aleko od RoZia:ja, odak!Ie mu
Rozaj.
Dordev!ic zabl:lj,ez'io da k<ao
pogUJb>1jen u Bal'Oit.iCi'ma kod Rozaj1w od pase
(Narodnj zivot v, 21 ). potv,rduie rpo otsj,e-
cena glava u u R:ozaj. i pokopa'n kod dlza-
mjije gdj,e 'mu 1271/1854 pod'ig'n<Jto turib1e. Turbe po-
suilta:n;a Rru!sd,j pasa Preda,nje kaZie., da lj;e slijede,ci
sej;hova ,t,rupa u Rozaj, KUift,agiCa dza,m'ij.e u RozajiU u
i nelki mis:terioza'n strazu koja cuva1a glav,u, is1bul
1
iz,ba-
vio u Rozaij1 turbe se;jlh
1
U i u selu Balloticu gdj>e S.ejh
dlatna;s pos.t,oje i n'a1laze :s,e u
Vrlio se malo znaJde i kome ova upa6ena.
u Osma>fili. (:s:V1e1z:ak IV, 243) kaze njem.u ovo: Sejljid
pasa iz Dimotike (Trakija). Godine 114'1 (1731-32) postao carski silahdar.
beogradskj valij od muharema 1160 17 4 7) do sevala 1161 ( novembra
blag1e 1pris,tupacan i pravedan. U upravljanju drzavnim poslo-
vima nije imao sposobnosti. Semsudin el-al1a1m (sv:eztalk VI, stra;fila 4200)
lklalz:e OV10': Sejj1id Muhamed-pasa Silihdar, kojj za vri-
jeme sultana 1 ve!ikj vezjr, iz Dimotjke. Ulaskom u carski dvor za vrj-
jeme sultana 11 nakon sto peskjraga i cokadar postao silihdar.
vailij:a u Ha,najti, :Inebah;tiiju, i 1160 (1747) u Dzjdi. Umro
1170/1756. Bio obrazovan, isprava;n oovj:ek, ali u vla!Z'lliim dlri2Jalvnjm posao-
vima njje imao sposobnostj.
Ci1nill SJe daJ s:w pod\alci u Sidlzillbl Osma!llli tome ka,d,a Sejj:i,d
ovo pismo JJptuaeno hiio valllij'a u Beogradu sasvim tacni. Njih potvrduje da-
tum dMirano ovo ii nikakvih neslaganj
Ova poslanica svjetla na neke do sada istoriji uopce nepoznate
dogadaje. U nedostatku drugih podataka moramo se zasada ograniCiti samo na to
da ovdj.e teks:t prie'VOd ove pos!'aill:ioe.
Pr,e,pjs ove priredeno ovo izdanje nalazi se sada u Grad-
skom muzeju u Tjtovom Uzicu.
Tekst poslanice glasj:
Bismihi subha,nehu hamiden ve musalliyen.
Kale te a'la: Ve seya'lemu 'llezine zalemii ....
(eclayet).
Ve kale Men re'a mazliirnen
felem jugishu fi kabrihi seb'une
1
)
sevtan
Senin tarafindan ki Belgrad'da Rahime 'llahu imre'en 'arefe kadrehu
ve lem yetecavez tavrehu kelamiyle musaddar mekttibiin geliip mazmunu ma'lum
oldu. Ve en.e Ve u<fevvidu bliail!lahj Bu
faktra mezkure.)lli husus i<;in irad Em:ir
sa:rf-:i ve bezl-i eden lk,adri
1
) Mjesto
Poslanica sejha Muhameda Uzicanina 187
tabi' olu:p mekul1eiSi o[ia,n lkiad-
erfa' ve a'la ve i<ddlila

bu Hik!at:tru o<lan te<ccHdirna
mulh'ta:<;tir. Ve dah1 nehy-r sa"y ve
Hal'buiki ana ,ehl-<i nif.ak Keiffiiil! ka1e te'a
1
la: Vlei'l-
ba'duhum mi:n ve a:ni'Lma'r.u,fi ...
(<e!Jayet). ,1Jii'lmlal'ruf v,e nehy'.a,ni'1mul11/k',erm vu-
cubu ma'r'ifle!ti Anc:a
1
k Ni:t:elkiim Se,rveJr-i
'a:Iejhi efda1u'ssa!lavat Men
fei:n y-e:st,eti' ... _(eLhac!l:ls).Ve da'hi Men
blyedli!hi f,eoh1uve ve fehuye
nun ... (ethadi:s). Iki bl1J,e y,e1cliy;J.e ci>had ve tagyirr-i JiiS'a'tl 'V'e ka;J,h
tizere sarahataln ve 'ia:fd'bl, ednasi i:s,Hta'at se'beib-
iylie V,e da1h1 Allaihu a'lemu, 'aref,e kadrehii ...
degi,rmen6Ler ma'n.a Z:ir1a' Resii!.i Men fielkiad
'alrefie ma,nasi: 'arefe nefsehii y;e'lliJh<tiyaoi 'ar.efe
rab,behu bu 'irfan 'l'M'Iislab
1
m
d.egildir. Bel!ki te's!iri ve gayr'iyrel
areblyy,e'i mezkuredem tahrir v-e
ki: sen ki Uj,ioed,e :;;eyh 1ba'dle:',sselam i1n1ha ,kJj,: m:.rkaldde-
iihlt!illal-i harekilt sem.eresi b1ladi a;hara na\kl
i<;,in sa,cfiilr 1k1i1tap ve Slti11!net ve icmla'li ita'a't
vacbp i'ken i<lte ita'at!tan huru,c bu .def'a zu-
ki>tal v1e ,devl<eti 'alli'yyeye

ehl u ve u
iiJe ve kla

ve
J'Ie'd '13\Ji sa;dior deyu lt!ahrir
se;n k'i vleiZi'r ve se'beblyie hem Allah
'asi helm re;s;u'lun,a hem hla>ttiyllle
eklked daima tizer-e ilkJe;n sen
sez1a1

v'e 'a,dalle't etmege v,e

sa'y v1e o1maga 'O,Jim(llmi,z, ne
uymaz hakka muhailiif Slizcre;]]
edeidek i:ken siz blz-den 'eldersi,ni.z. Ne ve glairi<h
blr1i
Kah,r.i dteblr:le olt11p
Yi,ne gura'b ey1er, bu;nd:editr.
Eg.er

s!Udur o\!duiktlaln ist1e1r

oll:sun ister 'atdU itster ta'at i'sltler ma'siye;t:, ita'at Bu htilklmunii<Z! Kur\vn
Hadilse olic1ugunda1n glayri dalh11
Re<sul.i Ela rt'a',ali:!e fi m.a'isiy;eti'lhaliikik< hadis
Ve dah'I ha,dis-i dela>J,etiyle h1a!diS1lierde
y,ru var ise Mel<e'kte sebe:b-i vltlrudiiln:a k'i1 Resuli
ekrem aasb-ledtip i'tial"a!biyle 'askelffilnle ma'siyeHe emrine
ita''a<t ve Ha',alt
deyu
bu f iiZietr'e dia; ve da
ki a:ada1n asaa haberit yokit'ur. bu dah1
ki: v,e eyyi haHn bu kraya ve ndd:a!ki
188 Omer Music
blr 'a'n etmeyiip 'a<rz Ve!kii:l11'nla ve evlad 'ij,a!
v1e 1kalkup giid.eJSitn ve iilla iyLe va!ni:Ld!iiklt:a yii
ziinden otlacalk hasareti ku:lliyyenCin d:unyadla v.e ahi,r,ette vebaili
vucuda geieoe/!kJ fesa,da oiliip tefekkiir ve Vlei oe-
va;hi deyu ta:hrir
.sa1na ceViabl ki:
ve kork! h<azreti:!i 'AzraUI 'a,Sikieni
ftutrei iyie etmegte :nte' hej'etle
'Sana Ohru,c illa d<aJri:k;e'Het.i yohsa: Uh-
r'uc harreibttehra ilia haNritna Tesbln-1-i
ruhun fikr-eyLet! g:ibl :inevltli c;arsablatr
miilrevves Kabltrda ha1i!n <11Ji,Cie olur? MUinkir ve Nekir saina 1ne
yohsa bakQes[: yohsa c;uikiuru? tnke
Yohsa gilhri ikram silr'iiliir-
Yoihsa 'ffii Fir
1
avn ve )'eddad gibl iyle
Anti c;ok Zuiltumdain Sa'i bl'ltfesla!d oiLa1n ,za1<elilleyi V'e-
kill ve v,e a1t1ra1f eknaJa vila)'leti Al-
Iabl,n yok, Resul'Uinran yolk,, yok. seniln vere-
oek ist,er 'i1yJ1e is<ter kolayina zui
1
U!ill VleJ fesa;d
it;titn icatd Js,aMe ma'.siyret it,a,'M savuillmagLa'. oilsun.
Stiz yahod oelha>leJirnli!z ed,er<s<iz, Allah 'te'ala-
ya ve ve 'hliyane<t ln111ei'llahe k11
'Aslkeri iylie oJa,cagi,n ilyle tehdid ve

si,n. ic;in? Ve valiahi gwyri it;titn an,cark
Nitekim Hatklk cei'Ite ve 1a>tw haikki,ndat ma
hu,m blila kork, ,na1s1ta,n U't:aln, y!aiJ.a'n
et>me, kat'i 'llalzar h>elr d'ilnde her
kese ve vuzeraya kati
sur,etli<rJJde kti, gailiz ve
celi ve 01 iftirat1erti yag,iyle
Siz'e Bizden brir :s!ad'ur etltJisede d1unya:da ve ablrettte
sai[l:.h ot]ta!C:alk ve iV>e i1::ma'i kavi
S.end'e'n gi
1
bi 'h'e'vai Hoda 'azze ve Oelle
<::tinki sen za'mince lkiitaJba multlaJb'tk edtip 'als:i Nit;.i>n d:tvar,i-
re'aya ytizlte>r kese ma!i zulmen <Conva'i aldi1111? frer-
'iaiH 'a>srker ,ce:m'-ed,eoeksin. Bilmen cem' edup 11ji'zi gwret
ed<e<ce,kSJi,n. ya'hod ki d<aha
derler. gi<rdilk!Leri,nd!e geytip biri Yov,aln-
Re;cep cagirlar. Gti1ad'tiz 'ka>di k1afes.i,
kimi vezir kapusanda d1efterd:ar. 01 vak;Ha ef,endi Rec:elp efieln-
di de'YU. ederl<er. Meger anilar geHrlerse mna!
Hzere Yohsa atrafi-
mizda eyal<etler ha,Jiki ve mezheblmizi Dunya

volhsa> .ablre't' ic;in Ve !S\en da rve laki<n Hulbbu' didiu:nya
hatiatin had'is-,i v' cem'iyyet edtip c;o'kluk
yoMur. ve ni ni ve ni
sejha Muhameda Uzicanina
(beyt) :
Ln,ne ve f.i katli
La ubrnli 1bketm'ihim ikuaLu oem':i1n muennesun.
189
Ve kad kla1e te'aJa: kai.e inne'nnase kad lt;j,klum
fezadehum ve kalii \ne n.i'me'Jv.eikil. F'enka.lebli
ni'meti!n. ve fadblin 1em su'ua ... (e'layet).
fediail-i cdhattt'a kik Bi.r k,ez Rum .oemi' mu-
luk-rl kuffar1 cem' edtip eybeldi!l,e:r 'kii eihiH bll'kul:liyye
yer ytiziindJe,n ref' ve lklall' ey1eyeler. siz
mwn:ker eden cem'iyy'e't e'dilp
bell1u 'a1skie'r-i kuffar cem' eylediierr ve sair karill>di 'askere ha,dd ni1havet
keiSJieiti'ne ehl- itskllm blr katra tizerinde h'ir kll kadar
yog.1ken Halkik te'ala re'hl-i islami mensiir Ve zab1mkn e.t'ti. Hi!k!alye
uzundur. Biz netkes,i,ni kufHiri<n
Rum 1e1Sii'r edtip Vle boynuna organ1 t.akup v1e oyleoe 'a1sik'e'r
gezdiirdbler. iki zi.ra ol gHn iki blr
Hek der: hir
deytip eh1-i isliam O!lan: y,e'lhablsu Ii'lhablsi, deyilp
I:slamlboie gonde.rdiler. Erkwn-i i'1ra1Z edtip
gozlielri,ne hiir. ve oilid:u. her kim eh1-i 'i:sllla!ma Zl'yade su'i
eiC:ter oyl,ece hiir Fa'ltle
1
blirii YiaJ Baki: E'izze yu-
'izzeke.'J,j,ahu
Ve odsun ki: suretleri in te'ala ve
Edir,ne'de Ve Ve 've <o
1
lan
ve sul,ehay;a' Vleh,aM var i1s1e 'Sien blZ!eJ meiktu-
V:ebaH Valr i:sc deyu !Va!hrilr 1akiln lbiUII1U:ll
ma ada in te'1ala nef<i Z1alhir O'llur. Nitekim Hakk ve
'ha1ber verilp bl'l:ifki
1:ahsebiihu bel huVJe 1ekwm.
Imdi risa,Le,miz,j.n size hasil fela
ve lii-mii enfUJsekum 'VIei ve agvaku1m ve ve a'ta
ve 'al.e'J<i.syall1i ve ezale
y,e'sserl'amu '&la ve
3 mi111
rebi<i:!a1hari sene 1161
u' Lfulk!ara
Muhammed Uj:ke

U Njegovo slava Mu, zahvaljujem i molim.
Rekao Allah:
Znace oni koji nasilje Cinili .. .
1
)
rekao alejhi 'sselam:
vidi nekoga, kome nasilje i ovaj
od njega zatrazi pomoCi ne pomogne,
izbatinan sa 70 paklenskih blceva
. Od tebe koji si pasa u Beogradu doslo mi pismo koje zapocinje rijeCima:
Neka se smiluje bog covjeku, koji svjestan svoje vrijednosti ne prelazi granice
pristojnosti, i saznao sadrzaj pisma. na to velim: Prepustam svoju stvar
') Kur'an, XXVI, 227.
190 Omer Music
zaista bog vidi svoje robove.
2
) Zasto si spomenute rijeci ovom siro-
One d'a ti mislis i tvrdis, da onih za-
povjednika koji odani strastima i koji kao
stoka, veca i visa nego vrijednost koji sav svoj i
na i odvracanjti od zla. ko ima takvo
vjerovanje treba da svoj iman obnovi. proistice iz vaseg stava i mrznje prema
nasem da sprecavamo zlo. MeduHm, mrznja prerna jest svojSitvo
licemjeraca, kao sto kaze bog: Licemjerni i licemjerne zene jedna-
ki, i od onog sto

Obaveza da
se na sto dobro i odvraca od onog sto zabranjeno - koji
pak ima tri - nije spoznajom svoje vrijednosti, nego
na samo kaiO sto rekao Muhamed,- neka ,n,ajveoca
bozj!a1, -: od vaiS vidi n1es't!o neka ga otkloni snagom ako
ne moze neka jezikom (go'."orom) ...
4
) On takode rekao:
se bori protiv njih. (grjesnika) svojom (djelom), taj vjernik, ko se bori
pr:otiv njih jezikom i to vjernik.
5
)
Stavise, hadisa jasno i smislu fizicka borba i
sprecavanje zabranjenog nad borbom jezikom i srcem, najnizi
zbog nedostatka vise Bog najbolje zna, (cini mi se) vi ste i
ko svjestan svoj.e vrijednosti - kao (sto mlinari, jer
smisao one izreke najcasnijeg bozijeg poslanika: ko spozna sebe, spoznao svoga
j1e1S1t ovo: ko ,spozn:a i zavisnost prema bogu, spoznao
i neovisnost. Ova spoznaja ne oba-
od.govornosti (polaganje - ihtisab), nego ona jedan od da
se na moze djelovati i koristiti
U tVio,me iza 1a1rapskog ,t,ekSit'a napisano i navedeno ovo: Ti, koji si
Sejh sto nakon pozdrava primi na zna:nje sljedece:
Vama da se

i Idzma-i

pokor:i,te uzv.ise1n.om - koj,i U'SIIij:edlio 'kao posIj,edl)ca
paka, koji ranije reda na granici - i da se preselite
kraj. Kada borbe i neredi koji se ovaj pojavili zbog toga sto ste (vi)
- zavedeni od mnogih - otkazali (pokornost) - .
do Visoke Porte nama dosao strog i ferman, da se sa svojom
porodicom, pristalicama i sljedbenicima preselite Tako napisano.
slava da ti se smatras
ti si zbog i postao i koji stalno
njegovom i potvrdenom
ca'ra,- nrijesiii da i kaznjen, da
2
) Kur'an, XL, 44.
") Kur'an, IX, 68.
') Muslim, El-Dzami es-sahih, Cairo 1329, I. 50.
u tekstu nije donesen citav hadis, na kraju izostavljena recenica koja prevodu glasi:
... ako ne moze (sprijeciti ni rukom ni govorom) nekama to ucini srcem (tj. neka
to najslablje vjerovanje.
5
) Muslim, El-Dzami es-sahih, I, 51.
6
) knjiga (Bozja tj. Kur'an).
7
) tradicija Muhameda s.
8
) suglasno rjesenje islamskih ucenjaka. Kitab, sunet
izvorima islamskog ucenja.
idZma smatraju osnovnim
Poslanica sejha Muhameda Uzica111ina
191
mi, koji se trudimo i nastojimo da i druge postupaju
i Sunnetu) i pravednom naseg cara - zasluzujemo da budemo ukoreni i
kaznjeni. cudna, muslimanstvu nedo!icna odluka (hukum) i zapovijed, i ferman
istini Mjesto da se mi tuzimo na vas, vi se tuzite na nas. Zaista cudna i
ta tuzba! Neki pjesnik rekao:
Silom prilika neki papagaj se udruZiio s
Ipak cudo u tome sto se vrana tuzi.
kaze:te: posto ima koji izda,t od' oara, 'kojem Sle keba1

bez obzira naredivao on (ferman) nasilje, pravdu, poslusnost buntovnistvo -
takvo vase rezonovanje (sud) u suprotnosti ne samo s Kur'anom i nego
ono u suprotnosti i sa cetiri svete knjige (kitab). Da jie tatko nam li;z,r,e.ka
casnog poslanika: Pazi, ne treba pokoran nikakvom stvoru, ako se time gri-
j'es,i s1:vori'tei,Ju
9
) .i ,n,a Sto u:pucuj,e njegov hadis: s.e tre:ba1
U 0fi0ffie StO dobr0.
10
)
Ako vam u had>isima stogod sumnjivo ili nejasno, pogledajte u
djelu Mesarik od Meleka
11
) povod kojim su izrecene. Naime, kad casni posla-
nik postavljao zapov,{ednika vojsci, naredio da se pokorava njegovim zapovi-
jedima, (ali) da se ne pokorava zapovjednika, ovaj nareduje nedozvo-
s1tvari. 1alko mu budete pos!:ulsni (u tome) i (stoga) udete u pakao do sudnjeg
dana necete izaCi iz pakla.
Medutim, kako ovaj siromah razumio: u Beogradu i Carigradu se falsifikuju
fermani, da car ni pojma nema.
U pismu koje si nam poslao stoji jos i ovo: Nama jeG naredeno da ovu stvar
na svaki naCin izvrsimo i vec smo se pripremili na put (pohrod). Prema tome ni casa
ne casi nego s obrazom i casno sa svojom dj1ecom, prrliista1llkama i sJj,edb,e-
nicima podigni se i idi. Inace treba da znas da si ti odgovoran i ovoga i onoga svijeta
da grijeh tvoj vrat za svu stetu koja zbog tebe nastati tolikom narodu,
da si ti povod nereda koji nastati kada se prispije s vojskom. Za to razmis\i
posalji zadovoljavajuCi odgovor. Tako
Evo ti dakle zadovoljavajuCi odgovor: se velikog boga i njegove teske
kazne! Kad dodie ha!Zre1ti

s i strlaiS:nom da 1:'i d'U-
su u oblilku cJro,ci? da ltli re-
ci: iz1azi (duso) iz lk!u6e Sli rpopravljala u kucu koJu sj mSibla, ili
izl1azi iz :koj'u si u ikJUcu koj,u si popravljala! imaj umu! Ra,zmi,sbl
tegobl dt!Se! Kod Sto si ti up,r'lj1a1rua
od smr,t.nJilh mu1ka. Kakvo tvojle stanje b,iitli u U lkia-
kvom ti liku doci Munkir i Nekir?
13
) Da li tvoj grob rajski vrt ili paklena
9
) Navedeni hadis se ne nalazi u djelu Mesarik od Meleka na koje se poziva pi-
iac. Vidi na_p. 11.
10
) Ovaj se hadis ne nalazi u djelu Mesarik na koje se poziva pisac, nego u zblrci Musned
od Imami Ahmeda. Vidi napomenu 11.
11
) Ibnul-Melek napisao komentar na Mesarik, ne samo djelo kako veli pisac. Ko-
mentar se zove Mebarik el-ezhar fi serh mes arik el-envar<<. Pisac komentara sejh
Latif Abdul-Aziz. Poznat nazivu el-Melek Fir!ste (Firiste-oglu). Djelo
stampano u Carigradu 130Q g.
12
) Ime andela kojem duznost da uzima duse. Zove se jos i melek el-mevt. Vidi:
S. Sami, Kamusi turki, 935.
13
) Ime dvojice andela koji covjeka u grobu ispituju zivotu i radu na ovom svijetu.
Vidi: S. Sami, Kamusi turki, 1421.
192 Omer Music
Kakvo tvoJe stanj1e na sadtnj.em danu? Da 1i ces blti predveden u raj
casno kao prijasnji dobri zapovjednici, ces blti predveden u pakao na ponizava-
juCi n.acliln s nasilndcimra Sto su i Seddad?'
4
) Toga se mnogo sjecaj!
se nasilja! Ne rusi vilajeta postavljajuCi pomocnicima (vekil) i zastupnicima (mutese-
lim) nasilnike koji nered i saljuCi ih pokrajini na razne strane. Nasilja ne
trpi ni ni njegov poslanik ni nas car. Ako povladivao tvome nasilju svo-
jim ovdje i pokorio se tvome fermanu, koji ste sacinili
da lakse narodu nasilje i nered praviti, ili se nekud preselio, ucinio iz-
daju prema bogu, njegovu poslaniku i nasem caru kao sto vi upravljate cejfu ili
iz neznanja. Bog zaista ne voli izdajnike.
15
)
Htio si me uplasiti time, da ces na me poslati veliku vojsku. zasto? Boga mi
nije ni zbog cega nego zbog moga muslimanstva. Bog ashabl uhdudu'
6
) rekao:
Mrzili su ih samo za to su vjerovali u svemocnog i slavljenog boga.
17
)
Prema tome se boga, stidi se ljudi, ne lazi, ne kleveci! Ne uzimajuci u obzir
da sama pojava lazi grijeh, syaCija laz u svakoj vjeri medu ljudima pokudena,
narocito laz vladara i vezira vrlo pokudena. Vase lazi tt fermani.I
koji si poslao su i vasa smjelost d,a ta:ko grubo i
one koji su ih culi. klevete ni pas s maslom ne
Greska se vidi kod vas. Ako poteklo nesto od nas, to bilo na osnovu jakog
dokaza p.o,dkrijepljenog Kur'anom, Sunnetom i Idzmai-ummetom, sto dobar
odgovor i na ovom i na onom svijetu. Bog neka me sacuva od onog sto poteklo
od tvoje samovolje. Ako nijesi caru neposlusan, zato sto su tvoji poslovi - tvome
misljenju - u skladu s "Kur'anom zasto si uzeo od siromasne raje u nasoj okolini
na stotine kesa imetka nasilno s raznim mucenjem?
Bez visokog fermana hoces da skupljas vojsku protiv mene. Ne znam kakvu
ces skupiti i nas opljackati, Austrijance ili carigradske Hamzevije,'
8
) ko-
jima jos kazu podrumasi. Kada ulaze u podrum stave sesir na glavu i jedan dru-
gog Nikola-Sa:b.aln, Jovan-Red,zep, danju neki imaju na glavi kadijski sa-
ruk, neki sareni saruk, neki u pred vratima vezira, neki defterdar i tada se
oslovljavaju Saban-efendi i Redzep-et'endi. Valjda vam oni doci u pomoc, zato sto
se Hamzevije pojaviti -:- prema onom sto napisano u knjizi rasprava vje-
rovanju - kada ih bude 40.000.
Narod iz naseg kraja nasu vjeru i nase glediste, shvatili su da li
nas trud radi ovog ili radi onog svijeta. I ti to znas. U casnom hadisu stoji: Po-
11lepa prema ovozemnim dobrima procetak svakog grijeha. Ni malo se ne bojim
") Faraon opsti naziv najranijih egipatskih vladara. Seddad vlastito 1me vladara
Jemenu (Arablja), koji poznat gradnji vrta i dvorca Irema danasnjeg Adena.
15
) Kur'an, VIII, 59.
16
) Imenom ashabl se hriscanski .stanovnici pokrajine Nedzran Jemenu,
koje naredio da se poubljaju jemenski vladar stoga sto htjeli napustiti
i primiti ime doblli jamama koje poba-
cani svi oni koji zrtvovali zivot za Dogadaj se desio 523 g. Vidi: Islam Ansi-
klopedisi, IV, 373.
17
) Kur'an, LXXXV, 8.
'") Hamzevije su jedan ogranak derviskog reda Bajrami. Njihovo od
ortodoksne progla8eno krivovjernim. U cemu se sastojalo to krivovjerstvo jos nije
jasno. red 16 rasiren i Imali svojih pristasa 1
Bosni, koji jos polovini 16 vijeka tesko proganjani. Uporedi Basagic, Bosnjaci
i Herceiovci islamskoj knjizevnosti, Sarajevo 1912, str. 25-26.
Poslanica seJha
193
vaseg sakupljanja i dolaska. Bog nama dosta, on savrsen zastupnik/') savrsen
gospodar i savrsen

Jedan pjesnik rekao: narod se skupio i
mom ublstvu se zdogovarao ne vodim rac!lna njihovom skupljanju, svaka mno-
zina ( ) zenskog roda ( ..:..;}1 ). Bog rekao: One kojima svijet re-
kao: narod se protiv vas skupio, cuvajte ih se, jos vise ucvrstilo u vjeri i rekli
su: Bog nama dosta, savrseni zastupnik. Povratili su se s od
boga i dobrotom, nije ih snaslo nikakvo zlo ... (Kur'an).
21
)
Imami Kurtubl naveo (u knjizi) vrline bor,be ovo: Jedamput rimski car
skupdo u Ca:rJ.gradu sve vtladar.e, te su zakljucili da muslimane potpuno s
lica zenilje pr:otjeraju i iskorijene, kao sto ste vi namjeravali uciniti s ucenim ljudi-
koji nareduju ono sto dobro zabranjuju ono sto zlo. Sastali su se u Ca-
rigradu i skupili 600.000 prave nevjernicke vojske, ostaloj vojsci kraja ni konca
nije S obzirom na mnostvo nevjernika, da muslimana nije bilo ni koliko
dlaka na crnu volu, bog pomogao. muslimane porazro du-
ga, da spomenemo samo kraj. Konacno su zaroblli rimskog cara, vodu svih nevjer-
nickih careva. su mu na i tako ga kroz vojsku proveli .. Niko
nije dao ni dvije akce za njega, jer toga dana nije prodaji dvaju nevjer-
nika za jednu akcu. Neko lmam jednog psa, ako hocete da zamijenimo.
Muslimanski vojskovoda Pas za psa nevaljalac za nevaljalca. I zamije-
nili su. Na kraju su ga poslali u njegovom prestolu. dostojanstve-
nici su glavu od njega, oslijepili ga te ostao i ponizen. Eto
tako ostaje i ponizen svaki zeli mnogo zla muslimanima. Uzmite
pouku pametni! na Postuj bozju zapovijed bog te postivati!
Primi na znanje i ovo: Prepis ove poslanice poslan - akobogda - uce-
nim i ljudima u Edreni, Meki i Medini. Ako bude gri-
jeha, vi ste kao sto ste vi meni pisali, ako bude grijeha vi ste odgovorni.
Ne samo da nece grijeha od ovoga, nego se, akobogda, pokazati velika korist,
kao sto uzviseni bog Zaista oni koji su napravi!i smutnju jesu grupica od
vas, ne to zlim nego to vama.
22
)
tome ako vama dode kakva neugodnost od objavljivanja ove poslanice,
ne korite mene nego sebe i. onog koji via1s pom.agao vasu
vam odobrenje, vas na neposlusnost i unistio vam bogobo-
j azljivost ..
Spas onom koji slijedi pue
3
) ostavi nasilje i
Napisano 3 1161 g. (2-IV 1748g.).
'") Kur'an, III, 173.
20
) Kur,an, VIII, 40.
21
) Kur'an, III, 174.
22
) Kur'an, XXIV, 11.
28
) Kur'an, -!7.
Sluga Muhamed
poznati uzicki sejh.

194
MESSAGE DU MUHAMMED D'UZICA - AU VALI DE BELGRADE
MUHAM1\1.ED
travail l'aruteur une lenre qu'un Cheih Mu-
hammed d'Uzica ;au :vabl de Belgrade Muhammed Pacha en l'a.n 1748. Cette
Jettre reverle un conf1iit pacha de Belg.rade et cheih d'Uzica. Les
du conflit sont pas mai1s du .tex,te de on voit
que chreri:h s'est insurge des d'e viole.nce d:es
naires du pacha dans 1ar et .essaye de ray,a de l'oppreS1S1ion des
Par le 'cheih s'e:Sit part alSrsure de mais de
l'autre s'esrt attire l'inimlitie du pareha, qui par le fa:ire O.a:ils
.tra.vaJ.'! sont preSierntes d'es co,nnus sur le d'Uz:ica et
sur le pac:ha de Belgra.d'e quoi suite le text,e turc de la lettre et
sa trardurcHon en arccompargrn:ee des les plus
MUHAMED MUJIC
JEDNA BUJURULDIJA
1
) HUSEJIN-BEOA ORADASCEVICA
Kod nas se doslta pisalo otporu Bosanaca protiv sultan.ovih pocet-
kom cetvrtog decenija p:roslog vije!ka pod rukovodstvom kapetana Husejin-bega
GradasC.evica. Iako su nekoJike studije ovome otporu i Huse:j'in-bego-
voj ulozi u n.jemu, d:osada nije obj'avljen nijedan 'turski dokumenat koji se odnosi.
na te dogadaje. Istina, samo na jednom

uzgred ukazano na aeke Husejin-
begove i ostalo na tome. su one ciji se zvanicni pre-
pisi na,J.aze u sarajevslkog kadije iz godine 1246 i 1247 Hidzri (1831 i
1832 go.d'ine).
3
U nasoj naulci nije spomena koju HJsejin-beg upu1tio li-
vanjskom kapetanu Firdusu, livanjskom i duvanjskom kadiji, kapeta-
nu i prvacima d;ne 21 sevala: 1247 godine
da ov,e bilo od za nasu ne
zbog toga Sto to prvi objavlj.eni turski dokume.nat spomenutom otporu,
vec sto se na bujuruldije mogli ,izvesti nek'i z,akJ,ju&i koji
moZ:da jos vise pridotnijebl osvj:elt:ljavanju liCnosti kao l
rukovodioca borbe protiv provodenja r.eformi. Mozda nam ova bu!}urul-
dija vise nego i je.dan drugi dokumenat ukazuje svu zaostrenos1t odinosa
bosanskih velikasa, celu sa Hu,sejin-.begom Gradascevicem i :prva!ka,
celu sa Alijagom koji su' se slt.avili na pozicije su:ltanove politike.
Iz tih razloga smatramo potrebnim da objavimo ovu
nalazi se u Arhivsko-istorisikom odjeljenju Orijentalnog
instituta, Akta 'turci,ca 4771.
Velricine .cm. Ovaj dokumenat ne poCinje invokaldij.om kao Sto
to cesta pojava kod turskih isprava. Od ivi<ce b'U!)uruldije do samog 'teksta
Olstarvljen praza:n od 4,5-5 napitsan ha't': (p:smo
kancelarije). Slova su i Cidka, ali za bl:<sta ipak
potrebno neko :paleografslko z:nanje. Tekst bujuru:ldlije slkupa s datumom, koji po-
seb'll.o napisan, iznosi 19 redaka. Ret,ci su, kao sto r:edovna pojava kod bujurul-
dija, koso napisani.
Dokumenat na nekolika mjesta od vlage ostecen, i sami tekst na jednome
mjestu ostecen. prva rijec u sestom redu, koju nismo mogli desifrovati. Buju-
nekoliko pocij.epana usljed Na poledini bujuruldije
nema nikakvih iz kojih mogli zakljuciti kome ona pripadala.
1
) Bujuruldija naredenje izdano od valije.
2
) Hamdija Kresevljakovic - kalendar Napredak - Sarajevo 1932 g, - Husejin kapetan
Gradascevic, str. 118.
") Gazi Husrev-begova Sarajevo - Sidzil, br. 69 i 70.
') U turskim ispravama invokacija se oblcno stavlja iznad samog teksta, izrazava se lic-
nom zamjenicom Huve = On (Misli se Allah).
196 Muhamed Mujic
U samoj ni na jednom nemamo izricitog spomena da
izdavac. Ali ipak indirektnim smo dosli do da
sejin-beg
sto smo datirana 21 sevalom 1247 godine
dzri, sto odgovara 24 1832 godine. poznato da to vrijeme
beg vezir, koji vlada od, oktobra 1831 do 5 1832 godine. Prema
tome orva potjece od
Osim toga kada rijec njenog izdaJvanja, stoji
sljrerdeCi S<tav: div,a!n-i e)'laleti Bosnadan tahrir ve isdar
Ovaj tekst nasli smo svim
poznato da ovo vrijeme vodio borbe protiv hercego-
vackih velikasa i da se tada na rijegovo,j strani borio protiv Rizvanbegovica
oko Stoca. Tako smo sada da Cinjenicom, da
prortiv Rizvanbegovica, koja na ove
dije, da izdavac te
Jedan od osnovnih koje diplomatika, da
potpisa na stoji izdavacev pecat. U desnom ove
na onom gdje kod stoji izdavacev pe-
cat, isjeceno Izgleda da neki i rijetkosti odatle isjekao
pecat. Nasoj javnosti poznat pecat koji on kao
otiskivao na

Telk!st glasi:
ve-1-akran unavniyle Istol<;e olan
Iblev:n,e seadetlti - zide - ve
Ihlevne ve kad!1ar1 faziletlti - zide _:_ ve ema-
sil ve-1-,akran mir-i maiyyetine
Mehmed-beg ve ve - zide - ol-
nurki:
diniyyei ittifak-1 eyalete ve
ikad-1 nairei fitne ve fesade mticaseret ederek Hersenk
7
gailei
kesiersine dfi<;ar ile pazdei hasar mtieddi o1an fesadata iblidar eden Istol-
<;eli hiyanet ve ....
8
ctimlenizin olmaktan
habaset alfidenin s1dkiyle ctim-
leye t'arz-1 ayn mesabesinde olvecihle Istol<;e ehalisi dahi hain-i te-
ve dilgir ve kazahayi

ehalileriyle haz1r ve mtiheyya
taraftan askerimizin ve tizre defa
za eden mtisteban tiz
elden ki.illiyetlti askerin ihrac ve serasker maiyyetine iltihakan Istol<;e
tizerine sevk ve irsal edtigti sizler ki
siz or\dukta derhal ve ihmal mtimktin mertebe
5
) Riza Muderizovic - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1916 g. str. 29 i 30.
6
) U tekstu stoji kapudan.
7) Zacudo da se skoro u svim bujuruldijama za urotre-
izraz Hersenk. Jedino smo u prepisu jedne bujuruldije naiSli da pravilno stoji
Hersek. (Gazi Husrev-begova sidzil 69, str. 90).
8) Na ovome mjestu dokumenat od vlage ostecen te ovu rijec nismo mogli desifrovati.
9
) U tekstu stoji kazahayi mezkur, treba :.kazahayi mezkure.
Jedna bujuruldija Husejinbega Gradascevica 197
cenkaver ve gtizide askeri ihrac ve mir-i mumaileyhin maiyyetine ilhakan mahall-i
memurei mezbure stirM-1 ve ve delirane muhaceme ve muharebesiyle
kahr ve tenkiline musaberet ve sen ki mir-i mumaileyh - sin sen dahi Ihlevne ve
Dumna ve ve bllctimle Hersenk mtirettep olan askerleri tizerine
serasker nasb oldugunu
10
blltip vusul-u buyuruldumuzda blran ve blr da-
kika tehirine tecviz etmeyerek asakir-i merkumei maiyyetine bl-1-istish.ab mahall-i me-
murei mezkure sarian mtisareat ve !azimei vecihle hain-i merkumun kahr ve tedmir-
ine sarf-1 gencinei makderet ve ittika ve mubaadet ve lazim-ul-inha olan
umur ve hususat1 peyderpey huzurumuza inhaya mubaderet eylemek bl-1-
istiklai divan-1 eyalet-i Bosnadan buyuruldu tahrir ve isdar ve .... ile irsal olun-

Bimennihi teala vusulunda gerekdir ki ber muceb-i buyuruldu amel ve hareket
ve ve mticanebet eyleyesiz - deyu buyuruldu.
Fi 21 1 sene 247 (= 1247).
Prevod
Ozoru svoga drustva, sre
1
tnom livanjskom kapetanu Firdusu, koji
s Htulom seraskera upucen na Stolac - .neka mu se pove6a vrijedlnos.t - poznal-
seriata, Vrloj' gospodi kadijama livanjskog i lkadiluka - neka
ime se poveca vrlina - ponosu svoga drustva, kapetanu Mehmed-begu, koji s nase
ct:odijeljen spomenutom zapovjediniku, svim narodnim prvacima i ljudima od
zvanja - neka im se poveca - stavLja se do znanja sljedece:
Bu,duCi da svima poznato kako doSlo do. izdajstva i odmetnistva
Alijag.e Stocevica, koji se, pokazujuci da se ne slaze sa sporazumom Ejaleta, koji
donesen u stvarima opcih vjerskih interesa, usuduje da raspiri vatru smutnje i
i da takvim postupkom dovodi da sirotinja hercegovackih kadiluka pada u
mno.ge i da se steta, to duznost svakog da se svojski
zal?zi da se t.a prljava rab10ta Po;to smo iz pisama, koja nam ovaj put stizu
od Stocana, saznali da su i oni ohladili i glavu okrenuli od izdajnika,
da su i spremni da se (bore) na stt:ani spomenutih kadiiuka i da
prizeljkuju dolazak nase vojske, to potrebno da iz svojih kadiluka na
brzu ruku sto vise vojske, stavljajuci pod komandu imenovanog ser-
askera, da se uputi i posalje na Stolac.
Vi imenovani, kojima se upucuju ove rijeci, kada vam ovo bude stavljeno d10
znanja, odmah i bez ok!ijevanja iz svojih kadiluka sto moguce vise
i izabranih vojnika, stavljajuci ih pod imenova.nog
( da se) (upute) spomenuto odrediste. Ustrajte u hrabrim i srcanirh
akcijama i borbama da ih dotucete.
I imenovani zapovjednice, znaj dia si postavljen regularne vojske
Jivanjskog, duvanjskog, glamockog i kadiluka. Kad n.asa bujuru!-
dija stigne, neka se spomenuta vojska stavi pod Tvoju i bez i
jednog caska i odgadanja, po.vedi na odrediste. Ulozi sve raspolo-
zive da kako treba dotukli spomenutog izdajnika, cuvaj se i izbjegavaj da
ne napravis nesto, sto ovoj bujuruldiji. Nastoj da nas istog casa izvje-
stis svemu sto potrebno.
1
0) U tekstu stoji treba oldugunu.
198 Muhamed Mujic
U tu svrhu Bosanskog ejaleua n.api,sao i :izdao ovu buju-
ruldiju .... posiao. K111d' bozjom p_omocu ova st.ilgill!e, potreboo
da njoj postupite, da budete oprezni i da se cuvate da ne napravite sto pro-
tivno njoj.
Dne 21 sevala (1)247 godine = 24 1832 godine
Cijela bujuruldij,a napisana ostrim tonom. Svaki njen stav odise
govom srdzbom prema Rizvanbegovicu. Sve su misli izrazene logickim redosljedom.
Ako, me'dutim, tekst sa stilisticke tacke gledista, doci cemo do zakljucka
da ova strana nije bas u potpunosti uspjela. uzimamo rece-
nicu koja pocinje rijecima: diniyyei hayriyyeye ... jedna komplici-
rana slozena recenica kojoj tesko dati pre.vod na nasem ]eziku. Osim toga
nekoliko manjih na koje smo u ukazali.
U pocetku konstatovano da poznato kako se Alij,aga
Rizvanbegovic Husejin-begovom pokretu i protiv njega poveo borbu.
da hercegovacko stanovnistvo mnoge stete od tih borbl. I
zbog takve Rizvanbegoviceve politike, koja imala za posljedicu velika Jjudska i
materijalna stradanj'a Hercegovaca, Husejin-beg ga naziva izdajnikom. Ova nam Ci-
. svjedoci svoj i koje postojalo izmedu bosan-
i hercegovackih velikasa.
Posto tako Husejin-beg ukazao na izdajnicku ulogu Rizv,anbegovica, po-
ziva Iivanjskog i duvanjskog kadiju i ostale uglednike da u sto vecem broju dignu
vojsku protiv Rizvanbegovica. On naglasio da obavezna duznost svakog poje-
dinoa; da se svojsrki bori kaiko s'e' taj
da u bujuruldiji ubjedljivo prikazana izdajnicka uloga i stete koje
RizvanbegoviC nanio Hercegovcima, da im Husejin-beg kao bosanski vezir koji
Iikvidirao mnoge nezadovoljnike upucuje poziv borbu, se pretposta-
viti da sve to dovoljno da s.e mase psihicki i pokrenu na
No, izgleda da Husejin-beg nije u to vjerovao. Zato on nasao za potrebno
da se posluzi jednim politickim koji narod jos vise pridoblo za borbu.
Naime, u bujuruldiji izvjestava da iz pisama koja od Stocan,a saznao
da su i 'oni od Rizyanbegovica i da su ga n1apustili. Istodobno naglasaYa da
su Stocani da se skupa s njima RizvanbegoviCa i da zele i oce-
kuju dolazak njihoYe vojske.
Iz oyoga staYa bujuruldije saznajemo potajnim Husejin-begovim vezama sa
Stocariima. NjegoYo politicko oko uYidjelo da u Stocanima mogao syoga
dobrog saveznika u borbl za osvajanje Stoca, glavnog uporista njegovih protivnika
i za moCi Rizvanbegoyica.
u cestim borbama koje Riz\ranbegoyic Husejin-begoYa pokreta
bas su Stocani najYise stete pretrpjeii. Da nije nista drugo, vec samo one nekolike
ljute borbe za Sto!ac! Takvi veliki i stradanja Stocana imali su za posljedicu
stYaranje prema RizvanbegoYiCu nj<egovo.f po:Jitilci. I eto
Husejin-beg mislio iskoristiti u sYoje svrhe. Ali se u tome pohod
Stolac ni ovoga puta nije uspio.
11
11
) Drag. Pavlovic - Pokret u Bosni i u protivu reforama Mehmeda
1913. - str. 25.

