POVIJESNA ZNANOST

Povijest prola stvarnost, sveukupnost prolih dogaaja - rije je izvedena iz glagola (pri)povijedati
Predmet povijesne znanosti ljudska povijest, sva ljudska aktivnost u prostoru i vremenu
Povijest je znanost koja se bavi istraivanjem, prouavanjem i objanjavanjem !ju"ske pro!osti# $po
emu je znanost znanost?)
Historia (grki) istrazivanje, opisivanje, pripovijedanje
Historiografo pisati o povijesti
%istorio&ra'ija i!i povjesnitvo disciplina koja se bavi pisanjem povijesti, u doba antike shvacala se kao
grana knjizevnosti (muza-zatitnica bila je Klio)
Povijesni izvori( usmena predaja, pisani izvori, materijalni, slikovni, zvuni.
Sustavi raunanja vremena $ere)( krcanska, grka (olimpijska, od 776. g. pr. Kr), rimska (od osnutka
grada, 753. pr. Kr), zidovska (od Postanka, 3761. pr. Kr), islamska (od Hidzre, 622), budistika (563. pr. Kr)
itd.
Kalendar: lunarni, solarni
*obiajena po"je!a pro!osti(
+# Prapovijest itava ljudska povijest prije otkrica pisma
,# Stari vijek od otkrica pisma (oko 3500. pr. Kr) do pada Zapadnog Rimskog Carstva (476)
-# Sre"nji vijek do otkrica Amerika (1492)
.# Novi vijek do kraja I. svjetskog rata (1918)
/# Suvremeno "oba
0itovi( legende koje objanjavaju dogaaje vazne za zivot zajednice nadnaravnim zbivanjima, pretee
povijesti (povijest u kruzno shvacenom vremenu)
1rka !o&o&ra'ija grana knjizevnosti koja se bavila opisivanjem mitske prolosti
%ero"ot iz %a!ikarnasa (V. st. pr. Kr), Historija, djelo o obiajima i prolosti naroda, pokuava odrediti
vjerodostojnost predaje i otkriti injenice
Tuki"i" (V. st), Peloponeski rat, opisuje i objanjava dogaaje kojima je svjedoio, uzroke uvijek trazi u
ljudskom djelovanju (dok je Herodot uzroke vidio u volji bogova)
2imska 3istorio&ra'ija( Tit Livije (Od osnutka grada), Kornelije Tacit (Anali), Plutarh (Usporedni ivotopisi),
Gaj Svetonije Trankvil (12 careva)
4ib!ija $Stari Zavjet)( Hebreji vrijeme shvacaju kao pravac, a ne kao kruznicu, povijest dobiva smisao, Biblija
iznosi povijest saveza izmeu Boga i Izabranog naroda
Zapadnjako shvacanje povijesti temelji se na grkorimskoj i hebrejskoj batini
Sveti Augustin (4-5. st.) u djelu O dravi Bojoj pie o linearnom vremenu i smislu povijesti, borba dobra i zla
u ovjeku pokreta je povijesti
Sre"njovjekovna 3istorio&ra'ija( povijest piu svecenici, ljetopisi (anali) biskupija i samostana, zivotopisi
svetaca (hagiografije), biografije znaajnijih kraljeva
Novovjekovna povijesna znanost razvija se od doba renesanse i konano dobiva oblik u 19. st. kritiko
prouavanje izvora (potpomognuto pomocnim povijesnim znanostima)
%rvatska 3istorio&ra'ija( pokuaj sinteze hrvatske povijesti zapoinje s Ivanom Luicem iz Trogira, koji je
sredinom XVII. st. napisao djelo O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, daljnji razvoj nastupio je u XIX. st, u
preporodno doba (I. Kukuljevic Sakcinski, F. Raki, T. Smiiklas)
Pomo5ne povijesne znanosti( kronologija mjerenje vremena, paleografija pismo, diplomatika isprave
(dokumenti), heraldika grbovi, sigilografija - peati, numizmatika novac, genealogija rodoslovlja,
onomastika nazivi i imena
Ar3eo!o&ija samostalna znanost koja se bavi prouavanjem materijalnih izvora (tumai ljudski zivot u
prapovijesti i najstarijim civilizacijama)
P2APOVIJEST 6 STA2IJE I S2E7NJE 8A0ENO 7O4A
PO7JE9A P2APOVIJESTI
+# Starije kameno "oba $pa!eo!itik) oko 3,000,000. do oko 10,000. god. pr. Kr.
,# Sre"nje kameno "oba $mezo!itik) oko 10,000 6000. pr. Kr.
-# 0!a:e kameno "oba $neo!itik) od oko 6000. do oko 3500. pr. Kr
.# 0eta!no "oba poetak metalnog doba podudara se s pojavom prvih civilizacija i poetkom povijesnog
doba, meutim, civiliziran je bio vrlo mali dio svijeta, tako da mozemo govoriti o metalnom dobu u
prapovijesti
4. a) bakreno "oba (eneolitik) od oko 3500. do oko 3000. pr. Kr.
4. b) bronano "oba od oko 3000. do oko 1200. pr. Kr.
4. c) e!jezno "oba od oko 1200. pr. Kr.
POSTANA8 ;OVJE8A
Teorija evo!u<ije( temelji se na ideji prirodne selekcije (odabira), neka vrsta postupno se prilagoava okoliu
dok se toliko ne preobrazi da mozemo govoriti o novoj vrsti, teorija se primjenjuje i na postanak ovjeka, osim
bioloke mozemo govoriti i o drutvenoj evoluciji, svaki izazov upucen od strane prirode (i drutva) raa nova
rjeenja opstanka
- vjeruje se da ovjek i ovjekoliki majmuni imaju zajednikog pretka
1
- u razdoblju pleistocena (karakteriziraju ga ledena doba) ovjekov predak prilagodio se zivotu u afrikoj
savani dok su se preci ovjekolikih majmuna prilagodili zivotu u tropskoj umi
%omini"i vrste-pretee ovjeka, prelaze na dvonozan hod, to uzrokuje i druge anatomske promjene
- austra!opitek (australopithecus aarensis, oko 3.2 milijuna godina, australopithecus aricansis, oko 2.5 mil.
god), dvonozan hod, postupno prelazi na prehranu mesom, sluzi se oruem koje nalazi u prirodi
Homo habilis - spretni ovjek, oko 2 mil. god, istona Afrika, poetci obrade kamena
Homo erectus - uspravni ovjek, oko 1.6 mil. god, proirio se od Afrike do istone Azije (Kina i otok Java),
ovladao vatrom, okresivanjem kamena zna izraditi runi klin
Homo sapiens razumni ovjek, najstariji fosili datiraju se na oko 200,000 god, a vjerojatno je jo stariji,
takoer potjee iz Afrike a preko Bliskog Istoka iri se na Europu i Aziju, prilagodio se opstanku u hladnijoj
klimi, slozeniji oblici sporazumijevanja i drutvenog zivota, podvrste Homo sapiensa:
- nean"erta!a< (po nalazitu Neanderthal) nizi i snazniji od dananjeg ovjeka, izumro prije oko 30,000
god.
- kromanjona< (po nalazitu Cromagnon) sliniji dananjem ovjeku pa se pretpostavlja da mu je
izravni predak, vjerojatno je nastao u Etiopiji prije stotinjak tisuca godina, a prije oko 40,000 stigao je
na Bliski Istok i u Europu
- Homo sapiens sapiens suvremeni tip ovjeka koji je do mezolitskog razdoblja (10,000 godina)
naselio sve kontinente
-
NA;IN =IVOTA * PA9EO9ITI8*
- lov i sakupljanje: lov na krupnije zivotinje (mamut, bizon, jelen) zahtijevao je udruzivanje u vece
zajednice i slozenije oblike sporazumijevanja - pojava govora
- homo sapiens udruzuje se u opore od 30 do 50 jedinki
- u poetku zivi uglavnom na otvorenom, ali trazi trajnija sklonita poput pilja, pilje ce postati
mjestima gdje se odrzavala vatra te sredite kulta i drutvenog zivota
- okresivanje kamena: klin, iljak, noz, koplje, sjekira
- vjerovanje u duhovni svijet: animizam (sva priroda napuena je duhovima), pojava kulta mrtvih
predaka i pokapanja pokojnika, anima!izam (vjerovanje u duhove zivotinja - zatitnike zajednice),
totemizam (obozavanje moci zivotinja-zatitnika roda koje se nastanjuju u posebnim predmetima)
- umjetniko izrazavanje, piljsko slikarstvo vezano uz magijske obrede za uspjeh u lovu, (Lascaux,
Altamira), venere kipici koji simboliziraju plodnost
0EZO9ITI8 $+>,>>> 6 ?>>> &o"# pr# 8r#) - razdoblje otopljavanja i kraj ledenih doba, povecavaju se
vodene povrine, izumiru velike zivotinje poput mamuta, poinje prevladavati lov na manje i brze zivotinje te
ribolov, izum luka i strijele te udice i mreze, obrada kosti i finija obrada kamena (mikrolitizacija),
pripitomljavanje divljeg psa prva domaca zivotinja
09A@E 8A0ENO 7O4A $NEO9ITI8, ?/>> 6 -/>># &# pr# 8r#)
Neo!itika revo!u<ija( pojava poljoprivrede i sjedilakog naina zivota, trajna naselja, drutvene promjene,
povecanje stanovnitva, izumi novih pomagala za zivot
Neolitika revolucija zapoinje u podruju Plodnog polumjeseca (nizine Mezopotamije i istonog Sredozemlja)
Po!joprivre"a( redovita obrada zemlje i uzgoj zitarica omogucuje proizvodnju vikova hrane i opstanak
brojnijih ljudskih zajednica trajno nastanjenih na jednom podruju, kasnije ce se, osim kultura zitarica, pojaviti
i kulture rize u istonoj Aziji te kukuruza u Americi
1!aanje kamena (tehnika pijeska i vode): omogucuje pojavu novih orua vaznih za poljodjelstvo motika,
srp, plug
Stoarstvo( pripitomljavanje zivotinja za rad i prehranu (konj, ovca, koza, svinja, govedo, perad) pojavljuju
se nomadske zajednice koje se bave pretezno stoarstvom i putuju u potrazi za panjacima (stepe,
polupustinje, planinska podruja), dolaze u sukobe s ratarima koje zive sjedilaki u nizinama
1ra"nja trajniji3 nastambi( zemunice, kolibe, sojenice (kuce na vodi), nomadi zive u atorima
2o"ovsko i p!emensko "rutvo( prelazak na nov nain zivota utvruje nova pravila za sklapanje brakova i
uloge s obzirom na spol i dob, manje zajednice zasnovane na krvnom srodstvu (rodovi) udruzuju se u vece
teritorijalne zajednice (plemena) radi bolje organizacije proizvodnje, razmjene dobara i obrane
Prvi &ra"ovi( sela na povoljnom prostoru dozivljavaju demografsku eksploziju i prerastaju u veca naselja, koja
se iz sigurnosnih razloga ograuju zidinama, najstariji gradovi datiraju se oko 8000. pr. Kr. - Jerihon
(Palestina), atal Hyk (Turska)
Neo!itski izumi( tkanina, lonarsko kolo i keramika, kota
0e&a!itske ku!ture( Europa oko 5000-3000. pr. Kr, menhiri (uspravno kamenje), dolmeni (kameni stolovi),
megalitski krugovi (Stonehenge)
Vjera( duhove zivotinja zamjenjuje obozavanje prirodnih sila i nebeskih tijela, do bronanog doba prevladavala
su zenska bozanstva plodnosti, Zemlje i Mjeseca, kasnije ce u vjerovanjima prevladati muka bozanstva rata,
oluje i Sunca
0ETA9NO 7O4A
+# 4akreno "oba $eneo!itik, -/>>6->>># pr# 8r#)( bakar se mogao naci u istom obliku na nevelikoj dubini
ispod zemlje, obrauje se lijevanjem, u prvom se redu koristi za izradu nakita (kao i zlato), nedostatak bakra
za izradu orua i oruzja: premekan je, savitljiv i podlozan koroziji
2
Egipat i Mezopotamija: pojava prvih civilizacija
Kulture europskog eneolitika: badenska, lasinjska, vue"o!ska
,# 4ronano "oba $->>>6+,>># pr# 8r#)( dodavanjem kositra bakru nastaje slitina bronca, bronca je tvra
od bakra, ali krta i lako puca, pogodna je za izradu oruzja i bojne opreme, bronanih sjekira, iljaka za koplja i
strijele, maeva, oklopa, titova, kaciga, pojavljuju se ratnike kulture koje podjarmljuju slabije od sebe,
takoer i seobe naroda uzrokovane ratovima, u vjerovanjima ce prevladati muka bozanstva rata, oluje i Sunca
- Bliski Istok: velika carstva utemeljena vojnim osvajanjem (Akadsko, Babilonsko itd.)
- bronano doba u Europi: rano (1700-1300. pr. Kr) ku!ture tumu!a (grobni humci)
- europsko kasno bronano doba (1300-800. pr. Kr) ku!ture arni3 po!ja (urni)
-# =e!jezno "oba( zeljezo je poznato otprije, ali ne i umijece kovanja, potrebno je postici znatno vie
temperature negoli za taljenje bronce, zeljezo je vrce i tvre, kovanje zeljeza prenijela su na Bliski Istok
vjerojatno indoeuropska plemena sa sjevera, kovai su bili cijenjeni poput arobnjaka
- Bliski Istok: nova carstva (Hetiti, Asirci, Kaldejci, Perzijanci)
- rano europsko zeljezno doba (800450. pr. Kr.) - %a!tatska ku!tura (Hallstatt u Austriji)
- kasno europsko zeljezno doba ku!tura 9a Tene (Svicarska) Kelti
Prvi naro"i na prostoru %rvatske( %istri (Istra), 9iburni (Primorje i sjeverna Dalmacija), Japo"i (Lika),
7e!mati (srednja Dalmacija), te ce narode Rimljani nazivati zajednikim nazivom Iliri prema srodnicima s
juznog Jadrana, na sjeverozapadu Hrvatske zive 8e!ti i Panoni; gradine - utvrena naselja
Pojava prvi3 <ivi!iza<ija i "rava (Mezopotamija i Egipat, neto kasnije Indija i Kina)
- civilizacija (uljudba), slozenija kultura s gradovima i pismom, odreena prostorom i vremenom
- povecavanje proizvodnje hrane (i usporedan demografski rast) vodi do potrebe za daljnjom podjelom
rada i pojaanim sustavom nadzora tj. drzavom
- najece se tumai da su prve drzave nastale radi nadzora i odrzavanja irigacijskog sustava
poljoprivrede (kanala i nasipa)
- drzava ima organiziranu religiju, utvrene imovinske odnose i podjelu rada, pravni i porezni sustav te
naoruzani sloj koji uva poredak
- sta!ei: podjela stanovnitva prema zanimanju postaje podjela na povlatene i obine ljude, na vrhu
je sveceniki stalez, zatim slijede ratnici i inovnici, pa srednji sloj koji se bavi cijenjenim obrtima i
trgovinom, zatim proizvoai hrane, ratari i stoari, naposljetku robovi, ljudi u vlasnitvu drzave ili
pojedinaca
- rodovsko drutvo raspada se na manje jedinice, obitelji, a, s druge strane, plemena se povezuju u
etnije ili narode, vece zajednice koje odreuje jezik i kultura
- usporedo s time, potpuno prevladava patrijarhat, muzevi postaju gospodari obitelji, a najvazniji
drutveni polozaji pripadaju mukarcima
- "inastije: vladarske obitelji (opravdavaju se bozanskim pravom), vladari preuzimaju vlast na temelju
svecenikog ili vojnog autoriteta
- pismo: pomagalo za pamcenje i komunikaciju, u obredima, trgovini i drzavnoj upravi, najstariji
piktogrami (sliice) urezivali su se na kosti za proricanje
AIVI9IZAAIJA 0EZOPOTA0IJE
0ezopotamija( meurijeje Eufrata i Tigrisa, plodno podruje okruzeno stepama i pustinjama, obraivanje
zemlje i trajno naseljavanje tu zapoinju vec oko 8000. god. pr. Kr.
- iri&a<ijski sustav: buduci da su poplave rijeka nepredvidljive a klima izrazito suha seoske opcine
upucene su na suradnju oko izgradnje i odrzavanja kanala i nasipa
- domaci proizvodi jesu hrana, opeke za gradnju i keramika dok u svemu drugom vlada oskudica
- zbog potrebe za metalima, drvom i kamenom to je podruje vrlo rano razvilo trgovake veze sa
susjedima
- neolitska kultura Mezopotamije naziva se Ubaid (po nalazitu), oko 3500. pr. Kr. pojavljuje se kultura
s gradovima i pismom, a jedno od najstarijih zarita bio je grad Uruk
S*0E2ANI narod koji je stvorio prvu civilizaciju na jugu Mezopotamije, Crnoglavi, ne zna se kada su i
odakle doli u Sumer, a jezik im nije srodan nijednom poznatom jeziku
Povijest poinje u Sumeru - Sumerani izumljuju sustav znakova za voenje knjigovodstva na glinenim
ploicama
8!inasto pismo( izvorno piktogrami, sliice koje oznauju pojmove, postupno postaju apstraktnije i
jednostavnije, kao crtice, a broj znakova se smanjuje, naposljetku ce svaki skup crtica oznaavati jedan slog,
preuzeli su ga svi kasniji doseljenici u Mezopotamiju
1ra"oviB"rave( Ur, Uruk, Ki, Nipur, Laga, Eridu, Larsa itd. svaki od njih je samostalna drzava, Sumer nije
bio centralizirano carstvo, meutim, pojedini su gradovi povremeno nametali svoju prevlast ostalima
(povlateni polozaj imali su Uruk, Nipur pa Ur)
7rutvo( hramska, teokratska drzava, vladar (lugal) je ujedno vrhovni svecenik i vlada kao bozji namjesnik
meu ljudima, u najranije doba vladar je dijelio vlast s vijecem graana, a kasnije ju je potpuno prisvojio, tik
ispod kralja jest upravitelj grada (ensi), pojedini ensiji su se katkada osamostaljivali i vladali samostalno,
povlateni sloj ine svecenstvo, inovnici i vojska, dok su obrtnici i seljaci samo korisnici zemlje, koja je
vlasnitvo bogova odnosno hramova, i za nju placaju porez, postoje i robovi ratni zarobljenici u vlasnitvu
vladara i hramova, a posjeduju ih i bogatiji rodovi
3
Istono ropstvo( oblik robovlasnitva u kojem robovska radna snaga ima manji udio u sveukupnoj proizvodnji
(za razliku od antikog, grko-rimskog ropstva)
Zi&urat terasasti hram sa zvjezdarnicom na vrhu, svaki kat posvecen je nekom bozanstvu, a najvii obino
bogu-zatitniku grada (npr. zatitnik Ura bio je Nanna-Sin, bog Mjeseca), najniza razina predstavlja skladite
vikova hrane i dragocjenosti, druga vazna graevina sumerskog grada je egal, kraljevska palaa, sauvano je
malo graevina jer su ih gradili od glinenih opeka
Izumi( pismo, kota, astronomija, matematika, kalendar
Vjera( politeizam (mnogobotvo), sumerski su bogovi oovjeene prirodne sile i nebeska tijela, vazan je kult
plodnosti, svaki grad imao je svojeg boga zatitnika, u ije je ime vladar vladao, sumersku mitologiju preuzeli
su susjedni semitski narodi, epovi O postanku svijeta (Enuma Eli) i !ilgame" (sauvani u akadsko-babilonskoj i
asirskoj verziji)
(Anu - nebo, Ki - zemlja, Enlil - zrak, Namu/Ea - ocean, Enki slatka voda, Utu/Sama- Sunce, Nanna-Sin
Mjesec, zatitnik Ura, Ninurta izumitelj ratarstva, Inanna/Itar ljubav i plodnost)
A8A7S8A 72=AVA $oko ,--. 6 ,,+C# pr 8r#)
Semiti nomadski stoari koji se doseljavaju u Mezopotamiju s Arapskog poluotoka u potrazi za panjacima,
postoji semitska skupina jezika, a naziv Semit izveden je od imena Sem (sin Noe iz Biblije), postupno prelaze
na sjedilaki nain zivota i od Sumerana preuzimaju kulturne tekovine, Sumerani ih dozivljavaju kao divljake,
ali ih sumerski kraljevi uzimaju u sluzbu kao vojnike-placenike
2334. god, prema predaji, Semit zvani Sar&on (zakoniti kralj), preuzeo je vlast u gradu Kiu, gdje je bio na
polozaju vojskovoe, nakon toga pokorio je jednoga za drugim sve sumerske gradove i ujedinio ih u prvo
poznato carstvo, vlast je dalje proirio do obala Sredozemnog mora i na Malu Aziju, osniva prijestolnicu Akad u
srednjoj Mezoptamiji (zatitnica mu je Itar), u osvojenim gradovima ostavio je domace vladare i nametnuo im
placanje danka i svog nadzornika
- Akadska drzava preuzela je kulturu Sumera i sumerski kao jezik znanosti i vjere
- drzava je vjerojatno bila prevelika da bi mogla opstati na dulji rok
- izvori tvrde da je Sargonov unuk Naramsin, kralj etiriju strana svijeta, razljutio bogove razaranjem
hrama u Nipuru i da je zato ratniki narod Guta 2218. pr. Kr. potpuno razorio grad Akad (koji jo nije
pronaen)
S*0E2S8A O4NOVA $oko ,,>> 6 ,>>># pr 8r#)
nakon oslobaanja od akadske vlasti dolazi do ponovnog procvata sumerskih gradskih drzava, osobito
Lagaa i Ura
poslije 2000. god, Sumerani ce polako nestati i stopiti se sa semitskim narodima
4A4I9ONS8A 72=AVA $Starobabi!onsko Aarstvo, oko +CD. 6 +/D/# pr# 8r)
Amori5ani $0artu) B semitski narod koji se oko 1900. god. pr. Kr. naselio u srednjoj Mezopotamiji (regije
Mezopotamije: Sumer jug, Akad srednji dio, Asirija sjever)
Sumuabum - legendarni utemeljitelj grada Babilona i prve babilonske dinastije (Babilim, Vrata Bogova),
prema predaji to se dogodilo 1894.
- grad Babilon ima vrlo povoljan polozaj, na mjestu gdje se rijeke Eufrat i Tigris priblizavaju i spojene su
kanalima, postaje vazno trgovako vorite i kulturno sredite, pa brzo zasjenjuje sumerske gradove
- Babilonija se dozivljava kao nasljednica Akada, a sluzbeni jezik jest akadski
%amurabi $+ED,B+E/>) proirio je vlast Babilona na cijelu Mezopotamiju i do Sredozemnog mora, opisuju
ga kao pravednog vladara koji je potivao obiaje i interese pokorenih naroda
%amurabijev zakonik( pisani zakonik od 282 lanka, objedinjuje sumersko, akadsko i babilonsko obiajno
pravo, regulira pitanja vlasnitva, nasljeivanja, trgovine, te propisuje kazne za krivina djela po naelu
odmazde (oko za oko, zub za zub), svjedoi o stalekoj nejednakosti, kameni stupovi sa zakonikom
postavljani su diljem carstva
0ar"uk - bog zatitnik Babilona, poistovjecuje se sa sumerskim Enlilom
- starobabilonska drzava bila je stabilnija od akadske, a tijekom XVII. stoljeca oslabile su je indoeuropske
provale
+/D/# Babilon je opljakao hetitski kralj Murili, a nakon toga su ga osvojili Kasiti koji su tu uspostavili svoju
dinastiju
8ASNA AA2STVA 0EZOPOTA0IJE $+/>>B/>># pr# 8r)
In"oeurop!jani 6 naziv za skupinu naroda i jezika, pradomovina im je vjerojatno sjeverno od Kavkaskog
gorja, oko 1600-1500. pr. Kr. pojavljuju se u Europi, na Bliskom Istoku i u Indiji, zahvaljujuci poznavanju lakih
bojnih kola s metalnim kotaima koje vuku konji i kvalitetnom oruzju od bronce i zeljeza namecu se kao
osvajai starosjediocima, u indoeuropsku skupinu spadaju Hetiti, Perzijanci, Indoarijci, Grci, Italici, Kelti,
Germani, Slaveni.
72=AVA 0ITANI $oko +?>>B+.>>) 6 uspostavio ju je narod Hurita (nije sigurno jesu li Huriti starosjedioci
koje su pokorili Indoeuropljani ili dotino indoeuropsko pleme), vladajuci sloj jesu plemici (mar#annu) koji
posjeduju bojna kola, prvi su doveli pitome konje u Meurjeje, drzava Mitani zauzima sjeverni dio nekadanjih
carstava Sargona i Hamurabija, unitili su je Hetiti oko 1380. pr. Kr.
4
%ETITI B indoeuropski narod, koji se doseljava u Malu Aziju vec oko 2000-1900. pr. Kr, vjeruje se da su naziv
Hati preuzeli od predindoeuropskih starosjedilaca, prvi su poeli kovati zeljezno oruzje na Bliskom
Istoku, a tajnu zeljeza dugo su uspijevali skrivati od susjeda, drutvo im je izrazito ratniko, vlast ima
vojna aristokracija koja djeluje preko vijeca zvanog Panku i u prvim stoljecima bira i nadzire kraljeve,
kasnije su kraljevi prisvojili nasljednu vlast i izdigli se iznad vijeca, ispod aristokracije su obini ratnici,
a tzv. ljudi-orue nisu smjeli nositi oruzje, bavili su se svim proizvodnim poslovima i placali poreze
8ra!jevi( Labarna legendarni osniva prve dinastije, Anita ujedinitelj hetitskih gradova u jedinstvenu drzavu
(oko 1800), Murili opljakao Babilon 1595. god, Supilulijuma I. (oko 1380-1340) unitio drzavu Mitani i
proirio vlast uz sredozemnu obalu sve do Palestine
S!ab!jenje( u XIII. stoljecu Hetiti se iscrpljuju ratovima protiv Egipta, a oko 1200. pr. Kr. jedinstvena drzava
propada uslijed provale naroda s mora (moguce, Grci ili neki drugi Indoeuroljani)
8u!tura( prijestolnica Hatua s velikim kamenim zidinama i ostatcima palaa i hramova pomalo podsjeca na
Mikenu, hetitski panteon ima oko tisucu vlastitih bogova uz preuzete bogove Mezopotamije, vrhovni bog,
gromovnik zvao se Teub, uz vlastito slikovno pismo i jezik Hetiti se sluze i klinastim pismom te
akadskobabilonskim
ASI2IJA $oko +C>>B ?+,# pr# 8r#) sjeverna planinska regija Mezopotamije, vazna zbog trgovakih putova
prema Sredozemlju i rudnicima u obliznjem gorju, nastanjuju je semitska plemena, grad Aur osnovan je prije
1800. god. (naziv je dobio prema istoimenom bogu koji se kasnije poistovjecivao s Enlilom i Mardukom), u
prvim stoljecima postojanja taj grad je zivio od trgovakih veza i lukavog sklapanja saveznitva s mocnijim
susjedima (Babilon, Mitani, Hetiti)
Ekspanzija( nakon propasti Mitana Aur predstavlja regionalnu silu, a nakon uklanjanja hetitske prevlasti
Asirci postaju osvajai s dobro uvjezbanom vojskom opremljenom zeljeznim oruzjem i bojnim kolima, tajna
stabilnosti njihovog carstva bilo je postupno irenje, najprije putem gospodarskog utjecaja a zatim nametanjem
vazalnog odnosa, svaki pokuaj pobune kaznjavao se ratom do istrjebljenja (za primjer ostalima)
Vr3una<( u VIII. i VII. stoljecu Asirska drzava postaje prostorno najvece dotadanje carstvo i obuhvaca gotovo
cijeli Plodni polumjesec s Egiptom
8ra!jevi( Sami-Adad I, utemeljitelj kraljevstva koji je vladao oko 1800. pr. Kr, Tiglat-Pilesar I, prvi asirski
osvaja koji se oko 1100. god. nametnuo gotovo cijeloj Mezopotamiji i opsjedao Babilon, Tiglat-Pilesar
III. (744-727) kralj Babilona, Sumera i Akada, Asirija je potvrena velesila, Sargon II. (Sarukin,
722-704), proirio drzavu uz obale Perzijskog zaljeva i Sredozemnog mora, istrijebio 10 od 12
izraelskih plemena, Asurbanipal II (668-626) vlada drzavom najveceg opsega (prikljuen i Egipat),
skupio najvecu knjiznicu tadanjeg doba u prijestolnici Ninivi (ueni kralj)
Propast( Asurbanipalovi nasljednici ne mogu nadzirati najvecu drzavu svih vremena, pojedini namjesnici se
osamostaljuju, izbijaju pobune i graanski rat, naposljetku, 612. god. Kaldejci i Medijci razaraju Ninivu
8u!tura( asirska kultura nastavlja se na sumersko-akadsko-babilonsku, razvijaju knjizevnost na asirskom
jeziku (sjevernosemitski) i pojednostavljenu inaicu klinastog pisma, karakteristini reljefi s prikazima iz lova i
ratnih pohoda, krilati bikovi, etiri prijestolnice: Aur, Nimrud, Dur-Sarukin, Niniva, ogromne kraljevske palae
s vrtovima nadmaile su rasko svih ranijih razdoblja, Asurbanipalova knjiznica unitena je 612. ali je otkopano
vie tisuca glinenih ploica, cijelih ili ulomaka, meu kojima ima i nekih iz starosumerskog doba
NOVO4A4I9ONS8A 72=AVA $?+,B/-D# pr# 8r#)
U doba uspona Asirije u Mezopotamiju se doseljavaju i nova semitska plemena, tako u zapadnom dijelu i uz
Sredozemlje prevladavaju Aramej<i iji ce jezik (s glasovnim pismom) preuzeti ulogu akadskog, dok se u
Babiloniju doseljavaju 8a!"ej<i
Nabopo!asar $?,EB?>/), nakon smrti asirskog vazala u Babilonu, na prijestolje je stupio Nabopolasar,
osniva nove Kaldejske dinastije, koji je postao voa velikog protuasirskog pokreta mezopotamskih naroda,
Babilon je bio sredite vie pobuna tijekom proteklog stoljeca i Asirci su ga razarali u dva navrata, a kako
Asirija propada on ponovo postaje politiko sredite
612. god. Nabopolasar u saveznitvu s Medijcima razara Ninivu i uspostavlja novo veliko carstvo Meurijeja
(teritorij Asirskog Carstva bez Egipta)
Nabuko"onosor II# $?>/B/?,), vrhunac Novobabilonske drzave, uvrcuje vlast u sredozemnim gradovima i
drzavicama koje su se pokuale osamostaliti uz pomoc Egipcana, tako razara Jeruzalem 586. i odvodi Judejce u
babilonsko suzanjstvo, obnovljeni grad Babilon je u njegovo doba nadmaio nekadanji sjaj i rasko
(trostruke zidine duge 8 km, sedmokatni zigurat, tri ogromne palae, Itarina vrata, Viseci vrtovi koji su
pogreno nazivani Semiramidinima)
Naboni" $//?B/-D), ovaj je kralj navodno postao omrazen zbog pretjerane raskoi i zanemarivanja vjerskih
obiaja, zato je perzijski vladar Kir uao u Babilon kao osloboditelj, i mogao prikljuiti Babiloniju svojem carstvu
gotovo bez borbe

E1IPATS8A AIVI9IZAAIJA
Ni!ska "o!ina( podruje najguce naseljenosti u sjevernoj Africi, nakon posljednjeg ledenog doba, veliki dio
sjeverne Afrike pretvorio se u pustinju i polupustinju, izuzetak je bila Nilska dolina, u kojoj rano poinje
neolitska revolucija, ratarstvo i sjedilaki nain zivota, svake godine, nakon pojave zvijezde Sirus (poetak
egipatske kalendarske godine), Nil se izlijeva iz korita i izbacuje plodni mulj, omogucujuci tri zetve godinje,
Kemet Crna Zemlja
Po!itika povijest i "rutvo
Nomi (nome) poljoprivredne zajednice na elu sa starjeinom (nomarhom)
Postanak 2 kraljevstva: Gornji Egipat (dolina na jugu) i Donji Egipat (delta na sjeveru)
5
- oko 3100. prije Krista, Narmer (ili Menes), kralj Gornjeg Egipta pokorio je Donji Egipat
Teokratska monarhija: kralj je neogranieni gospodar, bozanstvo, smatra se sinom boga Sunca Raa, kasnije ga
poistovjecuju i s bogovima Ozirisom i Horusom, faraon grki naziv, na egipatskom se faraona nazivalo per$aa
(onaj koji stanuje u visokoj kuci), obino se zenio sestrom kako bi se osigurala istoca bozanske loze, do
smjene dinastije dolo bi u doba prirodne ili gospodarske katastrofe, kada bi se posumnjalo u bozanskost
faraona, zabiljezeno je ukupno 30 dinastija (povjesniar Maneto, napisao povijest Egipta na grkom u 3. st. pr.
Kr), faraon je postavljao kancelara, prvog ministra, koji bi u njegovo ime vodio politiku
Drutvo je bilo podijeljeno na staleze, povlateni su bili svecenici, pisari i vojska, svi ostali, uglavnom su bili
osobno slobodni seljaci i obrtnici, koji su placali porez u naturi/ proizvodima, postojali su i robovi, uglavnom
ratni zarobljenici u vlasnitvu drzave