.. ga Gra - ..
d bujuruldlJa
.... na
]!.\L lVIUJlC.
Jedna bujuruld{ja Husejinbega Gradascevica 199
Ima jos jedan interesantan politicki momenat u bujuruldiji.
Naime, Husejin-beg ovoga puta seraskera pohoda na Stolac postavio livanjskog
kapetana Firdusa, sto vrlo cudno. Pozanto da se Firdus u pocetku
ovoga u Bosni i Hercegovini strani ne pristupajuCi ni na jednu ni
na drugu st,ranu, vodeCi I zbllja, kada uvidio da hercegovacki
velikasi pod svojom vlascu drze veci dio Hercegovine, tek tada prisao na stranu
Rizvanbegovica i uzeo ucesca borbama kod Nevesinja protiv Husejin-begovih
ljudi.
12
eto nakon nekoliko mjeseci zacudo vidimo da Husejin-beg tog istog Fir-
dusa imenovao za komanadnta svoje vojske. lzgleda da politicko
oko u Firdusu vidjelo covjeka bez politicke dosljednosti, koga jednim ovakvim
visokim imenovanjem mogao pridoblti ZJa svoju stvar, oslablti moc hercegovackih
velikasa. Kasniji dogadaji su jos vise dokazali da Firdus politicki beskicmenjak,
koji se okretao kako koji vjetar duvnuo.
UNE BO.UYOUROULDOU DE HUSEIN GRADASCEVIC
L'auteur P'Ublie de Gra.dascervic que celuir-Oi iald-
ressalit en 1832 aux cadils de Douvno et Livno elt de Livno
Fi:r.du1s. Par oett.e est la ders qui
sotts I.e de Fi<rdus doi'V'ent et.re e:x:pediees contre A'lii a:ga
Rizva:nbegovic. jiette un plus de Jumiere sur la personnalite de
Husei1n Gradasce1v:ic diri:geant de resistance les reformes du sul-
tan Bos111i1e1. Oa.n.s sont le texte et la tra'd'uction de la bou-
avec le1s remarques
12) Isto - str. 47.
HADZLBEGIC
ODNOS CRNE OORE PREMA ORAHOVU
U DOBA NJ.EOOSA
Kada P,et:ar Petrovic Nj<egos preuzeo v1ast u Cr:rroj Gori, Gra,hovo pri-
padalo kao nahija aiksickog ka:dHuika. Ali ono imalo izvues.nu au!to-
redu vodio :brigu vojvoda Jakov Dalkovic. On kup.io ha-
rac i s1ao ga u Mostar. naro,d 1u Grahovu odrzavao tij>esne veze s
i nju se vise S druge stra:ae, Crna Gora davala Gr,ahovu
svoju podrsku i u svakoj mu pomoc i zasti<tu. Tako Grahovo P'O-
st:a,lo vrsta podru,cja, na lkome su se su:ko!bljavali in<ter;e:si Turske i
Go,re.
Pored vjerSikih raz:Hka socijalni U'Slovi1 at-ilcaH -su od-
. nosa. Osim h.ara,ca drzavi su daval:i tr<eCinu
proizvoda posjednicima u kraj;evima:. ih odbljalo o.cli uprave
u Herlcegov'i!rii, Gori, od ko}e su ocekiya,li ne svoje politicko
i ekonomsko oslobodenj;e.
1
)
Grahovski vojvoda vec od 1834 g. prestao da harac.
dalo pov,oda, vez.i1r'U Ail.i-pa'Si da. pode s vojskom Gra1hovo 'U
avgus
1
tu 1836 g. GrahO'vljanima u pomoc oko 300 ali su.
pobljed,e:nP) Grahovrjani sa vojrvodom su prisiljeni da se pokore Ali-pasi i da mu
placaju i Odn,osi, pak, Ali-pase s Gorom bbli su zategnuti.
Prvi ozblljan koraik za mira i doib,r.ih odlnosa
vine i Crn.e od NjegO'sa 1838 godi:n.e poslije njegorve kore:spo-
dencije s he,roegovackim vezirom Ali-pasom St,ocev:iC>em i b01sanslklim Vedzi-
hi Me!h<med-pasom.
3
) izmedu vladike i pretstavnika V'e'Z'ira postignat
20 okto'b1ra 1838 na Oetinj1u.
4
)
1
) Jagos Jovanovic u svojoj jstorjjj Crne Gore ve\i: Pjtanje Grahova bllo nepr
od 1815 godjne povod za mnogobrojne sukobe pogranicnih crnogorskih brda.nskih sa
Turcima. Grahovo bllo u neku ruku zborno mjesto hajduckih ceta iz svih kra-
jeva prema Hercegovinj. Odatle su one jsJe kroz Hercegovinu, dopjruci cak do Mostara i Konjica.
Stvaranje crnogorske drzave razvoj crnogorske nacjonalnosti (Istorjja Crne Gore od
poe'etka vijeka do 1918 g.), Cetinje 1948, str. 219.
2
) U tom sukobu pogjnuo vladjkjn brat Joko i Stevan, sin vojvode Stanl>a Petrovica.
Posto Smajlaga Cengic glavni faktor za n a,vedenj poraz, to on 1840 godjne iz osvete
ubljen u Drobnjacima.
3
) Dr. L. Tomanovjc, Petar II Petrovjc Njegos kao vladalac, Cetinje 1896, s. 96-99. - Marko
Dragovic, Borba Crnogoraca s Turcjma. oko prevlasti nad Starjne Zagreb 1888,
s. 269---270.
Prilikom svog prvog i drugog boravka u Rusiji (1833 1837) vladikj preporuceno da
uspostavi dobre odnose s pogranicnim asalucima. On to i predlozio Ali-pasi 1834 g.,
ali zeljenj cilj nije postignut. Kada se 1837 g. drugj put vracao iz Rusjje razgovarao s tur-
skim amba.sadorom u Becu Ferik-pasom, koji mu da se od strane Turske odrzavati
mjr na granjcama Crne Gore. V. Latkovic, Petar Petrovjc Njegos, Beograd 1949, s. 80.
4
) Dr. L. Petar II Petrovjc Njegos kao vladalac, s. 101. - Dorde Popovjc, Isto-
rjja Crne Gore, Beoirad 1896, s. 181.
202
glasi:
Da se zna ikalko turski cinovnici od strane vezira bo-sanskog Me!hmed-
pa,se g. Hadzi od stlrane vezira her,cegovacko.g Ali-
pase g. Ob,ej.dul.ah-aga Se<hovic na Ceti.nj,e kao 1svojijeh ve,zira
k viadici

s lk!ojim razgovorise se oko Gra,hov'a' i mira

ugovorise ovo:
1. Da se Grahovljan'i sJ,o>bodno vrate svakL na svoju i koj.i l9e ma-
kao s nje i d.a drzi i vjecno S'V'e ono sto ;s,u i prije drzali, Od sad.a da
sudi voj,voda Jakov Dakovic, kojemu ostaj.e vojvodstv:o nasilje.dls;tveno koji blti
na to :poltvrd,en od dv,a vezira i od vJa;dike
2. Da Grahovllj>ani' ono sto su otsj;ekli posljednji
za z,emlje turs:ke drz,e i carske, od dru.goga d,a duzni nits1ta davati, iaiko
hoce od svoje. volje, i to sve da ruke
od 111jega da !traze, jerrbo on stavl1j1en n:a1d stvari.
3. Da od s.ad napriJed ne ni Turci ni n.ils:ta graditi u; Gra-
hovu.
4. vezir bosanski v,edzihi Melhmed-pasa da od sada naprijed nika-
kv,a namjerenj.a od turske S'trane protiv Grahovljan'a' blti
5. U iSito vrijeme Cini se v n i i r n z v i s n crnogor-
skom s jedne tj. od V
1
rh Koma lkltlckoga do Dragallja. Svekolike
sto ko u.z.iva na .da ih i mir, sto od rata
b>ilti kosene ali d,a, polovina polovina Crnogorcima.
6. Za ovoga i vj-ecnoga mira j.emci s'e od omogorsikre strane
v!.adi'ka' bosaniSikom pasi; od turske ope't
jemci se bo;san.ski vezir vladitci crnogorskome.
Ovaj u .d'va jednaka, od strane turske
gore pomenuta dva vezirslkla pu:nomocnika g. Hadzi Silahdar,ev i
aga Sehovic, od str.a.ae vla:dika ornogorski. Skrij,epJo Pravi-
te.Ijs>t'va sekretar i kavaljer

Vladika ovim U'govorom 1da s.e t.ime s<>
Crne Gore, lkao i p'r,avo nad ialko njim potv,rdena
Sluverenost nad
t. 6 za sprovode1nje vladika crnogorski i bos. vezir
Vedziihi-pa,sa. od strane se ne ,govori.
5
) U pismu kojim Njegos izvijestio ruskog konzula u Dubrovniku Gagica zakljucenju
mira on hvali navedenu dvojicu delegata i kaze: sam mnogo ima truda dok smo na zakljucenije
dosli; ne znam li uspjeo, da su poslanici !judi blli, no na srecu, poslanik vezira bo-
sanskoga covjek u Rusiji, koji ne samo govori posredstvom i srpski, nego i dovodima
se ubjediti da, drugi poslanik vezira hercegovackoga takoder covjek, koji se u
razumijeva i lijepo srpski Cita.
Dr. L. Tomanovic, Petar II Petrovic Njegos kao vladalac, Cetinje 1896, s. 101.
6
) Marko Dragovic, Materijal za istoriju Crne Gore, Glasnik Srpskog uc. drustva, knj. 63,
Beograd 1885, s. 145-146.
Dragovic na ovom mjestu datira gornji traktat za 20 septembra. Medutim na str. 164. on
donosi Ali-pase od 7 oktobra upuceno pred sastanak Cetinju.
Odnos Crne Gore prema Grahovu doba Njegosa
203
vladika. posalje Vedzihi-pasi u Travnik gr.ahovskog v:ojvodu Jak:ova i
Stevana Kovacevica sa svojim perJanikom Radovanom Piperom.
7
) S
nj.ima i jos trojicom knezova j,z bosanski vezir Vediihi-pasa utvrdio
pobl.iZe pravo i duzno;slti Grahovlrj,ana i izdao im tom ;sen,et. i oni su pot-
pisali spora:zum u mj;esecu .decembru 1838 g.
Ov.dje u tekstu i prevodJu taJj sam nasao
u sidZilu travnicik:og kadij;e od i;slte god.
8
)
Turski 'tekst
Memalik-i mahruse-i salatanat-1 seniye mezaJim ve teaddty.a<Han vi-
kayesiyle esbab-t asayit;; ve

matlUb ve ali oldugu

z.ir-i .des,tan 'buiunan tabaa ve ehalinin dahi eketl.e
ve olup keyfiyetlerde
olmagJa Graihova kadar her ne k,i ise gitmit;; olup
bund.an boyl.e it;;bu senred nMtk olid'U;gu tizere hareket ve mugairi
l1are'ket tizere, Herse1n:k sancag1 de;V!1etilti haz-
Mustafa-a.ga v,e adamlar.t UbeyduHah-a.ga Ka,r:ada'g Ivla-
d:kast adamt Rado h!uzurumuiZida mev.cud hal.de nahiyei mez-
burea) voyvodast Yako ve papas ve knez Lazar ve Luka ve Yovan ile bllmtiza-
kere karar reayalart daima
idtip mugair-i usul-t raiyet gone hal ve harekette bulunmamak tizere
old'ulk:larandan boyleoe hareket ettikc;e haz-
re'tleri tararf-i d'evletlerinden v:e ebl-i j,s!am dahi senedin
kefil olmaktan egerc;i ehl-i
islam merkumeye mt1ci
1
b tead'dliyat vuku.a geHr ise eyl.e-
digi ctinhast reayay1 mersume hazretleri'ne ifade
olunarak terblyei laytkas! ha:zretl:eri ;iCf\al egerc;i mii-
hazretleri icra :olunmaz ise bu hususlta mtitekeffbl ve mute.ahhid
bu!.un:dugumuza k>eyfi.yet ,reaya'yl mersfime tara:f!mtza ve ifa-
de olunara:k hazretleriyle baktlacaikt\.r.
Fi sene 254.
vaki' tabl' bazt cihe-
tiyle usulu oldugund.an nahiyei voyvodas1 olan [Yako] ve papas
Istef an ve knez L.azar ve Luika Yovan Travnik'

ve-
cih1e ki beyan
7
) Iz pisma Ali-pase od 16/28 dec. 1838 moze se da delegacija otisla Travnik
preko Mostara. U Ali-pasa kaze:
lz tvoje knjige prve i posljednje, sto smo primili skoro razmjeli smo za. sve sto pises
takoder i za vjecni mir i Suvise od tvo ga poslanika Radovana izvijestili smo se za sve,
i opremili smo lijepo Travnik bosanskome veziru Vedzihi-pasi s Jakovom vojvodom i ostalom
njegovm grahovskom, koji se vratili i polaze tamo na ,-- Dragovic,
Mat. za ist. G., GI. Srp. dr., knj, 63. s. 114.
8
) Orijentalni sidz. br. 32, s. 124-125.
U na. nekim mjestima stavljeno nahiye-i mezbure, na nekim nahiyei mez-
bur. U nasoj transkrpciji stavljen na svim mjestima prvi
U ova rijec nije pravilno napisana.
204

Hersenk sancag1 ahalileriyle nahiyei reayalar,1 beynlerinde
mtinazaa vaki' bu reayay1 mersumed!en blrazJa,n Kara-
dag tara,ftna f.irar olduklarindan ka,dar her ne ki ctimlesi
'afv nablyei mezbure bu veci'hle lkorkmayup ye-
rine geHip o1an ve bag ve ve tarla ve ve alup
ve kadimi ziraat i:dtip saye.i rahat tizere o\.up olan uygun-
dol,ay1 kendti1erine her v,e,cihle emin olalar.
Ve

muika,demc.e
dan Yakoyu voyvoda1 bun:dan d,a,hJi Yaiko na-
hiyei voyvo,dla ol.up re,ayla!yr1' goz,edi.i!p nahiyei merkt1menin ve husu-
ru'yet idtip 1sad1kane blzmet eyleye. (ve) hare-
:ket.i gelse ve yahod ,reaya me:za1im v,e vuku'
bulup-ta voyvoda11kltan ,a,Zl'l ve te!Mili icab eder ,ise hazretleri
darn nahiiyei knezleri ile k1erinden h,er-
voryvoda\.1ga ise voyvoda nasb-o1unacak.
ve Karadag ile
ve bu cihetiyl'e nahiyei reayast muha,faza ,daima
tutmag.a olup sair mahaHerden ziyade masanfa
dan porezleri hazretleri afv
olmak haseblyle ,bJndan dahi matlub citzye va,k:lti
Heyh hazretleri blr gidtip n.ably,5i
mtistehaik ne mikdar ,rea,ya var ise gidecek ve mari-
fet,iyle defiter olunup farza cizye vermege mtistelhaik ellii reaya bulunur ise elli
neferi ma,sariflerinre olmaik U'Z:ere ti<;ytiz :n,e-
fer cizyelerinin alkt;esi sair kaza Vle bul<u1n1a!n
cizye.I,eri lt1ahsi<S olunatcak.
Ve nahiyei mezbt1re bulunan ehl-i ve erazi ve QiftH-
o!up valk!t-1 aid olan icarat1 ta,hsbl
kendi.ile<ri mezbt1reye v.arup yem }'leye<C'ekte>n doll1a'y1
mersumeye gadd.a,r:l,Jkc) o!dugunda'n gad1r ve uygunsuzluga r,izayl
Bari rizay1 hem .a"shab-1 alakaya ve hem de reayay1
meye ga,d:1r tizere bundan mezbt1red1e. v,e emlak ve
eraz1s1 bu1unan1ar her blr yanri kabbleden ve eh1-i
dan olar.ak ve voyvoda1 ve marifetiyle
her:kesin vekille,rine teslim olun,up ve reayay1 asha1b-1
hissadan his,sa iseler d1e
hissadan hissa vermek tizere hazretJlemi 're-
ayay1 mersumeye sene:d ol.dugunu reayay1 ,ifade
filhak1ka boyie 1ise hi<SSiada hissa ve yahod 'Senredin as!,J
yog,ise yi,ne hi!Sisada hl:!ssa oJ,araik veriltip a:sh.ab-1 V'e-
killeri

reayay1 gadldarl!ikc) ve
yti.p reayay1 da'hi alakaya ve raci' oLan
dan lketm ve ihfa o!:unmayup dogruca vekillerine tesHm
U sidzilu gadirlik.
Odnos Crne Gore prema Grahovu u doba Njegosa 205
Ve mezburede e
1
hl-i is'Ia>mm ve bah<;e ve bag ve degirmen ve
sair emlak ve arazileri kadar ne ta'mir v.e rt,ermi.n 'ba-
ve harabl')l1eHe'111 muhaJ,aza ise bundan .dahi vecihle kadimi
iiz!ere bakrlup ta'mir ve termim fakat na'hiyei mezbur.e Nem<;e ve Kara:dag ve
sancag1 vaki' ve Ve edepsiz mekt1lesi
tehassu:n edeoek suretl.e gerek ashab-i alaikra ve gerek Karadaglu .canibln-
den ebniy.e olunmiyacak.
Bizler Grahova nahiyesi voyvodas1 ve knezleriyiz <kerudii esa-
leten ve n1ahiyei mez'b.Urenin sair vekaleten yaz1td!Ig1
vecih!.e amel ve h.areket e1tmek ve fima:ba"d emr-i hiil u
harelkette iize.re olduklanm1zdan sened tahrir olun-


Luka VulkiOQi<;

Bende
Istepan.
nahiye Grahova

Yovan Bu!.ai<;
nahiye Grahova
Prevod
Bende
Knez Laza<r
nahiye Grahova
Bende
Yako Voyvoda D.akovi<;.
na:hiye Grahova
Za1stita u zemljama V1is.olkog carstva od i nepravdi i
i njihovog zivota ap,solutni zahtjev Nj.egovog ,d'u-
svih .i koji traze zadovoljstvo da. se bave sv01jim po-
slovima i da ne i.za,zivaj1u nemile rpojave. S obzirom na
1
to, blvsi kod
Mustafa aga, san:dza<ktar Njegove Visosti Ali-pase, Heroegov.ac-
'kog san,dzaka, i njegov covj,e!k! Abdulah-a,ga te Rade covjek Njegovog Visocanstva cr-
Vladike, zdogovoru s vojvodom Grahovske nahije, i
Stefanom ,i knezom i Jovanom .zakJ<j,tic.eno Da se sve ono sto se
dosada dlogodHo u Grahovskoj nahiji smatra'tii da i proslo, da, se
ubuduce ima postupi1ti onom glasi irsprava, te da se tome
n.iSta dogodi!ti. Posto s1u se oni 01bavezali da raj.a spomenu1t.e narhije postu-
pati ovoj ispravi i da nece ciniti ni'sta sto u suprotnosti
to zaj,amcenlo s dokle oni ova1ko postupabl, da se od
Njegove Ali-pa:se i od nece uciniti nista
ovoj ,ispravi.
Ako se od strane maslimana povoda ucinila nepravda narv,e.denom sta-
iz.v.ij,es
1
tice s.e sa strane navedene raje Njegova Ekselencija Ali-
pasa te od straneNjegove Ekselencije b.iti zasluzi kazn,je-
ni. Ako to ne s.a Njegove Ekselencije onda - s
da mi za ovo daJi jems
1
tvo i obavezu- u raja
izvijest.iti,. te se doCi u pismenu vezu s Njegovom spomenutim
(Ali-pasom) i kako tre.ba.
U sev.a.Ju 1254 (pocinj,e 6/18-XII-1838).
206 Hadzi'begic
Posto se u nahiji, koja Niksickom
pokvario neko.m red,
1
to vojvoda nah.ije i
blef.a,n i Lazar, i Jovan dovedeni 1U Travnik, na:kon izmjene misli
utv,rden red na nacin lkJako sbljedi:
&tanov:nika Herrcegovackog sandzaJka i raj1e nahije
prij.e vremena neki sporovi i zbog toga nekoHcina od spomen;ut.e raje
pobje.g.la' Sto god dosad bl'lo (i proslo), sve S
na to spomenute nahije ne treba .dia se :pla'si i svak da dode
svoje mrjesto i da ISYoje b,a!S6e, Jivla:de i i da
obraduje svoje z.emlje koje od sije. I pod car. zast.itom moze mirno da zivi;
njima se nis
1
ta smije prigovar.alti z'bog nji:hovih
Oni svakom ima; da;
PoiHo vec prij.e nj.egova Ali-pasa za vojvodu
nahije postavio Jakova, to i navedeni Jakov vojvoda. I on dma da
pazi raju i da obavlj,a poslove nahi,j.e i da lojalno vrsi daznos<t. Ako se
s njtegove strane pokaze <kakav postupak suprotan zapovijesti ibl se skoti
r.aji kakav i te bude da se o:nt razrij.esi vojvodske duznosti
i da se ,zamijeni dru.gim, Njegova Elklseleruc.ija navedeni pasa' pozvatti sebl
knezova raje lk,otji stvar te koji od .njih bude po-
dersan za vojvodu, nj.ega postaviti za vojvod'U.
S obz,irom da' se naJ.azi Austr,ije, Crne Go,re i Herce-
govackog sandzaka, to z,bog to.ga ratj'a navedene nahije prisblje.na s:talno drzati
pandure radi svojte zasblte. I posto izlozena troskov.ima vise ostal.a mjestt,a, to
s:u im vec otp,rije oprosteni od strane njtegove ekselencije Ali-
ptatS'e. Isto .tarko i ubuduce porez se 'traziti.
kada vrijeme za dzizju otici jedan podesan covjek odi Njegove
p.ase, te koli:ko u spomenutoj bude raje ikoja i.ma da
dade d'zizju, tome se posredstvom doticnog COVjeka koji bude O'tiSao ,i posred-
stvom njihovog vojvode sastaviti I ako bude koj.a ima
d'a daj.e 350, izosttavice se 50 oso:ba za nj:ihovih troskova,
od dzizje preostalih 300 raj:e tU:brace se kao dzizja raje koja se nalazi u ostalim
kadiJu,cima i nav,edenog
MusE:mani korj,i tSie nalaze u blizini navedene nahije imaju svoj,e (.em-
laiki), .i ciflulk:e. Posjednki dolaze u s vise lj.u.d,i da u
vrijeme naplate ubrali kirijtu, koja im pripada, te z,bog jela i hrane nanose S<fettu
spomenutoj raji, pored toga to dovodli do izmedu nj.ith. s ovom
nepravdom ( ostecen.j-em) i neumj.esnim po:slt.upkom niJe zadovoljan Stvoritelj
niti zadovoljan car, da ne bllo stete niti .raji, ubu-
duce oni koji u nahiji imaj:u ciflulke, mulkovne i zemlju, po-
slace od svakog fisa, tj. od s.vakog plemena pouzdane i ljude, te tim zastup-
nicima. rposre.distvom navedenog vojvode i kn.ezova predani svaciji prihodi. Iako
dosada raJja davala posjedn.i.cima od tri dijela jedan dio, tu sikoro iz sa-
milosti prema stanju od stran.e NJegove Bk:selencije Ali-pase
izdMa navedenoj raj:i ,ispraYa da od! cetiri di1jela daju jedan dio, sto izjavil.a na-
vedena raja. Ako uistinu tako, davaGe se od cetiri dijela Jedan diro; ako u stv:ari
nema ove d'avace se opet od tri dij,ela jedan dio. Od strane
Odnos Crne Gore prema Grahovu u doba Njegosa
207
koje spomenutoj, raj.i nece ciniti nikakva' niti ka-
kav pos'tupak. I:sto ta:ko od strane raje ne6e se prr:kr.iti nista
od praYa pripada posjednicima, negc se direktno pr.edati nji:hovim zastupni-
cima.
sto se
1
t.i6e .musblmanskih cifluka, basci, i mulk
nekretnina' i u spornenru.toj n.ahiji, ka!ko s:e do sada popraYljalo, pazilo i
cuvalo od propadanja, isto tako se i starom oblca1ju pa,ziti i popraY-
ljalti. Ali, s olh,zi.rom da se spomenuta nahija nalazi izmedu Aus'trije, Crne Gore i Her-
sandzaka, to se od :stra,ne niti od Crnogoraca nece
g,raditi zgrade kao rk'ule koje moglie za sklonis'te kra'd,ljiy:
i pokYarenim t1povima.
Mi koji smo vojvod'a i Grahovske nahije, u ime svoje i,spred
ostale raje u narhiji k.ao zastupnici se da cemo i
stupati onako kako u ovoj ispravi i da, ubudu6e ne6emo cinilti nista
suprotno lca,rskoj zapoyijesti, n.apisana ispraYa.


iz Grahoya
(Luka MijaJtoy VuiCic)

Stjepan
nablja
Ponizni,
Jovan
Grahovska

Knez Lazar Andr.ijasevic
Grahovska
(Sce:pan Koyacevic)
Ponizni,
Vo1j;voda, Ja'koY DakoYic
Grahovska nahija
Ako gornji srporazum uporedimo s Cetinju, vidje-
cemo
1) Najyazniji problemi, ikao sto su poyra'tak odbjeg.lih Grahovljana
svojim domovima, nacin ublranj.a cetvrtine u lkorist te praya i daznosti
grahoyskog yojYode, mnogo su i u
to i namj.era Njegosa, kada :naYt?denu ,d,elega:ciju upurtio Vedzihi-
pasi.
2) U ugoyoru na Cetinju ne se Medutim u trav-
jasno izlozeno kako se dzitzj,a kupit.i u Grahovskoj na:hiji.
3) toga :u, ovom spominje se i to da Grahova
oslobodena o:staHh poreza, poSto se nalazi nra; te drzarti pra;ndttr'e radi
svo1j'e zastite. Ovo oslobodenje od pripisuje se Ali-pasi Stocevicu, se do-
daj.e da to ima vaziti i ubuduce.
Uslove ovoga sporazuma potpi,sali Stt samo pretstaYni'ci ali i ime
Ra,d:e Pipera kao pretstavnika od strane crnogorskog VJ,adike spomen.uto uvodu.
V vezi s Vedzihi-pa
1
sa 21-XII-1838 god. pismo
Njegosu, kojim da njegovo kao i senet
mira izmedu Bosne i Hercegoyine i Crne Gore, na Cetinju dva pri-
mjerka. ga izvjestava, da s delegacijom napraYio tri .sene:ta,
od kojih zaclrzao kod sebe, jedan poslao Ali-pasi, jed.an predao det.egaciji.
u Vedzihi-pasa izrazava zadovoljstVO sto blti mirni
lkako rljudi Hercegovini tako i Crnogorci.
208 Ham1d Hadzibegic
Na povratku iz Travnika dosla u Mostar. ,P.rema svim zna6ma
Ali-pasa nije zadov;oJjan s u Travnilku. .MisHm da to nje-
govo n.eraspolozenje nije zbog sa1me stvari, n.ego zbog i nacin.a koji se u
navedenom sporazumu primjecuje. Istina Vedziihi-pasa priznaje prednost i nadl:e-
znost AH-pase u hercegovackim pitan!j
1
ima. on na dva t>ri mjesta iliricito navodi i
upucuje Grahovljane .da se prvens.tveno obrate. Ali on daje garanciju da :s.e
od strane Ali-pase i ostalih nece Uiciniti nis'ta Sto bl1lo u s
utvrdenim spora,zumom. ako se uCinila kakva nepravda, da se Ali-pasi,
koji kriv.ce prema zasluzi :kazniti. U!koliko to ne izvrseno, da se
javi, te on doCi u vezu s Ali-pasom i stvar rijesiti treba. Vijero-
Ali-pasa smatrao to kao mijesanje u njegovu nadl:eznost.
Da pokaze da on glavni faktor u odnosa sa Grahovom, on
is;pratio vladiCina Rada Pipera, grahovsku delegacijiu zadrzao u
Mostaru olko cetiri On trazio od Grah6vljana da mjesto njih dode 10
drugih, navodno kao garan.cija za izvrsenje sporazuma. 1 tek u mjesecu maju 1839
god.ine voj.voda Jakov Dakovic sa svojom druzinom V'r'atio se :k1uCi.
9
)
Ali i pored toga u.govor s ltrav.nickog spora-zuma posti-
van s straae. Kako navodi Marko Dragovic, pos!ij.e ovoga su blli
u miru i daval:i su ur.edno harac, oni su ga sami kupbli i slaH u Mostar.
10
)
Pogiblja Cengica u 1840 i spor oko u.slkoka od-
n.ose i1zmedu Ali-pase i NJegosa. 1 na!jlposlije 1842 godine u ljeto nasle su se njihove
vojske kod Grahova. OtiPoceli su pismeni Z'a'tim i
sporazum i 12 jula zaikljuceno do 23 septem
1
bra1 i ugovoreno da .se Ablpa.sa i
Petar Petrovic Nj1egos sasta.nu mjestu oni u:tvrditi.
I, kao sto pozna.to, do ovog sastanka doslo u Dubrov1niku. Nakon itro-
dnevnog raspravljanja izmedu Njegosa i Ali-pase 12/24 septem
1
bra 1842 godine po-
stig.nut potpun. sporazum i zaklju.cen trajan mir Heroe1govine i Crn.e Gore.
Sta vise Abl-pa;sa se tom prblikom pobratio s Njeg.os,em.
Poslije toga nastaje prijatelj:slko dopisivanje izmedu Mostara i Cetinja, ba:zi-
rano na pobratims,tvu.'
1
) se najbolj.e vidi iz Njegosevog pisma
pasi od u kome ostalog veti ovo: l z.nadi isii:nito po:SI!ij.ed nasega
sastanka u Dubrovniku da vis,ega prijatelja o.d mene nejimas ni Turcina ni Risca-
i tebe prijateljima drzim, i sve nase posJ.ove koje
uradimo granici, da i'h cinimo iz d.ogovora i sam tvoje ... U tom
razvijali su se odnosi :izmedu Her.cegovine i Crne Gore.
Ovo prijateljstvo ni!je pr.ekinUJto ni se:storicce Abl-pasinih iza-
slanika na vodi is1pod Ostroga, gd!j.e da se sasltanu s Njc,gosem.
12
)
Istina Ali-pasa ,z:bog toga dosao s d:o Grahova, to ucinio
i Vladika, ali povedeni su i,zmedu nji'h
9
) Vidi pismo Ali-pase od 16/28-XII-1838 i od 7/19-I-1839. - Marko 0!-agovic, Mat.
za ist. G., Srp. uc. dr. knj, 63, s, 164-165,
Uporedi pismo Vedzihi-pase Njegostt od 11-III-1839. - Starine s. 271-272.
10
) Dragovic, Borba Crnogoraca s ma oko prevlasti nad Grahovom, Starine
Zagreb 1888, s .. 266.
Medutim na mjesttt on navodi pismo A!i.pasino od 28-II-1844., kome stoji, da
Gra:hovljani nistt pet godina platili haraca.
11
) Posttt . nosili Hajrovic i Radovan Piper. - Dr. L. Tomanovic, II
Petrovic Njegos kao vladalac, str. 22.
12
) Medtt njima i Hajrovic. Trojica su se spasili. Ovaj neobjasnjeni
u 1943.
Odnos Crne Gore prema Grahovu u doba Njegosa
209
rezuHat tog>a1 dva i to prvi 28-IX-1843 godine u

iza toga
Treblnjskim Ali-pa
1
sa i Vladika utvrdibl t.rajan mir Herce-
govine i Crne Ali dok rjesava karak-
tera; dotle treblnjski govori pitanjima izmedu Hercegovine i Crne
Gore. U se ;istice da se nijedn.a :s:trana n.ece mi1j:esa1ti t11 poslove Raja po-
granicnih d:UZna da se pokorava turskih VJlasti. Odbjeglim Gra-
i Banjanima daje se od Ali-pase amnestija iz ljubavi
i im se povrata'ki se podv:laci da se i Drob-
nja:cima ne zadrzavati nevaljali 1koji mogli utvrdeni mi:r. Za
odrzavanje reda gran,ice postavljeni

i prelaz preko granice do-

pu.sten samo s .pUJtnim isp:ravama. Na kraju ugovora se veli da se na
podigao Njegos ima srusiti, trosak z;a tu kulu platice Ali-p:a:sa.
Kako talko se i ovim ugovorom ultvrduje da vo:}voda Jakov Dakovic
ostane kao vojvoda grahovsk!i. Mislim da UJnosen:je ove tacke sve ima
vi'se opSti licni karakte:r. U liCnosti vojvode zeli se osigurati pos:tojeca auto-
omija ove nahije.
Kon:cem septembra 1943 god. saslta:\i su se njihovi
Osmanaga Zvomicanin i DimitriJe Mil!akov:c. Oni postigli sporazum i poltpisali
ovaj trakta:t:
Da carske harace nikaikve dacije .ni poreza. Takode
s turske zem1j.e, Grahovljani drze, da d:aj:u ag.ama onalklo kako im vezir 1priJe
zavezao; od svijeh zema:lja koje sada bli koje una.prijed ku-
pbli od Turaka da ne nista.
Da vojvoda Jakov Dakovic, :kojemu vojvodstvo ostaje kuCi nasljedstveno, i
ostali GrahovJjani svake godine od vezira hercegovackoga jednoga Tur-
"cina, koga oni hoce, da se i !carslk'i hara.ci. I podhvaca se vezir her,cego-
vacki vl;adiki crnogorskom, da Grahovljanima nikalkve napasti ni od T:u:raka
nece bllti, .niti im se ni.sta sto.je gore vladika
cmogorski pod,hvaca se da Grahovl!jani nece smjeti da ne
ovu naredbu.
Da se na mj-es,tu nazvanom kula, v:ec Uln!i-
stena, od sada da ne ni Turci ni Cmogoroi na

Da se Banjani slobod1no vrate svaki na i i da drze slo'bodno
sve ono &to i prije drzali, ve:zir her:cegovacki da,je svakom od njith cistu
i oprostenje za sve sto do sada bllo i potvrdu:j-e Vasilja Bacevica i Ra,da
Bozova opet za njihove knezove. Takode se vezir hercegovacki da
Banjane siljati svoje i ,cJiobre d1)ude, koji vezirske daJcije.
Vezir hercegovacki se platilti vladiki crnogorskome za tro'slkove,
ovaj ucinio na za koje troskove od vezkova posl:anika
Osmanage Zvornican.ina i predani novci u lk. bokokotorskom okruznom
g. da ih ovaj preda :u vladicinom Mila-

Za urskoke ostavismo, da sto:je onako kako vladika crnogorski i vezir hercego-
vacki posle za njih nacin.
14
)
13
) Ovaj ugovor, kome se dosada nije znalo, pronasao u Zadarskom ,a,rhivu prof. Hamdija
Kapidzic i objavio njegov sadrzaj u casopisu Brazda (broj 9-10, str. 697-698, Sarajevo 1951).
14
) Dr. L. Petar II Petrovic Njegos kao vladalac, Cetinje 1896, s. 127.
14
210. Hadzibegic
Ovim definitivno rijesena sva sporna pirtanja
vine i Gore. Sve privilegije koje su imali pogledu
uprav.e i osJobodenja od poreza haraca (dzizje) utvrduju se i :sporazu-
mom. U izrazen uticaj Gore na Grahovo. CrnogorSki vla.d<ika ga-
da Grahovljani nece smj.eti da ne ovu

U razvijali se i odnosi prema Her-
cegovini. Od drzavnih daca placali samo harac i to
tom sporazum vec u Travniku, sto i
uo. Radi potpunijeg preglleda navescemo jedno pismo Ali-pase koj:e gra-
hovskim glavarima po.g.Jedu kupljenja haraca. Ono glasi:
Ali-pasa verzir hercegovacki
S ovijem n.asim verzirslkijem pismom vojvodi i
Scepi i Savi i os.talijem knezovima i grahovslkoj raji.
Evo carski gl:avni haraCi svad'a se kupe od ove god:ne, pri vama ima tha-
raca od pet godina, ltj. od 1256, 57, 58, 59 i 60, od pet godina
s ovom godinom. Zato i saJJ}emo sada vas niksickog i
:hazna Ahmet-agu i zapovijedamo vama .cars.kome fermanu
da .njima glavne harace lijepo i posteno od pet godina; .dlrago vam tri-
s!ta godinu, kako receno vama i prijed i pos1ijed na osjelk, koj.e do-
Jazi za p.et godina i pet stotin.a talijera. Od toga ste daE Iani blnbasi nasemu
Ahmet-agi talij.era dvjeslta i pedeset, ostade da dadete i i pedeset tali
jera. Ako vam se cini Opet lalkse vi stogod ima .grahovskog haraca
popis.ite sve rp.o kao i p!atite grosa sedamnaest i na
svaku pare cete davati ovako: plete grosa 3, ta!ijere grosa 19,
madarij.e grosa 45. I prema .toga (tome). gl-edajte lijepo kako .vama Jakse i
piatite bez ikakva odgovora lkao i do sada. Banjani, lkoji su i sa.da vama, oni
neka idu Ballljane svak u selo i knezevinu stojao i neka tamo rp.Jati
. .
s Tako vam zapovijedamo Car:s.kome
i tako poste.no ucinite i lkako vam za posljed:{k i Ijepse i lalkrse. I da
ste od Boga zdravo.
U 28 godine 1844.
1
")
zivot Grahova odvijao se u vidu ka:ko
to predvideno Nije poremecaja u :tome, kao ni u odno-
sima i Crne Gore. se ima zahvaliti bratskoj saradnji Njego-
sa i Ali-pase StoC.evica. Njihovo iskreno prijateljstvo ostalo cvrsto sve do t.ra-
gicne Ali-pasine
Petar II Petrovic Nj'egos 'blo Italiji kada Ali-pasa Ljuba Ne-
nadovic u svojim pismima iz Italije iznosi kako vijest smrti Ali-pa'sinoj mnogo
ozalostila Njegosa. On ga iskreno zalio 'kao svog pobratima, os.im toga on
ispravno predvidao da i mir Gore i Hercegovine

15
) Dragovic, Materijal za Gore, Glasnik Srpskog knj. 63,
Beograd 1885, str. 172-173.
Odnos Crne Gore prema Grahovu u doba Njegosa 21 1
R:ESUM:E:
RELATIONS DU MONT:EN:EGRO AVEC GRAHOVO AU TEMPS DE NJEGOs.
Njlegos devin<t chef du Grruhovlo
comme ['commu,rue] du de ca1di] de partie de la
<cer:taine P'our cequ1i est des affakes
interieures, c'est dUic Jakov Da!kovic qui etai1t 'chrarge d'y l'ordre
pe:rcevai,t les du halfat.ch et 1eiS expectiaiit Mostar a1u vez.ir d'e
A1i pacha La, population de Grahovo entreterua,it a!V'ec
des etro1i1tes et trouvait
Fort de cet appui, I.e ces:sa en l'a'n 1834 d'envoyler
Aus:si 1'an 1836 vezi.r de Herzegov>ilae re.co,urut une exped!iHon mbl:ita:i,re
le:s de la SOUillUiSSiiOn. 300 Monte.negr.is prirelillt, a
1
UX
des Grahovlens, dans oonfbl1t arme corut<re 'les - la :slu(:ite de
quoi re1a't'ions 1la He.rzegovj1n.e ,e:t le
C'eslt da1il1S le bu't \'::} pa,ix des qu.e, l'a111 1838,
Tsetig,ne OOinclut av,ec les <repres.entants du vezir de BoiSilliile >elt He'rzegovine
e1n'te1nlle de p.a/ix Or :J'objet princilpaH de ceHre fut
Grahovo. Tou,tefoi
1
s po111r te1s d1roits e't des Gra1hoV'iens vis-a-vlils des
atllto,rites turques, envoya a>u vezir de Vedj.i>h pacha1 une deilega't<ion
qu.e le dle trOis d'e t}eurls ik:Jaez e1t eocileslla.stique>s 'a/ViliS!i que
son janiik [officier Piper. Le t<exte d'e cet1te ['a,i 1trourve da1ns le
du ca1d'i die Trav111lill\J. putbHe ,a,Vlec trlaiducblon ent 'r:ega.rd.
En ave't mem.e preserute lieiS qae .oolndl
1
u
rent A1i 1e1t Nj1eg10s et qu:i d'u!ile
d'e!1e1et'iotn eux-memes 1e1t pal:'x reeble entre la Hetrzegov1i1ne et
Mon.teneg'ro. Eit que ,dJeux Celtte paii'X fl;e fut Plal
14*
HAZIM SABANOVIC
IZRAZI EVA'IL, EV ASIT 1 EV AHIR. U DATUMIMA
. . - )
TURSKIH SPOMENIKA*
Is1amski narodi u datiranju svojih spomenika su svoj
muslimanski ka1endar u kome se vrijeme racuna hidzriskoj eri. era pocinje
od prvog dana one godine u kojoj hidzra, dan kada Muhamed preselio iz
Meke u Medinu. 8 rebi'e1-evve1a prve godine 20 septembra
622 g. gradanskoj eri. Tako prema opste usvoj.enom, ali naucno jos neutvrde-
mis1jenju. prvi dan hidzriske godine (tj. prvi muharrem prve godine
hidzri) uzima se 16 i1i 15 ju1a 622 g. Kod proucavanja i uopste is1amskih spo-
menika potrebno znati preracunavati datume hidzriske ere u odgovarajuce datume
nase ere.
Pri tome posao sasvim jednostavan ako datum u dokumentu t u n,
tj. ako u datumu navedena godina, mjesec i dan, da dan izrazen brojem
od izraza gurre, mus.tehe11, se11} ibl koji opet
oznacuju sasvim odredene dane u injesecu.
Medutim datumi nisu uvijek potpuni; jedanput nije oznacen drugi put ni
dan ni mjesec, treCi put oznacen dan i mjesec izostav1jena godina itd. Ali nas
ovaj puta ne zanimaju svi ti i drugi s1ucajevi, nego nas zanimaju samo oni s1ucajevi,
istina dosta cesti, kada u datumu naznacena godina i mjesec dok dani nisu oznaceni
ni brojem niti kojim od spomenutih koji zamjenjuje odredeni broj, - nego
za oznaku dana jedan od ova tri izraza: v a'i 1, v i t
v 1} i r.
ImajuCi u vidu 1eksick.o znacenje tih i znajuCi da se mjesec Arapa
dijelio na dekade kao i kod Grka i Egipcana, od kojih su to Arapi primili i
na osta1e is1amske narode, naravno i na Osmanske Turke, evropski su orijentalisti
i turkolozi kao i sami istocni is1amski pisci shvatali ove izraze za oznaku dekada arap-
skog mjeseca i kazali, da izraz v i l znaci prvih deset dana, prvu dekadu jednog a-
rapskog mjeseca, da izraz v i t znaci drugih deset dana, drugu dekadu, v i r
pos1jednjih devet, odnosno deset, dana, pos1jednju dekadu arapskog mjeseca, vec pre-
ma tome da 1i doticni mjesec ima 29 ili 30 dana.
I tako se to shvata1o i tumaCilo kroz vjekove, da nikada niko nije posumnjao
u tacnost toga tumacenja, sve do 1940 god. kada G l i s 1 z v i u
svom poznatom zborniku Turski spomenici napisao raspravu lslamsko racunanje
i datum u turskim spomenicima
1
u kojoj nastoji da dokaze,
* Povodom rasprave: lslamsko racunanje vremena i datum turskim spomenicima od
GliSe 1 z v i
i GliSa 1 z v i Turski spomenici knj. i, sv. 1, str. 944-980.
214
Hazim sabanovic
da takvo shvatanj.e j,zraza v a'i 1 v i t i v i r sasvim po-
gresno i da su takva tumacenja i shvatanja stari prev.odioci, evropski orijentaH,sti i
turko1ozi na svoju ruku isp1eli (n. d. str. 973) ne razmis1jajuCi mnogo da 1i takvo
shvatanje i tumacenje ima kakva d. str. 974). on kaze za D n
profesora na Skoli zivih orijenta1nih jezi:ka u Parizu i naucne turske
za Dr. Fr. r 1 i t z-a, jezika na univerzitetu u Becu
i osnivaca turske dip1omati:ke, za L. F k t u Budimpesti
i za mnoge poznate i turkologe kao sto su ne-
kadasnji redovni profesor univerziteta u Fr. i n g r, univerziteta
u Miinche111u, Dr. F.
B'al.rfh,o.,1d i
Osudivsi tako sve najvece orijentaliste i turko1oge u svijetu kod nas koji su
spomenute izraze shvatali i tumacili kao dekade mjeseca, on dokazuje da iz-
raz v a'i 1 znaci prvi dan u mjesecu i da sinonim sa izrazima v v 1 i g u
r da izraz v i t od v s t i da znaci sredinu mjeseca (14--15 dan u
mjesecu), da v i r sinonim sa izrazima i r i s 1!) i da znaCi samo
pos1jednji dan u mjesecu, dak1e 29 30, vec prema tome da li se radi mjesecu sa
parnim i1i neparnim brojem dana.
Smatrajuci svoju tezu ispravnom g. E1ezovic tako preracunao sve datume u do-
kumentima svoga zbornika Turski' spomenici u kojima su u datumu dani izrazeni jed-
nim od tri spomenuta izraza.
2
On isto tako postupao i kasnije u svim s1ucajevi-
ma gdje mu se ti izrazi pojave i ostao uporan u svom uvjerenju primjenjujuci ga
konsekventno, bez ima1o ko1ebanja. Stavise, on ne samo sto do danas svoje mi>Sljenjoe
nije izmijenio, niti se bar zadovo1jio da ga zadrzi za sebe, nego posao
da1je. On trazi da se njegovo shvatanje usvo}i i cudi se kako se jos uvek izrazi
eva'i1, i eval].rilr mogu shvatati i nego sto
pokazao. G. EI.ezovic pri tome ne donosi nikakve nove dokaze u pri1og svoje
nego istice da su u spomenutoj izneseni svi argumenti
koji dokazuju da njegovo shvatanje ispravno i to sve tako kao da se tim argu
mentima uopste ne moze diskuto\-ati.
Tako se G. prikazujuCi moju Turski dokumenti Bosni iz
druge polovine XV stoljeca oborio na mene, sto jos uvek racunam datume
dekadama i sto nisam njegovu tezu. On kaze ovo:
Najgore u ovoj zblrci preobracanje datuma u datum
eri. I ovaj anonimus turske datume jos racuna dekadama. sam u Turskim spo-
menicima napisao citavu ma1u raspravu tome kako treba datume u
2
Vidi, napr., dokumenat br. 1, na str. 3-4; u izvorniku stoji: fl evahir-i sehr-i
el-ilhir-i tarJh.i sene tis<a ve hams!ne ve seb'a mie (up. r 1 i t z. u Tarih-i osmani endzumen-i
medzmil<asi (od sada citiram V, 1915, br. 28, str. 244) sto znaci: Napisano u zadnjoj
dekadi (21-30) mjeseca el-ahira godine 759. ElezoviC to prevodi ovako: Napisano na kraju
meseca rebl el-ahara godine 759 (n. d. str. 4) dok u naslovu toga dokumenta isti datum izrazio
ovako: 10-IV-1358 (kraj rebl el-ahar 759). Nije cudo sto ElezoviC nije pravilno shvatio i tacno
preveo ovaj ber,at, sto nije dobro procitao licna i geografska imena, sto neka ispustio itd.,
ali svakako morao znati da se onaj ar.apski mjesec ne zove rebl el-ahar nego Ne-
razumljivo isto tako zasto u prvom tome dokumentu svoga zbornika ispustio citavu cetvr-
tinu, i to skoro najvazniji dio, toga dokumenta kada vec nasao za shodno da ga unese u svoj
zbornk i kada sve ostalo donio u cjelini. Izraz fl evasiti Elezovic prevodi U sredini, vidi dok.
br. 2, na str. 6; uporedi jos dok. br. na str. 7 i 13, dok. br. 6, na str. 14 i 21 itd.
3
Istorisko-pravni zbornik sv. 2, 1949, str. 177-208.
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika 215


izlozeno kako se shvatati arapske
reci evail, evasjt evahir, on, objavlj ujuCi zblrku turskih valjalo
da stav u pitanju: za tezu nje."
lstbl:uCi tako da u zblrci najgore to sto 1
izraze kao oznake dekada arapskih Elezovic taj dio svoje kritike zavrsava
ovako:
Sv,u razlozi koji govore protiv ovakvog shvatanja reCi: evajJ, evasit, evahir i
njjhovih varjjanata
6
navedeni su u napred pomenutoj raspravi: I s 1 s k
r u n n v r n i d t u u t u r. s n i i i sa-
stavljac pogres,io sto se sa nije upoznao ranije, jer da to uCinio zblrka
ne ovakva