Stara "rava $oko ,?D> 6,+C># pr# 8r, IIIBVI# "inastija)( prijestolnica u Memfisu, centralizirana uprava,
nomi upravne jedinice, irenje na Nubiju (zemlja juzno od Gornjeg Egipta, bogata drvom i metalima),
faraonski zagrobni kult, piramide, 7oser, 8eops, 8e'ren, 0ikerin, uzdizanje svecenikog staleza i slabljene
sredinje vlasti, pred kraj razdoblja nastupaju godine sua i gospodarske krize, nomarsi se osamostaljuju i
drzava se uruava
Prvo me:uraz"ob!je $,+C> 6 ,>.># pr# 8r, VIIBF# "inastija)( Egipat je razjedinjen na vie manjih
zaracenih drzavica, upadi nomada, sredita u Abidu i Tebi, razdoblje je zapamceno po katastrofalnoj sui u
kojoj je Nil gotovo nestao
Sre"nja "rava $,>-/B+E-># pr# 8r, FIBFIII# "inastija)( obnova politikog jedinstva Gornjeg i Donjeg
Egipta, prijestolnica u Tebi, razvijena trgovina s ostalim dijelovima Sredozemlja, pohodi u Nubiju (na jug) i
Palestinu (istok), Sezostris III (19. st.) osvaja Nubije, kult Amona boga Tebe (kasnije poistovjecen s
Raaom, kao Amon-Raa), blagostanje su unitili strani osvajai
7ru&o me:uraz"ob!je $+E->B+//>, FIIIBFVII)( vladavina pastirskih kraljeva, Hiksa, vjerojatno
semitskih nomada koji su provalili Egipat, Hiksi su izravno vladali Donjim Egiptom iz grada Avarisa, dok im je
Gornji Egipat morao placati danak, naposljetku su vladari Tebe protjerali Hikse i ponovo ujedinili Egipat
Nova "rava $+//>B+>E># pr# 8rG FVIIIBFF)( AmazisH Amoze pobjednik nad Hiksima i osniva XVIII.
dinastije, irenje Egipta sve do Eufrata, u doba Tutmozisa III. (15. st) Egipat je gospodar istonog
Sredozemlja, kulturni i gospodarski procvat, Ameno'is IV. (14. st.) uvodi novu drzavnu religiju (tovanje
iskljuivo jednog boga, Atona, prikazuje se kao sunev disk, faraon se naziva Ehnaton, Atonov Sjaj), razvlastio
stari sveceniki sloj, koji mu se osvecuje nakon njegove smrti tako to briu svaki spomen na njega,
Amenofisovo doba naziva se jo doba Amarna po njegovoj prijestolnici, 2amesi"i - vladari XIX. i XX. dinastije
(vecina tih faraona zove se Ramzes), glavni oslonac vlasti Ramesida postaje vojska, Ramzes II. ratuje s
Hetitima u Siriji (1282. bitka kod Kadea), podigao hram u Abu Simbelu, stvorio se jak vojniki stalez o kojem
naposljetku ovisi i faraonska vlast, Nova drzava raspala se iza 1080. pr. Kr. uslijed borbi izmeu nekoliko
sredita moci
8asno i saitsko raz"ob!je $+>E>B->)( Egipat ce biti, izravno ili neizravno, ukljuen u asirsku, perzijsku i
makedonsku drzavu, samostalnost je obnovljena u doba XXVI. dinastije iz Saisa 664-525, posljednja dinastija
bila je grka Ptolemejevici, naposljetku 31. pr. Kr. Egipat je prikljuen Rimskom Carstvu u kojem gubi stari
identitet
8u!tura
%ijero&!i'i( zamreno slikovno pismo nastalo najkasnije oko 3100. pr. Kr, kasnije su se razvili pojednostavljeni
oblici hijeratsko (sveceniko) pismo za vjerske i znanstvene tekstove te demotsko (narodno) pismo za pravne
isprave, hijeroglife je odgonetnuo J. F. Champollion na temelju kamena iz Rosette na kojem je isti tekst zapisan
na hijeratskom i demotskom pismu te grkom jeziku, pisalo se perom na papirusu
8njievnost( vecina tekstova odnosi se na vjeru, zagrobni zivot i velianje faraona, tu su natpisi u piramidama
i hramovima, iz Prvog meurazdoblja sauvana su misaona djela o uzaludnosti i tekocama zivota, iz doba
Srednje drzave sauvano je putopisno djelo Pustolovine %inuhea &gip'anina, u doba Nove drzave uz svakog
vaznijeg pokojnika stavljala se (njiga mrtvih
Vjera( panteon s mnogo bogova, svaka noma imala je vlastite bogove-zatitnike i vlastite inaice mitova,
obino se prikazuju s ljudskim tijelima i zivotinjskim glavama, razliite dinastije uzdizale su kao najvaznije
vlastite bogove tako da se drzavni kult mijenjao, u egipatskoj vjeri sredinje mjesto zauzima zagrobni zivot uz
koji se povezuje i moralno uenje o nagradama i kaznama na drugom svijetu, najvazniji bogovi: Raa bog
Sunca i stvoritelj svemira (pojavljuje se kao Atum-Raa i Amon-Raa), Oziris bog plodnosti i sudac u
podzemnom svijetu, Izida Ozirisova supruga, Horus Ozirisov sin, poistovjecivao se s faraonom u nekim
razdobljima, Set zlo bozanstvo pustinje, Toth bog-pisar i zatitnik znanosti, Anubis gospodar svijeta
mrtvih, Bastet bozica ljubavi, prikazivana kao maka
4a!zamiranje( postupak kojim se spreavalo raspadanje tijela, vjerovali su da tijelo ne smije propasti kako bi
pokojnik mogao uskrsnuti
1ra"ite!jstvo( mastaba pravokutna grobnica, pretea piramida, velike piramide u Gizehu (Gizi) najveci
spomenik Stare Drzave, kasnije se prelazi na gradnju grobnica i hramova uklesanih u stijeni (Abu Simbel),
veliki hramski kompleksi u Luksoru i Karnaku,
9ikovna umjetnost( freske, kipovi faraona i bogova, sfinga
Znanost( znanost predstavlja tajno znanje svecenikog staleza, razvijena astronomija, matematika i
geometrija, solarni kalendar (ravna se po zvijezdi Siriusu), medicina i anatomija
6
ISTO;NO S2E7OZE09JE( IENI;ANI I %E42EJI
Prostor izmeu Male Azije i Egipta bio je napuen Semitima i tajanstvenim pomorskim narodima (Filistejci).
Tu je postojalo vie manjih drzava, koje su obino priznavale vrhovnu vlast susjednih velesila poput Babilonije,
Egipta i Asirije i upijale njihove kulturne utjecaje. Podruje je bogato drvom i upuceno na pomorstvo te
predstavlja posrednika u trgovini izmeu Egipta i Mezopotamije
Ieniani( semitski stanovnici obale uz planinu Libanon (Gora Cedrova), naziv dolazi od grke rijei oinikes =
crveni, bili su poznati po crvenoj, tj. purpurnoj tkanini
- podneblje nije povoljno za ratarstvo, pa se okrecu pomorstvu i trgovini, postaju posrednici izmeu
Mezopotamije, Egipta i Sredozemlja
- vlastiti proizvodi: libanonski cedar, purpurne tkanine, navodno su izumili i staklo
- strani proizvodi: bakar (Hispanija), kositar (Britanija), jantar (Sjeverno more)
- gradovi drzave: Tir, Sidon, Biblos, Ugarit (Berit), vlast imaju vijeca sastavljena od bogatih graana,
priznaju vrhovnu vlast Egipcana, Asiraca, Kaldejaca, Perzijanaca itd.
- kolonije (naseobine) po itavom Sredozemlju, najvaznija Kartaga u Tunisu (osn. 814.)
- preuzimaju kulturna obiljezja susjednih naroda, prvi oplovili Afriku
- izum glasovnog pisma alfabet - 22 znaka (bilo im je nuzno jednostavno pismo za brzo biljezenje
trgovakih transakcija)
- kultovi bogova iziskuju i ljudske zrtve (Baal, Moloh, Atarta, Melkart)
%ebreji $Izrae!<i, =i"ovi): pleme semitskih nomada, kretali su se od Ura do Kanaana, zatim do Egipta,
natrag u Kanaan, pa opet u Egipat, praotac Abraham sklopio je savez s Bogom, starjeine Izak, Jakov
(Izrael), Josip - moguce je da je bio kancelar nekog faraona iz dinastije Hiksa (pisani izvor biblijska
knjiga Postanak)
- oko 12. st. prije Krista, prorok Mojsije izvodi ih iz Egipta u Kanaan, gdje se trajnije nastanjuju i
osvajaju zemlju od susjednih plemena
- vjerski monoteizam (jednobotvo), postupni razvoj od politeizma u henoteizam pa u monoteizam,
Bozje ime pisalo se kao JHVH, a nije se smjelo izgovarati, znailo je Ja sam onaj koji jesam, postoje
strogi moralni zakoni i usmena predaja koja se pripisivala Mojsiju
- prema biblijskoj predaji bilo je 12 plemena koja su pripadala hebrejskoj vjeri
- 11-10. st. ujedinjeno 8ra!jevstvo Izrae!: kraljevi Saul, David, Salomon, prijestolnica Jeruzalem,
utvrda s Jahvinim hramom
- u doba kralja Salomona zapisana je hebrejska predaja Petoknjizje (Tora), jezgra iz koje ce nastati
zbirka svetih spisa poznata kao Biblija
- raspad na sjeverno i juzno kraljevstvo: Izrael (deset sjevernih plemena, prijestolnica Samarija, vracaju
se na politeizam pod fenikim i sirijskim utjecajem) i Juda (dva juzna plemena, prijestolnica Jeruzalem,
zadrzao se ici oblik monoteizma, meutim, i tu postoje sirijsko-feniki kultovi)
- 722. pr. Kr. Asirci zauzimaju Samariju i raseljavaju Izraelce
- 587. pr. Kr. Nabukodonozor razara Jeruzalem i odvodi Zidove u Babilon (babilonsko ropstvo)
- 538. pr. Kr. perzijski kralj Kir vraca Zidove u domovinu obnova Jeruzalema i Hrama
- dijaspora raseljenici
- 8ra!jevstvo Ju"a (Judeja) postojat ce kao samoupravno podruje pod helenistikim vladarima i
Rimskim Carstvom, Rimljani ce nakon nekoliko ustanaka raseliti Zidove po itavom Carstvu
PE2ZIJS8A 72=AVA $AA2STVO A%E0ENI7A)
Iransko visoje u drugom tisucljecu prije Krista naseljavaju ga Indoeuropljani
0e"ija sjever dananjeg Irana, podloznica Asirije, u doba slabljenja asirske drzave sklapa savez s
Babiloncima i sudjeluje u razaranju Ninive, prijestolnica Egbatana
Perzija pokrajina na Iranskom visoju, u nekoj je vrsti vazalnog odnosa spram Medijske drzave,
sredinom VI. st. Pr. Kr. njome upravlja Kir, unuk medijskog vladara Astijaga
8ir $//DB/->), osniva perzijske drzave i veliki osvaja, oko 550. god. Kir svrgava Astijaga i ujedinjuje
Perziju i Mediju, 547. osvaja drzavu Lidiju u Maloj Aziji (prijestolnica Sard, kralj Krez slovio je za
najbogatijeg kralja tadanjeg svijeta, prvi je kovao novac, Kir ga je lako porazio buduci da ga je Krez
podcijenio, legenda o delfskom proroanstvu), Kiru se pokoravaju i Grci na maloazijskoj obali (Jonija), 539.
osvaja Babilon bez otpora zahvaljujuci omrazenosti kralja Nabonida, proglasio se Mardukovim slugom,
nakon daljnjih osvajanja na zapadu (Sirija, Fenikija, Palestina) i istoku (Partija i Baktrija u dananjem
Afganistanu i Pakistanu), stvoreno je dotada najvece carstvo koje se protezalo od Sredozemlja do rijeke
Inda, svim narodima Kir se predstavlja kao uvar vjere i poredka, vratio Hebreje u Jeruzalem
8ambiz $/->B/,,), Kirov sin, 525. osvaja Egipat
7arije I# $/,+B.C/) - vrhunac moci perzijske drzave, nova prijestolnica Perzepol, vodi europske pohode
protiv Skita, Traana, Grka (uspio pokoriti samo Traane)
8serks $.C/B.?/)( doba grko-perzijskih ratova u kojima Perzija gubi, poetak slabljenja Perzije, uzrok:
golemo prostranstvo i etnika i kulturna nejedinstvenost nadilaze mogucnosti tadanje drzavne uprave
IV# st# makedonski kralj Aleksandar osvaja itavo Perzijsko Kraljevstvo
7
7ravni ustroj(
- u teoriji, centralizirana i apsolutna monarhija na elu s dinastijom Ahemenida, kralj kraljeva nije
smatran bozanstvom, satrapije upravne jedinice, u stvarnosti je svaki satrap gotovo samostalan
vladar, glavni gradovi: Pasargada, Egbatana, Babilon, Suza, Perzepol, izgraena kraljevska cesta koja
je spajala Sard sa Suzom
- postoji i potanska sluzba te kraljeve oi i ui - tajna policija
- darik zlatna novana jedinica
- pokoreni narodi mogli su zivjeti po vlastitim obiajima (vjerska tolerancija), a duznost prema kralju
bila im je bila placati porez i davati vojne jedinice (svaki narod prema svojim mogucnostima)
- besmrtni - kraljeva garda, elitna postrojba od 10,000 strijelaca
2e!i&ija 6 zoroastrizam( prorok Zaratustra (VI. st.), dualistiko vjerovanje Ahura Mazda (dobro
bozanstvo) i Ahriman (zlo bozanstvo), simbol Ahura Mazde je vatra, najici element, prikazuju ga kao
krilati disk, sveti spisi )end avesta nema hramova, postoje otvorena svetita sa svetom vatrom
*mjetnost mezopotamijski uzori, kraljevske palae, apadana prijestolna dvorana sa stupovima, reljefi,
razvijeni obrti
IN7IJS8A AIVI9IZAAIJA
In"ijski potkontinent zahvaljujuci razmjernoj zatvorenosti (planinski lanci i ocean) i velikim rijenim
nizinama (Ind i Ganges) tu se mogla rano i nesmetano razvijati civilizacija
7ravi"i prastanovnici Indije, u bronano doba stvorili su gradske kulture u dolini Inda (dananji
Pakistan)
Arij<i indoeuropski pastirski nomadi koji su osvojili Indiju oko 1500. pr. Krista
7ravi"ska <ivi!iza<ija $,/>>B+/>># pr# 8r#) sauvani su ostatci gradova Harappa i Mohenjo Daro,
standardizirani utezi ukazuju na postojanje sredinje vlasti, razvijeni obrti, osim zitarica, uzgajao se i
pamuk, piktogrami su sauvani na peatima, ali nisu odgonetnuti, arijska provala dokrajila je vec
oslabljenju dravidsku civilizaciju (moguce je da je glavni uzrok njezine propasti iscrpljivanje tla i
podbacivanje u proizvodnji hrane)
Ve"sko "oba $+/>>B/>># pr# 8r#) doba oblikovanja nove indijske civilizacije, glavni izvor su Vede,
sveti tekstovi Arijaca (zapisani su tek u II. st. pr. Kr, usmena predaja uspjela je sauvati i Vede nastale jo
prije dolaska Indiju), postoji vie manjih kraljevstava (radza = kralj) koja preuzimaju tekovine dravidske
civilizacije, sanskrt - jezik vjere i kulture
- Arijci su nadmocni Dravidima zahvaljujuci bojnim kolima i maevima, kako bi malobrojniji Arijci
zadrzali vlast nakon prelaska na sjedilaki nain zivota stvoren je kastinski drutveni sustav u kojem je
onemoguceno napredovanje nizih drutvenih slojeva
- kaste zatvoreni drutveni slojevi zasnovani na rasi, zanimanju, kulturi i vjeri, etiri osnovne kaste
nazivale su se varnama (varna = boja), vjerojatno zato to su se razlikovale bojom koze, iako je
mijeanje kasti u teoriji zabranjeno, vjerojatno jest dolazilo do mijeanja Dravida i Arijaca, iz 4
osnovne razvio se sustav sa tisucama kasti koji je u Indiji opstao do danas
- brahmani svecenici, uitelji i tumai zakona, navodno nastali iz glave boga Brahme
- katrije ratniko plemstvo, nastali iz Brahmina srca
- vajije slobodni seljaci, obrtnici i trgovci, nastali iz Brahmina trbuha
- udre robovi, tamnoputi potomci Dravida, nastali iz Brahminih stopala
- parije nedodirljivi, ljudi izvan kasti koji se obino bave neasnim poslovima
- prvobitni indoeuropski politeizam (bozanstva prirodnih sila, Agni, Indra, Varuna) razvio se u
hinduistiku vjeru (ujedinjeni elementi arijskih i dravidskih vjerovanja s razraenom filozofijom i
moralnim uenjem)
- hinduizam: Brahma, bog stvoritelj, utjelovljuje se kao Siva, razaratelj starog i stvaratelj novog te
Vinu, odrzavatelj, ali i itav niz nizih bozanstava te svih zivih i nezivih bica (bog Brahma prisutan je u
svemu i sve jest dio Brahme)
- uenje o dharmi, karmi i reinkarnaciji: svaki ovjek ima svoju dharmu, duznost kao pojedinac i
pripadnik kaste, a o tome kako ispunjava tu duznost ovisi njegova karma (plodovi djela koji odreuju
sudbinu), tj. u kakvom ce se obliku ponovo roditi nakon smrti, kastinski sustav opravdavao se tim
uenjem
Epsko raz"ob!je $/>># pr# 8rB/>># n# e#)
- hinduistiki epovi: *aha+harata (Bhagavadgita je dio tog epa), ,ama#ana
- budizam: nova vjera i filozofija nastala u VI. st. pr. Kr. kao reakcija na hinduistiki formalizam,
kraljevic Siddharta Gautama odrekao se prijestolja i posvetio se asketskom zivotu, no ni tu nije naao
utjehu, naposljetku je ipak dozivio prosvjetljenje i postao Buddha (Probueni), propovijeda put
oslobaanja od boli, zelja i lanca preporaanja, nirvana = stanje iste svijesti i osloboenja od svijeta,
broj sljedbenika se iri jer privlai ljude iz svih kasti, tolerancija i nenasilje
- dinastija Maurya (III. i II. st. prije Krista) Indijski potkontinent ujedinjen je u jedno carstvo, na
vrhuncu je za vladavine Aoke, preobracenika na budizam koji daruje budistike samostane i pomaze
misionarima (budizam se iri na Daleki Istok), prijestolnica Pataliputra (dolina Gangesa)
- nakon Aoke, Indija se cijepa na vie drzava, 183. pr. Kr. Pataliputru osvaja Demetrije, grki kralj
Baktrije, u Indiju prodiru helenistiki utjecaji
- dinastija Gupta (IV-VI. st. nae ere) obnovljeno jedinstveno carstvo, klasino doba hinduistike
civilizacije, povratak hinduizmu i tradiciji te suzbijanje budistikih i stranih utjecaja, klasini indijski
hramovi hram nije obina zgrada nego slika svijeta i bogova, kompleks reljefa i kipova, razvijena
matematika, astronomija i medicina, drzavu Gupta unitili su Huni, nomadi iz srednje Azije
8
8INES8A AIVI9IZAAIJA
Tri ve!ike "o!ine( rijeke Huang (Zuta rijeka), Yangtze (Modra rijeka) i Si (Biserna rijeka), dolina Zute
rijeke povoljna je za uzgoj zitarica, a doline dviju rijeka na jugu za uzgoj rize
- Kina se razvija gotovo izolirano od ostalih kultura, izuzetci su provale nomada sa sjevera, prodor
budizma iz Indije i Put svile
Neolitik: pojava ratarskih zajednica, najprije uz Zutu, a zatim i Modru rijeku
Bronano doba (2. tisucljece prije Krista): pojava civilizacije
7ravaH"inastija S3an& (oko 15001000. pr. Kr) - najjae i najrazvijenije od kineskih kraljevstava
bronanoga doba, kralj vlada kao namjesnik neba (ipak nije bozanstvo kao u Egiptu), sauvane su
proroke kosti s piktogramima te oruzje i kultni predmeti od bronce, kult predaka
- suvremeni kineski piktogrami evoluirali su iz piktograma nastalih u to doba
7ravaH"inastija A3ou $+>,EB,,+# &o"# pr# 8r) - ti kraljevi bili su najprije vazali Shanga, ali su u ovom
razdoblju uspjeli nametnuti svoju prevlast ostalim kineskim drzavama, pojava feudalnog drutva, procvat
kulture, usavravanje ratne tehnike i kovanje zeljeza, kinesko 'eu"a!no "rutvo: kralj dijeli zemlju na
upravu plemickim obiteljima, koje su zauzvrat duzne prikupljati poreze i vojsku, obian puk duzan je
proizvoditi vikove za feudalne gospodare i sudjelovati u javnim radovima (irigacijski sustav i utvrde)
Ve!iki uite!ji iz ?# sto!je5a pr# 8r( 8on'u<ije i 9aoB<e usredotouju se na praktinu filozofiju, kakvo
treba biti ovjekovo ponaanje da bi imao sretan ovozemaljski zivot, Konfucije stavlja naglasak na
ispunjavanje duznosti i osobnu odgovornost, a Lao-ce na spoznaju prirodnog poretka i zivota u skladu s
njim (taoizam, tao = put)
7ravaH"inastija A3in $,,+B,>?# pr# 8r) jedini vladar te dinastije po imenu Cheng uspio je povezati
sve feudalne drzave u jedinstveno centralizirano carstvo, vlada samovoljno i okrutno, progoni konfucijance,
gradi obrambeni sustav na sjeveru zemlje protiv hunskih provala
7inastija %an $,>?# pr# 8r#B,,># n# e) Kinesko Carstvo razvija se u inovniku drzavu ureenu prema
Konfucijevom uenju (ta dinastija smatra se prvom pravom dinastijom, pa Kinezi svoju zemlju i naciju i
danas nazivaju Han), za Wu-tija (Sin Neba) u 2. st. pr. Kr. Carstvo se iri vojnim osvajanjima, Kina poinje
trgovati sa Zapadom (Putom svile Kinezi izvoze svilu i zaine, a uvoze metale), poetkom nae ere u Kinu
preko Tibeta stize budizam, razvoj znanosti (osobito astronomije, tj. astrologije), otkrice papira
- budizam, konfucijanizam, taoizam i kultovi predaka u Kini nisu suparnika vjerovanja nego se
meusobno nadopunjuju
PO7JE9A STA2O12;8E POVIJESTI
1. Kretsko-mikenska kultura bronanog doba ili Herojsko doba (oko 27001200. pr. Kr.) kulturno
sredite je otok Kreta, grko pleme Ahejaca doseljava se na Peloponez i prihvaca kulturne tekovine
predindoeuropskog stanovnitva, povijest se moze tumaiti na temelju arheolokih ostataka i mitova o
bogovima i herojima
2. Homersko doba (oko 1200-800. pr. Kr.) doseljavanje Dorana, nestanak kretsko-mikenske kulture,
pojava zeljeza, nema pisanih izvora, drutveni razvoj moze se tumaiti jedino na temelju Homerovih
epova, koji su vjerojatno nastali u tom razdoblju, a zapisani su kasnije
3. Arhajsko doba (oko 800-500. pr. Kr.) pojava alfabeta, razvoj drutva i materijalne kulture, Grci se
ire Sredozemljem
4. Klasino doba (oko 500-300. pr. Kr.) vrhunac grke civilizacije
5. Helenistiko doba (336-30. pr. Kr, tj. od poetka vladavine Aleksandra Velikoga do rimskog osvajanja
Egipta) doba Aleksandrovog carstva i njegovih drzava-nasljednica, prozimanje grke kulture s
kulturama Bliskog Istoka
E1EJS8I SVIJET * 42ON;ANO 7O4A
Od oko 2700. pr. Kr. na egejskom podruju predindoeuropski stanovnici stvaraju razvijenu civilizaciju ija su
sredita bili Kikladski otoci i Kreta.
Pelazgi prastanovnici Grke i egejskih otoka, Eteokrecani predgrki stanovnici Krete
Kreta zbog povoljne klime otok je bio pogodan za poljoprivredu, a zbog zemljopisnog polozaja stanovnitvo je
bilo usmjereno i prema pomorstvu i trgovini
Minos mitski kretski kralj, prema grkoj predaji Zeusov sin, Minos je vjerojatno bilo dinastiko ime svih
kretskih vladara, a pretpostavlja se da je prvi, mitski Minos, gospodar Knosa koji je ujedinio kretske gradove u
jedinstvenu drzavu najkasnije oko 1500. pr. Kr.
MINOJSKA KULTURA (od oko 2700. pr. Kr. do oko 1470. pr. Kr)
- Arthur Evans engleski arheolog
- kretska drzava bila je talasokracija gospodarica Egejskoga mora i okolnog kopna
- trgovako i kulturno posrednitvo izmeu Europe i Azije
- gradovi s raskonim palaama (, Knos, Fest Malija, Hagija Trijada)
- palaa u Knosu Minotaurov labirint
- la+ris dvostrana sjekira, simbol kraljevske vlasti
- kralj je vjerojatno bio prvak trgovake aristokracije
- kretska umjetnost: freske, oslikane vaze
- bik je imao vazan polozaj u vjerskom kultu, postojala je obredna igra preskakanja bika
- grki mit o Minotauru: Minotaur je bio udovino bice, ovjek s glavom bika, kojega je Minos dao
zatvoriti u labirint, a hranio ga je mladicima i djevojkama koje su slali ahejski gradovi kao danak
9
vjerojatno je da su ahejski gradovi morali slati robove kao danak na Kretu, a ti robovi koristili su se u
obredu preskakanja bika pri emu su mnogi i pogibali
- bozica plodnosti Dikta, prikazana je kao zena sa zmijama
- linearno pismo A glasovno pismo, nije odgonetnuto kao ni jezik Eteokrecana
- oko 1470. god. erupcija vulkanskog otoka Tere (Santorini) plimni val unitio je kretsku mornaricu i
luke, civilizacija se vie nije oporavila, pa su otok osvojili i naselili Grci-Ahejci
TROJA (ILION, ILIJ) grad u Maloj Aziji na tjesnacu Helespont (Dardaneli) i vazno trgovako sredite na
pomorskom putu izmeu Crnoga i Egejskoga mora u II. tisucljecu
- iskopavanja je zapoeo arheolog-amater Heinrich Schliemann u XIX. stoljecu
- pronaeno je devet slojeva, grad je vie puta razaran i obnavljan
- oko 1200. pr. Kr. Troju su nakon desetogodinje opsade opljakali Ahejci taj je dogaaj uao u
mitologiju i kasnije je opjevan u Homerovoj -lijadi
- Troja kralja Prijama koju opisuje Homer vjerojatno se nalazi u sloju 7a
MIKENSKA KULTURA (oko 1800-1100. pr. Kr)
- nosilac te kulture bilo je grko pleme Ahejaca, najvaznije sredite bio je grad Mikena, a vecina
kulturnih dostignuca preuzeta je od minojske kulture
- oko 1800. dolaze grka plemena Ahejaca, Jonjana i Eoljana, ratnici s bronanim oruzjem, pokoravaju
Pelazge i preuzimaju njihova znanja o obradi zemlje (sredozemne kulture: maslina, vinova loza,
smokva, ali i uzgoj zitarica), obrtima i pomorstvu
- Ahejci stvaraju vie drzava ija sredita su bili utvreni gradovi: Mikena, Tirint, Sparta, Atena, Teba
- kiklopske zidine debele zidine grada Mikene za koje se kasnije vjerovalo da su ih izgradili Kiklopi
- Heinrich Schliemann otkrio je u ruevinama Mikene tzv. Atrejevu riznicu sa zlatnim maskama,
peharima i nakitom (svjedoi o razvijenim obrtima)
- linearno pismo B preuzeli su ga od Krecana, pisali su i na papirusu i na glinenim ploicama, pismo je
odgonetnuto, kao i jezik, jedan stari grki dijalekt
- u XV. st. Ahejci osvajaju Kretu, a u XIII. st. Troju
- poetkom XII. st. mikenska kultura unitena je u najezdi osvajaa sa sjevera, vjerojatno uslijed
ekspanzije kulture zarnih polja (to se vremenski poklapa s najezdama pomorskih naroda na
Bliskom Istoku)
- nakon propasti mikenske kulture, u Grku se doseljavaju Dorani, sjeverno grko pleme, slijedi
mrano doba (homersko doba), a zatim obnova civilizacije
HOMERSKO DOBA (oko 1100-800)
- naziva se i mranim dobom jer postoji vrlo malo povijesnih izvora, o drutvu toga doba moze se neto
saznati iz -lijade i Odiseje, epova koji su zapisani u VIII. st. i pripisuju se Homeru
- nestale su kulturne tekovine mikenske civilizacije, grka plemena se premjetaju
- najveci dio Peloponeza i Kretu zauzeli su Dorani, kulturno najzaostalije pleme, ostatci Ahejaca povlae
se u unutranjost Peloponeza, koja se zove Aheja, Jonjani naseljavaju poluotok Atiku (moguce i prije
toga doba) te obale Male Azije (Jonija), Eoljani sjevernu i srednju Grku te Eoliju u Maloj Aziji, svako
od ovih plemena govori vlastitim narjejem
- stvaraju se polisi (gradovi-drzave) u kojima je drutveni poredak ratnike demokracije s kraljem kao
prvim meu jednakima"
- Dorani su donijeli obradu zeljeza
12;8O 72*JTVO I 8O9ONIZAAIJA $A2%AJS8O 7O4A)
ARHAJSKO DOBA (oko 800. do 480. pr. Kr) rano doba grke civilizacije, Grci razvijaju obrte i trgovinu, pojava
pismenosti, kolonizacija Sredozemlja
DRUSTVO: patrijarhalno, plemenske zajednice, nastaju imovinske razlike i stalezi
- rod (genos), bratstvo (fratria), pleme (fila)
- kralj ili bazilej (+asileus) poglavar plemenske zajednice, s razvojem drzave vlast bazileja ograniava
aristokracija, u nekim polisima kraljevi ce dobiti samo simboliku ulogu, a negdje ce ta funkcija ak i
nestati
- demos puk; aristokracija (najbolji) ili eupatridi (koljenovici)
POLIS grka drzava-grad, teritorij polisa definirao je reljef (planinski lanci i razvedena obala), polis se
sastojao od akropole (utvrda s hramovima), agore (gradski trg) i okolnih sela
Oblici drzavne vlasti: monarhija (vladavina jednog), aristokracija (vladavina najboljih), demokracija
(vladavina puka), tiranida (nezakonita vladavina, nije isto to i despocija samovoljna vladavina, kako su
Grci nazivali monarhije na istoku)
DRUSTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ
Rudno bogatstvo: srebro, bakar, zeljezo, kvalitetan kamen, glina
Obrtniki proizvodi: keramika, oruzje, nakit, vunene tkanine
Poljoprivreda: masline, vinova loza, smokve, stoarstvo
- zitarica esto manjka, pa ih Grci uvoze iz Egipta i drugih zemalja
Pomorstvo zbog pomorske i trgovake orijentacije Grci razvijaju brodogradnju i postaju suparnici Fenianima
Izvor: Hesiod Poslovi i dani (VIII. st)
Duzniko ropstvo sitni zemljoposjednici prisiljeni su na zaduzivanje, kada ne mogu otplacivati dug gube
zemlju ili postaju robovi dok ne otplate dug, hipoteka (duzniki kamen)
10
Hopliti teko naoruzani, oklopljeni pjeaci, ine ih pripadnici srednjeg sloja koji si mogu nabaviti opremu, od
VIII. st. uvodi se bojni red, falanga, novi nain ratovanja i vojna obuka
(u homersko doba vojska se sastojala od aristokrata s bojnim kolima i rulje naoruzane prackama i bodezima)
KOLONIZACIJA od VIII. st. Grci se poinju naseljavati diljem sredozemne obale
Uzrok: prenapuenost polisa (ali i drutvene napetosti i duzniko ropstvo)
Matica polis osniva kolonije, kolonija naseobina, novi neovisni polis
Pravci kolonizacije:
- juzna Italija (Kima, Neapol, Kroton, Sibaris)
- Sicilija (Sirakuza, Selinunt, Akragant) Rimljani su je zvali Velika Grka
- Juzna Francuska (Masalija)
- Libija (Kirena), Egipat (Naukratis)
- Mala Azija, Trakija, Bospor (Bizantion), Crno more (Trapezunt), Krim
- Jadransko more (Adria, u IV. st. pr. Kr. Grci sa Sicilije koloniziraju juzni dio nae obale Issa (Vis),
Pharos (Hvar), Korkyra Melaina (Korula), Tragurij (Trogir), Epetij
SPA2TA
Sparta ili Lakedemon najznaajniji dorski polis na Peloponezu, jo od postanka spartansko drutvo je izrazito
ratniko drutvo, odgoj djece je kolektivistiki, a imovinske razlike meu lanovima spartanske zajednice nisu
velike
VIII. st. Sparta se takoer suoila s problemom prenapuenosti i rijeila ga je ratnim osvajanjem Mesenije
(735-715. prvi mesenijski rat, u 7. i 5. st. vodit ce se jo dva mesenijska rata koji su uzrokovani pobunama
Mesenjana)
- aristokratska drzava
- Likurg kralj i zakonodavac, poetkom 8. stoljeca donio je zakone koji su utemeljili spartanski
drutveni sustav, najvazniji su bili propisi vojne obuke
- spartanski odgoj: od sedme godine djeake odgaja drzava, elienjem bi se odgajali okrutni, skromni i
neustraivi ratnici
- Sparta je u neprestanoj opasnosti od pobune helota, pa joj je bila nuzna stalna vojna pripravnost
- heloti robovi koji obrauju posjede spartijata, nekoliko puta brojniji od slobodnih graana, drze ih u
pokornosti neprestanim terorom, heloti su potomci pokorenog ahejskog stanovnitva, a kasnije su i
gotovo svi prezivjeli Mesenjani pretvoreni u helote
- kriptije povremeni pokolji potencijalnih buntovnika meu helotima
- perijeci slobodni seljaci i obrtnici, uglavnom potomci Ahejaca, nemaju politika prava i ne smiju
zivjeti u samom gradu
- spartijati jednaki, punopravni graani i vojnici, spartijatom je postajao Doranin sa navrenih 30
godina, nakon vojne sluzbe i promaknuca u vojni in
- 675. agrarna reforma, preraspodjela zemljita broj lakedemonskih graana utvren je na 9000, a
svaki je dobio jednaku esticu zemlje
- apela (narodna skuptina) ine je svi spartijati, ne donosi odluke nego ih samo potvruje
- geruzija (vijece staraca) ini je 28 uglednih staraca i 2 kralja
- kraljevi zapovjednici vojske, u doba mira predsjedaju sjednicama geruzije i brinu se za vjerske
obrede
- efori vijece petorice izbornih inovnika, najvia izvrna vlast
ATENA
Atena stari jonski polis na poluotoku Atici, zatitnica grada je bozica Atena, zbog manjka plodne zemlje
Atenjani su bili dosta usmjereni na obrte i trgovinu
- do VII. st, kada je bazilej razvlaten, Atena je bila aristokratska monarhija (bazilej ce postati tek
izborni inovnik zaduzen za bogosluzje, jedan od 9 arhonata
- eupatridi atenska aristokracija
- arhonti tri, kasnije devet izbornih inovnika koji imaju izvrnu vlast za jednogodinjeg mandata
- areopag aristokratsko vijece i vrhovni sud
- bule - aristokratsko vijece sa zakonodavnom vlacu
- eklezija (narodna skuptina) ine je svi punopravni mukarci, potvruje zakone, ali se bule i areopag
ne moraju sloziti s njezinim odlukama, lanovi eklezije mogu birati inovnike, ali birani su mogli biti
samo eupatridi
- demos je nezadovoljan aristokratskom upravom, najveci drutveni problem je duzniko ropstvo, koje
je u porastu zbog povecanja stanovnitva i socijalnih razlika
- 630. Kilonov pokuaj uvoenja tiranide
- 621. Drakonovi zakoni: popisano je obiajno pravo i stroge kaznene mjere
- 594. Solonove reforme: ukinuto je duzniko ropstvo, graani su podijeljeni u etiri imovna razreda,
propisana su njihova prava i obveze, uvedena je timokracija (time- procjena imetka), vlast ne pripada
samo eupatridima nego i puanima koji su se obogatili, Solonovi zakoni postat ce atenski ustav
- 546-527. vlast osvaja tiranin Pizistrat koji se oslanja na demos, formalno zadrzava postojece organe
vlasti, puni drzavnu riznicu srebrom iz novootkrivenih rudnika, kuje atenski novac i uvodi javne
radove, gradi nove hramove na Akropoli
- nasljeuju ga sinovi Hipija i Hiparh (Pizistratidi), zatim slijedi urota i obnova aristokratske drzave
11
- 510. Klistenove reforme: umjesto imovinske teritorijalna podjela stanovnitva (10 dema),
ravnopravnost svih graana, eklezija dobiva pravu zakonodavnu vlast pravni temelj demokracije
- ostrakizam mjera protiv tiranije, tajno glasovanje o mogucem tiraninu, onaj ije bi ime najvie puta
bilo zapisano na ostrakonu (keramikoj ploici) bio bi prognan na deset godina
%E9ENS8A VJE2A I 8*9T*2A 7O 89ASI;NO1 7O4A
MITOLOGIJA politeizam, helenski bogovi zamiljani su u ljudskom obliku i s ljudskim osobinama,
posredstvom Homerovih epova, kasnije knjizevnosti i umjetnikih prikaza sauvan je velik broj mitova o
bogovima i herojima
Titani stari narataj bogova koje je Zeus svrgnuo s vlasti, Uran i Gea (Nebo i Zemlja), Kron (Vrijeme) i
Rea, to su, vjerojatno, predindoeuropska bozanstva
Olimpski bogovi 12 glavnih bozanstava koji vijecaju na vrhu planine Olimp; Zeus (gospodar neba),
Posejdon (gospodar mora), Had (gospodar podzemlja), Hera (zatitnica braka i majinstva), Demetra
(zatitnica poljodjelstva), Atena (bozica mudrosti, rata i mira), Afrodita (bozica ljubavi), Artemida
(zatitnica lovaca), Apolon (bog Sunca, ljepote i umjetnosti), Hefest (bog vatre i zatitnik kovaa), Ares
(bog rata), Dioniz (bog vina i veselja)
- uz njih postoji i itav niz nizih bogova i duhova prirode, npr. nimfe, Muze 9 zatitnica umjetnosti, te
udovita s pomijeanim osobinama ljudi i (ili) razliitih zivotinja (satiri, kentauri, gorgone, zmajevi,
kiklopi, giganti itd.)
Heroji (ili polubogovi) potomci bogova i smrtnika, koji su smrtni, ali obdareni izuzetnim sposobnostima,
vjerojatno, stvarne povijesne osobe iz homerskog i ahejskog doba, Heraklo, Perzej, Tezej, Jazon, Ahil itd.
SVETISTA I SVETE IGRE
Delfi Apolonovo proroite, Dodona Zeusovo proroite
Olimpija (nije isto to i Olimp!) glavno svetite posveceno Zeusu, sredite hodoaca i Olimpijskih igara
(olimpijska era priznaju je svi Grci, uz lokalne kalendare pojedinih polisa, olimpijada razdoblje od etiri
godine izmeu igara, npr. naa 772. pr. Kr. bila bi prva godina druge olimpijade)
GRADITELJSTVO I UMJETNOST
- hramovi, kazalita, stadioni
- u arhajsko doba poinju se graditi zgrade od kamena i razvija se tzv. dorski stil
- oslikavanje vaza: geometrijsko razdoblje, razdoblje crnih figura, raz. crvenih figura
- arhajsko kiparstvo: kuros (mladic) i kora (djevojka)
- epika i lirika, rapsodi (recitatori) i aedi (pjesnici)
- drama se razvila iz Dionizova bogosluzja, tragedija i komedija
FILOZOFIJA I ZNANOST
Filozofi ljubitelji mudrosti, pokuavaju objasniti svijet, ne bave se samo isto filozofskim razmiljanjima
vec i znanstvenim promatranjima
Miletska kola (Tales) tragaju za prapoelom, Pitagora - matematiar i mistik,
Heraklit (Panta rei), Parmenid (elejska kola),
Empedoklo (uenje o 4 elementa), Demokrit (uenje o atomima)
12;8OBPE2ZIJS8I 2ATOVI
- sukob Perzije i grkih polisa trajao je, s prekidima, pola stoljeca (499-449)
- najvazniji izvor je Herodot
Uzroci: teznja Perzije da zavlada Sredozemljem, teznja Grka da sauvaju samostalnost
- to je bio i sraz kultura jer Heleni u Maloj Aziji nisu mogli pristati na despotski nain vladanja i rasko
perzijskih vlastodrzaca, gospodarski uzrok perzijski kraljevi omogucili su fenikim trgovcima da
trguju sa Skitima na Crnom Moru i tako potkopali monopol Mileta u toj trgovini
499-494. pr. Kr. ustanak maloazijskih i ciparskih Grka predvoen gradom Miletom, pomoc im alju Atena i
Eubeja, ustanici u poetku imaju uspjeha, razorili su Sard (sjedite satrapa), tijekom pet godina ustanici su
svladani, Milet je sravnjen sa zemljom
492. prvi pohod kralja Darija velika perzijska flota stradala je u oluji
490. drugi pohod kralja Darija Darije je odluio kazniti Atenjane, perzijska vojska iskrcala se u Atici
Bitka kod Maratona malobrojnija atenska vojska na elu s Miltijadom iznenadila je Perzijance, zadala im
poraz i tako ih demoralizirala da su se morali povuci, hoplit Filipid trao je od Maratona do Atene (42 km) s
vijestima i umro od iscrpljenosti (maratonska utrka njemu u ast)
- Sparta, kao vodeca vojna sila, okuplja polise u protuperzijski savez (buduci Peloponeski savez)
- Atenjani ulazu srebro iz novootkrivenih rudnika u izgradnju jake ratne mornarice (projekt je smislio
strateg Temistoklo)
480-479. pr. Kr. Kserksov pohod kralj Kserkso odluuje napasti Heladu s dvije strane, veliku ratnu
mornaricu alje izravno prema Ateni, dok je velika kopnena vojska krenula preko Bospora i trebala pokoriti
jedan po jedan polis od sjevera prema jugu
Bitka kod Termopila spartanski kralj Leonida doekuje Perzijance u Termopilskom klancu u Tesaliji, 300
boraca brani klanac do smrti i uspijeva zadrzati Perzijance dok se Atenjani ne evakuiraju iz grada na otok
Salaminu
12
Bitka kod Salamine Temistoklo prijevarom navodi Kserksa da napadne atensku mornaricu kod Salamine,
atenski brodovi su manji i brzi, pa mogu lake manevrirati u tjesnacu izmeu kopna i Salamine,
katastrofalan poraz perzijske mornarice
Bitka kod Plateje (479) odluujuci poraz perzijske kopnene vojske od strane Spartanaca
- do 449. (Kalijin mir) svi maloazijski polisi i Cipar oslobodili su se perzijske vlasti
Posljedice grko-perzijskih ratova:
- prestaje razdoblje ekspanzije Perzijske drzave i ona dolazi u krizu
- Sparta i Atena ojaale su gospodarski i vojno i potvrdile su se kao dva najutjecajnija polisa
- zapoinje razdoblje suparnitva izmeu Sparte i Atene za prevlast nad ostalim polisima
Peloponeski savez predvodi ga Sparta kao najjaa kopnena sila, u njemu ce ostati uglavnom dorski polisi
koji nisu imali interesa za nastavak rata s Perzijom preko mora
Delski savez (Atenski pomorski savez) Atena i njezini jonski saveznici istupaju iz Peloponeskog saveza i
stvaraju novi pomorski savez sa sjeditem na otoku Delu 478. god, Atenjani su opremali i zapovijedali
mornaricom, dok su ostali polisi, uglavnom, izdvajali novac u tu svrhu, taj savez prerast ce u atensku
pomorsku drzavu
Z9ATNO 7O4A ATENE
Druga polovica V. st. pr. Kr zlatno doba Atene, Atena postaje glavno politiko i kulturno sredite
helenskoga svijeta, na vrhuncu je vojne i gospodarske moci
RAZVOJ DEMOKRACIJE
Efijalt voa demokratske stranke, 464. oduzeo Areopagu gotovo sve ovlasti i prenio ih na Ekleziju
(zakonodavna vlast) i Bule (izvrna vlast), ubijen u zavjeri eupatrida
Demokratski poredak: 500 lanova Bulea bira se zdrijebom na rok od jedne godine, kao i 600 sudaca
Helijeje, Areopag je sveden na vijece 9 arhonata koji se brinu iskljuivo za vjerske poslove, 10 stratega,
vojnih zapovjednika, bira se prema sposobnostima kao i razliiti drzavni sluzbenici (poreznici, nadzornici,
pisari itd.)
Periklo novi voa demokratske stranke, biran za stratega (vojnog zapovjednika) uzastopce petnaest
godina (444 - 429), u vanjskoj politici provodi ekspanziju Atene, u unutarnjoj dovodi demokratsko
ureenje do krajnosti, uveo placu za sve drzavne sluzbe ime je motivirao i najsiromanije da sudjeluju u
zasjedanjima Eklezije i kandidiraju se za druge duznosti, obnovio Akropolu i izgradio luku Pirej i Dugi zid
(izmeu Atene i Pireja), okruzio se umjetnicima i filozofima, umro od epidemije u doba spartanske opsade
Atene (Peloponeski rat)
KULTURA PERIKLOVA DOBA
- klasino doba helenske umjetnosti
- Akropola nijedna akropola nije se mogla mjeriti s Atenskom, na projektu su sudjelovali najveci
tadanji arhitekti i kipari na elu s Fidijom
- Partenon veliki hram Djevianske Atene (Athena Parthenos) izgraen u dorskom stilu (Iktin i
Kalikrat) s velianstvenim frizom
- osim Partenona, na Akropoli su se nalazili hram Erehtej, hram Atene Nike (Pobjednice), Zeusovo
svetite, prilaz zvan Propileji te veliki Atenin kip od slonovae i zlata (Fidija)
- kipari: Miron (Baca diska), Poliklet (Nosa koplja), Fidija (osim Atene, izradio je i veliki kip Zeusa u
Olimpiji, jedno od sedam svjetskih uda)
- tragiari: Eshil (Okovani Prometej, Orestije), Sofoklo (Antigona, Kralj Edip), Euripid (Medeja, Elektra,
Ifigenija)
- najveci grki komiar: Aristofan, njegove komedije ismijavaju osobe iz tadanjeg javnog zivota u Ateni
(Oblaci, Ptice, Zabe)
- Atena je bila sredite filozofije, u V. st. tamo su djelovali Anaksagora, vie sofista i Sokrat, u IV. st.
Platon i Aristotel
- sofisti putujuci uitelji, otkrili su logika pravila i usavrili umijece uvjeravanja, kasniji filozofi doveli
su ih na zao glas zbog njihovog estog etikog relativizma (Protagora: Covjek je mjera svih stvari.)
- Sokrat atenski ulini filozof, djelovao u doba i nakon Peloponeskoga rata, protivnik sofistikog
relativiziranja, otkrio definiciju i majeutiku, tvrdi da su vrlina i znanje isto, Znam da nita ne znam.,
protivnici su ga 399. optuzili da kvari atensku mladez, navodno je, umjesto progonstva, izabrao
mueniku smrt (popio otrov), uitelj Platona, utemeljitelja idealistike filozofije i kole Akademije
PE9OPONES8I 2AT $.-+ 6 .>.)
- dugi rat izmeu Sparte i Atene i njihovih saveznika koji je oznaio kraj klasinog doba helenske
civilizacije
- glavni izvor je Tukidid (djelo Peloponeski rat)
Uzrok: suparnitvo Peloponeskog i Pomorskog (Delskog) saveza, ali i otpor atenskoj prevlasti unutar
samoga Pomorskog saveza
Povod: sukob Atene i Korinta (spartanski saveznik) oko korintske kolonije Potideje, Atenjani su zeljeli
zavladati strateki vaznom Korintskom prevlakom i osigurati se od moguce izdaje Potidejana koji su bili u
Pomorskom savezu, nalozili su im da porue zidine, to su oni odbili, Atenjani su napali Potideju, a
Korincani su im krenuli pomoci, Atenjani su pobijedili, Spartanci su objavili rat Ateni
Tijek rata:
- Sparta (tj. Peloponeski savez) je imala apsolutnu prednost u kopnenoj vojsci, Atena (tj. Delski savez)
u mornarici
13
- 431-421. Arhidamov rat (Arhidam je bio jedan od spartanskih kraljeva), spartanska strana pustoi
poluotok Atiku i opsjeda Atenu, ali izbjegava pomorske bitke, atenska strana ugrozava Peloponez
pomorskim ekspedicijama i izbjegava kopnene bitke
- nijedna strana nije mogla ostvariti brzu pobjedu takvom taktikom jer su Atenjani opskrbljivani iz
jonskih polisa u Maloj Aziji, a Spartanci iz dorskih polisa na Siciliji
- 421 418. Nikijin mir (Nikija je atenski vojskovoa), 421. je potpisan mir koji su obje strane smatrale
samo stratekim primirjem, borbe su ponovno zapoele kada su Atenjani pridobili Arg na svoju stranu,
to je izazvalo Spartance
- 415-413. Sicilski pohod: atenski demagog Alkibijad poveo je glavninu flote na Siciliju s ciljem da uniti
spartansku opskrbu, glavna meta bila je Sirakuza, Atenjani su dozivjeli tezak poraz prekretnica u
ratu
- 411-404. Dekelejski rat, zavrnica rata u kojoj su Spartanci izvojevali konanu pobjedu, Perzija poinje
materijalno pomagati Peloponeski savez, koji gradi flotu
- 405. spartanski admiral Lisandar kod Egospotama porazio glavninu atenske mornarice
- 404. Atena pristaje na spartanske mirovne uvjete: morali su predati ostatak ratne flote, sruiti Dugi
zid, raspustiti Delski savez i platiti veliku ratnu odtetu, Spartanci su na vlast u Ateni doveli trideset
tirana (demokracija je obnovljena godinu dana kasnije)
Posljedice Peloponeskog rata:
- svi grki polisi katastrofalno su se iscrpili
- Sparta je zadobila hegemoniju koja je potrajala desetak godina (do spartansko-perzijskog sukoba 394.
pr. Kr), meutim, broj spartijata bio je osjetno smanjen i uskoro ce doci do ozbiljne krize spartanskog
drutva i drzavnog ustroja
- Atena nikada vie nece biti velesila, nakon oporavka Atene, takav pokuaj zavrio je jednim novim
ratom izmeu Atene i Tebe (362. god. pr. Kr.)
- Perzijanci su, takoer privremeno, obnovili vlast nad polisima u Joniji
- zapoeo je uspon Makedonije
*SPON 0A8E7ONIJE 6 %E9ENISTI;8O 7O4A
Makedonija nalazi se izmeu Helade i Trakije, ostali Grci su Makedonce smatrali barbarima, tj. negrcima,
no nije jasno je li to zato to su bili na nizem kulturnom stupnju ili zato to su bili trakog ili ilirskog podrijetla,
prevladava teorija da su drevni Makedonci, ipak, jedno od grkih plemena, Makedonija je bila aristokratska
monarhija, stanovnitvo se pretezno bavilo stoarstvom i ratarstvom, nije bilo polisa, aristokracija je usvojila
helensku kulturu, u doba Filipa II. Makedonci dobivaju pravo sudjelovanja na Olimpijskim igrama
Filip II. (359 - 336) proirio vlast Makedonije na velik dio Trakije i tako doao do rudnika zlata i drugih metala
te stekao veliko bogatstvo
- pomirio zavaene aristokratske obitelji
- preustroj vojske: profesionalna vojska, makedonska falanga novi bojni red hoplita (16x16)
naoruzanih kopljima duzine 7 m, takoer, jaka konjica
- nova prijestolnica: Pela
- 348. porazio savez grkih polisa na poluotoku Halkidici
- Filipov cilj: ostvariti hegemoniju nad svim Helenima i povesti ih u pohod protiv Perzije
- stjee pristae u svim polisima, ako ne zbog politikog slaganja, onda podmicivanjem (Zlatom
natovareni magarac otvara vrata svih tvrava.)
- protumakedonska stranka je osobito jaka u Ateni (govornik Demosten filipike)
- 338. bitka kod Heroneje: Filipova vojska porazila je udruzene snage Atene i Tebe, nakon ega je
ostvarena makedonska hegemonija nad Heladom
- Korintski savez: ine ga svi polisi, koji su formalno sauvali neovisnost, i Makedonsko kraljevstvo,
lanicama su zabranjeni meusobni sukobi i duzne su izdvajati za zajedniku vojsku
Aleksandar III. Veliki (336 323)
- postaje makedonski kralj s dvadeset godina
- odgojio ga je veliki grki filozof i znanstvenik Aristotel
- odluio je ostvariti projekt svojega oca o pohodu protiv Perzije, nije imao namjeru potpuno unititi
Perzijsko carstvo, nego samo osvojiti Malu Aziju i uvrstiti makedonsku hegemoniju nad svim
Helenima, meutim, Perzijska drzava pokazala se krhkijom no to se inila
- 334. pr. Kr. Aleksandar na elu makedonsko-helenske vojske od oko 50,000 ljudi prelazi tjesnac
Helespont
- perzijski kralj Darije III. podcijenio je Aleksandra i nije poslao pomoc satrapu iz Sarda, Aleksandar
pobjeuje na rijeci Graniku i osvaja Malu Aziju
- 333. bitka kod Isa, Aleksandar pobjeuje i veliku Darijevu vojsku, nastavlja pohod prema jugu kako bi
zauzeo vazne perzijske luke u Fenikiji, opsada i pad Tira
- legenda o Gordijskom voru
- 332. Aleksandar ulazi u Egipat, gdje ga svecenici proglaavaju Amonovim sinom i novim faraonom,
osniva novu egipatsku prijestolnicu Aleksandriju, opijen pobjedama nastavlja pohod vjerujuci da je
doista bozanstvo
- 331. odluujuca bitka kod Gaugamele u Mezopotamiji, Aleksandar zauzima Babilon i razara Perzepol
- 330. Darije III. bjezi u Baktriju (Afganistan Tadzikistan), satrap Bes daje ga ubiti, a Aleksandar ubija
Besa i sahranjuje Darija s kraljevskim poastima
14
- Aleksandar se proglaava novim perzijskim kraljem i premjeta prijestolnicu u Babilon, svadba
Europe i Azije
- pohod na Indiju, Aleksandrovi vojnici odbijaju nastaviti prijeko rijeke Inda, povratak preko pustinjske
Gedrozije
- 323. Aleksandrova smrt
- Aleksandrova drzava bila je jedinstvena samo u teoriji, buduci da nikakva vlast nije mogla potpuno
nadzirati tako golem prostor, pa satrapi vladaju kao samostalni vladari
POSLJEDICE ALEKSANDROVIH OSVAJANJA
- politike: nakon Aleksandrove smrti poinju borbe izmeu njegovih vojskovoa i nastaju drzave
dijadoha, tj. nasljednika, Makedonijom je zavladala dinastija Antigonida, iju hegemoniju priznaju i
helenski polisi (prijestolnica Pela), Egiptom dinastija Ptolemejevica (prijestolnica Aleksandrija), dok je
Sirijom i Mezopotamijom vladala dinastija Seleukida (prijestolnica Antiohija), u Maloj Aziji nastalo je
nekoliko manjih drzava, a na istoku Perzije pojavila se drzava Parta
- gospodarske: blago iz perzijske riznice Aleksandar daje prekovati u novac to dovodi do pada
vrijednosti novca i rasta cijena, padaju jedino cijene robova buduci da se njihov broj znatno povecao,
obezvrijeen je rad slobodnih obrtnika i oni propadaju, gospodarska kriza je najvie pogodila upravo
helenski svijet
- kulturne: grki jezik i obiaji ire se daleko na istok, dolazi do mijeanja helenske kulture s kulturama
Bliskoga istoka, rezultat se naziva helenistikom kulturom (helenistiko doba: IV I. st. pr. Kr), od
tridesetak novih gradova pod nazivom Aleksandrija opstala je jedino ona u Egiptu koja je postala prvi
pravi kozmopolitski velegrad (uz sirijsku Antiohiju i maloazijski Pergam)
- kozmopolitizam uvjerenje o itavom svijetu kao domovini
- sinkretizam prozimanje religija, istonjaki mistini kultovi, koji obecavaju proicenje due i spas
proirili su se itavim sredozemnim svijetom, npr. kult Mitre (Perzija), Izide i Ozirisa (Egipat), Kibele
(Bliski istok)
- pojava novih filozofskih kola koje ue kako se ovjek moze uzdici do ideala mudraca: kinici
(odbacivanjem kulture i drutvenih konvencija), stoici (prihvacanjem sudbine), epikurejci (uzivanjem u
pravim stvarima), skeptici (suzdrzavanjem od donoenja sudova)
- razvoj pojedinanih znanosti (pospjeila ga je razmjena znanja): matematika, zemljopis, astronomija,
zoologija, botanika, fizika, kemija, medicina
mnogi helenistiki vladari sanjali su o novom svjetskom carstvu, no to je polo za rukom tek Rimljanima
72EVNA ITA9IJA
Apeninski poluotok povoljan za zivot zbog blage klime, plodnog tla i dovoljno vode
- tijekom indoeuropske seobe u Italiju dolaze razliite etnike skupine
- prvi val: bronano doba, kultura terramare
- drugi val: zeljezno doba, kultura villanova
- do VIII. st. pr. Kr. oblikovali su se zasebni narodi
- Sikani: prastanovnitvo koje se odrzalo ponegdje na jugu
- Italici: najbrojnija skupina indoeuropskih plemena, Latini, Samnicani, Sabinjani, Volsci
- Etruani: narod nepoznata podrijetla u dananjoj Toskani
- Iliri: jug talijanske jadranske obale
- Kelti (Gali): dolina rijeke Po
- Heleni: kolonije na Siciliji i u juznoj Italiji, gospodarski i kulturno najnapredniji
- Kartazani: kolonije na Siciliji, Sardiniji i Korzici
ETRUSCANI
- zovu ih i Tuskima i Tirencima (otuda Toskana i Tirensko more)
- neki smatraju da su se doselili iz Male Azije, neki da su autohtoni (starosjedioci)
- prvi od apeninskih naroda koji je stvorio civilizaciju, etrurska kultura ima dosta zajednikih obiljezja s
kulturom Grka u arhajsko doba
- politika organizacija slina je grkom polisu, u svakom gradu vlast ima aristokracija i kralj (koji je
vjerojatno dolazio na vlast izbornim putem)
- dvanaest etrurskih gradova (Tarkvinija, Luna, Voltera, Klusij itd) ini labavi savez
- u VII. i VI. st. pr. Kr. etrurski savez predstavlja talasokraciju na Tirenskom moru, vlada Korzikom
(koju se preoteli Grcima, a u sporazumu s Kartazanima) i Lacijem
- vladajuci Latinima, utvrdili su Rim i ondje postavili dinastiju Tarkvinijevaca
- etruansku pomorsku ekspanziju zaustavila je Sirakuza, dok su ih u Padskoj nizini zaustavili Gali
- do III. st. pr. Kr. svi etrurski gradovi podvrgnuti su vlasti Rima, a Etruani su postupno latinizirani
- u starom svijetu bili su na glasu kao vjeti trgovci i obrtnici
- materijalna obiljezja njihove civilizacije uglavnom su poznata po njihovim grobnicama, podzemne i
nadzemne grobnice (tumuli), freske i sarkofazi, uz pokojnika su polagali nakit i dragocjenosti
- etruanska religija bila je usredotoena na zagrobni zivot i duhovni svijet, razvili su razliite postupke
umirivanja demona i dua preminulih (npr. gladijatorske borbe na groblju) te postupke gatanja (utroba
zrtvovane zivotinje, let ptica i sl.), trojstvo vrhovnih bogova Tinija, Uni, Minerva
- Etruani su prvi koristili lukove u graditeljstvu to im je omogucilo gradnju svodova, podzemnih
cisterni i hodnika, vodovod i kanalizaciju
- etruansko pismo je odgonetnuto, ali njihov jezik ne
15
- mnoga obiljezja njihove kulture preuzeli su i razradili Rimljani
PO;ETAI I *SPON 2I0A
753. g. pr. Kr. prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era zapoinje tom godinom (Varonova
era)
7 brezuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij
Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti
vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izloziti u prirodi, nala ih je i othranila
vuica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im
je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svaa meu bracom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski
kralj
Arheoloke interpretacije:
- IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na brezuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila movarna i nije bila
pogodna za zivot
- VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruani, Etruani su pomogli domorodcima
isuiti movare, sela na brezuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje
Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr.
- spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruani, sigurno ih je bilo
vie od sedam
- rimsko stanovnitvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka
kurija na deset rodova (gens), drutvo je bilo izrazito patrijarhalno
- patriciji, kasnija rimska aristokracija, potjeu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politika prava,
imaju pravo glasa u skuptini, tj. komiciji kurije (comitia curiata)
- plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politika prava i zivjeli su
odvojeno na Aventinu
- kralj (rex), vrhovni sudac, svecenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala
skuptina a potvrivao senat
- senat (senex = starac), vijece staraca, ine ga starjeine rodova, potvruje odluke skuptine
- navodno je esti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovnitva na imovinske razrede
(classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skuptina preustrojena na centurijatske
komicije
- posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato to je nj. sin silovao djevojku po imenu
Lukrecija, proglaena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruana
Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr.
- res publica = javna stvar
- sve drzavne sluzbe (magistrature) su izborne i vremenski ograniene
- kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana
- sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu, Rim je aristokratska republika
- plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skuptini, no nisu imali pristup
magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima
- 494. pr. Kr. plebs dobiva pravo birati pukog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo
veta
- 367. plebejci i patriciji izjednaeni su u graanskim pravima
- magistrature: pretor vrhovni sudac, pontifex maximus vrhovni svecenik, kvestor nadzire drzavnu
blagajnu, edili nadziru javni red i mir, utege, gradsku istocu, diktator izvanredna magistratura, u
posebnim uvjetima diktator dobiva neogranienu vlast od senata na rok od est mjeseci, cenzori
svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovnitvo i imovinu te odreuju visinu poreza
Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, u doba Republike opremaju se
o svom troku, osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pjeaka legionara, pomocne jedinice
konjanika, strijelaca i bojne tehnike), dijeli se kohorte (600), manipule (200) i centurije (100), stroga
stega, veterani dobivaju mali zemljini posjed
*SPOSTAVA 2I0S8E V9ASTI NA7 S2E7OZE09JE0
Jaanje rimske drzave:
- zahvaljujuci ustroju drzave i drutva rimski graani odani su Republici i spremni su se za nju zrtvovati
- rimska vojska bila je dobro uvjezbana i disciplinirana
- ravnoteza snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka, pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodeca
sila spretnom politikom
- Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) odnos prema svim porazenim protivnicima nije bio jednak,
jedni su doslovno porobljeni, drugi podvrgnuti hegemoniji, treci pretvoreni u saveznike (socii)
Osvajanje Italije (IV-III. st. pr. Kr):
- 390. pr. Kr. Rimljani su odbili najezdu Gala (guske su spasile Rim)
- 340. Latinski rat rimska pobjeda nad Latinskim savezom
- samnitski ratovi Rimljani lome otpor Samnicana i uvrcuju vlast na jugu Italije (pokoren je i grki
grad Neapolis, dananji Napulj)
- poetak III. st. Rim se mijea u razmirice izmeu helenskih polisa na jugu Italije, u rat izmeu Rima i
Tarenta umijeao se epirski kralj Pir (Pirova pobjeda)
16
- 285. Pir se povlai iz Italije itav jug Apeninskog poluotoka je pod vlacu Rima, dok Siciliju
zauzimaju Kartazani
- 265. pad Volsinija, posljednjeg etruanskog uporita
- ager publicus (drzavna zemlja), daje se u zakup uglednim rimskim graanima
Punski ratovi (III-II. st)
- Puni = Kartazani
- Kartaga kolonija fenikog grada Tira u dananjem Tunisu, osnovana u IX. st. pr. Kr, do IV. st.
Kartaga je od trgovakog sredita prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja, na vlasti u
Kartagi je oligarhija, Kartazana je malo, ali zahvaljujuci gospodarskoj moci imaju jaku placeniku
vojsku sastavljenu od Grka, Italika, Kelta itd, njihova kultura ima mijeana, tj. helenistika obiljezja
- Prvi punski rat (264 - 241) sukob Kartage i Rima oko Sicilije, zitnice Sredozemlja, nakon
kartakog zauzimanja Mesane, Rimljani napadaju Siciliju, uz velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli
izgraditi flotu i izvojevati pobjedu, Kartazani su prisiljeni povuci se sa Sicilije, Sardinije i Korzike koje
postaju prve rimske provincije
- Drugi punski rat (219 - 202) Kartazani ire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija), koji je
bogat rudama, osnovana kolonija Nova Kartaga, Rimljani se spremaju napasti Kartazane u Hispaniji,
meutim, preduhitrio ih je vojskovoa Hanibal, Hanibal je preao Alpe i poeo pustoiti Italiju, na
njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi, 216. tezak rimski poraz kod Kane, neuspjela opsada
Rima, 204. rimski vojskovoa Scipion iskrcava se u Africi, Hanibal se mora povuci iz Italije, 202.
rimska odluujuca pobjeda kod Zame, Kartazani moraju platiti ratnu odtetu i predati Rimljanima svu
mornaricu, rimska provincija Hispanija
- Treci punski rat (148 146) Kartaga se brzo oporavlja, to navodi Rimljane da preduhitre obnovu
njezine talasokracije (Katon: Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.), povod ratu je sukob
Kartage s rimskim saveznicima Numianima, nakon dvogodinje opsade, Kartaga je sravnjena sa
zemljom, provincija Afrika
Osvajanje istonog Sredozemlja:
- Ilirski ratovi (229 167), Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva, u tri rata zavladali
su cijelom istonojadranskom obalom, provincija Ilirik
- sukob s Makedonijom, zapoinje u doba 2. punskog rata jer je Filip V. bio Hanibalov saveznik,
Makedonija priznaje poraz 167.
- 148. provincija Makedonija
- 147. Rimljani razaraju Korint, provincija Ahaja
- pergamski kralj Atal III. nema nasljednika i oporuno ostavlja svoju drzavu Rimu, tu ce nastati rimska
provincija Azija
8*9T*2A I 72*JTVO 2I0S8E 2EP*49I8E
Obitelj: rimska familija, temeljna jedinica drutva, obuhvaca iru obitelj, klijente i robove, vlast oca (pater
familias) je neograniena
Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruanskih i grkih vjerovanja, bogovi rimskog panteona su
italska bozanstva s preuzetim osobinama grkih bogova, najvaznija je Kapitolijska trijada Jupiter (Zeus),
Junona (Hera) i Minerva (Atena), osobito se tovao i Mars, bog proljeca, poistovjecen s grkim bogom rata
Aresom, Rimljani su preuzeli etruansko vjerovanje u duhove (lari, penati, geniji), obredi su ukljuivali
zrtvovanje zivotinja i gatanje
Svakodnevni zivot: Forum Romanum (glavni trg) bio je sredite drutvenog i politikog zivota, dok se trgovalo
na drugim trgovima, mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj drutvenoj ulozi, dobivaju poduku iz
itanja i pisanja, matematike, retorike te prolaze vojnu obuku, rimske vrijednosti: vrlina, rad i vjera, patricijske
obitelji u to doba same obrauju zemlju, robova ima malo, oni su posluga i pomocna radna snaga, plebs zivi
neto skromnije od patricija, ali ima neka politika prava i vojnu obvezu
Umjetnost: najjai je helenski utjecaj, izvorna umjetnost je na skromnom stupnju, ali s osvajakim ratovima
umjetnost dostize grki izraz, nekrokorintija zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grkih gradova,
portretistiko kiparstvo, epsko i lirsko pjesnitvo, komedija (Plaut, Terencije)
Drutvene suprotnosti s vremenom se povecavaju, to je posljedica osvajakih ratova
- podjela na patricije i plebs sve je manje znaajna zbog povecanja imovinskih razlika, pojavljuje se sloj
veleposjednika (nobili), dok se velika vecina graana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla
(proletarijat)
- nobili se dijele na senatorski i viteki stalez, senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvece
zemljine posjede, dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenatvom (vitezovi sluze
vojsku kao konjanici, taj naziv ce se odrzati sve do srednjeg vijeka, kada ce oznaavati nize plemstvo
u zapadnoj Europi)
- zbog prelaska na robovsko obraivanje veleposjeda trzite unitava sloj seljaka-sitnih posjednika, koji
se proletariziraju i dolaze zivjeti u grad od prosjaenja, sitnog kriminala i milostinje politiara
- pojava stranaka u politikom zivotu: optimati stranka senatora koja zeli povecati ovlasti Senata,
populari stranka koja privlai nize slojeve obecanjima o agrarnoj reformi
- agrarnu reformu pokuali su provesti puki tribuni Tiberije Grakho (133. pr. Kr), pa zatim njegov
mlai brat Gaj (123. g), obojica su ubijena u senatorskim urotama
- Italici koji su bili u saveznikom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko graansko pravo i
preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali, to je urodilo i Saveznikim ratom
- nakon punskih ratova, rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu, robovi ce
naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo iskljuivo oni
17
- ustanci robova: 138. pr. Kr. Sicilija, 73. pr. Kr. Spartakov ustanak (zapoeo u gladijatorskoj koli u
Kapui)
2I0 * 7O4A 12A@ANS8I% 2ATOVA
II I. st. pr. Kr zaotravaju se drutvene suprotnosti, to ce dovesti do tri graanska rata (Marije Sula,
Pompej Cezar, Marko Antonije Oktavijan), urota i politikih ubojstava te dva velika ustanka robova
- sloj sitnih seljakih posjednika potpuno nestaje
- Rim je prenapuen besposlenim proleterima
- vojska postaje neuinkovita (popunjava se graanskom mobilizacijom, vojnici se opremaju o svom
troku, a za vojnu sluzbu ne prima se redovna placa nego udio u plijenu, pad motivacije rimskih
vojnika) veliki gubitci u ratu s Numianima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici
Gaj Marije plebejac koji je uspio u vojnoj i politikoj karijeri, jedan od voa stranke populara, 105. god.
uspjeno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte, 102-101. god. porazio Cimbre i Teutone,
istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo
Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska, vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina,
dobivaju vojnu opremu i placu od drzave te mirovinu u obliku zemljoposjeda, time je povecana moc vojnih
zapovjednika i uloga vojske u drzavi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo
o privatnim vojskama), osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi
Lucije Kornelije Sula voa optimata i Marijev suparnik, iz ugledne patricijske obitelji, istaknuo se u
Saveznikom ratu (90 88. god, pobuna Italika koji su trazili puno rimsko graansko pravo, Italici su
porazeni u ratu, ali im je ipak priznato graansko pravo), takoer je stvorio vlastitu privatnu vojsku
Prvi graanski rat (8882) Senat je odluio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja
Mitridata VI (oekivao se velik ratni plijen), zapovjednitvo je povjereno Suli, no populari i vitezovi uspjeli
su ga razrijeiti te duznosti i predati je Mariju, Sulin drzavni udar, nakon odlaska Suline vojske na Istok,
grad ponovo zauzimaju Marijeve snage, 82. god. Sula se vraca, zauzima grad, postaje diktator i provodi
politike istke (proskripcije popisi drzavnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu)
79. god. nakon to je osigurao prevlast optimata, Sula predaje vlast i povlai se iz politike
Marko Tulije Ciceron politiar, knjizevnik i filozof, zagovara republikanstvo i uvanje rimske tradicije, kao
konzul, 63. god. razotkrio i sprijeio drzavni udar Lucija Sergija Katiline, 43. god, u doba Drugoga
trijumvirata ubijen u proskripcijama
Prvi trijumvirat (5949) kako bi izbjegli meusobni sukob, trojica najutjecajnijih politiara, Cezar, Pompej
i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom
(Pompej i Kras istaknuli su se pri guenju Spartakova ustanka)
Marko Licinije Kras najimucniji Rimljanin kojega su podrzavali novarski krugovi, Pompejev suparnik,
poginuo u vojnom pohodu u Siriji
Gnej Pompej proslavio se vojnom karijerom, obnaao duznost konzula, nakon Krasove smrti povezao se
sa senatorskim stalezom i postao Cezarov suparnik
Gaj Julije Cezar patricij koji je uzivao podrku puka, osvaja Galije te upravitelj Galije i Ilirika, ima
ambicije postati teokratski monarh, a uzor mu je Aleksandar Veliki
Drugi graanski rat (49-48) Cezar pobjeuje Pompeja, proglaen dozivotnim diktatorom
44. god. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti
Drugi trijumvirat (43-31) vlast dijele Cezarove pristae Gaj Oktavijan (Cezarov pranecak i posinak, koji
postaje konzul), Marko Antonije i Lepid, sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti, provode proskripcije i
dijele drzavu na tri dijela (Zapad Oktavijan, Istok Antonije, Afrika Lepid), Oktavijan spletkama
uspijeva iskljuiti Lepida iz vlasti, a Marka Antonija proglasiti drzavnim neprijateljem (potonji je otiao u
Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre)
31. god. pomorska bitka kod Akcija Oktavijanova pobjeda, Antonije i Kleopatra poinili su samoubojstvo,
Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije, ubrzo ce provesti reforme koje ce ga
uiniti monarhom uspostava Carstva 27. pr. Kr.
2I0S8O AA2STVO( 7O4A P2INAIPATA
AUGUSTOVA VLADAVINA 27. pr. Kr 14. p. Kr.
Principat sustav vladavine za Augusta i nj. nasljednika, formalno republikanski
August je prisvojio sve vazne magistrature, nadzire vojsku i drzavnu riznicu
1. Princeps senatus prvak Senata, prvi iznosi miljenje u Senatu, istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis
senatora
2. Imperator vrhovni zapovjednik vojske
3. Konzul
4. Prokonzul upravitelj drzavnih provincija
5. Tribun to mu osigurava nepovredivost osobe
6. Pontifex maximus nadzor nad bogosluzjem, kalendarom i obiajima
Augustove reforme
- zakoni o cudoreu, obitelji i vjeri
- nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim polozajima
- vitezove pridobiva mjestima u upravi
- dijeljenje zita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!)
- vojne reforme: smanjen broj legija, pretorijanska garda, pomocni odredi
- carske i senatske pokrajine
18
- romanizacija provincija
Nove pokrajine: Egipat, Germanija, Ilirik
Pax romana (rimski mir) red, mir i blagostanje zlatno doba rimske povijesti
Carski kult obozavanje carevog genija
JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. g)
- nastavlja se doba procvata, ali dolazi do sukoba izmeu careva i Senata te drzavnih udara, nasljeivanje se
temelji na naelu usvojenja, car bira nasljednika, koji je obino sposoban mladi roak usvojen kao carev sin
Tiberije (14-37) nastavlja Augustovo djelo, tedljiv i strog, ali paranoian, pred kraj zivota povlai se na otok
Capri
Kaligula (37-41) neuravnotezen i nasilan, ubijen u pretorijanskoj uroti
Klaudije (41-54) obrazovan i cijenjen, vlada u slozi sa Senatom, osvaja Britaniju, meutim, ubijen je u
pretorijanskoj uroti
Neron (54-68) oponaa helenistike vladare, omrazen zbog samovolje, neki ga okrivljuju za velik pozar u
Rimu 64. god, prvi sustavno progoni krcane, takoer svrgnut vojnim udarom
69 godina triju careva
FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) tri nasljedna cara, nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja
Vespazijan (69-79) zapovjednik u pobunjenoj Judeji, vojska ga je proglasila carem, provodi reforme i ponovo
uspostavlja red u Carstvu
Tit (79-81) gui zidovski ustanak i raseljava Zidove po Carstvu
Domicijan (81-96) naziva se gospodarom i bogom, svrgnut drzavnim udarom
ANTONINSKA DINASTIJA (II. stoljece) adoptivni carevi, vladari te dinastije nisu povezani krvnim srodstvom
nego ustanovom usvajanja, vrhunac moci Carstva i poetak krize, nazvani su Antonini po jednom od vladara
(Antonin Pio)
Trajan (98-117) prvi car roen izvan Italije (Hispanac), uspjeni osvajaki ratovi i najveci teritorijalni opseg
Carstva (Dacija, Armenija, Mezopotamija, Arabija)
Hadrijan (117-138) vodi obrambene ratove i naputa Mezopotamiju, ureuje sustav obrane na granici i
osobno posjecuje sve dijelove Carstva, Hadrijanov zid u Britaniji, raseljava Zidove nakon novog ustanka, potie
romanizaciju i osnivanje novih gradova
Marko Aurelije (161-180) filozof na prijestolju, ratuje protiv Germana i Parta, naslijedio ga je sin Komod,
koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom, pa je svrgnut
SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) uvoenje otvorene vojne monarhije, oslanjaju se na vojsku i neitalsko
stanovnitvo, veliki trokovi inflacija (kvarenje novca), Septimije Sever (193 211), Karakala (211-217)
212. Karakalin edikt svi slobodni stanovnici dobivaju graansko pravo
KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. STOLJECE)
- doba vojnikih careva, koji ne tvore dinastiju, nego, u pravilu, dolaze udarom na vlast
- stalan pritisak na istone i sjeverne granice (Parti, Germani)
- ogromni izdatci za vojsku i golemi inovniki aparat
- novi graanski ratovi izmeu protucareva
- gospodarska kriza: manjak radne snage, previsoki porezi, pad proizvodnje, hiperinflacija, zbog
nedostatka robova veleposjedi se poinju dijeliti u zakup kolonima
- barbarizacija poinje naseljavanje Germana i drugih plemena duz granice kao saveznika
P2EO42AZ4A 2I0S8O1 AA2STVA
Dioklecijan (284-305)
- asnik pukog podrijetla iz Dalmacije
- DOMINAT novi sustav vladavine, car je neogranieni gospodar svojih podanika, istonjaki dvorski
ceremonijal
- Upravne reforme: tetrarhija (etverovlace), podjela na 12 dijeceza, preustroj i razdvajanje
inovnikog aparata i vojske
- Gospodarske reforme: porez u naturi, vezivanje poljodjelaca uz zemlju, propisi o cijenama
- Jupiterov kult, progoni krcana
- Dioklecijanova palaa
Konstantin Veliki (306-337)
- pobjednik u graanskom ratu izmeu tetrarha
- nastavlja reforme
- dinastiko etverovlace (august + 3 cezara)
- prefekture pretorija (Istok, Ilirik, Italija, Galija)
- prefekti pretorija civilna uprava
- magister militum vrhovni zapovjednik vojske
- pogranina i pokretna vojska
- reforma novanog sustava zlatni standard
- prvi car krcanin, Milanski edikt (313)
330. nova prijestolnica Konstantinopol
19
72*JTVO * V2IJE0E AA2STVA
Limes sustav pograninih utvrda
Cestovna mreza vojska, pota i, izuzetno, trgovina
Istoni je dio Carstva gospodarski razvijeniji
Trgovina: zito, vino, maslinovo ulje, robovi
Obrti: vecina obrtnika su slobodnjaci, obrtnike udruge pretea cehova
Rudnici: Alpe, Hispanija, Britanija, Ilirik
Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava, koloni zakupnici
Smanjivanje broja robova prestanak osvajakih ratova, osloboenici
Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu)
Civitas gradska opcina
Villae urbanae (gradske bogatake kuce s unutarnjim dvoritem)
Villae suburbanae (ladanjske kuce)
Insulae (viekatnice s najamnim stanovima)
Javne graevine: bazilike, terme, teatri, biblioteke, cirkusi, stadioni, amfiteatri
*VO7( S2E7NJI VIJE8
Podjela povijesti na stari, srednji i novi vijek uvedena u doba renesanse u Italiji, srednji vijek predstavljao je
mrano razdoblje izmeu zlatnog doba antike civilizacije i preporoda u XV. stoljecu, tu podjelu prvi je
uveo Flavio Biondo no sam nije rabio pojam srednji vijek, od XVIII. st. (u doba prosvjetiteljstva i vjere u
napredak) povijesna znanost usvojila je tu podjelu, no ona se u potpunosti moze primijeniti samo na povijest
Zapada
Srednji vijek obino se smjeta izmeu 476. god. (propast Zapadnog Rimskog Carstva) i 1492. (Kolumbovo
otkrice Amerike), to je razdoblje u kojem se na razvalinama antike civilizacije postupno uzdigla nova, europska
civilizacija
Opca obiljezja srednjeg vijeka:
- feudalno drutvo (temelj privrede i drutva je zemlja, tj. feud)
- nastanak etnikih drzava (pretee nacionalnih drzava, meu njima i Hrvatske)
- prevlast krcanske vjere i krcanskih vrijednosti
- antika batina (latinski jezik, klasina djela, rimsko pravo)
Podjela srednjeg vijeka:
- rani od V. do XI. stoljeca
- razvijeni (visoki) XI XIII. st.
- kasni XIV. i XV. st.
Rani srednji vijek: doba seoba europskih naroda, propadanje i iskrivljavanje antike kulture i ustanova,
nastanak barbarskih drzava, poetci feudalnog drutva, propadanje gradova i trgovine, niska razina proizvodnje
(nema vikova), Crkva ostaje jedina ustanova koja uva pismenost i kulturu, relativno malo pisanih izvora (zato
se naziva mranim dobom)
SEO4A NA2O7A I P2OPAST ZAPA7NO1 2I0S8O1 AA2STVA $V# ST#)
GERMANI skupina indoeuropskih naroda, u doba rimske civilizacije obitavaju uz granice Rimskog Carstva na
Rajni i Dunavu, u potrazi za obradivom zemljom i panjacima kre ume i zive polunomadskim zivotom, za
nerodnih godina bave se pljakom i dolaze u sukobe s Rimljanima i drugim susjedima, drutvo ratnika
demokracija
- Vandali, Burgundi, Franci, Angli, Sasi, Langobardi, Goti, itd.
HUNI ratniki, nomadski narod iz srednje Azije, njihovo premjetanje na zapad potaknulo je prvi val seobe
naroda u IV. i V. stoljecu, u 1. pol. V. st. stvaraju veliki savez plemena sa sreditem u Panoniji, vrhunac moci u
doba Atile, hunski prodor na zapad zaustavila je rimsko-germanska vojska 451. god. u bitci na Mauricijakovu
polju u Galiji, propast hunskog saveza
SLOM ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA
- podjela Carstva koju je proveo Teodozije 395. god. bila je konana
- Zapadno Carstvo je gospodarski slabije i rjee naseljeno, pa nece uspjeti prevladati krizu
- zapadni carevi kupuju mir s Germanima tako to im dijele zemlju kao federatima (saveznicima), istoni
carevi to ine u manjoj mjeri (to im omogucuju velike rezerve zlata), rimski carevi ovise o samovolji
germanskih vojskovoa placenika
- Rim je opljakan dva puta (410. Vizigoti, 455. Vandali), prijestolnica postaje Ravenna
- do sredine V. st. pod nominalnom (samo po imenu) vlacu rimskog cara ostaje tek Italija, a stvarnu
vlast on ima samo u Rimu, Ravenni i jo nekim gradovima
- 476. Zapadno Carstvo i sluzbeno prestaje postojati, vojskovoa Odoakar svrgnuo je Romula Augustula
i proglasio se kraljem Italije
VIZIGOTI Zapadni Goti, u IV. st. zive uz Crno More, kada su Huni pokorili Istone Gote (Ostrogote),
preseljavaju se na teritorij Rimskog Carstva u Meziju i Trakiju, 378. teko su porazili Rimljane kod
Hadrijanopola, kralj Alarik poveo ih je u pljakaki pohod po Italiji, 410. zauzeli Rim, odlaze dalje na zapad
20
i osnivaju drzavu u Hispaniji, opstala je do VIII. st. kada je osvajaju Arapi
OSTROGOTI nakon propasti hunske drzave, pljakaju balkanske provincije Istonog Rimskog Carstva,
na nagovor cara Zenona 488. odlaze u Italiju, kralj Teodorik porazio je Odoakra i stvorio Ostrogotsku
drzavu, koja uz Italiju obuhvaca i Ilirik, opstala je oko pola stoljeca, do Justinijanovih osvajanja
VANDALI drzava u dananjem Tunisu, 455. pljakaju Rim (otuda pojam vandalizam), Vandalsku
drzavu unitio je takoer car Justinijan
FRANCI nakon bitke na Mauricijakovu polju, kao federati dobivaju pravo da nasele sjevernu Galiju, kralj
Klodvig obratio se na krcanstvo, pa Istono Rimsko Carstvo priznaje Franaku drzavu, Klodvig i franaka
aristokracija podijelili su vlast, tj. zemljoposjede, s galorimskom aristokracijom i Crkvom, dinastija
Merovinga
ANGLI, SASI I JITI nakon povlaenja Rimljana iz Britanije, iz Danske i sjeverne Njemake dolaze Angli,
Sasi i Jiti, anglosaska kraljevstva tek ce se kasnije ujediniti u dananju Englesku, u Irskoj, Skotskoj i
Walesu dolazi do keltskog preporoda
(U svim barbarskim drzavama postoji dvostruki pravni sustav: rimsko pravo koje vrijedi za starosjedioce i
germansko obiajno pravo koje vrijedi za doseljenike.)
IE*7A9NO 72*JTVO ZAPA7NE E*2OPE
- temelj srednjovjekovne privrede, kao i u antici, jest poljoprivreda
- kasnoantiko drutvo: veleposjednici, radna snaga koloni (zakupnici) i robovi, tu su jo i slobodni
ljudi koji se bave razliitim obrtima, trgovinom, vojnici itd.
- rani srednji vijek: pojavljuje se novi sloj veleposjednika, to su pripadnici ratnikih druzina germanskih
kraljeva, dio starih rimskih veleposjednika, koji je ostao odan novom vladaru, uspio se odrzati, uz
ovisnu radnu snagu na veleposjedima, pojavljuju se i slobodni seljaci, uglavnom doseljeni Germani (i
drugi narodi) koji imaju manje posjede, dostatne za prezivljavanje
- u ranom srednjem vijeku prevladava robna razmjena (naturalna privreda), novac postoji vie kao
obraunska jedinica, manje kao gotovina, gotovim novcem raspolazu samo oni najbogatiji koji za zlato
i srebro kupuju luksuznu robu iz Bizanta i arapskih zemalja
- vladari isplacuju svoje inovnike i vojsku zemljom, tj. feudima (leno)
- do IX. stoljeca postupno se pojavljuju feudalni i vazalsko-seniorski odnosi
- IX-XI. st. doba klasinog feudalizma u zapadnoj Europi
- Feud: zemljini posjed ureen tako da je podijeljen na dio koji izravno pripada posjedniku-feudalcu i
na dio koji je dodijeljen na uzivanje zavisnim seljacima kmetovima
- u ranom srednjem vijeku feud je autarkina (samodostatna) gospodarska jedinica, proizvodi dovoljno
hrane i obrtnikih proizvoda iz kucne radinosti za svoje potrebe, meutim, proizvodnih vikova je
veoma malo ili ih uopce nema, pa je trgovina slabo razvijena
- postanak kmetova (proces komendacije): u doba ratova i gladi slobodni seljaci s malim posjedima
prinueni su predati (prodati) vlastiti posjed imucnijem posjedniku kako bi se odrzali na zivotu, s
vremenom broj kmetova raste, a broj sitnih slobodnih posjednika pada, takoer, se postupno brie
pravna razlika izmeu kmeta i kolona (bezemljaa-zakupca)
- u nekim zemljama (npr. Engleska i sjever Europe) slobodni seljaci uspjeli su se odrzati kao jak
drutveni stalez sve do kraja srednjeg vijeka, klasini feudalizam najjae je izrazen u Francuskoj, na
Sredozemlju dugo opstaje kolonat
- kmetske obveze spram feudalca nisu jednake u svim zemljama; uobiajena je tlaka obraivanje
zemlje koja pripada izravno feudalcu te odreeni dio prinosa s kmetskog selita
- Leno: nedjeljivi zemljoposjed koji vladar daje podaniku na dozivotno koritenje, a ovaj ga zatim
prenosi na svojega nasljednika (koji ima iste obveze prema vladaru)
- Vazalsko-seniorski odnos: dozivotni ugovor dvojice slobodnih ljudi od kojih bi mocniji titio slabijega
dobivi neto zauzvrat, sklapanje takvog ugovora predstavljalo je svojevrsni obred, vazal je mogao
dobiti leno od seniora, ali ne nuzno, ako je vec imao zemlju otprije
- senior pruza vazalu pravnu i fiziku zatitu, vazal je duzan senioru davati vojnike u sluaju rata ili mu
placati stanovitu ugovorenu naknadu
- neiji vazal mogao je imati i vlastite vazale, kao to je i neki senior mogao imati vlastitog seniora, ak
je slabiji kralj mogao biti vazal nekog mocnijeg kralja
- feudalna piramida (kralj velikai srednje plemstvo nize plemstvo (vitezovi) slobodnjaci
kmetovi)
- tu je i Crkva koja ima posebne politike i gospodarske odnose s pojedinim vladarima te vlastite vazale i
posjede s kmetovima
- srednjovjekovna Europa (nakon Karolinga) nije bila Europa nacionalnih drzava nego Europa feuda
razliite veliine izmeu kojih su postojali slozeni, pa i viestruki vazalsko-seniorski odnosi, kraljevstva
su drzave sa slabom sredinjom vlacu
I2ANA;8A 72=AVA
7oba 0erovin&a $VBVIII# sto!je5e)
21
- dinastija je dobila ime po Meroveju, legendarnom kralju koji je u V. st. doveo Franke u Galiju
- Franci u Galiji nazivaju se Salijski Franci, osim njih postoje i franaka plemena u dananjoj
Nizozemskoj i Njemakoj (Ripuarski i Istoni Franci)
- kralj Klodvig (476-511), Merovejev unuk, prihvatio je sluzbeno rimsko krcanstvo, tj. krcanstvo s
dogmama prihvacenim na koncilu u Niceji 325. god, vecina Germana je tada ispovijedala arijanstvo,
krcansko uenje koje se smatralo krivovjerjem
- okrunio se 481. god. i tada je utemeljena Franaka Drzava (dotada su Franci bili tek federati na
teritoriju Zapadnorimskog Carstva)
- kao nominalni vlasnik sve zemlje u kraljevstvu, raspodijelio ju je franakim ratnicima te odanim
galorimskim patricijima i Crkvi
- u dobrim je odnosima s Rimskom Crkvom i Istonorimskim Carstvom, uspio je proiriti vlast na
Burgundiju (brak s burgundskom princezom) i juznu Galiju (pobjeda nad Vizigotima), nakon njegove
smrti kraljevska vlast slabi za to je najvecim dijelom krivo franako nasljedno pravo
- franako nasljedno pravo: zemlja se dijeli na jednake dijelove svim sinovima, pa tako i kraljevstvo,
zbog toga esto dolazi do sukoba izmeu kralja (najstariji sin) i njegove brace, koji drze jednako veliki
teritorij i ne zele priznati kraljevu vrhovnu vlast, isto vrijedi i na posjedima franakog plemstva
- Franaka je obino bila podijeljena na etiri dijela: Austrazija, Neustrija, Burgundija i Akvitanija,
nominalni kralj vladao je sjeveroistonom pokrajinom Austrazijom
- majordomi: kraljevski upravitelji, postupno postaju pravi gospodari Franake i nastoje uspostaviti jau
sredinju vlast
- Karlo Martel, majordom Franakog kraljevstva 714-741, ima stvarnu vlast u drzavi, a nakon smrti
Teodorika IV, pretposljednjega Merovinga, Karlo vlada sam, 732. god. zaustavio je Maure (Arape koji
su vladali Spanjolskom) kod Poitiersa, to mu je omogucilo centralizaciju vlasti i dijeljenje lena
zasluznim ratnicima (zemlju za dijeljenje uzimao je Crkvi)
- na prijestolju ce se uvrstiti Karlovi potomci dinastija Karolinga
7oba 8aro!in&a $VIIIBF# sto!je5e)
Pipin Mali Karlov sin, zeli se okruniti za kralja, ali mu treba pravni legitimitet jer pravo na prijestolje ima
Hilderik III. iz obitelji Merovinga
- papa Zakarije zatrazio je od njega zatitu jer se papinstvo tada razilo s Bizantom oko pitanja ikona, a
Rim su ugrozavali Langobardi (germanski narod koji je stvorio drzavu u Italiji u VII. st.), Pipin je porazio
Langobarde i dao papi upravu nad Rimskim dukatom i Ravenskim egzarhatom jezgra Papinske drzave
751. uz papin blagoslov, Pipin je pomazan kao franaki kralja u Reimsu
(kasnije se papino pravo da postavlja kraljeve dokazivalo Konstantinovom darovnicom, krivotvorinom
napravljenom u tu svrhu)
8ar!o Ve!iki $E?CBC+.) proirio Franaku na veci dio Zapadne Europe
771. umire Karlov brat Karloman i Karlo samostalno vlada itavom Franakom (Galija i Porajnje)
- u novom sukobu pape i Langobarda, nastupa kao papin zatitnik i osvaja Langobardsku drzavu (naslov
kralj Franaka i Langobarda i rimski patricij)
- ratovi protiv Sasa opravdavaju se krcanskim misionarstvom nakon nekoliko uspjenih pohoda
Sasi su nasilno pokrteni i upokoreni
- Karlovu vrhovnu vlast morale su prihvatiti Bavarska i Karantanija, slavenska knezevina u Alpama,
danas Koruka u Austriji
- oko 800. god. Karlo je unitio Avarsku drzavu u Panoniji i pripojio je svojem carstvu, zajedno s
Hrvatskom Knezevinom i Donjom Panonijom
- Karlo je vodio pohode protiv panjolskih Maura, na jednom od njih (788) franaku vojsku napali su
Baski i ubili bretanjskog markgrofa Rolanda (kasnije ce nastati popularno epsko djelo Pjesma o
,olandu), ogranieni uspjeh
- prijestolnica u Aachenu
- ideja obnove Rimskog carstva, tj. jedinstvene drzave krcanskog svijeta: u Bizantu vlada carica Irena
kojom se Karlo namjeravao ozeniti, na Bozic 800. god. papa Lav III. u Rimu kruni Karla Velikog kao
cara
- nakon zbacivanja carice Irene (802), novi bizantski car Nikefor osporava Karlu carski naslov, zapoinje
dugi franako-bizantski rat na Jadranu
- 812. mir u Aachenu: Bizant priznaje Karlu pravo na carski naslov te posjed Istre i Hrvatske knezevine,
Bizantu ostaje vlast nad Venecijom i Dalmacijom (gradovi i otoci)
- Karlovo carstvo upravno je podijeljena na kraljevine (Italija i Bavarska), grofovije i marke (pogranine
grofovije, npr. Spanjolska marka /Katalonija/, Furlanska marka /dijelovi dananje Slovenije i
Hrvatske/, Istona marka /Alpe i Podunavlje, jezgra dananje drzave Austrije/), nekima upravljaju
franaki grofovi, nekima domaci knezovi koji su pristali biti odani Karlu
- seniorsko-vazalski odnosi ire sa prostor itavog Karolinkog Carstva, uvode se nedjeljiva lena i
franako se nasljedno pravo postupno ukida naelom seniorata (posjed nasljeuje najstariji sin)
- Karolinka renesansa: obnova kulture i pismenosti, proicuje se latinski jezik (zajedniki jezik itave
Zapadne Europe) i pismo (karolinka minuskula), pod pokroviteljstvom Crkve (osobito reda
benediktinaca) osnivaju se kole i prepisuju knjige, grade se velike kamene crkve po uzoru na rimsko
graditeljstvo (predromanika)
- odnos drzave i Crkve: Karlo Veliki je zatitnik papinstva, dijeli Crkvi posjede i pokrtava pogane,
papinstvo mu priznaje pravni legitimitet nakon Karla ostat ce pitanje tko ima najviu vlast, papa ili
car?
22
- Karlo Veliki bio je nepismen, ali se trudio biti pokrovitelj kulture i umjetnosti, pa se okruzio
obrazovanim savjetnicima (npr. engleski redovnik Alcuin), u X. stoljecu Crkva ga je proglasila svetim
zbog zasluga za irenje krcanstva
- Kapitulari: pisani carski zakoni koji vrijede na itavom podruju drzave, uz obiajna prava pojedinih
plemena, koja vrijede lokalno
- Karolinko Carstvo protezalo se od Sjevernog mora na sjeveru do Sredozemnog na jugu te od Pireneja
na zapadu do Labe i Dunava na istoku, obuhvacalo je gotovo itav zapadnokrcanski svijet
Osta!e europske "rave(
- Kraljevstvo Mercia obuhvaca veci dio dananje Engleske (kralj Offa), tu je jo i vie keltskih drzava u
Irskoj, Skotskoj i Walesu, Britanski otoci odrzavaju kulturne i trgovake veze s kontinentalnom
Europom
- Pirenejski poluotok je vecim dijelom pod vlacu Maura, na sjeveru se odrzalo malo krcansko
kraljevstvo Asturija, a kasnije ce nastati jo dvije krcanske drzave Navarra i Aragon
- slavenski narodi na Balkanu postupno priznaju vrhovnu vlast Bizanta i prihvacaju krcanstvo, donjim
tokom Dunava vladaju Bugari, koji ozbiljno ugrozavaju Bizant
- cijeli sjever i istok Europe od Skandinavije do Crnoga Mora rijetko je naseljen i kulturno je zaostao, tu
obitavaju pogani
8aro!inko Aarstvo nakon smrti 8ar!a Ve!iko&
Ludovik Pobozni (814-840) nema smisla za politiku kao njegov otac, pa se oslanja na svoje savjetnike-
svecenike, priznao Crkvi potpunu pravnu nadleznost (s neovisnocu o carskoj vlasti) nad gradom Rimom i
njezinim posjedima, car se vie ne smije mijeati u izbor pape (to je Karlo Veliki redovito inio), jo za
Ludovikova zivota poinju borbe njegovih sinova za nasljedstvo
843. ugovor u Verdunu: dogovorena konana podjela Karolinke drzave na tri dijela
- Lotar, najstariji sin nasljeuje carski naslov i posjede u sredinjem dijelu drzave, od Nizozemske preko
Porajnja i Alpa do Italije (otuda naziv pokrajine na dananjoj francusko-njemakoj granici Lotaringija
Lorraine)
- Zapadna Franaka nasljeuje je Karlo II. Celavi Francusko Kraljevstvo
- Istona Franaka nasljeuje je Ludovik II. jezgra buduceg Njemakog Carstva
4IZANTS8O AA2STVO
Istono 2imsko Aarstvo nakon Teodozijeve podjele 395. god. obuhvaca Grku, Balkan, Malu Aziju,
Bliski Istok, Egipat
- helenistika kulturna batina postupno istiskuje rimsku, grki jezik postupno ce prevladati u
bogosluzju i upravi do VII. stoljeca
- rimsko drzavno pravo ideja jedinstvenog Carstva, drzave koja bi trebala obuhvatiti itav krcanski
svijet nikad nece zamrijeti
- Istona crkva crkva i drzava su isprepletene, za razliku od Crkve na Zapadu koja je preputena
samoj sebi i neovisna o novim barbarskim drzavama (papa ce ak biti iznad kraljeva), postupno ce se
razviti drukija teologija i obredi pravoslavlje
- gospodarski i kulturno Bizantsko Carstvo ce dugo biti superiorno ostalim drzavama u Europi i na
Sredozemlju, bizantski zlatnik je opceprihvacena valuta
- drutvo je bilo slino kasnoantikom drutvu, bizantski feudalizam razvit ce se dosta kasno (od IX. do
XI. st.)
- Konstantinopol Carigrad, prijestolnica i velegrad, izgraen na mjestu starog grkog grada Bizantiona
na Bosporu, praktiki neosvojiv, s kopnene strane ga brani trostruki zid koji je dao sagraditi Teodozije
II. sredinom V. stoljeca, s morske strane brojna mornarica (osvojit ce ga tek Turci 1453. god. uz
pomoc lijevanih topova za bombardiranje)
Justinijan I# $/,EB/?/) iskoristivi slabost barbarskih drzava vodi uspjene osvajake ratove, zauzima
Italiju, Ilirik, Vandalsku drzavu u Tunisu, dio Hispanije, nakratko je obnovljeno jedinstveno Rimsko Carstvo,
veliki graevinski radovi u prijestolnici crkva sv. Sofije, Graevinski radovi, borba protiv ostataka
poganstva i krcanskih krivovjerja, crkvene dogme utvruju se na ekumenskim saborima
- Justinijanova vladavina gospodarski je iscrpila Carstvo i ono za njegovih nasljednika slabi i gubi znatan
dio teritorija
- Avari - konjaniki azijski narod, okupljaju Slavene u veliki plemenski savez u Podunavlju i uspjeno
ratuju protiv Bizanta, 582. god. razaraju Sirmium klju Balkana
%erak!ije I# $?+>B?.+) doba reformi i preustroja Carstva, na poetku njegove vladavine Carstvo se
svelo na svega nekoliko gradova u Maloj Aziji i Balkanu, osim Avara i Slavena, ugrozavaju ga i Perzijanci na
istoku
- Heraklije uzima naslov +a.ilej ,omeja, helenistika kultura je konano nadvladala latinsku
- pokrajine dobivaju jedinstvenu vojnu i civilnu vlast na elu sa strategom, novi naziv za pokrajinu temat
(thema)
- vojna reforma: Carstvo vie nema sredstava za placeniku vojsku, pa se oslanja na stratiote, slobodne
seljake kojima drzava dodjeljuje zemlju uz obvezu sluzenja vojske
23
- 626. velika opsada Carigrada, Avari i Slaveni napadaju ga s kopnene strane, a perzijska mornarica s
morske, nakon uspjene obrane, Heraklije je uspio preoteti veci dio istonih pokrajina Perzijancima, a
takoer je poela opadati i moc Avara, meutim, Carstvo jo dugo nece nadzirati unutranjost Balkana
VIII# sto!je5e doba vjerskih sukoba, koji ce ponovo oslabiti Carstvo i dodatno udaljiti Carigradsku
patrijariju od rimskog pape
- kult ikona (svetih slika) pojavljuju se vjerske struje koje smatraju obozavanje ikona
idolopoklonstvom, ikonoduli (obozavaju ikone) i ikonoklasti (unitavaju ikone)
- kult ikona odgovara dijelu svecenstva koji na tome ubire prihode, buduci da su svjetovno i duhovno u
Bizantu isprepleteni ikonoduli i ikonoklasti su ujedno politike stranke
- 730. car Leon (Lav) III. zabranio je tovanje ikona
- 843. na crkvenom saboru osueni su ikonoklasti i ozakonjen je kult ikona
- papa je osudio oba krajnja stava oko ikona
IF# sto!je5e doba oporavka Carstva, od 867. na vlasti je Bazilije I. (makedonska dinastija)
- u IX. stoljecu zapoinje feudalizacija Bizanta: veleposjednici i Crkva pretvaraju slobodne seljake u
kmetove (parike)
- bizantski feudalizam dobit ce konani oblik u XI. st. kada se uvodi sustav dijeljenja lena (pronija)
zasluznom plemstvu
A2API I POSTANA8 IS9A0A
Arapski po!uotok $Arabija)( pustinjska klima, sjecite trgovakih putova (Sredozemlje, Indijski ocean),
arapska plemena zive nomadskim zivotom, bave se stoarstvom, trgovinom i pljakom, esti su plemenski
ratovi i nema politikog jedinstva
Prorok 0u3ame" $prva po!# VII# st#) ideja vjerskog i politikog jedinstva Arapa
- propovijeda novu jednobozaku religiju (Alah = Bog, Islam = predanost Bogu), spoj zidovskih i
krcanskih vjerovanja s arapskim obiajnim pravom
- Hidzra (iseljenje) 622. Muhamed je pred protivnicima morao pobjeci iz grada Meke, gdje se nalazilo
svetite Caba, sklonio se u oazu Jatrib, gdje ce kasnije nastati grad Medina, sredite irenja nove vjere
i jedinstvene arapske drzave
- Islam je privlaan svim drutvenim slojevima jer jami stabilnost drutva
- pet temeljnih propisa islama: redovita molitva, redovite svetkovine tijekom godine (npr. ramazanski
post), hadz (hodoace u Meku), pomaganje sirotinji, dzihad (sveti rat, moze se tumaiti opcenito, kao
borba dobra i zla, ali i kao rat protiv nevjernika)
- Kuran sveta knjiga, u kojoj je nakon Muhamedove smrti zapisano njegovo uenje
- Muhamed je do kraja zivota uspio proiriti islam na itavu Arabiju
- kalif vjerski poglavar kojega nadahnjuje prorokov duh
- svjetovna i duhovna vlast jesu neodvojive
8a!i' Omar, Muhamedov drugi nasljednik (sredina VII. st.) zapoinje uspjene osvajake ratove protiv
Bizantskog i Perzijskog Carstva te zauzima veci dio Bliskog istoka
- ta dva carstva iscrpljena su dugotrajnim meusobnim borbama, Arapima ide u prilog nepobjediva brza
konjica i visoka motivacija za borbu (vjerska duznost, ali i bogat plijen, koji se pravedno dijeli
pobjednicima)
- pokoreni narodi rijetko se bune protiv vlasti Arapa jer im oni smanjuju porezne terete i nude
mogucnost preobracenja na islam, to znai jo manje poreze i mogucnost napredovanja u drutvu
(svi muslimani su, prema Muhamedovu uenju, jednaki bez obzir na stalez i rasu, napreduje se prema
zaslugama a ne prema podrijetlu), oni koji zele smiju zadrzati staru vjeru
Arapski ka!i'at $<arstvo)( u VIII. st. pod dinastijom Omejida dostize najveci opseg, od sjeverne Indije i
planinskih lanaca srednje Azije preko Irana, Bliskog istoka i sjeverne Afrike sve do Spanjolske, prijestolnica
u Damasku, Arapi nadziru gotovo itavo Sredozemlje
717. neuspjena opsada Carigrada zaustavljen prodor na raun Bizanta
732. bitka kod Poitiersa Karlo Martel zaustavio prodor preko Pireneja u Franaku
751. Arapi su zaustavljeni na granici Kine
IX. stoljece Arapi osvajaju Siciliju i jug Italije
Uzroci slabljenja: carstvo je preveliko za uinkovitu sredinju vlast, arapska aristokracija postat ce
omrazena zbog svojih povlastica i raskoi, pa ce se pojavljivati domace dinastije preobracene na islam
Vjerski raskol: suniti osim Kurana, prihvacaju kao svete spise i djela koja su nastala kasnije, a pripisuju
se Muhamedu, smatraju da vjernicima trebaju vladati izabrane voe
Sijiti ortodoksna struja, kao izvor vjere prihvacaju samo Kuran, a vlast povjeravaju imamima, potomcima
Muhamedova zeta Alije
2aspa" 8a!i'ata( Bagdadski kalifat (stvorila ga je arapsko-iranska dinastija Abasida), Kordobski kalifat
(Spanjolska i sjeverna Afrika, tu su se sklonili potomci Omejida), kasnije se Kordopski kalifat raspao na
vie manjih emirata u sjevernoj Africi i Spanjolskoj, a u XIII. stoljecu Mongoli su unitili Bagdadski kalifat,
tada nastaje drzava Fatimida (potomci Abasida) sa sjeditem u Egiptu
24
ArapskoBis!amska ku!tura nastaje kao spoj perzijske i helenistiko-bizantske kulture
- arapski jezik i pismo poveznica islamskog svijeta
- islamska civilizacija bila je posrednik ne samo u trgovini vec i u kulturnim i znanstvenim postignucima
izmeu Sredozemlja i Europe te Indije i Dalekog istoka
- Europljani su od Arapa preuzeli indijske brojeve, neka djela Platona i Aristotela te medicinske spoznaje
(Ibn Sin Avicena)
- razvijena matematika, astronomija, farmakologija, filozofija (Platon i Aristotel prilagoeni islamu),
pravna znanost (tumaenje Kurana)
- graevine prepoznatljivog stila
- prva dzamija: Hram na stijeni u Jeruzalemu
- u islamu se ne smije prikazivati Bozji lik (a nije pozeljno ni ljudski)
- Pri/e tisu'u i jedne no'i
E*2OPA O7 IF# 7O FI# STO9JEKA
Normani $Vikinzi)
0orseman Sjevernjak, 1ikingar gusar, stari Skandinavci, u IX. stoljecu Skandinavija postaje
prenapuena, pa Normani, buduci da su bili vjeti pomorci, poinju ploviti prema europskim obalama,
ponekad samo u pljakaki pohod a ponekad i u pravu kolonizaciju
Europljani ih dozivljavaju kao Bozju pokoru, tim vie to su Vikinzi bili pogani i osobito privlaan plijen
im je bilo crkveno blago
naselili su se u Britaniji, Irskoj, na Islandu i Grenlandu, u Normandiji (u Francuskoj), duz ruskih rijeka,
pa ak i na jugu Italije i Siciliji
postupno primaju krcanstvo i prelaze na mirniji nain zivota
vikinki vojnici bili su cijenjeni placenici, a vikinki trgovci drzali su velik dio tadanje meunarodne
trgovine
u X. st. vladari Danske, Norveke i Svedske primaju krcanstvo i te zemlje postaju kraljevstva po
uzoru na ona europska
istoni dio Engleske bio je pod vlacu Danaca (Danela2), a danski kralj Knut je u XI. stoljecu vladao
itavom Engleskom
Norvezani su kolonizirali Island i Grenland te otkrili Ameriku (Vinland)
stari Svedi koji su se naselili u Rusiji (Varjazi) osnovali su knezevine u Novgorodu i Kijevu
godine 911. francuski kralj Karlo III. Bezazleni dao je veliko leno vojvodi Rolonu kako bi primirio
Normane vojvodstvo Normandija
u X. stoljecu Normani su preoteli Siciliju Arapima
0a:ari $*&ri)
uralsko pleme nomada, u IX. stoljecu doseljavaju se u Panonsku nizinu
odlaze u pljakake pohode po Njemakoj i meu Slavenima, pa ak ratuju i s Bizantom, maarski
napad na Hrvatsku odbio je knez (kralj) Tomislav
nakon poraza kod Augsburgu (955) prestaju s pljakakim pohodima, primaju krcanstvo i prelaze na
sjedilaki nain zivota u dananjoj Maarskoj
1001. god. Stjepan (Istvan) dobio je kraljevsku krunu od pape, dinastija Arpadovica (nazvani su po
Stjepanovom pretku iz IX. stoljeca, knezu Arpadu)
Ugarsko kraljevstvo proirilo se na itavu Panonsku nizinu i prostor Karpata, povijesna Ugarska nije
obuhvacala samo maarski etniki teritorij vec i Slavene i Rumunje u Karpatskom gorju
Sveto 2imsko Aarstvo $Njemako&a Naro"a)
Kraj Karolinga: u doba normanskih pohoda, karolinki vladari prisiljeni su prepustiti velikaima obranu i
nasljeivanje lena kao privatnih posjeda, carska i kraljevska sredinja vlast ce potpuno nestati, pa ce
Karolinzi dozivjeti sudbinu Merovinga
881. njemaki kralj Karlo Debeli proglaen je za cara jer je pristao tititi papu koji je ugrozen od Saracena
(Arapa) u juznoj Italiji, naslijedio je i francusko prijestolje tako da ponovno postoji jedinstveno Karolinko
Carstvo, ali samo nominalno
X. stoljece: raspad Carstva je konaan, no ideja ujedinjavanja postojala je i zapadnom i u istonom dijelu
Naelo primogeniture (prvorodstva): vladara nasljeuje samo najstariji sin i nema vie diobe drzave kao u
franakom nasljednom pravu
Francuska: raspala se na samostalne grofovije i vojvodstva, 987. godine Hugo Capet, grof Pariza,
proglasio se kraljem i utemeljio novu dinastiju, no francuski kralj jo dugo ce nadzirati tek iru okolicu
Pariza (le de France)
Istona Franaka/ Njemako Kraljevstvo: raspala se na pet samostalnih plemenskih knezevina (Saska,
Svapska, Frankonija, Bavarska, Lotaringija), 911. god. umro je posljednji njemaki Karoling Ludovik III, pa
su se knezovi dogovorili da ce kralja birati izmeu sebe, 918. vlast je preuzeo Henrik Ptiar, prvi vladar
Saske (kasnije Otonske) dinastije
Oton I. (936-973) zahvaljujuci dobrim odnosima s Crkvom uspio je ukinuti neovisnost ostalih njemakih
knezova, dijeli Crkvi posjede, postavlja biskupe, koji su zapravo njegovi vazali (laika investitura), 955.
porazio Maare kod Augsburga i time stekao veliki ugled i vojnu moc, 962. dolazi s vojskom u Rim,
zauzima sjevernu Italiju i papa ga proglaava carem stvoreno Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda
(,eich), Oton si je prisvojio, poput Karla Velikog, pravo postavljanja pape, proirio je granice Njemake na
istok, do rijeka Odre i Nise (dananja njemaka granica prema Poljskoj)
25
Otonska renesansa: procvat kulture u Njemakoj i Italiji pod otonskim vladarima u XI. stoljecu, pojava
romanikog stila u umjetnosti, prepisivanje antikih knjiga, zapisane su germanske i keltske legende i
pjesme (Siegfried, Parsifal, Loengrin, Roland)
8ato!ika <rkva
- u IX. i X. st. Zapadna crkva je u moralnoj krizi, pape su ozloglaene po neprimjerenom nainu zivota,
papa je bio prisiljen placati godinji danak Saracenima, a u X. stoljecu Crkva postaje potpuno ovisna o
svjetovnoj, tj. carskoj vlasti
- tu su i laika investitura (in uvoenja biskupa u sluzbu s crkvenim obredom i vazalskom prisegom
vladaru) i simonija (trgovina crkvenim polozajima)
- u XI. st. zapoinje preporod Crkve pod nazivom Klinijska reforma
- benediktinski samostan Cluny u Francuskoj bio je jedini koji je bio izravno pod nadleznocu pape,
otuda je potekao prijedlog crkvene reforme: obvezno obrazovanje i celibat za svecenike, ukidanje
laike investiture i simonije, slobodan izbor pape
- prihvacanje klinijevske reforme Zapadnu je Crkvu najprije dovelo u sukob s Istonom, a zatim i s
carskom politikom
- 1054. Veliki crkveni raskol: konaan razlaz Zapadne i Istone crkve, osim osjetnih teolokih i obrednih
razlika, tu je i shvacanje odnosa svjetovne i duhovne vlasti (Istona crkva bila je podreena
bizantskom caru), papa Lav IX. i patrijarh Mihajlo meusobno su se izopcili iz Krcanske crkve,
Katolika (sveopca) crkva na Zapadu i Pravoslavna (pravovjerna) crkva na Istoku, granice nadleznosti
priblizno su se podudarale s nekadanjom granicom Zapadnog i Istonog Rimskog Carstva
- sukob oko investiture (prava postavljanja biskupa) izmeu cara Henrika IV. i pape Grgura VII. zapoeo
je kada je 1076. god. car svrgnuo papu, a papa zauzvrat odrijeio sve careve vazale prisege vjernosti
caru, Henrik IV. se pokajao i popustio papi (pokora u Canossi 1077), ali je ubrzo nastavio s praksom
laike investiture u Njemakoj
- Wormski konkordat Henrika V. iz 1122. god: kompromis o dvostrukoj investituri (vazalska prisega
biskupa slijedi tek nakon to je biskup pravovaljano zareen na taj polozaj)
-
4izant u FI# sto!je5u
- doba novog uspona za dinastije Komnena (od 1081. god), obnavljanje vlasti i utjecaja na Balkanu
- nastanak bizantskog oblika feudalizma: pronija (leno koje car dodjeljuje plemicu), pronijari (uzivatelji
takvog lena i carevi vojni obveznici), parici (seljaci ovisni o pronijaru)
- novi protivnik na Bliskom istoku: Turci Seldzuci, nomadi iz srednje Azije koji su se preobratili na islam,
osvajaju Siriju, Palestinu i dio Male Azije
Vene<ija
- Dukat Venecija: autonomno podruje grada na lagunama nastalog u VII. stoljecu, pod vrhovnom
vlacu Bizanta
- stanovnitvo nije moglo zivjeti od poljoprivrede, pa se moralo okrenuti pomorstvu i trgovini
- od 726. god. venecijanskog kneza (du3, otuda dud) ne postavlja car nego gradsko vijece
- u XI. stoljecu nestat ce i formalna vlast Bizanta i uspostavit ce se Mletaka Republika, vlast su
postupno preuzele bogate trgovake obitelji (aristokracija) koje biraju duzda iz jedne od obitelji na
odreeni rok
- Venecija postaje glavni trgovaki posrednik na Sredozemlju, zahvaljujuci trgovakim povlasticama u
Bizantu i povecanoj potrebi Zapada za luksuznom robom s Istoka
- interesno podruje Venecije predstavlja istona jadranska obala, duz koje prolazi glavni pomorski put
za Levant (istono Sredozemlje), zato Venecija dolazi u sukobe s hrvatskim i neretvanskim vladarima
te tezi zavladati dalmatinskim gradovima
S9AVENI
Slaveni etnolingvistika skupina, u antici ih jo nazivaju Vendima ili Antima, izvorno su sami sebe nazivali
Slovjenima, pradomovina im je vjerojatno u Zakarpacu (dananja Ukrajina i Poljska), nakon seobe
Germana, u VII. stoljecu zapoinje veliko premjetanje slavenskih plemena, dio ih ostaje u pradomovini,
dio odlazi na zapad i istok, a dio s Avarima odlazi na jug, prema Bizantskom Carstvu, danas se slavenski
narodi, prema jezinom kljuu, dijele na Zapadne, Istone i Juzne
- Slaveni su stupali u razliite plemenske saveze i mijeali se s drugim narodima poput Ostrogota,
Avara, Bugara, Vikinga itd. otuda nejasnoce oko nacionalnih naziva i etnogeneze pojedinih naroda
slavenske skupine
- u prvoj polovici VII. stoljeca, Slaveni u Panoniji osamostaljuju se od Avara i osnivaju Samov plemenski
savez, nakon Samove smrti 658. ponovo dolaze pod vlast Avara
- neka slavenska plemena (meu njima i Hrvati) doselili su se na bizantski teritorij i postali su bizantski
saveznici, carevi su im dopustili da osnuju samoupravne knezevine koje su se nazivale sklavinijama
- krajem VIII. stoljeca, Karlo Veliki unitio je Avare i podvrgnuo Slavene u srednjoj Europi franakoj
vrhovnoj vlasti, u doba raspada Karolinkog Carstva tu ce takoer nastati samostalne knezevine
- meu Slavene su krcanstvo irili misionari i Zapadne i Istone crkve, u nekim slavenskim zemljama
postojalo je i suparnitvo izmeu zapadnog i bizantskog utjecaja
- 60-ih i 70-ih godina IX. stoljeca, Konstantin (kasnije prozvan Ciril) i Metod, braca iz Soluna djeluju kao
misionari u Velikoj Moravskoj po nalogu Bizanta, a nakon odlaska u Rim, dobivaju i odobrenje od pape,
stvoreno je slavensko bogosluzje, pismo glagoljica i prijevodi nekih crkvenih djela na slavenski jezik
26
(staroslavenski ili crkvenoslavenski, standardiziran prema narjeju makedonskih Slavena,
meutim, u to doba bio je razumljiv svim Slavenima jer su im jezici bili meusobno sliniji nego danas)
- uenici Cirila i Metoda, koje su Nijemci kasnije protjerali iz Moravske nalaze utoite u Hrvatskoj i
Bugarskom Carstvu
- Kliment Ohridski kasnije je sastavio pojednostavljeno slavensko pismo slino grkom alfabetu cirilica
(prozvano po Cirilu)
- odnos Rimske crkve spram glagoljaa bio je promjenjiv
Ve!ika 0oravska( podruje etiriju plemena u dananjoj Cekoj i Slovakoj, Velika Moravska osamostalila
se pod knezom Rastislavom (846-870), Rastislav se zeli osloboditi utjecaja njemakog svecenstva, pa trazi
od Bizanta (Bazilije I. iz Makedonske dinastije) da mu poalje misionare koji znaju slavenski jezik
(Konstantina i Metoda), Rastislavov necak Svatopluk, slovaki knez, dolazi na vlast uz pomoc njemakog
vladara, pa Moravska postaje vazalna knezevina Istone Franake
;eka( nakon propasti Velike Moravske Ceka postaje zasebna knezevina, legendarni vladari: Ceh, Libua i
Pemisl, od njih, navodno, potjee dinastija Pemislovica, nakon izumiranja njemake loze Karolinga
poetkom X. stoljeca, Vratislav I. osamostaljuje se od Nijemaca, Ceka ce se ubrzo teritorijalno proiriti na
nekadanju Veliku Moravsku, ali ce ponovno potpasti u vazalni odnos spram Svetog Rimskog Carstva
Njemakog Naroda, Prag sredite biskupije, trgovine i kulture
Po!jska( knez Mjeko krajem IX. stoljeca ujedinjuje plemena oko Visle i stvara Veliku Poljsku, Boleslav
Hrabri iri granice i kruni se kao poljski kralj (1025), od 1041. god, Poljska, kao prije nje Ceka, ulazi u
vazalni odnos spram Njemakog Carstva, dinastija Pjastovica, najvazniji gradovi: Poznan, Krakov, Pemisl
8ijevska 2usija( meu istonoslavenska plemena prodiru Vikinzi (Varjazi), koji postupno preuzimaju
vojnu i drzavnu vlast, Varjag Rjurik zavladao je Novgorodom 881. god, a njegov nasljednik Oleg osvojio je
Kijev i uinio ga sreditem vlasti za sva plemena okolna plemena, u X. stoljecu, knez Svjatoslav ratuje s
Bugarima i Bizantom, a njegov sin Vladimir poinje pokrtavanje podanika, Kijevska Rusija opstala je do
XIII. st. kada je osvajaju Mongoli
8arantanija( knezevina u istonim Alpama (Koruka), ime je dobila po gradu Karantani, preci dananjih
Slovenaca tu su doli u VII. st. i osnovali samostalnu drzavu, od VIII. stoljeca, Karantanija je pod vlacu
Franaka, a kasnije se raspada na vie pokrajina, slovenske zemlje bit ce pod vlacu ekih vladara, a
kasnije Habsburgovaca