Meni poodavno poznato kako Glisa shvata i izraze eva'iill,
eval]i.r. On to svoj,e prakticno jos godine 1931 u
radu Tursko-srpski Dubrovackog arhiva,
8
ali sve do pojave njegove ra-
sprave Islamsko racunanje vremena datuma turskjm spomenjcama sa-
siguran on opravdava takav postupak. kad su se g. 1940 pojavilffi nje-
govi Turskj spomenicj vidio vec kod prvih u da Elezovic i
dalje tako postupa da pri ni , rijecju ne kaze zasto. pri
kraju zbornika naisao na njegovu raspravu pitanju i kad vidio
na on svoj postupak, jasno da su dokazi neosnovani
i pogresni, te nije cudo sto strucna presla preko te nje-
gove teze. nije poznata nikakva strucna njegovog zbornika
ni te rasprave). da Elezovic to svo
1
je ; tumace,nje izraza
i eval]ir nije sada, priikazujuC:i ponovio i dokazao da on tu svoju
tesku gresku nij.e ni do danas uvidio niti hoce da ispravi, - se ni
ne obazreo na tu njegovu raspravu, jer da ona
ne dovodi u vladajuce shvatanje strucnjaka, ne voblm da tude
greske kad treba i ne treba. Kako Elezovic svojim pogresnim shvata-
i spomenutih izraza u svojim se sva:kako
vise sluziti nasi istoricari strucni orijentaHsti i turkolozi, - pogresno preracu-
nekoliko stotina to te pogreske zadavati ozblljne neprilike
koji Elezoviceva shvatanja i . spomenutih izraza
strucnim i prije sto do sada koliko meni poznato niko nije pru-
zio za ispravnost vladajuceg shvatanja znacenju izraza.
Zbog svega toga da se na raspravu G. Elezovica treba osvr-
nuti.
Ovo stoga sto se vjerovatno koji ozblljan orijentalista i turko-
log u svijetu upitati zasto se :ovd}e pitanje izraza erva'iill, ervii?<it i eval]ir u
uopste postavlja.
Jslamsko racunanje vremena i datum turskim spomenicima, u r s k i s n i i
knj. I, sv. 1, str. 944-980.
Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslavenskih naroda pod turskom vladavinom
sv. I, 1950, str. 173-174.
6
Kurziv moj.
7
Prilozi str. 174.
8
Vidi Juznoslovenski filo/og knj: XI, 1931., str. 57, SO, 75.
216 Hazim Sabanovic
G. Elezovic u SVOJOJ raspravi najprije govori, i to dosta opsirno,
islamskoj eri i naCinu datiranja tursk'ih spomenika, nizuCi primjere datuma u kojima
se spominje rijec bldzra (n. d. stc 944-948). navodi primjere datiranja
drugim erama i vrste s obzirom na to da li su datirani, pot-
puno i1i pak uopste nemaju datuma (n. d. str. 948-957). Kad lijepo
naveo i razvrstao stare turske na one u kojima se datumi i kako
i na one kojima uopste datuma, sto svakako detalj u cije!oj
toj njegovoj raspravi, - datirane dokumente dijeli na dvije grupe: one koji
imaju sasv:im datum i one u kojima datum nije sasvim odre-
d n. U posljednju grupu tu svrstava one dokumente u kojima oznacena go-
dina i mjesec, i1i samo Svi ostali datumi su, misljenju Elezovica, odre-
deni kaze:
Kad se neodredenost datuma svodila samo na ove dve grupe
datuma, to jos ne tako Evropski orijentalisti, medu-
tim, u kategoriju datuma strpali su jos tri grupe dartuma i
time da su islamski datumi uopste, tursk'i ponaosob, postabl nesto vrlo ne-
odredeno. Rec spomenicima u kojima datum pored hidzr:iske godine, imena
arapskih meseca mesto odredenog broja arapske :izraze: v a'i 1.
v i t i v i r, koji bukvalno znace: prv.i dani (poceci), srednji (sredine)
i zavrsni i1i krajnji dani (svrseci). belezenja vrlo C.est. U ovom nasem
zborniku, primer, od dvesta spomenika tako datiranih ima ne manje od stotine.
Ne znam njima ti izrazi vrednost.
6
Za njih izraz evail znaCi prvih deset dana jednog arapskog evasit
deset i evahir poslednjih deset dana. Prema tome, njima, kad se
u datumu turskom i uopste islamskom nade izraz fi evail nekog meseca, to
znac1 u meduvremenu od 1 do dana toga meseca, fi evasit od 11 do 20 i fi evahir
od 21 do kraja doticnog meseca (n. d. str. 959). Zatim kao d1okaz za to Elezovic na-
braja bezbroj primjera tih evropskih orijentalista navodeCi sve
kod kojih nasao da su izraze eva'iiJI, eva$it i tako tumacili (n. d. str. 959-972)
kako smo to vec spomenuli.
Nakon toga Elezovic pristupa zadatku svoje rasprave: da dokaze da
v a'i 1, v i t i v ir znace prvi, petna.esti, zadnji dan u mjesecu.
On najprije konstatuje da ne zna kom su evropski naucnici i struc-
njaci orijentalisti i gotovo bez izuzetka, shvatili i danas shvataju da ti
izraZi oznacuju dekade mjeseca, nastavlja ovako:
Koliko znam kod Egipcana mesec imao 30 dana, grupisanih u tri dekade,
koje su imale svoje ime prema fazi meseca: fi fissate 30 giorni, in tre
decadi (Enciklopedia Italiana, VIII, s. v. ca/endario, str .. u clanku Il ca/enda-
rio egiziano), ali koliko su te dekade imale primene u prakticnom racunanju vre-
nije Da li is!amski narodi svojim spisima kad god doista
praktiCki vreme mesecevim dekadama, mom niko nije
danim dokazima Za Osmanske Turke, od kad ih istorija zna kao blamski
narod, mislim da se moze da nikad vreme tako niti pi-
sa/i tom nesavrsenom dekadama, _kao sto to misle pobrojani i mnogi
drugi nespomenuti turkolozi evropski
6
(n. d. str. 972).
lzrazi eva'il, evasit i evahir u dattimima turskih
217
Ovi 11avodi pokazuju da se G. Elezovic upustio u jed11o pita11je prije 11ego sto
proucio os11ov11e mome11te u vezi sa tim pita11jem koji mu 11isu blli sasvim jas11i
11i P'OZI1ati. Njega to ipak 11imalo 11ije smetalo da bez studija pride smje-
lim zakljuccima.
Isti11a, 011 kaze da z11a kome os11ovu evropski 11auc11ici i turkolozi spo-
mel1ute izraze shvataju kao dekade; z11a koliko praktic11e primje11e imala po-
djela mjeseci dekade kod starih Egipca11a. (Grke uopste ne spominje). Njega
muCi pita11je da 1i su islamski narodi u svojim spisima kadgod racu11ali vreme
mesecevim dekadama<< i misli da nisu na osnovu toga sto to 11jegovom znanju
11iko nije pouzd,al1im dokazima 'utvrdio. sto se pak tice Osmanskih Turaka. Ele-
zovic misli da za njih moze tvrditi da nikad vreme nisu tako racunali, niti datume
pisali nesavrsenom naCinu u dekadama klao sto to misle pobrojani mn101gi
drugi turkolozi evropski.
Cini mi se da bllo da Elezovic prouci i sam sebl asni ova
pitanja prije nego sto odlucio da napise ovu svoju raspravu. Utoliko sto
011 Ocigledno ova pita11ja postavlja sebl i sto su ga ona muCila. tesko samim
postavlja11jem svih tih pitanja da su islamski narodi u proslosti dijelili
mjesec na dekade kako to Cini pisac spomenute rasprave. Posljedica takvog po-
stupka ogleda se u m11ogim njegovim tvrdnjama i u samom 11aCi11u izlaga11ja po-
stavljel1og pitanja. 011 cesto dokaze i za najjednostavnije stvari. Tako,
mjer, on da li ko dokazao jesu li islamski 11arodi u sv:ojim spisima racu-
11a!i vrijeme mjesecevim dekadama i kad 11asao da to niko 11ije pouzda11im
dokazima dokazao on zakljucuje da takvog racu11a11ja 11ije 11i Takav postupak
11ije 11ista manje nego sto 11pr., nezgodno da li neko
pouzda11im dokazima dokazao da mi danas dijeliino mjesec na sedmice i ako nademo
da to niko nije dokazao, zakljuciti da mi to ne cinimo! Eto tako u ovim pita11jima
postupa G. Elezovic.
Da su islamski i Osmanski Turci, u svojim spisima od 11aj-
starijih vremena d.o dijeliJi mjesec na dekade, dovoljno ovdje
navesti samo ovih dokaza:
l. U Gazi Husrev-begovoj u Sarajevu 11alazi se medu ostalim jedan
stari arapski djela i t 1-k s f v '1- n 11 t f s 1 r 1-k u r'a
koje 11apisao Ebii Ahmed s-S a'l 1 en-Nisabu-
rl, umro g. 527 (1053), vidi k 1 n 11, Geschichte der arablschen Litteratur
I; 350). Na kraju toga rukopisa 11alazi se prepisivaca sa datumom prepisa u
kojoj medu ostalim stoji: ferega min ... Berekat .i6n 'lsa
Ebi Ja'la Hamza ... ve zalike fil-'asr el-evvel min zil-hidzdzeti se11e ihda ve
seb'il1 ve hamse mije .. .
z11aCi: zavrsio sluga bozji ... Isa Ebi Jala
Hamza ... to u r v d k d i mjeseca zi'l-hidze god. 671 = 11-20 ju11a
1176 godi11e (Vidi Hazim S n v i Kata/og arapskih. turskih i persiskih ruko-
pisa Gazi Husrev-begove Sarajevu 72). Iz toga se jas11o vidi da su
u VII vijeku 11idzriske XII vijeku nase ere
dekadama.
2. Nema arapskog istoricara cija sam djela citao koji
se u svojim spisima prakticno ne sluzi racunanjem vremena mjesecevim dekada-
ma. Radi primjera ovdje navo.dim neko!iko mjesta iz poznatog dje!a i t 1-
m u 1] t r f i 1] r l-b s r koje napisao poznati i vrlo cijenjeni arap-
218
Hazim sabanovic
ski istoricar i geograf Imaduddin Ismail Ali Ebu '1-Fida, umro
732/1331 (Vidi k 1 m n n, n. d. 44). '0 upravi Haleblje u Da-
masku pod godinom 658 Ebu '1-Fida u svome spomenutom djelu- kaze medu osta-
lim i ovo:
JJ':JI _r.JI rfl,.. '-"\.:11 \$.u...1 ..... tj.) L. t..t;
J,II.J"l:l\ :\.:_}1
znaci: Kad proteklo sto smo spomenuli ... Halebl sakupio mase
i zatrazio od njih da mu poloze zakletvu kao sultanu. to se u r v
d k d i (el-asr el-evvel) mjeseca zu'l-hidze te godine, tj. godine sest stotina pedeset
i osme. Mase su mu se odazvale na to itd. kairsko izdanje s. - sv.
208, redak 15__:18).
Pod 739 Ebu '1-Fida bl1jezi medu ostalim ovo:

lr, t;G '"':".1,.. .. i.i; JJ':JI IJ
znaci: U toj godini [739] u r v de k d i mjeseca dzumad el-ula nastupio
emir Sejfuddin kao komesar u (Alepo itd. (n. d. IV, 128, r. 22-23).
NabrajajuCi istoriske dogadaje iz g. 666 Ebu '1-Fida govori pohodu sultana
ez-Zahira Bajbarsa, velikog mamelucke drzave na osvojenju
Antakije i mjesta kaze doslovn:o ovako:
t;
1
1 1 ;.t 1 .)s"t_,.-: '-" .).t tt;J 1 1 I.S J.t:__. __
t" )))'"' ..i.tl .1 .. ..r-:...11
znaci: U ovoj godini, prvog (mustehell) dzumad ahira krenuo sultan
ez.-Zahi,r Bajbaras sa ogromaom vojskom u Siriju i osvojio Jafu u s r d n d e-
k d i (fi '1-'asr spomenutog mjeseca itd. (n. d. IV, 4, 25-26).
Kad Ebu '1-Fida govori dogadajima u 739 kaze i ovo:
. ..k....J\11
Jltl
* *
U toj godini u srednjoj dekadi (fi '1-'asr mjeseca rebl' el-ahira
sejjid serif Bedruddin MuJ:lammed ibn Zuhre el-Ij:usejni, pretstavnik serifa i povje-
renik bejtulmala (fiskus) u Halebu (n. d. IV, 128, r, 9-10). Iste primjere imamo
npr. u sv. IV, str. 6, str. 35 itd.
GovoreCi tvrdave u Damasku u g. 658 Ebu '1-Fida kaze ovako:
:i.:kUI '-;";G rlc 1-S.) :i.:-)1
t[l .:i....tt o)r
znaci: U toj godini, u pos1jednjoj dekadi mjeseca zu '1-ka'de zapoceo
emi1 Alemuddin Sendzer sultanski komesar u Damasku da popravlja grad
Damask itd. (n. d. 208, r. 10-12). Isti izrazi npr. u sv. IV, str. 6.
Kada pisac prica pohodu halebskih odreda na Sis g. 705 kaze ovako:
:i.:kLII .);_;_, IJ _r...11 ..:;;1_,11 :t:-11 ..
1
)1 J;1Ji
znaci: U prvoj dekadi muharrema ove godine [705] koja odgovara posljed-
nJOJ dekadi (el-asr e1-el].ir) temuza uputio Kara Senker, sultanov komesar u Ha-
lebu itd. (n. d. IV, 51-52).
. Izrazi eva'il, evasit i evahit u datumima turskih spomenika 219
Povodom smrti ucenjaka Hatiba Ebu '1-Fida kaze:
... JJ':JI t::J );. (!)
znaCi: Rodio se - neka ga bog pomiluje! - u Kairu u posljednjoj dekadi
(fi '1-'asr tako !) mjeseca rebi' el-evvela g. sest stotina sezdeset i druge (n.
d. IV, 128) i dalje.
Tako smo eto na nekoliko stranica samo jednog djela nasli vise dokaza
da se racunanje dekadama prakticno primjenjivalo kod islamskih u ra-
nijoj Takovih dokaza mogli nanizati bezbroj od raznih pisaca i iz
raznih vremena.
3. Na originalu vakufname Muslihudina Cekrekcije za njegove u Sa-
rajevu i Visokom, koja mjeseca zi '1-ka'de 932 = avgust 1526, nalazi
se, medu ostalim, zvanicna ovjera sarajevskog kadije 'Abdullah 'Ali ei-Mu'ejjeda
koja datirana
ve zalike fi '1-'asr el-evveJi ula el-dzumadejn li sene 948. znaci: to
se dogodilo u prvoj dekadi prvo'ga od dvaju godine 948 = 23 VIII-1 IX. 1541.
Vidi r s v 1 k vi Dzamija vakufnama CekrekCije (otisak
iz Glasnika IVZ V, 1938, Sarajevo 1938; faksimil na str. 14). mislim, jasan
dokaz da su Osmanski Turci u XVI vijeku dijelili mjesec na dekade i da su u svojim
pravnim radnjama pri taj dekadski sistem datiranja.
4. U kolekciji rukopisa ing. iz Beograda nalazi se medu
ostalim origiaal itdzazetname (skolske izdao neki Osman Veli-
juddin Sirivli nekom Husein Hasan ei-Kaninabadi-ji, koja 11131 kraju datirana
ovako:
fi 1-jevm el-hamis min el-'asr el-evveli min dzumadi ei-Ula senete selasin ve sela-
ve mietejn ba'd e\.f hidzreti men lehu '1-'izzu ves-seref ...
znaci: U cetvrtak u prvoj dekadi dzumad ula godine 1233 odhidzre onog.a
kome pripada slava i i:'ast . . .
jedan od primjera koji pokazuju da su Turci i XIX
vijeku prakticno vremena dekadama arapskih mjeseci.

Ovako dokaza mog!i navesti vrlo mnogo. iz raznih stoljeca,
vrsta i iz raznih ali su, mislim, i ovi dovoljni da odnos jedne
naucne istine prema tvrdnji G. Elezovica da taj racunanja sa dekadama
proslosti nije potvrden. Odakle islamskim narodima ta institucija, koju Elezovic
kod starih koju su primjenjivali,i stari ne valjda
ni dokazivati .. Uostalom ovim mislim, ne treba da se zadrzavamo vec stoga
sto pisac pomenute rasprave smatra da su dosadasnja shvatanja i tumacenja izraza
v a'i 1, v i t i v i r pogresna bez obzira kako to pitanje najdav-
nijoj islamskoj proslosti d. str. 972--973).
Da kao dokaz navedemo razne autoritete, istocne napr.,
zapadne Idelera, Ginzela i jos koje nema smisla stoga sto ih Elezovic
ako tvrdnje ne budu isle prilog shvatanju - mogao proglasiti
isto kako proglasio tolike druge strucnjake, stare prevodi-
oc.e i turske leksikografe samo zato sto se tumacenja

Naime kad pisac spomenute rasprave nasao da taj racunanja sa de-
k1adama proslosti nije potvrden onda se njemu samo od sebe nametalo
kako su toHki Ijudi doCi na misao da arapske reCi: v a'i 1, v i t i v
220 Hazim sabanovic
h i r u datumu znace: prvu, srednju i poslednju dekadu, odnosno prve, srednje i
poslednje dane u mesecu?, se pri tom obratio na turske rjecnike i kad vidio
da su i oni svi protiv njegove teze on - umjesto da bude oprezniji u donosenju
svojih zakljucaka - te rjecnike jednostavno proglasio vinovnicima tih
zatim zakljuCio ovakor:
Bez obzira kako to pitanje bllo u najdavnijoj islamskoj pros!osti, sto su
stranci te izraze u turskim spisima onako tumacili, meni se cini, su
razni turski recnici. i sam pomenutih reci navodio ljude na stramputicu.
Nikome nije paa'alo pamet da se turskom jeziku odavno i dosta cesto
arapske kod imena shvataju kao oblcna jednina.
6
(n. d. str. 973).
Rekli smo da G. Elezovic svoju tezu prakticno primjenio jos 1931 g., dakle
prije pojave poznatog zbornika L. F k t u kome on, kako cemo odmah vi-
djeti, nasao najglavniji argumenat za potvrdu svoga shvatanja tek nako11
pojave toga zbornika objavio svoju raspravu tome pitanju i otvoreno ustao protiv
vladajuceg shvatanja izraza. Cini mi se ipak da u Citavom tom njego-
vom postupku odigralo izvjesnu ulogu i to' sto G. Eiezovic misli da se i arapski izrazi
eva'il, i' eval]ir u turskom kao jednina sto zaista
slucaj sa mnogim drugim arapskim imenicama u m11ozi11i, sto misljenju Elezo-
viCa ranije nikada 11ikome nije na pamet palo.
Kako god bllo, na gornje izlaganje Glise Elezovica treba primijetiti za sada bar
sljedece:
1. Kad se g. Elezovicu samo od sebe nametalo pitanje: ko zaveo tolike ori-
jentaliste i stare prevodioce, nasao da su to uCi11ili turski leksikografi, zasto se
isto tako nije upitao: ko zaveo turske leksikografe, i zasto nije potrazio vinovni-
ke njihovih
2. Trebalo da G. Elezovic kaze, odakle o.n zna da se arapski v a'i 1,
v i v 1]. i r' u turskom jeziku shvataju kao oblcna jednina, gdje 011 to
11asao, li u nekom izvoru kojr ga zaveo iii on to zbllja tvrdi samo na osnovu
toga sto njemu palo na pamet nesto sto zaista nikada nikome nije na pamet
padalo. Elezovic treba da po:kaze na primjerima iz izvora akb ih 011 ima u toliko
prije sto se Elezovic obllato sluzi primjerima kada inace dokazuje svo:je tvrdnje
kao i kada hoce da pokaze tude greske.
3. Kako g. Elezovic moze da tvrdi da bas niko ne zna da se u turskom jeziku
odavno i dosta cesto arapske mnozine kod ime11a shvataju kao oblcna jedni-
na kad se to uvijek izriCito istice u svim rjec11icima, naravno i u onim koje on
citira - kod svih arapskih rijeCi u m11ozini koje se zaista u (kao i
u kao jednina.
Ali, to se naravno nikada i nigdje ne kaze za v a'i 1, v i t i v i:i-
i r, jer se oni ni u turskom, kao ni u arapskom nisu nikada niti se
sada kao oblcna jednina. I valjda stoga 11ikada nikome nije padalo
na pamet ono sto palo na g. Elezovicu.
Mislim da nije da dalje ukazujemo koliko daleko otisao Glisa
Elezovic u svom poznavanju jezika; on misli da smije da
tumacenja svih turskih leksikografa (naime sa onima koje on citira slazu se naravno
i svi drugi) proglasi netacnim na osnovu toga sto se njihova tumacenja pro-
tive njegovom shvatanju; on moze da tvrdi da u turskim rjecnicima nema nesto bez
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika 221
cega se ne zamisliti pristo}an dacki rjecnik turskog jezika samo zato, sto
zaista ono sto trebalo sto naravno ni

Da vidimo dalje. Da svojoj tvrdnji dao vrijednost G. Elezovic
ne samo sa i
- i sa turskih
kaze:
lmajuCi ova i slicna prevodioci s turskog jos ':'rlo rano zajedno s
uopste i naosob, cini se i na svoju ruku su
ispleli d<t pomenuta tri arapske mnozine u znace
pocetnu srednju ( drugu) i poslednju (trecu) ne
razmisljajuCi da li takvo shvatanje i tumacenje kakva smisla. (n. d. str.
974). I kao dokaz to na\"odi da bez sumnje prevodu fer-
na glasi: ANH [citaj prvi dni]
w. n. (Lj. Stojanovic, cit. br. 885). Ali kad osjetao da i1 taj njeg1o'v pri-
posluziti kao protiv njegove teze, on tu dodao ovo:
ocevidno slobodniji prevod sa arapskog: fi evail-i-sehr-i-sefer: [!] sene
ve ve Prevodilac se starao - kaze Elezovic - da nade
odgovarajuCi izrazu evail, koji od evvel, zato
kazao: ANH [citaj prvi dni], kad u originalu stajalo gurresin-
dan prevodilac rekao AN [citaj seval prvi den] (Isp.
br. 95 na str. 265 njegovog zbornika i Lj.. Stojanovic, cit. br. 917 v. 5).
Ni takvi nisu odvratiti G. Elezovica s p.ogresnog puta nastavlja
ovako:
U prevodu na talijanski sultana I zavr-
sna tacka protok9la sa gdje izdat glasi: Tahrire(n) fi evasit-i-
el evvel :>ene tisa' '.asere ve tisa' mekam-i-Konstantinijje. Nepozna-
ti prevodilac taj Odeljak talijanski kazao: Data in Constantinopolj Ji mezarij de
euel, ano 919 (Isp. str. 713 8 njegovog zbomika).
Ocevidno - nastavlja g. Elezovic -prevodioci su se starali da nadu rec koja
tacno i znacenju i odgovarala arapskoj reci evail, evasjt i evahir,
kad nije to polazilo za rukom, oni se nisu ustezali da izmjs/e kao onaj
nasem jeziku: ANH [citaj prvi dni] onaj talijanskorh mezarij, ne brinuCi
se mnogo tome sta ti jzrazi upravo treba da znace kojemu bas broju dana dotiC-
nom

mom - kaze G. Elezovic - ti jz-
razj, ako su kadgod islamskim zemljama znacj/j nesto otpri/ike, ne-
odredeno kako se to kaie, dekade turskim su
se od najranijih vremena potpuno sa znacenjem: pocetak, prvj dan
jsto onako kao rec g u r r sredina dan sredini meseca i kraj poslednji dan
kao arapska rec selh.
6
(str. 974).
Iz ovog izlaganja G. ElezoYica vidi se jasno da su i stari prevodioci,
kad su savjesno radili uocavali razliku u znacenju izraza v v 1 i
g u r r s jedne i izraza v a'i 1 s druge strane, da su tacno sta znaCi v i t
i da su dobro uocavali razliku u znacenju izraza s 11]. i h i r prema v h i r. G.
trazio da ti prevodioci budu u pitanju izgo-
vora arapskih ali ga eto tijihovo shvatanje i tumacenje tih izraza
222
Hazim
ovdje ne zadovo1java. Kasnije vidjetj da pri dokazjvanju svoga shvatanja
znacenja izraza v s i t i v h i r doziva u i te stare prevodirace i njihove
prevode svoga-shvatanj

Prateci ovdje naucni G. ElezoviCa i se
pitanje, kao sto se i G. to pjtanje
od onoga koje G. E1ezovica: sta nave1o G. E1ezovi'Ca da protiv v1ada-
shvatanja znacenja tih izraza?.
Vidjeli da ga zavesti neobavijestenost da su na-
rodi, djjelili dekade, najdavnjjoj tako u
najskorijoj proslosti; neobavijestenost da se to praktikovalo i kancelari-
pokazali kako se prevafi.o toboznjoj rjecnika; kako
svoje!znanje jezika itd. Ali ipak sve to nije davalo dovoljno
da sve i 1eksikografe.
On to s da raspolaze i koji
izg1eda1i dovoljno jaki da tako danas da se
tih istih njegovo shvratanje usvojiti i se da neko da
postupi takav kao nesto najgore. svoje
G. E1ezovic dijeli pretpostavke opste stvarne cinjenke.
Pretpostavke opste sastoje se tome, da se na
sa dobro da se kod
njih nista radilo od oka otpr\like nego sve i tacnoj
stoga bilo da ne nacina da i be-
Ieze nego onako od kao sto (n. d.
str. 974).
da se G. nece ljutilti ako sada preko tih njegovih
pretpostavki opste jer i osjeca da takav postupak de-
ne za svakoga na tih pretpo:stavki
opste prirode ni pod da one tacne. Nego da
stvarne cjnjenke G. E1ezovic raspo1aze.
prvi dokaz, stvarnu za svoje teze G. E1ezovic
ovo:
U koje objavio Fr. i n g r,
v i h-i-a 1 i-0 s n i, na str. 123 v. 8, govoreCi sultanu kaie se:
jilz elli dortinde sefer etmijilb, otururken
o1di. 01 dar-i-fenadan dar-i-bel5aje riJ:llet etdi J:l r r i n i fi
v v 1 i n d ceharsenbe giini vasi1 o1di higretifi sekiz jilz elli besinde
(t. hidzriske 854 nije ratovao. Miri::JI\IIao Tako sedeCi razbo1e se i od te bo1esti
sa ovog.a pro1aznoga sveta se vecnost i pocetku meseca muharema, u
sredu, Odazva se hidz. godine 855 = 3-II-1451 (n. d. 975).
1Jz ovaj svoj G. Elezovfc
Zbog ovog nikakve kao
Sto da, rec v v 1 znaCi dekadu i1i ne sto nego
znaci pocetak', oidn. dan, jer dana doista i sreda
(str. 975).
Valja da ovaj nije nikakav dokaz s toga sto
izraz v v 1 ne v a'i 1, i G. Elezovic
da nikada nije shvatao ni da izraz v v 1 (sto znaci i nista
drugo) nego se to za v 1 od v v 1),
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima tur$kih spomenika Z23
v v 1 i v a'i 1 nisu sjnonimi kako misli g. E1ezovic, zato upo-
treblvsi ovaj primjer za dokaz svoje teze pocinio no.vu gresku, nije dokazao da
v a'i znaCi samo prvi dan u mjesecu.
Da vidimo da1je. drugi dokaz, drugu stvarnu cinjenicu za ispravnost
svoje tvrdnje G. Elezovic navodi ovo:
Da rec v i ne znaci nista drugo prvi dan u arapskom mesecu,
imamo jedan zgodan, kao porucen, prjmer u pomenutom zborniiku L. Fekete.
9
Zavr-
sna tacka ugovora potpjsana od punomocnika cesarevih i sultanovih, br. 7, na str. 27,
na glasi: Bu j,a/Zila.n mevadde i'tikad-i-?alf.il_l -olmagiCtin iki viikelasi
ilmzalajtib februanufi (tako)! jigi1rm1 jedingi giiniin-
de b'ifi on sekiz senesin,de kj J:tazret-1 -Isa ve ikj blfi
jigirmj jedingi r j'-ii v v l i fi v i 1 n d vakj olm:s.djr.- Sahh. Ovaj par.argrat
u ne rbas najtacn:j'jem p.reVIo,du L. Fekete, cit., str. 235-236, na nemackom glasj:
Zur grosseren Beglaublgung (u orjgjnalu stojj medutjm doslovno: da se u ove
ispisane paragrafe imala prava vera) dieser aufgezeichneten Punkte unterschrieben
und besiegelten Wier sie, Wjr, dje der beiden Parteien. Geschfi.eben in Kom-
ran am sjebenundzwanzigsten Tage im Februar des Jahres tausendsechshundert?und-
achtzehn nach der Zeitrechnung der Majestat Jesu; nach unserer Zejtrechnung aber
geschah es in der ersten zehn Tagen des (kursav moj)'
0
im Jahre
tausendisebenundzwanzig. Gesehen (u napomeni ispod teksta = 26 Febr.-2 Marz
1618). (n. d. str. 975).
Ovaj se primjer g. Elezovicu toliko svidio da s ushicenjem nastavio ovako:
Zajsta tesko imati bolji primer, da se vidi kako inace vrlo hvaljeni znalci
turskog jezika, pod raznim mogu da naprave smesne pogreske,
ma1o kasnije on se zanio toliko da napisao ovo:
1 kad ovo jedini primer, blo dovoljan da razblje zapadnjac-
kih naucnika, orijentalista i turkologa da Turcj u svojim administratjvnim pisme-
nim pravnim radnjama nisu tako nesavrseno i neodredeno datjranje kao
sto belezenje datuma dekadama arapskih meseca. (n. d. str. 975-976).
se zaista ne cudjm da se g. Elezovjc mugao na cas odusevjtj ovjm prjmje-
rom. Mozda cak postojala ozblljna bojazan da tjm prjmjerom, shvacenjm onak'o
kako ga on shvata, druge ne zavede. Svoje shvatanje toga prjmjera g. Elezovjc izlaze
ovako:
U pomenutom ugovoru, kome orjgina1 sastavljen na turskom, Turcj
kazu da su ga potpisali pecatom potvrdili u Komoranu 27 februara 1618 eri od
Hrjsta ili 1 dana meseca rebl-ul-evela god. 1027 od hidzre, L. Fekete se zanosi
tvrdj da su kanjjski okruzni nacelnik Ahmed, beogradski kadija Habll i Ali aga,
sultanovi punomocnici, tacno znali datum racunanju, ali nisu znali koji
datum svom kalendaru, te zabelezili da se to dogodl1o u jednom razmaku od 10
dana meseca rebl-ul-evela! Ali i ovu pogresku L. Fekete uCinio zaveden jzrazom
evai/! Medutim turski delegati su, kad im izraz evail ne znaCio prvi dan, imali na-
cina da nadu rec tacno odgovarala 27 februaru 1618 god. hriscanskoj eri
i ne jedan tako vazan datum ostavili da se leluja u razmaku vremena rzmedu 27-ll
i 7-III (n. d. str. 975).
Tako smo iscrpili sve argumente kojima G. Elez.ovic nastoji da dokaze da su
Turci izraz v a'i l kao jedninu, da su rijeci v v l i v l u
kom sjnonimi, da izraz v a'i l u datumima turskih spomenika znaci prvi dan arap-
9 Misli na Fekete-ov zbornik: aus dem des Palatins Nikolaus
hazy 1606 - 1645. Budimpesta 1932.

Primjedba Gl, Elezovica

224 Hazirn sabanovic
skog mjeseca isto kao i v v 1 i g u r r te da sYako drukcije tumacenje po-
ElezorviiC smatra da sa ta dva primjera potpuno dokazao sYoju tezu za-
kljucuje ovako:
Na osnovu navedenih primjera, mislim, da jasno da su Turci evail (mn.
od evvel) 11potrebjavali kao jedninu onako kao sto su i toliko drugih arapskih
imena u mnozini kao jedninu i da prema tome evail u
datumu znacio kao i evvel, prvi dan doticnog i nikako nije ta rec znacila prvu
de1<adu doticnog meseca, kao st.o se to zapadu bez razloga misli. (n. d. str. 976).
Vidjeli smo vrijednost prvog G:Eiezoyi6evog dokatZa da sada pazljivo razmotri-
mo i ovaj kojim Elez:ovic razblja zapadnjackih naucnika,
orij entalista i )turkologa.
Kad G. Elezovic navedeni primjer iz zbornika L. Fekete-a potraZio u Mahler-
ovim uporednim nasao da prYi dan rebl-ul-evela hidzr. 1027 godine
26 ne 27 1618 god. nasem racunanju i da se njemu tu pojavila razlika
od jednog dana, kaze ovako:
Otkuda razlika od jednog dana, doduse pouzdano ne umem reci, ali
izmedu vise mogucnosti blti potice i otuda sto dan go:dini tra-
jao od zalaska do zalaska sunca. No poticala ta razlika otkud mu drago, ni u
ne menja nase tvrdenje da poimence rec evail u turskom datumu pravilu zna-
cila prvi u mesecu i nista drugo i da svako drukcije tumacenje pogresno (str.
976).
Sta da kazemo takav naucni postupak g. GliSe ElezoviCa. Eto i vidi da
ni u tom primjeru, koji mu zgodan kao nije sve redu," da se
razlika od jednog dana. On ne zna ta razlika dolazi, ali ga to nista ne smeta
da kaze: No poticala ta razlika drago da ona ni u koliko ne mijenja
njegovo tvrdenje i da svako drukCije tumacenje pogresno.
ta razlika od jednoga dana ne zna da objasni, da
dokaz ne vrijedi, i da i on rusi tezu. razlika od }ednog dana
i h:udzriskog dta!tuma upucuje da izraz v a'i 1 u turskom datumu
moze znaCiti i nesbo osim prvi dan ll mjesecu.
Da inace teza g. Elezovica ima kakvog osnova njen prilog se moglo
navesti bezbroj primjera mnogo boijih nego sto su oni k'oje navodi ElezoviC; pri-
mjere u kojima se javljala nikakva razlika i gdje dan koji datumu iz-
sa izrazom v ii'i 1 zaista prvi u mjesecu. vrijedi i za izraze v
i t i v i r. Samo se takvim primjerima ne moze dokazivati da izraz v a'i 1,
v i t i v i r -znace samo prvi, petnaesti, odnosno zadnji mjesecu, nego
naprotiv da ti izrazi kao mnake dekada atapskog mjeseca i te dane i
da se izraz v a'i 1 moze poklapati sa prvim danom prvoj dekadi arap-
skog mjeseca kao sto se moze poklapati i sa svakim danom dekadi.
Sta vise istini za sto no rece g. Elezovic, moramo i to da nam
za odbranu njegove teze ne smetalo ni neslaganje i styarne razlike ne samo od
jednog nego i neslaganje od dva cak nekad i dana), ali ne za to sto dan
mjesecevoj godini od zalaza do zalaza sunca, kako onu razliku od jednog
dana u svom objasnjava G. Elezovic, nego zato st:o se pri da-
s nasu moze fiOjaviti od jednog i dva dana, vec prema tome
koji datum uzet za dan (15 ili 16 i da li se arapskom
sa parnim i1i neparnim dana. Eto tako smo dali g. izgleda
da podrzava svoju tezu, ali, ipak, sva mu nastojanja b.ila. Izraz eva'il
datumu moze bezbroj puta odgovarati uprav.o ptvom u mjeecu, ali to
tzrazi eva'il, evasit i u datumima turskih spomenika 225
ne znaci da taj izraz znaci prvi dan u i nista drugo, jer on od-
govarati i danu u prvoj dekadi kako cemo to kasnije po-
kazati. u priinjeru nasao i g. EI.ezovic za dokazivanje svoje
teze, izraz v a'i 1 odgovara d r u g r v d n u rebiu1-evve1a 1027 go-
dine, jer drugi e1-eve1a 1027 bldzri odgovara 27 februaru 1618 godine
nasoj eri. ljudi koji su taj ugov.or potpisali znali su zaista dobro svoj
nego i krscanski ka1endar i su za pocetak ere 16 jula
tu iskljucena ona razlika od jednog do dva dana koja se inace srece, kada
se preracunavaju u i uopste
1 tako eto i ovaj G. Elezovica, koji izgledao kao porucen,
zalost, pada i ne daje nikakve da se tvrdi da izraz v a'i 1 znaci prvi
dan u esecu.
kad se G. vec pojav:ila ona razlika od ednog dana- ne zna otkuda
ona potice - i kad htio da na osnovu toga izraz v a'i 1 znaci
prv.i, on pretpostaviti: ili da ugovor sklopljen i potpisan uvece poslije
za1aza sunca da su sultanovi koj.i su ga potpisivali zaista znali koji
, nisu znali koji kalendaru. Mislim
da G. Elezovic ust,ati i prve pretpostavke isto onako odlucno kao sto
ustao i protiv druge. Ali sve to pokazuje da on nije dovoljno razmisljao, kad
da svoje tvrdnje
IV.
Iz gornje analize i stvarnih s Elezovic ustao
protiv svih mogucih autoriteta i zasnovao svoju ,tvrdnju da v a'i 1 znaci samo
dan u se, vidjeti da ti argumenti ne sto ne
govu tvrdnju, nego da i oni bar donekle protiv njegovog shvatanja i da po-
tvrduj u shvatanj.a1 strucnj aka.
U slucaju tli nisu d';:tvali da se ustane
protiv vladaju6eg shvatanja i tumacenja spomenutih izraza i da se optuzi sve strucne
orijentaliste, turkologe ir turske rjecnike. Pokaz<J:li smo da ono sto pisac iznio u
prilog svojih tvrdenja govori njegovog sl1vatanja. Ali sve to nece
da G. pokoleba u njegovom uvjerenju i da ga odvrati sa
pogresnog stanovista, cu stoga iznijeti nekoliko koje se, i on
smatrati dovoljno i snaznim da ga uvjere da pogrijesio sto
onako olako osudio shvatanja i strucnjaka i da se ubuduce nece cuditi za-
sto i shvatio i one izraze kao oznake dekada
1. U arhivu u Dubrovniku (Acta Serija fasc. 10, br. 28)
nalazi se jedno origina1no bosanskog beg1erbega Salih pase, na jeziku.
Sa1ih-pasa jav1ja da dosao u Sarajevo kao novi bosanski
beglerbeg neka oni posalju poslanike, kao sto su slali i
U pismu izricito stoji da ono napisano u
Sarajevu i da Salih-pasa dosao Sarajevo drugi dan ramazana 1045 godine ( = 9
februara 1636), na kraju datum napisan ovako:
fi eva'iJ.i el-mubarek sene 1045.
znaci: Napisano u prvih deset dana, u prvoj dekadi
1045 g. (= 8-17 februara 1636).
Ovdje ne nista drugo pretpostavljati nego da Salih pasa ovo
napisao najranije istog dana kada dosao u Sarajevo, to drugi dan
1045 ili 9 februara 1636 g., u slucaju izraz eva'il ne moze nikako
15
226 Hazim
znaciti prvi dan mjeseca, nego tek najranije dan toga mjeseca, bez obzira sto
dan mjesecevoj godini traje od zalaza do za1aza i bez obzira na
neslaganja koja se mogu pojaviti pri hidzriskih datuma u datume
nrasoj eri, vec tome kbii. dan za po>Cetak hidzriske godine.
Ovdje nam nisu potrebne ni nije nam li Sablh-pasa znao
koji dan njegovom kalendaru; sporedno i to kakvo misljenje imamo
turskoj administraciji. Ne trebaju nam nikakv:e druge opste pretposta:vke niti kak'vi
posredni dokazi, jer nam sve sasvim jasno kaze sam ovaj dokumenat.
Zbog toga u ovom izraz v a'i 1 i ni pod kakvim pretpostavka-
ma ne znaciti prvi dan u mjesecu nego najranije znaCi drugi dan arapskog
mjeseca.
2. U Orijentalnom instittutu u (Ko1ekciji istocnih ruk'opisa porodice
HadzijamakoviC, br. 5) na1azi se jedan primjerak
pravnog djela ven-neza'jr na arapskom jeziku koje napisao 1 n N
dzejm, umro 970/1563 (Brockelmann n. d. str. 310).
Na toga na1azi se potpis prepisivaca i prepisa koji glasi
ovako:
fi eva'ili zi '1-ka'de es-serife fi jevm li seneti sitin ve erbe'ine ve elf.
znaci:
u ponedeljak u prv6j dekadi mjeseca zi '1-km'de godine 1046 1-10
marta 1636.
od Wiistenfld-Mah1er-a prvi dan mjeseca zi'l-ka'de g.
1046 petak 27 marta 1636, prvi i jedini ponedje1jak u prvih deset dana
toga mjeseca i godine blo tek 4 zi '1-ka'de 1046 ili 30 marta 1636. Prema tome ni
ovdje izraz v a'i 1 ne moze znaciti prvj nego etro tek cetvrU dan u mjesecu.
Ali, moZda ovom argumentu neko mogao da prigovori: da po1tice od privat-
lica, da se ne nalazi aktima turske administracije, da to samo
izniman itd. Za to navesti jos takav dakaz kome, na:dam se,
moze nista pr.igovoriti.
3. U odlicno uredenom turskih pisama Esterhazy-eva arhiva koji
izdao L. F k t i kojem g. Elezovic nasao onaj svoj primjer zgodan kao po-
smo vrijednost vidjeli, na1azi se pod br. 2, str. 7-14 turski tekst
izmedu II. i Ahmeda 1.
Na kraju turskog teksta toga nalazi se izrazen krscanskoj i
eri
Ve becde seadetlu roma imperatorun hazreti Isanin bln alt1
ytiz on senesinde mah-i yaz1ld1. Tahriren evail-i mah-i cuma-
zel-ahir sene erba ve ve elf (str. 14, redak 16-20).
U L. Fekete-a to mjesto glasi:
Geschrieben sei in Wien, in der Burg des glticklichen Romischen Kai-
sers im Jahre nach Majestiit
Afange des Montas Juli - Gegeben im ersten Dritte1 des Monats Dzema?i-til-
al].ir im Jahre u napomeni ispod teksta stoji: = 28.
7. JuH 1615;- cit. str. 222).
se, dakle, kaie da ovaj napisan u jula 1615 godine,
krscanskoj eri, u v a'i 1-u mjeseca el-al].ira 1024 g. hidzretskoj
Ako datum krscanskoj eri u kome stoji prvi (gurre) jula 1615 tacan, t:o onda
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika 227
znaci da ovaj ugovor napisan onoga dana hidzretske ere koji odgovara prvom julu
1615 krscanskoj eri nikako ranije. taj dan jeste cetvrti dan nijeseca
dzumad el-aJ]ira 1024 g. Prema tome ni ovdje izraz v a'i 1 ne moze nikako znaciti prvi
nego tek cetvrti dan mjeseca dzumad el-al]ira 1024, jer se taj dan poklapa sa 1 jula
1615. Prema tome, ovaj primjer iz temelja rusi tezu g. ElezoviCa, j.er i ovdje izraz
v a'i 1 nikako ne moze znaciti prvi dan u mjesecu nego znaCi prvu dekadu mjeseca
dzumad el-al]ira 1024 g. ko1ja od 28 juna do 7 jula 1615 g.
Ako htjeli da va'i 1 ovdje znaCi prvi dan onda u tom datumu
krsc. eri moralo stajabi ne 1 jula 28 juna 1615 jer taj dan odgovara 1 dzumad
el-al]iru 1024 g. Time tvrdili da ovaj ugovor sklopljen 28 juna, ne jula 1615
g., znacilo da datum krsc. eri takvu mislim,
nece G. Elezovli.c cak ni pod oij.enu rusenj nj egove teze.
Ali kazao sam, u ovome dokumentu ima nesto sto g. to smijem
reci - bez ikakve rezerve treCi dokaz svoje tvrdnje: da eva'il znaci
samo prvi dan u mjesecu. k'ad on sto veli istini za ljubav donio onaj jed.an
jedini primjer koji on mogao pronaCi, koji kako on veli mogao bar
kle iCi u prilog i drukCijem shvatanju, red da i ukaz.em na taj primjer koji
svojlim shvatta.njima mogao navesti u svoj
Naime, u istom ovom u prvoj tacci stoji da taj skJopljen
prvoga dzumad 1024 g. (str. 8, 18-24).
paznju g. Elezovicu na taj tekst i ne zelim da mu ista
4. U u nalazi se nekoliko
sandzakbega Musli-pase. od tih pisama (Acta fasc. 23,
31) uputio Musli-pasa u svojstvu sandzaka sa Ga-
tackog Polja Gacka) 6 sabana 1059 = 15 avgusta 1649.
U tome pismu Musli pasa pise da jedno njihovo pismo doblo
u Foci, gdje Nada se da doci za skele i da. u
tom.e smislu dva-tri puta pisao (na Tu Musli-pasa pise dalje da na Gatacko
Polje dosao 4 sabana ( = 13 avgusta), da tu ostati nekolik!o dana i da s vojskom
sandzaka koji njemu dat kao arparlulk d.e.r1nek i
(dzemijet) i ostati na muhafezi live (cuvanju sandzaka Hercegovine). Pasa dalje na-
pominje da mu jos nisu njihovi poslanici koj.e oni od sta-
rine salju valijama; on im salje svoga Bali-basu itd.
Na k1aju toga pisma .stoji datu:m: 6 sabana 1059 (= 15 avgusta 1649) i yurt
sahrfH Gacka (u stanu na Gatackom Polju) k1ao oznaka mjesta gdje pismo
napisano
Iza ov:oga pisma na istom mjestu odmah slijedi fasc. 23, 32)
drugo pismo istog Musli-pase odnosi se na dvojicu sarajevskih
trgovaca: Frenka Jozu i Niku koji su imali da pasu nabave .neke i da
posalju njegovom itd. I v i s n i s n . n
istom mjestu, iste i istog
1
a mjeseca kao) prethodno.
Samo datum u drugom pismu izrazen ovako:
TaJ:lriren fi eva'il-i el- sene tis'a v.e J:lamsine ve elf. -
sahra-i Gacka.
u prvoj dekadi uzvisenog sabana 1059 godine (= 10-19
VIII. 1649). U stanu Gatacko Polje.
15*
228 sabanovit
sta iz toga Ako Musbl-pasa u prvom pismu od 6 sabana 1059 15
avgusta 1649 kaze da na Gatacko Polje d'osao u petak 4 sabana 1059 (= 13 avgu-
sta 1649) orida ni ovo drugo koje napisano prvih dana istog i godine
i na mjestu, nije nastati prije 4 sabana 1059 godine kada Musli-pasa
dosao na Gatacko Polje. ni ovdje izraz v a'i l ne nikako
znaciti prvi dan u nego tek cetvrti, sesti i1i jos koji dan kasnije, se
i u mataradzi-basa kao i u od 6 sabana 1059 g. to
onda i ovo nastalo najranije 6 sabana.
Na ova se signature g. Elezovica, on sigurno prepise tih
stoga ovdje nije potrebno donositi fak:simile, jer valjda nece niko drugi
u izvoda. uporedi i Vl. S k r i Fodaci za hi-
storiju Hercegovine 1566. do sredine 17 vijeka. GZM XLIII, 1931 (2) str. 58 i nap.
6
28 na 'istoj stranici.
5. U beratu u Kresev-
. ljakovica) koji upucen na kaze se da on 8 sevala 1169 g. (=
6 jula 1756 g.) isti berat datiran na kraju
ovako:
Tal).riren fi eva'iJ-i sevval sene tisa ve sittine ve mi'je ve elf. to
znaCi: Napisano u dekadi casnog.a sevala godine 1169 (= 29-VI-8-VII-1756g.).
Ako bosans,kH'm 8 sevala 1169 = 6 Jula
1756 g. onda ni ovaj berat se on na taj polozaj nije blti
naptsan prije 8 sevala 1169 g. ni ovdje 1i
1
zraz eva'il ne
z n i k k z n i t i r v i, n g t t k n r n i s i d n e-
s bez obzira na ne kakve i pretpostavke.
6. Najnezgodnije za g. Elezovica sto se neoborivi dokazi protiv njegovih tvrde-
nJa nalaze upravo u zborniku L. Pekete-a. Kad se vec odlucio da se ona-
ko obori na vladajuce shvatanje zn.acenja izraza, on da to pi-
tanje bar onoliko kbliko pruzao taj Jer da on
pazljivo prelistao taj zbornik, vjerovatno se ne onako olako predao sto
na se dao zavesti Evo zasto:
7. Prvi akt u zb.o,rniku L. Fekete-a jest turski tekst poznatog
rovnog ugovora sultana I i cara Rudolfa II na iz g. 1606 ..
Na kraju toga akta nalazi se koj-i izrazen ovako:
Tal).riren fi eva'iJ-i sehr-i redzeb suhilr-i sene ve asere
ve elf el-hicre,t-i en-nebevijje aleyh.i ef<)al et-tel).iyye (str. 7).
u prevodu L. Fekete-a glasi:
Geschrieben ersten des Monats des geehrten Redzeb des Jahres
t1a,usedundfiilllfzehn der Auswalllerung des - di1e
zei'chnetsten Segnungen auf ihn fallen! (str. 213).
G. Elezovic vidio ovaj on ga nekoliko puta, nje-
gov turski tekst i Fekete-ov prevod; on pokazao kako L. Fekete sta-
vio taj u naslovu pred kako ga preracunao ispod teksta,
sve, dakle, u sitnicu, ali s da pokaze kak;o i L. Fekete izraze
eva'il, i eval)ir shvata kao dekade. Sve to Elezovic vidio, ali zacudo
Izrazj eva'il, evasjt evahir u datumjma turskih spomenjka 229
nije zapelo za oko zasto i L. Fekete, koj.i eto izraze shva:ta kao de-
kade - taj u naslovu pred na str. 3 svoga zbornika stavio
ovako:
11. 1606 - evwi.!-i Red'zeb 1015. dok na str. 207, br. 1 i str. 213
u 1 kaz-ao da evai1!i redzeb ravno 2-11 Nov. 1606.
G. Elezovic se zapitao odakle to sarenilo u datiranju ovoga kod
L. Fekete-a; odakle Fekete-u u naslovu ono 11. 1606 evai!i Redzeb
1015, kada 11 Nov. ne oznacuje nikakvu dekadu, kako shvata Fekete, nego je-
dan odreden dan bas 1onako hoce g. ElezoviC!?
Fekete to nije ucinio sluca,jno ai1ti onako otprilike nego svjesno i zbo:g vrlo
jakog razloga: akt, rekli pretstavlja turski tekst ugovora na
utoku i nosi eva'il-i redzeb 1015 g.
Ako pretpostavili da Elezovic pravo da izraz eva'il znaci
prvi dan u ovaj
eva'Ji Redzeb 1015, znacio isto kao kad rekli:
prvi .redzeba 1015, to znacilo:
drugi 1606, jer 1 redzeba 1015 odgovara 2 1606 g. '
tvrdili da poznati ugovor na utoku Zitve zakljucen
2 1606 g. U slucaju, ne protiv sebe ori-
jentaliste i turkologe - jer oni ne tvrde da se izr.a:z v a'i l llle p:Olki!.apa:t.i sa
u - nego sebe sve istoricare, cak i
dobre dake srednjih skola, jer svi oni znaju da poznati ugovor na utoku
Zitve sklopljen 11 1606 goldine.
11
to znaci posljednji, dan u prvih deset dana, u prvoj dekadD redzeba
1015 g. Hidzri. 1z toga slijedi da izraz eva'il ne da ne
z n i t i r v i d n u s u, n g d t i zr z u h v t i t v u
r v u d k d u, r v i h d s t d n s d u v 10 s l u u
oznacuje nista nego za,dnJ,i, d'eset1i prv'e deka-
de redzeba 1015 g. = 11 1606 g.
Ako Elezovic pokusao da i ovdje nesto trazi u korist svoje teze kao, na pri-
Iiku, da su i istoricari neCim zavedeni pogresno tvrdili da ugovor
na utoku Zitve sklopljen 11 1606, sto ono nasao da su evropske
or.ij,enf:taliste li. za,veli turskli ,rjecni1ci, neznanje turskog jezika,
ne sta drugo sto l'la pasti - zasada
da i u tekstu istoga ugovora, Ciji se original nalazi u arhivu,
stoji da ovaj ugovor sklopljen 11 novembra 1606 g., kakiO nas izvjestava L.
Fekete koji kaze:
Nach der Fassung des Vertrages (Arch. Est., Bd. 9) so>ll der
Friede 11 Nov. 1606 an bestehen ...
12
sada neka se dopusti da svilh drugih prigovora i raznih
koje se staviti na Elezoviceva izaganja poglavlje
jednog zakljucka i da
1 kada ovo jedan dovoljan da razblje
zapadnjackih naucnika, orijentalista i> turkolog-a, nego Glise Elezovica, da
izraz va'i 1 da znaci nista vise nego prvi dan u 1 da zaista
11
Vjdj napr. S t. S t n v lstorija srpskog naroda, Beograd 1908 str. 264, V 1
Povjest Hrvata, Zagreb 1911 sv. str. 456.
12
Up. L. F k t n. d. str. 211, nap. 2.
230 Hazim sabanovic
tesko imati bo1ji da se vidi kako - ne vrlo !1va1jeni znalci turskog jezika
- nego kako Glisa Elezovic pod raznim moze da napravi >>smesne po-
greske.
v.
Mirs!im da sam iznio dovoljan broj sasvim jasnih, sigurnih i nepobltnih
menata, kloji da izraz v a'r 1 turskim ne znaci samo prvi
dan jednom arapskom nego da znaCi prvih deset dana,
mjeseca i da se moze poklapati sa svakim danom toj dekadi, blh ovdje tnogao
da zavrsim. Jer ono sto vri:jedi za izraz v a'i 1 vrijedi analogno i za v i t i
v i r.
I kad sam pokazao da izraz v a'i 1 ne znaci samo dan nego da znaci ci-
je1u mjeseca, jasno da i izrazi v i t i v i ne
petnaesti zadnji dan mjesecu nego da odnosno po-
mjeseca. jasno i Mis1eCi da dokazao da v a'i 1
znaci dan u on se nije ni mnogo da da izraz
v i t znaci petnaesti, v u i r dan tome pise ovako:
Nv v s i t, mn. od v s t, akata i spisa turske administra-
cij isto takro znace neki izraz od 11-20 dana ili kakrO' ga
naziva, (n. d. str. 977).
Nakon jedne ovakve tvrdnje, sigurnosti i sarkazma covjek s pravom
bar kakve da dokaze da v a'i 1 znaci samo
prvi' d'a1n sta G. EJ,ezovric? On gornje samo toga
sto u dva tri primjera primijetio da se izraz v ii i t poklapa sa 15-tim
Na jednog takvog prim}era on ... da se iz navede-
nog_ primera vidi da ovom v .i t znaci isto sto 15 dan doticn101g me-
seca, ne nikako nekakvu koja se kretala negde od deset
dana, na takvog primjera on da v ii i t nikakva
dekada nego aritmeticka meseca k!orji ta rec stoji (str. 978).
Na tatkve doka'z,e G. EJ,ezovica napominjem zasada samo ovo:
1. Izraz v i t nij mnozine od v s t, nego to mnozirna 'Od
v s t;
2. Nikada niko nije tvrdio da se izraz v i t ne moze poklapati s::t
15-tim danom jer i taj dan spada kao i svaki dan
te dekade, tome Elezovic ovim primjerima kojima se to javlja ne doka-
da izraz v i t znaci samo 15-ti dan niti
meseca koji ta rec stoji, nego on time da se svi njegovi ispravci
kod Mik\rosica, Truhelke, i dr. koliko ih on izvrsio na osno-
ovakvih odbaciti.
Da zaista tako dovoljno ovdje navesti samo. ovaj primjer:
U jednom originalnom fermanu (origina1 Kresevljakovica)
kojim se objavljuje stupanje na presto sina
kaze se da taj na presto 16
s f r 1171 g. ( = 30. oktobra 1757), na toga stavljen
kada ferman napisan ovako:
Tahriren fi evasit-i safer el-hajr sene 1171. znaCi: Napisano sredinom
safera g. 1171 ( = 25 oktobra-3 novembra 1757). Prema Wtistenfeld-Mah\er-ovim
19 safera 1171 g. blo zaista prema tome ni
ovdje izraz v i t ne moze nikako znaciti 15-ti, nego znaci 16-it;i dan
vec tome i G. Elezovica. otpada
7
Izrazi eva'il, evasit i evahir datumima turskih spomenika 231
VI.
Iste vrjjednostj prjrode Elezovjc da jzraz
v 1} r ne znacj' njsta nego- zadnjj dan da
s 11}. g. Elezovj;C pjse ovak!o:
Najzad, nj v 1} i r jsto kao ni njegov jednine
1} r, ne znacj njsta nego poslednjit dan kojj stojj, ne kao sto svi
pogresno da taj izraz oznacava dese:t:nu
ske godine. Kad knj. svoje jstorjje kaze na str. 396 v. 18:
al}jrinde (1049) kiisuf vaJs.j oldj (t .. Poslednjeg dana
to isto znaci kao da 1} i ri n d
v 1} ri n d
Izraz v 1} r nije od 1} r, ne1;1o od
1} i r. to teza stvar, ali kad pisac kaze da su 1} i r i v i r
to pre\a.zj Poznatj turskj kronicar N a'i jspao
da on jzraza.. 1] i r n d upotrjjebloitzraz v
r i n d On da izrazi 1} i r v 1] r znao sta znaci
1} r sta v 1] i r kao i to da ne traje nego
danu. Zato i rekao 1} i r in <i sto znaCi zadnjega, ne v 1} i r i n d sto zna-
cilo zadnjih deset dana.
Da dalje. Da dokazao da izraz v 1} i r ne znaci de-
kako se nego poslednji dan Elezovic opet navodi
takvih koji shvaceni pravilno jasno govore protiv njegove teze
to da se itzraz v 1} i r poklapa sa i
da dokazao. Tako npr., kao najjaci dokaz za
g. Elezovic na br. 46 na str. 174 (njegovog zbor-
nika) glasi: fi eval}ir-i saba'n sene iJ:lda ve ve
t. 17. XII. 1476, posto su pre toga, 24 dana sabana hidzr. 881 (t.
12. XII. 1476 poklisarj Jako i Paladin na
gO'disnjeg haraca polozili carskoj hazni 10.000 zlatnih (str. 979).
Na to G. Elie.zovic r,e,zionuje c:vako: .
Bilo pretpostaviti da kancelarija carske Porte zabeleziti jte-
dan dogadaj, se vodi kad se dogodio,
ne znaci nista odredeno, nego i'zvesni od desetak dana ?
I to dobro. Ali neko ne
da poslanici hazni 10.000 na
24 sabana 881' da tek zadnjeg sabana te godi'he da taj harac
predali? G. Elezovic ne pravo da se ljuti na takav bez obzira li on
osnovi tacan ne. kad on nakon oVIoga svoga zakljucka nista ne
kaze tome kako se praktjcno postupalo na Porti predaje haraca i izda-
vanja na to.
No sve su to stvari raznih rezonovanja, koja ne nikoga ' 1ezati, ali da
cinjenice. Teziste u Ele-
jzgleda nego sto on obrazlozenju
kao nevazno. iz teksta toga vidi se da u njemu
dva Jedan, 24 sabana, odreden koji kada su dubrovacki po-
slanjci predali harac carrskoj i drugj v 1} i r-i s n, koji kao
neodreden znacio ovdje 24-30 sabana, kao odreden Elezovicu) znacio
30 sabana kao kada ispostavljena potvrda da su dubrovacki poslanicj
232 Hazim sabanovic
taj harac mislim da ta datuma jednako vazna i da za carsku
kancelariju dogadaj kome se naroCito vodi kad se dogodio dan kada
harac placen, - taj dogadaj datiran precizno sa 24 sabana, - ne dan kada
doblli d.a su to platili. eto, ono sto G. Elezovic
ovome previdio ga stoga mogao upotreblti u prilog svoje teze i
izvesti pogresan zakljucak.
Tako smo objasnili zasto gornji Elezovicev zakljucak u osnovi dobar, ali
lose primijenjen i zasto njegovo obrazlozenje manje nego gornji
prigovor, koji mu se mogao staviti. Time smo dosli na jedan
koji se ovdje morao objasniti. cu kasnije da i tome nesto kazem.
Iz ovih napomena gornji Elezovicev dokaz moze se da mu
ni taj dokaz ne vrijedi. ZahvaljujuCi nama stoji na vrlo
mnogo ovakvih ili haraca. Iz njih
se vidi da procedura pri tome vremenski nejednaka. Ima prip1jera cla carska
kancelarija,te potvrde ispostavljala istt dan kada harac placen. Ima kada
to ali i takvih kada s-e otezalo pet, deset i petnaest dana,
i mjesec dva. Stoga se ne moze da li gornja pretpostavka g. Elezovica
besmislena ili ne, prema primjeru koji on navodi - uzimajuCi da v 1]. i r
znaci posljednju dekadu - mogli doblti tu i 24 sabana, kada
harac predali, takode zadnji dan sabana, kako ho6e g. Elezovic, ali i svaki
dan izmedu ta dva datuma.
U slucaju jasno da se primjerima ne moze dokazivati da
izraz v 1]. i r znaci zadnji dan ni u da znamo da Dubrovcani
tu doblli zaista 30 sabana, jer i 30 saban spada u zadnju dekadu toga
mjeseca.
Nakon svega toga mislim da da umJesto pojedina1cne ana
lize ostalih njegovih dokaza, koji nikako ne dokazuju tvrdnju navedemo
nekoliko koji ga, nadam se, ubljediti da se ni njegove tvrdnje znace-
nju izraza evahir ne mogu ordrzati:
1. U }ednom starom prepisu Kur'ana tiOV. 15)
prepisa na ovrako:
Kad veka'a el-feragu min blizihi fi taril]. ve tis'iae ve
elf fi eval].ir fi jevm fi ez-zuhr.
znaci: Prepis ovoga casnog mushafa zavrsen u cetvrtak u podne u zadnjoj
dekadi S\letoga mj eseca muharema godine 1091.
Wtistenfeld-Mahler-ovim posljednji dan muharema 1091 g. u
2 marta 1680. Prema tome ni ovdje va l]. i r ne moze nikako znaciti
posljednji dan u nego ili 21 ili su ti dani u posljednjoj dekadi ovoga
mjeseca cetvrtak, 30 subota.
2. U jednom arapskom rukopisu kolekciji Muhameda Hadzijamako-
vica, sada u Orijentalnom u Sarajevu (nov. br. 46), stoji na kraju datum
prep!sa ovako:
Jevm 15'ubejl fi ev.Il].ir-i zi'l-15'a'de min ina ve
sittlne ve elf.
znaci: u cetvrtak pred podne u zad.njoj d;eJkiadi,
godine 1062 (= 24. XI. 1652 g.).
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika 233
U zadnjoj dekadi mjeseca zi '1-ka'de 1062 godine dva cetvrtka: jedan
21 28 zi '1-ka'de 1062 god. Prema tome ni ovdje izraz v i r ne moze zna-
Citi pos1jednji dan nego ili 21 ili 28, nikako 30. Ali se i ovim na-
sim primjerima, kad mog1a Narocito zbog ceste pojave
na sto se cesto nailazi kod kako sam to vec ista-
Za to potrebno da navedemo bar jos jedan primjer koji gornje osnaziti
i kome svaka diskusija iskljucena.
3. L. Fekete spomenutom zborniku br. 17 na str. 429-430 donosi skracen
prevod jed,nog fermana koji njegovom g1asi dos1ovno ovako:
30. 1625- 24. 1034.
Ferma.n 1des Murad IV. b'elt:reffs der Lehensgtiter Mehmeds, des
Da Mehmed, de1r der einen ein Zi'amet-
Leh.en mi't einem von 53.100 Akce in den Sandzaks Ofen, Ak
sehir, in d'em Ni1'hije Pes:t, 1im Dorfe anderswo jedoch Gilter nur mit
einem Ertnag von 44.499 AlkiCe 'Uilli das durch die Abdankung im
Sa1ndzak in Nahl;j,e U1nd a,nderswo herre1os Lehen
hat, ist ihm dies mi1: Er1ass vom 21.-30. 1034'"
worden. Nachdem auch das des So,hil1es 'VIOm 'A1i, ein:es
Derkjah-miiteferrikas, d;er weg'len des Gut>es in dem Nahije von Pest
Pro21ess geftihrt hat, nach der Mehmed Ge-
schenkt worden ist, wird das 1etztere mit den von ihm Zi'amet-
deren Ertrag mit 49.999 Akce festges.etzt ist, vereinigt mi1t de>r
dass er weiterhin jener Gegend