%rvatska( Hrvati su doli na prostor Dalmacije najranije poetkom VII, a najkasnije krajem VIII. st.,
hrvatski knezovi as priznaju vrhovnu vlast Franaka, as Bizanta, a od kneza Branimira, krajem IX.
stoljeca, Hrvatska se osamostaljuje, u X. stoljecu, Hrvatska ce se proiriti na Donju Panoniju, tj. Slavoniju
(dotada zasebnu knezevinu)
- manje sk!avinije u susje"stvu %rvatske( Neretvanska kneevina, Za3um!je, Travunija, 4osna
4u&arska( Bugari, tj. Prabugari, su nomadski uralsko-altajski narod koji je okupio veliki savez Slavena u
dolini Dunava, postupno su se Bugari i Slaveni izmijeali tako da je nastao slavenski narod po nazivom
Bugari, u IX. stoljecu Bugari ugrozavaju Bizant i osvajaju velik dio Balkana, primaju krcanstvo i od rimskih
i od bizantskih misionara
B u X. stoljecu vladar Simeon koristi slabost Bizanta i osvaja gotovo sve bizantske posjede na europskom
kontinentu (Makedonija, Srbija, Bosna, Trakija, Grka), na zapadnim granicama ratuje s hrvatskim
knezom, tj. kraljem, Tomislavom, Simeon se proglasio carem Bugara i Romeja, a bugarska crkva postaje
patrijarija (autokefalna/samostalna pravoslavna crkva), sjedite crkve nalazilo se u Ohridu, gdje je
djelovala kola Metodovog uenika Klimenta
- Bugarsko carstvo unitio je kijevski knez Svjatoslav, pa je ono ponovo pripojeno Bizantu
- Bugarska drzava ponovo ce dozivjeti uspon u XIII. stoljecu za dinastije Asena
Samui!ovo Aarstvo( koncem X. stoljeca u Makedoniji izbija uspjean ustanak protiv Bizanta na elu s
domacim velikaem Samuilom, Samuilo je proirio granice svoje drzave na itav bivi teritorij Simeonove
Bugarske, pa je uzeo naslov bugarskog cara (otuda suvremeni spor oko toga je li Samuilo tek jedan do
bugarskih careva ili prvi vladar slavenske drzave Makedonije), 1014. Samuilova vojska dozivljava
katastrofalan poraz na Belasici, obnova bizantske vlasti nad Balkanom pod carem Bazilijem II.
7uk!ja( slavenska knezevina na podruju dananje Crne Gore, domaci knezovi priznavali su vrhovnu vlast
Bugara i Bizanta do XI. stoljeca, knez Mihajlo potpuno se oslobodio Bizanta i proirio granice svoje drzave
na susjedna podruja (dijelovi dananje Srbije i Bosne), 1077. papa mu je priznao kraljevski naslov, Duklja
je pod utjecajem Rimske crkve (Barska nadbiskupija), a pravoslavlje ce tamo prevladati tek u doba
vladavine srpske dinastije Nemanjica, Duklja ce se kasnije nazivati jo i Zeta (po rijeci)
2aka( podruje oko grada Rasa (dananji Sandzak), tamo su se nastanila srpska plemena, Raka je
naizmjence bila pod vrhovnom vlacu Bizanta, Bugara i Duklje, a tek u XII. stoljecu, raki se zupan Stefan
Nemanja osamostaljuje i proiruje drzavu na Pomoravlje i Zetu (otada se sve vie naziva Srbijom), uspon
Srbije uslijedit ce u XIII. i XIV. stoljecu
27
7OSE9JENJE %2VATA I NASTANA8 8NE=EVINE
Etno&eneza $postanak naro"a) %rvata nije dokraja razjanjena
;injeni<e(
- na ucu Dona u Azovsko more pronaene su ploe s napisanim osobnim imenima Horoathos i
Horuathos, one potjeu iz prvih stoljeca nae ere, a dotina imena potjeu iz nekog iranskog ili
kavkaskog jezika, takoer je postojala perzijska pokrajina Harahvatija (u dananjem Afganistanu)
- Hrvati koji se javljaju na dananjem prostoru u ranom srednjem vijeku nesumnjivo su govorili
slavenskim jezikom i imali slavenske obiaje, dakle, ubrajaju se u slavensku skupinu naroda
- u drugoj polovici VI. stoljeca, dananjom Hrvatskom, kao i cijelim Balkanom, vlada avarsko-slavenski
plemenski savez, razoreni su mnogi rimski gradovi, a slavenska plemena naseljavala su se i na
prostoru izmeu Save i Jadranskog mora
- djelo O upravljanju carstvom bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz X. stoljeca iznosi
sljedece podatke: u doba cara Heraklija (610-641) Hrvati su zavladali rimskom provincijom
Dalmacijom odakle su protjerali Avare, dok su vec doseljeni Slaveni prihvatili njihovu vlast, Hrvati su
tu doli iz Bijele Hrvatske (u dananjoj Poljskoj) na Heraklijev poziv, predvoeni jednom obitelji
(petero brace Klukas, Lovelos, Kosenic, Muhlo i Hrvat te sestre Tuga i Buga), stvorili su knezevinu i
prihvatili krcanstvo
- u dananju domovinu Hrvati su mogli doci najranije oko 626. god, kada Avari dozivljavaju veliki poraz
pred Carigradom i gube vlast nad Balkanom, a najkasnije oko 800. god, kada je Karlo Veliki potpuno
unitio Avarsku drzavu u Panoniji i mozda dopustio Hrvatima da se nasele u Dalmaciji kao franaki
saveznici
- prvi vrsti dokazi o postojanju Hrvatske knezevine potjeu s poetka IX. stoljeca, a o dogaajima u VI,
VII i VIII. stoljecu ne znamo gotovo nita
Teorije o po"rijet!u %rvata(
- slavensko-karpatska (potjee od Franje Rakog iz sredine XIX. stoljeca): Hrvati su jedno od slavenskih
plemena koja su se u VII. stoljecu spustila iz podruja iza Karpata na jug, Hrvati su tu doli zajedno s
ostalim buducim juznoslavenskim narodima, Slovencima, Srbima itd.
- autohtona ili ilirska (u nju se vjerovalo prije razvoja hrvatske historiografije u XIX. stoljecu, ali su je i
neki kasniji autori pokuali dokazati): Hrvati su tu zivjeli jo prije VII. stoljeca, oni su potomci Ilira,
Liburna, Delmata i ostalih antikih naroda, kakav je bio jezik spomenutih naroda nije poznato, ako nije
bio slavenski, onda su dananji jezik autohtoni Hrvati nekako prihvatili pod utjecajem Slavena koji
dolaze u doba avarske vladavine
- gotska teorija: Hrvati su potomci slaveniziranih Gota, teorija je izvedena na temelju djela Tome
Arhiakona iz XIII. stoljeca, koji poistovjecuje slavensko bogosluzje s gotskim krivovjerjem
(arijanstvo, krcanska struja koja je osuena kao krivovjerna u doba cara Konstantina, a bila je
popularna meu Gotima), ta teorija imala je malo pristaa, a na nju se kasnije pozivao Ante Pavelic iz
politikih razloga
- iransko-kavkaska teorija: Hrvati su iransko ili kavkasko pleme koje se polako selilo iz crnomorskih
stepa u Bijelu Hrvatsku u Zakarpacu, gdje se slaveniziralo, a zatim u doba cara Heraklija preselilo u
suvremenu Hrvatsku
- teorije socijalnog dualizma: Hrvati izvorno nisu Slaveni, ali su zivjeli meu njima kao njihovi gospodari,
tj. ratniko plemstvo, prvi je takvu teoriju iznio Vjekoslav Klaic, a ona se temelji na analogiji s
postankom Bugarske i Kijevske Rusije (u prvom sluaju Slavenima su zavladali uralsko-altajski
nomadi, a u drugom vedski Vikinzi)
- sve te teorije bile su svojedobno vie ili manje popularne ovisno o ideolokim razlozima i politikim
posljedicama
0o&u5e rjeenje pitanja etno&eneze(
- Hrvati su u prvim stoljecima nae ere imali doticaja s kavkaskim odnosno iranskim elementom u
crnomorskim stepama (teko je reci jesu li Slaveni asimilirali Irance i prihvatili njihovo ime ili su
Iranci prihvatili slavenski jezik)
- u Bijeloj Hrvatskoj kod Krakova, prije VII. stoljeca, Hrvati su potpuno poprimili slavenska kulturna
obiljezja
- nakon doseljenja, Hrvati imaju suzivot sa slavenskim plemenima koja su tu dola jo u VI. stoljecu te s
romaniziranim starosjediocima (Romani u dalmatinskim gradovima i stoarski Vlasi u Dinarskom gorju)
- jezgra hrvatske drzave nalazila se u dalmatinskom zaleu, u X. i XI. stoljecu hrvatsko se ime proirilo
zajedno sa irenjem granica Hrvatskog kraljevstva, slavenski hrvatski jezik postupno je istisnuo
uporabu romanskih narjeja kojima su govorili Romani i Vlasi (proces je vjerojatno zavrio oko XIII.
stoljeca)
=ivot nakon "ose!jenja(
- starohrvatski grobovi koje su iskopali arheolozi otkrivaju zeljezno oruzje i nakit pokopane zajedno s
pokojnicima
- do IX. stoljeca, vecinom poganski Hrvati zivjeli su vie-manje mirnim suzivotom uz naselja krcanskih
Romana
- na hrvatskom prostoru djelovali su misionari iz Bizanta i Franake, no broj preobracenika do IX.
stoljeca nije bio velik, nakon masovnijeg pokrtavanja Hrvata ubrzava se asimilacija Romana i Vlaha,
28
prvi veci val pokrtavanja pokrenut je iz Karolinkog carstva poetkom IX. stoljeca, a drugi iz Bizanta
za vladavine Bazilija I. (867-886)

%2VATS8A 8NE=EVINA * IF# STO9JEK*
8neevina %rvatska poetkom IX. stoljeca bila je vazalna knezevina Karlovog carstva, vladar je bio
duzan prihvatiti krcanstvo, dopustiti slobodan rad franakih misionara meu svojim podanicima te placati
danak i pruzati vojnu pomoc franakom vladaru, njezin prvobitni teritorij protezao se izmeu Istre na
zapadu i rijeke Cetine na istoku te (vjerojatno) rijeke Save na sjeveru i Jadranskog mora na jugu
4izantska tema 7a!ma<ija obuhvaca gradove Zadar, Trogir i Split te otoke Krk, Rab i Cres, bizantski
carevi povremeno su placali danak hrvatskih knezovima da ostave na miru ili ak tite njihove posjede na
Jadranu (Bizantska Dalmacija obuhvacala je i juznu Dalmaciju od Dubrovnika do Bara, no to podruje nije
bilo u dosegu hrvatskih vladara u ranom srednjem vijeku)
7onja Panonija i!i S!avonija prostor izmeu Save i Drave, predstavljala je posebnu knezevinu koja je
ujedinjena s Hrvatskom u doba kralja Tomislava (neki povjesniari zato govore o Primorskoj i Panonskoj
%rvatskoj kneevini)
Neretvanska kneevina $Pa&anija) obuhvaca obalu izmeu Cetine i Neretve te otoke Bra, Korulu i
Mljet, zovu je zemljom pogana jer su tamonji knezovi dosta kasno prihvatili krcanstvo, Neretvani se
bave gusarenjem i dolaze u este sukobe s Venecijom, paganija je ukljuena u Hrvatsko Kraljevstvo u doba
Petra Kreimira IV. (1058-1074)
%rvatski knezovi(
Borna (umro 821.) prvi poimence poznati hrvatski knez, franaki Anali nazivaju ga knezom Dalmacije,
Liburnije i Gaana, u njegovo doba provodi se intenzivno pokrtavanje Hrvata, a Borna pomaze Francima
uguiti Ljudevitov ustanak u Panoniji
Vladislav Bornin nasljednik, poznat samo po imenu, po svoj prilici dobar franaki vazal
Ljudevit (umro 823) upravitelj Donje Panonije, iskoristio je slabljenje Franake u doba Ludovika
Poboznog, pa je 819. podigao ustanak i odluio samostalno vladati, oekivao je pomoc od kneza Borne, no
nije ju dobio, Franci su ga porazili nakon etiri godine ratovanja, ubijen je pri bijegu u Dalmaciju, nakon
njega, Slavonijom vladaju odani franaki vazali (Ljudevitov ustanak opisao je franaki ljetopisac Einhard)
Vieslav (?) ime kneza Vieslava spominje se na krstionici pronaenoj u Veneciji u XIX. stoljecu, neki
datiraju krstionicu u tridesete godine IX. stoljeca, a neki ak u XI. stoljece, ako je prva tvrdnja istinita,
Vieslav bi mogao biti prethodnik kneza Mislava
Mislav (835-845) oito je da je proces pokrtavanja uznapredovao jer se knez Mislav spominje kao
darivatelj Crkve posjedima, on je i prvi poznati knez koji se sukobio s Mleanima (Venecijancima)
Trpimir (845-864) po njemu ce biti nazvana dinastija Trpimirovica
- na Trpimirovom dvoru u Klisu boravio je benediktinac Gottschalk, koji je o tom knezu ostavio neka
svjedoanstva
- Trpimir je ratovao s Bugarima i bizantskom vojskom u Dalmaciji
- formalno je i dalje franaki vazal, no vlada neovisno o Francima
- odrzava dobre odnose sa splitskim (salonitanskim) nadbiskupom kojemu daruje zemlju, u Trpimirovoj
darovnici prvi put se pojavljuje hrvatsko ime (ona je ipak nastala kasnije, za kneza Muncimira)
- na kamenom ulomku meu ostatcima benediktinskog samostana u Rizinicama nedaleko Klisa sauvan
je natpis pro duce 4repim5ero6 za kneza Trpimira, Trpimir je dao podici prvi benediktinski samostan
u Hrvatskoj
- u Trpimirovo doba osnovana je hrvatska biskupija u Ninu (takoer jedno od knezevskih sjedita)
Domagoj (864-876) ne zna se tono u kakvim je i je li uopce bio u rodbinskim odnosima s Trpimirom
- papa Ivan VIII. obraca mu se u jednom pismu kao slavnom knezu Hrvata, dok ga Mleani u svojim
izvorima nazivaju najgorim knezom Slavena
- ratovao je protiv Arapa (Saracena) na moru, bio u dobrim odnosima s Crkvom, dok ga je bizantski car
Bazilije I, iskoristivi raspad Franakog Carstva, pokuao svrgnuti s vlasti urotama
Zdeslav (878-879) Trpimirov sin, na prijestolje dolazi kao kandidat Bizanta, ubrzo je ubijen, oito je da
meu hrvatskim plemstvom postojala probizantska i prozapadna stranka
Branimir (879-892) potpuno neovisan o Bizantu i drzavama-nasljednicama Franake
- kako bi se osigurao od rata s ponovo jakim Bizantom i stekao legitimitet u odnosu na Trpimirovice trazi
priznanje od pape Ivana VIII.
- vec 7. VI. 879. papa je javno blagoslovio kneza i njegov narod i priznao mu zemaljsku vlast u itavoj
Hrvatskoj (taj je in tada imao znaaj meunarodnog priznanja)
- iz Branimirova doba sauvano je pet kamenih natpisa s razliitih crkava u kojima se spominje Branimir
du3 7roatorum
Muncimir (892-910) Trpimirov sin i, po svoj prilici, kandidat probizantske stranke, (starija historiografija
smatrala je da je tada uspostavljena dinastija Trpimirovica, koja ce neprekidno vladati Hrvatskom sve do
1075. god, kada na vlast dolazi kralj Zvonimir, u to ne mozemo biti potpuno sigurni)
- potvrdio je darovnicu kneza Trpimira benediktincima
- vladarsko mu je sjedite bilo u Biacima kod Trogira
- sauvan je kameni natpis s njegovim imenom i godinom 895.
U posljednjoj trecini devetog stoljeca, u Hrvatskoj nalaze utoite brojni uenici Konstantina i Metoda, koji
ce tu proiriti slavensko bogosluzje i glagoljsko pismo.
29

%2VATS8O 82A9JEVSTVO * F# STO9JEK*
Poetak F# sto!je5a( politike promjene u srednjoj i jugoistonoj Europi, Maari osvajaju Panoniju
(vjerojatno i Knezevinu u Donjoj Panoniji) i ugrozavaju njemake zemlje, dok Simeonovo Bugarsko Carstvo
ozbiljno ugrozava Bizant i iri se na gotovo itav Balkan
Tomis!av $oko D+>BD,C)
- suoava se s maarskom i bugarskom prijetnjom, Bizant je vrlo slab, a Karolinkog Carstva vec
odavno nema
- sukob s Maarima (izvor: spis (raljevstvo %lavena nepoznatog svecenika iz Bara) ini se da je
Tomislav doekao maarsku konjicu na mjestima gdje je bila neuinkovita i uspio je pobijediti
posljedica je potiskivanje Maara iza rijeke Drave i prikljuenje Slavonije Hrvatskoj Knezevini
- sukob s Bugarima (izvor: Konstantin VII. Porfirogenet, koji vlada upravo u to doba) Raka (Srbija)
bila je polusamostalna knezevina u kojoj su se za vlast borili bizantski i bugarski kandidat za prijestolje
Tomislav je podrzao bizantskog kandidata, pa su ga Bugari, nakon osvajanja Srbije, napali -
Tomislavova vojska odbila je i bugarski napad
- saveznitvo s Bizantom Bizant je Tomislavu dodijelio titulu konzula i upravitelja Dalmacije (ini se da
su dalmatinski gradovi i otoci bili u nekoj vrsti vazalnog odnosa spram Tomislava), Porfirogenet opisuje
Tomislavovu Hrvatsku kao najvazniju vojnu silu na istonom Jadranu
- Je li Tomislav bio kralj? papa Ivan X. u jednom mu se pismu iz 925. obraca kao kralju (re3) dok
zahumskog vladara naziva knezom (du3, Zahumlje se nalazilo u dananjoj Hercegovini), nema dokaza
da je Tomislav dobio kraljevsku krunu ni od pape ni od Bizanta i ini se da on nije bio sluzbeno
okrunjeni kralj, ali da ga suvremenici smatraju de acto kraljem jer je uspio proiriti drzavne granice
na Slavoniju i povezati dalmatinske gradove sa zaleem te stvoriti znaajnu vojnu silu
- 925. crkveni sabor u Splitu: buduci da je uspostavljeno formalno politiko jedinstvo Dalmacije i
Hrvatske, papa Ivan X. ima namjeru tu stvoriti jedinstvenu crkvenu provinciju, istodobno ga brine i
irenje slavenskog bogosluzja, odlueno je da ce hrvatska biskupija u Ninu i zadarska biskupija biti
podreene splitskom nadbiskupu, metropolit je postao splitski nadbiskup Ivan, emu se protivio ninski
biskup Grgur (njegovo podruje imalo je najvie vjernika), odlueno je i da ce glagoljai morati
nauiti latinski da bi se mogli zarediti, ta se odluka nije mogla dosljedno provesti i u praksi je
nastavljeno sa slavenskim bogosluzjem
- 928. drugi crkveni sabor u Splitu: sazvan je na zalbu biskupa Grgura, potvrene su odluke s prvog
sabora, a ninska biskupija je ukinuta i podijeljena izmeu zadarske biskupije i splitske nadbiskupije
Trpimir II. (vjerojatno 928-935) - Tomislavov nasljednik, sklopio mir sa Simeonovim nasljednikom Petrom
Sre"ina F# sto!je5a( ini se da moc Hrvatske opada zbog nesloge u vladarskoj obitelji, postoji podatak da
je vladara Miroslava (oko 945-949) svrgnuo s vlasti njegov ban (najvii velikodostojnik, tik ispod kralja, tj.
kneza, koji je vjerojatno upravljao dananjom Likom) Pribina i postavio na prijestolje nj. brata Mihajla (ili
Mihovila) Kreimira II (949-969), to je doba ponovnog jaanja Bizanta i Venecije
Stjepan 7ris!av $D?DBoko DDE) prvi hrvatski vladar za kojega se zna da je primio znakove kraljevske
asti i nosio naslov kralj Hrvatske i Dalmacije
- u doba sukoba Bizanta i Samuilove drzave, Drzislav je stao na stranu Bizanta, pa mu je Bazilije II.
zauzvrat poslao krunu i ponovo povjerio upravu nad Dalmacijom
- Drzislavova majka kraljica Jelena dala je kraj Solina podici crkvu Sv. Marije i Sv. Stjepana u kojoj ce
se otada pokapati hrvatski vladari
- nakon Drzislavove smrti, zakonitog nasljednika Svetoslava Suronju zbacila su s prijestolja njegova
braca Kreimir III. i Gojslav, u doba tih borbi Venecija je prvi puta zauzela dalmatinske gradove i otoke
Stjepan (vjerojatno 1030-1058) sin Kreimira III, ini se da se u njegovo doba kraljevstvo oporavlja,
1054. god. dogodio se crkveni raskol, a Hrvatska je pripala pod nadleznost Rimokatolike crkve
P2OAVAT %2VATS8E * 72*1OJ PO9OVIAI FI# STO9JEKA
Petar 8reimir IV# $vjerojatno +>/CB+>E.)
- papa ga sluzbeno oslovljava kraljem Dalmacije i Hrvatske, nakon crkvenog raskola prestala je
formalna vlast Bizanta u Dalmaciji i zapoelo integriranje gradova i otoka u Hrvatsko kraljevstvo, u
jednoj ispravi Jadransko more naziva se naim morem
- Kreimir je na moru osnovao novi grad Sibenik, Nin je ponovo postao sjedite biskupije za
unutranjost, a kraljevska prijestolnica bio je Biograd ini se da je kralj promicao razvoj tih pretezno
hrvatskih gradova kako bi se izjednaili s romanskim Zadrom, Splitom i Trogirom, tada se i ubrzava
asimilacija Romana jer hrvatsko stanovnitvo u vecem broju dolazi i u vecinske romanske gradove
- kralj je upravu nad Likom, Gackom i Krbavom povjerio banu Goju, a upravu nad Slavonijom banu
Zvonimiru, Zvonimir je imao jake politike veze i bio ozenjen Jelenom, sestrom ugarskog kralja
Ladislava, pa ga je kralj uinio suvladarom, a moguce je da ga je proglasio i prijestolonasljednikom
- Kreimir IV. nije imao mukih potomaka, a njegov necak Stjepan poslan je u samostan (pojedinosti
oko te politike igre nisu poznate)
- u jednoj ispravi Kreimir tvrdi da je svemoguci Bog proirio nae kraljevstvo na kopnu i na moru,
vjerojatno je da je Hrvatskom Kraljevstvu pripala i Neretvanska knezevina te dio Bosne
30
- Kreimirovo kraljevstvo dozivljava gospodarski procvat, na to upucuje uspostava jedinstvenog trzita
od Drave do mora, pravna sigurnost i razvoj gradova
- 1060. crkveni sabor u Splitu: zabranjeno je slavensko bogosluzje, obiaji Istone crkve koji su bili
raireni meu hrvatskim svecenstvom poput zenidbe nizeg klera i noenja brade, a biskupi nisu smjeli
posvecivati svecenike koji nisu znali latinski (utjecaj reformistikog pokreta koji zeli postici to vece
jedinstvo unutar zapadne Crkve)
- na kvarnerskim otocima jaka je protureformistika stranka, koja zadrzava slavensko bogosluzje, a
oslanja se na njemakog cara i tadanjeg protupapu
- Kreimir IV. podrzava crkvene reforme i progoni njihove protivnike, daruje zemlju u okolici Biograda
benediktincima i povlastice zenskom samostanu Sv. Marije u Zadru
- 1074. Normani iz juzne Italije opsjedaju grad Rab i pritom odvode u zarobljenitvo hrvatskog vladara,
po svoj prilici to je bio sam Petar Kreimir, koji se vie nije vratio
7emetrije $7mitar) Zvonimir $+>E.B+>CD)
- buduci da nije bio iz loze Trpimirovica, potrebno mu je priznanje prava na prijestolje, pa se obraca
papi Grguru VII. (kojemu su trebali saveznici u borbi za investituru)
- 1075. u bazilici Sv. Petra i Mojsija kraj Solina papinski izaslanik okrunio je Zvonimira novom krunom i
predao mu zezlo, ma i zastavu, Zvonimir se obvezao da ce papi placati godinji danak od 200 dukata,
predao mu samostan Sv. Grgura u Vrani i vladati u skladu s naukom Crkve (sprjeavati brakove meu
roacima, titi udovice i siroad, pomagati sirotinji i sl.)
- 1085. Zvonimir kao papin vazal alje mornaricu u rat izmeu Normana i Bizanta kod otoka Krfa, u tom
ratu na suprotnoj (bizantskoj) strani sudjeluju i Mleani, bizantski car Aleksije Komnen prepustit ce
mletakom duzdu pravo na Dalmaciju, duzd ce otada nositi i naslov du3 Dalmatiae, to ce biti prazna
titula, ali ce imati dugorone posljedice
- Zvonimir zadrzava vlast nad teritorijem koji je stekao Petar Kreimir i Hrvatska je vjerojatno bila
jednako jaka kao i tada
- Zvonimir umire bez mukog potomka, to ce za posljedicu imati polaganje prava na prijestolje izmeu
ugarske dinastije Arpadovica (Zvonimir je njihov zet), Stjepana II, posljednjeg Trpimirovica te Petra,
domaceg velikaa koji je vladao Kninom (Zvonimirova prijestolnica)
- Legenda o Zvonimirovoj smrti: nastala je dosta kasnije i irila se usmenom predajom, tvrdi se da je
Zvonimira ubio narod u mjestu Pet Crkava jer se nitko nije htio odazvati kraljevom pozivu u Prvi
krizarski rat, Zvonimir je na samrti prokleo narod da vie nikada nema vladara svoje krvi, legenda je
trebala objasniti zato Hrvatskom vladaju strani kraljevi, a koliko u njoj ima istine nemoguce je
provjeriti
- Baanska ploca: jedan od najstarijih i najduzih spomenika na hrvatskom jeziku i glagoljici, nastala je
oko 1100. god. i u njoj se tvrdi da je kralj Zvonimir darovao zemlju samostanu Sv. Lucije na otoku
Krku, ploa je sluzila kao plutej oltarne pregrade, a otkrivena je u XIX. stoljecu
8*9T*2NI SPO0ENIAI %2VATS8O1 2ANO1 S2E7NJE1 VIJE8A
PISMENOST
- benediktinski samostani sredita latinske pismenosti
- pisani izvori na hrvatskom i crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu jaka sredita glagoljaa
bila su na Kvarneru i u Istri, tu se razvio poseban hrvatski oblik glagoljice (uglata glagoljica)
- osim latinice i glagoljice, u Hrvatskoj se rabila i cirilica, koja je dola u juznu Dalmaciju preko Bosne
- najvazniji latinski pisani spomenik: Splitski evanelistar iz IX. st.
- najvazniji spomenik na glagoljici i hrvatskom jeziku: Baanska ploa (oko 1100.)
- poseban dio latinske pismenosti ine isprave hrvatskih vladara, uglavnom darovnice samostanima,
vladari su ostavili i kamene latinske natpise, uglavnom na crkvama
GRADITELJSTVO I LIKOVNE UMJETNOSTI
- predromaniki stil (IX. do XI. st.) nastavlja se na kasnoantiki stil, a njegova sredita su dalmatinski
gradovi, taj stil preuzimaju i hrvatski knezovi u zaleu
- obiljezja ranohrvatskih crkava krizni tlocrt i kupola (utjecaj Bizanta i Italije)
- najpoznatije crkve: Sv. Spas kod Knina, Sv. Donat u Zadru, Sv. Kriz u Ninu
- ornamentika: troprutasti pleter, krizevi, zvijezde, ptice, lice
- reljefni prikaz hrvatskog vladara iz XI. stoljeca (moguce Petar Kreimir IV. ili Zvonimir)
82I=A2S8I 2ATOVI
Krizarski ratovi (od kraja XI. do kraja XIII. stoljeca): prvi masovni kolonizatorski pothvat Europljana
1!avni uzrok( uslijed brzog razvoja europske privrede u XI. stoljecu Zapadna Europa postala je
prenapuena viak stanovnitva iz svih drutvenih slojeva potrazio je zemlju i bolji zivot na Istoku
Povo"( u drugoj polovici XI. stoljeca turski narod Seldzuka osvojio je Jeruzalem i dio bizantskih posjeda na
Bliskom Istoku, za razliku od arapskih vladara, Seldzuci nisu doputali slobodan pristup krcanskim
hodoasnicima do Jeruzalema, bizantski car Aleksije Komnen obratio se papi za pomoc ponudivi crkvenu
uniju Zapadu ako mu pomognu da vrati posjede koje su mu osvojili Seldzuci
31
1095. na crkvenom sabor u Clermontu papa Urban II. pozvao je sve zapadne krcane na oslobaanje
Svete zemlje i obecao im masovno oprotenje grijeha
Interesi i pobu"e(
- nize plemstvo, osobito vitezovi bezemljai, vidjeli su u tome priliku da dou do vlastitih lena na Istoku
- velikai takoer postaju zainteresirani za nove posjede nakon uspjeha I. krizarskog rata
- seljaci masovno odlaze u ratove kako bi se oslobodili kmetskog polozaja i siromatva
- gradovi u Italiji, poput Venecije i Genove, zele ostvariti trgovake monopole na istonom Sredozemlju
- Crkva, tj. papa, ima namjeru ostvariti prevlast nad cjelokupnim krcanskim svijetom te preobratiti
muslimansko stanovnitvo
- krizari su vjerovali da vode pravedan rat u Kristovo ime te da ce im sva nedjela poinjena u tim
pohodima biti oprotena
- pohodi su obecavali i bogat ratni plijen, nakon I. rata ire se legende o neiscrpnim bogatstvima Istoka
Prvi kriarski rat $+>D/BDD)( najbolji odaziv bio je u Francuskoj, ali su se francuskim plemickim
vojskama putem prikljuivali svi zainteresirani, krizari su uglavnom putovali kopnom usput pljakajuci i
katolike i pravoslavne zemlje, prvu vojsku sastavljenu od slabo naoruzanih seljaka Bizantinci su 1096.
prevezli u Malu Aziju gdje su je Seldzuci brzo unitili, 1097. god. stigla je glavnina krizarskih snaga do
Carigrada i tu polazu vazalsku prisegu caru Aleksiju (buduci da ce je prekriti, Bizant vie nece htjeti
pomagati krizarima u iducim pohodima), 1099. krizari osvajaju dijelove Sirije i Palestine, naposljetku i
Jeruzalem (pritom je proveden masovni pokolj njegovih graana), osnovano je Jeruzalemsko kraljevstvo
na elu s Godfreyom od Bouillona te jo tri vazalne krizarske drzave (Antiohija, Tripoli i Edessa), u
krizarske drzave dolaze europski kolonisti, a dio starosjedilaca preobracen je na katolicizam (vjerski sastav
stanovnitva je raznolik, najvie je muslimana, tu su i Zidovi te pravoslavni i armenski krcani, dok su
rimokatolici u manjini)
7u3ovnoBviteki re"ovi: duznost im je obrana krizarskih posjeda te zatita hodoasnika, podvrgnuti su
strogim redovnikim pravilima i predstavljaju spoj krcanskog redovnika i vojnika, podvrgnuti su izravno
papi i dobivaju velike posjede na Istoku, ali i u svim europskim drzavama
- temp!ari (nazvani prema sjeditu u blizini nekadanjeg jeruzalemskog hrama, hram = templum),
osnovani 1119. god, red je stekao veliku moc i bogatstvo i predstavljat ce opasnog suparnika mnogim
kraljevima, u XIV. st. francuski kralj Filip IV, koji je templarima bio duzan velik novac, a nije im ga
imao namjeru vratiti, zabranio je uz papinu pomoc taj red, a njegove voe dao osuditi i spaliti kao
arobnjake
- ivanov<i (3ospita!<i), nazvani su prema bolnici Sv. Ivana u Jeruzalemu, osim vojne duznosti bave se
i njegovanjem bolesnika, nakon protjerivanja krizara iz Svete zemlje, pronaci ce utoite na otoku
Malti (malteki vitezovi)
- Teutonski re" red njemakih vitezova osnovan koncem XII. stoljeca, nakon pohoda po Svetoj
zemlji, teutonci se okrecu osvajanju, kolonizaciji i prisilnom pokrtavanju poganskih zemalja uz
Baltik, gdje osnivaju vlastitu drzavu u Pruskoj
7ru&i kriarski rat $++./B.C)( nakon pada Edesse, njemaki car Konrad III. i francuski kralj Louis VII.
stizu u pomoc Jeruzalemskom kraljevstvu, pokuali su osvojiti grad Damask, no nakon neuspjeha povlae
se iz Svete zemlje
Tre5i kriarski rat $++CEB++D,)( Egipat i dijelovi Sirije i Mezopotamije ujedinjeni su pod sultanom
Saladinom, Saladin je napao krizarske drzave jer su pojedini krizarski zapovjednici krili primirje, nanio im
je tezak poraz i osvojio Jeruzalem, 1189. god u Svetu zemlju krecu tri velike europske vojske, francuska na
elu s Filipom II. Augustom, njemaka na elu s Fridrikom Barbarossom te engleska na elu s Rikardom
Lavljeg Srca, njihov uspjeh je ogranien, Jeruzalemsko kraljevstvo opstalo je kao lanac gradova uz
sredozemnu obalu sa sjeditem u Akri (Akon)
;etvrti kriarski rat $+,>,B>.)( krizari nisu ni stigli do Svete zemlje, njihov prijevoz do Carigrada
trebala je provesti mletaka flota, pa su kao naknadu za tu uslugu 1202. usput osvojili grad Zadar i predali
ga Mleanima, 1204. krizari stizu u Carigrad, gdje sudjeluju u prijestolnim borbama na strani dinastije
Angel, kada im car Izak Angel nije mogao isplatiti obecani honorar, krizari pljakaju Carigrad i tu osnivaju
novu drzavu Latinsko carstvo (sjedite bizantskog cara prebacit ce se u Niceju do 1261. god, kada Grci
oslobaaju Carigrad)
8asniji kriarski po3o"i( u XIII. stoljecu provedeno je jo etiri pohoda s vrlo malim uspjesima, njemaki
car Fridrik II. Hohenstaufen dva puta je napao Egipat i nakratko zauzeo Jeruzalem, francuski kralj Louis IX.
Sveti jednom je napao Egipat i jednom Tunis, a tu je i tzv. Djeji krizarski rat, koji je krizarski rat samo po
nazivu, praznovjerna zamisao da Jeruzalem mogu osvojiti samo bezgrena djeca odvela je u ropstvo ili
smrt vie tisuca djece, krizarskim se naziva i pohod protiv katara (albigenza), krivovjeraca na jugu
Francuske
1291. Mameluci (turska dinastija koja je vladala Egiptom) osvajaju Akru, posljednje krizarsko uporite na
Bliskom Istoku
Pos!je"i<e kriarski3 ratova(
- Europljani su upoznali kulturna dostignuca Istoka (filozofija, matematika i medicina), nove
poljoprivredne kulture (riza, pinat, limun, lubenica), nove tehnike obrade tekstila i metala te
egzotine zaine
32
- ubrzan je privredni razvoj zapadne Europe
- sredozemnu trgovinu preuzimaju Mleani i Genovezani
- krizarska ideja vodila je i opravdavala kasnije kolonijalno osvajanje Novoga svijeta, Afrike i Dalekog
Istoka
0ON1O9I
Mongolija: stepska zemlja u sjevernoj Aziji naseljena nomadskim stoarima
- oko 1206. poglavica Temujin ujedinjuje mongolska i turska plemena u veliki savez
- 1215. Mongoli osvajaju Kinu, stvaraju veliku drzavu sa sreditem u Pekingu, Temujin postaje veliki kan
Dzingis-kan
- do 1220. Mongoli su se na zapadu proirili sve do Crnog mora i Indijskog oceana
- 1227. umire Dzingis-kan i njegovo veliko carstvo podijeljeno je na etiri kanata
- Kanati: Ulus Velikog Kana (Kina), Dzagataj (Turkestan), Il-kan (bivi Abasidski kalifat u Perziji i
Mezopotamiji), Zlatna Horda (dananja Rusija)
- Mongoli napreduju kao velika nepobjediva konjica, premda okrutni kao ratnici i osvajai, nakon to
osvoje neku zemlju putaju domace stanovnitvo da zivi po starim obiajima i jedino to zahtijevaju je
redovito placanje danka
- 1240-43. Batu-kan sa svojim Tatarima pljaka po istonoj Europi, od Baltikog do Jadranskog mora
- mongolska vladavina u Aziji donijet ce dva stoljeca mira, prozimanja kultura i zive trgovake veze
izmeu Zapada i Istoka, europski trgovci i misionari odlaze sve do Kine (franjevci, Marko Polo)
- Mongoli su bili tolerantni prema svim vjerama, meutim, u XIV. stoljecu vecina ih se preobratila na
islam (osim u samoj Mongoliji, gdje ce prevladati budizam)
- u XIV. stoljecu, Kina obnavlja neovisnost pod dinastijom Ming, a na Bliskom Istoku pojavljuje se nova
sila Turci Osmanlije, mongolski kanati slabe
- Timur Lenk, okrutni osvaja koji od 1380 do 1405. privremeno obnavlja jedinstveno Carstvo,
prijestolnica Samarkand, drzava mu se raspada nakon smrti
- Mogulsko Carstvo: Indijski potkontinent pod vlacu muslimanske dinastije mongolskog podrijetla
(Mongoli osvajaju Delhi 1398. i ire carstvo u XVI. I XVII. stoljecu, Mogulsku drzavu ukinuli su tek
Britanci 1857. god.)
EUROPSKO DRUSTVO U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU
Privre"ni razvoj
- oko 1000. god, suprotno oekivanjima Sudnjeg dana, Europa dozivljava privredni uspon i porast broja
stanovnika
- usavrila se obrada zemlje (tropoljna poljoprivreda, zeljezni plug, gnojenje, od XII. stoljeca pojava
novih kultura sa Istoka) to omogucuje proizvodnju vikova hrane: vie 3rane 6 vii prirast
stanovnitva
- unutarnja ko!oniza<ija( u mnogim zemljama kre se ume i isuuju movare kako bi se dobilo vie
obradivih povrina, tu nastaju nova naselja
- vanjska ko!oniza<ija( viak stanovnitva trazi novu zemlju izvan matinih drzava, Nijemci, ali i drugi
narodi, masovno se sele na istok, uz Baltiko more, u Poljsku, Ceku, Ugarsku, Hrvatsku, krizarski
pohodi takoer su primjer vanjske kolonizacije
- uslijed krizarskih ratova, razvijaju se i svi obrti
- naturalnu privredu postupno zamjenjuje novana, vladari kuju novac, zbog pojave proizvodnih vikova
ozivljava trgovina, lokalna i meunarodna
- pojava novih gradova uz trgovake putove i sajmita te uz vlastelinske dvorove i biskupska sjedita,
obnova i rast starih gradova iz antikog doba, u gradove se slijevaju obrtnici i trgovci koji se zele
osloboditi kmetstva
- s!obo"ni kra!jevski &ra"ovi( gradovi koji imaju vlastitu samoupravu, neovisni su o okolnom
plemstvu i podreeni izravno kralju, kraljevi im daruju takav pravni polozaj jer iz njih ubiru dobar
porezni prihod, a predstavljaju im i vazan politiki oslonac u odnosu na nepouzdane vazale
- stanovnici gradova imaju osobnu slobodu, no razlikuju se po imovini i politikim pravima patriciji i
puani
- najvazniji gradovi: Italija, Porajnje, Sampanja, Flandrija, luke uz Sjeverno i Baltiko more
- <e3 6 udruga obrtnika iste struke u jednom gradu, svaki ceh ima pravila kojih se svi lanovi moraju
pridrzavati (cijena, kvaliteta proizvoda i dr.), a nitko izvan ceha ne smije se baviti dotinim obrtom u
tom gradu, najstariji i najvazniji cehovi bili su oni slobodnih zidara
- &i!"a slina strukovna udruga trgovaca
- Velika Hanza zajednica njemakih gradova, u XIV. stoljecu bilo ih je 90, Hanza je imala monopol
trgovine na Baltiku te vlastitu vojsku i ratnu mornaricu, propala je nakon premjetanja trgovine na
Atlantski ocean u XV. stoljecu
- Bankarstvo razvija se uslijed tri pojave: postoji na stotine lokalnih valuta i potreba da se organiziraju
mjenjanice uz svaki trg i sajmite, putovi su nesigurni zbog razbojnika pa je potrebno uvesti mjenice
33
(potvrde za pohranjeni novac), gotovog novca nikad nije dovoljno pa vladarima trebaju financijeri koji
ce im pozajmljivati novac
- pozajmljivanjem novca najvie su se bavili Zidovi jer njima vjera nije zabranjivala naplacivanje
kamata, no na kreditiranje su se kasnije odvazile i krcanske bankarske obitelji poput Medicija i
Fuggera, mjenice su prvi uveli vitezovi templari, koji su takoer posuivali novac
- porezi se opcenito pretvaraju u novana podavanja, plemickim naslovima i lenima poinje se odreivati
vrijednost po prihodu koji donose

Arna smrt $+-.EB/+)
- velika epidemija bubonske kuge koja je pokosila izmeu trecine i polovice stanovnitva tadanje
Europe (smrtnost oboljelih iznosi oko 75 %)
- zarazu su prenosile takorske buhe, a epidemija je dola iz srednje Azije, najprije je primijecena u
Konstantinopolu i talijanskim gradovima, irenju su pogodovali loi higijenski uvjeti, osobito za ljetnih
mjeseci
- ostali su poteeni gradovi koju su uveli karantenu, ali i neka zabaena podruje
- nakon prvog vala 1347-51, epidemije su postale periodine, meutim, smrtnost se smanjivala uslijed
prirodne selekcije, samo bi oni s jakim imunitetom prezivjeli i imali potomke
- Crna smrt strano je pogodila gospodarstvo i drutvo, osobito u Francuskoj i Engleskoj, koje su u jeku
Stogodinjeg rata, meutim, u nekim je krajevima nedostatak radne snage uzrokovao porast nadnica i
neto bolji standard kmetova u iducem narataju
%ereze $krivovjerja)
- svako krcansko vjerovanje, odnosno uenje, koje odstupa od crkvenih dogmi
- od XII. stoljeca javljaju se organizirani heretiki pokreti koje Crkva suzbija silom
- uzro<i( zbog sve vecih proturjeja izmeu nauka koji Crkva propovijeda i postupaka sluzbenika Crkve
javljaju se otpadnici koji zahtijevaju povratak na izvorni Kristov nauk
- svim hereticima je zajednika kritika raskonog zivota svecenstva i pape, drutvene nejednakosti koju
je Crkva odobravala, licemjerja, osobito u sluaju indulgencije, krutosti i nerazumljivosti dogmi,
monopola na znanje i obrazovanje, zabrane prevoenja Svetoga pisma na puke jezike itd.
- katari( katari na grkom jeziku znai isti, povezuju manihejsko uenje o dvama svjetovima,
duhovnom i materijalnom, i dvama bogovima, dobrom i zlom, s krcanstvom, to je izrazito asketsko
uenje koje propovijeda metode za pobjedu dobrog naela u svakom pojedincu i odbojnost prema svim
ustanovama vlasti, katarsko-dualistiko krivovjerje nastalo je pod perzijskim utjecajem u istonim
pokrajinama Bizantskoga Carstva, zatim je u X. i XI. stoljeca stiglo na Balkan, gdje se sljedbenici
nazivaju bogumilima, da bi se od kraja XI. do XIII. stoljeca katarstvo proirilo po itavoj zapadnoj
Europi, u Njemakoj te krivovjerce nazivaju (et.er, u Italiji patareni, na jugu Francuske albigenzi, po
gradu Albi, katarstvo masovno privlai siromane slojeve i iri se duz trgovakih putova, u Provansi su
albigenzi imali ak potporu dijela plemstva, pa je papa Inocent III. poetkom XIII. stoljece pokrenuo
protiv njih krizarski rat, samostalna Crkva bosanska bila je takoer pod velikim utjecajem katarskog
uenja
- va!"enzi( pristae lionskog trgovca Valda, propovjednika siromatva
- pretee reformacije: John Wycliff u Engleskoj i Jan Hus u Cekoj
Arkveni re"ovi
4ene"iktin<i( najstariji red, potjee iz VI. stoljeca, kada je Benedikt iz Nursije donio pravila za redovnike
u samostanu Monte Cassino, naelo Ora et la+ora8, osim fizikim radom i molitvom, benediktinci su se
bavili i prepisivanjem knjiga
7ominikan<i( red je u XIII. st. osnovao Kastilijanac Domingo de Guzman, prvi od tzv. prosjakih redova,
koji se odriu svjetovnog bogatstva, uglavnom novai obrazovane ljude, pa dominikanci postaju sluzbeni
propovjednici protiv krivovjerja i inkvizitori
Iranjev<i( red koji je u XIII. stoljecu osnovao Talijan sv. Franjo Asiki, naglaeno je siromatvo redovnika
i karitativan rad, franjevci se bave i misionarstvom meu poganima
Inkvizi<ija
- Sanctum officium, Sveta sluzba, osnovana u XIII. stoljecu s ciljem otkrivanja heretika i nevjernika,
crkveni istrazitelji (inkvizitori) ispituju osumnjienike i, ako utvrde njihovu krivnju, predaju ih
svjetovnim vlastima da ih kazne
- krivci koji bi se pokajali mogli su biti odrijeeni grijeha i pomilovani, no u doba pojaanih progona
vjetica i arobnjaka uglavnom su se izricale kazne spaljivanja
- Spanjolska inkvizicija u XV. stoljecu predstavlja poseban oslonac kraljevske vlasti, njome se Mauri i
Zidovi prisiljavaju na preobracenje, a kraljevi protivnici na odanost
- na udaru Inkvizicije nali su se: heretici svih sljedbi, teolozi koji su preispitivali dogme, panjolski
Zidovi i Mauri, sljedbenici prezivjelih poganskih kultova, kao i svi ljudi koji su odudarali od drutvenog
prosjeka i bili proglaeni arobnjacima, kasnije protestanti i neki filozofi i znanstvenici
ZAPA7NA E*2OPA * 8ASNO0 S2E7NJE0 VIJE8*
En&!eska
- Engleska je konano ujedinjena u X. stoljecu
34
- 1066. god. vojvoda Normandije Vilim Osvaja iskrcao se u Engleskoj, pobijedio dotadanjeg kralja
Harolda III. i utemeljio Normansku dinastiju, to je bilo posljednje strano osvajanje u povijesti Engleske
- za normanskih vladara u XI. stoljecu ojaala je sredinja vlast, kraljevi se oslanjaju na nize plemstvo,
Crkvu i gradove, ozivljava trgovina izmeu Britanskog otoka i kontinenta, Engleska posebice izvozi
vunu u Flandriju
- dinastija Anjou-Plantagenet: Henrik II. (1154-89), Rikard Lavljeg Srca (1189-99), Ivan Bez Zemlje
(1199-1216), Henrik III (1216-72), Eduard I, II, III.
- kralj Ivan Bez Zemlje dozivio je dva velika politika poraza, od strane pape koji mu je osporio pravo
postavljanja kanterberijskog nadbiskupa te od strane Filipa II. Augusta koji mu je oduzeo posjede u
Francuskoj, to su iskoristili velikai da ogranie kraljevu vlast
- 1215. *agna charta li+ertatum (Velika povelja sloboda): kralj ne moze raspisivati poreze bez pristanka
staleza, staleze zastupa vijece 25 velikaa koje nadzire kraljevo potivanje Povelje, ako se kralj ne
pridrzava velikai mu se imaju pravo suprotstaviti oruzjem, nijedan slobodan ovjek ne moze biti
osuen bez odluke suda poetak ustavne vladavine u Engleskoj
- 1258. Oksordski statuti, Henrik III. prisiljen je potvrditi i dopuniti Povelju, Veliko i Malo Vijece
(pretee kasnijeg dvodomnog Parlamenta) trebaju se sazivati tri puta godinje kako bi s kraljem
raspravljala o drzavnim poslovima
- 1264-65. kada je Henrik III. pogazio obecanja, pobunili su se baruni na elu sa Simonom Montfortom i
sazvano je Veliko vijece u koje su uli predstavnici plemstva, Crkve i gradova poetak engleskog
parlamentarizma
- iako je Henrik III. iziao kao pobjednik iz toga sukoba, u kasnijim stoljecima Parlament ce postati
zastupniko tijelo triju staleza, koje se ce se uredno sazivati
- Eduard I. pripojio je Engleskoj Wales i privremeno Skotsku poetak engleske ekspanzije

Iran<uska
- u X. i XI. stoljecu u Francuskoj vlada feudalna anarhija, kraljevska vlast je samo formalna, a kraljeva
domena (vlastiti posjed) svela se na okolicu Pariza
- Louis IV. Debeli (1107-1138) poinje suzbijati samovolju velikaa uz pomoc Crkve kojoj ne odgovara
feudalna anarhija
- Filip II. August (1180-1222) sudjeluje u III. krizarskom ratu, u ratu protiv Ivana Bez Zemlje preoteo
mu je sve francuske posjede i time povecao kraljevsku domenu, dijeli povlastice gradovima i time
oslabljuje velikae, jaa sredinju vlast te povecava kraljevske prihode
- Louis IX. Sveti (1226-70) vodi dva krizarska pohoda u Tunis, uvodi jedinstveni novani sustav to
pogoduje razvoju trgovine, utemeljuje Kraljevski sud kao vrhovni prizivni sud koji sudi u skladu s
rimskim pravom
- Filip IV. Lijepi (1285-1314) bezobziran vladar koji dalje uvrcuje kraljevsku vlast, ratuje protiv
Engleza i gradova u Flandriji zbog ega namece nove poreze i stalno se zaduzuje, 1302. prvi put saziva
Drzavne staleze, predstavnike plemstva, Crkve i gradova, sukobljava se s papom Bonifacijem VII, pa
postavlja sebi odanog papu Klementa V. sa sjeditem u Avignonu, Avinjonsko suzanjstvo papinstva
potrajat ce 1309-78, a jo neko vrijeme (1378-1409) postojat ce dvojica protupapa, jedan u Rimu i
drugi u Avignonu, Filip IV. unitava templarski red
- Filip VI. (1328-50) prvi kralj iz dinastije Valois, engleski kralj Eduard III. osporava mu pravo na
francusku krunu to ce biti povod Stogodinjem ratu
Sto&o"inji rat $+--EB+./-)
- zapoinje kao sukob Engleske i Francuske oko flandrijskih gradova
- rat je imao nekoliko etapa i vodio se s promjenjivim uspjehom
- prva etapa rata okonana je primirjem 1360. god, nakon to je Crna smrt iscrpila obje zemlje, Englezi
su uspjeli zauzeti uporita uz Kanal i pokrajinu Akvitaniju
- u drugoj etapi (1369-89) francuski kralj Karlo V. krenuo se osvetiti Englezima i potisnuo ih je u svega
nekoliko uporita uz Kanal La Manche
- 1415. Henrik V. Lancaster iskrcao se i nanio tezak poraz Francuzima kod Azincourta, a zatim osvojio
itav sjever Francuske s Parizom
- 1429. kada se inilo da je francuski konani poraz neminovan, pojavila se karizmatina djevojka Ivana
Orleanska (Jeane dArc) koja je motivirala Francuze i dogodio se preokret u opsadi Orleansa, 1431.
Burgunani su uhvatili Ivanu i predali je Englezima, koju su je pogubili kao vjeticu
- 1436. Francuzi oslobaaju Pariz, 1450. Normandiju, 1453. Akvitaniju
- Stogodinji rat uveo je nove tehnike ratovanja, jaka strana Engleza bili su strijelci s dugim lukovima, a
Francuza topovi, neki povjesniari tvrde da se tada pojavljuje i ideja nacije i nacionalne drzave
- konanom porazu Engleza u Francuskoj pridonio je Rat ruza (1455-85), graanski rat izmeu dinastija
York (Bijela ruza) i Lancaster (Crvena ruza), rat je zavrio dolaskom na prijestolje Henrika VII. iz nove
dinastije Tudor (on sam bio je roak Lancastera, ali se ozenio Elizabetom iz kuce York), Tudori ce
Engleskom vladati samovoljno i neovisno o parlamentu
- i u Francuskoj i u Engleskoj, u jeku Stogodinjeg rata, izbile su velike pobune seljaka, zakerija
(1358. god, 9ac:ues je pogrdni naziv za seljaka) i ustanak Wata Tylera (1381)
2ekonkvista u Jpanjo!skoj
- rekonkvista: ponovno krcansko osvajanje Pirenejskog poluotoka
- rekonkvista osobito napreduje u XI. stoljecu, ratnik zvani El Cid, koji se istaknuo u vie bitaka pretvorit
ce se u panjolsku nacionalnu legendu
35
- do XIII. stoljeca oblikovala su se tri kraljevstva: Portugal, Kastilija (naziv dolazi od castellum, utvrda,
srednji dio poluotoka) i Aragon (istoni dio poluotoka)
- 1469. Aragon i Kastilija ujedinjuju se u jedno kraljevstvo uslijed sklapanja braka izmeu Ferdinanda
Aragonskog i Izabele Kastilske (Katolike) nastanak Spanjolske
- vladarski par oslanja se na gradove kako bi suzbio utjecaj plemstva, a zatim ograniava samoupravu
tim istim gradovima, najvazniji saveznik vladarskog para jest Crkva i Inkvizicija, koja ima ogromne
ovlasti
- progoni heretika i nasilno preobracanje Maura i Zidova
- 1492. pad posljednjeg maurskog uporita Granade, masovni progon panjolskih Zidova i Kolumbovo
otkrice Amerike
Ita!ija
- podijeljena je na vie gradova-drzava koji formalno priznaju vrhovnu vlast Svetog Rimskog Carstva, tu
su jo i Papinska Drzava, Mletaka Republika (Venecija) te Kraljevstvo Dviju Sicilija (Sicilija i Napulj)
- u XIII. stoljecu najprije nestaje vlast njemakog cara, a zatim slabi i utjecaj pape, to pogoduje usponu
talijanske gradske aristokracije
- kondotijeri voe placenikih vojski u sluzbi talijanskih gradova, nerijetko se namecu kao pravi
gospodari u tim istim gradovima
- suparnitvo Venecije i Genove za prevlast nad sredozemnom trgovinom
- Firenca od XIII. st. najbogatiji grad i bankarsko sredite, u XV. stoljecu vlast ce se naci u rukama
obitelji Medici
- Sicilsko Kraljevstvo u XI. st. njime vladaju Normani, zatim, u XII. i XIII. st, njemaki carevi, pa
Anzuvinci te, od 1282. Aragonci
;eka, Sveto 2imsko Aarstvo i uspon %absbur&a
- ustalio se obiaj da svetorimskog cara biraju knezovi-izbornici (najvazniji velikai i biskupi u
Njemakoj), njima odgovara da je carska vlast slaba, pa je to odluujuce za izbor vladara, od XIII. st.
Carstvo je labavi savez samostalnih njemakih drzavica
- XII. stoljece, Ceka je vazalna drzava Sv. Rimskog Carstva, Fridrik Barbarossa priznao je ekim
vladarima nasljednu titulu kralja, meu Cesima zivi izmijeano i njemako stanovnitvo, osobito u
gradovima koji su privlaili koloniste
- XIII. stoljece, u doba dinastikih sukoba za carsku krunu Ceka s Moravskom postaje potpuno
samostalno kraljevstvo s velikom gospodarskom moci zahvaljujuci rudnim bogatstvima, posebno
srebru
- Otokar II. Pemislovic uspio je Cekoj prikljuiti Austriju sa Stajerskom, Kranjskom i Korukom, imao
je zelju postati novi njemaki car, meutim vecina njemakih velikaa podrzavala je Rudolfa
Habsburga (iz dotada beznaajne obitelji, upravo zato su ga i podrzavali, car bi bio slab i vladao bi
samo formalno)
- 1278. bitka na Moravskom polju, zavrila je Rudolfovom pobjedom i Otokarovom pogibijom,
posljedice: kuca Habsburg prvi puta dobiva carsku krunu, a Austrija sa slovenskim pokrajinama
Kranjskom, Stajerskom i Korukom postaje habsburki nasljedni posjed i matina zemlja,
Habsburgovci ce polako iriti utjecaj, manje ratovima, a vie zenidbenom politikom
- eki kralj, kao najmocniji vladar u Carstvu, takoer ima status kneza-izbornika
- Karlo IV. Luksemburki (1347-78), eki kralj i njemaki car, u njegovo doba Ceka dozivljava
gospodarski procvat, Prag je prijestolnica Carstva i drugi po veliini europski grad (prvi je Pariz), 1348.
osnovano je sveuilite u Pragu
- Zigmund Luksemburki (1410-37), kralj Ceke, Ugarske i Hrvatske te svetorimski car, ratuje protiv
husita
- Husitski ratovi (1415-31): vjerski sukob izmeu katolika i sljedbenika Jana Husa, ali i politiki sukob
izmeu njemakog i etnikog ekog plemstva, Jan Hus, rektor prakog sveuilita, zahtijevao je
reforme u Crkvi (ukidanje indulgencije, povratka skromnom zivotu meu svecenicima, bogosluzje na
narodnom jeziku), unato Zigmundovim jamstvima, na saboru u Konstanzu 1415. god, gdje je trebao
izloziti svoje uenje, Inkvizicija ga je zatvorila i dala spaliti, to je bio povod husitskim ratovima, husiti
su odbili sve pohode carsko-papinskih snaga, 1431. sklopljen je mir
- 1490. pod Vladislavom II. Jagelovicem u personalnoj uniji su okupljene Poljska, Litva, Ceka, Ugarska i
Hrvatska (Jagelovici su dinastija litavskog podrijetla, krajem XIV. st. stvorena je Poljsko-litavska unija)
- 1527, nakon izumiranja Jagelovica, Ceka, zajedno s Ugarskom i Hrvatskom, ulazi preko dinastije
Habsburg u personalnu uniju s Austrijom, vladavina Habsburga potrajat ce sve do kraja Prvog
svjetskog rata
OS0ANS8O AA2STVO I 4A98AN
Tur<i Osman!ije
Turci su izvorno nomadska plemena iz srednje Azije, esto odlaze na Bliski Istok u potrazi za panjacima ili kao
vojnici-placenici, preobracuju se na islam, u XI. st. osnivaju Carstvo Seldzuka i ubrzo se asimiliraju, Turci koji
su ostali u pradomovini ulaze u savez s Mongolima, maloazijski Turci osnivaju nekoliko samostalnih bejluka
(knezevina)
beg Osman (1281-1326), zahvaljujuci slabosti Bizanta i ostalih bejluka, ujedinjuje Turke u Maloj Aziji i
utemeljuje dinastiju - Osmanlije
- njegov nasljednik Orhan (1326-1359) proglaava se sultanom sa prijestolnicom u Ankari
36
- sultan Murat uvia slabost Bizanta i drugih balkanskih drzava, pa krece u osvajanje jugoistone Europe, 1361.
zauzima Hadrianopol u Trakiji, 1371. osvaja Makedoniju i Bugarsku nakon poraza srpskih i bugarskih velikaa
na rijeci Marici, 1389. u bitci na Kosovu polju teko je porazena vojska srpskog kneza Lazara i njegovih
saveznika iz Bosne i Hrvatske, ali su i Turci imali velike gubitke, pa su se povukli, na Kosovu su poginuli i knez
Lazar i sultan Murat
4izant( dinastija Paleolog vratila je Carigrad od krizara i obnovila Carstvo (1261), Bizant u kasnom srednjem
vijeku obuhvaca tek dijelove Grke i Male Azije, to je drzava koja nadzire tjesnace Bospor i Dardanele,
Osmanlije ce do XV. st. osvojiti gotovo sve osim Carigrada, a posljednji bizantski carevi placat ce Turcima
danak da ih potede, Carigrad je pao 1453. god.
4u&arska( Bugarsko Carstvo obnovljeno je u XIII. st. zahvaljujuci krizarskom zauzimanju Carigrada, vlada
dinastija Asena, u XIV. st. u Bugarskoj vlada feudalna anarhija, pa ce biti lak plijen Turcima, presudna je bitka
na rijeci Marici 1371.
Srbija( pod dinastijom Nemanjica Srbija od XIII. st. naglo jaa, uspostavlja vlastitu autokefalnu crkvu i iri se
na Makedoniju i dijelove Grke, vrhunac moci za Duana Silnog sredinom XIV. st. koji je uzeo naslov cara,
Duanovo carstvo raspada se u feudalnoj anarhiji, veci dio Srbije Turci su zauzeli nakon bitke na Kosovu 1389,
uz Dunav je uspostavljena Srpska Despotovina kao vazalna drzava ugarskog kralja Zigmunda Luksemburkog
(despoti Stefan Lazarevic i ura Brankovic), sultan Mehmed II. Osvaja likvidirat ce Despotovinu osvajanjem
Smedereva 1459.
Osmansko Aarstvo
- postaje velesila Balkana i Bliskog Istoka u doba Mehmeda II. Osvajaa (1451-1481) koji je premjestio
prijestolnicu u Istanbul i nastavio osvajanja na Balkanu (ostatci Srbije i Grke, Bosna, Albanija)
- na vrhuncu moci u XVI. stoljecu, sultan Selim uzeo je 1517. naslov kalifa (vrhovni vjerski i svjetovni
poglavar islamskog svijeta), nakon to je osvojio Bliski Istok
- Sulejman Velianstveni (1520-1566), Turci su ga zvali i Sulejman Zakonodavac zbog brojnih reformi,
sredio je i centralizirao upravu u ogromnom carstvu koje se protezalo od Bagdada do Budima, osvojio
je Slavoniju i velik dio Ugarske te krenuo u pohod prema Beu na kojem je umro
- drzava: teokratsko carstvo kalifat, sultan ima apsolutnu svjetovnu i vjersku vlast, polozaji u upravi i
vojsci stjeu se na temelju zasluga i nisu nasljedni, podanici neislamskih vjera toleriraju se, ali placaju
viu poreznu stopu (hara/)
- upravna podjela: ejalet (kasnije paaluk, zemlja ili veca regija, upravitelj se naziva beglerbeg ili paa)
sandak (pokrajina, upravitelj se naziva sandzakbeg) kadiluk (upravitelj kadija, sudac) nahija
(opcina)
- ustroj drutva: sva zemlja u teoriji pripada sultanu, spahije, sultanovi vojnici, dobivaju kao nagradu
komad zemlje na dozivotno uzivanje (spahiluk, timar), timar se ne smije prenositi u nasljedstvo nego
se vraca sultanu koji ga moze dodijeliti bilo kojem spahiji ili sluzbeniku, zemlju obrauje raja, seljaci
vezani uz zemlju, seljaki posjed, /itluk jest nasljedan, a obveze seljaka spram sultana i spahije tono
su utvrene zakonom, polozaj raje bio je tada povoljniji od polozaja europskih kmetova, preobracenici
na islam imaju mogucnost napretka u drzavnim sluzbama
- Vojska: janjiari elitni odredi pjeaka, profesionalnih vojnika, novae se dankom u krvi, spahije
konjanici, jezgra osmanske vojske sastavljena od sitnih feudalaca, pomocni odredi, akindzije (jurinici)
i martolosi (posade u utvrdama i graniari)
8*9T*2A 8ASNO1 S2E7NJE1 VIJE8A
Razvoj kulture u razvijenom srednjem vijeku slijedi drutveni razvoj. Presudan je uspon
graanstva.
Obrazovanje
- bilo je predvieno za svecenike, nize obrazovanje predstavlja uenje osnova latinskog jezika, itanje i
pisanje te osnovne matematike operacije, zatim slijedi trivium (gramatika, retorika i dijalektika), pa
:uadrivium (aritmetika, geometrija, glazba i astronomija), malobrojni koji bi to proli mogli su
prouavati teologiju, filozofiju i rimsko pravo
- od XII. stoljeca osnivaju se i svjetovne kole u gradovima, gdje se buduci trgovci ue itati, pisati i
raunati
- sveui!ita: pojavila se potreba za institucijama visokog kolstva na kojima ce se prouavati teologija,
pravna znanost i medicina, prvo sveuilite osnovano je 1088. u Bologni, u XII. stoljecu osnovana su
sveuilita u Parizu i Oxfordu, a do XIV. stoljeca sveuilita su dobili svi vazniji europski gradovi,
nastava je svagdje bila na latinskom
- sko!astika( srednjovjekovna filozofija iji je zadatak tumaenje Platonovih i Aristotelovih djela u
krcanskom duhu, vrhunac dostize u XIII. stoljecu u djelima Tome Akvinskoga
- priro"ne znanosti( nisu se mogle slobodno razvijati sve do doba humanizma i renesanse jer je Crkva
branila metode promatranja i pokusa, sva srednjovjekovna znanost temelji se na prouavanju i
tumaenju autoriteta (djela helenistikih znanstvenika poput Ptolemeja i Galena te crkvenih otaca
poput sv. Augustina), prvi je javno iznio zahtjev za provoenjem eksperimentalne metode Roger
Bacon, engleski franjevac iz XII. stoljeca
2omanika( umjetniki stil XI. i XII. stoljeca, nastao po uzoru na antiku i karolinku umjetnost, iri se iz
Francuske na itavu Europu, masivne kamene graevine debelih zidova i stupova te malih prozora s
lukovima, dekorativno kiparstvo i slikarstvo, osim Krista i svetaca, poinju se prikazivati i portreti vladara
1otika( umjetniki stil od kraja XII. stoljeca do XV. stoljeca, nazvan je gotskim stilom od
suvremenika kojima je izgledao barbarski, postupno se iri iz okolice Pariza na itavu Europu, visoke
graevine, osobito katedrale, s mnotvom kipova, stupova, vitraja, rozeta i mnogo uskih prozora sa
iljatim lukovima, osim sakralnih graevina, sve je vie gradskih palaa od kamena, pojava perspektive u
slikarstvu
37
Sre"njovjekovna knjievnost( od XI. st. poinje se pisati i o svjetovnim temama te ne samo na
latinskom vec i na narodnim jezicima, trubadurska lirika (nastaje u Provansi, motivi platonske ljubavi i
vitetva), epovi (spjevovi): Pjesma o ,olandu, Pjesma o &l 7idu, roman: dulje epsko djelo o vitekim
poduhvatima, popularni su likovi iz legendi poput kralja Artura, Tristana i Izolde, Lancelota, Parsifala te
junaci trojanskog rata i Aleksandar Veliki preneseni u kasnosrednjovjekovni ambijent, liturgijske drame
%umanizam( svjetonazor i kulturni pokret ije ishodite je talijanska gradska kultura XIV. stoljeca,
sredinja tema jest ovjek i njegov polozaj u svijetu, uzor su antiki pisci, velika trojica humanizma
Dante, Petrarca, Boccaccio, dovode u pitanje stare vrijednosti, humanisti XVI. st. Erazmo Roterdamski,
Thomas More, Paracelsus
2enesansa( stil umjetnosti XV. i XVI. st, pod nazivom preporod misli se na obnovu antike, ishodite jest
takoer Italija, obiljezja stila su jednostavnost, sklad i prikazivanje idealne ljepote, Michelangelo,
Donatello, Tizian, Rafael, Leonardo da Vinci
Tiskarstvo( kljuni izum epohe, J. Gutenberg izumio sredinom XV. st. tiskarski stroj s pokretnim slovima,
knjige ce postati jeftinije i dostupnije
%2VATS8A * 7O4A A2PA7OVIKA $FII# i FIII# ST#)
%rvatsko 8ra!jevstvo nakon Zvonimirove smrti
- jedini Zvonimirov sin Radovan umro je jo za oeva zivota, a jedan dio plemstva priznao je za kralja
posljednjeg Trpimirovica, Stjepana II. koji vlada tek irom okolicom Splita (1089-91), izbija feudalna
anarhija
- Zvonimirova udovica Jelena poziva svojeg brata ugarskog kralja Ladislava da preuzme hrvatsku krunu
- 1092. Ladislav Arpadovic krece osvojiti Hrvatsku, no istodobno u Ugarsku provaljuju nomadi Kumani i
on se mora vratiti
- Slavonija ostaje pod ugarskom vlacu, tu je za kralja postavljen Ladislavov necak Almo
- 1094. osnovana je biskupija u Zagrebu s ciljem uvrcenja krcanstva i ugarske vlasti u Slavoniji
- u juznom dijelu Hrvatske, kraljem se proglasio velika po imenu Petar, ije je sredite bilo u Kninu
(starija historiografija smatrala je da je bio iz roda Svaica ili Snaica, no to se ne moze dokazati)
- dalmatinski gradovi, uslijed nesigurnih prilika, priznaju za svog zatitnika mletakog duzda (kojem je
bizantski car prenio svoja prava na Dalmaciju)
8o!oman Arpa"ovi5 $+>D/B+++?)
- 1097. poslao je vojsku po svoju zarunicu u Biograd, kralj Petar nije dopustio Maarima prolaz preko
svog teritorija, dolo je do bitke kod Gvozda, gdje je Petar poginuo
- 1102. Koloman se nagodio s hrvatskim plemstvom da ga prizna za svojeg kralja, a on im je priznao
pravo na posjede i sve stare povlastice, polozili su mu vazalsku prisegu, a on se u Biogradu okrunio
hrvatskom krunom, dokument koji o tome govori naziva se Pacta 7onventa i nastao je u XIV. stoljecu,
u doba estih dinastikih promjena, kada su hrvatski plemici htjeli dati na znanje buducim kraljevima
koja su njihova tradicionalna prava
- persona!na unija - Ugarska i Hrvatska dva su zasebna kraljevstva sa zajednikim vladarom
- 1105. Koloman zauzima dalmatinske gradove: Trogir se predao bez borbe, dok su Zadar i Split
osvojeni silom, Koloman je u Zadru dao podici zvonik uz Crkvu sv. Marije, na kojem je uklesana godina
1105. i ime Koloman
- unato tradicionalno uvrijezenom miljenju, srednjovjekovna Hrvatska nije u zajednici s Ugarskom
dozivjela slom nego je dobila mogucnost sigurnog i mirnog razvoja (suprotno miljenje nastalo je u
doba maarskog hegemonizma u XIX. stoljecu)
%rvatska u FII# sto!je5u
- buduci da su kraljevi boravili u Ugarskoj, hrvatskim zemljama je u njihovo ime upravljao ban, obino
domaci velika, od poetka XIII. stoljeca ustalilo se imenovanje posebnog bana za Slavoniju i
posebnog bana za Primorje (Hrvatsku i Dalmaciju)
- zupanije upravne jedinice, zupani kraljevski povjerenici zaduzeni za skupljanje poreza i odrzavanje
vojske
- Slavonija: kraljevska vlast je tu jaa, osnivaju se novi gradovi, kre se ume i provodi kolonizacija,
kraljevi imaju vlastite posjede i dijele zemlju vazalima, razvija se klasino feudalno drutvo
- Hrvatska juzno od Gvozda, kraljevska vlast gotovo se ne osjeca, Hrvatska ima vlastiti porezni sustav i
vojsku, velikake obitelji vode samostalnu politiku (knezovi Bribirski - Subici izmeu Sibenika i Zadra,
knezovi Krki - Frankapani, Kaici u Neretvanskoj knezevini)
- dalmatinski gradovi Zadar, Split, Trogir, Rab dobivaju od kraljeva velike povlastice i poinju se razvijati
kao samostalne gradske komune, za vrhovnitvo nad njima ugarski vladari ce morati neprestano
ratovati s Mleanima
- u XII. stoljecu vrhovnu vlast Arpadovica priznaje i Bosna
%rvatska u FIII# sto!je5u
Andrija II. (1205-1235) vodi krizarski pohod zbog kojega se prezaduzuje, pa se mora odreci Zadra,
plijeni imanja, kuje novac slabije kakvoce i sl, izbija pobuna nizeg plemstva,
prisiljen je sazvati drzavni sabor i 1222. objavljuje Zlatnu bulu utvrena su prava i slobode srednjeg i
nizeg plemstva, svake godine sazivat ce se staleki sabor, poetci ustavnosti, svi buduci ugarsko-hrvatski
vladari prisezat ce na Zlatnu bulu
Bela IV. (1235-1270) provala Tatara 1241. god, kraljevska vojska porazena je na rijeci Sajo, Bela IV.
bjezi prema moru, nalazi utoite u Zagrebu, kojeg ce Tatari razoriti, zatim u Trogir, koji ce biti pod
opsadom, a kralj ce se ukrcati na brod i skrivati se po otocima, Tatari se vracaju u Aziju na vijest o smrti
38
kana Ogotaja, 1242. god. kralj je objavio Zlatnu bulu kojom se utemeljuje slobodni kraljevski grad Gradec
nasuprot biskupskom sjeditu u Zagrebu, u XIII. st. status slobodnoga kraljevskog grada, tj. samoupravu,
dobit ce vie gradova tadanje Slavonije (Dubica, Jastrebarsko, Krizevci, Samobor, Varazdin, Virovitica)

*spon Jubi5a, bribirski3 knezova
- velikaka obitelj Subica od XI. st. drzi polozaj zupana bribirskih (zupanija u zaleu Sibenika), a u XII.
st. Subici postaju nasljedni knezovi Bribirski
- u njihovu posjedu su vazne utvrde Ostrovica, Skradin i Bribir na putu koji povezuje obalu i
unutranjost
- god. 1273. Pavao Jubi5 postaje ban Hrvatske (primorske) i to ce ostati sve do smrti 1312. god, u
njegovo doba moc Subica je na vrhuncu
- prijestolne borbe: nakon smrti Ladislava IV. Arpadovica, 1290. god, pojavljuju se dva kandidata za
krunu, Andrija III, za kojega su tvrdili da je nezakonitog podrijetla, te Karlo Martel iz loze Anjou, sin
Ladislavove sestre, napuljske kraljice Marije, plemstvo je podijeljeno
- Pavao Subic koristi te prilike i postaje nasljedni ban i gospodar Hrvatske od Gvozda do Neretve,
darovnicu je dobio najprije od Karla Martela 1292, a zatim i od Andrije III. 1293. god.
- Pavao vlada kao samostalan vladar juzne Hrvatske, iri vlast na gradove Nin, Sibenik, Trogir, Split i
Omi te na Bosnu, 1299. nosi naslov ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne, ubire sve porezne
prihode, kuje vlastiti novac, sudi plemicima, daruje posjede Crkvi i povlastice gradovima
- god. 1295. razbuktao se graanski rat u Hrvatskoj i Slavoniji, za Karla Martela su Subici i zagrebaki
biskup, za Andriju III. slavonski velikai Babonici i Kaici (knezovi omiki i neprijatelji Subica), iste
godine umire Karlo Martel i njegova prava prelaze na sina mu Karla Roberta, Andrija III. umrijet ce
1300. bez nasljednika
- 1301. 8ar!o 2obert uz pomoc Subica dolazi iz Napulja preko Hrvatske i Zagreba u Ugarsku, u
Ostrogonu se kruni za ugarsko-hrvatskog kralja kao Karlo I.
- dinastija Anjou Anzuvinci, podrijetlom iz francuske grofovije Anjou, u srodstvu su s mnogim
kraljevskim lozama
%2VATS8A * 7O4A AN=*VINAAA $FIV# ST#)
8ar!o I# $+->+B+-.,)
- prvih dvadeset godina vladavine, pridobiva hrvatske velikae dajuci im velike ovlasti i nastoji slomiti
otpor plemstva u Ugarskoj, u emu naposljetku uspijeva
- knezovi Krki-Frankapani posjeduju otok Krk te Senj, Vinodol i Modru
- Ivan 4aboni5, slavonski ban, ima moc u Slavoniji poput Subica u juznoj Hrvatskoj
- 0!a"en II# Jubi5 nece uspjeti zadugo zadrzati oevu moc, u ratu s Venecijom gubi dalmatinske
gradove, Bosnu preputa domacem banu Stjepanu Kotromanicu, a 1322. god. u bitci kod Blizne
porazen je od hrvatskih velikaa na elu s Nelipcem, gospodarom Knina
- dvadesetih godina XIV. st, 8ar!o <entra!izira upravu i stjee ve!ike pri3o"e( povecava i uvodi
nove kraljevske poreze, uvodi kraljevski monopol na iskoritavanje ruda, provodi reviziju vazalskih
odnosa, reformira kraljevsku vojsku i oduzima plemstvu sudsku vlast nad podanicima
- Karlo I. uspio je vjetim politikim igrama natjerati sve plemstvo da prizna njegovu vlast, izuzetak je
prostor izmeu Like i Cetine, kojim vlada vojvoda Ne!ipa<
9u"ovik I# $+-.,B+-C,)
- nastavlja oevu politiku centralizacije i suzbija utjecaj velikaa, pritom se oslanja na gradove i sitno
plemstvo, osim ugarsko-hrvatske, naslijedit ce i poljsku krunu
- 1344. nakon smrti Ivania Nelipica, Ludovik iznuuje od njegove udovice utvrdu Knin
- Juraj III. Subic pristao je na nagodbu s kraljem, predao mu je Ostrovicu u zamjenu za grad Zrin na
zrinskoj gori, otada se Subici nazivaju Zrinskima, druga grana Subica koja je vladala Skradinom i
Omiem ubrzo je izumrla
- u meuvremenu, Venecija je stekla itavu obalu od Zrmanje do Cetine
- 1356-58. Ludovikov rat protiv Venecije
- 1358. Zadarski mir: Venecija se odrie svih dalmatinskih gradova i otoka i predaje ih Ludoviku
- doba Ludovikove vladavine jest doba gospodarskog procvata Hrvatske i Ugarske, uslijed integracije
svih dijelova Hrvatske sa srednjom Europom, gradska privreda ozivljava i razvija se trgovina izmeu
dalmatinskih gradova i unutranjosti
- u sastavu Hrvatskog kraljevstva prvi puta se naao i Dubrovnik, koji zadrzava visok stupanj
autonomije
- 1381. nakon pokuaja zauzimanja Dalmacije, Ludovik je ponovo pobijedio Mleane i nametnuo im
placanje godinjeg danka
- nakon Ludovikove smrti bez mukog nasljednika, nestat ce sredinje vlasti u Ugarskoj i Hrvatskoj i
ponovo ce uslijediti razdoblje feudalne anarhije

%2VATS8A * 7O4A =I10*N7A 9*8SE04*2J8O1
Stanje nakon smrti Ludovika Anzuvinca: krunu nasljeuje dvanaestogodinja kci Marija, meutim stvarnu vlast
imat ce kraljica-majka Elizabeta Kotromanic, kraljice podrzava tek dio ugarskih velikaa te Marijin zarunik i
39
eki kraljevic Zigmund Luksemburki, gotovo sve hrvatsko te dio ugarskog plemstva na prijestolju zele Karla
Drakog iz loze Anzuvinaca, Karlo Draki nakratko osvaja vlast (1385-36), no ubijen je u uroti, izbija pravi
graanski rat
Zigmund Luksemburki (1387-1437)
- od 1411. njemako-rimski car, a od 1419. i eki kralj, odluan i okrutan vladar
- gotovo trideset godina ratuje protiv lige nezadovoljnih velikaa
- protudvorski pokret u Hrvatskoj predvode slavonski velikai braca Horvat, vranski prior hospitalaca
Ivan od Palizne i hrvatski ban Stjepan Lackovic, potporu im pruza bosanski kralj Tvrtko i Napuljsko
kraljevstvo
- Zigmund se najprije uvrstio u Ugarskoj i Slavoniji, dok je Hrvatska juzno od Velebita dugo bila izvan
njegovog dosega, to je iskoristio Tvrtko koji se proglasio kraljem Hrvatske i Dalmacije
- 1391. umire bosanski kralj Tvrtko, nakon ega Zigmund preuzima prevagu u ratu, voe protudvorskog
pokreta nalaze utoite u Bosni
- 1394. Zigmund vodi pohod u Bosnu, gdje kod grada Dobora pobjeuje pobunjenike i daje pogubiti
trideset hrvatskih i bosanskih plemica
- 1396. Zigmund vodi krizarski pohod protiv Osmanlija kako bi stekao veci ugled, u bitci kod Nikopolja u
Bugarskoj njegova je vojska potpuno porazena, Zigmund se jedva spasio i otplovio brodom niz Dunav
u Crno More
- buduci da se nekoliko mjeseci nije znalo je li kralj prezivio, i dio slavonskih i ugarskih velikaa odluio
se za Ladislava Napuljskog, sina Karla Drakog i novog pretendenta
- 1397. krvavi sabor krizevaki Zigmund je, nakon povratka, sazvao sabor slavonskih plemica u
Krizevcima uz obecanje da se nece osvetiti nevjernom plemstvu, meutim, na samom saboru dao ih je
uhititi i smjesta pogubiti
- vojvoda Hrvoje Vukic Hrvatinic, bosanski velika i hrvatsko-dalmatinski ban i namjesnik Ladislava
Napuljskoga, imao je posjede u zapadnom dijelu Bosne, Ladislav mu je predao grad Split te otoke
Bra, Hvar, Korulu i Vis
- 1403. Ladislav Napuljski okrunio se u Zadru za kralja Ugarske i Hrvatske (nepoznatom krunom)
- 1405-09. pod izgovorom krizarskog rata protiv bosanskih heretika, Zigmund provaljuje u Bosnu, dao
je pogubiti 170 bosanskih plemica, nakon ega su mu se morali pokoriti i svi plemici juzne Hrvatske te
Hrvoje Vukic Hrvatinic
- 1409. Ladislav Napuljski uvidio je da je porazen, pa je Mletakoj Republici predao Zadar s okolicom i
pravo na Dalmaciju za 100.000 dukata, to ce imati dugorone posljedice
- do sredine XV. stoljeca Mleani ce zavladati svim dalmatinskim gradovima i otocima, osim Dubrovnika
koji ce se razvijati kao samostalna Republika, jedina hrvatska luka ostat ce Senj, ni Zigmund ni kasniji
ugarski kraljevi nisu bili osobito zainteresirani za to podruje, pa ce Dalmacija iduca etiri stoljeca
ostati pod mletakom vlacu
- nove obitelji: Gorjanski gospodari istone Slavonije, Celjski Herman Celjski (otac druge
Zigmundove supruge Barbare, zvane Crna Kraljica) stekao je velike posjede u Kranjskoj, Zagorju,
Meimurju i Ugarskoj te je u dva navrata bio slavonski ban, loza izumire 1456. god.
- uspon Frankapana: knez Nikola Krki uzima naslov de ;rangepani+us, 1426. postaje hrvatski ban i
posjeduje gotovo itavu Hrvatsku od Kupe do Krke
T*2S8E P2OVA9E * %2VATS8* $FV# I PO;ETA8 FVI# ST#)
Nove "inastije na u&arskoB3rvatskom prijesto!ju(
- Zigmund je savjetovao velikaima da nakon njegove smrti izaberu Alberta Habsburkog za kralja, prvi
Habsburg ostao je na prijestolju tek jednu godinu (1438-39), umro je za vrijeme pohoda protiv Turaka
od neke zarazne bolesti
- uz Habsburgovce, pravo na krunu je polagala i poljsko-litavska dinastija Jagelovica
- prvi Jagelovic na elu Ugarsko-Hrvatske bio je Vladislav I, 1440-1444, i on je stradao na pohodu protiv
Turaka, gine u bitci kod Varne
- na prijestolje je izabran Ladislav V. Habsburg (1444-1457), vlada od svoje pete do dvanaeste
godine
- najutjecajniji velika je Janos (Janko) Hunyadi koji se istaknuo u turskim ratovima i uspjeno branio
Beograd, ugarsku obrambenu utvrdu na ucu Save u Dunav
- 1458. sabor bira za kralja Hunyadijeva sina Matiju nazvanog Korvin (po gavranu u grbu)
0atija 8orvin $+./DB+.D>)( odluan i bezobziran vladar, uspio je ponovo ojaati kraljevsku vlast i
organizirati sustav obrane prema Turcima
- proveo poreznu reformu (oporezuje i plemstvo!), povecao drzavne prihode, centralizirao upravu i uveo
placeniku vojsku
- stvorio je obrambene teritorijalne jedinice uz granicu zauzevi dijelove Bosne kojima jo nisu ovladali
Turci (1463. pad Bosne): Jajaku banovinu (sjeverozapadna Bosna), Srebreniku banovinu
(sjeveroistona Bosna)
- 1469. preoteo je Senj Frankapanima i tu ustrojio Senjsku kapetaniju, Ivan Frankapan je otok Krk
radije predao Mleanima nego da ga zauzme kralj Matija (time su se svi vazniji otoci nali pod vlacu
Venecije)
- kasnije je Matija Korvin ratovao u Cekoj protiv Habsburgovaca, pa je obrana istonih granica oslabila
40
- Matija Korvin ostao je u predaji zapamcen kao dobar vladar jer se oslanjao na i titio sitno plemstvo i
gradove, pa i seljake, takoer je bio pokrovitelj znanosti i umjetnosti, na njegovu dvoru djeluju brojni
renesansni umjetnici, neki i iz Hrvatske (npr. Janus Panonius)
8riza i turska osvajanja poetkom FVI# sto!je5a
- na prijestolje su se vratili Jagelovici: Vladislav II. (1490-1516) i Ludovik II. (1516-26), nisu uspjeli
umiriti feudalnu anarhiju i organizirati uinkovitu obranu od Osmanskog Carstva
- 1493. bitka na Krbavskom polju: Jakub-paa krece u veliki pljakaki pohod, doekala ju je hrvatska
feudalna vojska na Krbavskom polju, Turci su pobijedili i pobili vie tisuca Hrvata, meu kojima i bana
Emerika Derenina i vecinu domaceg plemstva, suvremenici govore o rasapu kraljevstva hrvatskog,
stanovnitvo se poinje seliti u sigurnije krajeve, a Osmanlije poinju osvajati hrvatski teritorij
- 1521. pad Beograda otvoren put u Ugarsku
- 1522. pad Knina Turci osvajaju dalmatinsko zalee
- 1526. bitka na Mohakom polju: tezak poraz ugarske vojske, kralj Ludovik II. pogiba bez nasljednika,
na prijestolje ce ponovno doci Habsburgovci, meutim, Turci ce u iducim godinama zauzeti veci dio
Slavonije i Ugarske

S2E7NJOVJE8OVNA 4OSNA
Zemlja Bosna prvi se puta spominje u X. stoljecu, slabo naseljena i razmjerno izolirana planinska zemlja uz
gornji tok istoimene rijeke (dananja srednja Bosna), rodovski odnosi i poganstvo dugo su se zadrzali.
FII# sto!je5e Bosna prihvaca vrhovnu vlast ugarskih kraljeva, ovi postavljaju kao namjesnike domace
banove
- koncem XI. stoljeca uspostavljena je katolika biskupija, iz Dalmacije prodiru katarski utjecaji,
bogosluzje je na narodnom jeziku, u doba bana Kulina Bosna ce dobiti vlastitu drzavnu crkvu, koja je
neovisna i o Rimu i o Carigrada - krstjani
ban 8u!in (1180-1204) proirio granice Bosne, vlada kao de acto samostalni vladar, sklopio trgovaki
ugovor s Dubrovnikom
ban Matej Ninoslav (1233-1250) potpuno samostalan od Ugarske
Arkva bosanska preuzima elemente dualistikog uenja, ali nije suprotstavljena svjetovnoj vlasti, na elu
Crkve jest velikodostojnik kojeg zovu djed, vii kler nazivao se gostima, a nizi starcima, u XIV. stoljecu
utjecaj Crkve bosanske uzmie pred Rimokatolikom crkvom, dinastija Kotromanica-Tvrtkovica bit ce katolike
vjere
Kraj XIII. stoljeca vlast Subica nad Bosnom, ban Mladen I, brat Pavla Subica, ubijen 1304. god, Mladen II.
(Pavlov sin) prepustio je vlast domacoj dinastiji Kotromanica
8otromani5i: Stjepan I. (1312-22), Stjepan II. (1322-1353)
Tvrtko I# (ban 1353-1377, kralj 1377-1391) iskoristio je rasulo u Srbiji da proiri vlast prema istoku i
jugoistoku, osvojio Hum (srednja Hercegovina), Travuniju (istona Hercegovina) i Raku (Sandzak), proglasio
se kraljem Bosne i Srba, u doba protudvorskog pokreta u Hrvatskoj i Ugarskoj Tvrtko zauzima Dalmaciju s
otocima Braem, Hvarom, Korulom i Visom, dodaje se i titulu kralja Hrvatske, Dalmacije i Primorja, nakon
njegove smrti drzava slabi zbog feudalne anarhije
Najvazniji velikai: Hrvoje Vukic Hrvatinic, vojvoda s posjedima u zapadnoj Bosni i Hrvatskoj, knez Sandalj
Hranic Kosaa, velika u dananjoj Hercegovini, Pavao Radinovic, istona Bosna (vlast bosanskoga kralja
svodila se na prvobitni teritorij u srednjoj Bosni)
Pohodi Zigmunda Luksemburkog (1394, 1405, 1409, 1415) u Bosnu: smrt brojnog bosanskog plemstva i
pogromi patarena
Tursko osvajanje( Osmanlije se poinju mijeati u bosanske prilike vec nakon smrti kralja Tvrtka I, pomazuci
pojedinim velikaima (npr. vojvodi Hrvoju), 1463. Bosna aptom pade - Turci bez veceg otpora zauzimaju
kraljevska uporita Bobovac, Sutjesku i Klju, posljednji kralj Stjepan Tomaevic je pogubljen
Hercegovina: herceg Stjepan Vukic Kosaa nastavio je vladati svojim posjedima i nakon turskog osvajanje
srednje Bosne, njegova drzava poinje se nazivati Hercegovinom, Turci ce je zauzeti tek 1482. god.
8u!tura(
- i Katolika i Pravoslavna crkva (srpska) pokuat ce pokrstiti bosanske krstjane, potonja s manje
uspjeha
- u XIV. stoljecu u Bosnu dolaze prosjaki redovi franjevci i dominikanci
- najzastupljenije pismo je bosanica bosanska inaica cirilice, rabi se i latinski jezik s pismom, a u
Humu i glagoljica
- graditeljstvo je stilski blisko dalmatinskom, sauvani su dijelovi crkava koje su gradili dalmatinski
majstori
- najvazniji gradovi: Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Jajce, Klju
- stecci: nadgrobni spomenici srednjovjekovne Bosne i juzne Dalmacije, ukraeni reljefima, dugo se
smatralo da su pripadali bosanskim krstjanima, meutim, takve spomenike su si postavljali bogatiji
stoari, bez obzira na vjeru (patarensku, katoliku ili pravoslavnu)
S2E7NJOVJE8OVNI 7*42OVNI8
Nastanak grada: u 7. stoljecu izbjeglice iz razorenog Epidaura osnovali su naselje Ragusinum na obliznjem
otoicu, a u njihovom susjedstvu, na obali Hrvati-Slaveni osnovali su naselje Dubrava, ta dva naselja postupno
ce postati jedan grad, kopno i otoic spojeni su krajem 11. stoljeca (na mjestu nasipa danas se nalazi Stradun)
41
Gospodarstvo: zbog manjka plodne zemlje, stanovnitvo je otpoetka orijentirano ka pomorstvu i trgovini, u
zaleu su kupovali rude i stoku, a iz prekomorskih zemalja luksuznu robu, proizvodili su morsku sol, koja je bila
na cijeni, a sve do 15. st. Dubrovnik je trgovao i robovima, dubrovaka mornarica spominje se od 12. stoljeca
Ustroj drzave:
- 7ommunitas ,agusina (Komuna Dubrovnik) jest sve do 13. st. formalno pod vlacu Bizanta, meutim
stvarnu vlast imaju domaci patriciji i domaci knez
- u 13. i 14. st. Dubrovnik priznaje vrhovnu vlast Mleana, koji donekle suzavaju samoupravu i
postavljaju svog kneza Dubrovanima
- od 1358, tj. od Zadarskog mira, Komuna je pod vrhovnom vlacu ugarsko-hrvatskih kraljeva, koji
omogucuje Dubrovniku samostalan razvoj i zadovoljavaju se tek godinjim dankom
- od 1441. Dubrovnik se naziva republikom, to je samostalna gradska republika, koja ce otkupljivati
vlastitu slobodu tako to ce u XVI. st. i Osmanlijama i Habsburgovcima placati danak da ih ostave na
miru
- organi vlasti Veliko vijece (zakonodavna vlast), Malo vijece (izvrna vlast), Vijece umoljenih
(potvruje odluke i ima najvie ovlasti), knez (bira se na mjesec dana)
- Dubrovani su u 14. i 15. st. kupili okolni teritorij, od uca Neretve do Boke, ukljuujuci i Peljeac te
otoke Lastovo i Mljet
- imali su razvijenu diplomaciju i uspostavili su dobru suradnju s vladarima Bosne, Srbije i kasnije
Osmanskim Carstvom, imali su i trgovake kolonije diljem Balkana, sve do Bugarske
- kultura: razvijena djelatnost dominikanaca i franjevaca, knjiznice i samostanske kole, potomci
bogatijeg sloja koluju se na razliitim europskim sveuilitima, u 15. st. grad je dobio vodovod
(Onofrio de la Cava), zgrade otprije potresa 1667. god, uglavnom nisu sauvane, Orlandov stup
(podignut u doba Zigmunda Luksemburkog)
%2VATS8O S2E7NJOVJE8OVNO 72*JTVO
Feudalni ustroj drutva u hrvatske zemlje dolazi sa Zapada
2ani sre"nji vijek( Dalmacija kolonatski odnosi, Hrvatska (zalee) rodovsko drutvo, Slavonija rijetko
naseljena; svuda je prevladavalo slobodno seljatvo
FI# sto!je5e: Petar Kreimir IV. i Zvonimir dijele posjede i uvode vazalne odnose, posjedi ce zajedno s
vazalnim odnosom postati nasljedni, seljaci su i dalje slobodni, ako obrauju tuu zemlju, onda se prihod dijeli
izmeu vlasnika i seljaka (zakupniki, tj. kolonatski odnos, naziva se i tea"tina)
7oba Arpa"ovi5a $FII# i FIII# sto!je5e)( razvoj klasinog feudalizma
- Slavonija kraljevi dijele velike posjede stranom, ali i domacem plemstvu, nastaju nova naselja i
dolaze kolonisti iz srednje Europe, takve posjede obrauju kmetovi, ali slobodnih seljaka jo uvijek ima
- Slavonske velikake obitelji: Babonici, Horvati, od XIV. st. Gorjanski, Celjski i Zrinski
- Hrvatska juzno od kupe: vecinu posjeda drze domace velikake obitelji, poput knezova Krkih (kasniji
Frankapani), Bribirskih, Cetinskih i Omikih, kraljevo sjedite je daleko u Ugarskoj, pa se kraljevska
vlast ne osjeca, novi kraljevi moraju iznova uspostavljati vazalni odnos s hrvatskim velikaima
potvrujuci im vlasnitvo nad posjedima i povlastice, uklanjanje neke velikake obitelji znailo je
uspon za neku drugu, kmetski odnos sliniji je zakupnikom odnosu nego europskom kmetstvu (veci
stupanj osobne slobode)
- Dalmatinske komune: vlasnici zemlje zive u gradu (za razliku od kontinentalnog plemstva koje nikad
ne zivi u gradovima nego u utvrdama na vlastelinstvu), tezaci obrauju tuu zemlju na temelju
ugovora i zadrzavaju osobnu slobodu u potpunosti
8asni sre"nji vijek $FIV# i FV# sto!je5e)( potpuno prevladava novana privreda, komutacija
pretvaranje naturalnih podavanja i tlake u porez u novcu, polozaj seljaka se popravljao uslijed inflacije i
razvoja seoske trgovine
Kmetske obveze:
- prema vlastelinu tlaka (radna renta) i darovi
- prema drzavi kraljevski porez (kunovina ili marturina), najprije se placala u kuninim kozama, poslije
u novcu, banski porez
- prema Crkvi desetina (od prinosa zitarica, mlade stoke, vina i sl.)
FVI# sto!je5e( re'eu"a!iza<ija pojava drugog kmetstva
- stopa inflacije je u porastu, pa feudalci zahtijevaju podavanja u naravi i povecavaju tlaku
- ratovi s Turcima dovode do smanjenja broja radne snage i rasta cijena poljoprivrednih proizvoda,
stoga ce feudalci nastojati kmetove vezati uz zemlju, unititi konkurenciju seoske trgovine i stvarati
robne zalihe kako bi mogli trgovati s vojskom
- reakcije: seljake bune, u pravilu bezuspjene, najveca je bila ona u Zagorju na elu s Matijom
Gupcem 1573. god.
-
%2VATS8A 8*9T*2A * 8ASNO0 S2E7NJE0 VIJE8*
2omanika
- romaniko graditeljstvo dozivljava procvat u dalmatinskim gradovima u XII. i XIII. st.
- osim sakralnih objekata, grade se i kule, utvrde i stambene zgrade od kamena
- Zadar: crkva Svete Stoije, crkva Svetog Krevana, Kolomanov zvonik
42
- katedrale u Trogiru, Rabu i Splitu
- Radovanov portal (katedrala u Trogiru)
- Andrija Buvina: rezbarena vrata splitske katedrale
- u kontinentalnoj Hrvatskoj preostali su tek dijelovi nekih romanikih crkava
1otika
- pojavljuje se kasno, tek od XIV. stoljeca, ali opstaje dugo, sve do kraja XVI. stoljeca
- najprije je prihvacena u kontinentalnoj Hrvatskoj, u Dalmaciji kasnije
- buduci da su se velike crkve gradile i vie stoljeca, imamo sluajeve da je zgrada zapoeta u
romanikom, a dovrena u gotikom stilu (trogirska katedrala)
- XIII. stoljece: crkva Sv. Marka na Gradecu, Sveta Marija u Topuskom
- Zagrebaka katedrala: zapoeta u XIII. stoljecu, vie puta pregraivana, koncem XIX. stoljeca nastalo
je novo zdanje u neogotikom stilu
- dalmatinska gotika: javne zgrade i plemicke palae, npr. Knezev dvor u Dubrovniku
- Sibenik: katedrala Svetog Jakova iz XV. stoljeca, zapoeo ju je graditi Juraj Dalmatinac u gotikom
stilu, a dovrio ju je Nikola Firentinac u renesansnom
- kiparstvo: Juraj Dalmatinac, portreti graana na ibenskoj katedrali
- slikarstvo: freske, minijature (sliice u prijepisima knjiga), najbolje sauvane freske su one Vincenta iz
Kastva u crkvi Sv. Marije na Skrilinama u Istri
- znanost: Herman Dalmatin, prevoditelj arapskih djela iz XII. st., Pavao Dalmatinac, djelovao na
sveuilitu u Bologni poetkom XIV. st., biskup Augustin Kazotic, doktorirao u Parizu i organizirao
katedralnu kolu u Zagrebu u XIV. stoljecu
Pisani izvori i knjievnost
- pravni spomenici: 1inodolski .akonik (1288, pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom), Polji/ki statut
(1440, hrvatski jezik i cirilica, oblik koji se naziva bosanicom ili arvackim pismom), -starski ra.vod
- kronike: piu ih na latinskom, Toma arhiakon (Split, XIII. stoljece), Hrvatska kronika (prijevod
dijelova Ljetopisa popa Dukljanina na latinski, Split), Zagrebaka kronika
- prva tiskana knjiga u Hrvatskoj (inkunabula): *isal po .akonu rimskog dvora, tiskan u Senju 1483.
god
- knjizevnost: ,apska pjesmarica iz 1471, zbornik lirskih pjesama na hrvatskom, latinskom i talijanskom
jeziku, ,oman o 4roji, prijevod popularnog djela, koje prepriava Homerov spjev u obliku vitekog
romana (XIV. st.)
- kazalite: prikazanja
-
*VO7NI 7IO( NOVI VIJE8
NOVI VIJE8( pojam
Podjela povijesti na stari, srednji i novi vijek uvedena u doba renesanse u Italiji, srednji vijek predstavljao je
mrano razdoblje izmeu zlatnog doba antike civilizacije i preporoda u XV. stoljecu, tu podjelu prvi je
uveo Flavio Biondo no sam nije rabio pojam srednji vijek, od XVIII. st. (u doba prosvjetiteljstva i vjere u
napredak) povijesna znanost usvojila je tu podjelu, no ona se u potpunosti moze primijeniti samo na povijest
Zapada.
Uvrijezilo se smjetati novovjekovno razdoblje svjetske povijesti izmeu Kolumbova otkrica Novoga svijeta
(1492) i Prvoga svjetskog rata (1914-18)
NOVI VIJE8( &ruba po"je!a
1. Rani novi vijek: XVI. i XVII. stoljece velika zemljopisna otkrica, pojava trzinih odnosa i kapitalizma,
crkvena reformacija i protureformacija, uzdizanje treceg staleza (graanstva), feudalnu drzavu
zamijenit ce apsolutistike i parlamentarne monarhije, prva kolonijalna carstva, pojava znanosti
temeljene na promatranju i eksperimentu, a ne vie autoritetu
2. Doba prosvjetiteljstva (ili prosvjecenosti): XVIII. stoljece doba relativno mirnog razvoja i napretka,
prva industrijska revolucija
3. Doba revolucija: oko 1789-1849. drutvene i gospodarske promjene povlae za sobom politika
previranja, revolucije i pokuaje restauracije, nacionalne pokrete .
4. Doba europskih imperija: oko 1850 1914/18. druga industrijska revolucija, doba nevienog
napretka na svim poljima, konana podjela svjetskih kolonija izmeu europskih nacionalnih drzava
2ANI NOVI VIJE8( pre&!e" svjetske povijesti FVI# i FVII# sto!je5a
Ve!ika zem!jopisna otkri5a
- Europljani otkrivaju pomorske putove do istone Azije i obiju Amerika
- potaknuo ih je zastoj u trgovini zainima i luksuznom robom, nakon to su Turci-Osmanlije ostvarili
nadzor nad Bliskim Istokom, a omogucilo ih je usvajanje novih pomorskih vjetina (karavela, kompas,
kartografija) te otkrivanje starih zemljopisnih znanja (Ptolemejeva djela)
- Portugalci su do kraja XV. stoljeca uspjeli istraziti obale Afrike (Diago Cao, Bartolomeo Dias) i otkriti
pomorski put do Indije (Vasco da Gama, 1498), duz afrike obale, u Indiji, Maleziji, kasnije i u Brazilu
osnovali su uporita preko kojih su nabavljali zaine, zlato i robove (uglavnom Afrikance)
43
- Spanjolska kruna financirala je putovanja Kristofora Kolumba 1492-1500. god, tijekom kojih su
istrazeni Karipski otoci i otkriven Novi svijet, tj. Amerika, Spanjolci ce u XVI. stoljecu pokrenuti vojno
osvajanje Srednje i Juzne Amerike te stvoriti veliki prekomorski imperij, u Europu ce stici nove
poljoprivredne kulture i goleme koliine plemenitih metala
- Francuska, Engleska i novonastala drzava Nizozemska ukljuit ce se u kolonijalnu utrku kasnije, ali ce
to uspjeti nadoknaditi, dok su Spanjolci i Portugalci troili nova bogatstva, ove tri nacije provele su
akumulaciju kapitala i stvorile vlastite imperije u Sjevernoj Americi i jugoistonoj Aziji
- Posljedice: europeizacija svijeta, razvoj i porast znaaja atlantske trgovine nautrb sredozemne i
baltike, razvoj trzinih odnosa u Zapadnoj Europi, nove poljoprivredne kulture (krumpir, kukuruz,
grah, rajica, kakao, duhan, pamuk.)
Promjene u znanosti i ku!turi
- tiskarski stroj omogucio je, dotada nezamislivo, brzo irenje informacija i novih ideja te uinio knjige
dostupnijima
- osim knjiga na latinskom i starogrkom jeziku, tiskaju se i one na narodnim jezicima pojavljuju se
standardizirani francuski, panjolski, engleski, njemaki i drugi jezici
- humanistiki i renesansni pisci ponovno su otkrili mnoga zaboravljena antika djela, istaknuli vaznost
promatranja i eksperimenta u znanosti i podvrgnuli kritici tradicionalne autoritete poput vladara i pape
- Kopernikova heliocentrina teorija dokazana je teleskopskim promatranjima Galilea Galileija, a teoriju
o Zemlji kao kugli dokazao je pomorac Magellan oplovivi svijet NOVA SLIKA SVIJETA
2e'orma<ija, kato!ika obnova i vjerski ratovi
- u XVI. stoljecu, Katolika crkva zatekla se u velikoj moralnoj krizi: prodavali su se oprosti od grijeha i
crkveni polozaji (indulgencija i simonija), visoko svecenstvo zivjelo je na visokoj nozi, papa je imao
golemu svjetovnu moc i ponaao se poput svjetovnih vladara, dok su tiskarski stroj, drutvene
promjene i humanistike ideje pogodovali pojavi kritiara koji su zahtijevali reforme
- njemaki redovnik Martin Luther bio je dovoljno uporan u zahtijevanju reforme (95 vitenberkih teza,
1518) da ga papa izopci iz Katolike crkve te da pridobije mnoge njemake knezove tako je nastala
Evangelika crkva u Njemakoj (pojednostavljeni obredi, narodni jezik u bogosluzju, sveceniki poziv
postaje zanimanje, a crkva zajednica ravnopravnih lanova, naglasak je na Bozjoj milosti, a krtenje i
priest jedini su sakramenti)
- engleski kralj Henrik VIII. iz osobnih i politikih razloga odluio je iskoristiti to stanje da stvori vlastitu,
nacionalnu crkvu Anglikanska crkva
- zapadnoeuropsko graanstvo sklono tedljivom i skromnom zivotu povelo se za reformatorom Jeanom
Calvinom i prihvatilo uenje o predestinaciji te asnom i dosljednom obavljanju svjetovnih poslova
kalvinisti i puritanci
- tu su jo i pristae baptizma i drugih manjih sljedbi (sekti), koje su privukle socijalne poruke o
Kraljevstvu Bozjem na zemlji
- Katolika crkva morala se prihvatiti unutarnje obnove i ojaati vlastite redove protiv ovakvog
otpadnitva, to je uinio papa Grgur XIII. i njegovi nasljednici na Tridentskom koncilu (1545-63),
utvrene su sluzbene crkvene dogme i pravila, sedam sakramenata i uenje o nepogreivosti pape,
ukinuta je trgovina indulgencijama i uveden poboljani kalendar (gregorijanski)
- Ignacio Loyola utemeljio je unutar Katolike crkve novi crkveni red Societas Jesu (isusovci ili jezuiti)
posvecen irenju katolikog obrazovanja, protureformaciji i misionarskom radu meu nekrtenim
domorodcima diljem svijeta
- sve to bilo je popraceno ratovima izmeu vladara razliitih vjeroispovijesti i progonima inovjeraca:
kalvinistiki dio Nizozemske odcijepio se od panjolske krune, engleski vladari progonili su katolike i
puritance, u Francuskoj su u nekoliko valova progona gotovo istrijebljeni svi hugenoti (kalvinisti),
konani vjerski mir u Njemakoj nastupio je tek nakon Tridesetogodinjeg rata (1618-48), u kojem je
stanovnitvo Njemake gotovo prepolovljeno
- odane Katolikoj crkvi ostale su Spanjolska, Italija, Francuska, habsburki posjedi u Njemakoj i
srednjoj Europi, Poljska, Irska, Latinska Amerika, a tu su jo i katolike manjine u protestantskim
zemljama
- Lutherov evangelizam ukorijenio se u sjevernoj Njemakoj i Skandinaviji
- kalvinizam, u izvornom ili prezbiterijanskom obliku, odrzao se u Svicarskoj, Nizozemskoj i Skotskoj te
ponegdje u Ugarskoj i Poljskoj
7rutvene promjene u ranom novom vijeku
- agrarna revolucija: nove kulture i tehnike obrade zemlje omogucile su vece prinose i povecanje
proizvodnje hrane, to se najprije zbilo u Engleskoj i zapadnoj Europi
- stanovnitvo se stalno povecava, a viak se odlijeva u Novi Svijet i druge kolonije
- urbanizacija
- razvoj trgovine i bankarstva, novi izvori sirovina i plemenitih metala te usporedan rast proizvodnje
uspostavit ce trzine, tj. kapitalistike, odnose umjesto feudalnih
- plemicki naslov i zemljini posjed prestat ce vrijediti ako ne donose dobar prihod
- novo mjerilo vrijednosti: novac
- stalez u usponu: graanstvo, tj. uspjeni poduzetnici
- povecana potraznja za obrtnikim proizvodima iziskuje usavravanje proizvodnje
- manufakture: velike radionice u kojima je provedena podjela rada i mehanizacija
- kapital: dobro koje njegov vlasnik ulaze i pokuava uvecati (to ne mora biti iskljuivo novac, vec i
zemljite, zgrada, stroj i sl, vazno je da se kapital niti troi niti stoji, nego ga se ulaze u proizvodnju,
trgovinu, dakle, ukljuuje ga se u trzite)
44
- akumulacija kapitala: primjer orijentacija Engleske u XVI. stoljecu na proizvodnju vune za tekstilne
manufakture, Ovce su pojele ljude.
- u Zapadnoj Europi feudalni odnosi ubrzano propadaju, dok na Istoku oni dobivaju novu dimenziju
kmetovi nece raditi samo zato da prehrane gospodara, vec i zato da mu uvecaju kapital
Po!itike pri!ike u ranom novom vijeku
- konano propadanje stare feudalne drzave (koja nema jaku sredinju vlast, nego je moc raspodijeljena
na razinama feudalne piramide) do konca XVIII. st. gotovo sve takve drzave ce se ili preobraziti ili
propasti
- apsolutistika monarhija: moc je koncentrirana u rukama vladara, on tezi vladati neogranieno i biti
izvor sve zakonodavne, izvrne i sudske vlasti na itavom teritoriju drzave, oslanja se na inovnitvo,
policiju i stajacu vojsku, stvara novo plemstvo i bezobzirno razvlacuje stare plemicke loze i
tradicionalne oblike lokalne samouprave, graanstvu u usponu takve ce drzave u poetku odgovarati,
ali ce ga kasnije sputavati
- parlamentarna monarhija: vladar je prisiljen dio svojih ovlasti prenijeti na parlament, koji zastupa, u
teoriji, itav narod, provodi se trodioba vlasti (zakonodavna, izvrna i sudska)
- Primjer 1. Nizozemska: zahvaljujuci atlantskom polozaju i razvijenim gradovima, graanstvo
ubrzano stjee gospodarsku moc, ali nema nikakvih politikih prava, panjolska kruna bezobzirno
iskoritava tu zemlju i provodi progone kalvinista, 1567. god. zapoinje pobuna ge.a (odrpanaca), a
1581. god. sjeverne pokrajine stjeu neovisnost, to je ujedno pobuna graanstva protiv apsolutizma,
borba za nacionalnu neovisnost i vjerski rat
- Primjer 2. Engleska: apsolutizam se oslanja na graanstvo, pa zato postoji aktivan Parlament, u
povoljnom trenutku, 1640. Parlament se buni protiv kralja Karla I. Stuarta, ne zeli prihvatiti
izvanredne poreze i ne da se raspustiti, izbija graanski rat, nakon pokusa s republikom Olivera
Cromwella (1649-60), Parlament vraca Stuarte na prijestolje uz uvjet da potuju odluke Parlamenta,
1688. Slavna revolucija - nezadovoljan katolikom politikom Jakova (James) II. Stuarta, Parlament
ga svrgava s vlasti i na prijestolje dovodi Vilima Oranskog, u Povelji o pravima (Bill of rights) utvreno
je da suverenost pripada narodu, tj. Parlamentu i provedena je trodioba vlasti
- Primjer 3. Francuska: zahvaljujuci centralistikim reformama i obuzdavanju plemstva od strane
kardinala i ministara Richelieua i Mazarina u prvoj polovici XVII. st. apsolutistiki model monarhije
opstaje, Luj XIV. Kralj-Sunce (1642-1715) vlada potpuno samovoljno, stvara ogroman inovniki i
policijski aparat te vodi ratove za prevlast u Europi, naposljetku, Francuska ce biti gospodarski
iscrpljena
2ANI NOVI VIJE8( %rvatska
- za razliku od zemalja Zapadne Europe, kraj srednjeg vijeka za Hrvatsku ce znaiti razdoblje turskih
ratova, podijeljenosti i zaostajanja
- teritorij dananje Hrvatske bio je podijeljen izmeu sljedecih drzava:
a) Habsburka Monarhija: ostatci ostataka Hrvatskog Kraljevstva
b) Mletaka Republika: dijelovi Istre i gradovi u Dalmaciji
c) Dubrovaka Republika
d) Osmansko Carstvo: Slavonija, Lika, Dalmatinska Zagora
- Hrvatska dolazi pod Habsburku vlast: nakon pogibije Ludovika II. Jagelovica 1526. god. kod Mohaa,
hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu (1. I. 1527.) bira za kralja Ferdinanda Habsburga,
Ferdinand je obecao da ce potivati stare povlastice plemstva i pruzati vojnu pomoc protiv turskih
napada, uspostavljena je nova personalna unija
- dio slavonskog i ugarskog plemstva, meutim, priznaje za kralja Ivana Zapolju, pa izbija i graanski
rat, od kojeg najvie koristi imaju Turci, borbe traju sve do 1538.
- Stogodinji rat s Turcima: 1493. Krbavska bitka 1593. Sisaka bitka, u tih sto godina Osmansko
Carstvo uspostavilo je zapadnu granicu na Kupi
- Vojna krajina (granica): od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna
jedinica, uprava Dvorskog ratnog vijeca u Grazu, stajaca vojska, austrijski asnici, nestajanje
feudalnih drutvenih odnosa, naseljavanje Vlaha
- Vlasi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena podruja
pod osmanskom vlacu, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i sluze kao graniari, znatan
broj ih je pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah je vieznaan (moze oznaavati zanimanje,
drutveni polozaj, podrijetlo, vjeroispovijest)
- drutvene posljedice turskih ratova: preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otezan polozaj
kmetova (najveca pobuna bila je ona 1573. pod vodstvom Matije Gupca), hrvatsko plemstvo gubi
posjede, a time i povlastice
- u ostatcima ostataka Hrvatske, ali i Ugarske, plemstvo je prilino nezadovoljno politikom Bea:
napreduje centralizacija, Vojna krajina pod upravom je dvora, polozaje u vojsci dobiva njemako
plemstvo odano Habsburzima, stalno se smanjuju ovlasti Hrvatskog (i Ugarskog) sabora, Vavarski mir
1664. god. ide u prilog Osmanlijama, a habsburka vojska sada je jaa od osmanske
- urota hrvatskog i ugarskog plemstva 1664-71: na elu joj je najprije Nikola Zrinski, a zatim Petar
Zrinski i Krsto Frankopan, oni ce se obratiti i ponuditi ugarsku i hrvatsku krunu najprije Francuskoj,
zatim Poljskoj, Veneciji i Osmanskom Carstvu
45
- slom urote 1671: voe su pogubljene, a posjede obitelji Zrinski i Frankopan zaplijenila je Dvorska
komora (ine polovicu tadanjeg hrvatskog teritorija), time je uniten otpor plemstva i omogucena
daljnja centralizacija, u Hrvatskoj vie nema domacih velikaa
- 1683-99. Veliki beki rat: posljednji osmanski prodor do Bea zavrio je tekim vojnim porazom, Sveta
liga Austrije, Venecije, Poljske i Rusije krece u veliku ofenzivu, ustanci krcana u Slavoniji i Lici
pomogli su vojsci Eugena Savojskog da prodre duboko u osmanski teritorij, Habsburka monarhija
prikljuit ce si itavu Slavoniju i Ugarsku, a Mleani ce pomaknuti granicu Dalmacije duboko u
unutranjost, mir u Srijemskim Karlovcima 1699. god, slijede nove seobe Hrvata, Srba i islamiziranog
stanovnitva
- dijelovi Hrvatske pod Osmanlijama: bili su ukljueni u Bosanski i Budimski ejalet (upravna jedinica,
kasnije paaluk), Osmansko Carstvo je teokratska centralizirana monarhija, zivot krcanske raje
(kmetova) isprva je bio povoljniji negoli u habsburkom dijelu, no kako Osmanlije poinju gubiti
ratove, oni provode represiju nad krcanskim podanicima, pravo na slobodno odrzavanje katolikih
obreda imali su jedino franjevci, esti su prelasci s katolike vjere na islam, ali i na pravoslavlje jer je
Pecka patrijarija dugo uzivala povlastice u Osmanskom carstvu, rezultat estih ratova jesu migracije i
izmijeanost stanovnitva
- Mletaka Dalmacija: stalno suzavanje autonomije komuna, povecavanje socijalnih razlika, kolonatski
odnosi u poljoprivredi, granica iz 1699. odgovara dananjoj juznoj granici izmeu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine
- Dubrovaka Republika: zlatno doba u XVI. i prvoj polovici XVII. stoljeca, Dubrovnik placa danak
Osmanskom Carstvu te ga ovo ostavlja na miru i doputa Dubrovanima slobodnu trgovinu na svojem
teritoriju, dubrovaki suverenitet garantira i Spanjolska, Dubrovnik posjeduje veliku trgovaku flotu,
glavni izvor prihoda jest izvoz ruda iz Osmanskog Carstva na Zapad, Dubrovnik je najvaznije hrvatsko
kulturno sredite u doba renesanse i baroka, potres i pozar 1667. god. oznaili su kraj zlatnog doba,
Republika se sporo oporavlja i poinje stagnirati
DODATAK: Stara skripta za 16. i 17. st., neureena, ali s vie injenica
VELIKA ZEMLJOPISNA OTKI!A
FV# i FVI# st# razvoj pomorstva 6 usavravanje kompasa, karto&ra'ije $Pto!emejeve karte,
porto!ani), bro"ova $karave!a)
Poticaj zemljopisnim otkricima: trazenje pomorskog puta od Europe do Indije i Kine (kopneni put je pod
nadzorom Turaka Osmanlija)
Spanjolska (Kastilija) i Portugal usmjerenost ka Atlantiku, vrst ustroj drzave, razvit ce se u vodece pomorske
sile
PORTUGALSKA ISTRAZIVANJA ideja oplovljivanja Afrike
46
poetak XV. st. Henrik Pomorac istrazivanje afrike obale
1487. Bartolomeo Diaz - Rt Dobre Nade
1498. Vasco da Gama - oplovio Afriku i stigao do Indije
1500. Cabral otkrio Brazil
Portugalski imperij uporita na afrikoj obali, Crv. moru (Aden), Perz. zaljevu (Ormuz), Indiji (Goa), Kini
(Makao), Cejlon, Moluki otoci, Brazil
SPANJOLSKA ISTRAZIVANJA Kolumbova ideja Zapadnog puta
1492. prva ekspedicija Kristofora Kolumba - otkriva Kubu i Haiti (Hispaniolu)
1493 1500. tri ekspedicije u Novi Svijet istrazen Karipski bazen
1494. sporazum u Tordesillasu razgranienje port. i panj. posjeda
Amerigo Vespucci, Martin Waldseemler
Vasco N. de Balboa otkriva Panamsku prevlaku i Juzni (Tihi) ocean
1519 - 22. ekspedicija Fernanda Magellana - dokaz da je Zemlja okrugla
Spanjolski imperij od 1511. osvajanje i naseljavanje srednje i Juzne Amerike
Spanjolska - vodeca sila XVI. st.
Hernan Corts osvaja Meksiko, Francisco Pizzaro Peru
Francuska, Nizozemska i Britanija ukljuuju se u kolonijalnu utrku istrazivanje Sjeverne Amerike, Tihog
oceana i Dalekog Istoka
Francis Drake 1577-80. drugo putovanje oko svijeta
James Cook 70-e godine XVIII. st istrazuje Tihi ocean, Australiju i Antarktik
POSLJEDICE ZEMLJOPISNIH OTKRICA:
1. doba europske ekspanzije i kolonijalnih carstava irenje europskog stanovnitva, jezika, kulture i
krcanstva na ostale kontinente
2. Atlantski ocean nova sredita svjetske trgovine propadanje sredozemnih gradova i Hanze
3. "revolucija cijena"
4. razvoj manufaktura, bankarstva i kapitalizma (nova trzita - veca potraznja za obrt. proizvodima)
5. nove poljoprivredne kulture: kukuruz, grah, krumpir, rajica, krastavac, kakao, pamuk, duhan, puran
.
HUMANIZAM I RENESANSA
Ishodite: kultura talijanskih gradova (osobito Firence) u XIV. st.
%*0ANIZA0 6 svjetonazor i ku!turni pokret
Sredinja tema: ovjek
Uzor: antika knjizevnost
Dante Alighieri
Francesco Petrarca
Giovanni Boccaccio
Erazmo Roterdamski
Kljuni izum epohe tiskarski stroj (pokretna slova), J. Gutenberg
Tiskarstvo je omogucilo brzo irenje humanistikih ideja i reformacije
Pisanje na narodnim jezicima (vernakularima), standardizacija jezika
RENESANSA umjetniki stil XV. i XVI. stoljeca, jednostavnost i sklad
Graditeljstvo: Michelangelo
Slikarstvo: Rafael, Leonardo da Vinci
Kiparstvo: Michelangelo
ZNANOST
Nikola Kopernik heliocentrini sustav
Galileo Galilei dokazao heliocentrini sustav teleskopskim promatranjima
Giordano Bruno
Astronomija: Kepler, Brahe
Medicina: Paracelsus, Vesalius
Geografija: Mercator, Ortelius
E"OMA#IJA I KATOLI$KA O%NOVA
XVI. st. moralna kriza Katolike crkve gubitak vjerodostojnosti
- zloporabe polozaja i raskoan zivot crkvenih velikodostojnika
- indulgencija
- svjetovna vlast pape
- utjecaj humanizma i drutvene promjene
- zahtjevi za reformama unutar Crkve
REFORMACIJA U NJEMACKOJ - Martin Luther
1517. Wittenberg, 95 teza papa izopcio Luthera poetak reformacije u Njemakoj
Lutherov prijevod Biblije na njemaki
pristae reformacije (protestanti), ima ih meu svim drutvenim slojevima
47
Evangelika (luteranska) crkva: Biblija je jedini izvor vjere, bogosluzje na narodnom jeziku, crkva je zajednica
ravnopravnih lanova, ideali jednostavnosti i skromnosti, sveceniki poziv kao zanimanje, krtenje i priest
jedini sakramenti, naglasak na Bozjoj milosti
Sjeverna Njemaka, Skandinavija, Baltik
1524-25. njemaki seljaki rat, Thomas Mnzer
1555. mir u Augsburgu: "ija je zemlja, njegova je i vjera"
KALVINIZAM: Jean Calvin - uenje o predestinaciji - privlai graanstvo zenevski kolegij
- Svicarska, Nizozemska, Skotska, Francuska (kalvinistika manjina - hugenoti)
ANGLIKANSKA CRKVA: Henrik VIII. - poglavar crkve u Engleskoj
Protestantizam u Hrvatskoj: slab odjek zbog ratova s Turcima
Matija Vlaic Ilirik
PREZBITERIJANSKA CRKVA - puritanci
KATOLICKA OBNOVA protureformacija i reforme unutar Katolike crkve
1545-63. Tridentski koncil: utvrene sluzbene crkvene dogme i pravila, 7 sakramenata, ukidanje indulgencije,
dogma o nepogreivosti pape
gregorijanski kalendar
Isusovaki red (jezuiti), osnovao ih je 1534. godine Ignacio Loyola - vojnika disciplina
ciljevi: obrazovanje, misionarski rad, protureformacija