Tu se, dak1e, u od 24 ramazana 1034 godine kaze da beratom od
21-30 ramazana 1034 g. podije1jeno izvjesno dobro dergah-causu
G. E1ezovic se sigurno sloziti s nama da se u ovoga berata pod
krije nego izraz v i r-i ra m z n,
kad htjeli da taj izraz znaci pos1jednji, dakle 30-ti dan mjesecu, kako hoce
Elezovic, onda da od 24 ramazana 1034 pise da taj dergah-
nesto beratom od 30 ramazana 1034 g.
to moz,e 'tvrd1it-i taj' moze shva:tati i izraze v a'i 1, v i t i v
i r onako kako ih dosada shvatao i Glisa E1ezovic. Kazem dosada, jer se
nadam da to ni on nece raditi, i1i da bar nece od traziti da tako cine.
No to njegova stvar, ne zelio da mene vise dovodi da se kri-
ticki na njegove iz turkologije i orijentalistike
VII.
Sa;da mozdla tr.eba!.o da rosvrnemo i na ostale' dije1ove
ve g. Elezovic'a. Moze se kratko Peci da njoj, iako koje se
autora do sasvim zakljacalka, - i!1111a i jedan kori-
stan prilog gdje ra1zvrstava rra1zne turske
prema tome Ii su, djelomiC>no)
njregov toj raspravi. i sitan moze
da za oni1ma koji uvode :-J'e'go da se
13
= 27 Juni - Juli 1625 (Nap. L. Fekete-a).
234 Hazim sabanovic
ovdje
1
bar uzgred I1/a koje se nametnuti ci-
'31 koje Se i g. stal.no spotkao: Kako to dia su, Turci dobru
sto isltiae i G. EJ.ezovic, da su ipak upotrebljavali taiko neSfa:v'rsen
nac:1n ka:o sto sa na to
zasnovan na opstem utisku iz dosadasnjeg spisa drugim pi-
moze SJe rezimirati i orvako: Turci su u stla.rije vri!lleme
i:mali do>bru admi,n:istracjj.u i u:gledu smeta taj >>n<esavrsenj sistem
datiranja sa jN ga otni nikada oni:m
gdj<e ta mog!.o kaikve neprblike, samcJ
ond<a kadia d1a!tt11m nij.e imao nekog znaC.a:)a za
radnju, !koj.a se izvj1es,n,im aktom Tako, na pr'i!mj,er, kadije u svo-
jim vrlo cesto citav mj<esec, dva i tri mjes1eca, stkmo bez jzu-
zetlkra st'avlj>aj!u pod pojedinim u za ozna1ku samo izraze
v a'i 1, v t v i r. I kad htj<eH diaJ znaiOe' ptrvi, petnaes:ti bli
za,dnji u morabl pretpostaviti da su te kadije citave mjesece
rJa<dtHi samo tri 1, 14 15 i 29 iii 30, da ostale dane nisu nista radili, za ta
tri da,na prov1el1i stoHne staslu:sanj1a, ubl!j.ezil:i i st'otine po-
!Slova, su u svoj1e sidzi:lre d'a takvi kojlimJa' su tkroat.i ka-
dijski sidzibl, sj1ajno tvrdnje Elezovi6a, htio j.er mi
ovakvi doikaz.i s.ebj ne izgJ,edaJu dovoljno jaki da se njima nesto
Ima:m, L1t.i1sak da kadi:je ,n>i1su uvijek u >svoj1e Slid'zile
u casu kada su te sudu svrsavali, su to izg1edia, mi,
slagati i onda jednom u,pisattlii sjdzil i to n1e b1as sasvim ko-
ti nastajaili. No t'o ovdde ne spad:a. Vazno ovdje istaknubl da pored
sv.ega to.g:a u istim blm ik:adijskim jzmedu i oored svih blh v a'i 1 v n-
v i r Ima nekith vrsta a:kata kojima n i k d nema ovih izraza i koji
su u v i k datirani sasvim precizno. Tak.av svih u
rad<nje fko:Joj se tu rad.i ne do:pu1sta nilkakav datum
t.r:a.Zi sa:sv<im datitrtanje doiktUJme:nta. Takav kod
gdj.e svakJi dan pravno r:el,evaat,an. 11a:ko napr., b'e'Z izuzetlka precizno
akti se o.s.nov, izvo'r i visina zeln1i, malo-
dobno,:, d
1
jeci itd. Isti tslu<Caj u akt<ima u kojima
stanov;::ta prava, ii:i veza:na za odrede111J i
m:a moze da igr<a ulogu.
Kad Sle, med'u,tim, radi kojima datum od manje iH nikakve
vaznosti, on ne mor:a, d>a bude pottpun uopMe naznacen. Tako, npr., u
onome slacaju .kome onaj sva:J .dokaz zgodan kao porucen on
dJa, u nista sto pravno rel:attivtt110 'Za netki
razmaik od 10 dan<a. s1ucaj onom prvom zbornrikia L.
Feket.e-ta koJj pretstavlj1a j:ednog zaista kao sto
,n:a Zitve iz g. 1606. I na ,toga
sa izrla:zom v a'i 1, ali ta.j datum ozrnacujoe d'an 'k:ada t-
p i s n. u istoga toga u'govor:a jed:an datu,m krsca.nskoj
i islamskoj er;i. n.i nije nijedtni,m od
tri arapSikla izraza koji: pokazivali dla taj datum nije Zasto? Z.ato sto
to datum na i pecetk:a djelovanja to-
g g v r U dvana,estom clanu toga ugovror1a kaze s.e d:a taj u:goV1or vrijedi od
prv:o.ga redzeba 1015 g. hidzri, od pocetka mjeseca 1606 g.
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika 235
llla dvadteset godina. (n. d. str. 5 18-21 ). su eto rorvdjre smatra,Ji
potrebn
1
im da stav.e datum, na kraju, ostaviili su, eto, da se - kaiko
g. Elezovic - razmaiku od deset dana. Isti i onim pri-
zna>nkama placanj.u haraca. Na se dattiUmi primanjra hara.Ca
izdavanja potvrda tome da harac placen
biljrezi se cesto
U raiktu se obnavlja iz
g. 1606, koji jre potprirsan 1. jul'a 1615 gradanskoj eri i eva'H dzumaz
1024 g, hird'ri (= 28 1615) nalazi p:rvom propris cl!a taj
srtlupa nJar 1 1024 (= 28 juna 1615) i vazi dva-
deset racunaju:Ci od tograr Dakle

htjreli da od kada
taj v z i Olllda, izraziH dtarn datumu precizno, kada
vor t i s n izrtazili datum dtelkardski
U aktu zborni,:,ka L. Fekie<te-a koji akt prretstav,lj.a spora-
cesarovih i suH:arnovirh

sprorrnlih se
da jre t:aj sporazum 1. maj,a 1616, 2 rebi' 1025 g.
Drugi 1025 g. odgovara, 19 11616 g.,
prema torme ovajr eri antida:ti!ran za trrideset diana, illi jre pro
darHratn za dVIal dtatna (Uporedi L. Fekete n. d. 225
nap. 1).
Napominjem da se ove opservacije zasada imaju primiti samo kao
koji st1eoeta turskih s.pisa i u carstu irmam, kao
specijalnrirh ovogta, pitanja,
RESUME:
LES EXPRESSIONS: EV AIL, EV EV DANS LES DATES DES DOCU-
MENTS TURCS.
Comme tout monde sait, les expressions arabes: evail, evasH et evahir dans
les datres ders d'ecades de des moi.s arahtes.
L' eva!il ,cJesigne la premiere decadre, pr-emiere d::zainre jrours mois
arabe; evasit designe deuxieme de,cwd,e, dizari.ne -de
mois et enrfirn evahir derniere decade, derniere
de jrours les neuf -demieros jours d'utn alratbre selo.n qu'il
s'agit d'un artaibe de OU ble:n d1e jours, rrespeCitt:.vement
mois aru ou impair de
C'est comm cela que ces expressions O'nt ete le:s
ara!bes elt' turcs, c'e:st ont ete empaoyees parr Jes ecr:;vatins is\a-
mique,s, c:ela e.nfirn ont ete ,in;terpretees et par torUJS J,es
les et les des et ja-
pas un special'iste n'a dorute de d'une telle et empi\o;;.
Aussi n'a-t-on point senti besoin de justesse de cette
et emploi. Glisa Elezov.ic toutefois, une opinion
liere la-dessus. J.es [Mon.ume11ts tu:rcs] 944) il pubHe
racunarnje vremena i islamique
d'a1ns la.qaeHe conceprtion et irntJerpretaltiian de jrusqu' pre-
236
Hazim Sabanovic
sent des .e<xpressi'<)111!S il!: etre une des orieThta-
J,:stes europeen.s, d>es turoorlogues, dels a;n:ci.e.ns et d
1
eis J.eXJicologues turcs;
propos toute U1ne 'Serie d'Orien.talistes et de itJUifCOltOgues de:s plus C01liil'US
{Bar.th'ols, Kr'a,elitz, De>ny, Fekete etc.], chez qui i1 dilt
a'Vo::,r trrouve cette et emp,loi des vo:cabl:es a1ra1bes. EJ.ezovic
declare ignorer si jamais les peuples islamiqae:s ont . da>n:s leu'r divise
en decades ma:i>s il ajou't>e sur qu,e les Tur.c:s depulis que
'les con:nalt un peup,Je ,n'o:n.t leu1rs ecr.its
supp:ute rles dMes deca,dairemen.t. Au sujelt des expr.essions Bezovic
affirme que evail signifie premier Jour d'un mois arabe, que evasit designe
15. ou blen 14. tel mois et que toute autr,e maniere de les
et d>e Ies ico1nstitue par consequent une erreur.
Les pri'noipa>ux sur i1 .appuye son que le
evail designe premier jour d'un moi>s, EleZioVic en premier
lieu ch.ez [Tevarih-i al-i osman 123 ,1\i,gnle> 8] et en bleu d>aiJ1JS
de L. Feket.e Soh,rift,en aus dem ArchJiv,e des
Palatins Est.erhazy 1606-1645 1932, 7, 27]. De
preuveS il auraJit trouvees egalement pour' evasit et evahir. Dans toute
31rgume:ntati>on j01Uie un importa,nt le fait que ElezoviC Jes
'a'U de ces vocables 'a,rabes s',emploknt turc oomme si eHeiS eta;ient au
si.n.guHer.
dans sa Blezovlic a,i,nsi mod.ifie .tou>t:es l>e.s da:tes
sa fois que l'un de ces vooabIes ;s'y est presente.
la su1ite i1 ne s'e>st pws desi:sltie de sa concep.tion. Aas1S1i vu
moi ma coHe>ction. Turski dokumenti u Bosni iz druge po,Jovine XV stoileca
en Bosnie de se>cornde moit>ie du XV siecJ.e] deca-
daioreme.nt J.e1s expresSJio1ns Elezovic s'est etonne ceHes-ci
et,r1e interpretees Qiiffermmen:t de son interpretaltlion lui qu/.bl
vo1ir adopter.
De j'ai da,n.s ;cette etoude fait d'abord la cr>it.iqae des theses d'Elezo-
VI:c, signa>Je le!S fa;ilbi!leS de S/Qill montre Jumiere de ltiou;te
se,r:i.e de. que J,es peu:ples et les Tur.cs Os-
onlt! l'e'Urs actes et a:narlogaes le
systeme dec'a>da:ire, et suppu,te les dates par deca'C11es qUJi a>u
esit au mo1nde .dles spe:cialbl>stes. EniSuite j':ai fait la de
Elezovoic 'le s;ens des su,sdiltiS mots arabes les da:t.es des
turos; et j!ai preSJen>te un grand n01mbre d'arguments var:ies mais toujours de premier
ordre par lesquels on voit d'une far;on claire et non equivoque que les
evail, evasit et evah>ir ctesignent blen les decad,es successive:s de
a>rabe. Des apportes il reswl'te que l'expressrion evaiil peut designer
quel j;our de la prem.iere deoa:de ou prem:iere jours d'tm mois
arabe, que l'expression evasit signifie l'un des de la ctecade d'urn tel
. mo1:s; enfin d'autres arguments a:vec d;es exempJ.es appropries que l'ex-
pression evahir peut n'importe quel demiere decade d'un
mois ara>be. Les documents j'ai me1s comme preuvc!S de
>se trO'uvenlt dans les ci'tes de la de Husrevbeg
Sanajevo, dan.s les tur.cs des d'Etat Dubrovni.k, dans la !C.o.J-
lection mentionnee de etc.
Izrazi eva'il, evasit i evahir u datumima turskih spomenika
Vers Hn de et.ude j'ai de montrer quelques de
turcs dans liesqtlle,Is Ies daites sont i,ndJiquees laNec u:ne precisiotn .oomplete. Cela arr1ive
dans les cas ou wne d'un seul jour p;e1ut da1ns da1te d'un acte par leqwel
se regl.e u:n.e 80111 importarn.ce. P1a1r:eillemeih:t a1i fait vo!ir cerlt.a.ines
especes eorits qt11i se rapport.ent de affa:ires juridiqwes ou ll'n:e teble
n'eta,i:t pas ces cas 0111 employaJit plus slouvent sy-
decadradre dle su:pputa:t,ion des dates.
s N

R L z
NEDIM FILIPOVIC
IZRAZU AHVIL"
Medu 7 dokumenata jz kodeksa br. 1 koje u slijedecem broju na-
sega casopjsa nalaze se dva u kojima se pojavljuje u znacenju
koje ovdje jspjtujemo. se jzraz javlja u drugjm dokumentjma raznih vrsta
i, mom mjsJjenju, jzazjva poteskoce prj prevodu tih dokumenat>a. Ovaj clanak jma
za cilj da da se te teskoce otk'Ione.
Izraz taJ;lvil javlja se u tjmarskjm beratjma i teskerama. U beratima se susre-
cemo tahvil mektubu. Prjmjera radj navodjmo jedno takvo mjesto jz berata
Mehmeda IV, jzdatog godijne 1683. Tjm beratom on daje tjmar od 10.000 akcj nekom
Hasanu koji se jstakao u kojj se dodjeljuje nalazio se u Orahovici i dru-
gim selima nahije Neretve u sandzaku. On iznosio 9749 akcj i povecan
na 10.000 akcj. Posto (mu) izdat tahvil mektubu od 17 dana zilhidze 1094
godine (7 XII 1683),
d:..... <,S) U:.-i .i:-:>lc\ <.>':1\.;J:..l 1_,1
to (mu) teskeri bosanskog beglerbega Ahmeda izdat berat na pomenuti ti-
mar. (Arhiv Zem. Ms. t., br. 3940).
tahvil mektubu ili krace tahvil znaci prenosno pismo, doznacni dokume-
nat na osnovu koga novi pritezavalac tjmara mogao preuzetj timar. Pregledao
sam vise takvih dokumenat>a Bosanskog ejaleta. Oni su redovno adresovanj na k:adije
< .;L. i:sli':ly .:;..._,.::.'> ). Njihov sadrzaj ovakav:
Alajbeg doticnog &andzaka podnosj jzvjestaj (arz), u kome predlaze za timar
dio timara nekog kao vrijednog, marljivog, pogodnog, zasluznog sposobnog da
sluzj caru. Navedenj su podaci tjmaru (selo, nahija, sandzak; prihodi tjmara i na
kome se vodi u defteru). Doblvanje tjmara motivise se pravom nasljeda, svojevolj-
nim ustupanjem, odricanjem. Podatke potvrduju izjavom 2 zaima i 10 spa-
hija doticnog sandzaka.
Poslije toga se navodi da doticni timar, dio timara, dodjeljen onome
koga alajbeg predlaze, posto su u registrjma dnevnika bosanske
defterhane provjereni podaci, jzneseni u izvjestaju miralaja, posto utvrdeno da
timar kome rijec te i te godjne ublljezen na to i to lice s prihodom pomenutim
u miralajevom izvjestaju. Timar dodjeljuje Bosanskog ejaleta. U tahvi-
lu se blljezi tacan datum (dan i godjna) dodjeJjjvanja. Na kraju tahvila redovno
stoji:
Ovo prenosno pismo izdato radi preuzimanja (timara).
240 Nedim Fllipovit
Hammer govori tahvil kalemi. II. otsjek carske drzavne kancelarije
( divani humayun kalemi). otsjek izdavao dekrete postavljanju namj.esnika
i lenske doznake posjednika lena, i to:
berate ili diplome postavljanju na pasa s tri tuga, beglerbega i
sandzakbega.
zapt-fermane ili tevdzih, fermane, tj. posjedu i postavljanju na
polozaj. Ti fermani uvijek prate berate, jer istom pomocu njih naimeno\'an-e pase
i bezi sticu pravo da njima povjerene namjesnicke polozaje.
tahvi1at ili doznake kojih se sva lena dodijeliti.
Ove doznake zamj enj u se na defterdar -za teskere, na ko I odj enj
(beglik kalemi) drzavne carske kancelarije izdaje berat. (Hammer, Des osmanischen
Reiches 1815, II, str. 110-111) .
. se obzir 8to naprijed receno tahvil (ovo
prenosno pismo j,zdato radi timara), onda se vidi da tahvil i zapt
fermani isprave iste prirode. Razlika njima ta sto zapt (tev<;ih)
fermani izdavao licnostima viseg ranga vezi s njihovim polozajem, tahvi!
izdavan oblcnim spahijama vezi sa timara.
donosi zapovijest u
klojoj se kaze da stari oblcaj da beglerbezi kod timara koje sami
prenosna pisma (tahvil kagidi). imalo posljedicu da doslo do zloupotreba.
Spahije su ovih prenosnih pisama zauzimali lena, da kako trebalo,
svoje isprave zamjenjivali za berate lenske diplome. Stoga
no da pri timara spahiji ili subasi poslije izdavanja teskere,
ne izdaje nikakvo narocito prenosno pismo, nego da oni koji treba da leno,
blli to sandzakbezi, cehaje, ili defterdari timara, subase ili proste spahije, da
u roku .od 6 mjeseci zamjene za berate. Ako to ne ucini!i, ne se u
pravdanje i njihov timar pripada (Hammer, S, I, str. 358-9).
Ova zapovijest upucena n:a Lutfi-pasu, rumeliskog beglerbega. Ne ulazeCi u
raspravljanje tom kad izdata (Lutfi-pasa koji zivio u doba Selima I i Sulejmana
Zakonodavca i po'd posljednjim se do visokih polozaja i jedno vrije-
me veliki vezir, nije, koliko sam mogao saznati, nikad blto rumeliski beglerbeg,
vidi Kamus-al-alam,V, str. 3993-4; Ahmed Rifat, Lugati tarihiye ve cografiye, Vl, str.
139; Enzyklopedie des Islam, str .. 59-60), mozemo da su beglerbezi
izdavali prenosno pismo poslije izdavanja teskere, da se u praksi time zavrsavala pro-
cedura oko dodjelj:ivanja lena i d.a uslijed toga gublla kontrolu i evidenciju
nad lenskim posjedima, te da nastojala da tu i evidenciju ucvrsti, zabra-
njujuci izdavanje posebnih prenosnih pisama.
Iz jednog tevdzih-fermana upucenog na rumeliskog beglerbega, koji donosi
Hammer, vidi se na primjeru jednog spahije kome Porta izdaje taj tevdzih-ferman,
da su tahvil mektubu i tevcih fermani dokumenti iste prirode. Rumeliski be-
glerbeg imao da isipita stari berat toga spahije i da mu izda teskf:ru na osnovu kojt
mu blti izdan novi bf'rat na Purti. Ovclje se radi timaru od 6999 akci. (Hammer,
1, str. 366). Tu se vidi ovaj redosljed: teskere, berat; iz be-
rata Mehmeda IV na timar od 10.000 akci, koji smo spomenuli, izlazi ovaj redosljed:
prenosno pismo, teskera, berat.
Iz prenosnih pisama koja sam koja su izdata krajem 18 vijeka
(najranije 1790, najkasnije 1797 g.) vidi se da izdavana na timare, cije do-
djeljivanje spadalo beglerbega.
izrazu tahvi1 241
U njima stoji da izdato ovo pismo, posto
dodijelio taj i taj Radi navodim jedno takvo mjesto:
_)) .j..l:;j. ._1)\:--\ Jl.; .11 ('bl <J....I.I\ il_ .. '}\". (ll.J\ /
r-"''Y.' ..:.,l..;_,. er-- "';-J.J\d l)t:.IJ\
'--:-'.f]J\
Posto od slavnog cestitog svijeta, sadasnjeg
bosanskog namjesnika, milostivog Husamudin-pase,- neka uzviseni bog ucini
njegovu slavu, - dodjeljen pomenuti od 3.000 akci, kako
izlozeno, sa (stavke) pomenutog pokojnika njegovim sinovima
Jusufu, Salihu, i Hasanu na zajednicko uZ:ivanje sa jednakim dijelovima, to
izdato ovo pismo (Gazi
MS. t., 1221).
1 ovaj citat usku povezanost tahvila i Tu
i u fetvama koj.e lenu. Tako _;..i.AlJI ":.;.:.)l; d.;\Y.
Kod se uzima u i datum Zem. m., Ms. t. 1054,
1 dio, 99).
sto u pismu tacno se navodi sta se sa jed-
nog lica na il kad to Stoga tahvil doblo znacenje.
On oznacavao i ono sto na nekog kao i dokle taj
nos leno nije usljed nekog nekom
ustupljeno. U lenskim dokumentima se tahvil javJj,a u tom znacenju.
Kad se necije leno ustupa nekom to se ovako:
''--:-'J:I.>I < ...;)!.; ) t.,.;,_; u- < d.J)!.; > ''--;-';\JI < d.J)!.; >
'--;-' .. t.d_; ..:"- < d.J)!.;)
U istoj situaciji cesto se mjesto tahvil stavlja mahlul(..;)!.;)
'--:-' _,:..IJ\ Ovo posljednje navodim stoga sto pokazuje da. u ovakvoj
tal1Vil ne znaCi vec stavku, sto na nekog Ne
sljedece. Na jednoj imamo leno i njegove koji su
obj.ekat ustupanja. Na imamo i u njoj malog dnev-
nika u koj,ima na kome to leno sa njegovim
do tada Kad se ustupa leno, onda se sa stavke pritezavaooa lena
na novu stavku lica koje sad doblva leno. Stoga se u sluzbenom jeziku
i ":-'.flJ\ "-;,.-} .._:)!.; di)!.;, U SU stopljene
dvije paralelne dodjeljivanje lena i njegov u na
novog vlasnika. Slobodan ovog glasio: Leno ustupljeno
i u malog dnevnika sa stavke lica lice Od toga
momenta lice ima na svojoj stavci, pomenuto leno. lz ovih
dviju i njihoiVa sadrzaja i se, mislim, znacenje tahvil:
nosa, (leno i njegovi
Stoga se ne slozio sa ove rijeci niti sa tumacenjem
te !):}.; usljed neCije smjene (Gliasnik Zem.
za 1930, 20, bilj. 3 i dalje). Mislim da se u njegovom osnovnom
16
242 Nedim Filipovic
(ablativus Citiram iz teskere koju valija Ali Na
mik-pasa izdao A1iji:
..::...\.;. c.>l...: '-:-'J:J."I iJ-;__,. jj.JI <5'.";. ." .1.1."
c.>.l.l..x..J r.-1
Posto (timar) sa stavke Mustafe koji umro bez djeteta i brata
stricevica Aliji, izd:ata mu radi
berata ova teskera. U istom provrh teksta teskere
sto:jl: .1.1." il:! Na ime Alije
rodaka s ocinske sa stavke Mustafe koji bez i bra.ta (Arh.
Zem. m., Ms. t., 3548). Prirodu pokazuje izraz koji ima
isto
Izraz d ... .:..".) koji se susrece u tekstovima znaCi: pasti
govu stavku, pasti u ono sto pripasti Izraz
d...:.J.) ....:..;,;;t; pasti u i datum. U ovom izra,zu rijec tahvil si-
rijeci tarih, jer, kao sto smo rekli, i vrijeme za koje traje.
Susrece se i izraz bez rijeci ka:o . u'lJI (_;1." prihodi kojil su
pali moj u doba moga Sto se tice prava prihoda
timara od pritezatelja lena, tom ima u fetvii koju citiram:
.h:.,.;, j.J.o;.)l; .j.J.:.IJ\ ..::...\.;. .Jl.:'.;.

u.J.:_;.;;t; ...... u.J.:I_;o. c:;x.;.:;t; u=.t..x.J c:;..!..:it.;." : '-:-'1}-1
Kad Zejdu bude beratom timar, d:a 1i Zejd uzeti (timarski
prihod) od kad (mu) od u registar (sidZil).
Odgovor: Ako dat usljed smrti pritezatelja, uzece 101d dodje-
ljivanj<a, ako usljed uzimace od dana (u sidzil). -
Ovo Jahja.
Iz ove fetve vidi se da kome .imao da. uzme
prihode lena od dana dodjeljivanja, ako prethodni pritezavalac tog lena
od dana unosenja sidzil berata, ak'Oi svrgnut.
U slucaju izmjene pritezavaooa uzimanja prihoda od zita i plodova
stoji ovako:
Ako zito sazrelo i pocelo se zeti jos za tahvila prvog pritezavaoca, prihod
od zita pripada njemu, makar to leno u prije zetve, drugi
preuzeo. Sto se tice plodova (voca i povrca), to se, ako u defteru de-
od vrta i voca, kao vrijeme uzima vrijeme kad groZde i ostal-o
voce sazre i kada se bude moglo jesti. Za vrijeme cijeg tahvila to bude, od
toga se vrijeme uzima u obzir.
Ovakav se postupak sprovodi za . zaime, sandzakpege i
Drukciji postupak pri zetve .kod onih lica koja nisu
vala tahvil vec ruus. Hammer kaze da su dekrete ruus primali svi slu-
i su blli: sefiovi o.tsjeka, defterdar kapusu sa po-
kesedarima i sekretarima, ljudi koji su obavljali vjerske itd.
Ti su ruusi za teskere, kojih su berati, ali u beglik
kalemi vec u kalemi (Hammer, str. 111 ).
izrazu :.tahvil 243
Za redove koji su doblvali ruus mjesto tahvila pri dodjeljivanju zetvenog pri-
uzima se u obzir tahvil i tarih, niti se uzima u obzir vrijeme zetve, vec se
prihod od zetve dodjeljuje prema sluzbl ( _,;u ..f. u te
redove spadaju: (hatibl), imami, muezini, cuvari turbeta, sejhovi, uprav-
nici sakupljaci prihoda (cabller), (nazirler), zapovjednici
stova (koprii reiskri!), diziC:I!ari, cehaj,e i posade tvrdava, age u Eka-
la:J,arda agalialr), 1aga azapa (azaplar agasi).
Na kupiJj,enja prihoda o,d ze:t:VJe dil.zdara tvrd:ave i'mw vi1di
S:e da u ,njegova' odliazenJila s tog polozaja i dolazenja :to
mjes.to zetV1a' dijeli i mj,els,ecima: s!IU'Zbe. dizdaru pripa:sce
onoblko to odgovalia nj!elgovO!ji te godii!nie,
za te placa, ,ne dlar. ..>.1!?.\ J;lA. ). Vidi: arh.
Ze.m. rt., br. 1054, list 98-98v i Est 81-81 br. 65, str. 81-83).
znacenj1e tahvil n:ilj,e samo u obla:sH il>enS'ki'h 'agrar:nih
v1e'c ga imala, i u olblastima koje preJ,azenj,e u
oiblast gra,d'Sike privr,ede, u obl1ast odno:sa. 1ogilkia 1/:oga
izraza o's,taj,e ista, zna1cenj:e i1s1to i ono rezultat koje smo go!ie izl'o'-
ziili. Bollj:e, riljieci tahvil, :mom pref!aiSIJ.o
1
iiZ. loblasrf:i
feudalno-agrarnih odnosa njihove u obl.ast gradske pri:vredie i
ana:J.ogi!jom koj:u sadrzaj. pr1a1k!se u koj!oJ
!SIU; prelazni S't1Up111jlelvi i gradslk!e privr:eide.
Stog,a da nij:e SIUVJisno iiJ.ustrova1ti ri'jie<Ci

iz te Ti potvrdii>N bllus:tra.oij,e
i jlasn.ijte' osvije,t.Jiitti i ri:j,eiC tahvH kao tsipe:cifi:Can, teh1111i,ck,i i:z11a1Z u
n:e od' v:ec od itnt.ere:sa.
Nije da se ovdje radi drug'e vr:ste kojti pored
svoje normalne funkcije vrsenja radnje moze dia1 ima z:nacenje vremena (1110-
tem:poris) i p:a:r1t'i:cipa dakle da izraz tahvil razvio svoja
z111a:C.ena u

i s p1ravil1ima gra:ma,Nke :alr'ap!Siko,g jteiZika iz

ko,ga ova rijec uzeta.
Abl da d1ut.Z:e iJ.ustra:cil}e j.os
potvr.dilffi da jzraz tialhvi!l z.naCi
n:ekc fe'udia'lne pr!iNilegijle, i Sam predmet uzivanj.a. Na>vodefl\jlem ove
sttupa1nj za prelatz prema drugoj: iz koj,e 6emo dtalti
stracije. Rad'i se :dokumen:tu ,pii
1
Siatnom athira 1062 go-
(20 maja 29 maj'a 1652 god.). iz si:dbla'
(suds:kog regisrtra) iz 17 viijieka koji ISie cuva IUi Arlhiv;u grad,a Sarajevlal. U tom doku-
mentu sre6om, pi:sar vrsio d:iJela teksta 0111
te v:ersije dirugu, kiracu. Mi Prvu, pre-
daj,emo u ugla!Stoj :oag:radi, posH1j:e te
dia u - istom dolktumentu i utvrdimo sitno-
ekvi:v,a,lent za !tia.hv,il'. Evo togta1
IS;<' ..iJI Jl .s..cil _, )_; . J
.... jfJ
.Sy:> o.f. J.i"l .J.I.SJ.:;I
16*
244 Nedim Filipovic
.J:I j:z .... l_,l &.... .-..:..... ); '-:"-'"".:\ \lf _,
"::.5--L:.;i (.5")_. . ..- .:,\:....\ )_.\ UY
.. .:..,) .. "\.. L''-' ...... '-:'fl-'1
.. '-:'-'..1_:1 Jt..k\A.. ,:)5 J_,l jJI ...\1-1
... i-1 "':+',\; rts_,.. .... 1 i;.\ ..
)<('; ._S...\:;1 J,k..:>.o .. Jij..JI '-:"1!:. (115> Jdl
o.A:k ... l_,\ ::.l:)s.i. .. jfJ
J,)s Jll ... fl ))) Jz:.;:,
.)t;; '-:'-'..\.:1 )l..t.l .>1_,:; .S"'": .... l; ..... f: .:..,) .. c.L.
::j_,)_..r I..:":Y :._f '-:'_,:1_,1 ..;l))j;)
.... .. );i'-1 UJI .. \;_,;? '-:-')15 ))fl)
); \ .... \:;.: ... 1 i l:;ll J,l \:..: .. i)t ... \11
..:.ll.) )):J)I )--;:cl
) ..... . .:_,\,.1:,\;_. j,l .S.A.:91 Jk.::..o .:..,;\ .. .,\..
t}.> \ .. ..t.r: t: .. .. .::,) .... ...\: ... .:: J:sJ "::-'...\:G:= "':-l-! ....
) "':"..:;.) .. ) f: ... -.:-1 ".i '}\ .1_ ... 1_,1 .SJ.:I)I ":":G:=
j;.l t 1..: .. t 4.: ... .\; 0'.
. .. ) .. .. .. .:..,) .. "\ .. CJl:JJI JG:=) ).;;

15
..1_,.<;) .. J:G:=-' .. 1 1..: ... 1; .. i.A.c \ ..
_s...\.:!_,1 _, ":"':G:= l:'J \ .. .J_r: t .. ....
Prevod toga glasi:
Said sin Abdu
1
1ahov koji kao napisano, opunomocen za parnicu ko-
joj dolje r!j.ec od strane temisV'ar:kog os1loruca slavnih ri moc-
nih, Mustafa-efendije koji dokazao svoje i to
osporava u i izlozio svoj za-
htjtev pred prr'ildrzav.arocem ove isprave Mursrtafa-efendijom, Ahmed-!b.egovim,
koji prije ovoga defterdar. On reka,o: polozraur de:f
terda.ra i usltiurp.Jjen zapovij,escu sre.dinom
mj!es,eca reblurl-ula ove, 1062 godine (21 do 2 1652 g.)
opunomoCitelju Mustafa-efendiji od Srecne Porte, te iako mjesec mart koji
nastupio zadnjeg dana pomenutog mjeseca na datum dodjeljivanja njemu,
pomenuti Mustafa-efendija, Ahmed-begov, zato sto toga defterdar,
dodjeJi.o mukate koji se dodjeljuju (prvi) marta, u za
to uzeo pristojbu) k'oja se daje. Neka se i
-izrazu tahvif 245
se uzme novac .od kalemije koji na prenos i vrijeme mog
nomocitelja. trazim Upitan, Mustafa-efen-
dija u svom tada rekao: Zaista, navedeni polozaj defterdara dodijeljen
i sredinom recenog mjeseca pomenutog
ka Ali posto cestita zapovijest koja prispjela radi njegova
preuzimanja dosla 6 dana mjeseca recene godine i iavedena cuvani
sidzil (sudski mjesec na mioj prenos i moje d;oba i kalemija
od toga meni. i pokazao Kad se u pogledalo, (nadeno
da kad se od njegove ekselencije sejh-ul-islama - neka nam bog dade da se ko-
ristimo njime do dana - fetva tom da li se, ako jedan polozaj
s dode 20 dana po-
slije ustupanja mjesto gdje i bude zavedena u cuvani sidZil, uzi-
ma u dan ustupanja ili pak d'an i zavodenja, izv;oljel'O se u
ispravnom njegove ekselencije da, ako ustupljen zbog smrti pret-
uzima se u obzir dan ustupanja, ako li zbog sa duznosti,
dan i zavodenja.
Na osnovu toga, zato sto pocetak pomenutog mjeseca u
sina i kalemija koju uzeo za ustupanje
mukata seriatom neobrazlozeno pomenu-
tog opunomocenika Saida, ono sto na trazenje i zavedeno ..
Pisano sr.edinom 1062 godine (20 maja do 29 maja 1652 god.)]
u mog postavljanja i uzivanja (toga polozaja), sam od emina uzeo na-
ime kalemije neko:!iko akCi, zato sto sam ustupio mukate. Kad to i
kad se pogledalo u sidzil, kako osim toga sto se pocetak pomenutog mje-
seca marta sa vremenom posjedovanja Mustafa-efendije, ovakav
novac uziman kao kalemija od emina cisto mito i kako tuzba imenovanog nije zasno-
vana, mu na taj to sto i zave-
. deno.
Zal1valjujuci ovome dokumentu dokaz da -.'o;).i _,
znaCi isto sto d .... .:,_,.) ....... ;_,....,.; _, L!\..), tj. da izr;1z ta11vil znaci traja-
nja i jedne privilegije.
Za to da ta11vil znaCi i jedne feudalne imamo
dokaza kod zakupa mukata skela, voskara itd. Jasno se vidi da se pod ta11-
vilom podrazumijeva zakupa mukate, zakupa, sadrzaj,
predmet ove koja u privredu.
Tako u koje objavljujemo u ovom (vidi dok.
2.5/1, sveska IV dok. 34, sv. IV, arhiva) vidimo za to. U dok. 2.5/1
da se govori mukate vratima Manuia
uY-: ./ ... ..J..Iy u sa stav-
ke, tj. iz vremena zakupa U drugom
34, se veli da poslij isteka roka, zakupa treba
_amila i zakup )\:,., _,_;;;(
1
tJ. posto se
stayka, tj. rok mukate, neka se amil i mukata proda.
u dokumentu od 27 redzepa 1039 (12 1630 zakupu
mukata kaze se izriCito zakupa mukata: JsJ ... o .. .IJ:J.':"' time sto
se dati sa rokom zakupa, sa zakupom, (Zaclarski arl1iY, dok. 43, sv; I
246 Nedim Filipovic
Drag. arh.). U jednorn drugorn dokurnentu pisanom poC.etkom dzumaziul evvela 1031
god. (14 marta do 23 marta 1622 god.) izdaje se novom zakupcu (doku-
menat prenosu, do,znacivanju). U njemu se kaze da, posbo se prethodni z<"tkupnik
mukate i Zadra Mursel-aga nije slagao s posadom tvrdava kojima tekao
prihod te mukate, i rok rnu mukate istekao ( '-:"'}-'\
1
1;. ), to se ta mukata
izdaje blvsern splitskom naziru Muhamed-agi Vranicu .
...:..u tJ.dj\ ..:-Jt. ,.)'. :;,;__,\ .)1__,../":. .Jt. <->-": __, ... ,.)'.
_r,:.1 ... .)..ci .> ...:.... __, '-;-' _,:1__,1
Povjerena rnu (mukata) od po.cetka 1030 godine (24 marta 1620
do navrsenja tri godine uz povecanje od 40.000 akci u jednom roku zakupa i uz
uslove koji su korisni za carski fiskus, te. dok mu se ne dade berat, urucen mu
od strane Bosanskog divana ovaj dokumenat prenosu (zakupu). (Zadarski arhiv,
dok. 140, sv. CXI).
Iz ovog primjera se vidi da tahvil znaCi jedan zakupni rok, zakup. Stoga se
susrecu izrazi kao : u pocetku prenosa, tj. zakupa; ..;__,.;.\ do kraja
prenosa, zakupa; ...:..U : do kraja preaosa, zakupa; '-:"'hjY.. .::.t...J.LO. : pre-
nos, zakupni rok mukate prekinut (ponisten); _?.
1
t; tJI t_J. (!)
na pocetku zakupnog roka zakupca Franka [Evropljanina] Fabriciusa,
zakup prekinut nastupio novi zakupni rok;
, JlJ tJ.J.:... ova mjesecna plata koja nam pripala
od mukate sa zakupom od roka emina Fa:briciusa. Na drugom mjestu u
vezi sa predmetom teksta iz koga uzet gornji primjer prekidanju zakupa Fabri-
ciusova kaze se: 4 u)IJI Fabricius ciji zakup ponisten. Iz zadjneg
primjera vidimo da se izraz po,dudara s izrazom
1
1_}\1\.
Svi gornji primjeri uzeti su iz dokumenata Zadarskog arhiva, osim jednoga
koji uzet iz sidzila Gazi Husrev-begove u SaraJevu .. prtmJera
ima i drugdje. Navescu jos dva primjera iz sidzila Gazi Husrev-begove
U dokumentu pisanom krajem safera 965 god. (23 novemb,ra .do 1. 1558
god.) stoji da se izdaje pod mukatu u nahiji ...:..U el ...
od pocetka zakupa ... do navrsetka tri (GH sidzil 2, strr. 386). U
mentu pisanom reblui evvela 965 god. (1 do 10 januara 1558 god.) stoji:
-' ... t:!' ...:... 1_,1
glavni amil koji drzao u starom zakupnom roku, zakupu pod mukatu voskare
Iedare u i livi.
U svim primjerima znacenje tahvil proizlazi iz naprijed
naznacenog znacenja: prenos, doznaka. se vidi i iz ovog primjera koji znaci dalju
nijansijaciju u krugu primjera iz mukate:

1
u i?- .,;. ,:;r ,:;r .t1 v. -'.r<> <.>\../"'
Mukata Husrev-begova karavan-saraja koja povjerena krznaru Veliji sinu Abdula-
hovu, sa prenosa sina Mehmedova, od 1 muharema do kraja godine 97 4
(19 jula 1566 do 7-8 jula 1567 god.). Ovdje se hoce da se kaze da tu mukatu
prethodno drzao sin Mehmedov. (GHB., sidzil br. 2, str .. 43).
izrazu :.tahvi1c 247
Izraz tahvil javlja se i u cistim novcanim, kreditnim odnosima. Donosim ovaj
primjer. Neki Musa sin Jakubov duzan Idrizrovu vakufu 500 akci i umro s
tim dugom. Njegov bratic Hadzi-Memi Husejnov platio dug za svoga strica,
posto iza ovoga nije ostalo nista cime se dug mogao Odmah iia toga
taj novac stavljen od mutevelije vakufa u. pokret izdavanjem no-
vom pozajmljivacu. formu1isano
,,.. ... t:-- .. ._;,) Jl -.v ... ..:.- _;.':ll .s> t) [' uc ..u--1
Na dugu kod Ahmeda iz mahale Sejh-Feraha, sa prenosa Muse (tj. od novca koji
r:anije drzao ka:o dug Musa), od 1 dzemaziul-ahira godine 973 (24 decembra 1565 g.)
do naversetka godine, dug 500 (akci), cijena odijela (maskirana kamata, moja primj.)
63 (akCi) etc. (GHB., sidzil 2, str. 272-3).
Kako se vidi, ovdje izraz tahvil, polazeCi od svog znacenja prenos, stav-
ka, doznaka ima znacenje: rok, materijalni sadtzaj duga.
U ovakvim slucajevima, kao i u prethodnim, mjesto arapskog izraza: u""
.:;>\...; dolazi turska konstrukcija .:;>\_;, sto, ponavljamo, potvrCtoje prirodll
ovog
Svi izlozeni primjeri ukazuju na to kako se osnovno znacenje rijeci tahvil:
prenos, doznaka, stavka razvilo i izdiferenciralo, te u raznim i njihovim
meduprelazima dovelo do znacenja koja imaju vrijednost specijalnih tehnickih iz-
raza. Ukazati na to cilj ovog nasega clanka.
Na krajo isticem da ostala znacenja rijeci tahvil koja so oblcnija i pret-
stavljaju poteskoca pri prevodu, i u rjecnicima su precizno fiksirana, unisla
u okvir ovoga clanka. ne znaci da i ta znacenja poslije gornjih izlaganja nece
blti dirukcije i drul{(':,ije sagledana na leksickom rasponu rijeCi tahvil.
RESUME:
L'EXPRESSIO N AHVIL.
Da,ns Cet a:rtkle, l'aut.eor, en se cles ma1teriaux fait l'ana-
lyse e1t etablirt le S>erus de l'expressio1n tahvil en avec gramma,ire .et la
syn;taxe cle la af'arb.e d'ou c.ette expression ete empruntee par ia langue
turque. Il s'y OIGcupe de de:s de. qoi
termi.nologk de empire Ottoman,
et qui ont suscite des .diiffku!ltes :chez ,nos traducteurs, voke meme lieu parfois
des erreurs non de ma,is aussi de fait dans de
des d01cuments

NATPISI NA NADGROBNIM SPOMENICIMA MALKOC-BEGA
1 NJEGOVOG SINA DZAFER-BEGA
OpisiUjuci Banjru Lrukru Evlija Cele ru svOI!l1 prutopisru kaze da se tru nalazi
medru grob l k s (Siyahatnama I, 507). Kad sam svojevre-
meno spremao i komentar onih dijelova toga putopisa koji se odnose na
jugoslovenske zemlje, nastojao sam da mogucnosti izvrsilm1 identifikaciju isto-
riskih lica koja se spominju u tom putopisu, .sam tako htio da i to
ko stvarno taj Evlijin Ma.lkoc-pasa. Pri t.ome sam naisao na izvjesne po-
teskoce. U istpritii sasvim ",dobro pozn ato ime l k U samoj Bosni imamo
tokom 15, 16 i 17 stoljeca vi8e clanova zn amenitog roda Malkoc-oglu Malkoce-
vic, kako ih srpskohrvatskilm om jos od 15 vijeka zovu izvori, ne samo
nasi nego -i njemaclki1, madarski i talijanski, - koji su vise manje znacajne
vojnicke i politicke uloge u nasim zemljama, na prvi mah te8ko kazati
na koga clana toga roda Evlij,a. gotovu kad on tome 'svome Malkoc-
pa8i golog imena ne daje nikakvih podataka, niti on u svome putopisu
gdje drug1dje spominje kakv'og Malkoc-pa8 u. toga on jedanput spominje
I r h i g . l k g u za koga kaze da podigao jednu ,dZamiju u
Donjem Vakufru (Siyahatnama V, 444). Nabrajajuci ist1aknute zapovjednike i
krajiske vojskovode iz vremena Sulejmana (1520-1566) 'Evlija
spominje, medu ostalim, i nekog Ali-bega Malkoc-begova za koga
ka.Ze da pozeski sandZakbeg i da z111dao mniogo jada Hrvatskoj (Siyahat-
name l, 172). Abl od svih clanova znamenitog roda Malkoc-oglu Evlija
istice l k g pripisuje osvojenje gradova, kastela i palan-
ki Hrvatskoj, Dalmac;ji i Slovenijil ( Siyahatname V, 463 i 489 i dalje). I na
osnovu toga sto i Evlija kao i neki turskiistoricari Kati:b Celebl npr.) daje
titulu pase m:nogim krajiskilill zapovjednicima kao Husrev-begu, Me-
Isa-begu, Ferhat-begu i mnogim koji tu titulu nisu nikada stekli,
sam zakljucio da Evlija isto titulu paSa dao i Malkoc-be-
gu i da se, tome, ovdje radi istoj liCnosti, te da nam Evlija
gornjim saopstenjem kazao da u Ba;njoj Luci sahranjen onaj kome
on pripisuje osvojenje nekiih gradova Hrvatskoj, Dalmaciji i Sloven:ji, koga
tako cesto spiOminju ratru zapisi hrvatske i krajine i cija :su ratniCka
djela opjevale neke narodne pjesme >>turske i kaurske. Tacnost Evlijinih saop-
stenja potvrdena time sto Muhamed G r v i irz Banje Luke pronasao
grob u Banjoj Luci sa koje ovdje jizdajemo. Da Evlija
Malkoc-begu nije nesto vise kazao,neee, mislim, uzrok to sto predanje
Malkoc-begu najljucem begu bosanskome vee u doba Evlije (g. 1660)
potpuno predato nego, svakako stoga sto uspomena na Malkoc-
bega to doba jos vrbl) ziva, nije smatrao potrebnim. da njemu
250
Hazim sabanovic
nesto vise kaze i stoga sto Evlija pod svojim Malkoc pasom zaista mislio na
ratobornog Malkoc-bega koji
Pokraj ceste koja vodi irz Banje Gornji Seher, upravo Gor-
njeg sehera, preko puta v elikog nesto ist,ocnije od
beglerbega Halil-pa.Se (1589-1590) nalazi se jedna nekropola narod zove
Malkoci !i se izdvaja svojim posebnim obliikom, se od tri groba
'koji se isticu time sto uzdignuti na poviSenom post.olju. Cijela nekropola
omanji cetverougaoni podium uzdignut 90 cm iznad zemlje i
ograden ogradom koja izJradena od tesane sedre i pokrivena posebno
profiliranim kamenim ploC:ama. N kraja nekropole, gjornjem do puta i donjem,
nalaze se dva velika sarkofaga izradena od mramora. Izmedu tih sarko-
faga p:)bodeni su grobni kamenovi (nisani) celo glave i nogu. Oni nisani sto
plobodeni celo glave dugi i vitki kameni stubovi cetvero-
ugaonog sa turbanima na su od cist,og
Na njima se nalaze natpisi su majstorskii uklesani reljefno u kamen. Nisani
ispod nogu su okolmfite ploce koje su pri svedene siljasto. Nisani treceg gro-
ba, kojl se nalazi izmedu tih pobocnih i1 koji - sarkofaga, pobo-
deni je:dnosta.vno u zidano tlo pobocnih grobova. Na
toga groba nema natp':sa. Prema om Alije t i ova nekro-
pola spada l'ed najljepsih spomenika. svoje vrste na cijelom Balkanu. Kad
Muhamed G r v i ove sp omenike i ispit':vao natpise na njima,
nasao obrasle drac i gustom sto na
to da te spomenike nije niko odavno divao nit,i citao na njima. Nisani
sa natpis'ma iz ove nekropole preneseni su u Etnografski muzej u Banjoj I .. uci
gdje se i danas nalaze.
I
Natpis na nadgrobnom spomeniku Dzafer bega sina Malkoc-begova
Ovaj natpis turskim jezikom u trj, stiha koji se rimaju kao
sikand'iraju u metru remel u osa;m stopa (remel el-musemmen) koji se
oznacuje ovako ( citajuci naravn)o, s desn na lijevo) :
-u- - - u _;_. - - u -
Natpis majstorski napi1san pismom dzeli-sulus i
lju cetverougaonog nisana, glasi citanju ovako:
1 -
-L:.J_.
w \ ,.,
o..LJ
... :
)_i)
.
uJ..v[l] 4)...\.:.!i. u_,...:JL\>
. . . ,. -. . .. . .
S i l:: Katpisi 1\Izllkocbega t. d.
Prilozi 1
Natpisi na nadgrobnim spomenicima i njegovog Dzafer -bega 251
U vise doslovnom nego literarnom prevodu ovi stihovi glase:
Cistoj dusi vojskov<ode, serdara i gazije Dzafer-bega
Neka svakog casa sve veca milost bozja!
Na ovome hrabar lav- junak.
Nevjernici prern!irali od straha kad njegov bojni poklic
Nevidljivi ljudi bll:i; svjedoci (pogiblje njegove) i rekli datum
niegove smrti:
za vjeru i; se postao sehid (martir)
Sada cemo na neke paleografske vsoblne ovoga natpisa,
cemo objasniti kako smo smrrti Dzafer-;bega Malkocevica
izrazen ovom nat1pisu tzv. ebdzed sistemu. Na kraju cemo izv["siti
analizu sadrzaja ovoga tpisa i, ukazati sasv:m ukratko, na njegov
znacaj za Ovaj natpis svojoj ljepoti da se na osvr-
nemo i sa stanovista ist1orije ali trJ' prepustam kompetentnijim.
Upada u oct da u tome sa paleografskog stanovista
slova kod rijeci, konkretn ob1razovanih od po-
mocnih glagola i to pocetni glas ( elif ). slucaj rijt.:c.i <.>)_;).>\ olurdi u
cetvrtom te i <.S..!.IJ\ oldi u sestom Dalje, u
oci da su trecem po1ustihu dvije pehluvan i <.SJ.;\ idi na.pisane
kao jedna rijec

pehluvanidi. Stoga i tu moralo ispasti pocetno slovo, opet
elifJ od rijeci<.>..1.;\ idi. pravopisu naravno, nije ali se takve pojave
natpisima iako ne cesto. stoga sto ih dikti-
raju kaligrafske hr10nografske nuznos ti. stoga sto . kaligraf
dovoljno prostora da u sve elemente, da to u. isto
vrijeme ide na i ljepote nekada i na racun pravil-
nosti stiha, odnosnrG metra, i rime u No to se, m:islim, svakako
najcesce dogada iz hronpgrafskih razlo ga st.oga sto se u za kaligr-af-
i pravopisnom dosljedno8cu u slucajevima da zrtvuje
si i. najsretniji stih i formi, nap:san potpuno pravilno bcz
ikakvih ispu8tanja slova, ne davao hronostih tacan datum koji
inace sistemu mora da di:i brojcana vriljednost, slova u hronosti-
toga slijedi, dalje, da se ispustena' slova uzimaju obzir pri izra-
sistemu ebdZed. kao st.o to Upeavo takav
imamo ovome koji nam daje za ispravnost gornjih objasnje-
kako se to iz daljnjih izlaganja vidjeti.
Kad se arapskim slovima zadnjeg polust,iha koja treba da Dza-
smrti da njihova brojcana vrijednost _siiStemu ebdZed, se ti bro-
jevi saberu, trebalo da taj zblr dn smrti Dzafer-bega, na cijem
se grobnom nalazi ovaj ovome natpi(su nije
252 sabanovic
slucaj, bez obzira na to sto su, kako smo vidjeli, neka slova u rijecima toga
lustiha ispustena. Da ova izlaganja blla sva slova zadnjeg
polustiha s naznakom njihove vrijednosti:
1 2 3 4 Rekapitulacija

3 .) 4

3

6 1-345
1 10 5

30
2- 169
t,5
"
3- 34
'-'
2
u
50
.:1
4
.:1
4
4-369
1
t,5
10
t,5
10
t,5
10
917

30 6
.:1
4
"
-300

"
300

30 6 5
) ..
)
6
u
50
'-'
2
t,5
10
'-'
2
.:1
4 34

4
345
"
5 369
169
Dakle, zb'1r brojcane vrijednost;i slova u zadnjem polustihu i;znosi svega 917,
sto znaCilo da Dzafer-beg umro te god.ine. HidZretska godina 917
1511/12 go,dini nase ere. Grob na kome se nalazio ovaj nalazi se, I{ako
smo u Banjoj Luci Turci su za1uzeli Banju Luku tek 1528 godine, dakle
najmanje 16 godina kasnije nego sto taj Dzafer-beg na cijem se nalazio
ovaj natp':s pok,orpan u Banjoj Luci. Vec zbog toga ovaj se racun ne moze
Stoga sam ponovo provjerio: svoje citanje toga polustiha i gornji racun,
ali rezuJtat ostao isti. ednu potesko cu pri :iesa:vanju pret-
stavljalo i to sto se u ov()Jme natpisu navodi samo licno ime Dzafer-begovo bez
ikakve poblize oznake, oceva imena, 'zvanja itd. rda se grob na kome se nalazio
nsan sa ovim natpisom nije nalazio u istoj nekropoli u kojoj se nalazi grob
Malkoc-bega sina Osmanova, za koga znamo da imao, sina Dzafetr-bega, mi, sada
ne i'm.ali s:gurna nacina da utvrdimo identitet ove bez toga
opet,, ne mogli na osnovu samoga ovo ga natp'sa pravilno nacin ko-
jilm datum Dzafer-begove u na.tpisu. Vidjeli smo,
da godina koju daje zadnji polustih, tacnije godina koju daje zblr brojcane vrijed-
slova u rijecima iza rijeci tarJhlni, ne moze god'na Dzafer-begove
i da tome brojc1 nesto dodati. dodavanja, cdnosno oduzimanja
brojeva pri da tuma r'jectma sistemu eb-
dZed, nije Na slicne slucajeve nailazi se i u .drugim natpisima. Upo-
redi:, npr., natp'se na grobnim Ajni-Dedeta i Semsi-Dedeta u Sara-
jevu (Glasnik Zemaljskog muzeja = GZM 1911, 183-186), ali moram
da meni ni jedan raniji slucaj nije zadavao takve
kakve srum naisao u ovome natpislll. Datumi smrti u natpisma- grobniim
menic'ma pomenutih sejhova su takode u stihu ali su uz to
znaceni i brojkama. Samo se u jednom od ta dva nat,pisa slaiu godine koje
na nadgrobnim spomenicima Malkoc-bega i njegovog sina Dzafer-bega 253
daje zblr slova sa oznacenin1 brojkama, alil se za to sa-
drzaju predzadnjeg polustiha prvog nat pisa izakljuciti ,da zblru brojcane
vrijednosti slova zadnjeg toga natpisa tir"eba d d t i broj t, iz
sadrzaja predzadnjeg polusti.ha drugog natpisa moze se zakljuciti da zblru broj-
cane vrijednosti slova zadnjeg polustiha u tome drugom natpisu d u z t i
broj s d m. I kad se t,ako postupi, oncla se datumi rijecima
puno slazu sa datumima izrarenim brojkama u ta U nasem
imamo isti slucaj. Da se tu nesto dodavat,i, upucuje prije svega sto
n"je moguce da ovaj Dzafer-beg bude sahranjen u Banjoj Luci 917 godine
hidZri, 1511/12 nasoj eri, kad ise zna da isu ,zauzel:i Banju Lruk:u tek
1528 g., cak i bez obzira na identitet toga Dzafer-bega sa Dzafer-begom s:inom
Maikoc-begovim. Na to, dalje, upucuju rijeci sahid olub gayb erenler u !predzad-
njem polustihu. se, dakle, kaze da su nevidlji)vi ljudi ( gq,yb erenler)
prisutni imucenickoj Dzaf er-begovoj i to upucuje da tt6 nevidlji-
ve ljude treba dodati broju koji daje brojcana vrijednost slova u
sistemiu ebdZed. d.os ta jasno i prosto, a1i sada do1azi ono sto
u ovome natp',su najkompli!kovanije. U ,dva pr!imjera,, u
natpisima na grobnim Ajni-Dedeta i Semsi-Dedeta, jasno iis':ak-
nuto koje brojeve treba dodati, oduzeti, da dobljemo tacne datume u
natpisima izrazene rijecima eb,d.zed. O:sim toga u ta natpisa
'mamo datu'me izraZene i blojkama koji: nas cuvaju Oid toga da pri i
ne pogrijesimo. U na.tpisu, medutim, nemamo ni jedno ni
Tu t:reba, viJii se, dodati ljude, njihov broj ilije opet, pre-
cizno odreden, kako cemo to odmah pokazati.
Turski izraz gayb erenler bukvalan prevod arapskog
termina ridziil el-gayb koji oznacuie hije raxhiju svetih nevidljivih lj:udi, koj,i su u
svojoj hijerarhiji skoro na isti nacin kod razliCitih p::saca. Prema
tirm na zemlji uvijek b'Io sve tih ljudi, aii 'njihova
vidlj:iva i javna,. nije vidljiva. Isto tako shva;tanju tih
postoji staino i hiUerarhija svetih na t.aj nacin sto se, u slucaju smrti jed-
nog clana te hijera:r'hije ona odmah tako da broj uvijek bude pot-
U hijerarhij] odozdo prema gore ahyar, 300 na broju; abdal, 40; eb-
rar, 7; evtad, 4; nukaba, 3; i ili gavs kao jedini. Pr'ema jednoj drugoj kla-
siifikaciji ova hijerarhija ima sedam Na su nukaba, 300 na
od koj.ih svaki bez t,itule stoji na jedne grupe svetih ljudi. Iznad
njih su nudZeha; zat.im abdal, izmedu 40 i 70 na zatim dolaze hiyar kojih
ima 7, evtad, 4. Zatim :dolazi kutb, najveci svetac svoga vremena, iznad
stoji gavs. Ova podjela konstatovana u Alziru. Za nas ovdje
klasifikacija. svetih ljudi koj postojala u cenkalnom dijelu
ske u 16 vijeku. Prema D' h s s n u u postojala sljedeca
ranglista takode obuhvatala 7 stu:pnjeva. toj klasifikaciji na svijetu
stalno zivi 356 nevidljivih ljudi. P:rvi gavs-i a'zam (najvise utociste), drugi
njegov vezir, kutb ili pol. Zatim dolaze evtad (stubovi). nazivaju
prema njrl!hovom broju: uCZer 3, yediler 7, kirkler 40 i uc-yuzler 300. i u
hrlscanstvu sveti ljudi su i islamskom religioznom gradova,
zanata i U za vrijeme carstva skloro svaka imala
svoga sveca, od kojih su mnogi postivani skoro cijelom Pored
254
svojih du.Znosti sveti ljudi, odnosno izvjesne kategorije svetih ljudi, imali su za-
datak da stite i muslimansike rat,nike u za (VIise tome vidi
Mustafa Ahmed zvani Ali, Hilyet er-ridzal u Orijent. institutu u Sa-
rajevu); Handworterbuch des Islam Leiden 1941 s. v. Wali, Bedil, Tasaw'wuf). No .
svi ovi i drugi podaei ovome terminu, - kojim raspola.Zemo, ne daju nam moguc-
nosti da na osnovu ovoga natpisa ta cno datum smrti Dzafer-beg-a
Malkbcevica. Ne znamo naime, koje nev idljive ljude treba dodati broju 917 da
t.aj datum. I da nemamo nikakvih drugih da tako kaZem indirektnih, vanj-
skih, pomagala koja nam poma.Zu da ovaj rijesimo tesko da uopste uspjeli
da ovo pitanje i sa sigurnoscu samo na osnovu mogucnosti
koje daje ovaj natpis. N srecu mi sasvim pouzdano znamo iz drugih izvora
da Dzafer-beg kome se radi u natpisu umro g. 1560. Dne 15 septembra
1560 godine javio lajtnant Vid Halek iz VaraZdina generalu da
hrvatske u boju kod Popovca Cazme ubiJli Saferbega sina Mal-
koc-begova (v. L s iC, Starine XIX, str. 9 i daije).
Dzafer-beg se spominje ziv jos 8 ju 1560 godine. znaCi da on pogi-.
nuo negdje izmedu 8 juna i 15 septembr 1560 godine. Ali s obzirom na relatirvno
organi!zac'ju obavjestajne sluzbe na hrvatskoj i slovinskoj krajini u ono
ratno doba i s obzirou:n, na toga d ogadaja Herberstajn \ie doblo vijest
Dzafer-begovoj iJ uspjehu haramija svaikako toga
slucaja, prema tome Dzafer-beg poginuo oko 10 septembra 1560 godint\
to znaci potkraj 967 godine dalje znaciJ da broju 917, koji. nam
daje brojcana vrijednost zadnjeg polustiha, moramo dodati jos 50 da dobili
g. 967 h. odnosno 1560 nasoj eri. Drugim rijecima, mi moramo pronac:ii 50
nevidljiv:ih kloji su i svjedocili! da
on umro smrcu kao gazija i sehit ..
Iz gornjeg objasnjenja termina gayb erenler vi:djeli smo da broj ne-
vidljivih ljudi5< daleko premasuje broj pedeset koji nama t;reba. sto se opet tice.
pojedinih kategorija nevidl]ivilh ljudi vidimo da se ni jedna od njih ne podu-
dara sa brojem pedeset. Ali. na osnovu ci sto u Bosni i danas, ukoliko se
jos uopste zna za ove pojmove, - to se znade za sljedece tri kategorije
nevidljivih ljudi i to: uGleri (tri), jedileri t krkleri (cetrdeset). Vjero-
vatno se u Bosni tako shvatao gornji termin i u 16 vijeku ka.d nastao ovaj
natpis, pogotovu kad kako smo vidjeli, nevidljivih ljudi u raz-
nim zemljama nejednaka. Na osnovu tog sam zaklju6io da mi oN"dje broju
917 moramo dodat,i te tri kategorije nevidljiv'h ljudi. Jer kad saberemo broje-
ve nevjJiljivih ljrudi u spomenute kategorije, upravo dobljemo broj pedeset
(3+7 +40=50) koji nam treba da objasnimo kako u ovome natpisu
datum Dzafer-bega Malkoeevica:. I kad broju 917 koji nam daje zblr broj-
cane vrijednosti\ slova u zadnjem polustihu sistemu ebdzed dodamo tih 50
ljudi dobljemo broj 967, ta godina ipo hidZrl odgovara g. 1560
eri, kada Dzafer-beg zaista pl::>ginuo.
S n v i Natpisi na spom=nicima Malkocbega t. d.
Prilozi 1951.
Natpisi na Malkoc-bega Dzafer-bega 255

Natpis na nadgrobnom kamenu Malkoc- bega sina Osman-begova
- Natpis napisan arapskim jemkom u prozi i uklesan pismom sulus u tri
reda na sva cetiri polja cetverougaonog nisana koji stajao celo glave Malkoc-
begova groba, glasi mome Citanju ovako:
4 2
1
J'l


..


..
J..t .. 'll
i_,.,-)1

'\""' <.?\)
Upada u oci da red rijeci u tr:>me natpisu nije normalan. nor
re.du rijeci taj bi tekst . glasio ovako:
"::..Jij) <tl ..11 ).!:. <t: .. t;-:) -sl) .. ':JI j):tl
Ovaj u doslovnom
1 Pokojni (od boga.) pomilovani Ma.lkoc
2 sin Osmanov, kliski,
3 prvi dan mjeseca. rebi'el
4 godine 973', - neka. Allah oprosti njemu i njegovim roditelji;ma!
Rekli smo da nwm ova.j na.tpis sa.opstenje Evlije Celebije da.
Banjoj Luci sahra.njen ratobornl Malkoc-beg. Ali se ne iscrpljuje znacaj ovo-
ga za istorisku nauku. On nam. pruza jos nekoliko vrlo vaznih pojedino-
sti iz dosta tamne ist.orije bosa.nskog og ranka poznatog roda i daje
mogucnost da neka pogresna shvatanja koja tome u nauci.
Pride svega ovaj nam natp:s daje mogucnost da otklonim.o kolebanja u pita-
nju: iko onai suba,s,a: Maliko.s'ic sto ga spominje i za c'ije se ime
ve.ze na.jstarija vijest nasim narotlnim dalje mozerno da tacno odgovo-
rimo na pitanje: kio onaj Malkoc koga toliko spominju ratni anali
hrvatske i slovinske krajine, i napokon lro onaj Malkoc-beg sin Os.manov,
sav>remenik mleta.Skog poslan'ka z n 0'va mucila su mnoge nauc-
nike kako ranije tako i danas. Glavna poteskoca kod resavanja tih pitanja sasto-
jala se u tome Malkoc moze i lic no i por01dicno ime. I premda svi domaci
i zapadni izvor: licnost spominju pod Malkoc-beg, Malkoc sin Kara-
Osma.nov, Malkoc KaruimanoviC i sl., ipak su svi naucnici koji su nekim
povodom pisali uzimali da ovdje porodicno licno ime, lll:
lcnog toga shvatanj su podvojena. m m r ga zove
l i-b g,
1
s g i ga identifikuje sa a.1r s m n m (Skenderpa.Sicem),
s i m i 'k pisao da se taj Malkoc pun 'm i'menom zvao s 1m n-b g 1 k
v i

i n g r mis1io da onaj mleta.ckog
' tj. 26 oktobra 1565 godine.
1
r, Geschichte d. Osman. Reiches. Pest 1840, sv. II, 259.

2
s i i k, Odsutnost Husrev-begova iz Sarajeva god. 1534-1536 u GZM XLVI, 1934,98.
256
Hazim Sabanovic
slanika Zena, niko drugi nego Bali-b'elg Malkoc-oglu 'Sin Kara
Osmanov i da i onaj Osman ciju grobnicu Zeno vidio u selu Kopcicu u Uskoplju-
nije otac nego djed toga Malkoc-bega te da se tu radi jednoj pogresci mletac-
kog poslanika.
3
z l i medutim, neza visno od Bablngera misli da mi tomu
Malkocu sinu Osmanovu nazalost jos uvijek imena ne zna:mo, ali smatra da
Hammerova t.vrdnja (da tome ime najispravnija.' Ovaj
natpis pokazuie da nijedno od tih mislje nja nije tacno i daje mogucnost da se ovo
pit,anje definitivno rijesi.
Iz toga natpisa vidi se prije svega da Malkoc ovdje l i n ne poro-
dicno ime. nam potvrdu;e i jedno originalno pismo na turskom jeziku sto ga
u svojstvu hercegovackog sandzakbega uputio D:ubrovackoj republici isti ova]
u zadnjoj ,dekadi mjeseca redZeba 969 (izmedu 27 i 5 aprila
1562 godine, koje sam ljetos nasao u Drzavno'm arhivu u Dubrovniku (Act.a
turcarum, Serija 50, 65). Na kraju tog pisma koje sadrZi intervenciju Malkoc-
bega u vezi nekih potrazivanja dvoj'ce hercegovackih trgovaca od Republike, -
on se potpisao ovako: el-fakir Malkoc bin Osman miri
s k = Siromah Malkoc sin Osmanov sandzakbeg hercegovacki. Na osnovu ta dva
istoriska izvora mi sada sasvim pouzdano znamo da onaj Malkoc-
beg sto poikopan u Luci imao licno ime Malkoc, .da mu ocu ime
Osman i da on identica.n sa Malkoc-begom sinom Osmanovim st!O ga spo-
minje mletacki poslan'k Z n koji kaze da u Uskoplju vtdio grob Osma-
na Malkoc-begova. Iz toga, dalje, proizlazi da Malkoc koga toliko
spJminju hrvatske i slovinske krajine imao licno ime 1 k da on
zaista sin Osmanov i da upravo taj najljuci beg bosa.ns.ki sahranjen u Ba-
njoj Luci i identican sa Evlijinim. Malkoc-pasom. Kad pouzda.no da
ocu ime Osman, onda vid imo da su navodi mletackog
posla.nika Zena sasvim t,acni i da onaj sto mu Zeno vidio grob
Uskoplju, otac naseg zaista onoj nekro'poli u selu Kop-
cicu Uskoplju i da ta grobnica, odnosno pripada Osmanu najstarijem po-
znatom pretku bosanskog ogranka znamenitog roda Malkoc-'o'gl1a, ne nekorm dru-
Os.taje nepoznat,o zasto nas Malkoc-beg sal1ra.nio svoga sina Dzafer-beg-a
u Banjoj Luci nekropoli u ko,joj su pet godina kasnije sahranjeni i
zemni ostaci, ne uz grob svoga starog Osman-bega, gdje su sahra-
njeni, izgleda, i neki drugi clanovi ist1og roda na
Iz naseg natpisa v:idi se, dalje, da Malkoc-beg umro u svojstvu
prvi dan mjeseca rebl el-ahira 973 = 26 oktobra 1565 godine. Prema
tome nisu t.vrdnje Basagica, Babln gera .i MazalLca da
g. 1562. su tvrdnje vjerovatno zas.novane na kazivanima
.ristoricara N. I rs t v n f f ( ><1615) koji izvjestava da jedan Malkoc (Mal-
coci1us) sandzakbeg u zatim u Pecuju, da umro u Pecuju g.
1562 u dubokoj starosti t.e da su mu njegovi vojn'ci, u zalobna odije1a, pre-
rijeli tijelo iz Madarske u da ga pokopaju uz njegove pretke. Na
osnovu onoga sto naprijed ut.vrdeno sada moramo tim saopstenjima madar-
sk:cg istcJricara dati drukciju interpretaciju. se kaziva.nje ne moze nikako od-
nosit' r1a nasega jer lon u mro u svojstvu k 1 i s k g, ne pecujskog
3 Fr. i n g r, Beitr:age zur Geschichte des Geschlechtes der Malqoc-oghl's u delf'
lnstituto Orientale di n. s. vol. I, 130.
z I i u GZM 1951, 160.
Natpi5i na nadgrobnim spomenicima, Malkoc-bega i njegovog sina Dzafer-bega 257
sandzakberga, i to ne 1562 nego 1565 godine. Kazivanja Istvanffy-a odnosice se si-
gurno na Malkoc-oglu, brat.a naseg Malkoc-bega i drugog sina Kara
Osmanova, kako zakljucio Babinger. Mjesto u koje Bali-beg prenesen iz Ma-
darske sigurno USikoplje, gdje mu i otac sahranjen. Trebalo sada da
upotpunimo poznate podatke i i nekih
clanova Og1ranka roda Malkoc-oglu, ali tome cemo goV'oriti poseb-
nom radu ovoj porodici.
N treceg groba nat pisa i mi danas vise ne ko sa-
hranjen u t.om grobu. N ajvjerovatnije da tu sahranjeni posmrtni ostaci
drugog isna. ili onog treceg cije nam ime sada nije
poznato. U vezi s time moram:) se Evlije Celeblje koji,
govoreci najistaknutijim emirima osta-
lim i Ali-bega sina Malkoc-begova. Evlij ka.Ze da taj Ali-beg sand.Zak po-
zeski i da zadao dosta jada Hrvatskoj (Siyahatnama l, 172). Evlija taj po-
datak mislim, od Pecevije koji takode istice ista lica kao emire
Sulejmana VeliC.anstvenoga (Tarih-i Pecevi I, 44-48, narocito 46).
ova kazivanja Pecevije i Evlije cine mi se nemogu.ca i mislim da se
radi necijoj omasci. Vidjeli smo da Pecevija kao i Evlija Celeblja kare da
taj Ali-beg sin Malkoc-begov sandZak pozeski. kazivanju Pecevije to nje-
govo begovanje Poregi padalo vrijeme vlade velikog vez'ira Rust,em
da.kle negdje izmedu 1544-1553 godine. se, medutim, moze sklar1
sa cinjenicom da poreski sandzak od 1541-1545 Murat-beg Tardi.c
nica.nin koga opet naslijedf!o Ulama- beg. S da navodni Malkoc-
begov sin Ali-beg postane sandZak beg prije nego sto se na taj polozaj uspeo
sam Malkoc-:beg to vrlo tesko vjerovati i. da taj Malkoc-
beg nekog sina Ali-bega starijeg od njegovog navodno sina
Dzafer-bega. Na osnovu .svega toga da se nikako ne mogu usvojiti, od-
nosno bukvalno shvatiti, podaci Pecevije i Evlije Celeblje da nas
imao nekog sna Ali-bega. navode, ako necija pogreska koda se jednostav-
prepisivala iz jednog djela u drugo, morali jedino tako da ov.dje
.ime Malkcc u smislu porodicnog imena i da Ali-beg
Malkoc u smislu Ali-beg Malkoc-oglu. tome morali pretpostaviti da
stari Kara Osm.an Malkoc-oglu pored Malkoc-1bega i Bali-bega im.ao jos jednog
sina Ali-bega, opet taj Ali-beg nije mogao pozeski sandzak-beg u pocet-
vlade velikog vezira Rustem-pa8e kako ka.Ze Pecevija, jer su nam poznat.i po-
zeski sandzak-bezi iz toga vremena i medu nj]ma nema nikakvog Pisac
od koga potekao gornji podatak misEo moZda, na brata Malkoc-
ili Bali-begova Ali-bega. Kako god nece kazivanje
Pecevije i Evlije da se m.edu em.irim.a Sulejm.anovog doba isticao AE-beg
sin Malkoc-begov koj; poreski sandzak u prve vlade velikog vezira
Rustem. pa.Se.
17
258 Hazim Sabanovic
RESUME:
INSCRIPTIONS SUR LES MONUMENTS FUNERAIRES DE MALKOTCH
DE SON FILS GIAFER
Jusqu' 0111 sava.it 'Pas qui c;'ava!i't e'te
dont pa,r'le d'iploma,blque venitien et auteur de de voyag-es ZENO
aUJS'S!i tanlt et de On qui
c;'avra!ilt e1te pa!Cha dmrt Evliya T>cheleblya ciOt' qu'i! ete Bagna
Louika. L.es ins,criptions qae nous puiblionts ces et b.eaacoup
d'autreiS l'h1i:stoi1r,e de bosniaque de la de oglu,
le:s ont aux 15. 16. et 17. sieclres d'importants r61es
e'i m.ill:itaJilres d'aifis les paYJS La est en
premi.er bleu d'U de VU'e pa.rce qae d)a!te de de Giafe,r
est dans systeme e:bdjedk<, d' apre.s leq.u:el des
des lie1Ltres du doiven1t quelqu.e.s cartegorl:ies d1es
nomme1s (gaY'b l'.abserrce de
precis su1r qUie, da111s BoS1n1ie d.u XVI s:iecle, s!l,gnifliia:i't l'expr.eS!sion gayb er;enilerr,
n'efit 1JU ert,re eJUICide sans avoirr
sources -De notre explkrart:i'Oin il: qu1e .s:u,sme<n'tionne se
rapporte dans ca:s qu'a t.ro:is cattlegorrlires de's hommes inv';rsirbles.
De seconde funeraire d,e Ma,1kotc\1 fils d'
ri!l res.ulte que lre Matrkotch, fi.Ls d'Osman, dorrt pa,r'1e Z6111o, parltlait le
de Malkotch, etalut d1e Ka,ra Osman; que Mallko:tch ete
Bagnla Louka., qu''bl eltla!i't de 'sangiak-'bey de en 1565 e:t
que pa1r ,il pas a:vec MalkO'tch d:it
en 1' arr; 1562.

R v D




he IIJarua

he
72




18

1238

he,

1839
17







.






1
) 18-IX-1822
17"'
260









v i d - i- s m rn i

1855
N. Kellgren G r m t i k d r
s m n ti s h n S h rp h

'











1774
1826
1853
- - -



14 1271

16
1288
-1 r.n;




2
) 4-III-1855
3
) Vaka novis-i-devlet. Tarill-i-Osmani encumani mec-
muasi, N2 44, I s t n u 1334 (1918), 95.
-
ii k i h

4
)
5
)

n ii n i s i
261



I 1188-1196 (1774-1781),

1196-1200 (1781-1785), 1271 (1854),

"
"
1200-1202 (1785-1787),
"
1273 (1856),
IV
" "
1202-1205 (1787-1790),
"
1275 (1858),

" "
1205-1209 (1790-1794),
"
1278 (1861),
YI
" "
1209-1211 (1794-1796), 1294 (1877),
YII
" "
1212-1219 (1797-1804),
"
1288 (1871),

" "
1219-1223 (1804-1808),
"
1288 (1871),
IX
" "
1223-1226 (1808-1811),
"
1292 ( ?
) '

" "
1232-1236 (1816-1820),
"
1301 (1883),
XI
" "
? ? ? ? ?
XII
" "
1236-1241 (1820-1825),
"
1302 (1884).

parr


n z k l d i d s I s l m. B.I. L i z i g, 1913, 209 s. v. m d
Djewdet pasl]a;
F r n z i n g r, D i G s h i h s h r i r d r s m n n, L i p-
z i g, 1927, 348, 377-380
I r h i m 1 t t i n G 6 v s r k m h u r l r i n s i k l d i s i,
19, s.v.


262



(man1Jik) (edeblyat)



. .



1848


yr
Beh
lY'
1868
D i v n -i- h-
k m- :i.., a.d 1 i
1,1 i- h k m- i d 1 <i
11

1869 1876


'

(m u m 1 t)
7
).

i h 1t-

(1857),
(1869)




1873

ii.J,.n.y




6) N2 16 (93), 228.
7
) Enzyklopaedje des blam, Leipzig, 1928, 508, s. v. 111 dj ll
N2 44, 95-96.
263



1858
n z i m t d i r s i

ry 1859


8 1285
25-VIII-1871)



4-II-1872)

1860



KiJbrifzli



(14-IX-1860),


1278 9-VII-1861)

tc



1861

ry





8
) N2 44, 95-96.
9
) islahat komsiyoni. 46, 223.
Dr
(1839-1861), 1849
304, 305.
. 11) 16 (93), 227.
12
)
1852 1862 1923 91.
264

k t r h n m n i m c-
m u s i, 16 (93},
1926 (1927}, 228.





C'l'ora

12









la'

13) kor.
1
4)

15
) meclis-i-va/3..
1
") -

265

jre(

'l1Y
















22
)



jlaJ

17
) meclis-i-vtike!a.
18
) s. v.
19
) S 6 z g d il i
20)
21
)
22
) limaninda filo donanma var. s. v.

2
3) mazbata.
266

















'Ila!


















Geyvan Bahri, I!a



Geyvan Bahri


(12)78
31
).








24
) arz tezkeresi.
25
) Kapudan-i-derya.
26
) s. v. 1 i h m d m i n.
27
) s. v. F t h i
28
)

29
) Yol.
30
)

31
) 3-X!I-1861
267







1863

he



jet














V






,fie

taJ





32
) atabe-j-afiye, cpehe.
33
)
34
) 135 20
1863






267, 51, 280, 91.
268
*
mecmuasi, 1(78),
1340, R v u h i-
stor'1que turque, 1(78) 1 1924 52-57


1279"
5
)











he

cJIJaro





he

ry

he
















35
) 29-VI-1862 3-VI-1863
36
) opnr.: yaver-i-ekrem,
269




II.al



I,

TIY' cpehy
'fiDII.VI








ty








he





Kyhe
CL)J



l jre;







270









-

..

15 1279
38
)
Clei









37
) 1 i s-i-v 1
38
) 3-VI-1863
39
) 1863 I r.a h i 1 t t i G
s Turk Ansiklopedisi: d i G u
7. hy



271





















1279'
0
). 3 1280

Morpa




CBOd

-----
40) 8-Vl-1863.
41
) 20-Vl-1863
'
2
)
43
)
mezablb-i-erbea,
") mir-i-liva.
45
)
1861
3-XII-1861 281 97.
272






Yi


ry

cryxo,

Ga








N2 2(79), 1 1924 103-
120















t.Y' cry






'") Raguza
i r s i t;.
47
) nevahiye-i-asiye.
48
) IImani.
49
) 1 i d G r n i t; n h 1 d
50
) r d u-i-h ii u i:i i r i, s r d r-i-e k r
s. v. r s
273























ie
















t i









51
267 34.
52
) s. v. s. v.

53
) nevahiye-i-asiye vc Kara Dag hat-i-imtiazi.
54
) i f t 1 i g t i;; 1 r i.
18
274
(L i u $ k
'YI



l t)

k
05
)










CJyl

C(YI

























tro




55
)
ashab alaka
56
) t i n 1 i t; f t 1 g t.
57
) ashab-i-alaka.
58
) gay!esi.
59
) ecnebl
"
0
)
61
) erazi komsiyoni,
62
) hilaf-i-usul.
275




.



60.000



s h -li - l k

ill'I10I


'I1o







63) agalik haki.
64
)

313 272.
18*
276

TiO' MO!)aiO










caciajao
















101
'l1Y'

-

85
) Meclis-i-tanzimat azasi.
s. v.


67
) r i s t n d k i i f t 1 i g t n z 1 r i.

277

CIY'

1275






qy



. '



73
)
jal
-

68
277 74.
89
) Meclis-i-ali-i-tanzimat.
70
) R d i fie
ii t r i m, s. v.
71
) 11- VIII-1858
72
) 14
1276 12 1859

316.
73
) <; i f t 1 i k g 1 s i.
74
) 274 5





278

CIY












jel








75
) 72 12-IX-1859
1863
78
) nevahiye-i-asiye.
77
) usat.
78
)
7
9) serdar-i-ekrem . .
80
) i f t 1 i g i\ t n i z n s i. ,
81
) 10, 19-III-1852

279

qy
ua


-

he
'1101












200

2000





50.000

ry

82
) Eski tas, eski !Jamam,
8
")
84
)
85
)
86
)
87
) Storina, Sutorina
88
)
280

ry









.

O[I.



-





89) V h i d 287 123.
90
) .ie

133.
91
267 34.
9
2
) L i u k
93
) k u 1 v !1 i d 1 r. 280 89.
94
) meclis-i-liva.
95
) Vucuhinin en ileru gelenlerinden.
281

-




(r u s





cty










qy













..









96
) takim, takim.
97
) 271 45.
98
)


135.
99
) nevahiye_j-asiye p;aylesi.
an ced.
1
1
) Kara Dag ve Sirblstan meselelerj zuhur ile.
102
)
1
3
) k r i d s i.
282



qy







rtJ['a;

.





8






J>l


cry












1
4
) Terabejan.
105
) latin
106) pasaportlar.
107
)
s. v.
283
IY



C&'m1





























50






15.000
qy
60.000
110.000











1os) kajmekam rutbesi.
109
282 105.
zabliye.
111) pandur.
112
) iane.
1
13
) mahmilik daiyesi.
284























(zabmye)

1.000 700






-
CIY
















114) lhlevna (lhlivna).
1
1
5)
285















.

Melyy


ry




'IiOI

5-6
12

NQ3(80) 1-V-1924 186-162

I















1860
1
1
7) jandarma.
286




te








-
6, 000.000
5


-






. j'el











he

Mra







qy

1
1
8) vaka-i-hayriye.
1
19
) s n i h t i t f t i i n m m u r.
1
20
) nevi yerli asker.
1
21
) tensikat-i-askeriye.
287







ClaJ





r;;.r




hy

eer
he
he.













...
cty












Pilaoi<;:-a.

Cra



122
) Bihke Bihkr.
123
) serhad ehalisi pek adamlar 280 89, 293.
165.
124
) ashab.i-sebat ve metanetden olub.
125
) Grad
1
26
) mec/is-i-keblr ayalet azasi.
12
7) v h v r f.
1
28
) mec/is-i-idare azasi.
129
) zevat-i-muhtereme.
288
















he

1 1280

30




he



he














he









130
) /aiha.
131
) koloni militer
132
) 11-1-1864
133
) 30 1863
29-XII-1863

135
) gurbet.
13)
289










qy





IY:













he








ry he $-
he aroo
he
he

0,






13
7) n i <;.
1
"s) tensikat-i-askeriye.
139
) 1280 25-1-1864
140
) redif.
141) 1280 9-II-1864
19
290

















20, 25

.



ry

6-12




cty







1
1924 300:


fi,eJ
I]aJ
142
) r k n-i-v i 1 t d
143
) Kulen (Kulin) zade hanedani.
o/di.
145
) akd-i-nikah.
146
)
s. v. fi
147) allahe yuhibul elezine yukatilune fi sebllihi saffen keennehum bunyanun
mersusin. 301 208.
as) r k i 1 r.
291

















ryr













cra

Har

lliaJII.Ie,

.
.



,

101

150
) talia taburi.
talia
151
)
1
5
2
) abdal
15
3
) meiinne.
154
) zahaf taburi. zahaf

1
5
5
) t ii s t-i- t f t i i
19*
292












12.500

30.000













:

- pagy


-

0




na








156
) vaiz
157
) arpalik


158
) azalik.
159
) ayet.
160
) :hadis, ehadis.


10 20 'tiJ
'""'""' 1 1 ! 1

0=

II. 1951-
293
0


24 18

he

he

he



















16
1) meclis.
162
) s r r i t
'
163
) k u r i

1
64
) serhadlular.
1
65) v h i d 1 r. 287 123.
168
) kanun-namesi.
16
7) hidmet-i-filiye.
168
) rediflik.
169
) kolagalari. kolagasi,
I
170
) kaimakam, kaymekam.

171
)

172
) k ii ii k z i t 1 r i.
294

'I!o


















10
I:ra




101
he

'Iio1ra 29

















173
) istibdal.
174
) made-i-istisnaiye.
175
)
17
6
) meclis-i-umumi.
1
7
7
) 29 1280 7-IV-1864 r.
178
) v u u h v r f.
1
7
9) erki'm-i-vi!ayet.
180
) aza-i-meclis-i-keblr.

Umeti ka
295









ty'











e"ro







IIJo












ry








182
)

296


he









'I1aJKO
he




he

hy








40
'I1o






















1
8
4) r t-i-1 z i m 1 n r k.
1s
5
) talia elblsesi.
18
6
) talim-i-asker.
187) meclisi.
meclis-i-umumi.
297
ry













7(84)
1341 (1925) 'PI
55











800
(alay),








191
)



CJIIOIBa 1281
193
),


01






189
) lisani.
19) talia taburla.ri. ,
191
) he 1280 6-VI-1864
19
2
) 1 i
193
) 6-VI-1864
298















CEI

ry

(m i-
.r 1



112.400
194
) mir-i-liva.


195
)
d i rn ii i r k i k i 1 n ii i r h u d
196
) Sona kalan, dona kalur,
197) mehal olub.
299
28

22

1





















198
) 28 1280, 3-VII-1864
199
22-VI-1864
mir-i-liva,
201
) k i s u I 1 i I l i
300








he

10


r k n- i- 1 t)



c'yl
he




he
14

3/4









(erkiln-i-ayalet)


















2
0
2
) seyr yer/eri
203
) he 10 1281 1864
204
) 17-VIII-1864
2
05) erkan-i-aya/et.
aza-i-meclis-i-keblr.
301



























'lia


lY

17









.



ypt








20
7) 20-VIII-1864
208
) 290 147.
209
) d r v i n
210
) ve beligane dua.
302

w.oj







.

2
11) erkan-i-ayalet
2
12
) aza-i-meclis-i-keblr,
213
) kaza
214
) blrinci alayin kaymekamligi.
215
) erkan-i-vilayet.
2
16
) Tezkerecizade.
2
'
7
) 293 170.
303






































































218
) mir-i-liva.
21
9)
220
)
221
)

2
2
2
)
2
2
3
) ehl-i-vucuh.
224
) sag ko/.
225
) so/ kol.
226
) begzade.
zz1)
22s)
2
29)

232
) r; u 000 251.
233
) i.
234) vucuh zadeler.
304































237
),









(t l i t u r i).



235
) cuzler.
236
) risa/eler.
23
1) hassa alayi.

1











he

21

ry







...








238
) misra<. misr.
239
) 17-IX-1864
"") 21 1281 23-IX-1864
no
20
306






qy1

















10





he

IY ..
Cl1


.


(?)




21

<;ok

24
1) g z i n k l r.
242
)
243
) i n i.
244
) dua.
245
)
307

















2



i n i)












HallliJIIe ry











ry

247) ser hadd agal.ari.
20*
309









12





xohe












10












.
.

,



01VJ1o




251
) r; u


2
5
2
)
253
)
254
) G r v k u s t r G r v i
k s i.
255
)
2

8
) ii ii k 1 i s
21!
7
) t f t i t r ii n i.
310





JII











E'Do
ca!I.\IO




(k r
La Jruhbaniyet fi-lr-irsiam
262
).
(k l r




xohe xohe rO[lpO-









ly












258) nizamati.
2
"
9
)
260
) erazi.
26
1) kilerje, yani ruhbaniyet.
262
)
283
)
311









xohe

.
















ti



.
















26
4
) ahkak-i-hak.
2
6
5
)
266
)
312







2 1281
21









7 10(87), 1341 (1925),
269-271.
N<J 7(87)












he









'




267
) 2-XI-1864
26
8) <; k m k.

313
Call\ro










(miidir)

m d i r.










.




ary.





















vilayeti.
2
70
) Malisorlarin LatirJ/ari.
2
71
) Yojovit papaslari.
272
)
000 64.
D r
314

ry







rope



he


he
he





Xohy

'01











he










274
) enine, kimi boyuna.
27
5) kaymakam-i-serasker.
276
) meva!i mevla.
277
) matuh.
278
) i h t.
279
) t r i f t i
2so) bab-i-fetva,
281)



s N v
KRATAK OSVRT NA ISTORIJAT ORIJENT ALNE ZBIRKE
JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE U ZAGREBU
Veliki zamah orijentalistike XIX vijeku u svim naucnim centrima Zapada i
znacaj za hristorij,skog razvoja i nauke mnogih
naroda dosao do izrazaja i medu Zagreba. Tako na zagre-
backom pojedlini nasi ucenj,aci i Krsn,jav'i jos 'krrajem
proslog stoljeca potr,ebu sto neposredni}eg araprsikih, perzijskih i
turskih izvora i predlagai\i da se posebna kat<edra za O'Ve oriJentalne
Na celo te kat,edre S. Basagic, kojri bas u to vrijeme (1895 g.) z.a:po-
ceo svoje jez1ika nra beckie
tim se Basa:gic :poslij.e doktorata prvenrs:tveno posveti-o radu
Bosni, se rad'i toga 111ije os:tvar.iti zam1sao or:ijrental:sticke za-
sveuci.Jiistu.
Odmah dr. Tade .po'k:usava
da je,dlno u,druzenj'e u s po'znavanjem j.ez.ilkta. Svrha
toga billa bl, da nj,ego:V'i cla.novi savjetnici J:utgoslalvenske ak<a-
islamske proMosti kraj,e.vima i da uj.edno
porade na musblmansikih pi1s1anih spomenJi'k:a u na!Soj za arhiv
goslave!11ske se, nai,me, da tih ima i da prij,eti
opasnos:t propadanja i sve C.esceg ot,uidivanja prodajom Hist,otijslka i
rukopisa i pove!j.a ZaJ historije i

od XIV dro XIX stoljeca kbdjela pred ocima i pr,eds:jdrn::ku Akademije
i nasim his:toJiicardmal. rat .te
da nd ova ak.cija nije p,rv:i svjetslkti rat bacio sasvim poza-
sva te vrste.
Sredi,nom 1918 g. sam.og svrsetka prv6g sv jetskog rata, pr,ed
1
loZiio prof.
Jelenic, da pos:ebnu
Posl.jeratni problem.i dopusNI'i S.u
d
1
a se t.im ,tek konlkJ!',etn.iju dra
koj!i od ranlije gaj,io vez,e s MaiZIUJranic svoje
veze i akciju za os:t1valre1111j,e te na tadasnj,eg
Akadem'ije dra koijli se obratio na Franca Bablngeria, tada-
snjeg di()Ce'l1'ta berblnsfko,g univerzite.ta.
Tako Bablnger, jos sV>oje ka,rij,e:re, od s1tran.e
Akadeffi!i
1
je za i pove1j'a. Bablnger t:1
svrhu putova'O krajevima godinama 1927 i 1928.
RezJUiltati su oko 500 kodeksa i 300
ni:h 1ktnj1iga. bilo oko pedeset i znatan broj vrijednih

316
pocetkom , 1928 g. pov jerila struon:i rad srediivanju i 'katalogi-
zovanju sabranog materijala Alekseju koji se 1924 g. nastanio
i/1
u Zagrebu.
Aleksej Olesnioki 12. 1888. u selu Gurovci oblast). Godine
1910 zavrsio Lazarevski institut istocnih jezika uMoskvi do Oktobarske revo-
posova u P.etrogradu. u 1919 g. vrs:io
neko vrijeme sluzbu ruskog poslaniS!tva u Cariigrad1u, gdje svoj bo1r,a,vak
produblo u pr,iva>tno,i dio 1922 g. U nasu zernlju dosao 1923 g. kraj,em
1929 g. st,ekao i jugos!avenslko
svo rad i ka,t>aJ.ogi>zovanj'u orijeataliJa u
nastavio siVIe 'do svoje za t.o od
svoj ;zvrseniO<m
Kalko Ured,b-om falkuH,eta i farmaceuts!kog odjela sve-
br. 5572 od 6. IV. 1928 g. u 2, ta,cke 25 or,ij,enta!na fillo-
Iogija kao nauka, Ulpor,ed,o s time i lektorat turskog jezika, Olesnicki
1928 g. nastojao da, pore>d! referenta JugosJavenske akademije, za-
mj,esto turs'kog IeMora mu posJ.o za
tek u semesliru 1936/37 go,dilae, kada ot:poceo predavan>j1ima gra-
i vJezb>alma t,elk'Sitova CaSiu preda-
Va1nja. b>r. 262 - XIX od 17. XI. 1937. donijele natj>ecaj rektora
zagrebackog z,aJ kontra'k!tua:l!nog i O!esnlick,i ko-
naono 15. 1939. g. i:zabran leMorom turskog j.ezi'k!a uz g.o-
disnj'U dj.e:Iomi,cno ostvar,eha i davna

Jugos,JavenSika od pocetka svoj>e a:koijre ako
za svoj arhl:v po.red m,a,staj,a,la da pov.eca
u tu svrhru tiinan.oi.jrslka sPedlsJtva. Ona se rodol'}ub[,ma' i
i,ndusi/:.r:idsik.im i za nov,ca;ne p.ri:J>oge. Na,rocliltim
dra Maln.oj'liuy;ica su na taj u
godinama SIU:me, kodek:sa,
zn1j1iga i za ra,d 'kata1l>Oga i iz god'i'ne b1ivao sve

U tri 1929, 1930 i 1932) OJ.eSinlicki Bos,n.i i Herce-
Sa.adzarku, Metohii'j'i i Ma'kedoniji i mnos>tvo kode:ksa, i
djela.
poC.etku 1931 g. obrazovala t jedan posebni za
'ko.ii vrJ,o akt:iv'an i djel>ova.o sve do 1939 g. Poslj'ed.nja
toga odbora ie 6. V. 1938 g.
Jedan d,io zblrke doblven ,j,z
(S. KresevJ.jaikoVIic, Poljan.;c, Bal:ic i d'r.).
rat dra, G. Manoj!ov.ica (1. XI. 1939), koJ! najvise prido-
razv,oju Orrije,nta:line su sasVIim

napred'a'k nase
zbkl\Je. rwt,nom perCodu preibaci,o teziste svoga rada, nakon sto
zavrsio kata,Jogiz.aci-ju svi'h ruko:pisa, na djelwtnost lektora zagre-
barOkog faku.Jteta: i 1n:auc:ni ra::! na pod,Jozi bogatog mat,er
1
i,jala Orijen-
,ZJblr'ke podataka i blljezaka, koje sabrao Nar01d!noj
kada jos 1932 g. boravio oko 1932 g. do
svoj:e OleSinkikj narpisao dvades.et kra6ih i stUJdirja'.
317
P01d rad zblrke sasvdm uspo1ien.
prod!uz'io Slvoj leiktor!SikJi rad na zagrebaC!kom SJveuciblstu ujedno
i povrswn s.tru6rui n,ardzor na'd smrcu ALe:kseja 01es:nicko-
ga (6. VI. 1943) ost.a1a 'na!Sa zblrlka be:z nadzora, u toiku
ra1tra nj.ezin rtlaterlirjal pottlfKlin u i smjesten u
PosLije smrrti Orijentarlrna zblrka Jugos:lave:n:ske brojila
ikata!togJi0ovanih 1910 'k:o;deksa i 660 povelja i ra,zni'h irsprrarva. Uz to bi;J.o
JOS 56 nezaverdrernih rukopisra, koje Olesnricki p;ronasao bezvrrijedrnl:rm bli dluiplilk!albl-
ih .ire svojr priiblci iz:dvojio od katalog.izovanja. Zblrikima
plrelko 500 s!Vezaka krnjiga, Sreipa-
rata i rSitrucrnl;rh ca-sop'irsa ZaJ koje OlrerS\nlircki SJt.igao dra izradi
izradlio kar'toteku sa 3.600 kartica na kojima sve
arhivristicke i podatk:e arhivalija i sviih rtraktata rupotpurnjuJu6i
ove i

podarcima. Ako se u orbzir da m.u

vaz:nij.i o1rijrerntaillnih rukopisa (kao napr. i
111isu pr'i ruci, shvrartl'jiivo da su neki povrs,n.o" kabkad i pogreSino
cpJsa.n!i.
Od jru'11a 1943 do jt1111a 1948 g. potrpu1ni zarSrtoj u radu Or!ijerrutalrnre zblr1ke.
juna 1948 g. Oillia pov j>erena priscru: redaka. Od tada pra d,o.
arhiv s.e uvecao za 'Sredam ru'ko pisa i trinaest dokumenata. Pri-
racna zblrke jre St>o Sto besplatno preko 130 stampanih
i ca:sropisa. OrirJernttarlin.a Ziblrlka svoje pro
stor,i,je u ulrioi br. 4. Arblrvabl}e i su SIPed.erae i
ti orma;re i ta<ko porstarl,e strucnj.alka,. O.ovrse:n i;n1ven-
ka'talog 'u: Rad poprlsu prilrucnre u
toiku, dok se katarJ.orgi'zac.ija jos rukO!pi',sa i urpravo
dovrsava.
.s1arstavu ,zblrrka ima i
p>erzijske l.ijerpe vlise bllstonij:skih djela i glosara na sva je-
zika, drvadeset kodreksa ka,d!i'j!sik'ih silrdZiila s po-
lijep broj zblrki krcatih historijskim podacima iz zemlje,
i napoikon i vjerskog sadrzaja, sru: u
\'elikom dijelu autori domaceg porijekla Seh Jujo irtd.). Medu
s.ima mrnog.o unti1katar erak i poikoj!i autograf. Kodeikisil, su u dij1elru na
turskom, jedva jedna treCina i j,eziku, U
s.ima sa vris.e cesto i sva tri je:zika.
Ako poglredamo na Srardasraje ,slta<nje t. nla1 ulkruprnti sa-
kupl]ei11iih rukqpisa, kn:jti>ga i povelj;ar kao i vaznost i rrij,e,tkiost pojiedJirnih ru:krorpisa,
ako Se sj,etimo, kako rSIVe ,tO za kri&
1
tiko Saikupl.jelrJIO -
OrJida Sle sJobod,ruo diar .nasa U pogJ,edu, doillazi llle:ik.Or!r:ko
prv.i'h Evmrpi. Poznarbl f,rancu.ski t'urikoJ:og rprof. Jearn svoje rposjre1te
n!arsoj' zbl,roi, krajrelm 1930 g., izrazio da i bogatstvu tada
saik!t11pljenog zagrebaCka Orijen ozrbli.rka preto il:' S.esto
Velrirk:e evrcpske zffi,rke t Paris, Berbln i Herc pro-
sjreduju broj' ru:korpisa i na a>::i z,a
hi1s<torij,e pisaca -narsre krajlv su pjeVIaili i prisa,Ji na jrezic:lmra, nasa
zblrka, doJ,azi rsvakarko medu ri - s-tro tarkoder vazno - naj-
.i
Su/ejman Bajraktarevic
R 1 1 OCJENE PRIKAZI
Riza Nour, Namik Kemal, !g"rand
t t i d 1 g u t u r (Revue de
turcologie, fondee Paris per le prof. Dr. Riza
Nour, tome 11, livre 2). - Alexandrie, Imp.
Hamouda, 1936. Prix: 40 frs. Strana 720 vel. 8.
O!Jicno se uzima da turska moderna knjizev-
nost, ili tacnije evropski period knjizevno-
sti, pocinje iz francuskih
pesnika koju Sinasi objavio 1859 go-
dine, i vezi s on se cesto naziva
ll toliko sto on doista
prvi pokusao da prekine s tradicijama stare (kla-
sicne) skole koja pevala u arapske
(kvantitativne) i ugIedala se
uzore. Medutim, ma da odricati
prvoga pionira, ipak, za potpunu pobedtt
skole bile su potrebne daleko vece spo-
sobnosti nego sto njegov dar. U
stvari, onaj veliki talenat koji novu skolu do-
veo do pobede jest 840-1888).
On nije veliki patriota i
za slobodu, nego ujedno i pesnik,
dramaticar, i od vredno-
sti. Doduse, u poeziji (u smislu) g'de su stare
vekovne tradicije bile najjace, ni se nije
mogao sasvim emancipova,ti - to uciniti tek
Abdulhak (1852--1937) -, i ako uvitiao
da arapska duhu
skoga jezika, ali u ostalim radovima
on ucinio ta.kav da se
kao pravi osnivac
ipak, sve Kemalove ni do
danas ne postoji jedno potpuno
dela, da njegov sin Ali Ekrem ,ios 1910 go-
dine to bio preduzeo. Ono sto jos
bllo to Kemalove veliki
deo njih ni poznate
koje Sll ll doba 11 --
koji pesnika ljuto progonio - isle pre-
iz ruke blle
zblrku. Ta.ko se i desiti da Sll i pozna-
ostale
nepoznate r n, Ge-
schichte der Moderne, Leipzig, 1902,
str. 33). Tek docnije se saznalo da Ali
(na Carigradu) jedan
pisni Divan svo-
joj Jstoriji nove turske knjizevnosti (Carigrad,
1340 = 1924, str. 154-155), vec citirati
pojedine stihove iz toga
sada taj jedini
celosti objavio Dr. Riza
i to sai'injava glavni i najvazniji deo
knjige ciji naslov u pocetku
koji Ali

uopste sacfrzi 264 gazela i J{aside
sa 3894 stiha sve stt
to pesme misticke moralne, filozofske
i sve su
L1ola i jada, iako ne opevaju
samo ceznju Bogu i
za s njirn.
Nije tesko utvrditi da Ali
sadrzi sve gazele i kaside jos
druge, na.rocito
Ttagajuci za Dr. Riza sakupio jos
119 vecih ili pesama sa 1419 stihova
ra.) i ovde ih objavio. 5
koje na
nacin.
lzdavac nije dao goli tekst Kemalovih
pesama nego svagcie i njihov i
stihova toga da.o i
i katkad i teksta.
U oceni kao pesnika
cla se u i s Riza ali sva-
kako voditi i
on pevao kao i sta za svoje
i svoje znacio.
deo Riza knjige posvecen

sadrzini, itd. Kako ovoga pisca
vec objavljena i dohro poznata,
izdavac ovde samo neke oglede iz da
citalac doblje sto Kemaia
proznog pisca. U tl! ovde celosti
San (R kairskom i ca-
izdanju) vila slobode poziva
da se oslobodi od
itd. Posle toga, saopsten jedan iz
Domovina iJi Silistra (1873), zbog koje
prognan (na gdje
38 Zatim ogledi
akata u
i valija) i s
njegova lza toga, R.
iznosi, na citavih 145 (391-535),
raznih knjizevnika i pisaca N.
i daje i njima. Tek nakon
toga, izdavac prelazi na opSlrnu analizu prozni'h
dela Namik Kemala (novinarski clanci, pisma, dra-
me, romani, pesnicka proza,, istorjska dela, kritike,
itd.). Tom prilikom, R.
576, 578 i 607) da su od dela na srpski
pre\edeni: Domovina, Siroto dete i San. Ova
obavestenja su ali u toliko nepotpuna sto
Kemalov istoriski roman Dzczmija kod nas
prevoden (u Bosanskoj Vili za 1902 i 1903).
svega navedenoga, Riza na,pisao
i dosta N. sa
i ma.terijalom i podacima.
m!ado.i turskoj dobro doci
i to sto izdavac pretocio na razumljiviji i
stjji jezik San i Pesmu slobodi, koje su u
knjiii saopstene onako kako ih Kemal napisao
(t. sa i Na
kraju koja sva jeziku s
<1 r s k dodat i 11
zime od 25 sttana.
Ova oblmna knjiga turskom
i ideologu ozblljnu paznju iz vise razlo-
ga. S ona prvi sve sa-
kupljene lirske pesme Kema!ove, s druge, on,1
sadrzi toliko iJj sakupljenog
kritika podataka njemu da se
ovom pogledu ne moze s njom uporediti ni jedno
delo koje do sada izdato Kema!u.
oprema knjige zasluzuje takode paznja
Bajraktarevic
Ferdousi: Sahnameh. Gild mul-
haqat. Teheran, 1315.
d v t knjiga Firdusjjeve Sahname
koje knjizara izdala vezi
sa pesnikove vec
beogradskom Stranom Preg'ledu (kn.i.
VII-VIII). prilikom receno da izla-
zenje d s t knjige koja ra,zne
indekse i slicno odlozeno za docnije. Sada ta
knjiga izasla, a,Ji ne sadrzi obecane indekse nego
dodatke Sahnami. U stvari, su estampana
t r i speva, ili epizode jz
(od 2099 do 2296) koje i tamo oznacene
kao dodaci.
Ovi dodaci ne od nego
od koji parfjje raz-
tadivali i kao sto su, kiklicki
pesnici nastavljali Homera ili kao sto postoje pro-
Pesme Rolandu, itd. Na v
stu, ova knjiga teheranskog izdanja
donosi odlomke iz G s s n (>>Knjige
Gersaspu) koja opeva istoga kralja kojj vec
u desetoj vladavini S.a.hname Kako
strucnjacima poznato, jedan ori-
jentalista se l1avio ovim pt
Sarlmame . (Asadi Junior de Le Livre de
Guerchfisp, publie et par Cl. Huart, tome !;
sravni i Orientalistische Litteraturzeitung za 1928,
293-294). I jedan nemacki orijentalista
G. Hoffman) duie izucavao r-
s s n u, ali njegov rad ostao nestampan
(v. Forschungen und Fortschritte, IX, 1933,
102-103). Odlomak iz G r s s n koji
ovde iznosi 901 distil1.
D r u g i dodatak u ovoj (desetoj) knjizi Sah-
name naslov Rustemov dozivljaj sa Kekom
sa svojih 710 distiha
od iz G s s n
Kako vec odavno (sr. Grundriss der
iranischen PhiloJogie, 11, 196), i ova epizoda nije
od Firdusija nego docnije neke
kopise Salmame.
Najzad, kao t r i dodatak u ovoj
saopsten - opet kal-
- jedan veiiki (:)666
distiha!) iz (>>Knjig-a Ovaj
persiski nastao XII veka, dakle
s t godjna s 1
sa svojih 65.000 distiha obl-
svoj (Sahnamu). Glavna tema
name Rustema, najveceg persiskog
sa Suhrabovim,
sto se ovde deda i konacno
i dolazi do kao t1 epizodi Rustem i
Suhrab. Od ovde saopstenih
veJjki dio pevanja pevacici
koja svojom
junake okovane ih slala Al'ta-
Bas ovaj deo
za talijanskog V.
(Susen canlratice, episodio del Libro
di Berzu Giornale della Societa AsiatiCa !taliana,
1897). novtje doba od
kada von Suhtscl1ek i r
s k 111 Parcifala, cela doiJ!va
toj tezi (koja u osliovi
tacna), sadrzaj s 111 knjiga Parcifala od
V/olframa v. Eschenbacha poklapa se sa sadrzinom
sve donde gde Barzfi vodi svoj razgo-
vor sa na catrnji (sr. Zei/schrift der
Deutschen Morgenlandjschen Gesellschaft, kn.i. 82
[za 1928], str. LXXXII; u Uticaju
lsloka Getea, str. 83, napomena 2).
da se sva ova dodatka spoljasnjoj
(isti itd.) povode za
jem, ipak, svojoj ko111poziciji i ot-
sustvu pravog pesnickog zamaha, oni ostaju
vise ili i i t i velikoga maj-
ne njegove tvorevine, i u vezi .3 tim
se s pitatj zasto oni i
najnovije F i r d s i v Ovo se
pitanje moze postaviti sto ova knjiga
nikakva predgovora u kojem
pravi odnos ovih dodataka majcj
Sahnami i stanje stvari. Istina, onima
koji se specijalno bavili tesko
pravi odnos, ali ovo izdanje nije
njima
lnace, deseta knjiga nastavlja neprekidnu pagi-
naciju (3021-3250) iz prvih devet belezi
svaki peti distih cifrom, oznacava odgova-
rajucu stranu u kalkutskom izdanju i pregledno
stampana kao i ostale U se ova
knjiga od dosadasnjih raz!ikuje to otsustvo
Medutim, veci nedostatak sto
kako smo videli, nema nikakva predgovo-
ra nego samo stihove. Tako r;am ostaje
uopste nepoznato ko ovu knjigu. za stampu
redio i kojih se nace!a pri tome drzao. lsto tako
pam ostaje nepoznato da li ovo poslednja knji-
ga ovoga izdanja i da li uopste izici obecani
registri i indeksi. !pak, i ovakva k<::kva <JVa
dobro dosla i korisna, narocito za
kojima nepristupacno skupo i retko kalkutsko
izdanje (od 1829!). F. Bajraktarevic
GliSa Elezovic, Iz carigradskih turskih arhiva
miihimme defteri. - za istocnjacku
istorisku i knjizevnu gradu knj. - izdanje
Istoriskog instituta SAN. Beograd 1951. - str.
574.
U drugoj knjizi Zbornika za istocnjacku
istorisku i knjizevnu gradu dopisni Srpske
akademije GliSa Elezovic objavio sa-
drzaj (fihrist) VI i V knjige
1
) miihimme defter-
leri, koji spadaju u deftere Carskog divana,
cuvaju se u Carigradskom arhivu
kanlik Elezovic preveo sadrzaj
(fihrist) tih dveju knjiga, koji napravila neka
nepoznata -osoba. Svoje izdanje regesta -
kako Elezovic jos zove taj fihrist - popratio
Elezovic predgovorom znacaju knjiga koje
se zovu miihimme defterleri i izvesnim saopste-
njima radu komisije koju 1936 godine po-
slala Srpska akademija nauka pod vocstvoni
tadasnjeg profesora srpske istorije Stanoja Sta-
nojevica u Carigrad radi upoznavanja carigrad-
skih arhiva (str. 3-18). Osnovne stvari iz tog
predgovora su date i u francuskom rezimeu na
kraju knjige (str. 571-574). Posle
sadrzaja VI i V knjige miihimme defterleri (str.
33-415) dat vrlo opsiran registar (str. 417-
569), koji omogucava da se covek u materijalu
snade.
1) Peta i sesta knjiga miihimme defterleri po-
g1esno su numerisane. Sesta knjiga sta-
rija nego peta.
2) Tako se sada zove taj arhiv. Elezovic ga
zove vekalet hazinesi. Da li se
tako zvanicno zvao taj arhiv 1936 godine,
nije mi poznato. Znam da se ranije zvao
Istina da se ime toga
arhiva cesce menjalo.
321
Povodom toga izdanja imao bih, prvo, da
kazem nekoliko opstih napomena. Druga knjiga
Zbornika za istocnjacku i knjizevnu
gradu koji izdaje Srpska akademija nauka po-
kazuje da se nastavlja sa pravcem koji za-
pocet u prvoj knjizi (Gl. Elezovic, Turski spo-
menici. Beograd 1940). Svako se mora zacuditi
nacinu kojim se prilazi publikaciji turske arhiv-
ske u ovom zborniku. Dosadasnje dve
knjige donele su spomerlike se odnose na
istoriju citave Osmanske imperije. Nije jasno
zasto su u tom slucaju objavljeni spomenici
samo u prevodu na srpskom. Kome treba te
da sluze? Ako nasim istoricarima
koji ispitivati istoriju Turske, proslo vre-
me kada se mog1o baviti istorijom Turske bez
znanja turskog jezika. Nekakvog smisla imalo
objavljivanje tih dokumenata samo na srpskom,
kad te dokumenata sluzile prouca-
vanju istorije nasih naroda i zemalja pod
skom vlascu. knjige, narocito druga
donose za istoriju citave Osmanske im-
perije.
Ali, mislim ne samo da potrebno
nego da mi i ne mozemo objavljivati
za istoriju imperije u celini.
Zbilja cudnovato sto Srpska akademija obja-
vljuje gradu za istoriju Osmanske imperije, kad
nas najpreci zadatak da objavljujemo izvore
za nasu istoriju.
U predgovoru Elezovic prvo govori nesto
radu komisije Srpske akademije iz 1936 godi-
t1e. St. Stojanovic odmah povratku napisao
i stampao kratak i stur izvestaj radu komi-
sije.') On napisao da rad komisije nije
mogao doneti nikakvih pozitivnih rezultata i
dCl ie ostao besplodan. Elezovic. medutim, sada
. tvrdi da rad komisije vrlo uspesan. Pu-
stimo na stranu to neslaganie, ali vrlo pre-
tenciozno kada Elezovic tYrdi da komisiia
imala Prioritet otkrica. da ie akade-
miia izvestaj komisije, i kada se na-
glasava da su turski istoricari prionuli na rad
na ispitivaniu arhivskog materijala p-osle od-
laska f'IA.se Ne znam zasto
notrebno da se neuspeh n".se komisiie prayrla
k"kn knmisiii niie nista nokaziv'lln rado.
Na.icudnovatiie od svega da komisija niie
7na]'t za miihimme defterleri do pred sam od-
l'Jzak. nc> mogu da ulazim nitanie kako
se to dogodilo. ali me cudi da njima komisiia
niie znala nre nego sto usla u Carigradski
CJrhiv. se da ne podgrevao ova
nitania. da ih Elezovic nije spomenuo. Ne znRm
knli1<o Elezovicev revolt prema cinovnicima
u Carigradskom arhivu opravdan, ali znam da
3) Vidi: JIC (1936), 414-426.
21
322
su meni ti isti cin.ovnici u daleko
vise nego sto zahtevao uoblcajeni postupak
u svetu.
Elezovic skupio beleske iz mtihimme
koje da pokazu sta su
te knjige. On dao i delimican spisak knjiga
miihimme ') spisak moze
stiti onome ko hteo da u
iako spisak nepotpun.
da Elezovic na osnovu svojih
belezaka i na osnovu letimicnog pre-
gleda knjiga daje svoje misljenje sta su mti-
himme tome on sa visine
koji
Elezovicevom zakljucio sta su mii-
himme onako od oka. ElezoviC nije
opisao Divana, koje on i ne spo-
minje, Elezovicevom mii-
himme postali knjige koje bog
zna ko i kada prozvao Miihimme defteri, sto
se na nasem moglo kazati: Knjiga vaznih
dokumenata<<, da su to uvezani sve-
prepisa ferma-
na, hati hati i drugih
vaznih akata koji su na sve strane
iz koje 1su blle pod
velikog Elezovicu, ne-
sistematskih zvanicnih akata neko
. . . posto izvesno odablranje,
sredeno uglavnom nekom
iako to nije ni pazljivo
ni tacno, nego cesto, skoro najvise
i aljkavo. Elezovic tvrdi da su akta
ali se ne vidi ko taj koji
odredivao koja se akta knjigama
ove
procita prof.
Osmanll Devletinin Merkez ve Bahriye
latl (Ankara 1948), gde odlicno opisani
Divan, njegove i divanski def-
teri, na ogromne _ i izvorne
videce koliko to ElezoviCevo tvrdenje
iz osnova
Uzuncarsili pise:
U Divanu se Yoiili mnogi defteri koji
se odnose na poslove. Pored najvaznijih
njima, kao sto su muhimme ahkam
tahvil, ruus, name i ahidname bllo
mnogih drugim poslovima ...
4) Spisak delimicno i d-r Fehim Baj-
ali vecinu deftera pregledao
Elezovic. dao vise poda-
taka nego Elezovic. On takode navodi da
defteri sadrze odluke, sto pokazuje da
Bajraktarevic pregledao deftere solidnije od
Elezovica. Nazalost, BajraktareviC pre-
gledao malo deftera.
Mtihimme defterleri su se nazivali oni koji
su sadrzavali zapise politickim, socijalnim,
ekonomskim, i uprav-
nim odlukama, koje su se raspravljale na sva-
koj sednici Divana, kada Divan redovno za-
sedao. Posto nije blo oblcaj da se protokolira
na Divanu, divanski su zapisivali rezul-
tate bolje
sadrzaj odluke se iznosio pred
koji se kasnije pisalo odgova-
mestu i nisandzija iz-
vlacio tugru na napisanoj zapovesti ili fermanu.
Uzuncarsili navodi, dalje, primere da
lja to bllo tako, medu ostalima navodi i
primer iz V knjige miihimme defterleri (odluke
od 7 sevala 973)
5
). sto se vidi, ovo tacno
obratno od onoga sto Elezovic misli sta su
miihimme defterleri.
Ali da predemo na samu mate-
rijala. se sa iskrenim pitam cemu
sluzi takav prevod takvih regesta. Pre svega,
covek se mora zapitati zasto bas da se odabere
VI i V knjiga, odnosno iz 1564-1566 go-
dine! Ocigledno da se tu nije poslo ni od kakvog
kriterija nego od toga da se slucajno doslo do
tih regesta. Elezovic kaze: Izvodi iz dve knji-
ge ove zblrke vaznih drzavnih dokumenata koje
ovde objavljujemo imaju mnogostruku vaznost
ne samo za nas nego i za kulturni svet.
Ne samo sto njima mozemo da cenimo ka-
kvo se sve istoriskih podataka krije
preko 260 takvih knjiga od 1553 do 1869 g.,
nego iz sadrzaja V i VI knjige Mtihimme defteri
mi mozemo iz da pratimo kako su se vrsile
pripreme u Turskoj, kad se carevina spremala
da zagazi u rat sa Habsburskom monarhijom i
preko nje skoro sa celim hriscanskim zapadom
i da podrobnostima pratimo kako se provo-
dila mobllizacija u ovoj mocnoj carevini u vre-
me kad se besprekidno sirila na tri kontinenta
sveta. (str. 18). sto ElezoviC mozda
se moze pratiti VI i V knjizi muhimme def-
terleri, ali se ne moze ovakvim regestima
kao sto su ovi koje u prevodu on objavio.
sto preveo Elezovic i nisu nikakvi
regesti. prosto vrlo kratak sadrzaj
(fihrist) tih knjiga miihimme defterleri,
napravljen radi snalazenja u tim knjigama
radi toga da oni kao takvi koriste direktno
istoriskom Ocigledno da nije kriva
osoba koja napravila fihrist za te dve knjige
sto se taj fihrist oglasuje onim sto nije. Ele-
zovic oglasio fihrist regestima i snosi punu
odgovornost za gore ocenu.
Hteo blh ukazati jos na ovo. Kad nepo-
znata osoba pravila fihrist, pravilno postupila
sto unela sve, taj fihrist treba da
5) Osm. Devletinin Merkez ve
Bahriye 79-32.
coveku koji na tim knjigaina. Ali, ako
neko pravi nema smisla da objavljuje
sve iz tih knjiga. Posebno nema nikakvog
loga da mi objavljujemo sve iz tih
Jasno da mi da objavljujemo ono
sto se nas tice i sto moze imati veze sa istorijom
nasih i zemalja. Medutim, tu ima stvari
koje nista ne mogu onako kako
Cemu ovakva saopstenja,
koja se odmah prvoj
1
Str. 1. - 1 (m)"} 972.-
Cestiti ferman temisvarskom defterdaru Meh-
medu: dopusta mu se da se vrati u Carigrad.
2
Str. 24. - 2 (m) 972.-
Visoka zapovest defterdaru od Halepa, Der-
vis celeblji: da se iz Halepa uzme i
poslje za potrebe Jerusalima 33).
Eto, to su prva saopstenja kojima
ti regesti. Takvih saopstenja ima jos mnogo,
gotovo vise od onih koji ipak nestO kazu. Ne
navoditi sve ali evo jos
liko:
529
Str. 220. - kraj (r) 973.-
V. z. lali carevicevom: da postupi u smislu
referata kadije Sejdi Sehera, od koga mu salje
prepis 265).
531
Str. 220. - kraj (r) 973. -
V. z. kadiji od Iznika: odnosno drva gradc
265).
Ali ima i ovakvih
545
Str. 220. - 21 973.-
V. z. beglerbegu od Bagdada: da se obavesti
licima iz Erblla 267).
Ili ovakvih:
634
Str. 240. - 21 973.-
V. z. beglerbegu u Erzerumu: da se pronade
nekakva nevernicka zena 276).
Ovo moze oglasiti samo onaj ko
hteo da pise na u
regesta.
Ali ima i takvih regesta iz kojih covek ne
moze se radi, koji
smisla. Na primer:
117
Str. 61. - 4 (s)
V. z. od Sama: da daje timare i dirlik
od Dusehra (Devsahir?) onima koji imaju u
rukama fermane i koji idu radi dir!ik-a.
48).
6) Ove skracenice zagradi imena
meseci.
323
Sta znaci koji idu
511
Str. 212 - 27 (r) 973.-
V. z. kadiji od Kesana: da se nevernicima
na moru ne daje zito 263).
Sta hoce tim da se kaze, sta se tu
njuje? Jasno ni kom nije.
653
Str. 263. - 26 973.-
V. z. kadiji u Jalak Adabu: da uhvati ne-
koga od zlikovaca (ehl-i.-fesad) (bad-
el-habs) u Kara Murselu (str. 278).
Da li se ti zlikovci zovli' bad-el-habs (?!)
ili zvanih znaci bad-el-habs (? !)? .
da Elezovic ne zna sta znaci bade'l-
habs, tako jasan
702
Str. 278 - 9 973.-
V. z. Murad begu: da od dva beglerbega
to u Jemenu jedan podaren njemu 284),
ne moze niko razumeti. Sta to po-
od dva Jedino, ako nije
stamparska treba da stoji: Od dva
mesto od dva to.
to da Elezovic
kraju brisao to, ispada da
begu od ava beglerbega u Jemenu jedan po-

874
Str. 339. - 13 973.-
V. z. kadiji samokovskom: odnosno uzroka
oslobodenja uhapsenika 302).
Ne moze se lako valjda da
kadija objasni zasto oslobodio neke uhap-
senike.
1814
Str. 656. - 22 (za) 973.-
V. z. begu od Scgedina: da se izvuku gore
, brodovi 399).
Da li to znaci da se izvuku na
ili da se koji se nalaze negde na
donjem na vise, ili nesto
Kakvog smisla ima objavljivanje ovakvih
slicnih ima jos dosta!
Ali i tamo gde nesto mogli koristiti ti
regesti, ima pogresaka.
imena mesta data sa mn,ogo
saka. se vidi tome sto Elezovic stavio
znakove pitanja mnogih mesta.
Nije cudo da ima kod imena sela, ali
cudnovato da ima jako mnogo znakova pi-
tanja kod imena sandzaka i sedista
gova. Ponegde ne znamo zasto stavljen
nik. Na zasto stavljen upitnik kod
Kobasa 275) i kod 411)! Neka
mesta ocigledno data, nije stav-
21*
324
ljen upitnik. Sakmar na primer, blti sigurno
Satmar (str. 205 - na str. 209 stavljena pri-
medba).
Posto su ti regesti objavljeni samo u pre-
vodu ,ne moze se izvrsiti kontrola u svakom
slucaju da li su izvesne besmislice i pogreske
nastale zbog toga sto ih sastavljac fihrista
napravio zato sto nije dobro prevedeno. Do-
blja se utisak da ima i jednog i drugog. Vec
ponesto sto sam ranije pokazuje da sa-
stavljac nije znao dati kratko da
ocuva smisao. Ali, mnoge stvari pokazuju da ni
prevodilac nije mogao izaci na sa smislom
tih saopst!;nja, da ih nije razumeo.
Evo
13
Str. 30. - 2 (m) 972.-
V. z. beglerbegu od Erzeruma i kadiji erze" .
rumskom: odnosno nekog lica koje
ubljalo i pljackalo ljude (evelini kullarin-
dan?) (str. 34).
Sta znaci ovde evelini U re-
stoji: evelin kullari? i nista vise.
Sme li se u (i inace) objavljivati
nesto sto nema nikakvog smisla!
58
Str. 16. - 13 (m) 972.-
V. z. begu od Seles (Silistrije?) i kadijama
i Hrsova: povodom tuzbe protiv (uvez?
avariz?) bejtulmal emina i sandzackog mefku-
fata od sandzaka Seles(?), da se predmet sud-
sl,im putem isledi (str. 40-41).
Sta znaci ovde uvez ili avariz? Ni u
nije dato objasnjenje.
199
Str. 102. - kraj (s) 972.-
V. z. beglerbegu od i
Bajburda i Esper (Esir?): da pozovu seljane
se!a jeunog jednog >:s<Jgun izvi-
deti zasto se odmecu nemuslimani (str. 58).
Elezovic ne zna sta znaci salmal!:, jer
ni nije objasnio, znaci: naplatiti,
uterati porez,
7
) na ovom blti: na-
metati teret, udariti namet.')
1919
Str. 691 - kraj (za) 973.-
V. z. obznanjuje se: da za serdara jedinice
sefer taifesi?) postavljen jcdan od
karamanskih zajima imenu aga
(str. 409).
7) Salgun, ostalog:
Auflage, Frohne; salyane salmak = eine
Jahressteuer (Zenker 562).
8) Sipahi veyahud veya sancak voyvo-
das 1 varsa gucle yem ve
koyun ve tavuk taleb eyleyi.ib evden
eve s l g u n s l m Ka-
nunlar, 270).
Ama, nece goniilli sefer taifesi
nego goniillii sefere taifesi, i to ima smisla
gornje nema. Koliko Elezovic ne zna ili ne
pazi sta pokazuje to sto u re-
gistru dao ovako: sefer taifesi
(druzina koja dobrovoljno polazi u rat). Zasto
tako nije prevedeno u tekstu, nije jasno.
Ovakvih primera moze se naci jos dosta.
Ali kad smo kod reci da se zapitamo
sta ovo:
426
Str. 208. - 26 (r) 972.-
V. z. vojvodi bogdanskom: njegovu za-
htevu od jedinice za odbranu zemlje
moze zadrzati 100 dusa (str. 87).
Zasto tu nije rec Kako
Elezovic stavlja u iste zagrade tursku rec, kad
prevede, moglo se shvatiti da goniillii
sa >>jedinica. Iz registra se vidi da
Elezovic inace zna sta znaci ta
Ali ima slucajeva gde se vidi da Elezovic ne
zna sta znaci pojedina rec ili izraz na turskom.
Naveli smo salgun salmak, evo jos jednog
primera:

101
Str. 54. - 29 (m) 972.-
V. z. kadijama Akermana, Bendera i Kilije:
da se raja, begunci iz Bogdanske, koji se nalaze
na teritoriji doticnih kadiluka, koji su po-
begli u meduvremenu od posljednjeg i pret-
poslednjeg dogadaja da se vrate na
svoja stara mesta (str. 46).
Nigde nisam spomenuo kako ti regesti je-
zicki izgledaju u Gl. Elezovica, u
to ne zelim ulaziti. Ali ovde moram. Sta znaci
da se raja ..... da se vrate! Ele-
zovic inace svima prebacuje >>rogobatan
Ali .nisam zbog toga citirao ovo mesto nego
zbog prevoda reci fetret (kod Elezovica fatret).
Sta znaci: koji su u
od posljednjeg i pretposlednjeg dogadaja?
Ocigledno Elezovic preveo to lose. zaista
to znaci: koji su pobegli za vreme inter-
regnuma, za vreme bezvlasca.") Interesantno
da Elezovic u registru pise: fatret, kobni do-
gadaj.
Elezovic i inace proizvoljno. Na pri-
mer: gediik = penzija (str. 41), agnam = stoka
(str. 42, 55) itd. Neke od tih reci koje na
jednom mestu pogresno prevodi na drugom
mestu prevodi tacno.
Jos spomenuo nesto sto pokazuje koliko
Elezovic nece da uzme u obzir opravdane
primedbe.
9) Fetret = Mattheit, Abspanung, Erschlaf-
fung; der Zeitraum zwischen zwei Pro-
plleten; Z>vischenzeit, I n t r r g n u m
(Zenker 657).
Elezovic pise ;;irahor (str. 308, 385 i dalje
konsekventno). On napisao u svojim Turskim
spomenicima: >>Tur. girahor vrsta kuluka .....
girahor, cirahor doslovno znacilo koji zdere
smolu, katran. Kod Vu.ka saraori znaCi radnici.
U ovom nasem slucaju to blti zapravo zi-
dari. (Turski spom. 1, 37, prim. 7). Iako mu
ukazano sta bukvalno znacenje reci ce-
rahor (Gl-k Zem. muz. III, 196, prim. 8), Ele-
zovic ostaje pri svom smesnom i pise
;;irahor.
Ali, ako mi nismo u stanju da uporedimo
Elezovicev prevod sa originalima, ipak smo u
stanju da izvrsimo kontrolu riekih podataka.
U knjizi prof. Uzuncarsili-a Osmanll Devle-
tinin Merkez ve Bahriye ima spo-
mena podacima iz tih dveju knjiga koje
objavio Elezovic, iako vrlo malo.
Prvo, na strani 80 i 81 kod Uzuncarsili-a
nalazi zapis sta se raspravljalo na Divanu
7 sevala 973 godine. kod Elezovica za-
vedeno pod br. 1442-1448 i 1450-1451, odnosno
na str. 451-543 deftera (izuzimajuci 10 i 11
tacku kod
Uzecemo, kako glase neke
tacke kod Uzuncarsili-a, kako
regesti kod Elezovica.