E&OPSKE '(AVE & )VI* I )VII* ST
zemljopisna otkrica gospodarski procvat propadanje plemstva i uspon graanstva
mjerilo vrijednosti: novac, a ne zemlja
propadanje feudalne drzave apsolutizam graanske revolucije
APSOLUTNA MONARHIJA: vladar tezi vladati neogranieno, oslanja se na inovnitvo, policiju i stajacu vojsku,
povlateni slojevi - "novo" plemstvo i graanstvo, jedinstveni zakoni i drzavni teritorij, centralizacija,
gospodarska politika (merkantilizam)
HABSBURGOVCI zenidbena politika uinila ih je najmocnijom europskom dinastijom
Rudolf I. 1273. izabran za rimsko-njemakog cara
nasljedne zemlje: Austrija, Stajerska, Koruka, Kranjska
Maksimilijan I. (1493-1519) centralizacija vlasti, zemaljski mir u Njemakoj, pravo naslijea na Burgundiju,
Spanjolsku, Napulj i posjede Jagelovica
Karlo V. (1519-1556) knez Burgundije i Nizozemske, panjolski kralj, rimsko-njemaki car, borac protiv
reformacije, osvaja Milano, carstvo u kojem sunce nikada ne zalazi
Ferdinand I. (1556-1564) - rascjep na austrijsku i panjolsku granu
Austrijska loza: Austrija, Ceka, Ugarska, Hrvatska, rimsko-njem. carevi
Spanjolska loza: Spanjolska, Portugal, Napuljsko kraljevstvo, Burgundija, Nizozemska, prekomorske kolonije
SPANJOLSKA - najveca kolonijalna i pomorska sila u XVI. st.
Filip II. (1556-1598) vrhunac i poetak propadanja panjolskog imperija
- apsolutizam, suzbijanje reformacije, stjee Portugal, ali gubi Nizozemsku, poraz nepobjedive armade u ratu
s Engleskom, gospodarstvo stradava zbog neprestanih ratova
NIZOZEMSKA atlantski polozaj, graanstvo u usponu, irenje kalvinizma
Nezadovoljstvo panjolskom upravom: gospodarsko iskoritavanje, Inkvizicija
Rat za neovisnost od Spanjolske - prva graanska revolucija
1567. poetak ustanka, gezi
vojvoda od Albe
1579. Utrechtska unija sjevernih pokrajina
1581. odcjepljenje i neovisnost
rat traje s prekidima do 1648. (Vestfalski mir)
juzna Nizozemska (Belgija) vecinom katolika, ostaje pod habsburkom upravom
od poetka XVII. st. Nizozemci stvaraju pomorski imperij Istonoindijska kompanija
ENGLESKA
Henrik VIII (1509-1547) kralj vlada samostalno, ali saziva i Parlament, utemeljio Anglikansku crkvu, razvoj
trgovine i pomorskog prometa, pripajanje Walesa i osvajanje Irske
Elizabeta I (1558-1603) izbjegava mijeanje u sukobe na kontinentu, 1588. pobjeda nad panjolskom
armadom, gospodarski procvat, jaanje srednjih slojeva, dobri odnosi s Parlamentom, preustroj Anglikanske
crkve, progoni katolika i kalvinista
Jakov I (James) (1603-1625) kotska dinastija Stuart, kralj Velike Britanije, miroljubiva vanjska politika
Karlo I. Stuart (1625-1649) - sukob kralja i Parlamenta
1640. Parlament nije htio prihvatiti izvanredne poreze zbog vjerskog rata u Skotskoj, pa ga je kralj raspustio
poetak graanskog rata
1649-60. republika - Oliver Cromwell
1660. obnova monarhije na elu sa Stuartima, stranke: vigovci i torijevci
1688. "Slavna revolucija": povod Jakov II. pokuava obnoviti katolicizam, protjeran bez krvoprolica, kralj
Vilim Oranski, parlamentarna monarhija
Povelja o pravima (Bill of rights) - suverenost pripada narodu tj. Parlamentu, trodioba vlasti
Ujedinjeno Kraljevstvo - vodeca pomorska i kolonijalna sila XVIII. st.
FRANCUSKA - klasina apsolutna monarhija
Henrik IV (1589-1610) okonao vjerske sukobe, oporavio financije i uvrstio kraljevsku vlast
48
Louis XIII (1610-1643) stvarnu vlast ima prvi ministar kardinal Richelieu (od 1624) unitio otpor plemstva,
prestao sazivati staleze, preustrojio upravu
od 1642. vlast preuzima kardinal Mazarin, ratuje s Habsburgovcima i iri drzavni teritorij, porazio Frondu
Louis XIV. "Kralj Sunce" (1643-1715) nakon Mazarinove smrti vlada potpuno samostalno
- daljnja centralizacija vlasti, kralj vlada ukazima, gospodarski savjetnik Colbert, ogromna stajaca vojska,
osvajaki ratovi, kralj proganja hugenote i nastoji nadzirati Katoliku crkvu, Versailles, takav nain vladavine
vodi drzavu do bankrota
NJEMACKO CARSTVO labavi savez knezevina, knezovi uvode apsolutizam, vjerska podijeljenost
1618-48. Tridesetogodinji rat
- zapoeo kao ustanak ekih protestanata protiv katolike vlasti, pretvorio se u njemaki graanski rat i
naposljetku prerastao u europski sukob
- Katolika liga i Evangelika unija
- Protestantima pomazu Svedska i Francuska, katolicima Spanjolska
- Vestfalski mir (1648): obnovljen augsburki vjerski mir, drzava se vie nece mijeati u vjerska pitanja,
priznata neovisnost Nizozemske i Svicarske, teritorijalni ustupci Francuskoj i Svedskoj, Ceka postaje
nasljedni posjed Habsburgovaca, uloga cara je simbolina - Habsburgovci ce se okrenuti jugoistoku
- Njemaka je izgubila vie od trecine stanovnitva, spori gospodarski oporavak
SVEDSKA po. XVI. stoljeca istupa iz unije s Danskom i Norvekom, do XVII. st. postaje gospodar Baltika
POLJSKA obuhvaca Litvu s dananjom Ukrajinom, uspjeno ratuje s Osmanskim carstvom, plemicka
republika, zbog nedostatka sredinje vlasti podleci ce jaim susjedima
RUSIJA
Moskovska knezevina proiruje se na raun Zlatne Horde i drugih ruskih knezevina
Ivan IV. Grozni (1533-1584), car i samodrzac Rusije neograniena vlast
XVI-XVII. st. ruski prodor preko Urala u Aziju
Petar I. Veliki (1689-1725) provodi reforme po uzoru na europske zemlje
- ratuje za izlaz na Baltiko i Crno more
- Sankt Petersburg nova prijestolnica
%2VATS8E ZE09JE O7 FVI# 7O FVIII# ST#
1. Habsburka monarhija: ostatci ostataka Hrvatskog kraljevstva
2. Mletaka republika: Istra, dalmatinski gradovi i otoci
3. Osmansko Carstvo: Slavonija, Lika, dalmatinsko zalee
4. Dubrovaka republika
%2VATS8A 0E@* ZE09JA0A %A4S4*2J8E 82*NE
1526. Ludovik II. gine kod Mohaa, nema nasljednika, Turci osvajaju istonu Slavoniju
Ferdinand Habsburki polaze nasljedno pravo na prijestolje
Ivan Zapolja ugarsko plemstvo izabire ga za kralja
1. 1. 1527. sabor u Cetingradu hrvatsko plemstvo izabire za kralja Ferdinanda, Ferdinand je obecao da
ce potivati stare povlastice i vojnu pomoc protiv Turaka (200 pjeaka, 1000 konjanika) nova
personalna unija
Graanski rat slavonsko plemstvo podrzava Zapolju
Pregled turskih osvajanja:
1528. pad Jajca, Turci poinju osvajati Liku
1532. turski pohod na Be, zaustavljen kod Kisega Nikola Juriic
1537. pad Klisa i Pozege
1538. sporazum izmeu Ferdinanda i Zapolje
1541. Turci osvajaju Budim
1552. pad Virovitice i Cazme zavreno osvajanje Slavonije
1556. pad Kostajnice granica na Uni
1566. novi pohod na Be, zaustavljen kod Sigeta Nikola Subic Zrinski, smrt Sulejmana II.
1576-78. osvajanje Pounja, granica na Kupi
1592. pad Bihaca, turska utvrda Petrinja
1593. bitka kod Siska - prekretnica, Hasan-paa Predojevic vs. Toma Erddy, godina propasti
1606. mir na Zitvi ravnoteza snaga izmeu Habsburgovaca i Osmanlija
VOJNA KRAJINA (GRANICA) od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna
jedinica
- uprava Dvorskog ratnog vijeca u Grazu, stajaca vojska, austrijski asnici, nestajanje feudalnih drutvenih
odnosa, naseljavanje Vlaha
- Slavonska krajina (Drava-Sava) Varazdinski generalat
- Banska krajina (Karlovac-Ivanic) zapovjednitvo hrv. bana
- Hrvatska krajina (Kupa-Jadransko more) Karlovaki generalat
Vlasi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena podruja pod
osmanskom vlacu, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i sluze kao graniari, znatan broj ih je
pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah vieznaan
1630. Vlaki statuti Ferdinand II. jami Vlasima-vojnicima na podruju Varazdinskog generalata osobnu i
vjersku slobodu te samoupravu
49
Drutvene posljedice turskih ratova: preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otezan polozaj kmetova,
hrv. plemstvo gubi posjede i povlastice
%2VATS8E ZE09JE * FVII# STO9JEK*
HRVATSKO KRALJEVSTVO pokuaj svrgavanja Habsburgovaca
Uzroci nezadovoljstva plemstva: izdvajanje Vojne krajine, austrijska prevlast u vojsci, smanjivanje djelokruga
Hrv. sabora, Vavarski mir (1664)
Urota ugarskog i hrvatskog plemstva ban Nikola Zrinski, pregovara s Lujem XIV, poginuo u lovu 1664. g.
Nova urota: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, traze pomoc od Poljske, Venecije i Osmanskog Carstva
1670-71. slom urote
Posljedice: uniten je otpor plemstva i omogucena daljnja centralizacija, posjede Zrinskih i Frankopana
zaplijenila je Dvorska komora (vie od 50% tadanjeg hrv. teritorija)
OSMANSKA VLAST U HRVATSKOJ I BOSNI
Bosanski ejalet: sandzaci Pakrac, Bihac, Lika, Klis, Hercegovina, Bosna, Zvornik (sandzak Pozega Budimski,
Bosanski, pa Kaniki ejalet)
Islamizacija irenje vjere i kulture
Franjevci pravo na slobodno odrzavanje katolikih obreda
Pecka patrijarija - pravoslavni krcani imaju bolji polozaj od katolika
Osmanski feudalizam: timarsko-spahijski sustav
- od kraja XVI. st. pojava nasljednog plemstva, proces itluenja
MLETACKA DALMACIJA suzavanje autonomije komuna, povecavanje socijalnih razlika, kolonatski odnosi u
poljoprivredi
USKOCI prebjezi iz Osm. Carstva, vojni odredi Senjske kapetanije
Klis (do 1537), Senj (do 1617), Zumberak
1615-17. Uskoki rat
DUBROVACKA REPUBLIKA do kraja XVI. st. gospodarski rast, trgovaka mornarica i kopnena trgovaka mreza
po Balkanu, vazalni odnos prema Osmanskom Carstvu, zatita Spanjolske; XVII. st. stagnacija, 1667. potres
POTISKIVANJE OSMANLIJA
1683-1699. Veliki beki rat
1683. kraj Vavarskog mira, Kara Mustafa vodi pohod na Be, neuspjeh opsade, Jan III. Sobjeski
Sveta liga: Habsburka monarhija, Mletaka Republika, Poljska, Rusija
1686. oslobaanje Budima
Ustanci krcana: Slavonija (Luka Ibriimovic), Lika (Marko Mesic)
1691. bitka kod Slankamena
1697. prodor princa Eugena u Bosnu
1699. mir u Sr. Karlovcima nove granice izmeu Habsburgovaca, Mleana i Osmanlija
1714-18. habsburki pohod u Srbiju, mir u Pozarevcu
P2VA IN7*ST2IJS8A 2EVO9*AIJA
Industrijska revolucija (uopce): primjena tehnikih izuma u proizvodnji s ciljem njezinog ubrzanja i pojeftinjenja
Prva industrijska revolucija: velike gospodarske promjene u Zapadnoj Europi na prijelazu XVIII. u XIX. st,
prelazak s pretezno agrarne privrede i rune proizvodnje na industrijsku i strojnu
A&rarna revo!u<ija
usavravanje poljoprivrede u XVII. i XVIII. st. u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i zapadnoj
Njemakoj (uzroci su slozeni, velika zemljopisna otkrica i politike promjene pospjeili su revoluciju
poljoprivrede)
- plodored (umjesto tropoljnog sustava), koritenje prirodnih gnojiva, usavravanje sjetve, zetve i
mlacenja, nove kulture: kukuruz i krumpir, intenziviranje stoarstva
Drutvene posljedice agrarne revolucije: povecanje proizvodnje hrane, veci prirast stanovnitva, veleposjednici
proizvode za trzite (ograivanje), farmeri srednji posjednici, propadanje malih posjednika, migracije u
gradove
In"ustrijska revo!u<ija
Gospodarski preduvjeti:
- akumulacija kapitala (stvaranje vika sredstava koji se ulaze u proizvodnju)
- oslobaanje radne snage i povecanje drutvene mobilnosti
- stvaranje trzita za industrijske proizvode
(ili, krace reeno, stvaranje slobodnog trzita)
Poetci: mehanizacija tekstilne industrije u Engleskoj
Kljuni izum: James Watt parni stroj, izvorno rudarska pumpa za vodu (1769)
Novi izvor energije: kameni ugljen
Do poetka XIX. st. parni je stroj primijenjen u tekoj industriji te u prometu (lokomotiva i parobrod)
Industrijska revolucija proirit ce se iz Velike Britanije najprije na kontinentalnu Europu i Sjevernu Ameriku
50
Srednja i Istona Europa: gospodarstvo utemeljeno na poljoprivredi, veleposjedi, drugo kmetstvo, kruti
drutveni ustroj
Posljedice prve industrijske revolucije:
- urbanizacija
- jeftina industrijska roba (odjeca!)
- revolucija prometa
- zbog velike ponude radne snage polozaj industrijskih radnika vrlo je nepovoljan
Ludizam: otpor engleskih radnika uvoenju strojeva (Ned Ludd)
7O4A P2OSVJETITE9JSTVA
Prosvjetite!jstvo kulturni pokret i svjetonazor naobrazene elite XVIII. stoljeca
- glavno sredite: Francuska
- glavne znaajke: vjera u ljudski razum, moc znanja i naobrazbe te stalno usavravanje i napredak
ovjeanstva (razum ce pobijediti mrane nagone, glupost i praznovjerje)
- pretee: filozofija racionalizma (svijet je racionalno ureen, stoga spoznatljiv) i filozofija empirizma
(izvor spoznaje je iskustvo)
Immanuel Kant: Prosvjetiteljstvo je izlazak ovjeka iz samoskrivljene nezrelosti, Imaj hrabrosti da se sluzi
vlastitim razumom!
Deizam: Bog je svijet samo stvorio i u njemu vie ne djeluje, svijet je savreni mehanizam kojim vladaju
prirodni zakoni, nema objavljene istine, nema uda i autoritet Crkve jest lazan
Voltaire: kritizira ljudsku glupost, predrasude te povlastice Crkve i plemstva, ,asprava o toleranciji i mnogo
knjizevnih djela
Diderot i D'Alembert urednici &nciklopedije
Po!itike i"eje prosvjetite!jstva(
I"eja je"nakosti i poet<i !ibera!izma buduci da su svi ljudi obdareni razumom, oni su po prirodi jednaki i
svi bi trebali imati jednake mogucnosti i uvjete za napredovanje u drutvu, staleke razlike, apsolutistika vlast
i autoritet Crkve jesu neprirodni i trebalo bi ih zamijeniti razumnom vladavinom
T. Hobbes: engleski filozof XVII. st, u <eviathanu je pisao o jednakosti ljudi i drutvu kao skupu pojedinaca,
meutim, zakljuio je da je najbolji oblik vlasti apsolutizam jer jedino svemocna drzava moze tititi pojedinca
od drugih pojedinaca (Covjek je ovjeku vuk!)
J. Locke: Dvije rasprave o vladi = prvi je napisao da suverena (najvia) vlast u drzavi pripada narodu a ne kralju
i da je drzava duzna tititi podanike, ako kralj ne vlada na opce dobro podanici ga imaju pravo svrgnuti, pie i o
trodiobi vlasti
J. J. Rousseau: Dru"tveni ugovor svaka vlast rezultat je ugovora izmeu ljudi- pojedinaca, rije je o
nepisanom ugovoru (ubrzo ce se pojaviti ustavi pisani oblik takvog ugovora) suverenost pripada narodu,
meutim, Rousseau je kritizirao ideju napretka i zagovarao povratak prirodi
Montesquieu: Duh .akona - zagovara trodiobu vlasti, na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, to je jamstvo protiv
uvoenja tiranije
Prosvije5eni apso!utizam politika doktrina prema kojoj kralj mora vladati neogranieno, ali na dobrobit
svojih podanika, stoga provodi modernizacijske reforme, npr. uvodi javno kolstvo, ograniava ovlasti Crkve,
donosi zakone koji tite prava kmetova (Rusija: Katarina II. Velika, Pruska: Fridrik II, Austrija: Marija Terezija,
Josip II)
Ekonomska uenja(
0erkanti!izam: politika to veceg izvoza i to manjeg uvoza na razini nacionalnog gospodarstva, apsolutistiki
vladari poinju je provoditi jo od XVI. stoljeca, dakle, drzave nastoje kontrolirati vlastito trzite, osobito
trgovinu
8amera!izam( poseban oblik merkanitilizma u njemakim knezevinama, prioritet je napuniti drzavnu riznicu
(lat. camera) racionalnom poreznom politikom
Iiziokratizam( uenje prema kojem je poljoprivreda jedina produktivna djelatnost, gospodarstvo napreduje
putem stvaranja vikova hrane (najvie zastupljeno u Francuskoj)
Ekonomski !ibera!izam( uenje kotskog filozofa Adama Smitha koji raskida s merkantilizmom, djelo
Bogatstvo naroda klasik politike ekonomije, bogatstvo naroda ne ine samo plemeniti metali vec
cjelokupna proizvodnja, rad je izvor bogatstva, trzitem upravlja nevidljiva ruka, tko radi za sebe radi i za
drutvo, Smith zagovara potpuno slobodno trzite (protiv uplitanja drzave, laisse.=aire)
E*2OPA * FVIII# STO9JEK*
VE9I8A 42ITANIJA usporedo s industrijskom revolucijom uvrcuje se kao najjaa pomorska velesila s
kolonijalnim posjedima na svim kontinentima
- stabilan politiki sustav, parlamentarna monarhija, na vlasti se izmjenjuju dvije stranke torijevci
(konzervativci, zastupaju interese dinastije i aristokracije) i vigovci (liberali, zastupaju interese
poduzetnikog sloja i zahtijevaju vie ovlasti za Parlament)
Britanska istonoindijska kompanija nadzire trgovinu s Indijom i Dalekim Istokom
Ana Stuart (1702-1714), nasljeuje Vilima Oranskog
1704. Englezi osvajaju Gibraltar (Rat za panjolsko nasljee 1701-14, Engleska se bori na strani protufrancuske
koalicije)
1707. stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo (realna unija Skotske i Engleske)
51
Dinastija Hannover - od 1714. (George I, II, III.), kraljevi njemakog podrijetla slabo se zanimaju za
britansku politiku, pa je preputaju Parlamentu i premijerima (William Pitt stariji)
1756-63. Sedmogodinji rat: irenje kolonijalnog posjeda u Americi na raun Francuske
1775-83. Ameriki rat za neovisnost: loa politika prema amerikim kolonijama izazvala je pobunu, Ujedinjeno
Kraljevstvo bit ce prisiljeno priznati neovisnost Sjedinjenih Amerikih Drzava (Kanada je ostala pod britanskom
krunom)
I2ANA*S8A klasina apsolutna monarhija
Luj XV. (1715/22 1774) - gospodarstvo napreduje, ali drzava je u stalnoj financijskoj krizi zbog prevelikih
trokova drzavnog aparata, provodi sudske reforme, javne radove, promie drzavne manufakture i trgovake
monopole, meutim, Francuska jo nema jedinstveno ni slobodno trzite, a stalno se povecavaju socijalne
razlike kmetovi su preoptereceni
- zaokret u vanjskoj politici: Francuska postaje od glavnog neprijatelja Habsburgovaca (Rat za poljsko
nasljee 1733. i Rat za austrijsko nasljee 1740-48.) njihov saveznik u Sedmogodinjem ratu
- Sedmogodinji rat (1756-63): Francuska, Austrija, Saska i Rusija protiv Pruske, Hannovera i Velike
Britanije, borbe se vode u Europi i Americi
- 1763. mir u Parizu Francuska gubi vecinu prekomorskih posjeda u korist Britanaca
- u doba Luja XVI. (1774-1792) kriza ce se zaotravati - revolucija
P2*S8A - dinastija Hohenzolern: Izborna Knezevina Brandenburg + Knezevina Pruska
XVII. st. teritorijalno irenje, uvoenje stajace vojske
1701. nastaje Kraljevina Pruska: knez Fridrik III. proglasio se kraljem (kao Fridrik I.)
Fridrik I. proiruje grad Berlin u modernu europsku prijestolnicu
Fridrik Vilim I. (1713-1740) upravne reforme, opca vojna obveza, stvaranje militaristike drzave temelj
kasnije ekspanzije
Fridrik II. Veliki (1740-1786) prosvijeceni apsolutizam, prvi sluga drzave, kodifikacija prava, obvezno
drzavno kolstvo, kolonizacija, uspjeni kameralizam, 2/3 drzavnih prihoda odlazi na vojsku, teritorijalno
irenje: Sleska (oduzeta Austriji) i Zapadna Pruska (oduzeta Poljskoj, vazna kako bi se kopnom spojili
Brandenburg i stara Pruska), Pruska postaje velesila
%A4S4*2J8A 0ONA2%IJA - u stvarnosti ne postoji drzava takvog naziva, nego se radi o konglomeratu
zemalja pod vlacu dinastije Habsburg, unutar Njemakoga Carstva (Austrija, Ceka, Sleska) i izvan njega
(Belgija, Milano, Napulj, Ugarska i Hrvatska)
- nakon Tridesetogodinjega rata Sveto Rimsko Carstvo Njem. Narodnosti postoji samo nominalno,
carski naslov pripada dinastiji Habsburg
- Habsburka dinastija gubi utjecaj u Njemakoj, ali iri posjede na istok (1699. pobjeda nad
Osmanlijama dobitak: juzna Ugarska i Slavonija, 1772. podjela Poljske Galicija)
- u habsburkim zemljama prevladava zaostala poljoprivredna proizvodnja i nema jedinstvenog trzita
Karlo VI. (1711-1740), nema mukog nasljednika
Pragmatika sankcija: odredba o nedjeljivosti drzave i pravu nasljeivanja pripada (moze se prenositi i na
zensku lozu)
Marija Terezija (1740-1780), kraljica Ugarske, Hrvatske i Ceke, carski naslov nosi njezin suprug Franjo
Lotarinki
Rat za austrijsko nasljee (1740-48): Pruska i Francuska ne priznaju Pragmatiku sankciju i napadaju
habsburke posjede, dinastija Habsburg je opstala ali mora odstupiti Slesku Prusima
Reforme Marije Terezije: centralizacija drzave (osim u Ugarskoj i Hrvatskoj), porezne obveze proirene su na
plemstvo i svecenstvo, urbari (zakoni koji reguliraju polozaj kmetova), ukidanje unutarnjih carina, opca vojna
obveza, osnovno kolstvo
Josip II. (1780-1790), prosvijeceni vladar
Reforme: ukida kmetstvo u austrijskim zemljama, mijenja porezni sustav, drzavno sudstvo, reforme uprave i
policije, zatitne carine, pokuao stvoriti jedinstveno Austrijsko Carstvo s njemakom prevlacu, Patent o
vjerskoj toleranciji, ukida crkvene redove koji se ne bave dobrotvornim radom (nakon njegove smrti vecina
dekreta je opozvana)
PO9JS8A $PO9JS8OB9ITAVS8A *NIJA) - obuhvaca Poljsku, Litvu, Bjelorusiju i Ukrajinu, plemicka republika,
slaba sredinja vlast, <i+erum veto (u Sejmu, plemickom parlamentu, zahtijeva se konsenzus oko donoenja
svakog zakona)
- protektorat Rusije (nakon Sjevernog rata 1721)
Stanislaw August Poniatowski (1764-1795), posljednji poljski kralj
1772. prva podjela izmeu Rusije, Pruske i Austrije
- revolucionarna zbivanja u Francuskoj nakon 1789. potaknula su previranja u Poljskoj
1791. Poljski ustav nasljedna monarhija, trodioba vlasti, ukinut <i+erum veto
1793. druga podjela
1794. ustanak Tadeusza Kosciuska
1795. treca podjela i kraj poljske neovisnosti
52
2*SIJA do XVIII. st. zaostala feudalna drzava izolirana od Europe
Petar I. Veliki (1689-1725) provodi reforme po uzoru na Zapad, vojska i mornarica, Senat, sustav inova i
kolska obveza za plemice, prijestolnica Sankt Petersburg, Akademija znanosti
Veliki sjeverni rat (1700-21) Rusija porazila Svedsku i osigurala nadzor nad Baltikom
Katarina II. (1762-1796) prosvijeceni vladar, uvodi gubernije, irenje na raun Poljske i Osmanskog Carstva
(Ukrajina i Krim), drutvene reforme provode se na plemstvu, kmetovi su u gotovo ropskom polozaju,
graanski sloj je gotovo zanemariv
PONAV9JANJE( %2VATS8A * 2ANO0 NOVO0 VIJE8*
$&ra"ivo II# razre"a)
- za razliku od zemalja Zapadne Europe, kraj srednjeg vijeka za Hrvatsku ce znaiti razdoblje turskih
ratova, podijeljenosti i zaostajanja
- teritorij dananje Hrvatske bio je podijeljen izmeu sljedecih drzava:
e) %absburka 0onar3ija( ostatci ostataka Hrvatskog Kraljevstva
f) 0!etaka 2epub!ika( dijelovi Istre i gradovi u Dalmaciji
&) 7ubrovaka 2epub!ika
h) Osmansko Aarstvo( Slavonija, Lika, Dalmatinska Zagora
- Hrvatska dolazi pod Habsburku vlast: nakon pogibije Ludovika II. Jagelovica 1526. god. kod Mohaa,
hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu (1. I. 1527.) bira za kralja Ferdinanda Habsburga,
Ferdinand je obecao da ce potivati stare povlastice plemstva i pruzati vojnu pomoc protiv turskih
napada, uspostavljena je nova personalna unija
- dio slavonskog i ugarskog plemstva, meutim, priznaje za kralja Ivana Zapolju, pa izbija i graanski
rat, od kojeg najvie koristi imaju Turci, borbe traju sve do 1538.
- Sto&o"inji rat s Tur<ima( +.D-# 8rbavska bitka 6 +/D-# Sisaka bitka, u tih sto godina
Osmansko Carstvo uspostavilo je zapadnu granicu na Kupi
- Vojna krajina $&rani<a)( od sredine XVI. st. sustav pograninih utvrda, kasnije posebna teritorijalna
jedinica, uprava Dvorskog ratnog vijeca u Grazu, stajaca vojska, austrijski asnici, nestajanje
feudalnih drutvenih odnosa, naseljavanje Vlaha
- V!asi polunomadski planinski pastiri iz unutranjosti Balkana, naseljavaju ratom opustoena
podruja pod osmanskom vlacu, od kraja XVI. st. dolaze na prostor Vojne krajine i sluze kao
graniari, znatan broj ih je pravoslavne vjeroispovijesti, pojam Vlah je vieznaan (moze oznaavati
zanimanje, drutveni polozaj, podrijetlo, vjeroispovijest)
- "rutvene pos!je"i<e turski3 ratova( preseljavanje stanovnitva (etnike promjene), otezan
polozaj kmetova (najveca pobuna bila je ona 1573. pod vodstvom Matije Gupca), hrvatsko plemstvo
gubi posjede, a time i povlastice
- u ostatcima ostataka Hrvatske, ali i Ugarske, plemstvo je prilino nezadovoljno politikom Bea:
napreduje centralizacija, Vojna krajina pod upravom je dvora, polozaje u vojsci dobiva njemako
plemstvo odano Habsburzima, stalno se smanjuju ovlasti Hrvatskog (i Ugarskog) sabora, Vavarski mir
1664. god. ide u prilog Osmanlijama, a habsburka vojska sada je jaa od osmanske
- urota 3rvatsko& i u&arsko& p!emstva +??.BE+( na elu joj je najprije Nikola Zrinski, a zatim Petar
Zrinski i Krsto Frankopan, oni ce se obratiti i ponuditi ugarsku i hrvatsku krunu najprije Francuskoj,
zatim Poljskoj, Veneciji i Osmanskom Carstvu
- slom urote 1671: voe su pogubljene, a posjede obitelji Zrinski i Frankopan zaplijenila je Dvorska
komora (ine polovicu tadanjeg hrvatskog teritorija), time je uniten otpor plemstva i omogucena
daljnja centralizacija, u Hrvatskoj vie nema domacih velikaa
- +?C-BDD# Ve!iki beki rat( posljednji osmanski prodor do Bea zavrio je tekim vojnim porazom,
Sveta liga Austrije, Venecije, Poljske i Rusije krece u veliku ofenzivu, ustanci krcana u Slavoniji i Lici
pomogli su vojsci Eugena Savojskog da prodre duboko u osmanski teritorij, Habsburka monarhija
prikljuit ce si itavu Slavoniju i Ugarsku, a Mleani ce pomaknuti granicu Dalmacije duboko u
unutranjost, mir u Srijemskim Karlovcima 1699. god, slijede nove seobe Hrvata, Srba i islamiziranog
stanovnitva
- dijelovi Hrvatske pod Osmanlijama: bili su ukljueni u 4osanski i 4u"imski eja!et (upravna jedinica,
kasnije paaluk), Osmansko Carstvo je teokratska centralizirana monarhija, zivot krcanske raje
(kmetova) isprva je bio povoljniji negoli u habsburkom dijelu, no kako Osmanlije poinju gubiti
ratove, oni provode represiju nad krcanskim podanicima, pravo na slobodno odrzavanje katolikih
obreda imali su jedino franjevci, esti su prelasci s katolike vjere na islam, ali i na pravoslavlje jer je
Pecka patrijarija dugo uzivala povlastice u Osmanskom carstvu, rezultat estih ratova jesu migracije i
izmijeanost stanovnitva
- 0!etaka 7a!ma<ija( stalno suzavanje autonomije komuna, povecavanje socijalnih razlika, kolonatski
odnosi u poljoprivredi, granica iz 1699. odgovara dananjoj juznoj granici izmeu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine
- 7ubrovaka 2epub!ika( zlatno doba u XVI. i prvoj polovici XVII. stoljeca, Dubrovnik placa danak
Osmanskom Carstvu te ga ovo ostavlja na miru i doputa Dubrovanima slobodnu trgovinu na svojem
teritoriju, dubrovaki suverenitet garantira i Spanjolska, Dubrovnik posjeduje veliku trgovaku flotu,
glavni izvor prihoda jest izvoz ruda iz Osmanskog Carstva na Zapad, Dubrovnik je najvaznije hrvatsko
kulturno sredite u doba renesanse i baroka, potres i pozar 1667. god. oznaili su kraj zlatnog doba,
Republika se sporo oporavlja i poinje stagnirati
53
%2VATS8A * FVIII# STO9JEK*
%rvatska u prvoj po!ovi<i FVIII# sto!je5a
+?C-B+?DD# Ve!iki beki rat: uspostavljena hrvatska granica na Savi i Uni, priblizno se podudara s dananjim
granicama i neznatno ce se mijenjati u iducim ratovima, proirena je i mletaka Dalmacija (takoer se
podudara s dananjom granicom prema Bosni)
S!avonija( podijeljena je na civilni i vojni dio (Slavonska vojna krajina), unato obecanjima o prikljuenju
Banskoj Hrvatskoj, civilni dio jest kraljevski posjed pod izravnom upravom Bea, rijetko je naseljena zbog
dugogodinjeg rata, pa Be provodi plansku kolonizaciju, osim Hrvata, tu se doseljavaju pripadnici svih naroda
Monarhije, zemlja je podijeljena magnatima (veleposjednici) odanima dinastiji, uglavnom Nijemcima
Vojna 8rajina( obuhvaca polovicu teritorija Hrvatske i Slavonije, vojna uprava nece se jo dugo ukinuti jer je
to podruje Monarhiji davalo ak jednu trecinu oruzanih snaga, zemlja je podijeljena velikim obiteljima,
zadrugama, iz razloga da na njoj bude dovoljno radne snage i u doba ratnog stanja, zamisao da Vojna
Krajina istodobno daje vojnike i uzdrzava ih bila je nedostizni ideal, pa ce se polozaj graniara pogoravati
4anska %rvatska (sluzbeno, Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija): obuhvaca do 1745. god. samo
sjeverozapadni dio Hrvatske, ima samoupravu koja se oituje kroz postojanje stalekog Sabora (zastupnici
plemstva, svecenstva i slobodnih gradova) i polozaja bana
+E+,# %rvatski sabor pri3va5a Pra&matiku sank<iju neovisno o Ugarskoj (Ugarski sabor prihvatio ju je
tek 1722. g, nakon guenja pobune plemstva), car Karlo VI. priznao je, zauzvrat, autonomiju Hrvatskog sabora
u odnosu na Ugarski
Sta!ei( svecenstvo, plemstvo (ini oko 5 % ukupnog stanovnitva, to je iznad europskog prosjeka, dvije
trecine hrvatskih plemica zapravo su jednoselci bez kmetova, de acto slobodni seljaci s titulom), graanstvo
(malobrojno), seljatvo (uglavnom, neslobodni kmetovi, oko 90% stanovnitva)
Aeste( Karolina (Karlovac- Rijeka, 1726), Jozefina (Karlovac-Senj, 1770)
S!obo"ne kra!jevske !uke Trst i Rijeka: zbog posebnog statusa Rijeka ce se vrlo brzo razviti, ali, buduci da je
izuzeta od vlasti Hrvatskog sabora pojavit ce se maarske pretenzije na tu luku
V!a"avina 0arije Terezije $+E.>B+EC>)
- Rat za austrijsku batinu (1741-48), opstanku Austrije najvie su pridonijele trupe iz Ugarske i
Hrvatske, meu njima i Trenkovi panduri
- kako bi ojaala i modernizirala Monarhiju, provodi tri bloka reformi: upravne, gospodarske i vojne
- 1745. ujedinjenje Slavonije i Banske Hrvatske i obnova zupanija
- zupanije: Zagrebaka, Varazdinska, Krizevaka, Severinska, Pozeka, Virovitika, Srijemska, obnovom
zupanija kraljica je, zapravo, smanjila djelokrug Sabora
- od 1765. uvodi se dvorski apsolutizam, vie nema sazivanja ni Hrvatskog ni ostalih sabora
- Hrvatsko kraljevsko vijece (1767-1779) prva hrvatska vlada, sa sjeditem u Varazdinu, pa u
Zagrebu (od 1776, nakon velikog pozara Varazdina)
- Ugarsko namjesniko vijece zajednika ugarsko-hrvatska vlada nakon 1779. god.
- gospodarstvo: porezne reforme, poticanje manufaktura, urbarijalna regulacija
- urbari (Slavonski 1737. i 1756, Hrvatski 1780): zakoni koji reguliraju kmetske obveze, podavanja su
smanjena, a tezite je na porezu u novcu kako bi se ozivjela sitna trgovina i privreda uopce
- unato pojavi manufaktura u Hrvatskoj (staklane, ecerane, papirnice), prednost u razvoju imala je
manufakturna proizvodnja u Austriji, dok su se Ugarska i Hrvatska trebale orijentirati na poljoprivredu
- uvode se jedinstveni propisi o novaenju i disciplini za cijelu vojsku, zbog ukidanja posebnog polozaja
graniara izbijaju pobune u Vojnoj Krajini
V!a"avina Josipa II# $+EC>B+ED>)
- jozefinske reforme osobito su naile na otpor hrvatskog i ugarskog plemstva
- 1785. ukidanje kmetstva i nova upravna podjela u Ugarskoj i Hrvatskoj
- car je ukinuo autonomiju Ugarske i Hrvatske i cijelo carstvo podijelio na deset okruga (Hrvatska se
nala u Zagrebakom i Peujskom okrugu)
- uvoenje njemakog jezika kao sluzbenog u cijeloj drzavi, umjesto dotadanjeg latinskog
- prisilna germanizacija potaknula je jezino pitanje kod Maara, koji poinju zahtijevati uvoenje
maarskoga kao sluzbenog, a zatim i Hrvata, koji odbijaju prihvatiti i njemaki i maarski te do
poetka vlastitog preporoda ustraju na latinskom
- 1790. zbog neuspjeha u ratu s Turcima car povlai vecinu reformi i vraca stare povlastice stalezima
- u meuvremenu, hrvatsko plemstvo okrenulo se suradnji s Maarima kako bi se zajedno oduprli
germanizaciji
- iste godine zasjeda Hrvatski sabor i odluuje da ce se Hrvatska vrce upravno povezati s Ugarskom
(ali samo privremeno), Hrvatska i Ugarska imaju zajedniku vladu, a predstavnici Hrvatskog sabora
trebaju odlaziti na zasjedanja Ugarskog sabora, koji bez njihove suglasnosti ne moze donijeti nijednu
odluku o Hrvatskoj
- na zasjedanju Ugarskog sabora 1791, hrvatski zastupnici sprijeili su uvoenje maarskog jezika kao
sluzbenog na prostoru Hrvatske, ali su pristali da se uvede kao izborni predmet u kole
POSTANA8 SJE7INJENI% A0E2I;8I% 72=AVA
Kolonizacija Sjeverne Amerike zapoinje u XVII. st: Englezi, Spanjolci, Francuzi, Rusi
54
Istona oba!a( +- britanski3 ko!onija izuzetno brz gospodarski razvoj, kolonisti razliitih vjeroispovijesti
(puritanci, kvekeri, anglikanci, katolici), pretezno iz Britanije, ali ima i Nijemaca i Nizozemaca, na jugu
prevladavaju plantaze duhana i pamuka, na sjeveru se razvijaju obrti i trgovina krznima s Indijancima, jak je
graanski sloj, kojemu raste samosvijest
+E/?B?-# Se"mo&o"inji rat( francuski posjedi prikljueni su britanskom Imperiju, a indijanska plemena
potisnuta u unutranjost kontinenta, Engleska namece kolonistima nove poreze i carine jer smatra da sami
trebaju financirati svoju obranu i pokriti trokove rata
Neza"ovo!jstvo me:u ko!onistima( merkantilistika politika (Engleska diktira gospodarski razvoj, prema
kojem kolonije trebaju biti izvor sirovina i kupovati industrijsku robu iz Britanije), kolonije nemaju predstavnika
u Britanskom parlamentu (iako imaju 2,5 mil. stanovnika), osobito je omrazen Zakon o peatima (porez na
svaki tiskani materijal)
+EE-# L4ostonska ajankaM - prosvjed protiv monopola Istonoindijske kompanije u prekomorskoj trgovini
poetak otvorene pobune
+EE.# Prvi kontinenta!ni kon&res u P3i!a"e!p3iji( 55 predstavnika 12 kolonija, dogovoren je bojkot
engleske robe i izrazeno miljenje da kolonije i Metropola imaju jedino zajednikog vladara i nita vie
+EE/# 2at za nezavisnost, zapoinje incidentom kod Lexingtona, slijedi bitka kod Bunker Hilla, Amerikanci su
porazeni, pa zapoinje ujedinjavanje kolonijalnih milicija u jedinstvenu vojsku (US Army), zapovjednik 1eor&e
Nas3in&ton
+EE?# 'e+laraci,a ne-a.isnosti $T3omas Je''erson), prihvacena na Drugom kontinentalnom kongresu,
objavljuje odvajanje kolonija od UK na temelju sljedecih naela:
- svi su ljudi jednaki u svojim prirodnim pravima
- prirodna pravo jesu zivot, sloboda, teznja ka sreci te privatno vlasnitvo
- suverenitet pripada narodu, koji je skup slobodnih pojedinaca, pa je tu i pravo na izbor oblika
vladavine
Prekretnica rata jest amerika pobjeda kod Saratoge (1777), Amerikanci preuzimaju inicijativu i poinju primati
pomoc od Francuske, britanska vojska kapitulirala je kod Yorktowna 1781.
+EC-# 0ir u Parizu: UK priznaje neovisnost SAD i odrie se svih teritorija izmeu Atlantskog oceana i
Mississipyja
+ECE# *stav SA7 $James 0a"ison)( drzave su povezane u uniju i imaju zajednike poslove i organe vlasti,
postoji trodioba vlasti i slobodni izbori, na elu izvrne vlasti jest predsjednik, zakonodavno tijelo podijeljeno je
na Kongres (zastupnici graana) i Senat (zastupnici drzava), utvrena su neotuiva prava pojedinca
(okupljanje, govor, vjeroispovijest, vlasnitvo, pravedno suenje), otvorena pitanja jesu ropstvo na Jugu te
pripadnost suverenih prava izmeu drzava i Unije
1789. George Washington prvi izabrani predsjednik
1800. glavni grad Washington DC
1803. Thomas Jefferson, treci predsjednik, kupio je od Napoleona pravo na Louisianu i tako udvostruio teritorij
SAD
1812-14. drugi britansko-ameriki rat, SAD su pokuale osvojiti Kanadu
+C,-# 0onroeva "oktrina( SAD nece dopustiti europsko uplitanje na amerikom kontinentu, ali se nece niti
mijeati u europsku politiku izolacionistika vanjska politika (SAD nastupaju kao zatitnik odcjepljenih
kolonija u Latinskoj Americi)
Prvih pet predsjednika: George Washington, 1789-97, John Adams, 1797-1801, Thomas Jefferson, 1801-09,
James Madison, 1809-17, James Monroe, 1817-25.
VE9I8A I2ANA*S8A 2EVO9*AIJA $+ECDBD/)
*zro<i
- irenje prosvjetiteljskih ideja: naobrazeni slojevi drutva uviaju drutvena proturjeja i odbacuju
autoritet dvora i Crkve, drutveni ugovor, jednakost ljudi, primjer Amerike
- zastarjeli staleki sustav 1. stalez: svecenstvo, 2. stalez: plemstvo, 3. stalez: svi ostali (97%
stanovnitva placa poreze, a nema politikih prava)
- polozaj treceg staleza postoji bogato graanstvo koje zahtijeva sudjelovanje u vlasti i provedbu
reformi, dok su siromani slojevi izrazito obespravljeni i buntovni, meutim, i neki pripadnici 1. i 2.
staleza zahtijevaju reforme
- prepreke za razvoj gospodarstva - unutarnje granice i zastarjeli porezni sustav
- financijska kriza drzave: skupi aparat apsolutistike monarhije, poraz u Sedmogodinjem ratu,
financijska pomoc Amerikancima u ratu za neovisnost
- Luj XVI. (1774-1792) nema dara za politiku, zbog otpora plemstva zaustavio je svaki pokuaj
ozbiljnijih reformi (npr. Turgotove fiziokratske reforme)
- 80-ih godina uslijedilo je nekoliko nerodnih godina to je dovelo do nestaice hrane i gladi
Tijek revo!u<ije
Pariz, svibanj 1789. god, kralj zeli rijeiti krizu povecavanjem poreza, no ne usuuje se to uiniti samovoljno pa
saziva 1enera!ne sta!ee (staleki sabor, koji nije sazivan od 1614. g).
- pristae reformi vide priliku za ostvarenje zahtjeva, postavlja se pitanje naina glasovanja
- tradicionalno, svaki je stalez imao jedan glas, meutim, treci stalez imao je zastupnika koliko prvi i
drugi zajedno
9ipanj +ECD# Naro"na skuptina( ine je svi zastupnici treceg staleza te pristae reformi iz prvog i drugog
55
- Narodna skuptina zasjeda neovisno o Generalnim stalezima i kralju i zahtijeva ukidanje stalekog sustava
(grof Mirabeau)
Srpanj +ECD# *stavotvorna skuptina
- kralj je zeli raspustiti i okuplja vojsku oko Pariza te ce biti povod za opcu pobunu protiv monarhije
Naro"na &ar"a naoruzano graanstvo na elu s Laffayetteom (veteran iz Amerikog rata za neovisnost)
+.# VII# pa" 4asti!!e (zatvor i skladite oruzja) zapoinje val pobuna u cijeloj zemlji
8o!ovoz +ECD# Ustavotvorna skuptina donosi 'e+laraci,u o pra.ima /o.,e+a i 0ra1anina (tu se istiu
ljudska prava, narodni suverenitet i pravo na izbor vladavine)
- kralj formalno prihvaca odluke skuptine to je kraj apsolutne monarhije, kralj se ak preselio iz
Versaillesa u Pariz
Reforme: Skuptina ukida kmetstvo, proglaava jednakost graana, plijeni crkvene posjede, uvodi novu
administrativnu podjelu (departmani), raspisuje izbore za drzavne sluzbe.
Lipanj 1791. Luj XVI. pokuava pobjeci iz zemlje, no ne uspijeva i zadrzavaju ga u kucnom pritvoru
2ujan +ED+# Prvi 'ran<uski ustav: Francuska je ustavna i parlamentarna monarhija, zakone treba donositi
Zakonodavna skuptina, birako pravo ogranieno je izbornim cenzusom (takav sustav najvie odgovara
bogatom graanstvu), potvrena je jednakost svih graana pred zakonom
Stranke( 2iron3inci zastupaju interese bogatog graanstva, ,a+obinci radikalni revolucionari i
republikanci, oslanjaju se na siromane mase (na elu im je M. Robespierre)
2at( u travnju 1792. Austrija i Pruska napadaju Francusku s ciljem vracanja starog poretka jer se boje da ce se
pobuna proiriti na njihove zemlje, opca mobilizacija u Francuskoj, puk trazi svrgavanje kralja jer ga smatraju
glavnim krivcem za rat
Kolovoz 1792. kralj je svrgnut i zatvoren zbog veleizdaje
8onvent novi parlament izabran opcim pravom glasa, jakobinska vecina
,+# IF# +ED,# Iran<uska 2epub!ika (geslo Sloboda, bratstvo, jednakost)
- kralj je u sijenju 1793. javno giljotiniran, gotovo sve europske drzave sklapaju savez protiv Francuske
i objavljuju joj rat (Prva protufrancuska koalicija)
VI# +ED- 6 VII# +ED.# jakobinska "iktatura
- Komitet javnog spasa (Robespierre, Marat, Danton)
- 7ru&i ustav( opce pravo glasa, velike graanske slobode i socijalna zatita
- teror( progoni i pogubljenja neprijatelja naroda (vie od 30,000 javnih pogubljenja), Dekret o
osumnjienima, na udaru su aristokrati i njihove sluge, visoko svecenstvo, zirondinci, pa i jakobinci
koje Robespierreovi suradnici smatraju mogucim izdajnicima, Revolucija jede svoju djecu, opca
nesigurnost
- uvedena je reforma kalendara te mjera i utega (metriki sustav)
- ukinuta je katolika vjera i uveden kult Najviega bica
Termi"orski prevrat jedna jakobinska frakcija (termidorci) svrgnula je Robespierrea jer su smatrali da je
otiao predaleko i povezala se s bogatim graanstvom
+ED/# Tre5i ustav( ogranieno izborno pravo, dvodomni parlament (Vijece pet stotina i Vijece starijih),
Direktorij (peterolano predsjednitvo)
Zak!juak: Tijekom uruavanja sustava apsolutne monarhije, vlast su preuzele snage koje su htjele provesti
reforme, a zatim su im vlast preoteli ekstremisti koji su unitili sami sebe. Inicijativu su opet preuzeli
konzervativni krugovi, a nakon Napoleonova pokuaja izvoza Revolucije, u Francuskoj je obnovljena
monarhija. Ipak, osnovne socijalne reforme ostale su na snazi, a Francuska revolucija bit ce uzor svim buducim
revolucionarima. U XIX. stoljecu izbit ce vie graanskih revolucija u Europi i Latinskoj Americi.


NAPO9EONOVO 7O4A

V!a"avina 7irektorija +ED/B+EDD#
- rat: preokret na bojitu u francusku korist, odstupanjem jakobinaca s vlasti popravio se meunarodni
polozaj Francuske, sve lanice protufrancuske koalicije, osim Austrije i Britanije, sklapaju s njome mir
- raste utjecaj vojske u drzavi, ona je popunjena opcom mobilizacijom, vojnici su motivirani jer vjeruju
da ratuju za slobodu, jednakost i bratstvo te francusku naciju, od 1795. vrhovni zapovjednik je mladi
general Napoleon Bonaparte (potjee iz sitne plemike obitelji s Korzike)
- +EDE# mir u Aampo Iormiju: Austrija ustupa Francuskoj Belgiju i sjevernu Italiju (Cisalpinska
Republika), ali dobiva veci dio bive Mletake Republike (s Dalmacijom)
- +EDC# Napo!eonova e&ipatska ekspe"i<ija: trebala je ugroziti britansku trgovinu s Indijom i uiniti
Egipat francuskim protektoratom neuspjeh
- 2. protufrancuska koalicija
- Direktorij nije uspio uvesti stabilnost u zemlji, pa raste nezadovoljstvo, moguc je i povratak jakobinaca
i obnova monarhije
- problemi: nedjelotvorna drzavna uprava, nesreen pravni sustav, pitanje odnosa s Katolikom crkvom
- 8. XI. 1799. Napoleonov drzavni udar i uspostava Konzulata
56
8onzu!at +EDDB+C>.#
- kao prvi konzul Francuske Republike Napoleon ima diktatorske ovlasti u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti
(4. ustav), a privid demokracije postize se estim plebiscitima
- jaka sredinja vlast i administracija
- snazna vojska i policija
- 1ra:anski zakonik: potvrena graanska jednakost, pravo vlasnitva nad imovinom od doba
Revolucije, slobodno trzite, graanski brak, sloboda vjeroispovijesti.
- +C>,# konkor"at s 8ato!ikom <rkvom: Crkva je morala priznati gubitak imovine iz doba
Revolucije, ali dobiva zatitu francuske drzave
- gotovo svi drutveni slojevi podrzavaju Napoleona jer je uspostavio red
- gospodarski procvat (zahvaljujuci kontinentalnoj blokadi sprijeena je konkurencija britanske robe)
- +C>.# Napo!eon se okrunio za L<ara Iran<uzaM
Aarstvo +C>.B+C+/#
- zahvaljujuci ratnim pobjedama Francuska zadobiva prevlast u Europi, ali je ne moze zadrzati ako ne
postigne trajan mir s V. Britanijom i Rusijom
- rat traje uz krace prekide od 1792. do 1815. (ukupno 7 koalicija protiv Francuske), pa se francusko
gospodarstvo naposljetku iscrpilo
- 1805. britanska pobjeda kod Tra'a!&ara (Nelson) unitena glavnina francuske flote
- 1805. francuska pobjeda nad austrijsko-pruskom vojskom kod Auster!itza
- +C>?# mir u Pounu: ukinuto Sv. Rimsko Carstvo, Austrija izgubila Veneciju, Istru i Dalmaciju,
potvrena francuska prevlast u zapadnoj Njemakoj i Italiji (stvorene satelitske drzave Rajnski Savez
i Kraljevina Italija)
- 1807. mir s Rusijom i Pruskom u Tilzitu, stvoreno Varavsko Vojvodstvo
- 1808. osvajanje Spanjolske
- +C>D# mir u S<3Onbrunu, Austrija pristaje na nove ustupke (Ilirske Pokrajine)
- teritorij Francuskog Carstva obuhvaca Belgiju, Nizozemsku, veci dio Italije, njemake zemlje do rijeke
Rajne te Ilirske Pokrajine, u satelitskim drzavama Napoleonovi roaci postaju kraljevi i uvodi se
Graanski zakonik
- +C+,B+-# po3o" na 2usiju: povod je rusko nepotivanje blokade Britanije, Velika armija (600,000
ljudi), bitka kod Borodina (neodluena), Napoleon ulazi u Moskvu, no ne moze nadzirati ogroman ruski
teritorij, povlaenje uz velike gubitke (vie od 90%)
- 1813. bitka naroda kod Leipziga snage Koalicije teko su porazile Napoleona i krenule prema
Parizu
- 1814. Napoleon je abdicirao i povukao se na otok Elbu, a na vlast u Francuskoj doao je kralj Louis
XVIII. (restauracija monarhije)
- +C+/# Napo!eonovi3 Lsto "anaM, konaan poraz kod Nater!ooa i progonstvo na Sv. Heleni
7u&orone pos!je"i<e: ideje graanstva i nacije proirile su se meu svim europskim narodima i
drutvenim slojevima, to ce pridonijeti stvaranju novog mentaliteta i preobrazbi svih drutava Europe u
XIX. stoljecu.
%2VATS8A * 7O4A NAPO9EONA
+EDE# mir u Aampo Iormiju( ukinuta Mletaka Republika, iji teritorij, zajedno s Dalmacijom i Istrom,
Francuzi preputaju Austriji (kao nadoknadu za Belgiju)
- prvi puta se unutar Habsburke Monarhije postavlja zahtjev za ujedinjenjem Dalmacije s Banskom
Hrvatskom, Be to odbija i stvara posebno upravno podruje
+C>?# mir u Pounu: Austrija mora odstupiti Veneciju, Dalmaciju i Istru Francuzima, tj. satelitskoj Kraljevini
Italiji
Iran<uska uprava u 7a!ma<iji i Istri
- vojna uprava maral Auguste Marmont, civilna Vincenzo Dandolo
- podinjavanje Crkve drzavi, graanski zakoni, gospodarske reforme
- kolstvo: licej u Zadru i 7 gimnazija (na talijanskom jeziku)
- 1806-10. u Zadru se objavljuju dvojezine novine -l ,egio Dalmata > (raglski Dalmatin (prve novine
na hrvatskom jeziku)
- 1808. F. M. Appendini: !rammatica della lingua -l#rica (hrvatska gramatika na talijanskom)
*ki"anje 7ubrovake 2epub!ike( 1806. francuska okupacija, 1808. sluzbeno ukidanje i pripajanje Dalmaciji
+C>DB+C+-# I!irske pokrajine
- upravno podruje izravno prikljueno Francuskom Carstvu, osim Dalmacije, Istre i Dubrovnika,
obuhvaca i pokrajine koje nakon mira u Schnbrunu Austrija mora odstupiti (Tirol, Kranjsku i svu
Hrvatsku juzno od Save)
- Napoleon je stvorio I. pokrajine iz stratekih razloga, kako bi odsjekao Austriju od Jadrana i kako bi
mogao izravno pomagati Osmanlijama u sluaju njihovog sukoba s Rusijom
- sjedite: Ljubljana, namjesnik: Auguste Marmont
- sluzbeni jezik trebao je postati ilirski, tj. hrvatski, standardiziran prema dubrovakom govoru (Sime
Starevic, 0ova ri/oslovnica iliri/ka, 1812)
- Lujzijana (zavrena 1811), nova cesta od Karlovca do Rijeke
- uveden je Graanski zakonik (1812) i osnivaju se kole
- u nekadanjoj Vojnoj krajini (Vojna Hrvatska) zadrzana je vojna uprava
57
- unato francuskim pokuajima da pridobiju domace stanovnitvo, ono je bilo nezadovoljno visokim
porezima, novaenjem i stradanjima u pohodu na Rusiju
- najvaznije trajno dostignuce francuske vlasti bila je modernizacija uprave i sudstva
- ilirski naziv za narod i jezik bit ce kasnije prihvacen u hrvatskom preporodu (pojam ilirski esto se
rabio od XVI. st, meutim, nije bilo jasno na koje sve krajeve i narode se odnosi)
1813. Francuzi se povlae iz Ilirskih pokrajina i preputaju ih Austriji
1815. habsburka vlast nad tim prostorom potvrena je na Bekom kongresu
E*2OPS8I PO2E7A8 NA8ON NAPO9EONA
4eki kon&res $IF# +C+.BVI# +C+/) zasjedanje europskih vladara i ministara o novom starom poretku u
Europi
- Aleksandar I. od Rusije, Franjo I. od Austrije, austrijski kancelar Metternich, Fridrik Vilim III. od
Pruske, britanski ministar vanjskih poslova Castlereagh
- naelo legitimizma: povijesno pravo dinastija, restauracija starih dinastija
- naelo ravnoteze snaga u Europi
- granice drzava ipak su donekle promijenjene u odnosu na stanje prije Napoleona: veci dio Poljske
pripao Rusiji, Pruska dobila nadoknadu na raun susjednih njemakih knezevina, Austriji vracen sjever
Italije i Ilirske Pokrajine, ali ne Belgija dio Ujedinjene Nizozemske; Britanija iri kolonijalno carstvo
(Malta, jonski otoci, Juzna Afrika), stvoren Njemaki Savez (38 drzava, ukljuujuci Austriju i Prusku)
- cilj je bilo stvoriti konzervativan i stabilan sustav
- zabranjena trgovina robovima
- utjecaj liberalnih i nacionalnih ideja nije se mogao suzbiti, a nerijeena socijalna i nacionalna
proturjeja pojedinih drzava uzrokovat ce nove revolucije
Sveta A!ijansa savez vladara na elu s Austrijom, Pruskom i Rusijom ija je obveza bila vojna intervencija u
cilju ouvanja poretka (u nju su bile ukljuene sve drzave osim Britanije i Osmanskog Carstva)
*je"injeno 8ra!jevstvo u prvoj po!ovi<i FIF# sto!je5a
- industrijalizacija je uznapredovala (polovica ukupne svjetske industrijske proizvodnje)
- radnitvo je brojan drutveni sloj i postavlja zahtjeve za poboljanjem polozaja
- politiki sustav je stabilan
- drzava vodi liberalnu ekonomsku politiku (odgovara poduzetnicima), ali i provodi neke socijalne mjere
(ogranienje djejeg rada, a od 1825. doputeno je radniko udruzivanje)
- izborna reforma 1832. izborno pravo ima oko 20 % mukaraca
- artizam (od People$s 7harter narodna povelja) radniki pokret 30-ih i 40-ih godina koji iznosi
zahtjeve Parlamentu putem peticija (opce pravo glasa, skracenje radnog dana i sl.) vlada je pristala
na neznatne ustupke
Irsko pitanje: vjerska podjela stanovnitva podudara se sa socijalnom podjelom (katolici seljaci-
zakupnici, protestanti - veleposjednici), Ujedinjeni -rci zahtijevaju ravnopravnost, britanska uprava provodi
represiju, 1798. ustanak uguen u krvi, 1801. unija Irske i Britanije ukinut irski parlament
*stanak "ekabrista u 2usiji $+C,/) Rusija ima izrazito zaostao feudalni poredak, pojavljuju se zahtjevi za
reformama meu obrazovanim krugovima, prilikom stupanja na vlast cara Nikole I. pobunila se vojska u St.
Petersburgu, pobuna je bila u prilog careva brata Konstantina, ali su se izvikivale i parole o slobodi, naravno,
bila je uguena
Iran<uska 6 restaura<ija 4ourbona
- Luj XVIII. (brat Luja XVI, 1814-1824) izdao je Ustavni akt: Francuska je ustavna monarhija s
dvodomnim parlamentom, izborno pravo ogranieno je imovinskim cenzusom, Graanski zakonik ostao
je na snazi
- stanjem nije zadovoljno ni graanstvo ni aristokracija koja zeli osvetu i potpunu obnovu starog sustava
- Karlo X. (1824-1830) rasputa parlament i pokuava vladati dekretima kao apsolutist
- Srpanjska revo!u<ija +C->, zapoinje pobunom parikih graana na elu s Laffayetteom, voe
nemaju jasne ciljeve, umjereni rojalisti dovode na vlast novog kralja iz dinastije Orleans
- Luj Filip (Luj XIX, 1830-1848) kralj-graanin, obnavlja Ustavni akt, oslanja se na krupno
graanstvo i sam je veliki ulaga
*stanak u 4e!&iji $+C->) Belgija je pripojena Ujedinjenoj Nizozemskoj, Belgijanci se smatraju zakinutima
jer vodece polozaje u drzavi zauzimaju protestanti i vladaju u prilog industrijski razvijenog Sjevera, Francuska i
Velika Britanija priznaju neovisnost Belgije koja postaje ustavna monarhija
8ra!jevina Po!jska, tzv# Lkon&resnaM Po!jska, trebala je s Rusijom biti samo u personalnoj uniji, ima
vlastitu vladu, parlament i vojsku, Nikola I. ograniava autonomiju Poljske
1830. ustanak u Varavi Poljska proglaava odcjepljenje (povod je vijest da ruski car namjerava poljsku
vojsku poslati da se bori protiv revolucija u Zapadnoj Europi)
- ustanak je krvavo uguila ruska vojska, pa je autonomija Poljske potpuno ukinuta
- represiju nad Poljacima provode i Pruska u Poznanskoj Knezevini i Austrija u Galiciji
- stvaranje poljske politike emigracije u Parizu
58
E*2OPS8E I7EO9O1IJE * P2VOJ PO9OVIAI FIF# ST#
I"eo!o&ija idejni sustav koji je usko vezan uz politiki program, tezi urediti odnose u drutvu, ali i zivot
svakog pojedinca
2EA8AIJA reakcionari XIX. st. jesu predstavnici starog plemstva koji se pozivaju na uenja o bozanskom
pravu i tradiciju, a cilj im je vratiti poredak otprije Francuske revolucije i osvetiti se, natraznjaci, primjer
reakcionarne politike: Karlo X. u Francuskoj
8ONZE2VATIVIZA0 konzervativci zagovaraju tradiciju kao jamac stabilnosti drutva, nisu protiv svake
promjene poput reakcionara, ali se suprotstavljaju revolucijama, doputaju reforme samo ako ih provode
mjerodavne ustanove, vrijednosti: obitelj, religija, autoritet vladara, primjer konzervativne politike: Metternich
9I4E2A9IZA0 vieznaan pojam, liberali, u opcem smislu, jesu svi koji zagovaraju slobodu pojedinca i
suprotstavljaju se apsolutizmu i policijskoj drzavi
Po!itiki !ibera!izam XIX. st. istie prosvjetiteljske ideje (suverenost naroda, jednakost ljudi, slobodu trzita,
vladavinu prava), brani prava pojedinca naspram drzave i vjeruje u napredak ovjeanstva. Obino je povezan
s ekonomskim liberalizmom i nacionalnim pokretima.
Ekonomski !ibera!izam jest uenje Adama Smitha o slobodnom trzitu i nemijeanju drzave u gospodarstvo.
(Moguce je da netko istovremeno bude ekonomski liberal i politiki konzervativac).
1ra:anski $umjereni) !ibera!izam ideologija bogatog graanstva, zalaze se za imovinski i obrazovni
cenzus (politika prava treba zasluziti!), ne vodi rauna o socijalnim pitanjima (ako svi imaju jednake
mogucnosti, siromani slojevi sami su odgovorni za svoj polozaj).
2a"ika!ni !ibera!izam zalaze se za opce pravo glasa, republikansko ureenje i socijalne reforme
Primjer: tajna drutva karbonara (Italija, njemake zemlje, Francuska, Spanjolska)
SOAIJA9IZA0B*TOPIZA0 razliita uenja koja zamiljaju stvaranje drutva jednakosti i opceg blagostanja,
usko je vezan uz radikalni liberalizam, a njegove su pristae pretezno mladi intelektualci, uglavnom su pisali
kako savreno drutvo treba izgledati, no ne i kako ga stvoriti, kasnije ce utjecati na radniki pokret i Marxovo
uenje o proleterskoj revoluciji
NAAIONA9IZA0 ideologija nacionalnih pokreta, nacionalni pokreti teze stvaranju nacionalnih drzava, a
njihov nositelj je graanstvo, nacija se shvaca kao politika zajednica cijelog jednog naroda, u zapadnoj Europi
nacionalne su drzave vec formirane, pa se takvi pokreti pojavljuju u srednjoj i istonoj Europi.
Preduvjeti nacionalizma: ideja drutvenog ugovora, kulturne (vjera, jezik, tradicija), gospodarske i povijesne
znaajke naroda na nekom prostoru
Do kraja XVIII. st. umjesto nacije postoji pojam politikog naroda (povlateni stalezi).
U XIX. st. pokret romantizma pobudio je zanimanje za puku kulturu i uveo pojam duh naroda (Johan
Herder).
Etape na<iona!no& pokreta(
1. Kulturni preporod intelektualci prouavaju narodnu batinu, povijest, standardiziraju jezik i ire ideju
nacionalnog preporoda (XVIII-prva pol. XIX. st.)
2. Politiki zahtjevi graanstvo formulira nacionalni program: stvaranje nacionalne drzave,
ujedinjenjem ili odcjepljenjem odnosno autonomijom (oko sredine XIX. st.)
3. Masovni nacionalizam nositelj nacionalnih zahtjeva postaju seljaki ili radniki slojevi (kraj XIX. i XX.
st.)
Na<iona!ni za3tjevi prve po!ovi<e FIF# sto!je5a(
- ujedinjenje njemako i talijansko pitanje
- oslobaanje od strane vlasti poljsko i irsko pitanje, narodi Osmanskog Carstva
- autonomija traze ju narodi Habsburke monarhije
2EVO9*AIJE +C.CB.D 6 LP2O9JEKE NA2O7AM
1848. od Atlantika do Karpata izbija niz revolucija sa graansko-liberalnim, socijalnim i nacionalnim zahtjevima
(esto su isprepleteni)
I2ANA*S8A
- Veljaka i lipanjska revolucija, prva je ostvarila graansko-liberalne ciljeve, u drugoj su postavljeni
socijalni zahtjevi, zbivanja u Francuskoj bila su poticaj drugim zemljama
- ustavna monarhija s izbornim cenzusom (0,5 % stanovnika ima pravo glasa)
- oporba spram monarhije: republikanci (radikalni liberali) i socijalisti
- od 1846. zemlju potresa gospodarska kriza
- socijalni problemi Pariza: nezaposlenost, nedostatak stanova, niske nadnice
- veljaa 1848. vlada je zabranila odrzavanje banketa u Parizu, sukob vojske i demonstranata
prerastao je u ustanak parike sirotinje
- Luj Filip odrekao se prijestolja, Privremena vlada sastavljena od radikalnih liberala proglaava 2.
Francusku Republiku
- uvedeno je opce pravo glasa, a u ime prava na rad poduzet je program javnih radova
- travanj 1848. na izborima za Konstituantu pobjeuju monarhisti (osvajaju 25 %, zahvaljujuci
glasovima seljaka koji nisu zadovoljni novim porezima)
- Parlament ukida javne radove i daje uhititi voe radikala, Republika je ipak opstala
- lipanj 1848. nova radnika pobuna u Parizu uguena u krvi
59
- prosinac 1848. na predsjednikim izborima pobjeuje Louis Napoleon Bonaparte (carev necak)
odgovara konzervativcima, ali i nizim slojevima kojima daje obecanja
- 1851. Bonaparte rasputa parlament i uvodi osobnu diktaturu
- 1852. proglaava se za cara Napoleona III, 2. Carstvo potvreno je plebiscitom
- sustav vladavine slian je 1. Carstvu: autoritarna drzava igra ulogu posrednika u napetostima izmeu
ekonomskih klasa, mjeavina liberalnih i konzervativnih mjera
TA9IJANS8E ZE09JE
- Pijemont-Sardinija, Austrijsko Carstvo (Lombardija i Venecija), Parma, Modena, Toskana, Papinska
Drzava, Kraljevstvo Dviju Sicilija
- ,isorgimento (Preporod): kulturni pokret obrazovane elite, nakon kratkotrajnog ujedinjenja pod
Napoleonom ,isorgimento postavlja i politiki cilj ujedinjenja
- glavna prepreka ujedinjenju Habsburgovci
- pokret Mlada Italija (Giuseppe Mazzini), 1834. Mlada Europa
- sijeanj 1848. nemiri u Sicilskom Kraljevstvu potaknuti gospodarskom krizom
- sijeanj-ozujak 1848. vladari Sicilije, Pijemonta i Toskane te papa donose ustave
- ozujak talijanski ustanak u austrijskom Milanu i Veneciji
- ljeto 1848. kralj Pijemonta Karlo Albert napada Austriju, porazen od marala Radetzkoga
- veljaa 1849. revolucija u Rimu Republika
- Giuseppe Garibaldi
- do proljeca 1849. francuske snage porazile su revolucionare u Papinskoj Drzavi, a Austrija je obnovila
vlast u Lombardiji i Veneciji
- ujedinjenju Italije nije bio sklon nijedan talijanski vladar, osim Karla Alberta, pogotovo strane sile, sam
pokret bio je nejedinstven
- tekovine revolucije bili su ustavni poredci u talijanskim drzavama i ukidanje kmetstva