gidecek olan vezir Pertev
Tuna'y1 gecerken kendisine at ge.mileri
tedarik ve hazlr edilmesine dair Semendire
sancag1 begine (tac. 6).
Sefere 9ikacak olan orduy-1 hiimayuna koyun
tedarik eden ve askerin ge!.)mesi i;;in kopriiniin
eski oldugunu Sirem sancag1 begine
oeslenmesi ve kopriiniin iki araba
ge;;ecek surette tamiri (tac. 7).
Elezovic
V. z. smede1evskom begu: da spremi brodove
za prevoz konja (at gemi) i za prevoz vojske
(br. 1446).
V. z. begu sremsk01n: da se spreme ovce za
carsku ordiju, i podnese njihov spisak 1447).
Ovim ukazujem koliko ti navodni
oskudni.
Koliko citanje imena mesta u
koji Elezovic pokazuje jedan
prime1. Elezovic na 212 pise sandzak
Camsikez (?). isti sandzak cita
istu V knjige
mtihimme 103, 2).
saopstava:
Arab hiikiim ki,
Siidde-i saadetime kazaya defterin gonderip
Vilayet-i Dulkadir miiceddeden tahrir olundukta
defter-i atikte bazi kura ve mezariden
malikane mukayyed olmagtn defter-i cedidde
dahi niSif malikane yaz1ltp sahipleri miilkiyetini
325
isbat edemeyip defter-i cedid-i mufassalda
mevkuf Buyurdum ki
hiikm-i vartcak goresin vilayet miiced-
deden kitabet olundukta sahipleri miilkiyetlerini
isbat etmemekle defter-i cedidte mevkuf kaHp
timara verblmiyen malikaneleri
hiimayunum i;;in (Str.
5).
havas-1
106-7,
Kod Elezovica regest tog istog dokumenta
glasi:
V. z. defterdaru od Arab: da se imanja ciji
vlasnici nisu mogli dokazati privatnu svojinu
(miilkiyet), koja su prilikom novog popisa ostala
kao da se ne daju u timar, nego da
se ta poluprivatna imanja zadrze kao carski
has. 269,
Iz ovoga se vidi ne samo da sastavljac
na
smisao, nego da Elezovic losim
izraza malikane (=. poluprivatno imanje)
udaljio sasvim od toga
dokumenta.
Nije mislim, dalje po-
koje se jos u ovoj Elezo-
viCevoj knjizi. Ono sto smo dosada po-
kazuje jasno kakav ove
i besmislice kod Elezovica ne
se slucajno - to nisu lapsusi koji se mogu
svakom dogoditi - su posledica
slosti poslu.
jos istaci da ova knjig?
za i
znaci dubok pad plema knjizi. u
knjizi, 11 Turskim spomenicima, ima takode
smesnih objasnjenja, kao sto
cerahor. Ima i tamo takode mnogo
cak ima u nekim kratkim saopstenjima ili
gotovo isto toliko pogresaka koliko
i jedan
Elezovic pise:
Napisano: fahr-ul-fevaris, neoblcna upotreba
pers. reci feres, konj, ovde verovatno u smislu
spahija, vitez. I, 35, 1).
Fevaris nije nikakva neoblcna
nego najoblcniji slomljeni (od
fa'il). nije isto sto feres, iako dolazi
od jedne osnove. Feres nije rec nego
Nije smislu spahija --
vitez nego bas od faris sto znaci
konjanik, spahija. Ovde se moglo reci: pet
reci deset pogr:esaka.
Ima spomenicima
ispod teksta koje su ispale citave studije, u ko-
jima se kojima pisac nije
dor:tstao. Neke od tih >>studija ponesto i
11 "ke Sll takvog kao sto studija
slamskom _ 9ise Sa!Ja-
nc ;ic u ovoj svesci Priloga
326
Svega toga ima u spomenicima. Ali
su onde vazni spomenici, od
kojih su mnogi onde put objavljeni. Tamo
su objavljeni vazni dokumenti iz
i dokumenti koji su samo Elezovicu do-
stupni. spomenici su v 1 k i s n
k n i g svih
i ocevidne izdavaca za taj posao. Ovi
koji su objavljeni u knjizi
su od neznatne me-
todoloski ne zadovoljavaju ni sa gledista isto-
ni sa gledista orijentalne filologije. Kod
spomenika onaj ko nije ne
moze lako zapaziti lose izuzima]ucr
mesta gde se Elezovic upustio u teme
u svojim studijama u ispod
teksta.'
0
) Kod ovih ne covek
da bude nikakav da zapazi da ta
publikacija nema gotovo nikakve vrednosti.
te publikacije svodi se samo na to
da mi imamo indicije sta V i VI knjiga
miihimme i da dobljemo nekakvu
sliku sta mi.ihimme uopste.
ove publikacije, dakle, svodi se na
ono sto hteo da dade sastavljac tih
dveju knjiga, ukoliko nije nesto Elezovic
preveo ili lose
Branislav Durdev
G. Bousquet, Les conquetes musulmanes
et l'imperialisme arabe, extrait de Ia Revue
africaine, t. XCIV, et
1950), 283-297.
univerzitet vazno
talnih studija. Na filozofskom fakultetu ovog
se istocni jezici i knji-
zevnost, i islamske civilizacije,
islamska islamska filozofija. Na
ovom fakultetu postoji i institut koji
objavljuje svoja posebna izdanja pod naslovom
Publications de l'Institut d'Etudes
de la Faculte des Na fakul-
tetu se i upoznavanje
zivota i islamskih
Ovaj poslednji uveden 20
godina, ga poznati naucnik
Buske. On spada u najboljih poznavalaca
ovih pitanja i dosada objavio niz znacajnih
studija iz ove Nedavno sam doblo na-
vedeni njegov clanak koji napisao u cast
10) Neke u spomenicima sva-
kom cudne, ne mogao
u njih sa sigurnoscu uci. Tako, na
svakom jasno da nemoguca
Elezoviceva da se turskoj paleo-
ne moze govoriti (str. XV predgo-
vora).
u kome
osvajanju i islama u
veku Hadzri.
U pocetku Clanka Buske istice znacaj i slo-
zenost ovog i veli da osva-
janje u veku jedna od naj-
zacudnijih pojava opste Za
desetina godina zajednica plemena, dotada
hicnih i cija uloga bez znacaja,
uspeva da osnuje koje se od
Indije do obala Atlantika. On se na
objasnjenja koja su ovoj pojavi dali na-
ucnici, kao Kaetani,
i konstatuje da oni jednostrano posmatraju ovaj
Jedni isticu da su zanos i zelja
za islama sacinjavali snagu koja
povezala plemena i pokrenula ih na
osvajanje. zastupaju glediste da
nicki instikt plemena osnovi
glavni pokretac za osvajanje, da po-
stepeno isusivanje i po-
luostrva potaklo plemena na seobu
osvajanje.
Buske istice da se pojava osvajanja i
ne moze objasniti poje-
dinim cinjenicama. On da ovu
treba gledati u spletu raznih cinilaca k,oji su
delovali kao snaga i uslovili
U tom su smislu
delovali ovi cinioci: vera, siromastvo,
instikt, organizacija
njene odlicne .vode, kao i
Vizantije koje se nisu mogle
nadiranje.
navedenih pitanja Buske
i islamizacije pokorenih na-
On izmedu
osvajanja, dominacije i islamizacije, i istice da
su to odvojene koje se i drukcije ob-
jasnjavaju. tvrdnja da su
ostavili narodima da ili
u islam ili Oni nisu osvajanja u
cilju islamizacije. Ona nastupila
posle osvajanja, vrsila se postepeno i dobro-
voljno u toku nekoliko vekova sticajem raznih
politickih, ekonomskih, i verskih
u prilog toga cinjenica sto
ostalo naroda koji su i dalje ocuvali
svoju veru i sto se islam rasirio cak i u onim
koji nisu nikad pod vlascu arap-
skih i islamskih Afrika).
Sigurno slozeni nije se mogao
potpuno obraditi u ovoj studiji u kojoj
su podvucene i osencene samo glavne linije. 1
toga pisac uspeo da jasno i pravilno
uoci, postavi i izlozi i da izvuce
vilne zakljucke.
D-r Mehmed Begovic
1 s m i 1 k k i U z u n r i 1 i, a-
nun-i Osmani Mefhu_m-i Defter-i
k n i, Belleten XV br. 59, Ankara 1951,
s. 381-399.
U navedenom casopisu turskog istorijskog
drustva poznati istoricar I. Uzuncarsili objavio
jednu kanunnamu iz doba sultana Murata IV,
sasta,vio reisi.ilktittab Avni Omer-efendi
1051 (1642) godine. da
Omer-efendi prije nego sto postao reisfil-
ki.ittab defter i da
napisao vrseCi to
koji se njoj
Naime, su svi i iskorista-
vanja u timarsko spa11ij-
skom sistemu. to najbolje poznavati
defter tj. koji se na
celu uprave koja rukovodi timarsko'
organizacijom.
Pazljivo procitao ovu i
statovao, da se ona slaze s di-
jelom rasprave Ali Causa, 1947
objavio turskom tekstu i prevodu
Zemaljskog muzeja Steta da prof.
prije
zna.o za raspravu, ciji se iz pera sa-
mog Ali Causa i s njegovim potpisom nalazi u na-
sem mu dalo mo-
da uporedi ova dva izvora i ispravi i
dopuni neka mjesta
dije, ciji on prepis nasao u Ragib-
pasa u
Kod Ali Causa na prvom mjestu opsirno da-
ta podjela Osmanske carevine s
obzirom na uprave i spahijsku
ciju (turski tekst s. 146-152, pr<:vod s. 174-183).
Toga u nema. U uvodu te
govori se pravnom karakteru mulkovne i mirij-
ske zemlje kako to u fetvama
sejhulislama Ebu-s-Suuda, sto se nalazi i po-
cetku koju obj.a,vio Dr. Fuad Ko-
pri.ili.i u
Iza toga Ali caus iznosi ka-
rakter timarskog sistema. Tu Sll
22 vrste timara u sirem i nacin
njihovog koriscenja kao i koje su za
njih vezane. to slijedece:
1) carski hasovi (havass-r
2) hasovi vezira i visih funk-
cionera;
hasovi sultanijama u vidu
naze
4) date sultanij.a.ma i istak-
za zasluge;
5)
6) arpaluci koji su
star jesinama drzavnih radionica kao i nekim
bezim:a;
327
7) odzak!Uci, koji imaju karakter hasa, koji
su prilikom osvojenja nekih podrucja davani ne-
kim bezima s pravom nasledivanja kao nagrada
za njihovu i za vrsenje odredene du-
znosti;
8) zeameti i timari koje su doblvali spahije
koji su sacinjavali elitnu tursku konjicu;
9) timari izdvojeni iz zeameta i timara penzio-
nerima (tekai.id
10) zeameti i timari koji u smislu jurtluka
i odzakluka davani nekim asiretskim bezima

11) timari ustupani na malikane, ali s
oba.vezom ratnika (celebi.i), zbog cega se
i miilk
12) zajednicki timari s obave-
ucestvovanja u ratu, kar
ili mi.inavebe trmarlari;
13) i timari koji su l1 arapluka
bezima pjesaka
i akindzija geri hizmet
ve
14) zeameti i timari odredeni !Jezima
reda ve <;eri-

15) timari carske ergele
ocaklar
16) gedik timari koji a!'apluka do-
dizdari, cehaje i ostali
17) timari
(mi.isellem
18) carskih sokolara (hassa av

19) timari i
mesta (asha!J-i derek ve
20)

21) timari vlasteli i
i
22)
Sve se to nalazi i u Avni
kod postoji
slijedeca >>Postoji 14 zea-
koji borcima,
carskog odzaka. se za-
i i se za
zivot i srecu
Isto ta.ko gdje se
dodato ovo: Ovcepolja,
Tanridaga Kodzablika, Naldokena,
dza, i Vize koji (oslo-
izv sYi 1019
odzaka. U to zapisani juruci i
od 30 osoba odzak, od
toga1 pet osoba Sll sYi
ne 1019 odzak:a, samo
u cine 1019 odzaka. u
1290 odzaka. Prema tome i
328
imaju 2309 odzaka, od kojih 25 osoba su jamaci
(pomocnici - Kada se dogodi
vojni pohod oni kojima red. da idu (nev-
betli ef;kinci) od svojih jamaka 50
akci djvanskih vanrednih nameta (ava-
d1vfmiye) i na vojnu; kad:1 voj-
nog pohoda, cinj to ne Oni koji
idu na vojnu ne daju (adet-i a1gnam)
za kada idu na vojnu. Ova ma-
kalr na vojni kao spahija opet se ne
oslobada svog juruckog svojstva.
Svim data zemlja veJjcinj
jednog cifluka. Desetjna Zita koje se doblje s tog
cifluka prjstojba su
na tjmar. Onj kojj su na redu prjhod
toga timara i na vojnj pohod. Onj se
ov.akvim poslovjma (oko topova):
se njihovu pomoc, dok
borbe i ratovanja stavljeno kao oba-
veza zaimima i timarnjcima .. Od nekog vremena
od njih se uzimaju zamjenici te sami ne

Osim toga Avni
dodate jos tri vrste timara i to e.ia-
Rum, timari za Anado-
Jjji te dzambazi i garibl. Ovo nije unio
svoj rad, vjerovatno zato sto se tice Anadolije.
Ali s obzirom na vaznost ovih podataka za pozna-
vanje turskog spahijskog sistema, mi cemo te di-
jelove cijelosti
1) Malikana u ejeletu Rum
Jedna vrsta malikana koja postoji u
to podrucje Amasjje i Sjvasa koje
poznato pod nazivom vilajeta Ono cini se-
sandzacj neke svoje oso-
('>'i:larae 1
Naprjmjer osim odredene prjstojbe
na cifluk (harc-1 muvazzaf) ovdje se
dvjje desetjne od zitarjca - zrnje) i
osta.Jih proizvoda (galli'it). Jednoj divanska
desetina (ot;;r-j divi'in1), spahije koje
timar. jednoj ve!e maJjkanska dese-
tjna (Oi;ir-i mi'iJjkfine), t!Zjvaocj va-
mulkova (ashab-1 evkaf ve emlak). U od-
petine na ren-
te (haraC-1 to sto ze-
mJja krajeva j.aka, to
bllo zakonjto. Pravi razlog slijedece:
osvojenja tih ostavljeno
na njihovim mjestjma, na njihove glave stavlje-
na dzizja kao i na stanovnjstvo ostalih zastice-
zemalja. Na
odredena novcana (harc-1 od-
renta (>>harac-i muk2seme).
Ali zemlja njje data u vlasnistvo, nego -
nakon sto za fiskus musJjmana -
vrhovnistvo n.a,d zemljom (rakabi'it-1 arazi), na-
hija nahija, u vlasnjstvo
prvacima. kao sto u Rumelijj u
vlasnistvo vezirjma nije jm to
dato u vlasnistvo s i drugjm dacama,
nego im dato vlasnistvo (posjed) s tim da ti
vlasnjci d.aju poreskoj (>>beyt-i harac)
i
posto spomenutim tesko sta vise nemoguce da
sami sobom veci dio ze-
malja, to svakj od njih dao ona po-
dr).lcja koja spadaju u nekima od
raje kojj s11 ih prije posjedovaJj ili I
svakj od ovih sjje zanje zemlju koju drzj te po-
sto dade spahjjj
semu, daje njihovim vlasnjcjma desetjnu od zj-
i od doblvenog prjnosa sa vjnograda, basce
vrta kao kjrjju za zemlju. Tako
ugovoreno tako se s jskorjstavalo

Tokom su vlasnicj posjed-
nici, te njihovi usvojjJj nacjn kojj
s koljena na koljeno i na tome se
trajno ostalo. Ovo ono sto
skom desetjnom. Na taj nacjn polovina cjelo-
zemlje i1 havas i tjmar,
maJjki'ina posjed-
nicj Ovjma nikakva
odredena.
I ka.nun-nami
ca iz prvih godina njegove vladavine navode se
nekj predjeJj Anadoliji kojima ttzimane
dvjje desetine malikane i divani. U vezi s tjm
tt 177 citir.ao sam jedan odlomak iz
jedne kanun-name (Kanun-name-i bl-
!Jadir) sam nasao
akademije koji se od-
nosi na divansku i malikansku desefj_
Sadrzaj toga odlomka se
s gornjim tekstom Avnj Omer-efendine
(Vidi Glasnik Zem. za 1949-50 go-
str. 338).
Iz prednjeg se lako moze da nave-
dena vrsta malikane sasvim pravnog
karaktera nego sto Rumeliji.
2) za pozadinsku sluzbu u Anadoliji
>>U AnadoJijj takoder postojj pjesaka
i i oni svi idu na Od njih
6900 osoba dolazi na sa
cima ih 26.500 osoba. Od spomenutog reda
pjesaka i muselema vodeni na kojj
na (nevbetltisi.i) te stt vrsili tegle-
nja topova, ('jscenja topova donosenja hrane.
sto tako i kod ovih postojao
. odzaka, te desetintt zita
prjstojbe onaj pjesak i muselem koji k
u tom na i on vrsio
pjesacki i red
i svi onj koji Ana.doliji su kao
raja. njihovi pripojeni zeametu i ti-
I kao sto gore
od odzaka dat bey-
!igi (kao ostalo
i i ovi ici rat za-
s
3) Dzambazi i garibl (>'canbazan ve
ovih jos 1280 osoba i ga-
I k,od od 10 osoba osoba vrsi
kad red. Tako ie
islo 128 osoba. Sada i
. '
i i
u
i govori se i u
- Vidi
1949-50 god., str. 349,
se zavrsava
kod Ali dalje se govori
koji se
i (turski tekst 159-163, prevod
193-196), i
tekst 163-173, prevod 196-205) i
juruckog
Ako tekst s odgovara-
rasprave Ali da
teksta skoro Postoje tu i
razlike, ali uticu i na
Zato se postavlja ko pravi autor
toga. Kako prepisa,
sastavio Avni 1051
(1642) Ali Caus na svoga rada
stavio 9 1064 (30-XII-1653).
11 iz cega slije-
dilo da se on koristio
da on
vise istoriski vaznih
ali nije stavio svoga potpisa. Pot-
pisao se jedino ispod svoje
stavivsi:
sao Ali Caus iz Sofije slttzbl
dvoru. opet znaCilo da to rad.
Ali i t1 on se svakako koristio zva-
i
Da se ova stvar osvijetlila, trebalo
utvrditi ko Ali Caus i kakve sve
vrsio. se da prof. Uzuncarsili - ko-
risteci se arhi-
va - rijesiti to
propisi
potiCu iz doba.
kada se spahijska
u razvila. Tada
dostigla te su i
propisi za sve spahij-
skog Zato ovom trebalo
traziti izvore iz tog perioda..
Hamid
329
Collinder, R.eichstiirkische
L u t s t u d i n Upsala - Lepzig 1939., str.
104 (Uppsala universitest arskrift 1939:1).
Univerzitet u Upsali izdao vise studija iz
podrucja orijentalistike. Pred nama stu-
dija fonetici modernog turskog jezika, koju
napisao Bjorn Collinder. Ova studija pre-
stavlja iscrpnu obradu fonetike modernog tur-
skog jezika, zanimljiva za sve turkologe
narocito za one koji nisu imali prilike da slu-
sajuci zivi turski jezik naviknu svoje uho na
ispravno akcentiranje i zakone turske fonetike.
Pisac se dugi niz godina bavio fonetikom
kako turskog tako i drugih jezika i napisao
studiju fonetici finsko-laplandskog jezika i
studiju jezincnom indo-ularskih jezika.
tursku fonetiku pisac boravio u
Brusi i rezultate svoga istrazivanja izlozio u ovoj
studiji. Da u samom n-aslovu odredio
izmedu modernog i osmanlijskog jezika
pisao ovoj svojoj studiji dao naslov Studija
fonetici drzavnog turskog jezika.
Osmanlijski jezik vrvi varvarizmima.
On jedna vjestacka mjesavina stvarana vje-
kovima od arapskih, perzijskih i turskih rijeci.
Period osmanlijskog turskog jezika zavrsen
1928 god. kada su Turci uveli latinsko mjesto
arapskog pisma ili bolje kada su Turci osnovali
Tiirk Dili Tetkik Cemiyeti (Drustvo za izuca-
vanje turskog jezika - 1932.). Ovim dogadajem
pocinje modernog jezika. Razlika
izmedu i osmanlijskog turskog jezika
postala tako osjetna da Tiirk Dili Kurumu"
(Drustvo jezicara) izdalo prirucnik Tiirk.;eden-
Osmanlicaya i kao
tumac rijeci i izraza modernog turskog jezika ..
Pisac na ove razlike lijepo ukazao 'U predgo-
voru svoje studije na dva primjera od kojih
jedan predstavlja strofu iz poznate pjesme
Novbehar (Proljece) od pjesnika Ekrem
U ovoj strofi ima 30 rijeci koje su sve arapske
i perzijske povezane kojom turskom potpozi-
cijom i1i nastavkom. Samo cetiri rijeCi su se
udomacile u turskom jeziku dok su sve druge
neobrazovanom Turcinu nepoznate. Zbog vaz-
nosti rezultata do kojih pisac dosao potrebno
da te rezultate ovdje izlozimo bar u najkracim
crtama.
U jeziku postoji samo kratki glas,
kao (otac), dok se dugi glas pojavljuje samo
iznimno i to u rijecima i perzijskog
porijekla kao aile (familija), hane (kuca). Dvo-
struki konsonant se pojavljuje samo u slozenim
rijecima, kada prvi dio slozenice zavrsava
drugi dio pocinje istim konsonantom: yollar
(putevi). Vokali i, ii, i, u izgovaraju se krace,
iki (dva), nego vokal kedi (macka), nemli
330
(vlazan). Na kraju rijeci ovi se vokali izgova-
raju nesto krace nego na pocetku i u sredini
rijeci, gitti (ode), ileri (naprijed).
Konsonanti i d na kraju rijeci asimiliraju
se u t. Kako su Turci usvojili foneticki pravopis
to se rijec at (gen. sing. adin - ime) i at (gen.
sing. - konj) u nominativu izgo-
varaju i pisu jednako.
Konsonant r na kraju rijeci izgovara se ve-
cinom bezvucno: diger (drugi).
Vokal U turskom jeziku postoji zatvoreno
: gece elma (jabuka), i otvoreno : bebek
demek (reci). G. 1937 predlagano na
kongresu jezicara u Turskoj da se za otvoreno
i zatvoreno uvedu dva posebna znaka, ali ovaj
predlog nije usvojen. Pohle cak razlikuje u
turskom jeziku cetiri varijacije izgovora ovoga
vokala. Prema ovome se pise i zatvo-
reno npr. (kiseo), eski (star), kao i otvo-
reno npr. tepe (brezuljak), (doci).
Pisac jasno ukazao na ove razlike i n
za zatvoreno i otvoreno sedamdeset rijeci.
Prema utvrdenom pravilu turske fonetike se
u prvom slogu rijeci izgovara zatvoreno ako u
drugom slogu rijeci slijedi vokal i koga od
dijeli jedan konsonant.
Vokal Iako turska ortografija ima samo
jedan znak za vokal pisac transkriblra ovaj
vokal na sest nacina da ukazao na razne
vrijacije izgovora ovoga vokala. Ovo variranje
nije etimoloski, nego posljedica
metafonije vec prema kvalitetu susjednih
sonanata, pisac objasnio razne varijacije
u regresitnoj, progresivnoj i konvergentnoj me-
tafoniji. Tako izgovor vokala u prvom slogu
slijedecih rijeci imao posebnu varijaciju, npr.
kapi (vrata), kasap (mesar), taramak (cesljati),
yarim (polovica).
Vokal Ovaj vokal dolazi samo u prvom
slogu rijeci turskog porijekla. Ako u drugom
slogu slijedi vokal u ili konzonantno u (nasta1o
od frikativnog g), onda se vokal u prvom slogu
izgovara nesto zatvorenije; npr. (susjed),
oyun (igra), dokuz (devet), koku (miris), sogan
(luk). Lijep primjer reciprocne metafonije
rijec (drugi) koja se izgovara i pise

n s n n t i. Vecina konsonanata mije-
njaju jacinu tona i mjesto artikulacije prema
polozaju vokala. Koxi.sonant I poslije vokala do-
blva meksi ton ntr. bllgi (znanje), gelir (prez.
3 I. s. doci).
Sto se tice konsonanta k pisac nije
ukazao na razlike u izgovoru koje se mogu tacno
ako se uzme u obzir arapska ortografija
i nacin pisanja pojedinih rijeci u osmanlijskom
jeziku. U modernom turskom jeziku _ (latinskom
pismu) konsonant k zamjenio dva razlicita
kon:sonanta arapske ortografije i .:\), koji
imaju dva razlicita izgovora, su dva razliCita
grlena glasa. Tako se konsonant k u rijecima
kokmak (mirisati) i konak (prenociste) izgovara
tvrde i malo duze pracen zadnjenepcenim voka-
lima, dok se k u rijecima kopek (pas) i kesmek
(rezati) izgovara mekse pracen prednjenepcanim
vokalima.
Konsonant g izgovara se s n kao u
rijecima goz (oko), gelmek (doci) ili m k s
(koga prati jedan glas koji prelazi u kao u
rijecima bilgi (znanje), riizgar (vjetar).
Medutim ni ovaj glas autor njie dovoljno
objasnio. U jeziku glas g ima
tri varijacije prema vokalima koji ga prate;
g koje se sa zadnjenepcanim vokalimC\ izgovara
d u z kao gelmek, g koje se sa prednje-
nepcanim vokalima izgovara jasnije, spri-
jeda, npr. gavga (svada) i m k g koga prati
poluglas izmedu i i kao u rijecima bligi
riizgar.
Izgovor frikativnog g (nastalog od g t_) pi:;ac
iscrpno objasnio u .brusanskom govoru i
kratko se osvrntto na njegov izgovor u yozgat-
skom i istanbulskom govoru.
Poslije vokala frikativno g izcezava samo
onda, ako i poslije njega slijedi vokal npr.
eger (ako). Poslije vokala i cesto se mjesto fri-
kativno g cuje kratko zadnjenepcano 1, u
futura prelazi ponekada u dugo npr.
diger (drugi), sevecegim (fut. 1 l. s. voliti). Po-
slije i zadnjenepcano 1 g se izgovara, ako
stoji izmedu dva vokala onda se cuje muklo,
npr. ayagi (ak. noga), (ak. svjetlo). Poslije
vokala cuje se ili kao zadnjenepcano u ili
npr. yogurt (kiselo mlijeko), dogur (prez. 3
I. s. roditi se).
Konsonant h (arapsko izgovara se svuda
kao oblcno h; jedino ako iza njega slijedi
zadnjenepcano i onda se izgovara slicno kao u
arapskom jeziku, npr. hirsiz (per. kradljivac),
(brz).
k n t. Pis1c se kod obrade akcenta
posluzio narocitim znakovima da precizirao
visinu tona i jacinu pritiska. Tako visoki ton
oznacio sa (accentus acutus) kao bulilt
naglaseni nizi ton oznacio sa (accentus gravis)c
kao alti (sest). Jacinu pritiska oznacio broje-
vima 1, 2, 3 i 4 iznad vokala tako da ozna-
cava najslablji, 4 najjaci pritisak (najkracu i
najduzu varijaciju). btcak (noz), (otok),
(moje ime), (perf. 1 1. s. gledati),
(pl. stvar), (perf. 2 l. pl. neg.),
(perf. 3 l. pl. neg. voliti). Na ovaj
pisac na jasan i precizan nacin oznacio
visinu tona i jacinu pritiska u svima rijecima
koje u svojoj studiji naveo kao primjere.
Iz tehnickih razloga nismo mogli svuda na
ovaj nacin prikazati jacinu tona. Iz istih razloga
nam na vise mjesta morala izostati tacka od-
nosrio tacke na vokalima i i ii ako su ovi vokali
nosioci okcenta.
Pisac oksitonom oznacio rijeci koje visoki
ton imaju na posljednjem slogu, baritonom ri-
jeci koje ne n.ose visoki ton na posljednjem
(nego na prvom ili drugom) slogu, enklitikama
rijeci koje su slijedeci drugu rijec izgublle svoj
visoki ton.
Gotovo pravilo da turske rijeci imaju vi-
soki ton (Hochton) na posljednjem slogu. Od
,ovoga pravila se izuzimaju strane rijeci, sloze-
nice, dodaci, uzvici i indeklinablle koje u rece-
nici imaju jednom slablji, drugi puta jaci
akcenat.
Sve turske imenice (imenicki ko_rjenovi i
glavni brojevi) u nominativu (ako nisu upotre-
kao vokativ) imaju visoki ton na po-
sljednjem slogu (oksiton). Isto tako sve
slozne rijeci i imenicki oksiton-korjenovi svi-
ma padeznim i pluralnim formama su oksitoni.
Pisac pronasao samo cetiri iznimke od ovoga
pravila, ali primjeeuje da da se nade
jos koja imenica koja bariton: anne, annesi,
annesine (mati), ali annecigim (moja majcica);
balta (sjekira), baltact (cjepar),
ali i sopadan (stap) i tarlada (njiva) samo u
lokativu.
Pozajmljene rijeci iz evropskih jezika zadr-
zale su u principu svoj prvobltni akcenat. Pisac
kao primjere naveo dosta rijeci pozajmljenih
iz evropskih jezika, ali pogresno oznacio po-
rijeklo izvjesnih rijeci, npr. rijec (visnja)
perzijskog, ne srpsko-hrvatskog porijekla.
Ova se rijec istina vec odavno udomacila
nasem jeziku, ali ovamo dosla iz perzijskog
preko Turaka Kamusi Tiirki). Isto tako
rijec (ceta) prema spomenutom rijecniku
siptarskog porijekla.
Pozajmljene rijeci (imenice) iz arapskog i
perzijskog jezika vecinom su oksitoni. Malo
iznimaka od ovoga pravila, npr. pencere (per.
prozor), magara (ar. spilja), (ar. mula).
Uzvici (imenice u nominativu
kao uzvik) imaju visoki ton na prvom slogu
(bariton), npr. gidiyor (dijete ide
u skolu), ali kao uzvik nereye digiyorsun
(dijete! kuda ides?).Isto tako interjekcije haydi
(dodi, naprijed), (eto, upravo) hele i hele
(sta vise, konacno), su baritoni.
Vokativ nekada enklitican, npr. adam!
(covjece!). Imperativi dvoslozenih glagola su ta-
koder oksitoni, npr. ara, bekle, ba!;!la, giitur, i!;!Ie,
kokla, otur, saklan, gonder.
331
Kraci 2. 1. pl. imperativa ima ponekada
pored zadnjeg i drugi slog Visokotonovan, npr.
yapin, gidin,
Duzi 2. 1. pl. imperativa ima visoki ton
na korijenu rijeci (bariton), npr. seviniz, gon-
deriniz.
Sljedece turske partikule su takoder baritoni:
artlk i artik (vec, konacno), dok kao imenica
enklitika artik (ostatak), gene (opet), yalntz
(samo); sljedece partikule perziskog porijekla:
hemen i hemen (odmah), heniiz (jos), meger
(ipak), yahut (ili) i arapskog porijekla:
(premda, mozda), amma (ali), mesela (naprimjer),
fakat i fakat (ali, samo).
U imenickim slozenicama gotovo uvijek vi-
soki ton nosi prvi dio rijeci (u koliko drugi dio
slozenice nije jednoslozan), drugi dio rijeci cesto
gubl svoj visoki ton, dok u padezima plurala
cuju se na ovom dijelu slozenice dva povisena
tona, npr. bukadar (ovol1ko), biiyukbaba (djed),
deiikanli (mladic), hervakit (uvijek), ilkbahar
(proljece), (pl. noj),
yeryiiziinde (na povrsini zemlje.).
drugih autora prvi dio imenicke slozenice u sta-
rom turskom jeziku nosio uvijek glavni na-
glasak.
Gornje pravilo vrijedi i za veeinu skracenih
s1ozenica, npr. boyle (bu ile), boylece, burda,
kimse, nasil, nerde, neyse, (kao pri-
log poslije, ali kao potpozicija iza tada
sonra), (cesto ugu-
rola, sanki, derhal, ancak. N eke su i
oksitoni kao oyle, oylece,
Sufiks enkiitika ako se njim
tvore imenice. Takve imenice su oksitoni osim
tri iznimke: (dimnjak), tabanca (revolver)
i amca (ujak). Dvoslozni i viseslozni prilozi tvo-
reni ovim sufiksom su vecinom takoder oksitoni,
npr. dondiik!Ja, hatirladik<,:a olduk<:a
oylece (oyle).
Prohle, medutim, precizira ovako: . sufiks
enklitika samo onda ako stoji u post-
poziciji, npr. blnce misljenju), tiirkce
(na turski nacin); ali ako ovaj sufiks postaje
elemenat kojim se tvore rijeci, onda visoko-
tonovan; npr. (prilicno lijep) donukca
prilicno tmuran), (turski jezik).
Sufiks la-le (ila-ile, yla-yle) takode enkli-
tika; npr. sizinle (s vama), (strijelom).
Sufiks lik--liik (llk-luk) nosi uvijek visoki
ton, npr. aralik (raz11fak, meduprostor), pone-
kada visokotonovan i korijen rijeci; npr.
siitliik (mljekara).
Sufiks layin-leyin visoki nosi na zadnjem
slogu: npr. geceleyin (noCu). n ll i akcen-
tira geceleyin, dok N m t h tvrdi da ovaj
nastavak enklitika - geceleyin.
Sufiks siz-siiz (stz-suz) visokoto-
novan; npr. bllkemiksiz (beskicmen).
332
ki-kii nosi takoder visoki ton; npr.
kiyafetindeki kao coban),
!)evrelerindeki b1izini ... ). Ovdje
misljenja podvojena. D n tvrdi da ovaj
enklitika, dok n 11 i precizira ovako:
ima li rijec sa ovim imenicko zna-
cenje onda enklitika kao beriki;
ako rijec onda
visokotonovan; npr. Oteki ev (ona
ci-cii (ci-cu) i (li-lu) su visoko-
tonovani ako rijec uz koju stoje jednoslozna
vises1ozna-oksiton rijec; npr. avci (1ovac),
sakalli (bradat), ali dodati vises1oznoj bariton-
ne nose nag1aska; npr. (cjepar),
. yabanci (stranac).
Padezni (ak. gen. dat. i i po-
svojni nastavci ako su na jednos1ozi).oj vise-
s1oznoj oksiton-rijeci uvijek nose visoki ton.
Ako ovi sufiksi vises1ozni ako se vise
njih jedan iza visoki ton na po-
s1jednjem npr. (g. ovaj),
ptica), topraklarimtzdan zem1ja).
cini hepsi, hepisi, hepsini (sve, svi,
sva), hepimiz (svi mi).
rijeci sa dodavanjem padeznih na-
stavaka ne svoga akcenta, nastavci
enklitfcni. D n h 1 h 1 i t s h k
i W i 1 misljenja da za bariton-rijeci
jedi isto pravilo kao i za jednos1ozne rijeci i vise-
s1ozne oksiton-rijeci; npr. efendiler, efendiyi,
efendime, efendimiz, ali efendim.
Za cisto vremenske i nacinske g1ago1ske
vrijedi isti kao i
za imenice. Svi nastavci osim yor koji su do-
dati jednos1oznoj g1ago1skoj osonvi vises1oz-
noj oksiton-osnovi, nose visoki ton i to po-
s1jednji siog, dok osnova ost<;1je nenag1asena;
npr. sev (osnova od sevmek - voliti), sever,
sevdi, sevecek, sevmeli, seve, sevse.
Sve cisto turske g1ago1ske osnove su oksitoni.
dije1a cisto turskih g1ago1skih s1ozenica
visokotonovani; npr. gidebllir (moze ici), baka-
kiHdi (osta g1edajuci). Ovakve s1ozenice su ri-
jetke jeziku, dok mnogo cesce
s1ozenice perzijskog korjena sa
turskim pomocnim g1ago1om; npr. emretti prf.
3. 1. s. narediti), seyredip
Negacija degil bariton, osim ako poslije
nje slijedi upitno mi odnosno ki u kome s1u-
visoki ton se
1
sa pr.voga na
s1og negacije (postaje oksiton); n degilmi?,
degilki.
S1ozenice sa g1ago1om 3. 1.
sing. prezenta visoki ton vecinom na po-
s1jednjem s1ogu (nastavku); haklidir (pravo
temizdir (cisto vardir (ima), ali i
(nema), !)okcadir (prilicno).
Ostali oblici g1ago1a kao nastavci u s1o-
zenicama vecinom su enkliticni; npr. gecesiydi
(]:Ji1a noc) (v1asnik sam), gen!)tim
sam m1ad), tiirkiim (Turcin sam), severdim
1jublh), yazmeliyim (trebam pisati), ali u
slijedecim s1ucajevima i visokotonovani npr.
iblursiin (da li ces umrijeti), (vi
pisaste), yazarsin (ti pises), gelirse (ak.o on dode),
oliirsa (ako bude), isterseniz (ako zelite).
Imperfekat odredeni ima slijedeci nag1a-
sak: severdim, severdin, severdi, severdik,
severdiniz, severle.!"di, ali 3. 1. s. cesto . i
oksiton kalirdi, olurdii, varurdii kao i
deni kaldi, oldi, vurdu.
Pisac nije zabl1jezio p1uskvamperfekta
N m t h akcentira
u n s U knjizevnom visoki
ton nosi nastavak sevmi!jtin,
.
Optativ o]?:siton: seveyim,
bakayim, soyliyeyimmi? Ovako misljenje za-
i u n s, g i n i illl
G i s dok n 11 i, N m t h, W i l i
D n sevey1m. Optativ plru-
rala bakalim, gidelim, yapalim. Ovako zastu-
paju i n s s, g i n, W i 1, i.il-
1 G i s dok D n i N m t h
gidelim, sevelim.
Kod oblika prezenta visokotonovan voka1
pred nastavkom -yor u svima oblicima osim u
3. 1. gdje visoki ton nosi p1ura1ni nastavak;
seviyorum, seviyorlar. r h 1 ukazao
da dodavanjem upitne cestice mi-mii (mi-mU)
visoki ton se na nastavak -yor; npr.
(Idete li sutra?). Evet,
gidiyorum (Da, idem).
Za I. vrijedi
isto sto za prezenta, dak1e:
seviyordum, seviyorlardi. Kod imperfekta I. ne-
visokotor"ovan nastavak -yor osim
u 2. i 3. l. gdje visokotonovan vokal
pred nastavkom -yor i nastavak osim kod
gdje visoki ton nosi
i seviyorlarmis. Kod N e-
m t h u svima oblicima I. odre-
denog i visoki ton nosi nastavak
-yor osiin u 3. 1. gdje visokotovan p1u-
nastavak.
Isto tako ako iza prezenta dode odnosna ce-
stica ki visoki ton se na zadnji slog
glagola, Ben diyoriim ki (kazem da ... )
sastavljena od 1oka-
tiva i pomocnog glagola ima slijedece akcen-
tiranje: sevmekteyim, sevmektesin, sevmekte-
dir, sevmekteyiz, sevmektesiniz, ali sevmekte-
diriler.
G1ago1ski spojeni sa negacijom ma-me
(ama-eme) imaju visoki ton na slogu prije ne-
gacije; npl'. sevmiyorum, sevmeyim, sevmeyelim,
'evmemeliyim, ayil'miyorlar.
Negacija maz-mez visokotonovana u svi-
ma osim u 3. 1. pl; sevmez,
olmazsa, ali sevmezler, sevmezlerdi.
Glagolske slozenice sa ken (iken) mi-
sljenju pisca cesto nose visoki ton na ovome
nastavku, dok stoje na stano-
vistu da ken enklitika; bakarken.
Za ostala glagolska glagolske ime-
nice i nastale od glagolske osnove u
pogledu sufiks
oksiton ako predhodni nije sam
bariton: npr. geldi, sevse, seve, sevecek,
sever, sevmeli, gorii-
len, sevgi, durgii.n, siirii, yikik, uydurma,
demek, gezmen, giiliimsiyerek, girip, oldukca,
buldular, sevHer.
i n k n t Pritisak (Hauptdruck)
ne pada uvijek na :slog koji visokotonovan,
iako su neki foneticari zastupali ovo glediste.
Pomjeranje akcenta sa jednog sloga na drugi
ovisi jacini izgovora vokala i kvantitetu
slogova. Prema jacini vokali se dijele
na zadnjenepcane: 1, u i prednjenepcane:
i. ii. U dvosloznim rijecima u kojima
prvi slog dug, drugi kratak (-- v),
(jacina zvuka) pada na prvi slog; npr. kaldi,
iaoko visoki ton na zadnjem s1ogu. U obrat-
nom poretku slogova (v -) pritisak nosi drugi
slog; sorar, osim ako prvi vokal jaci od
drugoga, npr. gelir, kome slucaju jacina zvuka
lezi na s1ogu iako visokotonovan
slog. Ako su vokala zadnjenepcana
i]i prednjenepcana, pritisak na zadnjem
slogu, npr. oda, kalmak, osim ako prvi vokal
od d.1ugog::t, npr. gordtim, tada jacina
z;uka pada na prvi sJog. U padezima mnozine
visoki ton i pritisak podudaraju se i padaju
uvijek na zadnji slog. prvi slog visoko-
tonovan pracen naglaskom i na zadnjem
slogu. Tako sve dvoslozne
porcod visokog tona na prvom slogu i drugi slog
naglasen, npr. balta.
U viseslozenim oksiton-rijecima pritisak kao
i visoki ton se vecinom podudaraju i padaju na
zadnji slog; npr. (bradat), !;anagi (ak.
lonac),_ gittiier (prf. 3 l. pl. otici), firtnlarin (g.
pl. pecl, sokak!ard<\ (lok. pl. ulica),
(ak. pl.), (d. pl. prijatelj), toprakla-
rxmizdan pl. zemlja).
Kod bariton-rijeci pored visoko-
t.onovanog prvog drugog sloga i zadnji slog
nosi naglasak; npr. Ankara,
tarlada (lok. s. njiva), pencereleri (ak. pl.
prozor).
Ima u turskom jeziku koje su uvijek
nenaglasene Takve su konjukcije ki
(da), da-de (takoder) i upitna cestica mi.

imperativa, nominativ kao vokativ
i rijec blr kao clan su takoder en-
klitike; npr. Ben diyorum ki ... (kazem da ... ),
adam! (covjece), Dikkat edin! (pazi!).
Upitna cestica ne (sta) i en su
uvijek naglaseni. Isto vrijedi i za konjukciju
amma (ali), fakat i fakat (samo, ali), ne
demek (sta znaci), amma giizei blr (ali nesto
lijepo).
Piscevo izlaganje slaze se u principu sa sta-
novistem i poznavalaca turskog je-
zika i turske. fonetike kao sto su Bonelli, Deny,
Prohle, Nemeth i Hagopian. U izvjesnim sluca-
jevima pisac svoje misljenje,
u svima slucajevima iznio stanovista
ostalih i branio svoje glediste. Iz-
vjesna mogu se objasniti dija-
lektalnim
Pisac se ipak ponekada i suvise upustio
razglabanja gledista drugih autora, kad-
kada postaje polemican. Narocito zadnji dio od
76. 97. predstavlja kritiku na gle-
dista poznatih gramitacara i foneticara gdje
podvrgao ostroj kritici narocito Raquette-a.
Adem Handzic
i s s l i n g: Baljemez (Zeitschrift der Deut-
schen Morgenlandischen Gesellschaft, Band 101
Neue Folge Band 26, Wiesbaden 1951. S. 33 3-340).
U najnovijem broju spomenutog
denog i radovima bogatog strucnog orijentalnog
casopisa, koji ponovopoceo izlaziti, objavlje-"
na medu ostalim mala ali zanimljiva studija
njemackog turkologa Kisslinga u kojoj poku-
sava etimolosko porijeklo riaziva balje-
mez jedne topa velikog Buduci
da se ova vrsta topova susrece u inventarima
svih nasih gradova, u dokumen-
tima i narodnim pjesmama, to i za nas ova
studija interesantna.
Etimoloski naziv rijeci baljemez do sada
nije dovoljno osvijetljen, pisac u svojoj
studiji iznosi novo etimolosko i do
kazuje da naziv baljemez nastao od nje-
mackog naziva Metze<<:
Nema sumnje da baljemez nastao od
neke za Turke tesko izgovorljive i nerazumljive
strane rijeCi. Iako se jedno zadovolja-
valo sa tumacenjem da ovaj naziv turska
rijec bal yemez (koji ne jede meda) smatra
se danas sasvim neosnovanim, jer se ovakvo
znacenje ne moze dovesti ni u kakvu vezu sa .
predmetom koga oznacava.
Sto se porijekla tice nagadalo se da balje-
mez potjece od italijanske rijeci palla
mezzo ili od njemacke Faule Metze. (F.
i n g r, Streifen, Berlin 1938.,
S. 25) m m Wiens erste aufgeho-

gitu (Gretu), ali zato postao popularan ba-
ljemez (Faulmetzen) kao mnogo blizi turskom
jeziku.
Naziv baljemez susrece se kod nas cesto u
turskim dokumentima 16. i 17. vijeka dok ranije
nema njemu spomena, i to znak da se
baljemez pojavio kod Turaka" negdje kon-
cem 15. pocetkom 16. vijeka.
Ovakve zakljucke izveo Kissling u svojoj
studiji baljemezu. Stvar dobro obradena.
Iako ne postoje direktni dokazi za njegove tvrd-
nje ipak su iz svega izlozenog jake indicije da
Kissling mogao imati pravo. Treba napome-
da Semsudin Sami u svome rijecniku Ka-
musi tiirki, oznacava da ovaj naziv topa na-
stao prema njegovom Italijanu i
ljezi ovu rijec
Prof. Kresevljakovic u Prilozima za po-
vjest bosanskih gradova takoder govori ba-
ljemez topovima. Prema narodnim pjesmama
baljemez vuklo i 30 volova, prema
ovome izgleda da su boljemezi najveci
topovi nasih gradova. Baljemeza i ma-
njih kojima su osim gradova snabdjevene
kule. Popis starih gradova navodi i baljemeze
njemacke izrade.
Adem Handzic
Bulletin de l'Institut d'Egypte, Tome XXXII,
Session 1949-1950. Kairo 1951, strana 406.
Ovaj casopis donosi priloge iz raznih podrucja
nauke i tehnike kao npr. iz etnografije,
!Jistorije, numizmatike i dr. Ti prilozi su ponajvse
u vezi s Egiptom, to prije ili pos1ije nje-
gova osvojenja od strane .. Od njih
ovdje navesti opet samo neke koji mogli da
budu od za nas.
Prof. dr. 1 f G r h n n u c1ankl1
New discoveries in Arablc papyri. An Arablc
tax-account book (Nova L1 pa-
pirusima. Jedna arapska poreska knjiga), str. 159
--170, pise arapskim papirusima pronadenim
19f6 u Ummll 1-Bureigat (41 mali i 15 velikih) koji
su vecim dije1om sacinjavali poreski proto-
ko1 datiran 308/920-921, koji se odnosio na se1a
juzno od Fajuma. Ovaj od vaznosti i zato,
sto su dosada poznati samo pojedinacni listovi
takvih knjiga iz ranijeg perioda na arapskom
jeziku.
u 1 1 g daje tri pri1oga iz podrllcja
ara.pske str. 229-256. U
Quelques dinars du debut de l'ere Mamelouk Bah-
rite (Neko1iko dinara iz pocetka v1ade Bahritskih
Mame1llka) govori nekim dosada
iz toga doba.
335
U faux d'epoque: dinar fourre de
Barsbay, sultan Mamelouk d'Egypte (Jedan kri-
votvoreni dinar iz doba Barsdaya, SL11-
tana u Egiptu) govori jednom s1ucaju falsifici-
ranog meta1nog novca (dinara) iz spomenute epo-
he u Egiptu.
U c1anku pod quart de dinar du
sultan Naser Mohamed Qalaoun,pisac navodi
prvi poznati s1ucaj novca su1tana Na-
sira Muhammeda Qa1auna u vrijednosti od
% dinara.
u n g f 1 i s h u c1anku Notations
conventionelles se rencontrant sur certains poids
arabes en verre (Konvenciona1no
nekim arapskim stak1enim str. 257
-274, iznosi svoj nacin desifriranja specija1nih
znakova za frakcione tezin-
skih mjera utisnutih na stak1enim posudama kod
u Egiptu pocev od drugog sto1jeca
Ti su inace imali siru upotrebu u
zivotu cemu svjedoce arapski
protokoli, papirusi i drugo.
Potom casopis donosi nekro1oge nekih istaknu-
til1 (c1anova Egipatskog instituta).
preg1ed rada toga instituta. Na kraju su
s fotografijama i crtezima koji se odnose
c1anke u ovom broju casopisa. llustracija
Ll samom tekstu casopisa.
Muftic
Bulletin of The School of Oriental and
African Studies, University of London. Svezak
XIII, dio 3, god. 1950, strana IV +551-810.
U svesku se izmedu osta1ih i sli-
jedeci pri1ozi: 1 f r d G u i 11 c1anku
Christian and Muslim Theology as Represented
al-Shahrastani and St. Thomas Aquinas (Kr-
scanska i is1amska teo1ogija kako su prikazali
i sv. Akvinski), od strane 551
-580, vrsi krace poredenje i osnovu toga isticc
tacke izmedu es<ariske teo]ogije kako
prikazao 1-Feth 1-Qasim
Abda Ebi Es
54811153) u dje1u Nihayetu 1-iqdam
<i1mi i katolicke teo1ogije kako pri-
kazao skoJasticar Akvinski (amro 1274 nase
ere) u svom djeia fidei catho1icae contra
gen tiles.
R. S r t Materia:ls
South History, Notes New MSS from
Hadramawt (Grada za historiju,
8i1jeske novim 1akopisima iz str.
581-601 donosi popis raznih djel.a koja da
pos1uze kao grada za povijest. Ovo
nastavak istom csopisu sv. XIII
od str. 307. osnova za ovaj popis autoru su
pos1aZila dva c1a.nka iz casopisa 1-
<A1ewiyye koji iz1azi u Bataviji (Indonezija) od
336
prije nekoliko godina. su djela stam-
litografirana ili jos u rukopisu. djela su
iz prava, pje-
snistva, medicine, agronomije, putopisa i filo-
logije. Neka od nisu kod Brockel-
njegovoj opsirnoj Povijesti arapske
to pisac kod svakog
takvog djela.
r r r New Materials
the Taba;qat al-Shuara' of al-Jumahi !1 (Nova
grada TabeqiHu s-suara'i od Gumahi-ja), str.
kao na raniji clanak istom
sv. XIII od 7-22 strane, i1i
naveo u prepisu od1omke Chester Beatty- jev.a
kopisa iz 4/10 stoljeca Gumahi-.ievih Tabeqatu
ko.ii su ispusteni t! izdanj11 toga dje1a
koje priredio na kojem
1 kairsko istog djela.
S. h u 1 u s i prikazuje 11 Maruf
ar-Rusafi, str. 616-626, zivot i rad arapskog
pjesnika i radnika Er-Rusafi-je
koji zivio od 1875 do 1945 godine.
D. S. R i u clanku The Brasses Badr
Lu'lu', str. 627-634 i br. 13-16, daje
opis pet mesinganih (posuda i dr.) i
a,rapskih natpisa njima koji poticu iz doba
Bedru d-Dlna. Lu'lu' t.i. iz god.
1259.
Casopis dalje clanaka iz iranistike,
sinologije, jedan c1anak palatografiji i
zatim dolaze prikazi raznih djela od
str. 775-800 i na kraju spisak knjiga
radi
Iz istog casopisa t.i. of TI1e Schoo1 of.
Orienta1 a,nd Studies, University of
sv. XIII, dio 4 iz 1951 od str. 811-
1075 zablljezicemo slijedece pri1oge:
N. D. d r s n u Homicide
lslamic Law (Ublstvo u islamskom
str. 811-828, is1amsko
zasnivajuci svoje filolosko-
historiskoj pojmova koji su 11 vezi s ovim
podijelivsi svoje razmatranje
pog1avlja: I Pojam prekrsaja, II Stepeni ttblstva i
njihova definki.ia i krivice i oc!govor-

S. r i t t n u c1anku Popu!ar Shiism
siizam) str. 829-839,
poglede siija kako il1 daje
svom djelu Razlozi za nekirn
pitanjima kao sto su: imam, Bog, covjek, oblc;ji
i v jerske
f f i f i u clanku >>The of
Hermetic Literature Moslem Thought (Uticaj
hermesovske literature islamsku
840--855, ve1i da 11111 ci1j ovdje da skrene paznju
grupu ek1ektickih grckih spisa tzv. Hermesov-
skih spisa koji su rasireni u Grckoj u 3 sto-
ere, koji su kasnije pisca
mnogo ar.apskih filozofa i
On potkrepljuje svoju
kod S!na-a (u njegovu djel11 Hayyu
Yaqzan), da1je djelom 1-ha!Iqa (Knji-
ga tajni koje se pripisuje izvjesnom
Balinosu, potom kod
Arebl-je djelu 1-hikem) i jed-
nom aarpskom koja najvise
poznata pod zegri n-nefsi
ga duse) koju pripisuju lic-
Hermesa Trismegistusa, koju medutim
pripisuju i Sokratu, ili Aristotelu.
D. S. R i
Autograph of Fadlallah
mari minijatura u autografu Sihabu-d-d!-
Fadlu-1-Liiha ei-Umeri-.ie), 856-867,
daje analizu koji po-
tice iz XIV stoljeca ere, koji
list rukopisa djela (Suza
od Fadlu-1-Laha tt
Damask11 iz god. 745/1345. Na doticnorn listu nala-
zi se i
Casopis dalje priloge koji se
Kavkaz, i dr.
Potom slijede prikazi i casopisa,
popis ca.sopisa i knjiga koje St! doblli da

Muftit
OSVRT NA ELEZOVICEVU KRITIKU
ZBIRKE: TURSKI DOKUMENTI U BOSNI IZ
DRUGE POLOVINE XV STOLJECA
U svesci Priloga za filolo-
giju i istoriju pcd turskom
(!, 1950, 173-180)
kritika prof. GliSe 1 z v i
maltt zblrku neizdatil1
u Bosni iz druge XV stoljecJ koja
tJ drugoj svesci !storisko prav-
nog Pravnog Sarajevu
(G. I, sv. 2, 1949, 177-208). U toj kri-
. tici koja zaprema 15 stupaca ovoga
casopis.a, g. Elezovic citav svakojakih
prigovora i gresaka, s da ih ima
jos.
Kako sam autor t.e zblrke posto drzim
da su skoro sve primjedbe
i smatram da u
odgovoriti g. Elezo-
\'icu tu kritiku. odmah da1 se
necu osvrtati na sve g. Elezovica. Ogra-
nicicu se sto u mojoj zblrci
sto dobro pro-
citano i sto i
sto
G. Elezovic svojoj kritici prigovara sta
pri turskih
pio na svoj nacin i sto koji
on dao spo-
menicima. nazalost, i
na svoj nacin, jer ne
jiti ni ni ton, ni nacin
ni kojim se g, Elezovic svojoj kri-
tici. to pitanja i na-
vika. Bicu prema g, i nastoja-
cu da neosnova-
nosti njegovih nje-
gove kritike i dovoljnim brojem i to
sve sto krace.
I.
Prije sveg.a da se moj u
velikoj mjeri stvarima i koji,
receno, kritici i
koji da on nije pazljivo pregledao rad
koji Evo za to samo neko1iko potvrda:
1. Govoreci moje zblrke vec
4-t r n i svoga prikaza g, E1ezovic ka-
ze': Samo tri Stl l1
(br. 1, 2 i 9), pre-
(n. m. str. 173). g. E1ezovic pise prema
koje nam pisac dao uz svaki do-
poseblce. U mojoj zblrci,
tome dos1ovno ovo: >>Od ovih
s g ih t r i
ovjerov1jenom i d n prostom
(Uporedi lstorisko-pravni sv. 2 str. 177).
2. Ali kritici G. Elezovica ima i ovakvih re-
cenica: Na pocetku 8 reda ovog
pisac nesto sto
moglo blti kao atisi i1i kao jedna rec yeratisi.
Kako on citao mi ne mozemo da
znamo, dok nam sam ne kaz'ao, ali
toga mesta, on nije tacno ni procitao
dosledno ni znao, nego to mesto preveo onako
(str. 175
U mome radu, na str. 183 kritic-
nom kod yaratasi na1azi se ova. na-
pomena: Od gl. yaratm,a,k i nast. )esi koji
staroosmanskom imao s na-
5tavkom )ecek i sluiio kao norma1ni particip.
Isp. D n 1 i U 1 v i 1 6 v 792).
Time sam kazao kako sam rijec citao,
koja to rijec, ima1a i sve
treba. Iz moga prevoda tog[l mjesta vidi se
da sam objasnjenju i preveo sa
... obradivao. No to nista ne_ mora tacno.
ni cita,nje ni etimo1ogija ni prevod, ali pored
moje gornje napomene, - tvrditi da se ne moze
znati kako rijec citao i da sam
preveo onako nije,
korektno. Vidjeli smo da to nije prvi, nece na-
zalost, blti ni pos1jednji takav toj kri-
tici g. E1ezovica.
337
3. Biljezeci onih nekoliko sitnica g. E1ezo-
vic kaze i ovo: U 7, faks. tab. VI, ano-
str. 195 pominje se knez faks.
vr. 7 istini pise k n z v n. Kad se cita
r i onda se mora citati i v n posto
i reci jedi1ako Pri trans-
liter.aciji ne sme se nista menjati, negc
onako kako pise. (n. m. str. 180
da g. E1ezovic navodeci i jos
dvije sliCne sitnice navodi samo ono sto stoji
u faksimilima i mojim tekst
kako sam ga desifrovao, moje
kritickpm i komentare prevod on
Napominjem da desifrovanom
i kod inene stoji tom
Jovan isto .kao faksimi1u. Prema
tome ni u tom kao ni drugom do-
nisam nista mijenjao, nego sam tekst
izda.o. zasto sam prevo-
du - i to samo u - na spomenutom mjestu
stavio 1 v mjesto v n razumice svako
ko procita u kritickom
tekst toga dokumenta str. 194 koja g1asi:
Mjesto L; v jerovatno L. 1_,; 1.
Prema tome ne samo sto nisam tekst
nista izmijenio, nego sam nag1asio da u
tekstu stoji Jovan. zasto sam sta-
vio Ivan mjesto Jovan, vidi se iz ovoga objasnje-
nja uz taj prevod: Tri kato1ika iz Hvoj-
nice nose nas1ov [Jovan]
isti knez Nosanovic (vidi br. 4 i 8), knez
Durica Tomkov (br. 5 i 8). Uporedi
Istorisko pravni zbornik 2, str. 195, 2. Uz
br. 8 na str. 197, 2 glasi ovako:
Va1ja da, dok se br. 4
iz g. 1479 Ivan Nosanovic navodi kao knez,
br. 7 iz g, 1483 jav1jaju se tri
kneza: Ivan Bozidar i Durica (Tom-
kov), sada se u g, 1495 i Durici
vise (Up. n. d. str. 1977, 2).
Iz sadrzaja br. 4, 7 i 8 se vidi
da se kod onoga lvana (ili ra,di
istom cije
u dok. br. 4 glasi: lvan Nosanovic (str. 187 red.
7), u dok. i:Jr. 8 Ivan (v. str. 196
red. 7), - onda sasvim jasno zasto sam i u
br. 7 gdje se sigurno radi istom
Ivanu pretpostavio dat
sasvim neznatnom pisarskom greskom
ispa1o (Jovan) mjesto (Ivan),
stoga u - i to samo, - stc1vio
Ivan mjesto Jovan na takav svoj po-
stupak napomenama. Stoga d.a
nije malo od g. Elezovica kad i ov-
dje tvrdi da sam pri
i da u stoji nesto drukcije
kod mene.
22
338
4. se 11 u
zblrci G. Elezovic kaze medu i ovo:
Autor ove brojnifl
varijanana ove kletovne knjige, uzeo za
osnovu onu koja se u franjevackog
u Fojnici, koju su neki hteli da ogla-
se (n. str.
U prvi se da se i
ovdje radi nekoj kriticara:. Ali
se brzo osvjedocio da g. Elezovic pa-
zljivo procitao pre-
i izdanjima te kletovne knjige. Tu
jasno da Stl prepisi priredeno
izdanje toga bolji i stariji. od
quasi originala, da su toboznji original i neki
prepisi kao sredstvo za
uporedivanje i eliminz:ciju (n. str. 201). Kad
se to onda cudno zvuci tvrdnja G.
Elezovica da varijanata
ove kletovne knjige uzeo z.31 osnovu onu ...
koju su neki hteli da oglase
takvih postupaka kod
ra nazalost jos dvanaest, ali necu da ih
dalje
11. Pitanje datuma
Najvecu zblrci g. Elezovic nalazi
u preracunavanju hidzriskih u
nasoJ eri. kaze: Najgore u ovoj zblrci
preobracanje hidzr. u hri-
scanskoj eri. I ova:j turske jos
racuna .u
napisao Citavu r.a:spravu kako
treba izracunavati u
opsirno izlozeno kako se
shvatiti arapske reci: evail, evasit i evahir,
i on objavijujuci zblrku turskih va-
ljalo da stav u pitanju: za tezu
ili protiv nje. (str. 174).
G. Elezovic iznosi iz
zblrke da potvrdi tu pogresku, onda
ovako:
se ovde necu duze zadrzavati na pi-
tanju. Svi razlozi koji govore protiv ovakvog
shvatanja reci evail, evasit i evahir i 11jihovih vari-
janata[sic] navedeni su u napred
raspravi . . . i n g s s t v 1
g r s i s t s s n 11 i u o-
z n r 11 i r d t u 1 i
z i r k u n i v k v i 1 (n.
str. 174 - prored
Ovo nije jedini slucaj d.a: g. Elezovic pri-
govora sto se .ranije sa
jer da taj nacin iz!Jjegao
pogreske u radu. Me11i
sve te njegove studije poznate kad
svoju zblrku, ali njegove
teze I zato sto isticao
neosnovanost njegovih postupaka i netacnost
11jegovih nego 11jih pre-
Iazio, - misli da po-
Z11ate, niposto da one i
Tako bllo sa
sa izvjesnih fraza, sa iz-
vjesnih potpisa itd., u
cenja hidzriskih u Ali
poslije kritike g. Elezovica me11i pre-
ostalo drugo 11ego da se sada te nje-
gove studije. i
shvata11ja znacenja
koji u svesci i-
1 g.a: pod 11aslovom ! z r z i v a'i l, v
i t i v h i r d t i t r s k i h s o-
!ll 11 i k (str. 213-237). se da
sigurnih
jas11o poka,zao Elezovicevih s!Jva-
. tonja izraza se stoga 11i
ovdje zadrzavati sto ra,du
g. Elezovica na.jgore. da
g_ Elezovic kad procita taj rad vidjeti da
njegov.a teza i da da
ispravlja pogresno preracunatih
l1 svojim l1 r s k i s 11 i i
i drugim radovima, sam sto
u mome radu konstatovao pri
dvaju
III. Rumeliski beglerbeg bosanski sandzak?
G. Elezovlc se slaze sa t da
koji izdao !Jr. 2 u
ide11tican sa
!Jeglerbegom Has kaze:
Ovaj Murat 11ije Has pas.a, niti
beglerbeg (str. ... kao
se iz teksta videti Murat !Jeg od dva
tuga, svoj prilici beg od bosa11skog sandza-
ka ... (str. 174-175).
da Murat nije !Jeg-
!er!Jeg g. Elezovic 11avodi to da ovaj
beg od dva tuga da stoga
beglerbeg. kad nije
ski beglerbeg onda sa1 Has
koji u 0110
tako da to pi-
Sada cisto
izveo. takvi i
zakljucci pogres11i. Evo zasto:
1. Iz teksta ovog ne vidi se da ovaj
beg od dva nego to g. E!e-
zovic iz\(,odi iz ona dva poteza sa
dvije izvanjske crtice poput zastavica u
koji 11ekim vec za-
oz11acavali !Jroj
ttgova komu ta, pendzJ
ti potezi u nisu ni malo si-
gur11o 11aucno os11ovu koga se
glo izvjesnog dosto-
janstvenika. Istina, bllo jos koji Stl
to ali danas prevladava mis1je-
nje da ti znakovi samo k r s i i nista vise.
Konstatovano naime, da se tri takva znzka
i mnogim carskim 'dva
opet pendzama koji
imali Uporedi, U z n<; r i 1 i,"' Tugra
ve Belleten V. 1941, 101-157; L. F e-
k t Einfiihrung in die
Diplomatik itd. 1926 str. L.
1
2. I kad beg od dva
ga, to opet ne znaci da on ne blti begler-
beg, jos manje da mora biti jer
su sandzakbezi prema kazivanjima
skih istoricara prvotno imali samo jedan, begler-
bezi dva, veziri tri Kako su opet mnogi
ima1i rang beglerbega ili pase [u
Bosni, npr., Skender pasa (1485-91), Jakub pasa
(1492-94), Jahja pasa (1494), Sinan pasa (1496),
Mustafa pasa (1515) itd.] beglerbezi opet
vezira, to su oni prema svome imali
1 broj i san-
c!zakbezi imali dva tri, beg1erbezi i veziri
tri tuga. Tako se da
jedan beglerbeg i ranije doba im zaista tri
kako g, E1ezovica morao
imati i ovaj da tek onda mogne
rumeliski beg1erbeg. nije nikakvo
pravilo vec na toga da
nije nikakvo sigurno mjeri1o
lmme mog1i opredijeliti zvajne iii ovoga
Murata. Isp. n Enzy klopaedie des
lslam s. v. 1. r t n. d. s. v, Tugh,
tamo naveder.u i razne istorije.
No kako god ipak se sa moze
reci da sve do XVI vijeka
nimalo formu koje se
moglo nesto sa sigurnoscu zak1juciti i slucaja
kad oni pendzama zaista
broj kome doticna pen-
dza pripada. Dovo1jno baciti samo jedan 1eti-
pog1ed i !Jercegovac-
kih iz xv i pocetka xvr vijeka
da se to jasno vidi. U pendzi bosanskog san-
1
L. Fekete na mjestu kaze do-
slovno ovako:
die Stie!e der setz-
ten nach anten ,ziehende Wellenstriche, eine
Gewohnheit, die mit der Zeit auch in die Imda-
forme1n der anteren ist.
Mog1icherweise diese \Veiienstriche die
Zah1 der Tugs ( tf oder U!. ), die dem
des Eigners angeben; aber eine
aiigemein durchgefiihrte Rege1miissigkeit lasst
sich dafiir nicht behaupten. Aucl1 die Ian-
"gen Bachstaben oft mehr Tags, a1s dem Eigentii-
mer (Up. L. Fekete d. str. Ll)).
339
dzakbega Isa bega Ishakovica', npr., imaja tri ta-
kova poteza, Jahja pasinoj takoder, Hamza
begovoj i Aj.as pasinoj cetiri, Skender pasi-
noj pet, u pendzi prvog bosanskog sandzakbega
Mehmed bega nema nijednog itd.
Uporedi r h 1 k Tursko slov jenski spome-
nici br. 8, str. 12; br. 115, str. 103; br. 37, str. 36,
br. 74, str. 67; br. 98, str. 86 i br. 16, str. 20, Prema
tomu, na kome g. E1ezovic zasniva
tvrdnja da ovaj Murat beg od
dYa narocito mis1jenje da 011 stoga
morao sandzakbeg vec na napred iz-

Jos 1akse predociti mis1jenja
g. E!ezovica da ovaj mogao
ski Da se to pokaze pog1e-
dati kata1og

Ovaj Murat ne moze od bo-
vec stoga, sto se sasvim po-
da od g; 1470
do 1475 Ajas-beg
isti a,s beg koji
L! ovome pisma iz g, 1471/2 i kome
i Bozic nasli spomen kao
zapisima sv.akoj godini iz-
1470 i 1475. Vidi r h 1 k n; d. str.
201; z i Zbornik Filozofskog fakulteta
Univerziteta Beogradu I, 1948, str. 63-84.
No za g. E1ezovica to sto se
zaista protiv takvih njegovih
mis1jenja u njegovim Turskim spo-
Vidi G 1 i s 1 z v i Turski
spomenici br. 31 str. 147, nap. 3 i 4 i
mjestima, iz kojih se takoder sasvim ja6no vidi
da vrijeme ovog pisma bosanski
Aj.a,sbeg.
Iz izvjesnih raz1oga moram da
ovaj herce-
govackog sandzaka stoga sto hercegovacki
dzak od 1470 do 1473 - i to
se sasvim - Hamza beg.
davno to se vidi iz nekih do-
njegovoj zblrci' kao i iz zbornika Sto-
janovica, i iz Turskih spomenika Glise
E1ezovica. Up. 1 z v i n. d. br. 31 str. 147,
3 i 4 i dr.; r h 1 k n. d. 272.
Meni GliSe E1e-
zovica da pomis1jam da ovaj
Murat sandzak premda mi
g. E1ezovic nekoliko da mi sadrzaj
njegova zbornika nije da ovaj
mogao hercegovacki
imati samo to da hercegovacki sandzak
obzirom na
mogao izdati ovo pismo. Kad sam da
tom pise da taj
moze bosanski da
vrijeme beg1erbeg Has pasa
22*
340
koji polozaju nadlezan da ova-
kvo izda, na osnovu svega toga
7::\kljucio da to izdao begler-
beg Has Murat pasa. sve to nije ona-
ko brzo kako stalno predbacuje g. Elezovjc
niti se to poblti nedoku-
frazom, koliko se njegovo mi-
uvazavalo.
IV. Berat bujuruldija?
G. Elezovic se ne slaze ni sa
ono pismo (br. 2) berat, nego misli da to
ali ne navodi nikakve dokaze protiv
moje niti dokumentuje svoje mislje-
nje. On vjerovatno rezonovao ovako: pismo
izdao kad tako to pismo
ne moze blti berat nego Kako
god bllo moram odbacitj ovo misljenje g. Ele"
zovica kao Evo zasto:
Ovo ne blti vec
stoga sto se tjm pismom, kako se iz sa-
drzaja sasvim jasno vjdi, - posjed na
zem!ju Sir Merdu za za,tu. akt
kojim se podje!juje i!i posjed odnosno
uzivanje na zem1jj ne zove se nego be-
rat. U samom on se naziva
mektub, hukum i ne buyuruldu. Sve tri prve
rijeci kao termini se kao sjno-
nimi sa berat, ne kao sinonimi sa izra-
zom buyuruldu. Uporedi U z u n f; r 1 i Osman-
Ji devletinin saray Ankara 1945 str. 279
i da1je. tome sto berat V. jos L. F k t
in die Dip!ome-
tik itd. Budimpesta 1926 str. XLVI, l.X.
Bujuru1dije, medutim, uvijek sadrzavaju neki
na!og, zapovijed, Nasim do-
kumentom se se
potvrduje ranije pismo pn-
sjed koji neki Sir Merd dot>io zbog ucestvo-
vanja u vojnim pohodima, kako smo to vec rek!i.
Sta bujuru!dija vidi Dr. F h i m r k-
t v i u G!asniku skopskog naucnog dru-
stva, XI, 1932, str. 145 i dalje; L. F k t n. d.
str. LIV; U z u n<; r i 1 i u Bellten, V, 1941,
str. 289-318.
Na svega toga mora odJ)CJCiti !vrd-
nja g. E1ezovica da ov.o pismo
ne. berat kako sam
Kad smo na pitanjima turske diplom'!tike da
se i druge primjedbe moga kritica-
ra iz te U svome radu sam jednom
(str. 177 nap. 1) d1a u Gazi
Husrevbegovoj u Sarajevu, sidZil br. 77,
postoji bo!ji i prepis Is.abegove vakuf-
iz g. 1462 od prepisa Miristar-
stva vakufa iz g. 1885 komu tu vakufnamu
izdao g. Elezovic, u namjeri da skrenem paznju
taj vazni i nista vise. G. E1ezovic
se cudi kako se tako i kaze
medu ostalim da k!evecem doku-
menat kojj izdao, da niko ne zna s ko1iko
prava to cinim. opet cudi kako covjek
. koji izdao nekoliko origina1nih vakufnama na-
denih u rukama vakufskih mutevelija u Skoplju
(v. 1 z v i Turski spomenici br. 16, str. 37,
br. 26, str. 127, i br. 163, str. 713),
ne moze da pojmi da moze i
bolji prepis u Sarajevu,
gdje se do nedavno nal-azio i original, od
ovjerenog prepisa iz Ministarstva vakufa Cari-
gradu iz g. 1885 u kome nema nekih dije-
lova (imena svjedoka i potpis kadije koji tu
vakufnamu legalizovao) bez kojih se dijelova -
to g. Elezovic dobro zna - ne moze ni zamislifi
.iedan potpun prepis vakufname i kojj se
svim koje on izdao
preveo. Uostalom kad g. Elezovic otvori ovu
svesku Priloga i moje toga do-
sarajevskom prepisu sa svojim ca-
rigradskim vjdjece s koliko sam prava mogao
reci da sarajevski prepis toga dokumenta
bolji.
V. Razlike u citanju
Prije svega g. Elezovic se ne slaze s mojim
citanje pendze Muratove tl dok. br. 2. kaze
da u njoj pise: Murad - . . .
u onom koje kaze, nije mogao
procitati, ipak vidi jgru reci izmenu imena
i murad-zelja.
nije prvi da g. Elezovit pokusava da
ispravlja tttde citanje raznih pendzi, ali za
svaki njima sto nema. se
ovdje ne mogu ttpustati u to da prika-
zem da pendzi
sto vidi g. Elezovic. cemo pokazati
drugj Ali izgleda da g. Elezovic inace
ne voli da gleda kad Cita Stoga
u i vidi ono sto tamo nema. Da nave-
dem samo
u svojim Turskim
br. 97 str. 278, nap. 1 g. Elezovic
napjsao napomenu
pasi koji kao svjedok potpisan na
tom dokumentu. Uzgred budj receno un u toj
kao i u skoro svim slicnim napomenama napravio
('jtav svakojakih pogresaka. No najcudnije
kako on da ispravi citanje
pendze bosanskog sandzaka Skender pase Mihal-
koja se nalazi dva njegova pisma pisana
cirilicom, tvrdi da u toj stoji isto sto pise
u spomenutom potpisu kubbe vezira
pase. On ni pokusao da jzvrsi bar
izmedu spomenutog potpisa i onih jpak
kazao ovako: Ova pisma iznad srpskog teksta-
Jmaju pendzu ali u se ne
moze proCitati kao sto neko prevario prvog
izdavaca, Dr. Truhe1ku (GZM, 1911, knj.
sv. 1 i 2, br. 56, 98 i 101), koji tvrdi da piSe:
harrereh - fakir bi iznil-1ahi Iskender = Na-
pisao ponizni bozjom pomoci Iskender, nego:
e1-fakir Iskender Abd-u1-Gaffar -
tj. Ubogi Skender sin Abd-u1-Gafara - napisao
ovo i jos kaze: (Uporedi faksimil GZM, 1. s.
tab. XI).
sam i na.sao da pendzi Sken-
derevoj citiranim mjestima jasno i
pise: hurrire izn e1-fakir Iskender =
ubogog Skendera, i nista vise.
Prema tomu neko zaista prevario Truhe1ku
za jednu rijec, ali G. E1ezovic
potpis kubbe vezira Skender pase sa pendzom
istoimenog sandzaka i stavljajuci u tu
tri rijeci kojih tamo nikako nema,
nezgodnije.
Uzgred -da g. Elezovic u svojim
procitao dvije
pendze.
U potpisu Isa bega Ishakovicc1
margini s strane kod Elezovica
d. br. 16 st.r. 67) ne stoji: lsa...
!Jarrere el-fakir = ubogi, ali p.ouzda-
pise sasvim jasno: lsa hatiyle = lsa,
vlastorucno.
Nije tacno da tt pendzi pase Hercego-
vica pise jedanput: Ubogi Ahmed ... drugi put:
Napisao (?) ubogi treci i cetvrti
Ahmed Abdulah (v. E1ezovic n. d. str. 143,
534, 282, 582), u pendzi pase. Ande-
lovica stoji: sin Abdu1aha ... (necitko)
- vazda (?) n. d. str. 39. Kad u onome potpisu
dok. br. 140 str. 529 stoji: e1-fakir
Isa (?) zasto onda u regestu tog istog pisma
stoji: Mehmed sin Muratov (?) itd.
No tacno da u pendzi onog Ishak
begova unuka vojvode Mehmed gospada-
ra Pavlovica zemlje stoji: Mehmed sin
bega kako su citali Truhelka (GZM, XXIII, 1911,
br. 9, str. 13) i Elezovic (11. d. str, 68, 1 1 str.
77, 5). Kako da1eko odve1a g. Elezovica
uva pogreska pokazacemo kasnije. Ovdje se to
da se vidj koliko da. bude
njegovo cjtanje Muratove pendze.
sada da se vratimo rjjec yaratisi. Ele-
zovjc kaze da sam tu nasao nesto sto
kao yer atisi kao jedna rijec yeratasi, da
se ne znati kako s::tm citao, ali da ni-
tacno nj procjtao nj znao, nego da sam to
preveo onako smislu. g. E1ezovic
pored moje napomene uz tu rjjec iz koje
vidj kako tu rijec citao kao sto se jz
rnoga prevoda vidi kako sam preveo (Up.
Istor. pravnj zbornjk 2, str. 183 i ovdje 1, tacka 3).
Zbog svega toga vrijedno kako tu rijec
341
cita prevodi g. Elezovic. kaze:
pretpostavio da tu pise r i i u
slucaju znaCilo r d v i z 1 (n. m.
str. 175). Kad g. Elezovjc ni pored
vanog teksta, nj pored one napomene ne zna
kako sam tu rijec citao, onda ne cudo
da strucnjacj ne usvoje citanje, zaista
cudo kad se neko slozio s g. Elezovjcem,
jer 0110 sto pretpostavlja ne postoji u turskom
jezjku uopste. Ne postoji ni konstrukcija r
i ;; niti takva konstrukcija mogJa u nekom
znaciti obradivaci
vidi i g. Elezovic valjda stoga svome pre-
vodu toga mjesta ispustio te svoje obradivac('
zemlje (upor. njegov prevod n. m. str. 175),
ipak da tvrditi da rijec nisam
ni procitao ni znao, da preveo onako

Slican s1ucaj i sa (i pos1jednjom)
g. E1ezovica citanje.
kod rijeci u dok. br. 9. zblrkt;
sam tu rijec prvo Citao ad n tek
kasnije primijetio sam da treba Osvr-
cuci se to g. E1ezovic kaze: Jedanput se
drugi put mubeyyini se pre-
vodu od1ucio za prvu rec, druga ne g\asi
u pokazivaci,
i mislim da pogresio sto se od1u-
cio za onu prvu rec, jer ne sto u
pise nego rec tako i
zahteva str.
U ovo.i primjedbl, koja bez svake
vidi se da g. Elezovic ('jta tacno
od te dvije rijecj. Rijec
Citao madeni sam rijec citao
m, njti miibeyyin kako g. Elezovic, niti
ta rijec znaci upuCivaci, pokazivaci, nego sam tu
rijec citao miibeyyiney 1 to Mu-
dvojina od milbeyyin akuzativu,
dvojica tumaca (propisa, naredaba),. od-
nosi se kadija, kadije Novog Brda i
Tako g. E1ezovic svoj
sto sam Nevbrj transliterovao u
N-v-b-r-y jer se ni ne mora1a Citati
samo Nevbri moj postupak opravdan,
premda sam pri mislio samo 1jude
kojj uopste turski. G. E1ezovicu se uci-
ni1a cudna veza Novog Brda i
u dokumentu. Kad se zna da su u 15 vi-
mjesta rudarski u
dosta koji se za1e
pravos1avne patrijarhe i mitropo1ite da od njih
traze vjeske poreze, onda tu cudno.
Da to g, ElezoviC imao u vidu, da
tu moj prevod i od
sto u pise.
3. Kad onako kako tvrdj g. E1ezovjc,
onda tekst ne glasjo: ti 1 Y-
hjnjn e1jne, nego: j1eyh-
111 n 1 n
To1jko stilistjckoj stJanj toga
teksta. dak1e zakonj shva-
tanje toga teksta jasno
g. E1ezovjca.
bez svega toga va1ja da se
shvatanje g. E1ezovjca sebl
jsk1jucuje. Evo kako:
G. E1ezovic kaze da u pendzi pjse:
- Murad sjn Abdulahov jtd.
da jz teksta jz1azj da otac Sir
.i\1erd, sto se tjce jzraza k 1 n d
1;' 1 111 kojj se u on tvrdj da
tj Srodnickj nazjyj fraze jz
kurtoazjje . . . nego da tu
alj da treba1o jos
nesto ...
da zbllja sve onako kako kaze g.
Elezovjc: da pendzi Muratovoj stoji onako
kako on vidj, da on tekst shvatio i
tacno preveo, da sve sto treba procitao, da se
tu zajsta 1adi jstjnsko111 - onda do-
situacjju:
1. u Muratovoj pjse da sjn
Abdu1ahov,
2. u tekstu stojj da taj jstj
sin Sir Merdov,
3. da Ajas beg brat Muratov,
4. kako se tu radi sro-dstvu, do-
sljedno tome i Ajas, brat Muratov, sin Sir
Merdov,
5. Iz svega toga proiz1azi1o da Murat
dva Abdu1aha i Sir Merda. kako
Ajas beg Abdulhaja (rijec jasno,
sandzaku Ajasbegu kojj svojoj va-
kaze da sin \', E1ezovjc,
Turskj 1146) kao brat
on Sir Merdov, onda i Ajas dva
Abdulhaja Sir Merda to da su
1ah i Abdulhaj Sve ovo dovodi G. E1e-
zovica u bezjz1aznu situacjju. Kad
postavjli da se radj samo braci
jpak jedna zaista
Sta iz svega toga s1jjedilo:
Kad Elezovicevo teksta ovoga pi-
tj. kad se radilo jstinskom
i kad sin Sir onda
mogao sin E1e-
zovicevo citanje pendze pogresno.
kad Muratovoj pendzi zaista staja1o da
sin Abdulahov, onda on ne mogao blti
Sir Merdov i tu onda ne 111oglo rijeci
se odbaciti
zovjcevo shvatanje i prevod toga teksta Prema
se Elezoviceme isklju-
ne vrijedj
343
njegovo citanje pendze
oni srodnicki nazjvi nisu drugo fraze
iz kurtoazije. lsto kao i u
pismu vojvode Isabega
gdje Hercega zove vojvodu

VII. Fraze kurtoazije ili istinsko srodstvo
Ali g, Elezovic misli da ta
da ni u ls.a,begovom
srodnicki nazjvi fraze iz kurto-
azije, nego rec istinskom srodstvu, a.li
treba1o procitati jos ponesto, pos1e toga do-
bro promisliti i tek onda izreci tako
sud (str. t. trebalo - kaze on - pro-
Cita.ti u njegovim Turskim br.
15, str. 65 i str. 67 nap. 1 i na str. 77
5. -. : i
Time g. Elezovic svoje uvje-
da meni poznat sadrzaj njego-
vog zbornjka. Tacno da
njegove teze u smatrao
pogresnjm, ali nisam 11ijo da to
svom radu nego sam sutke preko njih
presao i onako kako sam tacnjm
pozjvajucj se prj na jzvore. G. Elezovic,
medutjm, nj pisanja svoje kritjke nije
htjo da pog1eda u jzvore kojj menj nisu dopustali
da usvojim mjs1jenje tjm pitanjjma,
da to ucinio ne mis1im, vjse
na spomenute svoje napomene njti tvrdio da
misljenje neosnovano. Da to po-
kazemo moramo se na te
pomene.
Iz prve (str. 67 nap. 1.) vidi se da
g, Elezovic smatra da se one fraze Isabego-
vom pismu na nasem jeziku gdje on Hercega zove
bratom vojvodu Petra sinovcem, - ne
uzi111ati bukvalno, jer 111isli da stjJizacija one
beleske . . . ispala tako da u
izostala. z 111 1 Valjalo bez su-
reci: Bio slttga brata u z 1 i Hercega ...
ali sjnovca mi u z 111 1 i vojvode Petra d. str.
67, 1).
Prema toj jnterpretacjjj g. E1ezovica izra.zj
brat sinovac u tome pis111u opet
sko srodstvo, a1i Isabega, Hercega i
vojvode Petra, izmedu Isabega, njegovog
vojvode Mehmedbega gospodara zem1ji
Hercegovoj i Mel1medbegova Isabegova sj-
novca Mehmed celeblje, gospodara u zemljj
Petra PavloviCa. se vjdi iz s1jedecih
kojjm g. E1ezovic tu svoju pretpostavku:
Protjvno kako se kod nas oblcno
ma da potpa1a pod tursku vlast
tek 1482 god. (lsp. Nar. enciklopedija s. v. s n
str. 239), sudeCi ovom pjsmu
344
ziku cela Bosanska kraljevina Hercegovinom
i Pavlovica zemljom i Moravicom vec u
1464 godine pod upravom sinova i unuka
vojvode Ishak bega. Isa beg sandzak od Bosne,
njegov brat vojvoda Mehmed beg imao
sin ovoga Mehmed bega sinovac Isa
bega, hadii Mehmed celeblja vojvoda i
gospodar Pavlovica Petra zemlje. (n. m. str. 67
-68) , .. da Ishak begov, sinovac
Isa bega vojvoda Mehmed gospodar
Pavlovica zernlje vidimo iz pisma koje objavlje-
no u GZM na navedenom mjestu br. 9 iii kod Lj.
Stojanovica na navedenom br. 820, na
cijoj margini stoji turski potpis: Mehmed sin
lshak bega. Da ovaj Mehmed gospodario
Hercegovini, doduse, drugog dokaza
(tj. sto to proizlazilo iz njegove
tacije onih srostvu Isa-
begovom
U svojoj (str. 77 nap. 5) na
koju g. Elezovic, on zakljuCio
i ovo: Iz ovoga sto ovde receno
jasno da ovaj vojyoda
gospodar Pavlovica sin Mehmed bega,
unuk Ishak begov. Vidi tome str. 67, 1 .
I ovu svoju tvrdnju g. Elezovic zasniva opet
na potpisu Ishak begova vo.i-
\ode Mehmed i na tome da
Mehmed sin Mehmed bega sina Ishak begova
imao Baraka, da su to ista lica i da onia
jasno da vojvoda celeblja, go-
spodar Pavlovica zemlje, Mehmed bega,
unuk Ishak bega. Tako te
prikazao i u genealoskoj
fshakovica u toj
Kako god uzmemo sva g. Ele-
zovica da u njima tacno samo to da
g. 1464 u Bosni Isa beg, da
njegov brat Mehmed beg imao Hadzi Meh-
meda, ovaj opet sina Baraka i nista vise. Da su
skoro sva ostala gornja Elezoviceva izlaganja ne-
vidi se opet iz samih dokumenata i po-
dataka u zborniku ih stoga nije po-
trebno ovdje navoditi. Treba, ukazati
na nekoliko drugih cinjenica koje on nije imao
tt vidtt, koje same obarajtt
sve njegove gornje pogresne tvrdnje i postavke:
1. pogreska g. Elezovica u ovim pi-
tanjima naJazi se U tome sto
tao pendzu na onom pismu lshak begova unuk'ii
vojvode Mehmed Celeblje Pavloviea go-
.;podara. Jer u toj ne stoji h d
i n I s h k = Mehmed sin /shakov, nego tu si-
gurno pise: Mehmed ben Ishakic = Mel1-
med sin /shakica. neoblcno, a.li tako. ko
taj Ishakic, otac vojvode Mehmed vi-
dimo iz Isa begove pendze na onome Isabegovom
pismu kod Trtthelke n. d. br. 8 u kojoj ne pise:
I s n I s h k = /sa sin Ishakov. nego tu
op.et sasvim sigurno stoji: I s 1 s h i Ovdje
nije prikladno da iznosimo paleografske razloge
koji opravdavaju ovakvo citanje tih pendzi.
detaljno izlozeni u posebnoj studiji pen-
dzama u sljedecoj sYesci ovog casopisa. Sada uka-
zujem samo na to da se izvjesno opravdanje ova-
. kvog citanja Mehmedbegove . pendze na.Jazi tt sa-
mom njegovom pismu koje pocinje: Od Ishak
begoYa unttka vojvode Mehmed ... .
2. Yojvoda Mehmed go-
spodar Pavlovica zemlje g. 1464. Pouzdano se
da on tek negdje poslije 4 jula 1466 postao
territorii de Viji Truhelka
d. str. 340.
3. Da ovaj Mehmed Celeblja nije Isa
begov Isa begova brata Mehmed bega
se iz toga sto se u dubro\lackom
od 23. septembra 1467 g. kaze za tog istog
Zalepia ( = da s i n I s
g v. Up. Truhelka n. d. 340.
4. I ovaj Mehmed Celeblja sin Isa begov imao
sina Baraka isto kao i sinovac Isa begov
Hadzi Mehmed beg sin Mehmed begov. Vidi Tru-
helka n. d. br. 9 str. 1:3. U ovoj porodici
jos clanova Barak, ali tom
na
Na svega toga moze se, vidje-
ti zasto iz onih g. Elezovicevih nije
moglo jasno da onaj vojvoda Ce-
Jeblja gospodar Pavlovica bio sinovac Isa
begov i zasto da on sin Isa begov.
kad tako da taj Mehmed Celeblja
nije sinovac nego Isa begov, naravno
morao odbaciti Elezovicevu Jnterpretaciju Isa
begovih rijeci onom pismu na
gdje on Hercega zove vojvodu Petra
sinovcem. Protiv takvog shvatanja jos i dru-
gih dokaza u samom G. Elezovica.
kad ta neosnovana i kad se one
rijeci ne ne
nego da se s tim da
u tim ne rijeci
nego da ti izrazi u jednom i
fraze iz kurtoazije i
nista vise.
Takvih fraza ima velik broj pi-
gospode, vezira i sandzakbegova tt
nasim u dubrovackoj
svaki novi pasa bosanski sandzak herce-
govacki kad javlja svoj dolazak i trazi da mtt
posalje poslanike kao sto
ste slali i i r t .. "
2
U jednom Katarini von
Murteda pasa pise ovako: Hallya
dostiniz ve hazret-
lerinin asitanei adaletlerine yuz siirdii-
giimiizde sadri azam hazretlerine ve
faziletlu ve sairi
izam k r i n d 1 r i i z siz blr
medih idttb .... L. F k t str. 62, br. }8.
VIII.
G. Elezovic se ne slaze ni sa misljenjem
da onaj bosanski sandzak iz g, 1469 koji se
spominje u dok. br. 1 moje zblrke identican sa
Isa begovim sinom Mehmedom Mladim. On kaze
da neosnovano i da za
resavaflje toga pitanja treba pozvati u
novije studije, da lsa beg brata
bega i dva sina Keblr celeblju
i Sagir Mehmed celeblju, isto tako jednog sinovca
i da su svi sandzakbezi bosan-
skog, hercegovackog ili nekog drugog od su-
sjednih sandzaka (n. str.
Pod studijama g. Elezovic i ovdje
napred svoje u
str. 67, 1 i str. 77
5 i vec vidjeli koliko one vrijede.
kad nema nikakve druge razloge protiv
onda se lako
bar na pitanju. nijedan drugi Meh-
med, brat, sin iJi sinova,c Isabega nije osta-
Yio nikakva traga sYoga djelovanja u Bosni
Isabegova sin.a Mehmeda Mladeg odnosno
Celeblje, gospodara PavloYica
beg - kako g. Elezoyicu dobro po-
znato - prvi mutevelija Isabegova vakufa u
Sarajevu; njemu Isa beg poklonio jedno ze-
mljiste usred Sarajeva (v. 1 z v i Turski spo-
menici br. 10 str. 30). Na tome
beg kasn.ije podigao jedan han koji do skora
postojao (V. r s v 1 k v i Esnafi i
obrti Bosni i Hercegovini Zagreb 1935, 63).
podigao u Sarajeva i jedna dza-
miju g. 1519/20, koja i danas postoji. u natpisu nad
njenim stajao nekad natpis u kome se
kaze da njen osnivac beg sin Isa
begov (Vidi v 1 i 1 i, Siyahatname V.
str. 430). Najzad i g, Elezovic zna na osnovu onog
pisma Porttnog Skendera (Stojanovic
n. d. br. 987) da jedan od Isa begovih sinova
kao krusevacki sandzak za sandzaka
hercegovackog, samo nije - kaze - usta-
noviti koji to od Isabegovih sinova ako
nije Hasan beg. (V. n. d. str. 77, 5).
Isa begov sin sandzak hercegovacki nije niko dru-
gi nego opet onaj Isa begov sin Mehmed Mladi.
On kao hercegovacki sandzak izdao ono
kod Elezovica n. d. br. 140 od 919/1507. G. Elezo-
vic u regstu tpga pisma napisao:
sin Muratov (?), svakojako sandzak hercegovacki
iz Foce nareduje itd. i kaze da se na margi11i
toga s desne strane nalazi potpis stiliziran
u tugru od dva tuga i da u njemu stoji: el fakir
Isa(?) - ubogi Mehmed sin Isin(?)
Up. n. d, str. 528 529 sa nap. 9. G, Elezovjc
ovdje' dobro procitao pendzu Mehmedbegovu
stoga znak pitanja suvisan. Tuhelka napisao da
ono pismo dragomana Skendera pisano koncem
'345
g. 11)06. n. d. 128). Ovo Mehmedbegovo pismo potvr-
duje bar tacnost toga da.tiranja nije do-
bro kad g, E!ezoviC kaze da to Skenderovo pismo
potjece s kraja 15 pocetka 16 vjjeka bez ikakya
obra>Ziozenja kad i kod StojanoYica stoji isti
i kad se Mehmed beg Isakovic spominje
u kao hercegovackj sandzak
16 1507 godine. Vidi r u h 1 k n. d. 220.
Ovaj Mehmed beg Isakovi dva puta her-
cegovacki sandzak to 1506-1509 1513-1514 g.
(v. Truhelka n. d. i11). da on identjcan sa
Isa M!adim
na osnovu toga sto se pouzdano znade da
neke ('jf!uke i vjnograde u Hercegovjnj kod
Mostara koje zavjestao svojoj u Sa-
Vjdj Gazi Husreybegova sidZil
br. 18, str. 69; u r u GZM XXII, 1910, 238-
250. Eto, to su najvaznijj fakti osnovu kojih
vrsio jdentifikaciju onih Jicnostj zasto
prj pozvao
dije g, ElezoyiCa. ako onaj bo-
sanskj sandzak uopste Ishakovic, -
u to g. Elezovjc manje nego - onda
on identiean sa IsabegoYim sinom

Jos nesto. Onaj Muhamed Enverj Kadic nije
nekakav efendija kojj jeprojzvoljno pisao i
ono sto u ne pise ili sto drukcije pi-
se, nego se radi poznatom i vrlo
covjeku koji citav svoj vijek proveo u prepi-
sivanju i sakupljanju turskih izvora za istoriju
Bosne od Kosova do 1878 g. i ostaYio
svoj zbornik 28 svezaka folio formata sa
500 str. Za njeg.a i njegov znaju i strani
strucnjaci. Up. Fr. i n g r, bosnisch-
osmanische Geschichtschreiber u GZM, XLII, (2),
171-172. 1934, onaj pre-
pisao negdje 1918 se na osnovu toga
ne kazati da t1 njegovom prepisu manje
bjelina za to sto Elezovicev pre-
vod toga objayljen tek 1940 g. Ali
svakako kad g. Elezovic
na toga sto u Kadicevu prepisu
jednu proCitanu rijec, - kaze
da i nehotice dao sjajan dokaz, ka-
ko taj efendija prepisivao i ono sto u doka-
ne pise. Jedan slacaj se da astanovi,
koliko !i drugih slacajeva blti koje
u mogucnosti da i ono
se pisac narocito hYali da U njegovu
prepisu beline, mi sigurni da
puta nije Kadic proizvoljno pisao i ono sto ne
pise ili sto drukCije pise. u su prepisu
reci koje su pouzdano procitane
(n. m. str. ). Mislim da g. nije smio
kazati gornje rijeci, jer duboko da
se u njegovom zborniku nasao koji
dokumenat u kome se i nehotice osnovu sa.
mog preYoda ne mog!o konstatoyati da ni g.
346
Elezovic nije prepisivao samo ono sto
pise, nego naprotiv, da i on mnogo, mno-
go napisao i ono sto ne pise
i da ni njegovim samo
reci koje procitane.
ne zelio da ovdje primjerima doka-
zem pogotovo kad g. Ele-
zovic u svakoj mojoj i najbe.:tazlenijoj napomeni
otkriva da na jedan diskretan nacin
potcjenjujem vrijednost njegova rada i dizem
. svom Ali dosljedno koji sa.m
na istakao ne mogu ni ovdje da nesto
kazem da to ne potvrdim valjanim dokazima.
Zato evo bar samo .jedan primjer:
U svome poznatom zborniku g. Elezovic
ostalim objavio sest (slovom sest) razliCitih
potvrda koje izdao neki Dzelal povjetenik
(.emin) r d n i k Zezne i Novoga Pazara nekim
licima naplati raznih taksi. G. Elezovic, medutim,
u svih tih 6 (slovom sest) kojim
jasno pise majdan z z n cita.: majdan D r i n
(V. G. 1 z v i Turski spomenici br. 165, str.
br. 184, str. 898-99, br. 185, str. 899, br. 186, str.
900-902, br. 187, str. 903, br. 188, str. 910).
koliko se g. njegovo citanje cinilo pO-
uzdano vidi se najbo1je tome sto on ni na
jednom od tih s s t mjesta nije stavio znaka
pitanja kojim se on inace tako obllno Iz tih
se jasno vidi da pomenuti Dzelal
povjerenik (emin) r d n i k Zezne i
Novog Pazara, ali g. Elezovic ipak daje na str.
815, nap. 2 ovako objasnjenje rijeci a,d n:
Rec a<d n ovdje u naro-
citom nesto kao kancelarija za priktt-
pljanje specijalnih drzavnih taksa. Gd.ie ovome
sediste Drina ili Novi Pazar ne vidi
se.
Zaista specijalno objasnjenje! Kuda blsmo
kad smo s v prepise, citanja, pre-
vode i g. Elezovica smatrali pouz-
danim.
Hazim
ADRESE SARADNIKA - LES ADRESSES DES COLLABORATEUR:
Prof. Dr. Feblm Bajraktarevic, red. profesor Filozofskog fakulteta, Beograd, Bana Jelacica 19.
Sulejman Bajraktarevic, asis.tent, Zagreb, Senoina 4.
Prof. Dr. Mehmed Begovic, red. profesor Pravnog fakulteta, Beograd, Ivankovacka 20.'
. .
Dr. Branis/av f)urdev, direktor instituta, Sarajevo.
G/iSa E/ezovic; dopisni clan Srpske akademije Beograd, Jaksiceva 2.
Nedim Filipovic, docent Filozofskog fakulteta, Sarajevo.
Hamid Hadiibegic, naucni saradnik Orijentalnog instituta, Sarajevo.
Adem Handzic, asistent OrijentaJnog instituta, Sarajevo.
Hamdija Kresevljakovi6, naucni saradnik, Sarajevo, Mjedenica 12.
Teufik Muftic, profesor, Orijentalni institut, Sarajevo.
Mehmed ujezinovic, konzervator Zavoda za zast tu kulturnih Sarajevo.
Muhamed Mujic, asistent Orijentalnog instituta, Sarajevo.
Omer Music, knjiznicar Orijentalnog instituta, Sarajevo.
Hazim Sabanovic, asistent Orijentalnog instituta, Sarajevo.