NJE0A;8E ZE09JE
- Sveto Rimsko Carstvo i kasniji Njemaki Savez samo su u teoriji drzave
- svijest o zajednikoj njemakoj kulturi i jeziku iri se meu graanstvom zahvaljujuci romantizmu,
lazne nade o ujedinjenju dao im je Napoleon
- nema jedinstvenog stava oko ureenja ujedinjene Njemake
- Velika Njemaka: obuhvacala bi sve njemake zemlje ukljuujuci i Austriju, na elu bi bili
Habsburgovci
- Mala Njemaka: Austrija bi bila iskljuena iz ujedinjenja koje bi trebala provesti pruska dinastija
Hohenzolern
- proljece 1848. nemiri uzrokovani gospodarskom krizom ire se svim njemakim zemljama
- zahtjevi: socijalni ukidanje ostataka feudalizma, liberalni uvoenje ustava, nacionalni ujedinjenje
- Pruska: ozujak 1848. revolucija u Berlinu - kralj Fridrik Vilim IV. pristaje na sazivanje parlamenta i
donoenje ustava, jesen kralj rasputa parlament, 1849. pruski ustav kralj i dalje ima velike ovlasti
- Frankfurt na Majni zasjedanje Svenjemakog parlamenta, donesen je ustav: Njemako ce Carstvo
biti federacija drzava sa zajednikim vladarom, vladom i parlamentom, malonjemako rjeenje
- pruski kralj odbio je carsku krunu, a Svenjemaki parlament je rasputen
- tekovine revolucije: ukidanje kmetstva i ustavi pojedinih njemakih drzava
%A4S4*2J8A 0ONA2%IJA
- apsolutistika monarhija, car Ferdinand je slabouman, pa stvarna vlast pripada kancelaru Metternichu
- povod revolucijama bili su lo urod i zbivanja u Francuskoj
- pojavilo se vie meusobno suprotstavljenih struja, zajedniki su im socijalni zahtjevi (ukidanje
kmetstva) i liberalni zahtjevi (ustav i graanska jednakost)
- sredita revolucija u proljece 1848: Be, Prag, Peta
- Nijemci: umjereni liberali i njemaki nacionalisti (traze pripajanje Velikoj Njemakoj)
- Maari: nacionalni pokret u poetku trazi liberalne reforme i autonomiju, naposljetku potpunu
samostalnost i Veliku Maarsku
- Cesi: umjerena struja austroslavizam (opstanak Habsburke Monarhije koja ce dati autonomiju
Cesima i ostalim slavenskim narodima), radikalna struja panslavizam (ujedinjenje svih Slavena pod
pokroviteljstvom Rusije)
- Hrvatskom je upravljao ban Josip Jelaic koji je istovremeno bio odan dinastiji i podrzavao liberalne,
socijalne i nacionalne zahtjeve Hrvata (austroslavizam)
- meunacionalni sukobi: Cesi-Nijemci, Talijani-Nijemci, Poljaci-Ukrajinci, Maari protiv Hrvata, Srba,
Slovaka i Rumunja
- dvor je u poetku pristajao na ustupke, ukinuto je kmetstvo i obecan ustav
- od ljeta 1848. carska vojska preuzima nadzor nad sreditima revolucije, pobjede u Italiji, srpanj -
Prag, u listopadu Be, ostao je jo problem Ugarske
- proljece-ljeto 1849. guenje maarske revolucije uz pomoc ruske intervencije
- od prosinca 1848. na vlasti je car Franjo Josip, izrazito konzervativan vladar, ustav koji je oktroirao
1849. ubrzo ce biti ukinut, a apsolutizam obnovljen
- jedino dostignuce bilo je ukidanje kmetstva
ISTO;NO PITANJE
60
ISTO;NO PITANJE pitanje opstanka i ustroja Osmanskoga Carstva
OS0ANS8O AA2STVO bolesnik na Bosporu, od XVIII. st. slabi, teokratska i vienacionalna drzava,
problem ravnopravnosti muslimana i krcana, europske sile imale su interese na tom podruju, pa su se
mijeale u unutarnja pitanja O. C, u prvom redu Rusija (planovi izravnog irenja), Austrija (takoer irenje i
suparnitvo s Rusijom), Francuska (interesi na Bliskom Istoku), Britanija (interesi na Sredozemlju)
- nacionalni pokreti vie su uvjetovani slabocu Osmanskoga Carstva, nego drutvenom zrelocu
pokorenih naroda, narodne preporode obino zapoinju sunarodnjaci izvan Osmanskog Carstva
(Rumunji i Srbi u Ugarskoj, Grci u Rusiji)
2EIO20E sultani pokuavaju stabilizirati drzavu razliitim reformama
Selim III. (1789-1807) pokuaji reorganizacije vojske i uprave doveli su do otpora plemstva i janjiara,
ali i ustanka u Srbiji
Mahmud II (1808-1839) provodi uspjene reforme, ali pristaje i na ustupke pojedinim narodima i stranim
silama, ukida janjiarski red i timarsko-spahijski sustav
Abdul Medzid I. reforme tanzimata (spasonosne reforme)
1839. Hatierif od Glhane: pravna sigurnost, sigurnost privatnog vlasnitva, jednakost svih
vjeroispovijesti, opca porezna i vojna obveza
- unato liberalnim reformama, Carstvo je i dalje apsolutna teokratska monarhija
NAAIONA9NI PO82ETI I *STANAI
Srbija u Beogradskom paaluku izbijaju dva ustanka raje, 1804 (Karaore) i 1815.
1830. nastanak autonomne Knezevine Srbije na elu s dinastijom Obrenovic
Ilija Garaanin, 0a/ertanije (Nacrt) program ekspanzije Srbije na sve juznoslavenske zemlje
1rka 1821-29. grki ustanak na Peloponezu i otocima, potporu su mu dale Velika Britanija i Francuska
1830. neovisna Kraljevina Grka na elu s bavarskom dinastijom Wittelsbach
0o!"avija i V!aka autonomne rumunjske knezevine, nacionalni pokret zahtijeva ujedinjenje dviju
knezevina i potpunu samostalnost (to ce se ostvariti tek 1860)
4osna i %er<e&ovina bonjaki begovi pruzaju otpor reformama, pojavljuju se zahtjevi za autonomijom
Bosne, 1831-32. ustanak Husein-bega Gradaevica, uguen
82I0S8I 2AT $+C/-B/?) Rusija napada Osmansko Carstvo (povod: polozaj pravoslavnih podanika i nadzor
nad svetitima u Jeruzalemu), ruska okupacija Moldavije i Vlake, Francuska, Velika Britanija, kasnije i
Pijemont, staju na stranu Turaka i iskrcavaju vojsku na poluotoku Krimu, Rusija je porazena i mora odustati od
nadzora nad rumunjskim knezevinama i Crnim Morem
HVATSKA & PE'PEPOO'NO 'O%A
Stanje u 3rvatskim zem!jama na poetku FIF# sto!je5a(
- problem razjedinjenosti: Banska Hrvatska, Vojna krajina, Dalmacija, Austrijsko Primorje (Trst, Istra,
Kvarner)
- jezino pitanje: ne postoji standardizirani hrvatski jezik (pie sa na najmanje pet inaica), u Banskoj
Hrvatskoj jezik uprave i kolstva jest latinski, u Dalmaciji i Istri talijanski, u Vojnoj krajini njemaki,
Dvor nastoji germanizirati cijelu Monarhiju, a Ugarski sabor nametnuti maarski jezik i u Hrvatskoj
- pitanje nacionalne kulture: pripadnici plemstva i graanstva stjeu visoku naobrazbu u Beu i Peti i
potpadaju pod utjecaj strane kulture, seljatvo je uglavnom nepismeno i osjeca pripadnost samo uzem
zaviaju, dakle, to je hrvatska kultura?
Pretee naro"no& preporo"a 6 "o +C-/# &, otkada mozemo govoriti o pravom preporodnom pokretu,
pojavilo se vie pojedinaca koji su se zanimali za hrvatsku povijest, ozivljavanje hrvatske kulture,
standardizaciju jezika i postavljali politike zahtjeve za ujedinjavanjem hrv. zemalja i otporom spram
maarizacije, njihovoj djelatnosti pogodovalo je postupno jaanje graanstva te utjecaji Francuske revolucije,
Napoleonove uprave, nacionalnih pokreta drugih naroda, ali i sluzbene politike Bea i Pete (pokuaji
germanizacije i maarizacije)
0aksimi!ijan Vr3ova< (1752-1827), zagrebaki biskup, svjetonazor pod utjecajem prosvijecenog apsolutizma,
jo od 1790. zalaze se uvoenje ilirskog jezika kao sluzbenog u Hrvatskoj, prvi se zalaze za sjedinjenje
Dalmacije s Banskom Hrvatskom (1797), zanima se za projekte prometnog povezivanja sjeverne Hrvatske s
morem (regulacija Kupe, Lujzijana), kupio tiskaru u Zagrebu u kojoj je 1796. objavljena prva ekonomska
rasprava na hrvatskom (4emelji itne trgovine J. Sipua), biskupsku knjiznicu otvorio za javnost, 1813. izdao
poslanicu svecenicima da skupljaju narodne izraze, poslovice i pjesme, darovao gradu park Maksimir
%rvatski sabor +C,/( dogovoreno je da ce zastupnici koji idu u Ugarski sabor zahtijevati ujedinjenje
Varazdinskog generalata (koji odvaja teritorij uze Hrvatske i Slavonije) i Dalmacije s Banskom Hrvatskom i
izjednaavanje poreza u Hrvatskoj i Slavoniji
Ugarski sabor 1825-27: ugarski zastupnici podrzali su zahtjeve za integracijom Hrvatske, ali su trazili da
maarski postane jezik kolstva i uprave u Hrvatskoj (hrvatski zastupnici se i dalje zalazu za ostanak latinskog)
%rvatski sabor +C,E( potvrene su odluke Ugarskog sabora, o ujedinjenju je morao odluiti car, maarski
jezik uveden je kao obvezan predmet u hrvatskim gimnazijama, izabrano je povjerenstvo koje ce skupiti
dokumente o hrvatskom drzavnom pravu
+C-># 9ju"evit 1aj, Krat+a osno.a hor.ats+o4sla.ens+o0a pra.opisan,a, prijedlog pravopisne reforme
po uzoru na eki pravopis, objavljena na njemakom i hrvatskom (kajkavskom)
- Josip Kuevic, O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalm? Hrv? i %lav, pregled povijesnog
razvoja Hrvatske i njezinog drzavnog prava
61
1832. Gaj je u Zagrebu okupio intelektualni krug iliraca koji piu na ilirskom jeziku (pojam Iliri odnosio
se, u najuzem smislu, na sve Hrvate, a u najirem, na sve juzne Slavene, dok se pojam Horvati tada odnosio
samo na kajkavce)
- Janko 7rakovi5, 'isertaci,a, prvi hrvatski politiki program napisan na tokavskom narjeju (iako
je Drakovic bio kajkavac) kao uputa zastupnicima u Pozunu, zahtjev za stvaranjem Ilirikoga
kraljevstva koje bi obuhvatilo Bansku Hrvatsku, Dalmaciju i Vojnu krajinu, ali i slovenske krajeve te
osmansku Bosnu, visok stupanj autonomije za Iliriju, reforme, sluzbeni ilirski jezik bila bi
tokavti%2VATS8I NA2O7NI P2EPO2O7 $+C-/B+C.C)
Preporo"no "oba: oblikovanje hrvatske nacionalne ideje (pod ilirskim nazivom), procvat kulture na
hrvatskom jeziku, nastanak hrvatskih kulturnih ustanova
Ilirski pokret tezio je, u teoriji, stvoriti zajedniki jezini standard i politiki okvir za sve juznoslavenske narode,
pojavio se meu intelektualcima Banske Hrvatske, a prihvatili su ga Hrvati te dio Slovenaca i Srba u Hrvatskoj.
1835. g. obino se uzima kao poetak narodnog preporoda, Lj. Gaj poeo je u Zagrebu objavljivati 0ovine
horvat.ke s knjizevnim prilogom Danica horvat.ka, slavon.ska i dalmatin.ka
1836. hrvatski naziv u novinama zamijenjen je ilirskim, a njihov jezik nije vie kajkavski nego tokavski
- Vjekoslav Babukic propisao novi jezini standard (Osnova slovnice slavjanske narje/ja ilirskoga)
1838. prve narodne itaonice u Varazdinu, Karlovcu i Zagrebu
1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko drutvo
1842. Matica ilirska (drutvo za izdavanje svakojakih korisnih knjiga u ilirskom jeziku, dananja Matica
hrvatska)
1843. car je, pod utjecajem maarskog plemstva, zabranio uporabu ilirskog imena u Hrvatskoj (u nazivima
ustanova i novina zamjenjuje se izrazima hrvatski ili narodni, od 1845. ilirsko ime smjet ce se rabiti, ali
samo u kulturi, ali ce ga hrvatsko ime postupno istisnuti)
- Ivan Kukuljevic Sakcinski, bivi asnik, pravnik i autor prve hrvatske drame 9uran i %oija, odrzao je prvi puta
u povijesti u Hrvatskom saboru govor na hrvatskom jeziku o potrebi da hrvatski jezik zamijeni latinski kao
sluzbeni
1844. Ante Kuzmanic pokrece asopis )ora dalmatinska u Zadru ilirski pokret iri se na Dalmaciju
Pojava po!itiki3 stranaka( od 1836. hrvatska javnost se polarizirala oko nacionalno-kulturnih pitanja, oko
1840. obje struje dobit ce vlastite politike stranke
Ilirska stranka (od 1843. Narodna stranka) stranka preporodnog pokreta, zalaze se za integraciju hrvatskih,
ali i ostalih juznoslavenskih, zemalja u Monarhiji, ima pristaa meu svim drutvenim slojevima koji sudjeluju u
politikom zivotu (graanstvo, plemstvo, svecenstvo), istie naelo legitimizma i izbjegava radikalizam, geslo:
Konstitucija ugarska, kraljevina hrvatska i narodnost ilirska
Horvatsko-vugerska stranka (tzv. maaroni) zastupa vrsto povezivanje Hrvatske i Ugarske, protivi se ilirskim
idejama, za uvoenje maarskog kao sluzbenog, hrvatski jezik = kajkavski, ima pristae meu nizim
plemstvom, najvie u Turopolju i Virovitikoj zupaniji
povijesna ironija: maaroni su reakcionari koji su prirodnog saveznika nali u maarskim liberalima, dok
liberalni narodnjaci traze oslonac u konzervativnim krugovima u Beu i Peti
Srpanj +C./# krvopro!i5e na 0arkovu tr&u u Za&rebu $srpanjske rtve), povodom izbora za skuptinu
Zagrebake zupanije izbili su oruzani sukobi izmeu narodnjaka i maarona, umijeala se vojska, 13 mrtvih i
vie desetaka ranjenih, ban Franjo Haller dao ostavku, banski namjesnik biskup Juraj Haulik
Listopad 1847. posljednje zasjedanje Hrvatskog sabora kao stalekog sabora, jednoglasno je odlueno da ce
sluzbeni jezik u Hrvatskoj i Slavoniji postati hrvatski
%2VATS8A * 7O4A 2EVO9*AIJE +C.CB.D#
Zbivanja u Hrvatskoj 1848-49. god. nisu predstavljala pravu revoluciju, ali su zapoela kao odjek revolucija u
Beu i Peti, pa su i tu postavljeni socijalni, liberalni i nacionalni zahtjevi za promjenama postojeceg sustava.
25. III. 1848. odrzana velika narodna skuptina u Zagrebu, gdje su narodnjaci i predstavnici graanstva
iznijeli program LZa3tijevanja naro"aM, trazi se:
- ujedinjenje hrvatskih zemalja
- narodna nezavisnost
- uspostava Sabora kao zastupnikog tijela (umjesto stalekog) i vlade odgovorne Saboru
- graanska jednakost i sloboda izrazavanja, okupljanja i vjeroispovijesti
- ukidanje kmetstva
- postavljanje Josipa Jelaica za bana
Josip Je!ai5 $+C>+B/D), pukovnik u Glini i pristaa Narodne stranke, buduci da je Be imao povjerenja u
njega, postavljen je za bana, promaknut u generala i zapovjednika Vojne Krajine, kasnije i za namjesnika
Rijeke i Dalmacije (neformalno ujedinjenje Hrvatske), sve vrijeme bio je odan dinastiji, ali je proveo zahtjeve
narodnjaka oekujuci da ce dvor to trajno potvrditi
- travanj 1848. Jelaic prekida drzavnopravne veze s Ugarskom i postavlja Bansko vijece (vladu) koje je
odgovorno izravno njemu (Jelaiceva vlada ce samostalno upravljati Hrvatskom do rujna 1849)
- ukidanje kmetstva: banov proglas potvrdit ce Sabor dva mjeseca kasnije, kmetovi postaju vlasnici
svojih selita, odtetu vlastelinima isplatit ce drzava, tj. neizravno kmetovi koji su trebali otplacivati
dug drzavi (ostatci feudalnih odnosa u praksi su se zadrzali jo tridesetak godina)
9ipanjBsrpanj +C.C# zasjedanje prvog zastupnikog Sabora (pravo glasa odreeno je izbornim cenzusom),
znatan dio zastupnika je iz redova graanstva, a ban je kao viriliste postavio i pravoslavno svecenstvo (Jelaica
je kao bana, umjesto odsutnog Haulika, posvetio patrijarh Josif Rajaic)
- Sabor potvruje sve Jelaiceve proglase
62
- postavlja zahtjev za preureenjem Monarhije kao federativne zajednice i ujedinjenje Hrvatske s
novoproglaenim tvorevinama Ujedinjenom Slovenijom i Vojvodinom Srpskom
rujan +C.C 6 ko!ovoz +C.D# %rvatskoBma:arski rat
- Maari imaju pretenzije prema Hrvatskoj, pregovori propadaju i Sabor zapoinje organizirati obranu od
moguceg maarskog napada
- maaroni odcjepljuju Virovitiku zupaniju od Hrvatske i izravno je podinjavaju ugarskoj vladi
- Jelaic kao carski general dobiva zapovijed za uporabu sile protiv pobunjenih Maara
- 11. IX. Jelaiceve trupe prelaze Dravu i pripajaju Meimurje Hrvatskoj
- 29. IX. bitka kod Pkozda bez pobjednika, hrvatske snage odlaze prema austrijskoj granici, gdje
oekuju pojaanje
- Jelaic postaje vrhovni zapovjednik carskih snaga u Ugarskoj
- listopad Jelaic pomaze u guenju revolucije u Beu
- sijeanj 1849. Jelaic i knez Windischgrtz zauzimaju Budim i Petu
- kolovoz 1849. ruske snage nanose Maarima konaan poraz
Oktroirani $nametnuti) ustav proglasio ga je novi car Franjo Josip u ozujku 1849, Austrijsko Carstvo je
centralistika drzava, osigurana je njemaka prevlast, predvien je zajedniki parlament (Carevinsko vijece),
spominje se pravo njegovanja narodnosti, Hrvatska je definirana kao pokrajina neovisna o Ugarskoj i izravno
podreena Beu
- unato protivljenju narodnjaka, Jelaic je u rujnu 1849. proglasio da Oktroirani ustav vazi u Hrvatskoj
Zakljuak: nakon sloma revolucija, svi nacionalni i liberalni pokreti su porazeni, a u odnosu na stanje otprije
1848. Monarhija je jo vie centralizirana, god. 1851. ukinut je i ustav, jedino dostignuce za Hrvatsku bilo je
ukidanje kmetstva i kulturne tekovine preporoda
%2VATS8A * 7O4A NEOAPSO9*TIZ0A $+C/>B?>#)
Neoapso!utizam $obnov!jeni aps!o!utizam) uveden carskim patentom 31. XII. 1851.
- car Franjo Josip odluuje se ukinuti Oktroirani ustav i vratiti se na politiku centralizacije, germanizacije
i autokratskog upravljanja, ipak, provest ce nuzne modernizacijske reforme, ali odozgo
- rezim se jo zove i Bachovim po Alexanderu Bachu, bivem liberalu i njemakom nacionalistu, koji je
postao ministrom unutarnjih poslova, tj. policije
- vazan oslonac rezima jest veliki inovniki aparat i policija, Bachovi husari, u drutvenom smislu,
oslonac rezima trebalo je biti inovniko graanstvo njemake narodnosti
- Banska Hrvatska postoji kao administrativna cjelina, uz neke teritorijalne preinake (Rijeka i Meimurje
u sklopu Hrvatske, ali Istoni Srijem stavljen u nadleznost Vojvodine Srpske), nema zupanija nego je
podijeljena na pet okruzja, nema veze s Ugarskom jer je izravno podreena Beu
- sluzbeni jezik u uredima i kolstvu jest njemaki
- drutveni i kulturni zivot je sputan policijskim mjerama i cenzurom
- Josip Jelaic i dalje je ban, meutim, samo provodi naredbe kao carski guverner i nema samostalnost
odluivanja u vaznijim stvarima, umro je 1859. i naslijedio ga je nadbiskup Haulik kao banski
namjesnik
- 1852. Zagrebaka biskupija uzdignuta je na status nadbiskupije, ime prestaje izravna crkvena
povezanost s Ugarskom prvi nadbiskup Juraj Haulik
- sva politika kretanja u Hrvatskoj usmjerena su na podruje kulture
- vlada interes za daljnji razvoj jezika (Bogoslav Sulek), znanstveno prouavanje povijesti (I. K.
Sakcinski i drugi) i promicanje gospodarstva (mjesenik !ospodarski <ist)
- poetak hrvatsko-srpskog spora: polemika Ante Starevica protiv jezino-nacionalne teorije Vuka
Karadzica, prema Vuku, svi tokavci su Srbi (bez obzira na vjeru), Starevic tvrdi suprotno: svi Juzni
Slaveni (osim Bugara) jesu Hrvati (bez obzira na vjeru), pojava novih ideologija: pravatvo,
velikosrpstvo, jugoslavizam
- uz Starevica, buduci suosniva pravake ideologije je i Eugen Kvaternik, koji je otiao u politiku
emigraciju i trazio potporu za hrvatsko pitanje u Francuskoj i Rusiji
- modernizacijska strana neoapsolutizma: Austrijski graanski zakonik, uklanjanje ostataka feudalnog
sustava (odtete zemljoposjednicima i otkupi selita)
- slom neoapsolutizma: poraz u ratu od Pijemonta i Francuske ljeti 1859. pokazao je da je austrijska
vojna moc slaba, nakon toga, dolazi do financijskog sloma Austrijske Carevine, apsolutizam se morao
ukinuti jer je bio preskup i drzava se nuzno morala reformirati, novi kancelar Agenor Goluchowski
dobiva zadacu uspostaviti ustavno stanje, u ozujku 1860. sazvano je Pojaano carevinsko vijece
TE%NI;8I I ZNANSTVENI NAP2E7A8 * FIF# ST#
7oba pare tijekom XIX. stoljeca parni stroj nalazi primjenu u svim granama proizvodnje, pojavljuju se nova
prometna sredstva.
Industrijska proizvodnja i kapitalistiki odnosi pospjeuju otkrica u svim podrujima znanosti, konkurencija na
trzitu potie inventivnost, pa se znanost komercijalizira.
Revolucija prometa:
1814. George Stephenson: parna lokomotiva
1825. prva javna pruga u Engleskoj (Stockton-Darlington)
- tridesetih godina zeljezniku mrezu poinju izgraivati SAD, Francuska i njemake drzave
1807. Robert Fulton: parobrod
63
1840. prvi parobrod preplovio Atlantik
1859-69. prokopan Sueski kanal
1862-64. Siemens-Martinova pec za proizvodnju elika elik je omogucio usavravanje strojeva,
graevinarstva i brodogradnje
Od druge polovice XIX. st. vec mozemo govoriti o "ru&oj in"ustrijskoj revo!u<iji jer se pojavljuju novi izvori
energije elektrina struja i fosilna goriva
Primjena na'tni3 "erivata( stroj s unutarnjim sagorijevanjem (Rudolf Diesel), rasvjeta, kemijska industrija.
(Ipak, ugljen ce ostati glavni energent sve do XX. st)
Primjena e!ektrine ener&ije: Michael Faraday otkrio indukciju i konstruirao prvi elektromotor, Werner von
Siemens (brat Wilhelma Siemensa koji je izumio pec) otkrio dinamo (pretvaranje mehanike u elektrinu
energiju), telegraf (1849) i elektrinu lokomotivu (1879), Thomas A. Edison konstruirao zarulju (1879) i prvu
javnu elektranu (N.Y, 1882), osamdesetih godina Nikola Tesla istrazuje izmjeninu struju
Izum telegrafa vec je pedesetih godina izazvao pravu revoluciju komunikacije, gradi se telegrafska mreza i
vijesti putuju nezamislivom brzinom.
2evo!u<ija u me"i<ini( Louis Pasteur utemeljio bakteriologiju, otkrio postupak pasteri.acije i postupak
proizvodnje cjepiva (nakon to je otkrio uzronika bjesnoce)
Teorija evo!u<ije: Charles Darwin, izlozio ju je u djelu Podrijetlo vrsta (1859), svaka bioloka vrsta nastaje
postupnom preobrazbom uslijed prirodne selekcije (opstaju najbolje prilagoeni), ta teorija nije samo provela
revoluciju u biologiji nego je, zajedno s geologijom, uzdrmala i krcansku sliku svijeta (u anglosaksonskom
svijetu se ak dotada ozbiljno uzimao podatak biskupa Usshera da je Bog stvorio svijet 4004. godine prije
Krista)
Preokret u shvacanju ovjekove uloge u svijetu tri mislioca XIX. st:
- Charles Darwin: ovjek je nastao evolucijom od majmunolikih predaka tijekom stotina tisuca godina
- Karl Marx: ovjekove ideje i nain ponaanja uvjetuju gospodarski odnosi
- Sigmund Freud: ovjekov duevni zivot jest najvecim dijelom nesvjestan proces
Njihove teorije pokazuju da je ovjek igraka slijepih sila prirode (i drutva) te potkopavaju tradicionalne ideje
o jedinstvenoj ulozi koju je ovjeku namijenio Bog i slobodnoj volji. S druge strane, ovjek sada ima zadacu uz
pomoc znanosti ovladati prirodnim silama i okrenuti ih u svoju korist. Znanstvena paradigma zamjenjuje
religijsku na svim poljima.
8APITA9IZA0 I 2A7NI;8I PO82ET
8apita!izam drutveno-ekonomsko ureenje koje se zasniva na slobodnom poduzetnitvu, privatnom
vlasnitvu i trzinoj konkurenciji rada i kapitala.
Kapitalistike vrijednosti: racionalno gospodarenje, maksimalna dobit, konkurencija
Rani kapitalizam nastaje u zapadnoj Europi pred kraj srednjega vijeka, kapitalistike odnose promie, ali
ujedno i sputava apsolutistika monarhija (merkantilizam)
Klasini liberalni kapitalizam od kraja XVIII. st. do 70-ih godina XIX. st, proizlazi iz doktrine Adama Smitha,
drzave se ne mijeaju u trzine odnose, koje regulira jedino konkurencija, to ce doba prestati s razvojem nove
strukture vlasnitva
Monopolistiki kapitalizam (imperijalizam) od 70-ih godina do I. svjetskog rata, kapital se koncentrira, nastaju
monopolistiki savezi poduzeca (koncerni, karteli, trustovi), nacionalne i multinacionalne korporacije, europske
drzave pojaavaju kolonijalnu utrku kako bi proirile vlastita trzita i dole do izvora sirovina i jeftine radne
snage
Nove drutvene klase: kapitalisti (poduzetnici, vlasnici sredstava za proizvodnju) i proletarijat (radnici)
Klasna borba sukob rada i kapitala, kapitalisti povecavaju svoju gospodarsku i politiku moc te diktiraju
uvjete na trzitu, meutim, radnici s vremenom postaju svjesni da ne ovise samo oni o kapitalu nego i kapital o
njima, pa poinju zahtijevati bolje radne uvjete.
Radniki pokret:
1. do sredine XIX. st. ne postoji prava ideologija radnikog pokreta, tu su samo uenja socijalista-utopista,
radniki otpor je esto stihijski, npr. ludizam, u Engleskoj se pojavljuje artizam, na kontinentu jo nema
pravog radnikog organiziranja, radniko pitanje postavlja se tek u revolucijama 1848. g, no ono je jo u
drugom planu.
2. sredinom XIX. st. pojavljuje se sindikalni pokret koji je najjai u Engleskoj (1868. Trade Union Congress),
razliitim sredstvima pritiska (npr. trajkovi) zahtijevaju se bolji radni uvjeti u izravnim pregovorima s
poslodavcima
3. u drugoj polovici XIX. st. javlja se ideologija marksizma, a potom i socijalistike stranke i meunarodni
radniki pokret.
0arksizam( socijalna filozofija koju su uobliili Karl Marx (1818-83) i njegov suradnik Friedrich Engels u
djelima (omunisti/ki maniest i (apital (3 sveska)
- ekonomski uvjeti oblikuju ljudsku svijest i ponaanje
- povijesni procesi zbivaju se po objektivnim zakonima
- glavni pokreta povijesti jest klasna borba
- povijest se razvija u odreenom pravcu, a njezin konani cilj je besklasno drutvo (rodovsko drutvo
robovlasnitvo feudalizam kapitalizam komunizam)
- spoznajom povijesnih zakona moguce je ubrzati proces
- proleterska revolucija je neminovna, nakon nje ce uslijediti diktatura proletarijata, zatim socijalistiko
drutvo (prijelazni oblik) i napokon, komunistiko drutvo
- to uenje potkrijepljeno je obiljem dokaznog materijala iz ekonomije, povijesti i filozofije
1864. Komunistika internacionala (Prva)
1889. Druga internacionala za razliku od Prve, ne okuplja pojedince nego socijalistike stranke
64
Radniki pokret nije bio jedinstven, osim ortodoksnih marksista, postoje anarhisti, revizionisti, reformisti,
krcanski socijalisti itd.
Revizionizam marskistiki pravac Eduarda Bernsteina iz kojega ce se razviti socijaldemokracija, tu se odustaje
od revolucionarne borbe i besklasnog drutva, cilj je reformiranje kapitalizma, a sredstvo politika borba.
U zemljama gdje su socijalistike stranke mogle legalno djelovati, kao u Francuskoj i Njemakoj, prevladale su
revizionistike i reformistike struje, dok su tamo gdje to nije bilo moguce prevladale radikalne i ortodoksne
struje (npr. boljevici u Rusiji).
Stav 8ato!ike <rkve( u poetku je izrazito konzervativan (titi poredak nakon Bekoga kongresa,
suprotstavlja se ne samo radnikom pokretu vec i graanskom liberalizmu i nacionalnim pokretima), 1891.
zaokret - papa Lav XIII. izdao je encikliku ,erum novarum u kojoj priznaje postojanje radnikog pitanja, pravo
radnika na udruzivanje i pravednu raspodjelu dobara, ali i nedopustivost revolucionarne povrede privatnog
vlasnitva.
*JE7INJENJE ITA9IJE
Stanje nakon 1848: Austrija je i dalje glavna prepreka ujedinjenju, politike snage koje djeluju na ujedinjenju
su Kraljevina Pijemont i republikanci
8ra!jevina PijemontBSar"inija( ustavna monarhija s osiguranim graanskim slobodama, gospodarski
najrazvijenija talijanska drzava
1852. premijer Pijemonta postaje liberal Camillo Cavour, prvobitni politiki cilj mu je prikljuiti talijanske
pokrajine pod vlacu Austrije (Lombardiju i Veneciju) i ostvariti prevlast nad srednjotalijanskim knezevinama
(Parma, Modena, Toskana). Za taj cilj mora pridobiti:
- neku stranu silu koja ce mu pomoci protiv Austrije
- republikance (to je manji problem)
Pijemont sudjeluje u Krimskom ratu i tako poboljava odnose s Francuskom
1858. sporazum izmeu Francuske i Pijemonta Napoleon III. obvezao se da ce pomoci u ratu protiv Austrije,
a zauzvrat trazi Nicu i Savoju
- Pijemont zapoinje pripreme za rat i izaziva Be da prvi objavi rat
9ipanj +C/D# rat( u bitkama kod Magente i Solferina francusko-pijemontska vojska teko je porazila austrijske
snage
( u bitci kod Solferina poginulo je 40,000 vojnika, ratnom uzasu svjedoio je Henri Dunant, vicarski lijenik,
to ga je potaknulo da 1863. osnuje organizaciju Crvenog kriza)
- Franjo Josip pristaje na mirovne uvjete Napoleona III. i ustupa mu Lombardiju, Francuska ustupa
Pijemontu Lombardiju, a zauzvrat dobiva Nicu i Savoju
- Cavour nije bio zadovoljan takvim ishodom, pa je dao ostavku, meutim, vratio se na premijerski
polozaj, kada su u Parmi, Modeni, Toskani i Papinskoj Drzavi revolucionari preuzeli vlast
Prva 'aza uje"injenja( nakon prikljuenja Lombardije, provedeni su plebisciti u srednjotalijanskim
knezevinama i Romagni (dio Papinske Drzave) i ti krajevi su takoer prikljueni Pijemontu ujedinjena je
sjeverna i srednja Italija
- vanjskopolitika zbivanja ila su na ruku daljnjoj integraciji Italije
Druga faza ujedinjenja:
Svibanj 1860. Giuseppe Garibaldi na elu 1200 crvenokouljaa iskrcava se na Siciliji i zapoinje ustanak
Rujan 1860. Garibaldijeve snage zauzimaju Napulj, kralj Franjo II. Bourbon bjezi iz drzave, Garibaldi odustaje
od proglaenja republike i predaje vlast pijemontskom kralju Viktoru Emanuelu II.
Ozujak 1861. sluzbeno je proglaena Kraljevina Italija na elu s dinastijom Savoja
Italija trazi oslonac u Pruskoj
1866. Austrija je porazena u ratu protiv Pruske, Italija je to iskoristila da zatrazi i dobije Veneciju
1870. nakon sloma Francuskog Carstva u ratu s Pruskom, talijanske snage zauzele su grad Rim (papa je dotada
bio pod zatitom Napoleona III)
1871. Rim postaje glavni grad Italije, umjesto Torina, spor izmeu pape i talijanske drzave rijeit ce se tek
1929. nastankom drzave Vatikan
Iredenta pokret koji je, nakon ujedinjenja, tezio ekspanziji na sve krajeve u kojima zive Talijani, pa i vie od
toga (Tirol, Trst, Rijeka, Istra, Dalmacija
*JE7INJENJE NJE0A;8E
Stanje nakon 1848: iako su njemake zemlje gospodarski i kulturno bile zrele za ujedinjenje, tome je smetao
odnos politikih snaga u Europi
Prepreke ujedinjenju:
- suparnitvo Habsburgovaca i Hohenzolerna, tj. Austrije i Pruske
- teznja ostalih europskih drzava da odrze rascjepkanost zbog postojece ravnoteze snaga
S!ab!jenje Austrije( sve vie gospodarski zaostaje, ostala je izvan Carinske unije njemakih zemalja,
pogorava odnose s Rusijom, dozivljava poraz od Francuza i Pijemonteza 1859. g.
Jaanje Pruske: poboljanje odnosa s Rusijom, gospodarske i vojne reforme
1862. pruski kancelar postaje Otto von 4ismar<k (Zeljezni kancelar), odluan i autoritaran politiar
konzervativnih nazora
- podrzao je reformu vojske kojom je vojna obveza proirena na cjelokupnu muku populaciju, a vojni
rok skracen i uinjen djelotvornijim
1863. u ruskom dijelu Poljske izbio je novi ustanak, sklopljen je prusko-ruski savez, istodobno su se pogorali
odnosi Rusije i Francuske
65
1864. Austrija i Pruska zajedniki su porazile Dansku koja je htjela pripojiti knezevine Schleswig i Holstein (prva
je pripala Pruskoj, druga Austriji)
- izbija spor izmeu Austrije i Pruske oko podjele tih knezevina, Bismarck se osigurao za sluaj rata
tajnim sporazumima s Italijom (obecana joj je Venecija) i Francuskom (Pruska joj jami interese u
Belgiji ako ostane neutralna)
+C??# austroBpruski rat, Austrija porazena u bitci kod Sadove
- Austrija se morala odreci Venecije u korist Italije i odustati od mijeanja u ujedinjenje Njemake,
Pruska je pripojila neke knezevine vlastitom teritoriju
+C?E# stvoren je Sjevernonjemaki savez izmeu Pruske i knezevina i gradova na sjeveru (izvan njega su
ostale pretezno katolike zemlje Bavarska, Hessen, Baden i Wrtemberg koje su pod utjecajem Francuske)
- konanom ujedinjenju jo je smetao samo Napoleon III, Bismarck trazi povod da izazove Francusku na
rat
- izbio je spor oko nasljeivanja panjolske krune, ona je ponuena jednom roaku kralja Vilima II, koji
je u meuvremenu od nje odustao, Bismarck je dao izmijeniti pomirljivi brzojav kralja Vilima
Napoleonu i objaviti ga u novinama, Francuska objavljuje rat
+CE># 'ran<uskoBpruski rat, pruska vojska dobila je odluujucu bitku kod Sedana, Napoleon III. je zarobljen,
ime pada Carstvo u Francuskoj, Prusi opsjedaju Pariz
1871. sijeanj-veljaa Francuska pristaje na pruske mirovne uvjete, mora odstupiti Alsace i Lorainneu i platiti
odtetu od pet milijardi zlatnih franaka
+C# I# +CE+# u Versai!!esu je pro&!aeno Njemako Aarstvo (Reich) kao federativna drzava na elu s
carem Vilimom I. Hohenzolernom
Razvoj Njemakog Carstva:
- pet milijardi franaka od odtete Njemaka je iskoristila za ubrzani industrijski razvoj, osobito teke i
vojne industrije
- Njemaka ce se sa zakanjenjem ukljuiti i u kolonijalnu utrku, pa ce steci neke posjede u Africi i na
Pacifiku
- zbog brze industrijalizacije jaa radniki pokret, prema kojemu Bismarck nastupa represivno, Bismarck
dolazi u sukob s Katolikom crkvom ((ulturkamp), meutim mora popustiti
- 1890. Bismarck odstupa s vlasti, u sljedecim desetljecima najjaa politika snaga u njemakom
parlamentu postat ce socijaldemokrati
A*ST2OB*1A2S8A 0ONA2%IJA
Po!itiko stanje uoi na&o"be- neoapsolutizam nije uspio osigurati njemaku prevlast u Monarhiji i
rijeiti meunacionalne napetosti, strane sile bile su za opstanak Monarhije radi odrzavanja ravnoteze
snaga
- 1859. god. nakon poraza od Pijemonta, pada neoapsolutizam i poinju rasprave o preureenju
Monarhije, dogovor nije postignut, pa centralizam opstaje
- 1866. god. poraz od Pruske ozbiljno je ugrozio Monarhiju, Bismarck, ipak, zeli njezin opstanak jer je
ona brana velikonjemakoj i velikoruskoj ideji (Velika Njemaka ukinula bi prevlast pruskih junkera u
Reichu, Velika Rusija obuhvatila bi sve Slavene), car Franjo Josip svjestan je da je krajnje vrijeme da
se Monarhija preuredi
AustroBu&arska na&o"ba +C?E- centralizam je bio neodrziv, a pretvaranje Monarhije u federaciju
otvorilo bi niz problema i ugrozilo polozaj austrijskih Nijemaca, zato se car odluio za nagodbu s Maarima,
najjaom nacijom uz Nijemce (Maare zastupa grof Gyula Andrassy)
- Franjo Josip posebno se okrunio za kralja Ugarske, stvorena je Dvojna Monarhija
- Austrija i Ugarska dvije su suverene drzave koje povezuje zajedniki vladar te zajednika ministarstva
vanjskih poslova, vojske i financija
- dva dijela Monarhije sklapala su carinski i trgovaki savez svakih deset godina, bilo je predvieno da
Austrija razvija industriju, a Ugarska poljoprivredu, valuta je bila zajednika (zvala se forinta ili gulden,
a nakon 1892. uvedena je kruna, kovanice izdaje svaka drzava posebno, a papirni novac zajednika
sredinja banka)
- iako je Austro-Ugarska bila druga po povrini i treca po broju stanovnika meu europskim zemljama,
politiki je bila drugorazredna sila, u vanjskoj politici povezala se s Njemakim Carstvom
*&arska - obuhvaca teritorij povijesne Ugarske s Erdeljom (Transilvanija), nemaarski narodi (Slovaci,
Hrvati, Srbi, Rumunji itd.) ine gotovo polovicu stanovnitva, ali imaju polozaj nacionalnih manjina, provodi
se maarizacija
- Ugarska ima posebnu vladu i Sabor
- polozaj Banske Hrvatske reguliran je nagodbom iz 1868. god, kada joj je zajameno pravo na jezik te
samostalna uprava i sudstvo, meutim, pojedine ugarske vlade krile su odredbe nagodbe, Dalmacija i
Istra ostale su u austrijskom dijelu Monarhije, dok je Rijeka izravno pripojena Ugarskoj
- Ugarskom vladaju maarski liberali koji znaju da se maarska hegemonija moze odrzati jedino u
dualistikom sustavu (nakon I. svjetskog rata, drzava Maarska dobila je tek 40 % teritorija Ugarske)
Austrija - za razliku od centralizirane Ugarske, zadrzane su povijesne pokrajine kojima je ostavljena
stanovita autonomija (npr. Tirol, Stajerska, Ceka, Moravska, Galicija.)
- iako se provodi politika germanizacije, polozaj nenjemakih naroda daleko je povoljniji od polozaja
nemaara u Ugarskoj
- liberalne njemake vlade donose niz propisa o graanskim pravima
- drzavni parlament zove se Carevinsko Vijece, a tu su i pokrajinski sabori
66
- eko pitanje: Cesi zahtijevaju poseban polozaj poput Ugarske, ali je austro-eka nagodba izostala
zbog velikog pritiska njemakih nacionalista, eki politiari proglasili su pasivnu politiku, jaaju
panslavistike struje
- Poljaci u Galiciji imaju bolji polozaj od Poljaka u Rusiji i Njemakoj, pa njihovi politiari prihvacaju
dualizam, provodi se polonizacija galicijskih Ukrajinaca
- slovensko pitanje: nacionalni pokret zahtijeva ravnopravnost jezika i ujedinjavanje pokrajina u kojima
zive Slovenci (Kranjska, Stajerska, Koruka), narodni skupovi tabori, iz praktinih razloga meu
slovenskim politiarima prevladat ce ideja juznoslavenske suradnje
%2VATS8A P2IJE NA1O74E $+C?>B+C?C)
Obnova ustavno& stanja( dva carska ustavna akta Listopadska diploma (1860), koja saziva
pokrajinske sabore i Veljaki patent (1861), koji proglaava Carevinsko vijece zastupnikim tijelom, koje
suodluuje o zajednikim poslovima Monarhije
Car Franjo Josip nije odustao od ciljeva centralizacije i germanizacije
Stanje u %rvatskoj(
- predstavnici hrvatskih zemalja u Carevinskom vijecu, Ambroz Vraniczany za Hrvatsku, biskup J. J.
Strossmayer za Slavoniju, Francesco Borelli za Dalmaciju, sudjeluju u raspravi o preureenju
Monarhije, Strossmayer se zalaze za ujedinjenje hrvatskih zemalja i preustroj Monarhije u federaciju
nacionalnih jedinica, Borelli trazi autonomiju za Dalmaciju i protivi se njezinom spajanju s Banskom
Hrvatskom poetak dalmatinskog autonomatva
- novi ban Josip Sokevic ima zadatak obnoviti ustavno stanje u Hrvatskoj, sazvao je Bansku
konferenciju na kojoj je sastavljena predstavka za cara trazi se ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i
osnivanje dvorske kancelarije (ministarstva) za Hrvatsku
- prvi zahtjev propao je, izmeu ostalog, zbog otpora autonomaa, dok je Dvorska kancelarija osnovana
1862. a za kancelara je imenovan Ivan Mazuranic, u njenoj nadleznosti bili su pravosue, unutarnji
poslovi i obrazovanje, time je Hrvatska i dalje neovisna o Ugarskoj (Ugarska i Hrvatska imaju zasebne
kancelarije)
- Banskoj Hrvatskoj je vracen Srijem, ali su Meimurje i Rijeka ponovo oduzeti, obnovljeno je sedam
zupanija
- hrvatski je ponovo sluzbeni jezik
%rvatski sabor +C?+# zadaca mu je definirati drzavnopravni odnos spram Austrije i Ugarske te izabrati
zastupnike za Carevinsko vijece, osim izabranih zastupnika iz Banske Hrvatske smjeli su doci i predstavnici
Vojne Krajine te promatrai iz Dalmacije, Sabor je zakljuio da Hrvatska nema s Austrijom zajednikih
poslova osim osobe vladara i da nece poslati zastupnike u Carevinsko vijece, te da su zajedniki poslovi s
Ugarskom prekinuti 1848. ali da Hrvatska hoce obnoviti uniju s Ugarskom uz uvjet da joj ista prizna
autonomne poslove, car je raspustio Sabor nezadovoljan njegovim odlukama i on se nije sazivao iducih pet
godina
Nakon Veljakog patenta (1861) Franjo Josip je odluio potraziti oslonac u njemakim liberalima jer je s
njima dijelio interes centralizacije i germanizacije monarhije, Schmerlingova vlada imala je upravo tu
zadacu
1ospo"arstvo i "rutvo(
- 90 % stanovnitva ine seljaci, polako se povecava broj inovnika i uitelja, a time i graanski sloj,
poinje gospodarsko propadanje plemstva
- veleposjednici ce pitanje radne snage rjeavati unajmljivanjem nadniara, a seljaci ce se suoiti s
problemom prezaduzenosti, niskim nadnicama i premalim posjedima
- 1862. prva veca zeljeznika pruga: Zidani Most Sisak
- pojava banaka, od tridesetak njih najjaa je Prva hrvatska tedionica
- lagani industrijski rast (prehrambena i drvna industrija)
- 1866. osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (danas HAZU), jedan od
utemeljitelja je Strossmayer, prvi predsjednik Franjo Raki, trebala je biti akademija svih Juznih
Slavena u Monarhiji
Po!itike stranke(
1. Naro"na Stranka( Strossmayer, Raki, Matija Mrazovic, traze drzavnopravno rjeenje u
savezu s Ugarskom uz uvjet priznanja autonomnih poslova Hrvatske, politika ideologija
jugoslavizma (razvila se iz ilirizma) uspostava saveza s drugim juznoslavenskim narodima u
okviru Monarhije, imaju vecinu u Saboru 1861. i 1865. god, a najvie pristaa meu
graanstvom, list Po.or
2. *nionisti( Ustavno-narodna stranka, maaroni, politika vrceg povezivanja s Ugarskom i
suprotstavljanja Austriji, zastupa interese plemstva i konzervativnih krugova, Mirko Bogovic,
Levin Rauch,
3. Stranka Prava: Ante Starevic i Eugen Kvaternik, prvi put nastupaju na Saboru 1861, razvijaju
politiku ideologiju pravatva, koja se poziva na hrvatsko drzavno pravo (povijesno pravo) i
zahtijeva stvaranje samostalne hrvatske drzave, koja bi s Ugarskom i Austrijom imala samo
zajednikog vladara, pojam Hrvata proiren je na sve Juzne Slavene, Stranka prava postaje
oporbena stranka i nastupa u smislu obrane od njemake i maarske prevlasti, listovi
)vekan, Hervatska
67
4. Samosta!na naro"na stranka: stranka vrceg povezivanja s Austrijom, predvodi je kancelar
Ivan Mazuranic, nastaje 1863. i gubi na izborima 1865.g, ima pristae meu drzavnim
inovnicima i u Vojnoj Krajini, list Domo+ran

%2VATS8OB*1A2S8A NA1O74A
Priprema na&o"be
Nakon Austro-ugarske nagodbe iz 1867. god, Banska Hrvatska i Slavonija (u teoriji s Vojnom Krajinom)
preputene su izravnoj nagodbi s Maarima o svojem drzavnopravnom polozaju, sazvan je Sabor.
Sabor je odluio da se pristupi pregovorima s Austrijom a ne Ugarskom i poziva se na stanje iz 1848. Ban
Sokevic dao je ostavku, Sabor je rasputen, a za banskog namjesnika postavljen je unionist Levin Rauch koji
provodi nove izbore za Sabor (sa visokim cenzusom i povecanim brojem virilista).
Rauch je osigurao unionistiku vecinu u Hrvatskom Saboru i uputio izaslanstvo u Petu. Nagodba je sklopljena
-># sijenja +C?C# god.
Sa"raj %rvatskoBu&arske na&o"be
Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (kojoj bi u teoriji pripadali i Vojna Krajina i Dalmacija) definirana je
kao drzava udruzena s Ugarskom, ima zajamen teritorij, pravo na vlastiti jezik, Sabor, bana i autonomne
poslove. U autonomne poslove spadaju unutarnji poslovi, vjerska pitanja, kolstvo i sudstvo. Zajednike su
financije, gospodarstvo, vojska i vanjski poslovi (zapravo vazniji resori). Bana imenuje kralj na prijedlog
ugarskog premijera. Sazivat ce se Hrvatski Sabor, takoer postoje i zastupnici u zajednikom Ugarsko-
hrvatskom saboru u Peti. Financijski dio nagodbe trebao se obnavljati svakih deset godina. Grad Rijeka
dodijeljen je na upravu Ugarskoj kao corpus separatum (posebno tijelo), odluka o Rijeci pridodana je tekstu
Nagodbe u obliku nalijepljene cedulje (tzv. Rijeka krpica)
2eak<ije na Na&o"bu
Uglavnom, negativne meu svim stalezima i politikim krugovima. Narodna stranka pobijedila je na izborima
1871. i zahtijevala je reviziju Nagodbe. Ugarska vlada se ipak odluila na neke ustupke.
U Rakovici je 1871. god. izbila oruzana pobuna na elu s pravaem Eugenom Kvaternikom. Namjera mu je bila
podici ustanak u Vojnoj Krajini (gdje je vladao strah od nove maarske uprave koja je trebala nastupiti
nakon razvojaenja) i proiriti ga na cijelu Hrvatsku u obliku nacionalne revolucije. Ustanak je bio slabo
pripremljen i nije imao iru potporu meu stanovnitvom, pa ga je vojska brzo uguila. Kvaternik ubijen,
Stranka prava nala se na udaru policijske istrage.
2evizija Na&o"be +CE-#
Izmijenjen je dio o financijama pa Hrvatska otada ne daje vie paual od 2,200,000 forinti nego 55 % ukupnih
prihoda u zajedniku drzavnu blagajnu. Bana predlaze Sabor, a ugarski premijer prijedlog prosljeuje caru.
+CE-# s!om beke burze izazvao zastoj gospodarstva u cijeloj Monarhiji, u Hrvatskoj je usporena
industrijalizacija, meutim, zbog niskih cijena zemljita i namirnica u Hrvatsku se doseljava stanovnitvo iz svih
dijelova Austro-Ugarske, ubrzava se rast ukupne populacije i gradova, pa brzo slijedi novi privredni polet
7O4A I0PE2IJA9IZ0A $POS9JE7NJA T2EKINA +D# ST#)
I2ANA*S8A
7ru&o Aarstvo $+C/,BE>) Napoleon III. ima gotovo apsolutnu vlast, vecina stanovnitva ga podrzava
zbog gospodarskog napretka i rasta standarda, aktivna vanjska politika, od ezdesetih godina jaa liberalna
i socijalistika oporba, car je spreman na politike ustupke, 1870. zbog poraza u ratu s Pruskom odrie se
vlasti
Parika komuna rujan 1870 sijeanj 1871. opsada Pariza, Privremena vlada pristaje na nepovoljne
mirovne uvjete, to izaziva veliko nezadovoljstvo graana Pariza, ozujak 1871. Nacionalna garda odbija se
razoruzati i podize pobunu protiv Privremene vlade, proglaena je Parika komuna (nema veze s Marxovim
komunizmom nego se radi o gradskoj samoupravi), vlasti Komune planiraju provesti radikalne socijalne
reforme u korist radnika i sirotinje, izmeu ostalog, i radniku upravu u poduzecima iji vlasnici su pobjegli,
u svibnju 1871. Versajska vlada pristupa krvavom guenju pobune (pomogao im je Bismarck koji je
pustio zarobljene francuske vojnike), pobijeno 30,000 komunara, a vie desetaka tisuca poslano na robiju
u kolonije
Tre5a 2epub!ika $+CE>B+D.>) republikanski ustav konano je proglaen tek 1875. zbog velikog
utjecaja monarhista, brz oporavak od rata s Njemakom, viestranaje (kolonijalna stranka,
republikanci, radikali, socijalisti, nacionalistika desnica), nijedna stranka ne moze sama postici
parlamentarnu vecinu, pa se sklapaju velike koalicije, u posljednjih pet godina 19. st. afera Dreyfus
podijelila javnost
Iran<uski ko!onija!izam kolonizacija Alzira zapoela je jo u prvoj pol. 19. st, sve vlade dosljedno ire
francuski imperij (bez obzira na ideologiju), Francuzi osvajaju najveci dio Afrike i jugoistone Azije:
Francuska Sjeverna Afrika, Francuska Zapadna Afrika, Francuska Ekvatorijalna Afrika, Madagaskar,
Francuska Indokina
VE9I8A 42ITANIJA
- viktorijansko doba, kraljica Viktorija vlada 64 godine (1837 1901)
- doba unutarnje stabilnosti, brzog gospodarskog razvoja i kulturnog procvata
- 60 % europskog kolonijalnog posjeda ini Britanski Imperij
- Indija, dragulj u kruni, 1858. ukida se Istonoindijska kompanija i Indija postaje krunska kolonija
(obuhvaca i dananji Pakistan, Burmu, Banglade i Cejlon)
68
- Kanada od 1867. ima status dominiona
- Egipat od 1882. pod britanskom okupacijom, vazan zbog Sueskog kanala
- 1899 1902. Burski ratovi Britanci silom pripajaju drzavne tvorevine nizozemskih doseljenika (Bura)
u Juznoj Africi
- 1867. birako pravo proireno je na 40 % Britanaca
- irsko pitanje nije rijeeno i dalje se radikalizira (fenijanski pokret)
8O9ONIJA9IZA0 zlatno doba europskog kolonijalizma jest upravo 19. stoljece (poetke tog procesa
mozemo traziti jo u krizarskim ratovima
Uzroci: prenapuenost Zapada, teznja za monopoliziranjem svjetske trgovine, borba za nova trzita te
izvore sirovina i jeftine radne snage
- kolonijalizam se opravdavao kulturnom misijom meu primitivnim narodima
- uz Veliku Britaniju i Francusku, kolonijalna carstva uspjele su stvoriti Spanjolska (nakon gubitka
Amerike, manji posjedi u Africi), Portugal (Afrika), Nizozemska (Indonezija i Surinam), Belgija
(Kongo), Njemaka (Afrika, Pacifik), Italija (Afrika), SAD (Filipini), Japan (Koreja, Tajvan)
2*SIJA
2e'orme A!eksan"ra II# $+C//BC+) poraz u Krimskom ratu naveo je cara na reformiranje ruske drzave u
smislu modernizacije 1861. ukidanje kmetstva, 1864. lokalna samouprava, 1874. vojna reforma
- kmetovi su dobili osobnu slobodu, ali je ostalo pitanje seljakog duga feudalcima i kolektivno
vlasnitvo seljaka (mir = zadruga) nad zemljom
- narodnjatvo, radikalni pokret narodnjaka, zahtijeva neizostavnu daljnju agrarnu reformu u korist
seljaka, pa i ukidanje carizma
- Narodna volja teroristika organizacija proizila iz narodnjaka iji je neposredni cilj ubiti cara, u
tome su 1881. uspjeli
- novi car Aleksandar III. (1881-94) pojaava drzavnu represiju i ograniava lokalnu samoupravu
2uski imperija!izam ruski Imperij nema prekomorske kolonije nego izravno pripojene zemlje u srednjoj i
istonoj Aziji, u doba Aleksandra II. zapoinje rusifizacija tih zemalja (i, uopce, nastanak suvremene ruske
nacije potaknut odozgo), pravci daljnjeg prodora ruskog imperijalizma jesu Balkan, Kavkaz, Pamir, sjeverna
Kina, 1877-78. rat protiv Osmanskog Carstva (ostvareni ciljevi poniteni su Berlinskim kongresom), 1904-05.
rusko-japanski rat (tezak poraz ruske flote kod Tsutsime)
2evo!u<ija +D>/# nakon ratnog poraza izbijaju nemiri i trajkovi, seljakim zahtjevima pridruzio se i radniki
pokret (posljedica industrijalizacije), krvava nedjelja, pobuna na oklopnjai Potemkin, car Nikola II (1894-
1917) uveo je parlament (Duma) i donio neke liberalne dekrete, revolucionarne skupine nisu se smirile, pa su
uvedene crne satnije
VELIKA ISTOCNA KRIZA (1875-78)
- stanje u Osmanskom Carstvu i dalje je nestabilno, odredbe Hatierifa od Glhane ojaane su
dodatnom carskom naredbom (1856), Turci se povlae iz Rumunjske i Srbije
- +CE/# ustanak u 4osni i %er<e&ovini masovan ustanak seljaka svih vjera, vodstvo ustanka
preuzeli su pravoslavni trgovci koji se zalazu za pripajanje Bosne Srbiji, no tu je i struja koja trazi
bosansku autonomiju u okviru Osmanskog Carstva, prijeti izbijanje sukoba vecih razmjera zbog
interesa Rusije, Austro-Ugarske i Srbije
- 1876. Srbija i Crna Gora zaratile su se s Osmanskim Carstvom, izbija ustanak u Bugarskoj, a sultan
Abdul Hamid II. proglaava ustav
- 1877. Rusija napada Osmansko Carstvo i pobjeuje
- +# III# +CEC# mir u San Ste'anu( stvorena je Velika Bugarska pod ruskim pokroviteljstvom,
Osmansko Carstvo mora priznati kao nezavisne drzave Rumunjsku, Srbiju, Crnu Goru i Bugarsku,
Bosni dati autonomiju te platiti reparacije
- !jeto +CEC# 4er!inski kon&res: predstavnici velesila ponitili su mir u San Stefanu i odredili novi
mirovni sporazum, ukinuta je Velika Bugarska i stvorene su dvije nove tvorevine Knezevina Bugarska
i Istona Rumelija (ujedinit ce se tri godine kasnije), priznata je neovisnost Srbiji, Crnoj Gori i
Rumunjskoj, Austro-Ugarska je dobila pravo privremeno okupirati Bosnu i Hercegovinu i provesti
reforme (Austro-Ugarska ce si pripojiti B. i H. 1908.)
- stanje u Osmanskom Carstvu samo se privremeno smirilo, 1903. izbit ce ustanak u Makedoniji
(Ilindenski ustanak), 1908. u Istanbulu vlast ce preuzeti radikalni pokret mladoturaka, 1912-13.
balkanski ratovi
- Srbija dinastija Obrenovica vratila se na vlast 1858. god. uz pomoc Austrije, tezi se proiriti na
raun Osmanskog Carstva, knez Milan proglasio se kraljem 1881, njegov nasljednik Aleksandar izaziva
nezadovoljstvo vojnih krugova, 1903. god, nakon drzavnog udara, na vlast dolazi Petar Karaorevic
koji se okrece od Austro-Ugarske i poinje se oslanjati na Rusiju, Francusku i Veliku Britaniju,
ekspanzija ce biti ostvarena u doba Balkanskih ratova 1912. i 1913. (Kosovo i Makedonija)

SJE7INJENE A0E2I;8E 72=AVE * FIF# ST#
SA7 u prvoj po!ovi<i +D# st#
- teritorijalno irenje: do 1850. SAD su zauzele glavninu dananjeg teritorija, irenje je ostvareno
kupovinom zemlje od Francuza, Britanaca, Spanjolaca i Rusa, ali i ratnim dobitcima na raun Meksika
- vanjska politika: nemijeanje u europsku politiku (Monroeva doktrina)
69
- demografski rast: uz visoki prirodni prirast, SAD primaju i milijune doseljenika iz svih dijelova Europe
- gospodarski rast: u sjevernim drzavama brz industrijski razvoj, dok u juznima prevladava plantazno
gospodarstvo i uzgoj pamuka (80 % svjetske proizvodnje)
- politiko ureenje: republika, federacija, dvodomni parlament (Kongres i Senat), mlada demokracija
bila je stabilna do 50-ih godina kada poinje napetost izmeu Sjevera i Jug
Graanski rat 1861-65.
- pitanje ropstva: u doba postanka SAD svaka drzava je za sebe odluivala hoce li zadrzati ili ukinuti
ropstvo, juzne drzave (pojas pamuka) zadrzale su ropstvo iz gospodarskih razloga i opravdavale su
ga kao prirodan poredak stvari, na sjeveru je ropstvo ukinuto i nazivaju ga nastranom institucijom
- Sjever: industrijsko drutvo, odgovara mu protekcionistika ekonomska politika (zatitne carine), Jug:
plantazno gospodarstvo i robovlasnitvo, odgovara mu slobodna trgovina s niskim carinama
- prvi sukob nastupio je 1820. g. kada se u Uniju primala drzava Missouri, postignut je kompromis,
dogovorena je granina crta izmeu robovlasnikih i slobodnih drzava (podudara se s juznom granicom
Missourija, ali je Missouri postao robovlasnika drzava)
- 1850. g. u Uniju je primljena drzava Kalifornija kao slobodna i time se poremetio odnos snaga u korist
slobodnih drzava, istodobno jaa abolicionistiki pokret (meutim, sjevernjaki politiari ga smatraju
preradikalnim)
- 1860. g. na predsjednikim izborima pobijedio je Abraham Lincoln, protivnik ropstva (dodue, ne
radikalan) iz nove Republikanske stranke, to je bio povod da se 11 od 14 robovlasnikih drzava
odcijepi iz Unije (ukupan broj drzava bio je 30, odcijepile su se Alabama, Florida, Texas, Georgia,
Louisiana, N. Carolina, S. Carolina, Virginia, Mississippi, Tennesse, Arkansas)
- utemeljena je Konfederacija Amerikih Drzava (gl. grad Richmond, predsjednik Jefferson Davis),
Lincoln je odbio priznati secesiju
- IV. 1861. Juznjaci su napali utvrdu savezne vojske Fort Sumter poetak rata
- iako se Graanski rat esto prikazuje kao moralna borba protiv ropstva, najvazniji su uzroci oni
gospodarski te politiko pitanje pripada li suverenost saveznim drzavama ili Uniji
- Sjever je imao dvostruko vie stanovnika, jaku industriju i bolje opremljenu vojsku, ali je Jug
odolijevao etiri godine jer je vodio rat na vlastitom teritoriju i imao sposobnije zapovjednike, poginulo
je oko 600,000 ljudi i poinjena su ogromna razaranja
- IV. 1865. zapovjednik juznjakih snaga general R. E. Lee potpisao je kapitulaciju pred generalom Unije
U. S. Grantom (kasniji predsjednik)
- Pos!je"i<e rata( prevladao je sjevernjaki model razvoja, SAD ce postati jedinstvena nacionalna
drzava, industrijska i imperijalna sila, ukinuto je ropstvo, ali ce Afroamerikanci na Jugu dobiti puna
graanska prava tek u XX. st, Jug je bio razoren i pod vojnom upravom sljedecih desetak godina
(razdoblje obnove ,econstruction)
HVATSKA & POSLJE'NJOJ TE!INI )I)* STOLJE!A
Ma2urani5e.o 3oba 6789:4788;<
Ivan Mazuranic, pravnik, knjizevnik i predsjednik Sabora, postaje prvi ban puanin, postavljen je za bana na
prijedlog Narodne stranke, politiki nije odgovarao maarskim nacionalistikim krugovima, ali ima potporu iz
Bea, Mazuranic ima zadacu provesti hitne modernizacijske reforme i preobraziti Hrvatsku u pravnu i ustavnu
drzavu
2e'orme(
- provedena je trodioba vlasti, zakonima je reguliran djelokrug bana, Sabora i pravosua, uprava je
centralizirana, uvedeni su kotarski organi vlasti (izmeu opcinskih i zupanijskih,
- reformirano je kolstvo, ono je odvojeno od Crkve i stavljeno pod nadleznost drzave, puka kola (4
razreda) proglaena je obveznom, utemeljeno je Sveuilite Franje Josipa u Zagrebu (1874) s
pravnim, bogoslovnim i filozofskim fakultetom
- doneseni su liberalni zakoni o tisku, slobodi okupljanja i politikom udruzivanju
8ritiari 0aurani5a( najvie su ga kritizirali pravai i dio narodnjaka zbog njegovog oportunizma u odnosu
na dualistiki sustav i nemogucnosti da provede radikalnije promjene - ujedinjenje svih hrvatskih pokrajina,
novu reviziju financijske nagodbe s Ugarskom, vecu samostalnost i slino, konzervativci su mu zamjerali
preveliku liberalizaciju i razdvajanje Crkve od drzave
Pitanje 4osne i %er<e&ovine( nakon ulaska austrougarske vojske u Bi H. 1878. god, pojavili su se u javnosti
zahtjevi da se ona ujedini s Hrvatskom, to traze i velikohrvatski i jugoslavenski politiki krugovi, s druge strane,
srpski politiari u Hrvatskoj se tome suprotstavljaju i brane interese Srbije u pogledu Bi H, Mazuranic se drzao
oprezno prema tom pitanju, naposljetku, Bosna i Hercegovina dola je pod poseban rezim uprave
austrougarskog ministarstva financija, kao gospodarska kolonija oba dijela Carstva, Bosnom je najduze
upravljao ministar Benjamin Kallay, vlastodrcima u Beu i Peti nikako nije odgovaralo da prepuste Bi H.
Hrvatskoj, sluzbeno, proglaena je bonjaka nacionalnost sa tri vjere, iako su se tri vjerske zajednice vec
poele smatrati trima posebnim narodima
0aurani5eva ostavka( bio je pod prevelikim pritiskom svojih kritiara, nije uspio ubrzati razvojaenje Vojne
Krajine koje mu je bilo obecano i jo mu je dodatno nakodila agrarna kriza koja je nastupila nakon ukidanja
kmetstva i sloma beke burze, dolazi do propadanja mnogih seljakih obitelji koje odlaze u gradove, ali i do
siromaenja plemstva, Mazuranic je formalno podnio ostavku zbog pitanja Vojne Krajine
70
7oba 9a"is!ava Pejaevi5a +CC>BC-( novi ban je unionist i uziva podrku Maara i Narodne stranke, koja je
sada postala unionistiki orijentirana, nastala je nova oporbena Neodvisna narodna stranka (obzorai) na
elu s Franjom Rakim koja zastupa austroslavizam, pomaze im Strossmayer
*ki"anje Vojne 8rajine: nakon povlaenja Turaka iz Bosne i Hercegovine ona vie nema razloga postojati,
car je odgaao razvojaenje do 1881. kada je i sluzbeno integrirana u civilnu Hrvatsku i Slavoniju, stvorene su
dvije nove zupanije, Liko-krbavska i Modruko-rijeka (sada ih je ukupno osam, sa Zagrebakom,
Varazdinskom, Bjelovarsko-krizevakom, Virovitikom, Pozekom i Srijemskom)
7a!ma<ija(
- kao i ostale austrijske pokrajine, ima stanovitu autonomiju koja ukljuuje i pokrajinski Sabor u Zadru
- gospodarstvo je slabo razvijeno i loe su prometne veze sa zaleem, privreda se orijentirala na
vinogradarstvo pa je ovisila o hirovima prirode (peronospora)
- ideje narodnog preporoda ostvarile su .na/ajan utjecaj tek nakon 1@AB? g, gradsko stanovni"tvo je
uglavnom talijani.irano, dok je selo na niskom o+ra.ovnom stupnju
- pitanje hrvatskog je.ika kao slu+enog i ujedinjenje s Banskom Hrvatskom postavila je Naro3na
stran+a na /elu s *ihovilom Pavlinovi'em i *ihom (lai'em koja djeluje u Dalmatinskom sa+oru od
1@A1? god, narodnjaci djeluju u smislu prosvje'ivanja selja"tva i "irenja nacionalne ideje
- do 1@CB? god, prevlast ima stranka autonoma"a koja .agovara autonomnu Dalmaciju u okviru
Austrije 5Antonio Bajamonti6 i ima +ira/ko tijelo u gradovima, u prilog im ide visoki i.+orni cen.us
- nakon i.+orne po+jede 1@CB? god, narodnjaci postaju prevladavaju'a politi/ka snaga, do 1@@D? uspjet
'e do+iti ve'inu u svim gradovima osim )adra i u/initi hrvatski je.ikom koji je u slu+enoj upravi
ispred talijanskog
Istra= takoEer uiva pokrajinsku autonomiju, gospodarstvo je jo" sla+ije ra.vijeno nego u Dalmaciji i velike su
socijalne ra.like, gradsko stanovni"tvo je najve'im dijelom etni/ki talijansko, a seosko hrvatsko,
preporodnu djelatnost organi.irao je +iskup 9uraj Do+rila, od 1@CB? o+javljuje novine F0a"a
slogaG, istarski narodnjaci ula.e u pokrajinski sa+or tek 1@@B=ih godina 5*atko <aginja, 1jekoslav
%pin/i'6, prvi politi/ki cilj jest uspostaviti ravnopravnost hrvatskog naroda i je.ika s talijanskim, "to
'e +iti postignuto tek po/etkom HH? stolje'a
'oba Khuen4He3er.ar>,a 6788:47?;:<
- nakon prosvjeda i nemira koji su izbili zbog postavljanja maarskih natpisa i grbova 1883. god, za
bana je postavljen maarski veleposjednik iz Slavonije grof Karoly Khuen Hedervary, zadatak mu je
bio uspostaviti red i vrce vezati Hrvatsku uz Ugarsku
- punih dvadeset godina vlada samovoljno i uz represivne metode
- oslanja se na inovniki aparat, zatim na Narodnu stranku (koja je sad maaronska i ima osiguranu
vecinu u Saboru zahvaljujuci novom izbornom zakonu - pravo glasa ima oko 2 % najbogatijeg
stanovnitva), te politiare srpske narodnosti koje je podmitio polozajima (Khuenovi Srbi)
- uvedena je djelomina cenzura i strozi policijski i vojni nadzor nad stanovnitvom
- zbog posljedica agrarne krize seljaci su gubili zemlju, to je iskoriteno da u Slavoniji zemlju kupuju
Maari, s druge strane, siromanima je omoguceno da povoljno kupuju karte za odlazak u Novi
Svijet i poticano je iseljavanje
- pozitivna strana Khuenove vladavine bile su reforme na podruju uprave i kolstva, povecan je broj
kola i fakulteta, u gradovima, najvie u Zagrebu, grade se nove javne zgrade i obnavljaju stare,
modernizacija napreduje, u reformama se istie ministar bogotovlja i nastave Izidor Krnjavi
- oporbu banu predstavljaju Starevicevi pravai i obzorai, izmeu njih ne postoji suradnja zbog
ideolokih nesuglasica a vlasti im otezavaju djelovanje kad god mogu, na izborima 1892. pravai
osvajaju tek nekoliko mandata a obzorai nijedan
- 1895. car Franjo Josip posjetio je Zagreb prilikom otvaranja zgrade HNK, njegov posjet iskoristili su
studenti za protumaarske demonstracije, poinitelji koji su palili maarsku zastavu osueni su na
zatvorske kazne i iskljuenje sa Sveuilita, politiki radikalni studenti odlaze na studij u Prag (meu
njima i Stjepan Radic)
- iste godine, Stranka prava raspala se na dvije (frankovci i domovinai)
- od 1890. god. nastupa povoljno gospodarsko razdoblje za razvoj industrije i bankarstva, taj rast je u
Hrvatskoj sporiji negoli u drugim zemljama Monarhije
- 1903. izbili su prosvjedi u Zagrebu zbog postavljanja maarskih natpisa na zeljeznici, nakon ubojstva
seljaka u Zapreicu od strane policije val prosvjeda se pretvorio u Narodni pokret, car je odluio
smijeniti Khuen Hedervaryja s polozaja bana i postaviti ga za premijera Ugarske, obecana je
demokratizacija zivota u Hrvatskoj
SVIJET NA PO;ET8* FF# STO9JEKA
Dva desetljeca uoi I. svjetskog rata: doba dotada nevienog gospodarskog i tehnolokog napretka (na
Zapadu) <a +elle epo:ue
- druga industrijska revolucija revolucija elika i elektriciteta (prednjai Njemaka)
- daljnji demografski rast i urbanizacija
- viestruko povecanje industrijske proizvodnje, pad cijena robe
- novi energent: nafta, automobilska industrija (H. Ford)
- komunikacijska revolucija: telefon (Bell) i radio (Tesla, Marconi)
71
- stabilno svjetsko trzite i financijski sustav, socijalno zakonodavstvo, rast standarda
- demokracija
- etrdeset godina mira u Europi
Ve!ika 4ritanija zlatno doba i nakon viktorijanske epohe, Britanija nastoji sauvati polozaj prve velesile
(politika ravnoteze snaga), tri stupa Britanskog Imperija: nadzor svjetskih mora, izvora sirovina i financijskog
sustava
SA7 velesila u usponu, obilje sirovina i radne snage, interesi usmjereni prema Lat. Americi, Tihom oceanu i
Dalekom Istoku
1898. ameriko-panjolski rat (Porto Rico, Filipini, Guam, protektorat nad Kubom)
Panamski kanal (otvoren 1914. god)
Japan 1868. god. pad ogunata i poetak razdoblja Meiji, ubrzana modernizacija u upravi, kolstvu i vojsci te
industrijalizacija
- Japan sustize Zapad i, za razliku od Kine, uspijeva sauvati potpunu neovisnost o njemu
1904-05. rusko-japanski rat
Japansko kolonijalno carstvo: Tajvan, Koreja, Sahalin, Port Arthur
8ina formalno neovisno Carstvo, dinastija Mandzu, zapadne sile i Japan kontroliraju kinesku trgovinu
(politika otvorenih vrata)
1899. Bokserski ustanak reakcija na uplitanje zapadnih sila
1911. kineska revolucija, republika, Sun Jat Sen
Njemaka ujedinjena od 1871. god, brza industrijalizacija, kasni u kolonijalnoj utrci, gradi ratnu mornaricu i
izaziva utrku u naoruzanju, Drang nach Osten, kolonije u Africi nisu dovoljne, zahtijeva preraspodjelu kolonija,
Bagdadska zeljeznica
Iran<uska kolonijalno carstvo u Africi i Indokini, sukob interesa s Njemakom
2usija poetci industrijalizacije, interesi u Aziji i na Balkanu, sukob interesa s Njemakom, Osmanskim
Carstvom i Austro-Ugarskom, veliki projekt Transsibirska zeljeznica
Novi vojnopolitiki savezi:
T2OJNI SAVEZ( Njemaka i Austro-Ugarska (1879), Italija (1882), cilj mu je preraspodjela kolonija, a uperen
je u prvom redu protiv Rusije i Francuske
ANTANTA (&ntente cordiale): Rusija-Francuska (1891), V.Britanija-Francuska (1904), V.Britanija-Rusija
(1907), cilj mu je ouvati postojeci poredak pod svaku cijenu
0E@*NA2O7NE 82IZE I S*8O4I
+D>/# Prva marokanska kriza prijeti izbijanje rata izmeu Francuske i Njemake jer Njemaka osporava
francuske teznje u Maroku, tj. posljedice anglo-francuskog sporazuma, Nijemci su popustili, Maroko je ostao
formalno samostalan, ali Spanjolska i Francuska dobivaju pravo odrzavanja reda u Maroku
+D>C# Aneksijska kriza Mladoturska revolucija u Osmanskom Carstvu, Austro-Ugarska se pribojava da ce
mladoturci ponititi sporazum iz Berlina 1878. god, pa je pripojila (anektirala) Bosnu i Hercegovinu, tome se
protivi Srbija koja ima podrku Rusije, prijeti rat vecih razmjera jer Austro-Ugarsku podrzava Njemaka, 1909.
god. Srbija i Rusija ipak su odustale od rata, a Osmansko Carstvo dobilo je odtetu od Austro-Ugarske (austro-
ug. vojska naputa Novopazarski sandzak, dotada dio Bosne koji odvaja Srbiju od Crne Gore)
+D++# 7ru&a marokanska kriza Njemaka pomaze pobunjenike koji zele svrgnuti profrancuskog sultana,
njem. oklopnjaa Panter pred lukom Agadir, opet je postignut sporazum, Maroko ostaje francuski protektorat,
ali Njemaka dobiva dio Konga
+D+,# Prvi ba!kanski rat na poticaj Rusije, stvoren je Balkanski savez (Srbija, Crna Gora, Grka, Bugarska)
koji napada Osmansko Carstvo (bolesnik na Bosporu), Turci se moraju povuci iz jugoistone Europe, na
konferenciji u Londonu velesile arbitriraju oko granica, sve etiri drzave-pobjednice su se proirile, stvorena je
nova drzava Albanija, Makedonija podijeljena, ali ne onako kako su se Srbi i Bugari prethodno dogovorili
+D+-# 7ru&i ba!kanski rat zapoinje kao sukob Bugarske i Srbije oko Makedonije, Crna Gora, Grka,
Rumunjska i Osm. Carstvo pridruzile su se Srbiji protiv Bugarske, koja je ubrzo porazena, nova podjela
Makedonije (50 % Grkoj, 40% Srbiji i 10% Bugarskoj) i teritorijalne promjene na tetu porazene Bugarske
Balkanski ratovi nisu okonali napetosti izmeu balkanskih drzava niti su uspjeli rijeiti makedonsko i albansko
pitanje. Bugarska i Osmansko Carstvo htjet ce osvetu u emu ce ih podrzavati Austro-Ugarska i Njemaka, dok
ce ostale balkanske drzave imati podrku Antante. (Balkan - bava baruta)
TE%NI8A, ZNANOST I ZA4AVA PO;ET8O0 FF# ST#
- komercijalizacija znanosti
- Siemens- Martinova pec za proizvodnju elika
- atomska fizika: Pierre i Maria Curie radioaktivnost, Ernest Rutherford graa atoma, Hans Geiger
Geigerov broja
- automobilizam: Karl Benz, Rolls Royce, Henry Ford
- zrani promet: Ferdinand von Zeppelin zrani brod, braca Wilbur i Orville Wright motorni zrakoplov
- pomorski promet: prekooceanski brodovi od elika
- primjena elektriciteta: Thomas Alva Edison, Nikola Tesla
- medicina: Louis Pasteur i Robert Koch imunologija, Wilhelm K. Rntgen x-zrake
- psihoanaliza: Sigmund Freud i frojdovske kole
- Nobelova nagrada za postignuca u znanosti, knjizevnosti i humanitarnom radu (dodjeljuje se od 1901)
72
- 1895. poetak kinematografije (Auguste i Louis Lumiere)
- rekreativno bavljenje sportom iri se i na nize klase
- 1896. prve moderne Olimpijske igre u Ateni (Pierre de Coubertin)
%2VATS8A NA PO;ET8* FF# STO9JEKA
%2VATS8O PITANJE
- prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868) Hrvatskoj je bila priznata drzavnost (Sabor, vlada, ban,
pravo na jezik) i odreeni stupanj samouprave (uprava, pravosue, kolstvo), ugarske vlade
pokuavaju tu autonomiju ograniiti
- Trojedna Kraljevina obuhvaca teritorij dananje Hrvatske bez Dalmacije i Istre, ali sa Srijemom
- vlada u Budimpeti odluuje o financijama
- bana (izvrna vlast) postavlja kralj-car
- Rijeka je izravno pod ugarskom upravom
- Dalmacija i Istra pripadaju Austriji i imaju pokrajinsku samoupravu, loa prometna povezanost sa
sjevernom Hrvatskom
- sve hrvatske politike struje slazu se oko toga da hrvatske zemlje treba ujediniti te da autonomija
Hrvatske mora biti proirena, ali se razilaze oko politike taktike i mogucih saveznika u postizanju tog
cilja (Austrija, Ugarska, Juzni Slaveni)
- pravaka i jugoslavenska ideologija
PO9ITI;8E P2I9I8E 7O ANE8SIJE 4I%
1903. narodni pokret i slom Khuenove maaronske politike Khuen-Hedervary postaje ugarski premijer, a novi
ban Teodor Pejaevic obnavlja graanske slobode
Nove politike struje:
- politiko katolianstvo, nisu nastupali kroz politiku stranku nego putem svojih glasila i dobrotvornih
akcija, zalazu se za rjeavanje socijalnih pitanja u skladu s crkvenim uenjem
- liberalizam - graanska prava i slobode, realna politika T. Masaryka (gospodarska i kulturna
djelatnost, tj. prosvjecivanje naroda, trebaju prethoditi borbi za politiku emancipaciju), Napredna
stranka (osnovana 1904)
- agrarizam mjeavina konzervativnih i ljeviarskih ideja, zastupa vodecu ulogu seljatva u politici
(tada 85 % Hrvata) i rjeavanje nacionalnog pitanja, Hrvatska puka seljaka stranka (braca Radic,
1904), ciljevi: prosvjecivanje seljatva, opce pravo glasa, agrarna reforma, austroslavizam, HPSS ce
veci politiki utjecaj steci tek nakon I. svjetskog rata jer u ugarskom dijelu monarhije jo nije bilo
opceg prava glasa
- Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije zastupa tada malobrojan radniki sloj
- Stranka prava raspala se na vie frakcija, naposljetku su se profilirale dvije glavne struje - Cista
stranka prava Josipa Franka (frankovci) i Stareviceva stranka prava (vodi je Mile Starevic, Antin
necak), prva je vidjela glavnu prepreku za hrvatsku drzavnost u jugoslavenskoj ideji i Srbima, pa je
sklonija suradnji s austrijskim i maarskim politiarima, druga ima upravo suprotan stav, obje
naputaju izvorni pravaki idealizam i okrecu se realnoj politici
LPo!itika novo& kursaM - inicijativu su pokrenuli Frano Supilo i Ante Trumbic, cilj je promjena politikog
sustava u Austro-Ugarskoj, a to bi se trebalo postici zajednikim nastupom sve oporbe (suradnja hrvatskih
politiara iz Banske Hrvatske i Dalmacije s maarskom oporbom te srpskim strankama)
1905. Rijeka rezolucija dogovorena suradnja Stareviceve stranke prava, Napredne stranke i Hrvatske
stranke iz Dalmacije te maarske Stranke nezavisnosti (Maari su trebali izboriti personalnu uniju, a obecali su
reviziju Nagodbe, ujedinjenje hrvatskih zemalja i opce pravo glasa)
1905. Zadarska rezolucija dogovorena suradnja hrvatskih i srpskih stranaka (Srbi ce poduprijeti borbu za
ujedinjenje i vecu samostalnost Hrvatske, a Hrvati ce priznati kulturnu autonomiju Srba u Hrvatskoj)
%rvatskoBsrpska koa!i<ija (Stranka prava/ frakcija starevicanci, Napredna stranka, socijaldemokrati, dvije
srpske stranke) pobjeda na izborima 1906, Koalicija ostaje na vlasti u Banskoj Hrvatskoj sve do sloma
Austro-Ugarske, ali s vremenom poinje voditi oportunistiku politiku
Protivnici novog kursa: HPSS i Cista stranka prava (frankovci)
1907. Zeljeznika pragmatika nova ugarska vlada nagodila se s Beom i okrenula se protiv Hrvatske, uvodi se
maarski jezik kao jedini sluzbeni na zeljeznicama, prekid suradnje izmeu hrvatskih i maarskih stranaka
PO9ITI;8E P2I9I8E NA8ON ANE8SIJE
Trijalizam zahtjev za stvaranjem trece, juznoslavenske jedinice u Monarhiji od hrvatskih i slovenskih zemalja
te Bosne i Hercegovine, prilika se ukazala nakon aneksije BiH, a pristaa te ideje bilo je meu svim politikim
strujama, to je prijetnja dualistikom sustavu
+D>CB>D# Aneksijska kriza ban Pavao Rauch rasputa Sabor i uvodi neku vrstu izvanrednog stanja u strahu
od mogucih nemira, raste prosrpsko i protudinastiko raspolozenje
73
Ve!eiz"ajniki i Irie"jun&ov pro<es politiari Samostalne srpske stranke iz Koalicije optuzeni su i osueni
kao srpski agenti, ali su kasnije pomilovani, istodobno u Beu Supilo i Koalicija tuze novinara i povjesniara
Friedjunga za klevetu, taj proces zavrio je nagodbom
+D+,# nova po!itika kriza potaknuta I. balkanskim ratom: djeluje revolucionarna studentska mladez
radikalne jugoslavenske orijentacije - ban Slavko Cuvaj uvodi komesarijat, ranjen u atentatu, kasnije je
pokuan i atentat na njegovog nasljednika Ivana Skerlecza
1913. ukinuto je izvanredno stanje, povucena Zeljeznika pragmatika, na vlast ponovo dolazi Hrvatsko-srpska
koalicija (sada na elu sa srpskim politiarom Svetozarom Pribicevicem, koji vodi oportunistiku politiku u
odnosu na dualistiki sustav)
1OSPO7A2STVO I 72*JTVO
- austro-ugarsko trzite: Austrija razvija industriju, a Ugarska poljoprivrednu proizvodnju, ni jednoj ni
drugoj ne odgovara znatnija industrijalizacija Hrvatske, koja treba biti ponajprije izvor sirovina
- u Hrvatsku se slijeva strani kapital, ali je razvoj podreen interesima Bea i Budimpete
- iskoritava se drvno bogatstvo, donekle se razvija drvna i prehrambena industrija
- gotovo 85% stanovnitva zivi na selu, polovica seljaka zivi na malim posjedima koji dostaju tek za
prezivljavanje, zaostala poljoprivreda pokuava se nadoknaditi vecim brojem radne snage (zadruzne
obitelji)
- Dalmacija je upucena na proizvodnju vina i maslina, ne postoje zeljeznike veze sa sjeverom
- pojava domacih banaka
- urbanizacija ipak napreduje
- oko 50% stanovnitva je nepismeno
- demografski rast se povecava, to dovodi do pojaane emigracije u obje Amerike i drugdje (uoi I. svj.
rata Hrvatsku je napustilo oko 15% stanovnika)
P2VI SVJETS8I 2AT +D+.B+D+C#
$2atne opera<ije o" poetka rata "o kraja +D+?# &o")
Suvremenici ga nazivaju Velikim ratom. Nijedna od drzava koje su sudjelovale nije oekivala da ce rat biti tako
dugotrajan i krvav. Jedino je Njemaka bila potpuno spremna za rat, ostale je zemlje na ulazak u rat prisilio
sustav saveza.
*zrok: sukob interesa dvaju saveza imperijalistikih sila, Antante i Trojnog saveza (Centralnih sila)
Povo": atentat na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda 28. VI. 1914. u Sarajevu Gavrilo Princip
organizacija Mlada Bosna (iza nje stoji Ujedinjenje ili smrt iz Srbije, prijestolonasljednik je bio sklon
trijalistikom preureenju, pa je zato predstavljao smetnju srpskim interesima) austro-ugarski ultimatum
Srbiji Rusija ohrabruje Srbiju da ne pristane
PO;ETA8 2ATA
- 28. VII. Austro-Ugarska objavljuje rat Srbiji, dunavska flota bombardira Beograd
- Rusija objavljuje rat Austro-Ugarskoj i zapoinje mobilizaciju
- Njemaka objavljuje rat Rusiji i Francuskoj, preko Belgije napada Francusku
- Velika Britanija objavljuje rat Njemakoj, sluzbeno zbog napada na neutralnu Belgiju
- Italija ostaje neutralna
- Japan ulazi u rat na strani Antante, Osmansko Carstvo na strani Cent. Sila
- sile Antante dogovorile su se da nece pristati na separatni mir
- njemaki ratni cilj: pripajanje Belgije i dijelova Ruskog Carstva, austro-ugarski ratni cilj: protektorat
nad Srbijom, Crnom Gorom i Albanijom
STANJE NA 4OJIJTI0A +D+.#
Zapa"no bojite $Iran<uska i 4e!&ija)
- njemaki ratni plan: munjeviti rat na Zapadu i osvajanje Pariza prije negoli Rusija provede mobilizaciju
(Von Schliefenov plan)
- brzo osvajanje Belgije - njemaka vojska izbjegava trupe duz granice i brzo dolazi nadomak Pariza
- IX. 1914. bitka na rijeci Marni francuski protunapad (general Joffre)
- dolazak Britanaca
- pozicijski rat: rovovske borbe, stabilna crta bojita, na Zapadu nita novo do 1918.
Istono bojite $1a!i<ija i Istona Pruska)
- suprotno oekivanjima Rusija je brzo provela mobilizaciju i povela uspjenu ofenzivu na Istonu Prusku
(Njemaka) i Galiciju (Austro-Ugarska)
- bitka kod Tannenberga zaustavljen ruski prodor u Njemaku (Paul von Hindenburg)
- austro-ugarska vojska slabo je pripremljena pa dozivljava poraze, galicijski front stabilizirat ce se tek
uz pomoc njemakih pojaanja
4a!kansko bojite $Srbija) srpska vojska dobro je pripremljena zbog balkanskih ratova i odolijeva austro-
ugarskoj ofenzivi do 1915. godine (pobjede na Ceru i rijeci Kolubari)
74
Ostala bojita: njemake kolonije u Africi i na Dalekom istoku, Kavkaz (Osmansko Carstvo Rusija), Sueski
kanal (Britanci Turci)
STANJE NA 4OJIJTI0A +D+/#
Ta!ijansko bojite
Italija objavljuje rat Austro-Ugarskoj
26. IV. 1915. 9on"onski u&ovor Antanta joj je obecala Tirol, Dalmaciju, dio Albanije i dio njemakih
kolonija
bojite u dolini rijeke Soe, austro-ugarska vojska pomaknula je crtu dublje u talijanski teritorij
4a!kansko bojite
- Bugarska ulazi u rat na strani Centralnih sila i napada Srbiju s istoka
- austro-ugarska vojska na Balkanu stavljena je pod njemako zapovjednitvo i ojaana njemakim
trupama, do poetka 1916. god. austro-njemake snage okupirale su cijelu Srbiju i Crnu Goru
- srpska vojska i vlada povlae se preko Albanije na otok Krf
- veljaa 1915. pokuaj britanskog osvajanja Bospora i Dardanela iskrcavanje u Galipolju turska
pobjeda
Istono bojite protunapad Centralnih sila i austro-njemako zauzimanje cijele Poljske
Zapa"no bojite Nijemci poinju koristiti otrovne plinove (iperit i klor), obje strane uvode ratno
zrakoplovstvo
Po"morniki rat cilj je prekinuti britansku opskrbu iz prekomorskih zemalja, stradavaju i putniki i trgovaki
brodovi
STANJE NA 4OJIJTI0A +D+?#
Zapa"no bojite
- II-VI. 1916. bitka kod Verduna njemaka ofenziva na veliku francusku utvrdu kojom zapovijeda
general Ptain neuspjeh oko milijun zrtava na obje strane
- ljeto 1916. bitka na rijeci Sommei saveznika ofenziva neuspjeh (Britanci prvi put upotrijebili
tenkove)
Istono bojite
- velika ruska ofenziva generala Brusilova nema bitnih promjena
- Rumunjska ulazi u rat na strani Antante zbog krive procjene da ce Brusilov slomiti Austro-Ugarsku,
veci dio Rumunjske okupirale su Centralne sile jo iste godine
4a!kansko bojite - otvoreno novo, solunsko bojite u rat na strani Antante ulazi Grka, saveznici se
iskrcavaju u Solunu
2at na moru
- pomorska blokada Njemake na Sjevernom moru i Austro-Ugarske na Jadranskom, odluna za
konaan ishod rata
- svibanj 1916. britansko-njemaka pomorska bitka kod Skagerraka (nerijeeno, ali dugorono ce vie
koristi imati Britanci)
7VIJE 2EVO9*AIJE * 2*SIJI +D+E#
Stanje u 2usiji( velike socijalne razlike, oko 90% stanovnitva su seljaci bez zemlje koji rade na
veleposjedima plemstva i Pravoslavne crkve, na prijelazu stoljeca razvija se industrija, polozaj radnika je
tezak, u Rusiji zive brojni pripadnici neruskih naroda koji razvijaju vlastitu nacionalnu svijest (Poljaci, Litvanci,
Finci, Ukrajinci, Armenci, Azeri, Tatari itd.), car Nikola II. Romanov vlada u duhu samodrzavlja, nakon prve
revolucije 1905. god. uveden je parlament (Duma), tijekom ratnih godina Rusija je iscrpljena i narod zivi u
krajnjoj bijedi, zbog nestaice hrane demoralizirana je i fronta i pozadina
IE42*A2S8A $VE9JA;8A) 2EVO9*AIJA
- ozujak 1917. (veljaa po julijanskom kalendaru) trajk u Petrogradu prerasta u iru pobunu, vojska
staje na stranu pobunjenika
- abdikacija Nikole II, nijedan lan carske kuce nije htio preuzeti prijestolje i odgovornost za katastrofu
pad monarhije
- Privremena vlada na elu s Aleksandrom Kerenskim (eser-socijalist), zastupa interese graanstva i
zemljoposjednika te pokuava pretvoriti Rusiju u parlamentarnu republiku
- raspisani su izbori za Ustavotvornu skuptinu, proglaena je amnestija i ukinuta cenzura
75
- vlada nije pristupila obecanim reformama i nastavila je rat, trajkovi se nastavljaju, osnivaju se
radniki i vojniki sovjeti (vijeca)
O8TO4A2S8A $9ISTOPA7S8A) 2EVO9*AIJA
- boljevici komunisti, radikalno krilo socijaldemokratske stranke, nisu imali utjecaja do povratka
Vladimira Iljia Lenjina iz emigracije, postupno preuzimaju sovjete
- u travnju 1917. god. Nijemci su omogucili Lenjinu da se iz Svicarske vrati na teritorij Rusije preko
Njemake
- Lenjinov program: hitna uspostava mira, pravo svih narodnosti Rusije na samoopredjeljenje, agrarna
reforma, nadzor radnika nad tvornicama, vlast treba pripasti sovjetima neposredna demokracija
(4ravanjske te.e)
- 7. XI. 1917. boljevici koriste Sveruski kongres sovjeta i provode drzavni udar u Petrogradu uz pomoc
mornara s krstarice Aurore, svrgnuta Privremena vlada
- objavljeni su dekreti o sovjetskoj vlasti, miru, narodnostima, zemlji i sl.
- 18. I. 1918. boljevici rasputaju Ustavotvornu skuptinu (nakon to na izborima za nisu dobili
potrebnu parlamentarnu vecinu) i uvode revolucionarnu diktaturu
- Sovjetska 2usija prva drzava iji cilj je stvaranje besklasnog drutva prema Marxovim zamislima
- +# III# +D+C# mir u 4restB9itovsku boljevika vlada sklapa separatni mir s Centralnim silama i
odrie se teritorija Finske, baltikih drzava, Poljske, Bjelorusije, Ukrajine i kavkaskih drzava
- nakon kapitulacije Njemake, boljevika vlada ponitila je taj ugovor i zahtijevala povrat teritorija
bive carske Rusije, posljedica ega ce biti rat s Poljskom i baltikim drzavama
- izbija graanski rat izmeu Crvene armije i Bijele garde, bijeli ce dobivati pomoc od zemalja Antante
jer su boljevici odbili vracati sve dugove carske Rusije prema Zapadu, crveni pobjeuju, borbe u
europskom dijelu Rusije trajale su do 1920. god, a u azijskom do 1922.
SV2JETA8 I# SVJETS8O1 2ATA
*9AZA8 S#A#7# * 2AT
- u skladu s Monroevom doktrinom SAD sluzbeno vode strogo neutralnu politiku
- ameriki kapital kreditira Veliku Britaniju i ostale drzave Antante i nije mu u interesu da one izgube rat
- javnost je sklona Antanti, osobito nakon potapanja <u.itanije 1915. god. (poginulo 128 amerikih
graana)
- stanje 1917: Njemaka vodi totalni podmorniki rat, revolucija u Rusiji veci izgledi za pobjedu
Centralnih sila, otkriven je njemaki prijedlog Meksiku za ulazak u rat
- travanj 1917. predsjednik Thomas Woodrow Wilson nagovara Senat da objavi rat Centralnim silama
- u Francusku uskoro stizu dobro opremljene amerike jedinice
ZAV2JNA IAZA 2ATA
- proljece 1918. nakon Brest-Litovskog mira, njemake snage koncentriraju se na zapadnom bojitu i
zapoinju veliku ofenzivu
- Centralne sile teko su iscrpljene zbog viegodinje pomorske blokade (nestaice hrane, sirovina i
goriva) i nemaju snage zavriti rat
- kolovoz 1918. velika ofenziva sila Antante na svim bojitima
- rujan 1918. proboj solunskog bojita i kapitulacija Bugarske
- listopad 1918. Osmansko Carstvo gubi posjede na Bliskom istoku (izbija velika pobuna Arapa protiv
osmanske vlasti, a Britanci zauzimaju Bagdad) kapitulacija
- istovremeno zapoinje raspad Austro-Ugarske, nacionalni pokreti preuzimaju vlast u svim
pokrajinama, car Karlo obecava stvaranje federativne drzave, no sada je prekasno za reforme
- Njemaka: pobune mornara i nemiri zbog nestaice hrane, abdikacija i bijeg cara Vilima II. u
Nizozemsku, socijaldemokrati formiraju vladu i zapoinju pregovore o sklapanju mira
- 11. XI. 1918. kapitulacija Njemake i kraj rata
POS9JE7IAE I# SVJETS8O1 2ATA
- demografski poremecaj: blizu 10 milijuna poginulih, 20 milijuna ranjenih (vecina invalidi), 20 milijuna
umrlih od epidemije panjolske gripe (1918-19), neravnoteza spolova
- gospodarstvo: teka kriza u europskim drzavama ratni trokovi nadmauju proizvodnju nestaice i
inflacija novca; u neutralnim zemljama i SAD-u, naprotiv, gospodarstvo cvate zbog velikog izvoza
- drutvene promjene: emancipacija zena, stari vladajuci sloj gubi moc i utjecaj
- politike promjene: propast starog svjetskog poretka, raspad 4 carstva, SAD postupno zamjenjuju V.
Britaniju kao velesila br. 1, nacionalni pokreti nastanak novih drzava, socijalne revolucije u Rusiji te
srednjoj i istonoj Europi, lijevi i desni radikalizam
- kultura: pesimistiki svjetonazor (npr. Oswald Spengler: Propast )apada)
76
HRVATSKA U DOBA I. SVJETSKOG RATA
Pri!ike +D+.B+C#
- izvanredno stanje - ograniavanje graanskih sloboda, cenzura, politiki procesi
- pojava politike emigracije - Trumbic i Supilo odlaze 1914. god. u Italiju, gdje osnivaju Hrvatski odbor,
nakon prelaska u Pariz, pa London 1915. god. Hrvatski odbor prerasta u Jugoslavenski odbor, koji
okuplja hrvatske, srpske i slovenske emigrante iz Austro-Ugarske
- Hrvatsko domobranstvo kao dio austro-ugarske vojske upucuje se na sva ratita, hrvatski vojnici su
slabo motivirani za borbu na srpskom i ruskom bojitu, pa se esto predaju u zarobljenitvo, na
talijanskom bojitu, naprotiv, moral je bio visok
- Jugoslavenska legija (tako se trebala zvati, ali je ipak dobila naziv Srpska dobrovoljaka divizija) -
postrojba sastavljena u Odesi 1916. god. od ratnih zarobljenika Hrvata, Srba i Slovenaca, stavljena
pod srpsko zapovjednitvo i upucena na solunsku frontu
- zeleni kadar - odmetnike skupine vojnih bjegunaca po hrvatskim umama
- veljaa 1918. pobuna mornara u Boki, zahtijevaju sklapanje separatnog mira i demokratske promjene,
sudjelovalo je vie od 400 mornara, kada je pobuna uguena protiv njih su voeni sudski procesi
- ratna privreda: drzavni nadzor nad trzitem, rekvizicije, prehrambene karte, centrale za opskrbu
- god. 1918. Monarhija dozivljava gospodarski slom (nestaice i visoka inflacija)
- Hrvatski sabor se sastaje svake godine radi izglasavanja prorauna, na vlasti je Hrvatsko-srpska
koalicija na elu s Pribicevicem, koja vodi oportunistiku politiku u odnosu na dualizam i u dobrim je
odnosima s ugarskom vladom, ban je od 1917. god. Antun Mihalovic, takoer lan Koalicije
0o&u5a rjeenja 3rvatsko& pitanja i nastojanja oko nji3 tijekom Prvo&a svjetsko& rata(
1. Trija!izam (odnosno austroslavizam) - stvaranje juznoslavenske autonomne jedinice u Monarhiji, koja bi
se sastojala od hrvatskih i slovenskih zemalja te BiH
- spominje se na zasjedanju Hrvatskoga sabora 1915. god.
- Svibanjska "ek!ara<ija 1917. god. - Jugoslavenski klub u Carevinskom vijecu u Beu (Istrani,
Dalmatinci i Slovenci) zahtijeva stvaranje juznoslavenske drzavne jedinice
2. Zaje"nika "rava juni3 S!avena izdvajanje juznoslavenskih zemalja iz Monarhije i njihovo
ujedinjene sa Srbijom i Crnom Gorom
- Jugoslavenski odbor lobira kod antantine diplomacije za stvaranje jugoslavenske drzave kao federacije
Slovenije, Hrvatske, BiH te kraljevina Srbije i Crne Gore
- ratni ciljevi Srbije: a) Lma!o rjeenjeM - velika Srbija koja bi ukljuila Crnu Goru, BiH, Slavoniju i
Dalmaciju, b) Lve!iko rjeenjeM - cjelovita drzava Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj bi Srbija imala
prevlast
- Jugoslavenski odbor pregovara sa srpskom vladom, a Supilo 1916. god. istupa iz Odbora jer uvia
prave ratne ciljeve Srbije
- srpanj 1917. 8r'ska "ek!ara<ija Jugoslavenskoga odbora i Nikole Paica, srpskog premijera stvorit
ce se drzava SHS kao parlamentarna monarhija s dinastijom Karaorevica, a o ostalim pitanjima
ureenja (federacija ili unitarna drzava) odluit ce naknadno Ustavotvorna skuptina
3. Samosta!na %rvatska o potpunoj samostalnosti nije se ozbiljno razmiljalo zbog pitanja razgranienja
sa Srbijom i Italijom (nakon kojega bi Hrvatska bila svedena na iru okolicu Zagreba)
- HPSS i Cista stranka prava smatraju da Hrvatska najprije treba potvrditi vlastitu drzavnost, pa tek nakon toga
stupiti u moguci savez sa susjednim drzavama (to se inilo opravdanim iz gospodarskih i sigurnosnih razloga)
HVATSKA 7?78*
Nastanaka 7rave S!ovena<a, %rvata i Srba
ozujak 1918. Zagrebaka rezolucija oporbeni politiari iz svih juznoslavenskih krajeva Monarhije zahtijevaju
stvaranje juznoslavenske drzave i pozivaju na nacionalnu koncentraciju
listopad 1918. raspad Austro-Ugarske i stvaranje narodnih vijeca
Narodno vijece Slovenaca, Hrvata i Srba: predstavniko tijelo Juznih Slavena Austro-Ugarske, Predsjednitvo:
Svetozar Pribicevic, Ante Pavelic stariji, Anton Koroec
16. X. manifest cara Karla o preureenju Monarhije u federativnu drzavu
19. X. Narodno Vijece SHS proglaava se vrhovnim politikim predstavnitvom i zahtijeva ujedinjenje Juznih
Slavena
29. X. odluka Hrvatskoga sabora: Hrvatska-Slavonija-Dalmacija s Rijekom, kao suverena drzava, prekida
drzavno-pravne odnose s Austrijom i Maarskom i pristupa Drzavi SHS
Drzava Slovenaca, Hrvata i Srba: Hrvatska, Slovenija, BiH, Vojvodina; gl. grad Zagreb, privremena vlada
Sredinji odbor Narodnog vijeca; Drzava SHS definirana je kao provizorij (privremena politika vlast do
konanog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom)
Problemi Drzave SHS:
- gospodarsko rasulo
- pitanje nasljeivanja austrougarske vojske i mornarice
- zeleni kadar
- zahtjevi za agrarnom reformom
- talijanska okupacija Dalmacije i Istre i pitanje granica
77
- Drzava SHS nije bila meunarodno priznata
- pitanje naina ujedinjenja sa Srbijom federacija ili centralistika drzava, republika ili monarhija (zbog
neslaganja lanova Narodnog vijeca oko ujedinjenja Predsjednitvo, tj. Pribicevic, poinje na svoju
ruku pregovore s Beogradom)
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Jugoslavenski odbor zastupa Drzavu Slovenaca, Hrvata i Srba u inozemstvu.
Do meunarodnog priznanja nije dolo zbog diplomatske aktivnosti Italije i Srbije.
9. XI. 1918. Zenevska deklaracija o ujedinjenju (potpisnici Trumbic i Paic) trebalo se provesti ujedinjenje na
naelu ravnopravnosti Kraljevine Srbije i Drzave SHS, meutim, u tom asu u Srbiji je rasputena vlada, pa je
Paicev potpis proglaen nevazecim (politika igra)
Socijalni nemiri: Narodno vijece SHS poziva srpsku vojsku da uvede red
Narodno vijece odredilo je izaslanstvo za odlazak u Beograd.
Naputak dokument o uvjetima koje Delegacija treba postaviti prije samog ujedinjenja: da se sauvaju
povijesne pokrajine, odredi nadleznost drzavnih i pokrajinskih vlasti, a buduce ureenje odredit ce ustavotvorna
skuptina (Naputak su donijeli pristae federalistike struje na elu sa Stjepanom Radicem)
Adresa dokument kojim se zahtijeva bezuvjetno i hitno ujedinjenje Drzave SHS i Srbije, a uvjeti iz naputka
navedeni su kao zelje (Adresu su sroili Svetozar Pribicevic i njegovi suradnici, pristae centralistike struje)
25. XI. Skuptina Vojvodine proglasila je ujedinjenje sa Srbijom
26. XI. Srbiji se prikljuila Crna Gora
1. XII. proglas regenta Aleksandra, nakon to je primio Delegaciju iz Zagreba s Adresom, o stvaranju
Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
VE2SAJS8I PO2E7A8 * E*2OPI
sijeanj +D+D# mirovna kon'eren<ija u Versai!!esu
Velika trojica: David Lloyd George, Woodrow Wilson, Georges Clemencau (Velika etvorica: 3 + Vittorio
Orlando)
Formalno su kao osnova mira prihvacena naela iz 14 toaka W. Wilsona (pravo na samoodreenje naroda,
stvaranje mirovnog Drutva naroda, razoruzavanje)
Ipak, su u prvi plan doli interesi Velike Britanije (ravnoteza snaga) i Francuske (osveta Njemakoj).
,C# VI# +D+D# 0irovni u&ovor s Njemakom(
- oduzete su joj sve kolonije u korist Francuske i V. Britanije
- dijelovi teritorija dodijeljeni su Francuskoj, Poljskoj, Belgiji i Danskoj
- Slobodan grad Danzig (Gdansk)
- saveznika okupacija Saarske oblasti
- oduzeta joj je ratna flota, a oruzane snage smanjene na 100,000 ljudi
- demilitarizacija Porajnja
- ratna odteta od 132 milijarde zlatnih maraka
Posebni mirovni ugovori s Austrijom, Maarskom, Bugarskom i Turskom: sve su morale predati odreene
teritorije, platiti odtetu i smanjiti vojne snage (posebno loe je prola Maarska koja je izgubila 2/3 predratnog
teritorija), Austriji je izriito zabranjeno ujedinjenje s Njemakom, a dinastija Habsburg nije se smjela
restaurirati ni u jednoj od nasljednica
Nove "rave( Finska (osloboena od Rusije), Estonija, Letonija, Litva, Poljska (stvorena od dijelova Rusije,
Njemake i Austrougarske), Cehoslovaka, Austrija, Maarska, Kraljevstvo SHS
Drzave pobjednice povecale su teritorij (Francuska, Rumunjska, Italija) i kolonijalne posjede (tzv. mandatna
podruja u Africi i na Bliskom istoku, pod britanskom i francuskom upravom).
2evizionizam( teznja za promjenom novog poretka, osobito jaka u porazenim drzavama, ali i Italiji, Versajski
poredak nije mogao osigurati trajan mir jer je ostavio mnoga nerijeena pitanja i prestrogo kaznio porazene.
9i&a naro"a organizacija ije su lanice, u teoriji, trebale biti sve svjetske drzave, a cilj joj je bio odrzavanje
mira u svijetu (kontrola naoruzanja, posredovanje u rjeavanju sporova, politiki i gospodarski pritisci na
moguce agresore), sjedite u Zenevi, nastala je na inicijativu predsjednika Wilsona, meutim SAD nisu postale
lanica Lige naroda zbog povratka na politiku izolacionizma, Liga naroda nije imala nikakve oruzane snage na
raspolaganju.
Vijece lige - sredinje tijelo Lige naroda u kojem su stalne lanice bile V. Britanija, Francuska, Japan (istupio
1933), Italija (istupila 1937), Njemaka (istupila 1933), SSSR (istupio 1939).
Sukob interesa V# 4ritanije i Iran<uske( cilj francuske politike je onemogucavanje jaanja Njemake i
odrzavanje versajskog sustava pod svaku cijenu, britanska politika usmjerena je prema svjetskom kolonijalnom
carstvu (sada preustrojenom u British 7ommon2ealth), a u Europi joj je odgovarala ravnoteza snaga (pa i na
tetu Francuske) zbog ega su Britanci meu prvima uspostavili diplomatske odnose sa SSSR-om i dopustili
naoruzavanje Njemake u doba Hitlera
LSanitarni kor"onM - pojas drzava izmeu Baltika i Crnog mora koji je trebao izolirati Njemaku i SSSR
(baltike republike, Poljska, Cehoslovaka, Rumunjska)
0a!a antanta savez usmjeren protiv maarskog revizionizma (Cehoslovaka, Rumunjska, Kr. SHS/
Jugoslavija)
4a!kanska antanta savez iji je cilj bilo ouvanje postojecih granica na Balkanu (Jugoslavija, Grka,
Rumunjska, Turska)
78
TURSKI NACIONALNI POKRET
1920. 0ir u Sevresu: Osmansko Carstvo mora se odreci arapskih zemalja na Bliskom Istoku (Irak,
Transjordanija i Palestina britanski mandati, Sirija i Libanon - francuski) te dijelova Male Azije naseljenih
Grcima i Armencima, tjesnaci Bospor i Dardaneli pod nadzorom su sila Antante, tu su i odredbe o reparacijama i
oruzanim snagama
- pojavljuje se pokret na elu s Mustafom Kemal-paom, proslavljenim vojskovoom iz svjetskog rata,
iji je cilj stvaranje turske nacionalne drzave na ostatcima Osmanskog Carstva te ponitenje mira u
Sevresu
1922. sultan je svrgnut s prijestolja
+D,-# pro&!aena je 2epub!ika Turska B na elu s Mustafom Kemalom zvanim Atatrk (Otac Turaka) turske
snage protjeruju Grke i Armence iz Male Azije, poniten je mir u Sevresu (prema ugovoru iz Lausane iste
godine, Turskoj je priznat dananji nacionalni teritorij)
2e'orme 8ema!a AtatPrka: ukidanje erijatskih zakona i odvajanje vjere od drzave, parlamentarna republika,
gregorijanski kalendar, jezine reforme, latinino pismo, emancipacija zena, ukidanje tradicionalne nonje,
meutim, takve korjenite reforme i raskid s tradicijom nisu mogli biti provedeni mirnim putem, pa je rezim
Kemala Atatrka morao posezati za represijom i progonima neistomiljenika (osobito komunista i islamista)
POJAVA IAJIZ0A * ITA9IJI
Ita!ija nakon +# svjetsko& rata( gospodarska kriza popracena visokom nezaposlenocu, socijalnim nemirima i
valom trajkova, mit o ukradenoj pobjedi (nezadovoljstvo nacionalistikih krugova teritorijalnim dobitcima),
parlamentarne stranke nisu uspijevale sastaviti stabilnu vladu, prijetila je socijalna revolucija
1919. 4enito 0usso!ini, novinar, bivi socijalist i pristaa ulaska Italije u Svjetski rat, stvara veteransku
organizaciju ;asci di 7om+attimento (simbol organizacije je starorimski snop asces koji treba predstavljati
jedinstvo naroda), financiraju ga posjednici krupnog kapitala kako bi se mogli posluziti poluvojnim odredima
crnokouljaa u guenju trajkova
Iaistika i"eo!o&ija: autoritarna drzava na elu s nepogreivim voom treba rijeiti suprotnosti izmeu
ekonomskih klasa i stvoriti jaku naciju, ojaana talijanska nacija mora postati sredozemna velesila i stvoriti
novo rimsko carstvo, Italija treba postati korporativna drzava, poslodavcima se obecava suzbijanje ljevice i
zahtjeva sindikata, radnicima osiguravanje radnih mjesta i placa, cijeloj naciji revizija versajskog poretka, a
prvi korak na tom putu trebalo je biti ukidanje demokracije i unitenje komunista i socijalista
1922. mar na 2im kralj Viktor Emanuel III. daje Mussoliniju mjesto predsjednika vlade
- Mussolini je novim izbornim zakonom i pojaanom propagandom osigurao relativnu pobjedu faista na
parlamentarnim izborima 1924. god.
1924. ubojstvo socijalista i voe oporbe Matteottija - povod za uvoenje izvanrednog stanja
1925. uvoenje faistike diktature, ef drzave -l Duce, Italija je i dalje formalno monarhija na elu s kraljem,
faizacija drzave provodi se postupno, a tek od tridesetih godina mozemo govoriti o pokuaju totalitarne
kontrole drutva i drzavnom nadzoru gospodarstva
- faisti su unitili svaku oporbu i uveli red represijom, meutim, drzava nije bila onako gospodarski i
vojno jaka kako je tvrdila sluzbena propaganda (to se pokazalo porazima u 2. svjetskom ratu)
1929. Lateranski sporazumi kompromis papinske i talijanske drzave oko rimskog pitanja - stvorena drzava
Vatikan, a katolianstvo proglaeno drzavnom religijom u Italiji
SOVJETSKA RUSIJA
Svesovjetska 8omunistika Partija 4o!jevika $S8PHb) nakon Oktobarske revolucije 1917. g. i
Lenjinova drzavnog udara 1918. g. uspijevaju se odrzati na vlasti iako su dotada bili mala skupina urotnika,
proglaena je Ruska Sovjetska Federativna Republika i diktatura proletarijata
*zro<i pobje"e bo!jevika(
- njihov program bio je privlaan irokim narodnim masama (drutvena jednakost i stvaranje
komunistikog drutva, Tvornice radnicima zemlja seljacima!, pravo neruskih naroda Rusije na
samoodreenje)
- stranka ima vrstu organizaciju i odluno provodi teror prema svim protivnicima (Ceka tajna policija,
kasnije GUP i NKVD)
- carizam je bio potpuno kompromitiran, a ostale politike stranke nisu imale dovoljno jasan program
niti bile odlune kao boljevici, bijeli su se dodatno kompromitirali kao suradnici stranih sila
(intervencija Antante)
2atni komunizam $+D+CB,+)( doba graanskog rata, boljevici provode nacionalizaciju (podrzavljenje)
tvornica, rudnika i veleposjeda i uvode jednake place za sve sluzbe te rekvizicije poljoprivrednih proizvoda.
Uspjeli su ostvariti vojnu pobjedu nad bijelim armijama i suzbiti unutarnji otpor, ali nisu uspjeli povecati
proizvodnju i izbila je glad.
+D,+# NEP $Nova ekonomska po!itika): prestaju rekvizicije, doputeno je privatno vlasnitvo seljaka nad
zemljom i mala nedrzavna poduzeca, do 1926. gospodarstvo je gotovo dostiglo prijeratnu razinu (to je bio cilj)
i tada je NEP ukinut
1922. Crvena Armija zauzela je sve dijelove Rusije i neke novostvorene nacionalne drzave (Ukrajina,
Bjelorusija, Gruzija itd.) stvorena je nova drzavna zajednica koja je osiguravala prevlast Rusije u bivem
79
Carstvu i formalno potivanje prava na samoopredjeljenje naroda - Savez Sovjetski3 So<ija!istiki3
2epub!ika $SSS2)
1924. Lenjinova smrt tijekom sukoba boljevikih frakcija (tzv. lijevi i desni) uzdigao se kao vrhovni
vlastodrzac generalni sekretar Partije Josi' Visarionovi 7u&avi!i zvan Sta!jin
1925. Lav Trocki iskljuen je iz Partije i Staljin postaje neformalni diktator
+D,?# kraj NEPBa i poetak p!ansko& &ospo"arstva
- petoljetke (petogodinji planovi proizvodnje, prvi je pokrenut 1928.)
- kolektivizacija poljoprivrede prisilno stvaranje kolhoza (kolektivnih seoskih gospodarstava) i sovhoza
(drzavna poljoprivredna poduzeca), progon kulaka
- u petoljetkama je uspjeno provedena industrijalizacija i elektrifikacija drzave, no uz visoku cijenu
(nizak zivotni standard radnika i prisilan rad politikih zatvorenika)
Obi!jeja sta!jinizma( konaan cilj je stvaranje besklasnog drutva, a sva su sredstva na putu u
komunizam doputena, ideologija je nova drzavna religija (Staljinovo shvacanje marksizma Drzava
odumire svojim jaanjem), kult linosti, centralizirana partijska drzava (narodna demokracija i savez
slobodnih republika postoje samo na papiru), stroga hijerarhija unutar Partije, tota!itarizam drzava se trudi
kontrolirati cjelokupan zivot pojedinca od roenja do smrti, obraun sa stvarnim i mogucim protivnicima
(osobito unutar same Partije nitko nije bio siguran), diktaturu provodi golemi drzavni aparat s jakom tajnom
policijom (GUP/NKVD), toan broj zrtava nije poznat, neke procjene govore o 12 milijuna
1u!a& radni logor za politike zatvorenike
Diktaturi je pogodovala izolacija Sovjetskog Saveza od Zapada. SSSR nije priznavao vanjske dugove carske
Rusije, pa su zapadne zemlje kasno sklopile diplomatske odnose sa SSSR-om. (meu prvima su bile Turska,
Njemaka i Velika Britanija zato?).
8O0INTE2NA (Treca komunistika internacionala) osnovana 1919, preko te organizacije sve komunistike
partije izvan SSSR-a (u vecini zemalja bile su stavljene izvan zakona) povezane su u jedinstvenu mrezu i bile
su pod Staljinovom kontrolom.
%2VATS8A * 82A9JEVSTV* S%S $+D+CB+D,>)
Prvi potezi nove v!asti i pokuaji otpora
Proglas Ciste stranke prava: in ujedinjenja 1. XII. 1918. g. bio je jednostran i nije bio pravovaljan jer ga nije
potvrdio Hrvatski sabor niti je organiziran referendum o tom pitanju
Stav Radiceve HPSS: Hrvatski sabor mora se sastati i potvrditi ujedinjenje, meutim, on je rasputen i nije vie
sazivan tijekom cijelog postojanja prve Jugoslavije
5. XII. 1918. demonstracije u Zagrebu protiv ujedinjenja, oruzani sukob izmeu domobrana (na strani
demonstranata) i vladinih snaga (Narodna straza SHS, sastavljena od sokolaa i mornara iz Dalmacije), 16
poginulih (prosinake rtve), povod za hitno rasputanje domobranstva i Pribicevicev poziv srpskoj vojsci da
uvede red (to se opravdavalo i strahom od sovjetske revolucije)
Aentra!iza<ija
- u novoj drzavnoj vladi najvaznije polozaje zauzimaju srpski politiari, Stojan Protic premijer,
Svetozar Pribicevic ministar unutarnjih poslova, jedini Hrvat na vaznijem polozaju bio je Ante
Trumbic ministar vanjskih poslova
- u preanskim krajevima (biva Austro-Ugarska) srbijanska vojska ima okupacijske ovlasti
- smanjen je djelokrug pokrajinskih vlada, novi hrvatski ban Ivan Paleek provodi zapovijedi iz
Beograda, do donoenja ustava privremeno su zadrzane pokrajine Hrvatska i Slavonija, Dalmacija,
Bosna i Hercegovina itd.
- Privremeno narodno predstavnitvo (parlament) ima zadatak organizirati izbore za Ustavotvornu
skuptinu
- regent Aleksandar ima velike ovlasti u upravi i zakonodavstvu
Zamjena nov<a
- 1918. god. austro-ugarska kruna i srpski dinar imaju priblizno jednaku vrijednost
- nakon propasti Monarhije, obezvrijeene krune iz Austrije i Maarske krijumare se u Kraljevstvo SHS,
provodi se markiranje novanica
- paralelna sredstva placanja srpski dinar u istonom dijelu drzave i SHS-kruna u zapadnom dijelu
(u drzavama nasljednicama Monarhije krune su dugo ostale u optjecaju, a meusobno su se
razlikovale po peatima i markicama s obiljezjem nove vlasti, stopa inflacije nije bila svuda jednaka)
- novi dinari Kraljevstva SHS tiskani su vec u sijenju 1919. god, no konana zamjena kruna odgaa se
zbog interesa pekulanata bliskih vlasti
- krune su ostale u optjecaju do poetka 1921, zamijenjene su po teaju od 1 dinar za 4 krune (umjesto
stvarnog teaja na temelju kupovne moci 1 d. za 2 -2,50 k.)
Nasilno zigosanje stoke izaziva lokalne pobune hrvatskih seljaka
0e:unaro"no priznanje 8ra!jevstva S%S odgaa se zbog nerijeenog jadranskog pitanja (SAD II.
1919, Francuska i V. Britanija VI. 1919, Italija XII. 1920)
Trianonski u&ovor (VI. 1920) - odreene su granice s Maarskom, Kraljevstvu SHS pripali Meimurje,
Baranja, Baka i Banat
2apa!ski u&ovor (XI. 1920) - odreene su granice s Italijom, Kraljevstvo SHS poputa zbog pritiska Francuske
i V. Britanije, Italiji su pripali Istra, Zadar, Cres, Loinj i Lastovo
Rijeka slobodna gradska drzava (1924. prikljuena Italiji)
Prob!emi nove "rave: nacionalna pitanja (6 juznoslavenskih naroda i brojne manjine), agrarno pitanje
(zahtjevi za preraspodjelom zemlje, to je obecao i sam regent), opce siromatvo i slaba industrija, prometna
80
nepovezanost pokrajina, slabo stanje sigurnosti izvan gradova (razliite razbojnike skupine, od kojih neke
imaju i politiki predznak)
7JE9OVANJE %PSSBA
- od 1904. djeluje na podruju Hrvatske i Slavonije, zastupa interese seljaka kao najbrojnijeg
drutvenog sloja
- program do 1918: povijesno i prirodno pravo Hrvatske na drzavnost, demokracija, gospodarske
reforme u cilju jaanja srednjeg seljakog posjeda, trijalizam (austroslavizam)
- kao lan Sredinjeg odbora Narodnog vijeca, Stjepan Radic trazi da Srbija prije ujedinjenja prizna
pravo na suverenost svim lanicama buduce drzave
- nakon ujedinjenja, HPSS prelazi u oporbu spram politike drzavne centralizacije koju provode Pribicevic
i Dvor
- 1919. god. Stjepan Radic dolazi na elo stranke nakon smrti brata Antuna
- na<iona!ni pro&ram( Hrvatska seljaka republika u ravnopravnom savezu juznoslavenskih, a
pozeljno, i ire, podunavskih malih drzava
- 1920. izbori za Ustavotvornu skuptinu HPSS je najjaa stranka Hrvatske i Slavonije odnosno etvrta
stranka po snazi na drzavnoj razini (opce birako pravo za mukarce)
- nakon izborne pobjede, HPSS mijenja naziv u HRSS: %rvatska repub!ikanska se!jaka stranka i
otvoreno se zalaze za republikansko i federativno ureenje
- HRSS iri utjecaj i na graanski sloj te na Hrvate izvan sjeverne Hrvatske, a pritisci od strane rezima
samo pogoduju rastu popularnosti
OSTA9E ST2AN8E
- 7emokratska stranka (Svetozar Pribicevic i Ljuba Davidovic) zagovara integralno jugoslavenstvo,
nacionalni joj je program pretopiti sve juznoslavenske narode u jedinstvenu naciju, ima pristaa meu
svim narodima, no najvie meu preanskim Srbima, kasnije se raspala na Pribicevicevu i
Davidovicevu stranku
- 2a"ika!na stranka (Nikola Paic) uziva podrku Dvora i biraa u Srbiji, cilj joj je osigurati politiku i
gospodarsku prevlast Srbije nad drugim narodima u drzavi
- %rvatska stranka prava (Ante Pavelic mlai) nastala od Ciste stranke prava (frankovci), istie
pravo Hrvatske na potpunu samostalnost, s vremenom ce naginjati desnom radikalizmu
- %rvatska zaje"ni<a (Ivan Lorkovic, Matko Laginja) liberalna graanska stranka nastala
ujedinjenjem Stranke prava (starevicanci) i Napredne stranke, HZ je u poetku naginjala
integralnom jugoslavenstvu, ali je jo prije izbora odustala i poela zagovarati federalizam i suraivati
s Radicem, na izborima za Ustavotvornu skuptinu dozivljava poraz
- %rvatska 'e"era!istika se!jaka stranka (A. Trumbic) nastala 1926. od HZ i nekih
nezadovoljnika Radiceve stranke
- %rvatska puka stranka program katolikog jugoslavenstva, postala je s vremenom marginalna u
odnosu na HRSS kao i ostale hrvatske stranke, imala je najvie pristaa meu katolicima u Dalmaciji i
Hercegovini
- 8omunistika partija Ju&os!avije radikalne socijalne reforme i stvaranje Sovjetske Republike
Jugoslavije, na izborima za Ustavotvornu skuptinu ak treca stranka po snazi, ubrzo je stavljena izvan
zakona kao protudrzavna i revolucionarna snaga, pa djeluje u tajnosti, privlai intelektualce-ljeviare i
industrijske radnike
1OSPO7A2STVO
- Hrvatska je i dalje pretezno agrarna zemlja, ali se razvoj industrije donekle ubrzao
- do sredine 20-ih godina dozivljava gospodarski polet
- seljatvo se zahvaljujuci inflaciji tijekom 1. svjetskog rata rijeilo dugova
- a&rarna re'orma: buduci da je vecina seljakih posjeda manja od 5 ha, drzava pristupa programu
preraspodjele veleposjeda, meutim, reforma nije uspjeno rijeila agrarno pitanje zbog politikih
manipulacija (najvie su se okoristili srpski veterani iz 1. svjetskog rata, a dio veleposjednika uspio se
nagoditi s drzavom)
- rast gradova: viak stanovnitva sa sela slio se u gradove jer se u industrijskom sektoru mogao naci
posao, osobito su se razvili Zagreb i Split
- 1925. zeljeznika pruga Zagreb -Split
- hrvatski financijski krugovi uspjeli su se ukljuiti u jugoslavensko trzite i dobro posluju do poetka
velike gosp. krize (1929-33)
Hrvatska je od najnerazvijenije pokrajine Austro-Ugarske postala najrazvijenija pokrajina Kraljevstva SHS,
meutim, njezinim prednostima dugorono ce se najvie okoristiti vladajuci krugovi u Beogradu.
HRVATSKA 1921-28: RADICEV NACIONALNI POKRET
Vi"ov"anski ustav $,C# VI# +D,+#)
- radikalski prijedlog ustava izglasan je u Konstituanti tijesnom natpolovinom vecinom (223/419),
prema ranijim dogovorima trebala ga je potvrditi dvotrecinska vecina
- 50 zastupnika HRSS-a bojkotiralo je rad skuptine jer nisu htjeli polagati prisegu kralju, Radicev nacrt
ustava neutralne seljake republike Hrvatske (koja moze, ali i ne mora uci u savez s ostalim
juznoslavenskim drzavama) ujedno je stranaki program
81
- Ustavotvornu su skuptinu ubrzo napustili i Hrvatska zajednica, HSP te jo neki oporbeni zastupnici,
komunisti su u meuvremenu stavljeni izvan zakona, pa nisu ni smjeli sudjelovati, radikali su preostale
stranke pridobili da glasuju za ustav razliitim ustupcima i obecanjima
- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca: unitarna parlamentarna monarhija, kralj ima velike ovlasti u
zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti, centralizirana drzavna uprava, bit ce uvedena administrativna
podjela na 33 oblasti, koja ce razmrviti stare povijesne cjeline, sluzbeno postoji jedna nacija, srpsko-
hrvatsko-slovenska i jedan jezik s tri narjeja
- Ustav je ozakonio vec uspostavljeni drzavni centralizam i nacionalni unitarizam te nije stvorio politiki
okvir u kojemu bi se mogla rijeiti nacionalna, socijalna i gospodarska pitanja nove drzave
7je!ovanje %2SSBa +D,+B,C# &o"#
- do 1923. stranka odbija uci u Narodnu skuptinu, ali koristi sve ostale legalne oblike politike borbe
- jasan program glede nacionalnih i socijalnih pitanja: teritorijalna cjelovitost Hrvatske (Banska Hrvatska
s Dalmacijom), republika, moguci savez drzava Jugoslavije, ali i ire, svih podunavskih i balkanskih
drzava, graanska prava, agrarna reforma u smislu stvaranja srednjih posjeda
- stranake podruznice osnivaju se ubrzo i u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Vojvodini, pa ak i u
Sloveniji i Makedoniji
- izbori +D,-: HRSS predstavlja drugu politiku snagu u skuptini (70/310) i ima znaaj hrvatskog
nacionalnog pokreta iji je cilj preustroj drzave
- u Narodnoj skuptini nastupa zajedno s HZ i HSP kroz Hrvatski blok, no ne uspijevaju ostvariti ciljeve
parlamentarnim putem, jedino uspijevaju odgoditi podjelu nekadanje Banske Hrvatske na
Zagrebaku, Primorsko-krajiku, Osjeku i Srijemsku oblast (Dalmacija je podijeljena na Splitsku i
Dubrovaku)
- Radic pokuava dobiti podrku Lige naroda i stranih sila za rjeavanje hrvatskog pitanja, no njihov
interes je slab, posjetio je Britaniju, Austriju, SSSR
- 1924. god, Stjepan Radicu u Moskvi ulanjuje HRSS u Seljaku internacionalu (odsjek Kominterne)
kako bi privukao pozornost, po povratku u zemlju zatvoren je zbog protudrzavne djelatnosti
- izbori +D,/( unato zabrani promidzbe, HRSS osvaja 67 od 315 mandata, kralj Aleksandar
amnestirao je Radica, a Paic mu nudi sporazum
- zaokret( stranka mijenja ime u HSS, odrie se republikanstva, priznaje Vidovdanski ustav i zalaze se
za federalizaciju Kraljevine SHS parlamentarnim putem, stvorena je koalicijska vlada radikala i
radicevaca sa Stjepanom Radicem kao ministrom prosvjete
- 1926. pad koalicijske vlade, pokazalo se da je sporazum bio tek kratkorona politika taktika radikala
- izbori +D,E( HSS je izgubio dio pristaa (Trumbiceva HFSS), pa dobiva neto manje glasova zbog
ega je Radic prisiljen na novi politiki zaokret
- Se!jakoB"emokratska koa!i<ija (SDK): HSS + SDS (Samostalna demokratska stranka Svetozara
Pribicevica, Pribicevic je u meuvremenu uvidio da je jugounitarizam bio samo politiki instrument
Paica i Dvora te da srbijanski politiari ne misle dijeliti vlast sa Srbima-preanima, zato se priblizio
Radicu i poeo zagovarati federalizam)
- novo podruje djelovanja HSS-a bile su skuptine hrvatskih oblasti
- SDK postaje ozbiljna prijetnja vladajucim radikalima imala je masovnu podrku Hrvata te dijela
preanskih Srba, a u Skuptini je javno prozivala radikale umijeane u financijske afere
- 20. VI. 1928. atentat u Skuptini: radikal Punia Raic ubio je Pavla Radica i uru Basarieka te ranio
Stjepana Radica, Ivana Pernara i Ivana Granu, Raic je u napadu bijesa izvukao revolver i zapucao, a
sve je zapravo bilo isplanirano
- 8. VIII. 1928. smrt Stjepana Radica uslijed posljedica ranjavanja
- u Zagrebu izbijaju veliki prosvjedi, a SDK odbija sudjelovati u radu Skuptine i trazi hitan preustroj
drzave
SVJETS8A 1OSPO7A2S8A 82IZA +D,DB--#
*zro<i krize
- kapitalistiko svjetsko gospodarstvo prolazi kroz razvojne cikluse, nakon povoljne konjunkture redovito
nastupa razdoblje stagnacije i krize
- politika slobodnog trzita (liberalni kapitalizam) nije mogla osigurati vjeni privredni rast, dvadesetih
godina XX. stoljeca uzlet je bio najveci dotada, osobito u SAD i zemljama-pobjednicama prvog
svjetskog rata
- hiperprodukcija: industrija je proizvodila vie robe no to se moglo potroiti
- brz rast vrijednost dionica poduzeca privlaio je sve vie ulagaa i pogodovao burzovnom meetarenju
- psiholoki initelji produbili su krizu jer kada je zapoela svi su tezili tednji pa su ulaganja naglo
opala, to je tzv. ekonomska depresija ulaganja, proizvodnja i potronja padaju na minimum
Obi!jeja krize
- kriza je zapoela u listopadu 1929. slomom njujorke burze (Crni petak na Wall Streetu)
- panika se iz SAD proirila na sve dijelove svijeta
- bankrotiralo je mnogo velikih ulagaa, banke i poduzeca propadali su lananom reakcijom, vlade
drzava nisu se htjele mijeati zbog tadanjih ekonomskih dogmi da svaka intervencija drzave u trzine
odnose vodi u komunizam, a prezivjele banke odbijale su davati zajmove
- deflacija cijene su padale i novac se povlaio s trzita pa mu je rasla vrijednost, nastupila je kronina
nestaica novca
- razina zaposlenosti neprestano je padala, a s njome i place (uslijed velike ponude radne snage i
nestaice novca)
82
- kriza je izazvala politiku krizu u svim zemljama koje je zahvatila, opce obiljezje tih politikih kriza bila
je sumnja u parlamentarnu demokraciju i porast desnog, a ponegdje i lijevog radikalizama
- SSSR nije osjetio krizu jer je tu vec zapoinjao drugi petogodinji plan, a drzava je bila razmjerno
izolirana od svjetskog trzita
- konac 1932. vrhunac krize, npr. u Njemakoj je razina industrijske proizvodnja iznosila 50% one iz
1929, a nezaposleno je bilo gotovo est milijuna registriranih radnika
Rjeenja
- naposljetku su sve drzave bile prisiljene na politiku intervencionizma (mijeanje drzave u
gospodarstvo)
- politiki sustav promijenio se u Njemakoj (nacional-socijalizam), Spanjolskoj (pad monarhije i
privremena vladavina ljevice), zemljama istone Europe (vojne i monarhistike diktature u Poljskoj,
Rumunjskoj, Bugarskoj, Jugoslaviji.)
- u SAD predsjednik Irank!in 7# 2ooseve!t provodi reforme pod nazivom Ne@ 'eal: devalvacija
dolara, progresivni porez, drzavna ulaganja i javni radovi, povoljni zajmovi farmerima, ukidanje
prohibicije alkohola sve je to povecalo kupovnu moc stanovnitva i opcu proizvodnju
- njemaki nacisti interveniraju putem velikih drzavnih narudzbi od industrije, uvodi se i ratna
proizvodnja, javni radovi i drzavna kontrola valute, Njemaka je prestala placati reparacije jo prije
dolaska Hitlera na vlast
- Japan trazi izlaz u ekspanziji i 1931. osvaja Mandzuriju, Italija provodi nacionalizaciju dijela industrije i
zapoinje pripreme za rat, 1935. napast ce Etiopiju,
USPON NACIONAL-SOCIJALIZMA U NJEMACKOJ
Njemaka +D+CB+D( nakon poraza i abdikacije cara, pobune u ratnoj mornarici i meu radnicima nisu se
smirile, socijaldemokrati zele Njemaku ureenu kao parlamentarnu republiku, komunisti nastavak
revolucije i sovjetski model drzave, na izvanrednim izborima pobijedit ce socijaldemokrati
zima-proljece 1919. komunistike pobune u Bavarskoj i Berlinu, nova vlada gui ih u krvi uz pomoc bivih
carskih vojnika okupljenih u dobrovoljake odrede (;reikorps)
lipanj 1919. Versajski ugovor i novi val nezadovoljstva
srpanj +D+D# u Neimaru iz&!asan repub!ikanski i "emokratski ustav $LVajmarska repub!ikaM)
- desniarski mit o udarcu nozem u lea: za njemaki poraz krivi su izdajnici-ljeviari, a iza njih stoji
meunarodna urota zidovskih bankara
Poratna kriza( Njemaka je naglo izgubila trzite i izvore sirovina te dobila goleme reparacije, drzava je
prezaduzena i financira se prekomjernim tiskanjem novanica (hiperinflacija), propadanje srednjeg sloja,
problem razvojaenih veterana
Na<iona!Bso<ija!istika njemaka ra"nika stranka $NS7AP)( osnovana u Mnchenu neposredno prije
prvog svjetskog rata s ciljem propagiranja ideja neopoganskih okultnih drutava njemakim radnicima, bila
je potpuno beznaajna do dolaska Adolfa Hitlera na njezino elo (1919), Hitler je bio razvojaeni kaplar
podrijetlom iz Austrije
1923. vrhunac hiperinflacije, Njemaka ne moze placati reparacije, pa je Francuzi kaznjavaju okupacijom
Ruhrske oblasti
- kruzok generala Ludendorfa uz pomoc nacista pokuava preuzeti vlast u Bavarskoj (Minhenski pu)
- nakon neuspjelog pua, Hitler odlazi na dvogodinju robiju gdje pie knjigu *oja +or+a
Na<istika i"eo!o&ija(
1. rasna teorija( toboze znanstveno uenje o nejednakoj vrijednosti ljudskih rasa pomijeana s
okultnim bajkama o arijskoj rasi nadljudi, zloj, zidovskoj rasi te manje vrijednim mijeanim
rasama, nacional-socijalistika drzava poradit ce na rasnoj higijeni i uzgoju novog
ovjeka
2. ekstremni na<iona!izam: Velikonjemaki Reich trebao bi obuhvatiti sve etnike njemake
krajeve (Austriju, Sudete, Danzig itd), a zatim i novi zivotni prostor (<e+ensraum) na raun
slavenskih drzava na istoku
3. mo"e! "rave b!izak 'aistikom( Njemaku moze stabilizirati jedino ukidanje demokracije
i diktatura na elu s nepogreivim voom (;Ihrer), totalitarna je drzava nuzno sredstvo za
uspostavu narodne zajednice
4. novi svjetski pore"ak( revizija versajskih ugovora, ponovno naoruzavanje i obnova
Njemake kao svjetske velesile
+D,.B,D# kratkotrajna stabi!iza<ija Vajmarske repub!ike: angloameriki zajmovi za obnovu, odgoda
placanja reparacija, privredni oporavak, povoljan meunarodni polozaj Njemake, ekstremistike stranke gube
pristae
+D,DB--# Ve!ika kriza( Njemaka je posebno pogoena zbog ovisnosti o svjetskom kapitalu, pad proizvodnje i
visoka nezaposlenost, daljnje propadanje srednjeg sloja, jaanje lijevog i desnog radikalizma
*spon na<istike stranke( osiromaene mase oduevljavaju se za Hitlerova obecanja, dok krupni kapital (ne
samo njemaki) financira naciste u strahu od moguce komunistike revolucije, nacistiki Jurini odredi (SA) siju
teror meu Zidovima i politikim protivnicima
+D-,# parlamentarni izbori nacisti dobivaju relativnu vecinu i ulaze u koaliciju sa strankama desnice
sijeanj +D--# pre"sje"nik %in"enbur& imenuje %it!era za kan<e!ara
Pa!e eichsta0a organizirali su ga sami nacisti, to je bio povod za obraun s komunistima i uvoenje
izvanrednog stanja, kancelar Hitler dobiva diktatorske ovlasti.
Iste godine, Njemaka istupa iz <ige naroda?
83
+D-.# Hindenburgova smrt, Hitler preuzima predsjednike ovlasti te postaje "Ahrer
LNo5 "u&i3 noevaM - Hitlerov obraun unutar vlastite stranke, smaknuti su Ernst Rhm i voe SA koji su
smetali njemakim vojnim i financijskim krugovima buduci da su bili radikalni i u socijalnom smislu, Hitler se
rijeio mogucih politikih protivnika, a na mjesto SA kao novu stranaku vojsku uzdigao je SS Heinricha
Himmlera
+D-/# Nirnberki rasni zakoni Zidovi u Njemakoj gube sva graanska prava, takoer i sve nearijske i
hendikepirane osobe
Tota!itarni III# 2ei<3( Jedan narod, jedna drzava, jedan voa!, svastika drevni simbol Sunca, politika
ubojstva i konclogori (prvi je osnovan u Dachau), masovni mitinzi i irenje ideologije putem medija
(Ministarstvo propagande Josepha Goebelsa), Gestapo tajna policija, opca vojna obveza i naoruzavanje,
postoje dva paralelna drzavna aparata, stari, naslijeen od Vajmarske republike i novi, stranaki koji nadzire
onaj prvi
Nacisti su drzavnim intervencijama u gospodarstvu smanjili nezaposlenost i neto povecali zivotni standard.
Osim uspjene propagande, i to je bio jedan od razloga zato je nacizam imao podrku velikog dijela njemakog
drutva.
ISTOCNA AZIJA IZMEU DVA SVJETSKA RATA
IN7IJA( itav Indijski potkontinent pod je britanskom kolonijalnom vlacu, u meuratnom razdoblju jaa
pokret za neovisnost Indije, stranka Nacionalni kongres (osnovana jo 1885) na elu s Mohandasom
Ghandijem vodi politiku pasivnog, nenasilnog otpora koji se pokazuje vrlo djelotvornim (graanski
neposluh i bojkot britanske robe), Britanci potpiruju razdor izmeu Hindusa i indijskih muslimana
(-0AJ na+on pro0laBen,a epubli+e 7?77* 0o3C sre3iBn,a .la3a Kuomintan0a na3-ire te+ mali 3io
+ines+o0 teritori,aC u .e5ini po+ra,ina .la3a,u 3oma5i .o,ni 0ospo3ari
- i dalje je na snazi politika otvorenih vrata koja odrzava gospodarsku ovisnost Kine
- buduci da Kuomintang nije uspio srediti prilike i provesti reforme, jaa Komunistika partija Kine na
elu s Mao Ce Tungom, relativno je samostalna od Kominterne i uziva veliku podrku seljaka-
bezemljaa
- od 1927. zapoinje nova revolucija i graanski rat izmeu nacionalista na elu s generalom Cang Kaj
Sekom te Maovih komunista, to stanje iskoristit ce militaristiki Japan da zapone otvorenu agresiju na
Kinu
JAPAN: unato brzom razvoju i sudjelovanju u Svjetskom ratu na pobjednikoj strani, Japan ima velike
potekoce s prenaseljenocu i nedostatkom sirovina
- japansko drutvo u biti je i dalje feudalno, bez obzira na civilnu vladu, parlament i modernizacijske
reforme, car i vojska oslonac su japanske aristokracije
- od 1930. god, nakon atentata na premijera Hamaguchija (pristao na diktat SAD i Britanije o
ograniavanju mornarice) vlast preuzima skupina vojnih asnika koji uvode japanski totalitarni rezim
- mi!itarizam( car Hirohito formalno je apsolutni vladar, ali kljunu ulogu u drzavi ima vojska, ideologija
je izvedena iz tradicije, pokornost caru kao bozanstvu, Buido kodeks samuraja, Azija Azijcima! -
naelo vanjske politike prema kojem Japan treba zamijeniti sve europske kolonijaliste , ekspanzija se
opravdava i rasnom nadmoci Japanaca nad ostalim azijskim narodima
- 1931. osvanjanje Mandzurije, pokrajine na sjeveru Kine bogate sirovinama, koju su namjeravali
pripojiti jo nakon Svjetskog rata, proglaena satelitska drzava Mandzukuo
- 1932. napad na Sangaj i pokuaj prodora u unutranjost Kine
- 1937, novi japanski prodor u Kinu, zauzimanje Pekinga, masakri u Nankingu
- borbe u Kini nastavit ce se do kraja 2. svjetskog rata, a otpor Japancima pruzat ce i komunisti i
nacionalisti (koji ce iz tog razloga imati meusobna primirja)
JESTOSIJE;ANJS8A 7I8TAT*2A $+D,DB+D-.)
Po!itika kriza u 8ra!jevini S%S dostize vrhunac nakon atentata u Skuptini
- 1. VIII. 1928. sastaje se Narodna skuptina bez zastupnika SDK koji istoga dana u Zagrebu objavljuju
Rezoluciju o reviziji Vidovdanskog ustava
- Hrvatska je na rubu opce pobune
- pokuaji dogovora izmeu SDK i srbijanskih stranaka propadaju, pa Radicev nasljednik Vladko Maek
pregovara izravno s kraljem Aleksandrom
- mogucnost amputacije: Hrvatska se moze odcijepiti, ali njezina istona granica treba ici linijom
Virovitica-Una-Sibenik (zapadne sile bile su protiv toga jer bi to naruilo ravnotezu snaga)
?# I# +D,D# kralj Aleksandar kao drugi ustavni imbenik rasputa Skuptinu i vladu te ukida Vidovdanski
ustav monarhistika diktatura je prikazana kao jedini moguci izlaz iz parlamentarne krize i sukoba
federalistikih i velikosrpskih snaga
Obi!jeja "iktature(
84
- kralj je izvor sve zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, iduce tri godine vlada bez ustava, a oslanja se
na dvorsku kliku i vojni vrh (premijer general Petar Zivkovic)
- zaokret prema autoritarnoj drzavi i sumnja u parlamentarnu demokraciju bio je tada i opci europski
trend
- sluzbena ideologija bilo je integralno jugoslavenstvo (jugounitarizam) koje je trebalo premostiti sukobe
nacionalnih interesa, a zapravo je najvie odgovaralo velikosrbima
- novi naziv drzave: Kraljevina Jugoslavija
- nova podjela na 9 banovina (zovu se po rijekama), sluzbeno predstavlja mjeru decentralizacije, a pravi
joj je cilj brisanje etnikih i povijesnih granica, Hrvatska se vecim dijelom nalazila u Savskoj i
Primorskoj banovini
- uvedena je cenzura, ograniena su graanska prava, a zabranjeno je isticanje nacionalnih obiljezja i
sve politike stranke (srpska obiljezja mogla su se isticati jer su proglaena vjerskima Srpska
pravoslavna crkva)
- policija i zandarmerija dobivaju ogromne ovlasti i provode teror (npr. politiko ubojstvo Milana Sufflaya
1931)
- stvaranje politike emigracije (ustae, komunisti, dio HSS-a, disidenti iz drugih dijelova Jugoslavije)
*staki pokret( frankovac Ante Pavelic odlazi u emigraciju gdje okuplja istomiljenike i osniva teroristiku
organizaciju UHRO (Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija), cilj ustaa je stvaranje samostalne Velike
Hrvatske s granicom na Drini, Pavelicu je konano utoite pruzila faistika Italija, ustaki pokret nije imao iru
podrku u domovini, pa se pretvorio u Mussolinijev politiki instrument
Svjetska gospodarska kriza: zahvatila je Jugoslaviju nakon 1930, zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda
seljacima se smanjuju prihodi, opci pad kupovne moci odrazio se i na domacu industriju, 1931. Prva hrvatska
tedionica postaje nelikvidna, a drzava joj ne zeli pomoci iz politikih razloga slom privatnog bankarskog
kapitala i jaanje drzavnog kapitala koji je u rukama velikosrpskih krugova
7oba prikrivene "iktature +D-+B-.#
-# IF# +D-+# Oktroirani $nametnuti) ustav kralj ga je uveo zbog pritiska meunarodnih krugova koji su
bili zabrinuti za svoj kapital te zato to je diktatura dobivala sve vie protivnika i meu Srbima
- dvodomni parlament: Narodna skuptina (donosi zakone) i Senat (potvruje zakone, polovicu senatora
postavlja kralj)
- izbori su javni, mogu se kandidirati samo stranke koje pokrivaju cijelo drzavno podruje (drzavne
liste), vecinsko izborno naelo (stranka koja ima najveci broj glasova automatski dobiva polovicu
mjesta u Skuptini, dok se ostala mjesta popunjavaju razmjerno)
- kralj ima velike ovlasti, moze donositi dekrete koji ak nisu u skladu s ustavom
- ozakonjen je jugounitarizam, a granice banovina neznatno su izmijenjene
Izbori 1931 bojkotirala ih je cjelokupna oporba, pa se kandidirala samo lista generala Zivkovica, od tih
zastupnika nastat ce rezimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS)
HSS provodi politiku ekanja i pasivnog otpora.
Za&rebake punkta<ije $FI# +D-,) politiki program koji su Zagrebu iznijeli lanovi SDK, zahtijeva se
ukidanje diktatorskog rezima, povratak na stanje iz 1918. i stvaranje federativne i demokratske drzave,
autor teksta je Ante Trumbic, ali je rezim zatvorio Maeka kao najodgovornijeg, slini programi pojavili su
se i u drugim dijelovima Jugoslavije
1932. Liki ustanak - skupina ustaa napada zandare u Bruanima rezim provodi odmazdu
9. X. 1934. atentat u Marseillesu kralj Aleksandar ubijen je prilikom posjeta Francuskoj, atentat su
organizirale ustae u suradnji s makedonskim revolucionarima (VMRO)

%2VATS8A * 7O4A NA0JESNIJTVA $+D-.B+D-D)
Namjesnitvo trolano tijelo na elu s knezom Pavlom Karaorevicem, trebalo je obnaati kraljevsku vlast
dok prijestolonasljednik Petar ne postane punoljetan
Knez Pavle smatrao je da treba postupno obnoviti parlamentarizam i poeti rjeavati hrvatsko pitanje kako bi
stabilizirao drzavu.
%rvatsko pitanje(
- hrvatska drzavnost (Sabor, vlada, ban, teritorij) potpuno je ukinuta Vidovdanskim ustavom (srpsko-
hrvatsko-slovenski narod, centralizam, podjela na oblasti)
- estosijeanjska diktatura sluzbeno je ukinula i hrvatski narod (jugounitarizam, podjela na banovine)
- gospodarsko iskoritavanje: nakon propasti Prve hrv. tedionice i ostalih privatnih banaka, prevladava
drzavni kapital kojim upravlja nekoliko beogradskih obitelji, pri davanju zajmova prednost imaju
srpska poduzeca, hrvatski krajevi, tj. banovine, imaju viu poreznu stopu, a drzava u njih izbjegava
ulagati
85
- Hrvati se teze zapoljavaju i napreduju u drzavnim sluzbama (1937. visoki drzavni duznosnici Srbi
412, Hrvati 28)
- kulturna politika: nametanje zajednikog jezika
Izbori +D-/ rezimska lista na elu s premijerom Bogoljubom Jevticem i lista Udruzene opozicije (iz cijele
drzave) na elu s Maekom, unato izbornim prijevarama, Maekova lista osvojila je 37 % glasova, to joj je
donosilo 18 % mjesta u Skuptini
V!a"a 0i!ana Stoja"inovi5a +D-/B-D#
- knez Pavle smijenio je Jevtica jer se kompromitirao namjetanjem izbora i rezimskim nasiljima (izbori
ipak nisu poniteni)
- Milan Stojadinovic najavio je sreivanje odnosa u vanjskoj i unutarnjoj politici
- Ju&os!avenska ra"ika!na zaje"ni<a $J2Z) nova rezimska stranka nastala spajanjem srpskih
radikala, Jugoslavenske muslimanske organizacije i slovenskih klerikalaca, program: pretvaranje
Jugoslavije u korporativnu drzavu (poput Italije)
- pregovori izmeu Stojadinovica i Maeka zapoeli su tek 1937, no nije dolo do sporazuma
- konkordat Jugoslavije i Katolike crkve: Stojadinovic ga je potpisao 1935, Skuptina ga je potvrdila
1937, ali ga Senat nije ratificirao zbog pritiska Srpske pravoslavne crkve
- zaokret u vanjskoj politici: zbog jaanja Njemake i Italije Jugoslavija popravlja odnose s njima
(gospodarska suradnja s Njemakom, 1937. ugovor o prijateljstvu s Italijom)
- izbori 1938. pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku, a da rezimska
JRZ poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela
4ANOVINA %2VATS8A $+D-DB.+)
7je!ovanje %SSBa( od 1935. HSS obnavlja stranaku mrezu (stranka sluzbeno nije smjela postojati, pa
nastupa pod imenom biva HSS), ima podrku apsolutne vecine hrvatskog birakog tijela (iznad 90%),
Maek zahtijeva preureenje drzave i iroku autonomiju za Hrvatsku u izravnim pregovorima s knezom
Pavlom i Stojadinovicem, HSS nastupa kao nesluzbena hrvatska vlada i organizira usporedne organe vlasti
!ospodarska sloga nacionalni seljaki sindikat, osniva seljake zadruge i sklapa kolektivne ugovore
%elja/ka sloga organizacija koja se bavila kulturnim i prosvjetnim radom, opismenjuje seljatvo i
organizira folklorna drutva
- neformalni seoski sudovi njima se pokuava rjeavati meusobne sporove seljaka tako da se
izbjegnu parnice pred drzavnim sudovima
Hrvatska selja/ka .a"tita (i Hrvatska graEanska .a"tita) stranaka policija koja odrzava red na skupovima
i titi iste od rezimskog nasilja, nakon sporazuma o Banovini, zatitari ce dobiti pravo nositi oruzje i tako
postati usporedna policija u Hrvatskoj
Stanje u Ju&os!aviji +D-CB-D: u promijenjenoj ravnotezi snaga u Europi Jugoslavija je mogla opstati ili
ako se vrce poveze s Italijom i Njemakom (na emu je radio Stojadinovic) ili ako se preuredi i rijei
nacionalna pitanja te tako postane stabilna drzava i zadrzi neutralnost u mogucem novom svjetskom
sukobu, Britanci su poticali kneza Pavla da se opredijeli za drugu mogucnost, komadanje Cehoslovake
posluzilo je kao opomena.
Izbori +D-C# pokazali su da se Hrvati plebiscitarno izjanjavaju za Maekovu politiku, a da rezimska JRZ
poinje gubiti podrku srpskog birakog tijela.
1939. knez Pavle smijenio je Stojadinovica i postavio za premijera Dragiu Cvetkovica koji je dobio zadatak
da postigne sporazum s Maekom.
,?# VIII# +D-D# Sporazum Avetkovi5B0aek( stvorena je koalicijska vlada (Maek potpredsjednik, HSS-
ovci dobivaju gospodarske resore u vladi), stvorena je Banovina Hrvatska s velikim stupnjem autonomije
Teritorij 4anovine( Savska i Primorska Banovina s kotarima Dubrovnik, Ilok, Sid, Brko, Gradaac,
Travnik, Fojnica (dananja Hrvatske bez Istre, ali s dijelom Bosne)
Samouprava( svi poslovi osim obrane, prometa, vanjske politike i vanjske trgovine, Banovina dobiva i
vlastite financije, predvieno je sazivanje Sabora, no izbori nisu odrzani zbog izbijanja rata, za bana je
postavljen Ivan Subaic (HSS-ovac i soluna)
Banovina je stvorena na temelju ustavnog prava namjesnika Pavla da uvede izvanrednu upravu u jednom
dijelu ili cijeloj drzavi ako to iziskuju okolnosti, trebale su je potvrditi Skuptina i Senat, no knez ih nije
sazvao jer bi ishod vjerojatno bio negativan.
O"jek( vladajuci krugovi u Beogradu pristali su na ustupak Hrvatima kako bi izbjegli federalizaciju cijele
drzave, Banovini su se protivili vojni vrh i gotovo sve politike snage u Srbiji, pojavio se pokret Srbi na
okup koji zeli stvoriti srpsku teritorijalnu jedinicu od 6 istonih banovina, ali uz reviziju granica Banovine
Hrvatske, hrvatsko stanovnitvo je uglavnom bilo oduevljeno stvaranjem Banovine, protivili su joj se
samo ustae, koji traze granicu na Drini i odcjepljenje od Jugoslavije te komunisti, koji ne prihvacaju
nagodbu dviju burzoazija.
86
1ospo"arstvo( selo je jo uvijek bilo prenapueno i jedva se moglo prehranjivati, zivotni se standard u
gradovima poeo pogoravati zbog nestaica i racioniranja hrane i druge robe (posljedica izbijanja
svjetskog rata), stanovnitvo je dodatno opteretio porez kojim se trebao popuniti proraun Banovine
Hrvatske.
U travnju 1941. uslijed njemakog napada propala je Kraljevina Jugoslavija, a s njom i Banovina Hrvatska
koja je postojala svega 17 mjeseci.
SVIJET NA P*T* P2E0A NOVO0 2AT*
*Z2OAI ,# SVJETS8O1 2ATA
- tri nepomirljive ideologije i blokovi drzava: liberalna demokracija Zapada, faizam/nacional-socijalizam
(Italija, Njemaka, Japan), komunistiki totalitarizam (SSSR)
- politika ekspanzije faistikih sila i revizonizam
- slab sustav svjetske sigurnosti: versajski poredak i liberalna demokracija ozbiljno su oslabljeni nakon
Velike svjetske krize 1929-33.
- kriza europskih civilizacijskih vrijednosti proizilih iz prosvjetiteljstva jednakost ljudi, suverenost
naroda, vladavina prava, slobodno trzite
- kriza kapitalizma 1929-33. traze se preventivne mjere protiv nove krize, rastu ulaganja u vojsku i
ratnu industriju u svim zemljama
P2IP2E0E ZA 2AT
1933. Njemaka istupa iz Lige naroda i zapoinje program naoruzavanja
Hitler istie pravo Reicha da titi njemaku manjinu u susjednim drzavama, ali jo uvijek nastupa
pomirljivo prema meunarodnoj zajednici
Saar zapadna njemaka pokrajina bogata zeljeznom rudom i ugljenom, pod upravom Lige naroda na
odreeno vrijeme
1935. referendum u Saaru izglasano pripajanje Njemakoj, a ne Francuskoj
- iste godine nacisti su reorganizirali oruzane snage ( Kehrmacht) koje sada obuhvacaju i oklopne
snage, zrakoplovstvo i mornaricu, uvedena je opca vojna obveza i broj vojnika je viestruko povecan
1936. njemaka vojska ulazi u Porajnje koje je moralo ostati demilitarizirano, Francuska i Velika Britanija
ulozile su samo diplomatske proteste
+D-/B-?# Ita!ija osvaja Etiopiju
- Etiopija (Abesinija) bila je jedina posve samostalna afrika drzava, na vlasti je bio car Haile Selasie,
industrijski je nerazvijena ali ima neka prirodna bogatstva, Talijani trebali i iz geostratekih razloga, da
bi zaokruzili svoje posjede u istonoj Africi (Somalija i Eritreja), etiopska vojska bila je na razini
predindustrijskog doba
- Viktor Emanuel III. preuzeo je naslov cara Etiopije, stvorena je Talijanska Istona Afrika
- Liga naroda uvela je Italiji gospodarske sankcije, ali ih se vecina lanica nije pridrzavala, Italija se
priblizila Njemakoj u vanjskoj politici
+D-?B-D# Jpanjo!ski &ra:anski rat
- u Spanjolskoj je 1931. proglaena republika, na vlasti je Narodna fronta (koalicija ljeviarskih
stranaka)
- dio vojske na elu s generalom Francom pobunio se protiv republike, Franca podrzavaju monarhisti,
Crkva i panjolski faisti (Falanga), republikanskoj vojsci dolaze u pomoc antifaisti iz svih zemalja
svijeta
- Franco pobjeuje zahvaljujuci nejedinstvenosti republikanaca i vojnoj pomoci iz Italije i Njemake,
Francova diktatura odrzala se sve do 1975.
!istopa" +D-?# Osovina 2imB4er!in: talijansko-njemaki sporazum o suradnji, podjeli interesnih sfera
(Italija Sredozemlje, Njemaka srednja i istona Europa) i pomoci generalu Francu
stu"eni +D-?# Antikominterna pakt: japansko-njemaki ugovor o zajednikom nastupu protiv irenja
komunizma, kasnije su mu pristupile Italija i druge profaistike drzave, temelj kasnijeg vojnog saveza pod
nazivom Trojni pakt (Osovina Berlin-Rim-Tokio)
Austrija( austrijsko stanovnitvo sklono je prikljuenju Njemakoj, no to je Austriji izriito zabranjeno
1919. mirom u Saint Germaineu, od 1930. ima autoritarnu vladu koja proglaava Austriju njemakom
katolikom drzavom, ali nije spremna na prikljuenje Njemakoj nego se oslanja na faistiku Italiju
1934. pokuaj nacistikog preuzimanja vlasti u Austriji, ubijen kancelar Dollfuss, prevrat nije uspio, a Hitler
nije intervenirao jer je Italija najavila da ce uvati suverenost Austr
87
oujak +D-C# Anschluss (prikljuenje) Austrije buduci da se Italija odrekla utjecaja u Austriji, Hitler je
pristupio planu za njezino pripajanje, nacisti su izazvali nerede, austrijski kancelar postao je nacist Seyss-
Inquart koji je pozvao njemaku vojsku da uvede red, Anschluss je uskoro potvren plebiscitom
;e3os!ovaka: strateki vazna i gospodarski jaka drzava, osim Ceha i Slovaka u njoj zive i brojne manjine
(Nijemci ak 3 milijuna, Maari, Poljaci, Ukrajinci, Zidovi), Hitler polaze pravo Njemakog Reicha na
Sudete, pogranini dio Ceke s njemakom vecinom
Francuska i Velika Britanija politika poputanja, vjeruju da ce Hitlera umiriti davanjem stanovitih
ustupaka, a jaka Njemaka im odgovara kao protuteza naglom ojaalom Sovjetskom Savezu
,D# IF# +D-C# 0in3enski sporazum: potpisnici su britanski premijer Chamberlain, francuski premijer
Daladier, Hitler i Mussolini, Njemaka dobiva Sudete, ali mora potivati suverenitet ostatka Cehoslovake,
teritorijalne ustupke na raun Ceha i Slovaka dobivaju i Poljska i Maarska
oujak +D-D# raspa" ;e3os!ovake ostala je bez pograninih utvrda u Sudetima, Slovaci su proglasili
samostalnu drzavu, a ostatak Ceke je prikljuen Reichu kao Protektorat Ceke i Moravske
- nacisti nisu dobili samo teritorij nego i eku vojnu industriju (Skoda) i zlatne rezerve
- Litva mora ustupiti Njemakoj pograninu luku 0eme! (Klajpeda)
- 1939. je istekao poljsko-njemaki sporazum o nenapadanju (potpisan 1934), Hitler polaze pravo na
Slobodni grad 7anzi& i zahtijeva od Poljske da preko njezinog teritorija gradi cestu prema Istonoj
Pruskoj
- prestanak politike poputanja: Francuska i Britanija jame Poljskoj, Grkoj i Rumunjskoj nepovredivost
njihovih granica
travanj +D-D# ta!ijanska invazija A!banije zauzimaju je bez otpora, kralj Ahmed Zogu bjezi, pa se
Viktor Emanuel kruni za novog albanskog kralja (personalna unija)
,-# VIII# +D-D# NjemakoBsovjetski sporazum o nenapa"anju: (pakt Ribbentrop-Molotov), Hitler
se htio osigurati od moguceg ratovanja na dva fronta, a Staljin je trazio njemaku suglasnost za ekspanziju
prema zapadu, tajni dio ugovora predviao je podjelu Poljske i baltikih drzava izmeu 3. Reicha i
Sovjetskog Saveza

PO;ETA8 72*1O1A SVJETS8O1 2ATA $IF# +D-D 6 V# +D.+)
PA7 PO9JS8E $rujan B !istopa" +D-D)
- Hitler zahtijeva pripajanje Slobodnoga Grada Danziga (Gdansk) i ograniavanje poljskog suvereniteta
u tzv. Koridoru (izgradnja ceste i zeljeznice do Istone Pruske), poljska vlada se odupirala i oslanjala
se na jamstva Francuske i U. K. da ce stati na njezinu stranu
- 1. IX. 1939. nakon namjetenog pograninog incidenta, njemaki Kehrmacht napada Poljsku bez
objave rata
- Blit.krieg (munjeviti rat) nova ratna taktika koji su uveli Nijemci, napad zapoinje zrakoplovstvo
bombardirajuci strateke ciljeve, zatim slijedi udar koncentriranih oklopnih snaga koje brzo probijaju
protivniku obranu, nakon toga pjeatvo opkoljava protivnika u kotlove, vojske koje su imale
taktiku iz 1. svjetskog rata nisu imale izgleda oduprijeti se Blitzkriegu
- 3. IX. nakon isteka ultimatuma, Francuska, Britanija i zemlje 7ommon2ealtha objavljuju Njemakoj
rat
- Saveznici nisu odmah otvorili frontu na zapadu nego vode smijeni rat (izbjegavanje pozicijskog rata
na linijama *aginot i %iegried, njem-franc. granica)
- 17. IX. u skladu s paktom Ribbentrop- Molotov, SSSR napada istoni dio Poljske i pripaja ga Ukrajini i
Bjelorusiji
- Poljaci su uz velike zrtve pruzali otpor do listopada oekujuci otvaranje zapadnog bojita, kapitulacija
nije potpisana, vlada i ostatci vojske povukli su se u Englesku (preko Rumunjske)
- Poljska je drzava ukinuta, zapadni dio Poljske ukljuen je u Treci Reich pod nazivom Generalni
Guvernerat, Poljacima je namijenjena sudbina jeftine radne snage, poljski Zidovi (oko 10 %
stanovnitva) deportirani su u geta
E8SPANZIJA SSS2BA $+D-DB.>)
- Staljin je odluio ostati u dobrim odnosima s nacistima dok ne zauzme sve krajeve obecane Paktom o
nenapadanju, dugorona politika bilo je ekanje dok se Njemaka i Saveznici ne iscrpe ratovanjem,
kada bi se SSSR nastavio iriti
- listopad 1939. 9itva, 9atvija i Estonija doputaju Crvenoj armiji da se smjesti na njihovom teritoriju,
iduce godine te su drzave dragovoljno pristupile Sovjetskom Savezu
- stu"eni +D-D 6 oujak +D.># Zimski rat izmeu Finske i SSSR-a, Finci su odbili predati neke
pogranine krajeve, njihov otpor je slomljen i naposljetku su morali ispuniti Staljinove uvjete (kao i u
sluaju Poljske, pomoc Zapada je bila, uglavnom, moralna, pa su Finci bili prisiljeni potraziti oslonac
u Osovini)
- srpanj +D.># 2umunjska vlada mora predati SSSR-u Besarabiju i Bukovinu, to su iskoristili Maari
koji si pripajaju Transilvaniju (Erdelj), kralj Karlo je abdicirao, a maral Antonescu uvodi diktaturu i
pristupa Osovini (Trojnom paktu)
88
7ANS8A I NO2VEJ8A $travanj B !ipanj +D.>)
- strateka vaznost Skandinavije: nadzor nad Baltikim morem, pristup do neutralne Svedske koja je
veliki izvoznik elika i ruda, norveka obala bila bi uporite za rat s Engleskom Saveznici nisu mogli
ili nisu htjeli predvidjeti njemaki napad na Dansku i Norveku
- 9. IV. 1940. nacisti osvajaju Dansku za samo jedan dan
- travanj lipanj 1940. norveka vojska pruza otpor i dobiva pomoc od Britanaca, najvece borbe izmeu
Britanaca i Nijemaca u Norvekoj vodile su se za luku Narvik (vazna zbog nadzora trgovine iz
Svedske), nakon kapitulacije vlast preuzima norveki nacist Vidkun Quisling, Nijemci mu nisu vjerovali,
pa su ga ubrzo smijenili, Danska je ostala formalno neovisna, dok je Norveka bila pod rezimom vojne
okupacije
4ENE9*F I I2ANA*S8A $svibanj 6 !ipanj +D.>)
- Saveznici su se utvrdili na liniji *aginot koja se smatrala neosvojivom, ozbiljnije borbe vodile su se
jedino na moru, izravni napad na Njemaku odgoen je jer saveznike snage jo nisu bile spremne,
kako bi izbjegli scenarij iz Prvoga svjetskog rata (njemaki napad preko Belgije) Britanci su dio snaga
uputili i u Belgiju
- 10. V. 1940. njemaka napada neutralne drzave Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg iz dva pravca
- sjeverni pravac: Nizozemska, kapitulirala je nakon pet dana i okupirana je, Rotterdam je teko stradao
u bombardiranju
- juzni pravac: Luksemburg Ardeni, Luksemburg se predao prvi dan i pripojen je Reichu, prodor se
nastavio preko Ardena u Francusku, gdje Saveznici uopce nisu oekivali napad
- Belgija je osvojena u iducih desetak dana, glavnina britanskih snaga okruzena je u Dunquerqueu, luci
na sjeveru Francuske, i evakuirana je do 4. lipnja
- slom Francuske: kada su Nijemci zaobili liniju *aginot, izbila je masovna panika meu civilima i
rasulo u francuskoj vojsci, Francuzi su se spremali za obranu Pariza, meutim, Kehrmacht ga je
zaobiao i nastavio prema atlantskoj obali, do 14. lipnja, kada se Pariz predao bez otpora, Nijemci su
zauzeli oko dvije trecine francuskog teritorija
- 22. VI. 1940. Francuska je potpisala kapitulaciju, sjeverni dio zemlje i atlantska obala dobili su
njemaku vojnu upravu, juzni dio Francuske nije okupiran, a njime je iz grada Vichyja upravljala
profaistika vlada na elu s maralom Philippeom Petainom (Viijska Francuska), uprava u
kolonijama ostavljena je viijskoj vladi, general Charles de Gaule pobjegao je u London i osnovao
pokret Slobodna Francuska (pokret otpora u zemlji postojao je, no bio je znatno slabiji nego to je
poslije rata tvrdila De Gauleova administracija, vecina Francuza bila je pasivna)
OPE2AAIJA 0O2S8I 9AV $srpanj +D.> 6 travanj +D.+)
- Hitler se nadao da ce Britanci pristati na mirovne pregovore, pa je odgodio invaziju
- novi premijer sir Winston Churchill odluio je obraniti Otok pod svaku cijenu
- operacija Morski lav: njemako zrakoplovstvo (<ut2ae) trebalo je unititi britansku industriju, zrane
snage i mornaricu, potom bi uslijedilo iskrcavanje na nebranjenom Otoku
- Zrana bitka za Britaniju: prva operacija koju nacisti nisu ostvarili, Britanci su uspjeli povuci industriju
u unutranjost, a njemakom zrakoplovstvu nanosili su ogromne gubitke zahvaljujuci radarskom
sustavu i letjelicama %pitire (jeftina proizvodnja, izvrsne sposobnosti manevriranja), poginulo je vie
od 40.000 Britanaca, dok je Treci Reich izgubio vie od 2000 letjelica
- bombardiranje Engleske nastavilo se i dalje neto manjim intenzitetom, ali je pojaan njemaki
podmorniki rat na Atlantiku
S2E7OZE09JE I 4A98AN $+D.>B.+)
- lipanj 1940. poinje sukob talijanskih i britanskih snaga u sjevernoj Africi, Britanci su krenuli u
protunapad i do proljeca 1941. zauzeli Somaliju, Etiopiju i velik dio Libije
- Talijanima stize u pomoc njemaki Afriki korpus (general Erwin Rommel)
- listopad 1940. talijanski napad na Grku, Grci su, takoer, krenuli u protunapad i potisnuli Talijane
duboko u Albaniju
- travanj 1941. njemaki napad na Jugoslaviju i Grku (Pothvat 25), izveden je iz straha da ce se
Britanci iskrcati u Grkoj te da ce nova jugoslavenska vlada promijeniti stranu (vlada Cvetkovic-Maek
potpisala je pristup Trojnom paktu 25. III, ali je dva dana kasnije sruena drzavnim udarom iza kojega
su stajali Britanci)
- Jugoslavija je osvojena za deset dana i podijeljena izmeu Italije (Kranjska, Dalmacija, Boka, a
talijanska Albanija dobila je Kosovo), Njemake (Maribor), Maarske (Vojvodina, Meimurje) i
Bugarske (Makedonija), od ostataka su stvorene tri satelitske drzave: Nezavisna Drzava Hrvatska,
Srbija (njemaka okupacija) i Crna Gora (talijanska okupacija)
- ubrzo je okupirana i Grka, meutim, borbe za otok Kretu izmeu Nijemaca i Britanaca potrajale su do
kraja svibnja
- Britanci su uspjeli zadrzati vazna uporita na Sredozemlju (Gibraltar, Malta, Cipar, Egipat) i zavladati
francuskom Sirijom i Libanonom, uspjeno ratuju protiv talijanske mornarice
89
T2OJNI PA8T 6 ,E# IF# +D.># sporazum o podjeli interesnih sfera u novom svjetskom poretku i
uzajamnoj ratnoj pomoci izmeu Japana, Italije i Njemake
- paktu se pridruzio niz europskih zemalja iz razliitih interesa: Maarska (revizionizam spram
Rumunjske i Jugoslavije), Rumunjska (zeli sauvati teritorij koji joj je preostao nakon sovjetskih i
maarskih aneksija), Bugarska (revizionizam spram Grke i Jugoslavije), Finska (zeli se osigurati od
prijetnji iz SSSR-a), Slovaka (duguje Njemakoj drzavnost), Jugoslavija (pitanje opstanka), NDH (isto
kao i Slovaka)
-
NEZAVISNA 72=AVA %2VATS8A $IV# +D.+B V# +D./)
S9O0 82A9JEVINE J*1OS9AVIJE
25. III. 1941. uslijed njemakog diplomatskog pritiska, vlada Cvetkovic-Maek potpisala je u Beu pristup
Jugoslavije Trojnom paktu
- u Beogradu su odrzani prosvjedi pod parolom Bolje rat nego pakt bolje grob nego rob, premda su
ih podrzali i djelomino organizirali komunisti i ljeviarske snage, iza njih su stajali velikosrpski krugovi
i britanska obavjetajna sluzba
27. III. drzavni udar generala Simovica, takoer potpomognut od Britanaca, Simovic je sastavio novu vladu u
koju je uao i Maek, prijestolonasljednik Petar II. proglaen je punoljetnim i dobio je kraljevske ovlasti,
Jugoslavija nije sluzbeno istupila iz Trojnog pakta, nova vlada eka daljnje instrukcije Britanaca
6. IV. osovinski napad na Jugoslaviju, 17. IV. potpisana je kapitulacija, kraljevska vojska se predavala bez
borbe, a kralj Petar i vlada pobjegli su u London
*SPOSTAVA N7%
- nacisti su do, sve do same odluke o napadu, namjeravali sauvati Jugoslaviju, no nakon Simoviceva
udara, odluili su nagraditi svoje saveznike teritorijem, a Srbe kazniti tako to ce stvoriti veliku
Hrvatsku i malu Srbiju
- buduci da je Maek uzivao veliku popularnost, Nijemci su mu ponudili da postane poglavar nove
hrvatske drzave, sastanak Maeka i njemakih izaslanika dogodio se neposredno prije napada, Maek
je ponudu odbio jer je oekivao pobjedu Saveznika i nije se htio kompromitirati kao kvisling
- Mussolinijev kandidat za vou NDH bio je Ante Pavelic
- 10. IV. njemake snage ule su u Zagreb, a Pavelicev povjerenik Slavko Kvaternik proglasio je na
radiju stvaranje Nezavisne Drzave Hrvatske
- do uspostave novih organa vlasti, red u Hrvatskoj odrzavala je Seljaka i Graanska zatita, Maek je
pozvao svoje pristae da budu lojalni novoj vlasti (Maek ce biti u ustakom pritvoru do samog kraja
rata)
12ANIAE N7%
- NDH je definirana u granicama povijesne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Bosne i Hercegovine,
istona granica ila je Dunavom, Savom i Drinom, problem je predstavljala granica s njemakim
saveznicama Italijom i Maarskom
- Italija ce dobiti sve otoke osim Paga, Braa i Hvara i cijelu dalmatinsku obalu od Zadra do Splita
(potvreno Rimskim ugovorima izmeu Pavelica i Mussolinija)
- Maari ce na svoju ruku pripojiti Meimurje i Baranju
- NDH je bila podijeljena na dvije okupacijsko-interesne zone, njemaku i talijansku
*ST2OJ V9ASTI
- 15. IV. Pavelic dolazi u Zagreb s oko 250 ustaa i uspostavlja diktaturu u kojoj poglavnik i Ustaki
pokret imaju apsolutnu vlast
- kao i u Hitlerovom Reichu, postoje paralelni organi vlasti drzave i stranke: vlada i Glavni ustaki stan
(GUS), graanska policija i Ustaka nadzorna sluzba (UNS), domobranstvo i Ustaka vojnica, itd.
- 1942. god. sastao se Sabor, bio je definiran ne kao zakonodavno nego kao savjetodavno tijelo, a
lanove je imenovao poglavnik (osim ustaa, u njega su trebali uci i HSS-ovci izabrani u Skuptinu
Jugoslavije 1938, to je bio jedini ustupak neistomiljenicima), Sabor je donio memorandum koji je
kritizirao neke postupke rezima, no to nije bitno utjecalo na poglavnikovu politiku
- NDH je administrativno podijeljena na 22 velike zupe
- suverenitet NDH u talijanskoj zoni bio je ogranien od samog poetka
*N*TA2NJA PO9ITI8A
- rezim se opravdavao iskrivljenom pravakom ideologijom: NDH je trebalo proistiti u nacionalnom,
rasnom i politikom smislu, uspostavljen je kult poglavnika koji uvijek ima pravo, NDH je prikazana
90
kao konano ostvarenje hrvatske povijesti i vazna karika u novom svjetskom poretku, Hrvati nisu
slavenskog nego gotskog podrijetla (dodvoravanje nacistima)
- uspostavljeni su prijeki sudovi i sabirni logori u Jasenovcu, Staroj Gradiki i na Pagu (broj zrtava
Jasenovca razliito se procjenjivao, ovisno o politikim potrebama. tj. zelji da se taj broj umanji ili
uveca, od najmanje 20.000 do ak 600.000, Vladimir Zerjavic, koji se oslanja na demografiju, pie o
oko 100.000 ubijenih)
- na udaru su se nali svi istinski i moguci politiki protivnici: komunisti, antifaistiki intelektualci i
utjecajniji HSS-ovci, uvodi se i praksa ubijanja neduznih talaca kao odmazda za partizanske diverzije
- poglavnik je proglasio rasne zakone po uzoru na Treci Reich: Zidovima i Romima oduzeta su
graanska prava i imovina te se deportiraju u domace ili njemake logore
- politika spram Srba: pravoslavnog stanovnitva u NDH bilo je vie od 30 % i tijekom 1941. god.
ustae provode zestoki teror (ubijanje, raseljavanje, prisilna asimilacija) kako bi smanjili njihov broj, a
preostale uinili pokornima, kasnije ce, na njemaki poticaj, vlasti NDH ublaziti tu politiku i pokuati
pridobiti dio Srba davi im status Hrvata grkoiztone vjere
- politika spram Bonjaka (Muslimana): poglavnik ih pokuava pridobiti obracajuci im se kao cvijecu
Hrvatstva, ak gradi dzamiju u Zagrebu, buduci da su etnici vec 1941. zapoeli s etnikim icenjem
Muslimana u istonoj Bosni, jedan dio ih trazi utoite u ustakim redovima, drugi dio meu
partizanima
- ustaki teror uinit ce rezim odbojnim i velikom broju Hrvata tako da ce posljedica biti jaanje
partizanskog pokreta (njemaka obavjetajna sluzba tvrdila je vec 1942. da se rezim moze osloniti na
samo 2-6 % stanovnitva)
VANJS8A PO9ITI8A
- NDH je potpuno ovisila o ratnim uspjesima Italije i Njemake, pa je pristupila Trojnom paktu i objavila
rat SSSR-u, Britaniji i SAD-u
- NDH su kao drzavu priznale samo lanice Trojnog pakta
- 18. V. 1941. Rimski ugovori: NDH se morala odreci dijela Dalmacije i otoka, ograniiti suverenitet u
talijanskoj okupacijskoj zoni i prihvatiti vojvodu od Spoleta za hrvatskog kralja (on, meutim, nikada
nije doao u Hrvatsku)
- Njemaki Reich crpio je sirovine i odvodio radnu snagu iz svoje okupacijske zone (uglavnom isplacuje
NDH u oruzju), a od kraja 1942. ak provodi novaenje Hrvata u legionarske postrojbe Kehrmachta i
SS-a (dio ih se borio i kod Staljingrada)
- u jesen 1943. nakon kapitulacije Italije, NDH dobiva suverenitet nad itavom Dalmacijom, no vec u
jesen 1944. to podruje konano zauzimaju partizani
- pokuaj promjene strane u ratu: u ljeto 1944. ministri Vokic i Lorkovic, uz suglasnost samog
poglavnika, planirali su zapoeti pregovore s Britancima, dopustiti im iskrcavanje i predati vlast HSS-u,
meutim, kada su za te planove saznali njemaki obavjetajci, Pavelic je dao zatvoriti Vokica i
Lorkovica i ostao vjeran Nijemcima do samog sloma
1OSPO7A2STVO bilo je pod drzavnim nadzorom kao i u Italiji i Njemakoj, podreeno je ratnim potrebama,
zbog gubitka vaznih prometnica, rudnika i poljoprivrednih povrina koji su pod nadzorom partizana proizvodnja
stalno pada, vladaju nestaice hrane i industrijskih proizvoda, vlasti pribjegavaju inflatornom tiskanju novca,
novana jedinica kuna
8*9T*2A u prvim mjesecima dolazi do prividnog procvata nacionalne kulture, meutim kultura je sve vie
sputana ideologijom i cenzurom, a velik broj umjetnika i pisaca prebjegao je partizanima, Hrvatska
enciklopedija, vie od 400 objavljenih naslova, prvi hrv. igrani film Lisinski, jezina politika: korijenski
pravopis (petdeset, iztok, druztvo.), izbacivanje rijei stranog podrijetla i uvoenje novih rijei (brzoglas,
krugoval, munjovoz, samohod, slikopis.)

JI2ENJE 2ATA $+D.+B.,)
OPE2AAIJA %A%AOSSA
- Hitler pristupa provedbi plana za stvaranje zivotnog prostora na Istoku, napad na Sovjetski Savez
nazvan je Barbarossa, prema njemakom caru iz XII. st. koji je ratovao sa Slavenima na istonim
granicama
- unato dojavama sovjetske i britanske obavjetajne sluzbe, Staljin nije vjerovao da ce Nijemci doista
napasti vec 1941. god, SSSR nije bio spreman za napad, tim vie, to je nedavno provedena istka
generala
- 22. VI. 1941. njemake snage ojaane postrojbama satelitskih zemalja zapoinju sveopci napad bez
objave rata i prikazuju ga kao krizarski pohod Europe protiv boljevizma i barbarstva
- tri glavna pravca: Lenjingrad, Moskva, rijeka Don
- do jeseni 1941. pohod je bio potpuno uspjean: unitena je sva ratna tehnika Crvene armije u
zapadnom dijelu zemlje, dva milijuna ratnih zarobljenika, Lenjingrad je opkoljen, osvojene su baltike
drzave, Bjelorusija i Ukrajina, njemake snage napreduju prema Moskvi
91
- pohod je trebao zavriti do zime, meutim, usporile su ga jesenje kie koje su prometnice uinile
neprohodnima, osovinske snage nisu bile spremne za zimsko ratovanje i imaju velike gubitke zbog
smrzavanja
- osvojeni teritorij organiziran je poput kolonije (komesarijati Istok i Ukrajina), Slaveni i baltiki narodi
trebali su postati robovska radna snaga, posebne jedinice SS-a krecu se za redovnom vojskom i
provode masovna ubojstva Zidova i politikih protivnika, na zarobljene Ruse ne primjenjuje se
Zenevska konvencija
- pripadnici neruskih nacija oekivali su da ce im Nijemci dopustiti obnovu nacionalnih drzava, a seljaci
su se nadali da ce im se vratiti privatno vlasnitvo nad zemljom, nacisti su to mogli pretvoriti u svoju
prednost, ali su okrutnim ponaanjem izazvali opci otpor (postoje i izuzetci kao npr. letonska,
estonska, litavska i ukrajinska SS-divizija, Divlja divizija generala Vlasova i sl.)
- sovjetsko vodstvo iskoristilo je zastoj Blit.kriega da premjesti industriju iza Urala i provede opcu
mobilizaciju, sovjetska se propaganda poziva na nacionalne vrijednosti i proglaava Domovinski rat
- u prosincu 1941. sovjetske snage izvrile su prvu uspjenu protuofenzivu i razbile njemake jedinice
koje su stigle nadomak Moskve
ANTIIAJISTI;8A 8OA9IAIJA
14. VIII. 1941. Atlantska povelja potpisali su je Winston Churchill i Franklin Roosevelt na britanskom
ratnom brodu Prince of Wales, radi se o naelima ureenja svijeta nakon pobjede nad faizmom, sile
Osovine moraju pristati na bezuvjetnu kapitulaciju, svaki narod ima pravo sam odluiti o svom drzavnom
ureenju, nece se priznati ratne promjene granica i rezima, uredit ce se bolji sustav kolektivne sigurnosti
- osim Ujedinjenog Kraljevstva i, tada jo neutralnih, SAD, prihvatile su je drzave 7ommon2ealtha,
europske izbjeglike vlade, SSSR i zemlje latinske Amerike (do poetka 1942. god. ukupno 28
zemalja)
SJE7INJENE A0E2I;8E 72=AVE * 2AT*
- od poetka rata, SAD pomazu Velikoj Britaniji, meutim, u Kongresu je jaka izolacionistika struja koja
uspjeno izbjegava izravno ukljuivanje u rat
- srpanj 1941. uz suglasnost viijske vlade, Japanci dobivaju protektorat nad Francuskom Indokinom i
pripremaju se za zauzimanje Nizozemske Indonezije
- SAD uvodi embargo na prodaju goriva Japanu (do tada su Japanci 80 % goriva uvozili iz SAD), Japanci
dobivaju razlog za osvajanje Indonezije koja je bogata naftom i pripremaju se za obraun s amerikim
snagama na Pacifiku (Filipini i Havaji)
- SAD su oekivale japanski napad na Filipine, meutim, uslijedio je udar na Havaje, gdje se nalazila
glavnina Pacifike flote
- 7. XII. 1941. japansko bombardiranje Pearl Harboura, potopljen je velik dio Pacifike flote, no ne i
nosai aviona (postoje opravdane sumnje da je Roosevelt znao gdje i kada ce Japanci napasti, ali nije
nita poduzeo zbog politikih kalkulacija)
- Kongres objavljuje rat Japanu, potom Njemaka i Italija objavljuju rat SAD-u
- irenje rata u Aziji: Japanci istovremeno zapoinju ofenzivu na amerike Filipine i Polineziju te britanski
Hong Kong, Malaju, zatim i Burmu (preko Burme je kineska vlada dobivala pomoc sa Zapada), u
veljai 1942. pao je Singapur
- zapovjednik amerikih snaga na Dalekom Istoku: Douglas MacArthur
P2E82ETNIAA 2ATA $+D.,B.-)
Do ljeta 1942. god, inilo se da sile Osovine doista mogu dobiti rat. To, ipak, nije bilo moguce jer nisu
mogle savladati Sovjetski Savez i Sjedinjene Drzave, dvije industrijske i vojne velesile koje su se stjecajem
okolnosti nale na istoj strani u ratu. Snage Antifaistike koalicije imaju premoc u ljudstvu i sirovinama te
nadziru vazne strateke toke i putove. Do poetka 1943. god, postalo je jasno da se ratna sreca okrenula.
PAAIII8
- u ljeto 1942. zaustavljeno je japansko napredovanje na Pacifiku i u britanskoj Burmi, slijedi prvi veci
japanski poraz kod otoja 0i"QaR .# VI# +D.,# (izgubili su 4 nosaa aviona)
2*SIJA
- u ljeto 1942. poinje veliki njemaki napad na juznom dijelu bojita, cilj je zauzeti naftna polja Bakua
u Azerbejdzanu i ovladati Kavkazom
92
- njemake snage upustile su se u dugotrajnu opsadu Sta!jin&ra"a na rijeci Volgi, za to vrijeme,
preostale jedinice napredovale su do Kavkaza, Nijemci su prodrli predaleko i zanemarili pitanje opskrbe
- u zimi su sovjetske snage opkolile elitnu njemaku VI. armiju u razorenom Staljingradu
- 31. I. 1943. feldmaral Friedrich von Paulus predao se sa ostatcima VI. armije Crvenoj armiji, to je
predstavljalo psiholoku i strateku prekretnicu na istonom bojitu (njemaki gubitci iznosili su oko
300.000 vojnika)
- u ljeto 1943. Nijemci su pokrenuli novu ofenzivu kojom su trebali osvojiti Moskvu, meutim, Crvena
armija ih je presrela kod 8urska, to je najveca bitka II. svjetskog rata po broju ljudstva i koliini ratne
tehnike (na njemakoj strani sudjelovalo je 900.000 vojnika, 2700 tenkova, 10.000 topova i 2000
letjelica, na sovjetskoj jo vie)
- nakon pobjede kod Kurska, Crvena armija krenula je u oslobaanje Ukrajine, na sjeveru je deblokiran
Lenjingrad, poinje osovinsko povlaenje s Istoka

AI2I8A
- usporedo s njemakom ofenzivom prema Kavkazu, Rommelov Afriki korpus uspjeno napreduje
prema Sueskom kanalu, ime se Bliski Istok trebao naci u poluokruzenju
- Rommel se zaustavio kod El-Alameina nedaleko Kaira (glavni razlog za zastoj bio je nedostatak goriva,
Hitler je zanemarivao afriko bojite na raun istonog)
- listopad-studeni 1942. britanski maral Bernard Montgomery dobio je bitku za E!BA!amein i krenuo u
protunapad
- sijeanj 1943. Britanci su zauzeli Tripoli, glavni grad Libije
- Operacija Torch: u studenom 1942. Amerikanci (general Dwight Eisenhower) iskrcavaju se u
francuskom Maroku i Alziru, viijske snage im ne pruzaju znatniji otpor, pa brzo napreduju prema
Tunisu (Nijemci su morali okupirati i juzni dio Francuske)
- lipanj 1943. ostatci njemakih i talijanskih snaga, koje su opkoljene u Tunisu, predale su se
Saveznicima kraj rata u sjevernoj Africi
-
PA7 ITA9IJE
- na sastanku u Casablanci, Churchill i Roosevelt dogovorili su se da im je sljedeci cilj Italija
- srpanj-kolovoz 1943. saveznika invazija i osvajanje Sicilije
- 25. VII. Veliko faistiko vijece smijenilo je i zatvorilo Mussolinija, kralj Viktor Emanuel postavlja za
novog premijera marala Pietra Badoglija
- 8. IX. kapitulacija Kraljevine Italije, Italija mijenja stranu i objavljuje rat Njemakoj
- njemaki komandosi oslobodili su Mussolinija i prebacili ga na sjever zemlje, gdje je proglasio Socijalnu
Republiku Italiju (tzv. Republika Salo)
- njemake snage brzo su okupirale Italiju i uspjeno organizirale obranu
- usporeno je savezniko napredovanje, osobito su velike gubitke imali kod Monte Cassina, Rim je
zauzet tek u lipnju 1944. god.
AT9ANTI8
- zahvaljujuci novoj tehnici (sonar i radar), Saveznici su do svibnja 1943. unitili glavninu njemake ratne
flote, amerike zrakoplovne snage prebacuju se u Britaniju i zapoinju zestoka bombardiranja Njemake
ANTIIAJISTI;8I OTPO2 * %2VATS8OJ
*zro<i op5e& neza"ovo!jstva v!astima N7%(
- njemaka i talijanska okupacija: trokove uzdrzavanja stranih trupa snosilo je, zapravo, civilno
stanovnitvo
- ustupci Italiji: preputanje velikog dijela obale i talijanski postupci u njihovoj okupacijskoj zoni
izazivaju opci otpor u Dalmaciji
- ustaka propaganda stalno istie ostvarenje stoljetnog sna o hrvatskoj samostalnosti, dok je
stvarnost upravo suprotna
- ustaki teror: progoni stvaraju neprijatelje NDH od svih oznaenih manjina, ali i od Hrvata koji ne
mogu mirno promatrati krvoprolica
Jez&ra anti'aistiko& pokreta(
- komunisti: iako su malobrojni, jedini su spremni pristupiti organiziranju otpora zahvaljujuci jakoj
ilegalnoj organizaciji otprije rata
- antifaistiki intelektualci: hrvatski knjizevnici osudili su nacizam jo 1933. na kongresu PEN-a u
Dubrovniku, ustaki rezim privukao je tek manji dio intelektualaca
- tu su i borci iz panjolskog graanskog rata, vazni su za poetak partizanskog rata zbog svojeg
iskustva
93
Naro"noos!obo"i!aki pokret $NOP):
- KPJ na elu s Josipom Brozom zvanim Tito poinje organizaciju jedinstvenog ustanka na podruju
itave bive Jugoslavije, s time da vodi rauna o osobitostima svake od jugoslavenskih nacija i nastoji
privuci to vie nekomunistikih snaga
- na podruju NDH Hrvate se poziva na borbu protiv okupatora, a Srbe na ustanak protiv ustake vlasti,
istodobno se istie ravnopravnost svih naroda, klasa i spolova
- Maek i vodstvo HSS-a provode politiku ekanja i pasivnog otpora (oekivali su da ce Saveznici dobiti
rat i obnoviti Kraljevinu Jugoslaviju, pa bi HSS tek tada nastavila politiku borbu za hrvatsko pitanje)
- ratni ciljevi NOP-a:
1. protjerivanje okupatora i ruenje satelitskih vlada
2. obnova Jugoslavije kao federacije sastavljene od nacionalnih jedinica (u skladu s time, u okviru KPJ jo
je 1937. osnovana Komunistika partija Hrvatske)
3. komunistika revolucija to je bio prikriveni cilj koji se u prvo vrijeme ne istie zbog pridobivanja
razliitih politikih struja, ali se siromaniji slojevi pridobivaju obecanjima o poslijeratnoj preraspodjeli
dobara
- nain borbe trebao je biti gerilski, tj. partizanski, rat te razliite diverzije
Sisaki partizanski odred prvi partizanski odred u Hrvatskoj i cijeloj bivoj Jugoslaviji, okupio se u umi
Brezovica kod Siska vec 22. VI. 1941, a nekoliko dana kasnije izveo je prvu diverziju
- u jesen 1941. dolazi do sloma partizanskog ustanka u Srbiji i Vrhovni tab NOP-a prebacuje se na
podruje NDH, u to doba osnovan je i Glavni tab Hrvatske
- podruje pod nadzorom partizana najprije se nalazilo u zabaenim krajevima (ume), a s vremenom se
postupno irilo
- do 1943. pokret je u umjerenom porastu: najprije mu pristupaju komunisti, pa pripadnici ugrozenih
manjina, zatim Hrvati iz Dalmacije, naposljetku, domobranski dezerteri
- od kraja 1943. partizanski pokret naglo jaa zahvaljujuci kapitulaciji Italije i saveznikom priznavanju
ovoga pokreta, vlasti NDH nadzirale su tada samo vece gradove
- na partizanskom teritoriju stvaraju se i organi civilne vlasti, Narodnooslobodilaki odbori (NOO), iji je
cilj bio organizirati proizvodnju i opskrbu
- partizanske diverzije na zeljeznike pruge i mostove ozbiljno su ugrozavale dopremanje sirovina iz
NDH i cijele jugoistone Europe u Njemaki Reich zbog ega je broj njemakih postrojbi na ovim
prostorima stalno rastao (1941. 18.000 1944. 350.000 vojnika
SAVEZNI;8E PO4JE7E O7 8ONAA +D.-# 7O PO;ET8A +D./#
7A9E8I ISTO8
- nakon japanskih poraza kod Midwaya i u Koraljnom moru, nije uslijedila dramatina prekretnica jer su
Amerikanci morali uz velike gubitke osvajati otok po otok
- japanski mentalitet ne zna za predaju
- napreduju prema Japanu iz dva pravca: srednji Pacifik i juzni pravac (Nova Gvineja, Filipini)
- ljeto 1944. Amerikanci osvajaju Marijanske otoke vlada generala Tojoa dala je ostavku, ali pregovori
nisu zapoeli
- listopad 1944. MacArthur vraca Filipine, Japanci uvode pilote samoubojice (kamika.e)
TE%E2ANS8A 8ONIE2ENAIJA studeni-prosinac 1943. g, prvi susret Velike trojice (Roosevelt, Churchill,
Staljin), dogovorene su operacije za konaan poraz Osovine
- Staljin je trazio i dobio otvaranje novog bojita na Zapadu te suglasnost da sovjetske snage zauzmu
Istonu Prusku i Poljsku
- Roosevelt je trazio podrku za osnivanje nove meunarodne organizacije (OUN)
- Saveznici su se usuglasili da ce pomagati Titovim partizanima (dotada su Britanci slali pomoc etnicima
Draze Mihailovica smatrajuci ih pokretom otpora)
OPE2AAIJA OVELO'
- od poetka 1944. u Britaniju se prebacuje oko milijun amerikih vojnika koji se pripremaju za invaziju
Francuske, dan i mjesto iskrcavanja drze se u najstrozoj tajnosti
94
- njemake snage su dobro utvrene na Atlantskom bedemu, ali ne oekuju da ce mjesto iskrcavanja
biti Normandija
- 6. VI. 1944. Dan D najveca amfibijska operacija u povijesti (12.000 zrakoplova, 7.000 plovila,
150.000 ljudi), angloameriki gubitci bili su ogromni (5000 poginulih samo u prvom danu iskrcavanja),
ali je operacija bila uspjena
- prodor prema Parizu bio je brz, osloboen je 25. VIII. 1944, za to vrijeme, Saveznici se iskrcavaju i na
jugu Francuske tako da ce do kraja godine itava Francuska biti osloboena
- skupina njemakih asnika pokuala je ubiti Hitlera (voa je bio pukovnik Klaus von Stauffenberg, u
uroti je sudjelovao i Rommel), nakon propasti urote, u oruzanim snagama je uspostavljen vrci
nadzor nacistike stranke
ISTO;NA I S2E7NJA E*2OPA
- lipanj 1944. sovjetske snage oslobodile su Bjelorusiju i dole na samu granicu Njemakog Reicha,
Nijemci grade obrambeni bedem u Istonoj Pruskoj i Poljskoj
- rujan 1944. kapitulacija Finske
- kolovoz-listopad 1944. poljski pokret otpora dize ustanak u Varavi, Staljin im nije htio pomoci jer je
namjeravao postaviti satelitsku poljsku vladu umjesto vlade u Londonu, SS-ovci su uguili ustanak i
sravnili grad sa zemljom
- istodobno je Crvena armija prela rumunjsku granicu, u Rumunjskoj i Bugarskoj pale su pronjemake
vlade i te su drzave promijenile stranu u ratu, Nijemci su preduhitrili takav scenarij u Maarskoj, pa su
borbe za Maarsku potrajale do samog kraja rata
- kasna jesen-zima 1944. odmor i pregrupiranje sovjetskih snaga prije konane ofenzive na Njemaku
JA9TS8A 8ONIE2ENAIJA (Jalta na Krimu) veljaa 1945. novi sastanak Velike trojice
- Staljin je obecao da ce objaviti rat Japanu u roku tri mjeseca nakon kapitulacije Njemake
- dogovoreno je da ce Njemaka biti podijeljena na britansku, ameriku, francusku i sovjetsku
okupacijsku zonu
- odreene su interesne sfere Sovjetskog Saveza i zapadnih Saveznika u Europi (npr. utjecaj u
Jugoslaviji trebao je biti 50 : 50 %)

%2VATS8A 72=AVA * J*1OS9AVENS8OJ IE7E2AAIJI
O"nos Saveznika spram prostora bive Ju&os!avije
- Saveznici ne priznaju promjene granica i rezima koje su uinile sile Osovine, dakle, NDH se nije mogla
nikako odrzati u sluaju saveznike pobjede
- Saveznici priznaju legitimitet izbjeglike kraljevske vlade u Londonu
- etniki pokret Draze Mihailovica prikazuje se kao kraljevska vojska u domovini i pokret otpora te
do 1943. ak dobiva pomoc od Britanaca
- cilj etnika jest obnova Kraljevine Jugoslavije sa srpskom prevlacu i stvaranje Velike Srbije sa
zapadnom granicom Virovitica Karlovac Karlobag, prostor koji je trebao biti ukljuen u Veliku
Srbiju namjeravali su etniki oistiti od Hrvata i Bonjaka (pokolji u Dalmatinskoj Zagori i Bosni)
- etnici ne ratuju protiv okupatora, nego protiv Titovih partizana, a tek povremeno se sukobljavaju sa
snagama NDH, glavni zatitnik bila im je Italija, a nakon njezine kapitulacije, Njemaka, osim u Srbiji,
etnike postrojbe su brojne u Crnoj Gori i talijanskoj zoni unutar NDH (Lika, Kninska Krajina, istona
Hercegovina)
- nakon Teheranske konferencije, Saveznici priznaju legitimitet NOP-a i potiu kraljevsku vladu da
uskrati potporu etnicima i postigne sporazum s Titom
Nastanak Avnojske Ju&os!avije
- partizanski pokret se usporedo s prvim ratnim uspjesima priprema za preuzimanje vlasti u
poslijeratnoj Jugoslaviji
- AVNOJ (Antifaistiko vijece narodnog osloboenja Jugoslavije), privremeni parlament nove Jugoslavije
izabran od Narodnooslobodilakih odbora koji treba predstavljati sve politike snage unutar NOP-a
- studeni 1942, Bihac, prvo zasjedanje AVNOJ-a, istaknuto naelo ravnopravnosti svih naroda u buducoj
Jugoslaviji (osim Srba, Hrvata i Slovenaca, kao narod su priznati i Crnogorci i Makedonci)
- ,D# FI# +D.-, Jaj<e, "ru&o zasje"anje AVNOJBa, odluke: kralju je zabranjen povratak u zemlju,
organi NOP-a proglaeni su jedinim legitimnim predstavnicima naroda, AVNOJ vrhovno zakonodavno
tijelo, osnovana privremena vlada (NKOJ), sluzbeni naziv nove drzave je Demokratska Federativna
Jugoslavija, predvieno je uspostavljanje est federalnih drzava, meu njima i Hrvatske
Nastanak Ie"era!ne 7rave %rvatske
- Komunistika partija Hrvatske na elu s Andrijom Hebrangom radi na rjeavanju hrvatskog
nacionalnog pitanja u okviru buduce jugoslavenske federacije
- srpanj 1943. osnovan je ZAVNOH (Zemaljsko antifaistiko vijece narodnog osloboenja Hrvatske),
svojevrsni partizanski Sabor, za predsjednika ZAVNOH-a postavljen je Vladimir Nazor, knjizevnik i
nestranaka osoba
95
- rujan 1943. ZAVNOH proglaava prikljuenje Hrvatskoj svih krajeva koje je anektirala Italija
(ukljuujuci i Zadar, Rijeku i Istru)
- svibanj 1944, Topusko, na 3. zasjedanju ZAVNOH-a proglaena je Federalna Drzava Hrvatska, ime je
potvrena hrvatska drzavnost (dananja Republika Hrvatska je pravna nasljednica FDH), donesena je i
Deklaracija o pravima naroda i graana demokratske Hrvatske
- partizanske snage pod zapovjednitvom Glavnog taba Hrvatske dosegle su koncem 1944. broj od
150.000 ljudi ime su nadmaile oruzane snage NDH
- 1943. god. skupina HSS-ovaca na elu s Bozidarom Magovcem pristupila je NOP-u i sudjeluje u radu
ZAVNOH-a i AVNOJ-a
- matica stranke uvjetuje prikljuenje NOP-u ravnopravnim partnerstvom s komunistima, to Tito odbija
jer je HSS-ovce smatrao suparnicima u osvajanju vlasti

SV2JETA8 72*1O1A SVJETS8O1 2ATA
S!om III# 2ei<3a
- prosinac 1944. njemaka protuofenziva u Ardenima, Saveznici jesu pretrpjeli velike gubitke, ali
nacistiki plan da ih se odbaci daleko od njemake granice nije uspio
- proljece 1945. borbe se vode na teritoriju III. Reicha
- 13. IV. 1945. sovjetske snage zauzele su Be i poele opsjedati Berlin (Nijemci su se prevarili
oekujuci da ce glavni udar uslijediti na Prag)
- 25. IV. sovjetske i amerike snage spojile su se na rijeci Labi
- 30. IV. Hitlerovo samoubojstvo, za njegova nasljednika imenovan je admiral Doenitz
- 2. V. pad Berlina
- 7, 8. i 9. V. 1945. general Jodl potpisao je bezuvjetnu kapitulaciju pred Britancima, Amerikancima i
Rusima prestaju borbe u Europi
8on'eren<ija u Pots"amu $srpanj 6 ko!ovoz +D./) susret Velike trojice (novoga amerikog
predsjednika Harryja Trumana, Churchilla/ kojega je usred konferencije zamijenio novoimenovani premijer
Clement Attlee/ te Josifa V. Staljina)
- raspravlja se o sudbini Njemake, dogovorene su granice okupacijskih zona, Berlin i Be su, takoer,
podijeljeni na etiri zone, Njemaka mora biti potpuno razoruzana, a njezina vojna industrija mora se
unititi, provest ce se denacifikacija, vodecim nacistima sudit ce meunarodni sud za ratne zloine,
granice Poljske pomaknute su na zapad
- sva nerijeena pitanja i mirovne ugovore sa satelitskim zemljama trebalo je rijeiti Vijece ministara
- Japanu je upucen ultimatum da se bezuvjetno preda uz obecanje da nece biti okupiran
- pojavljuju se prve nesuglasice izmeu Staljina i zapadnih saveznika
S!om Japana
- poraz Japana je neupitan, meutim, japanske snage ne pristaju na kapitulaciju i pruzaju zilav otpor
(II. 1945. borbe za Iwo Jimu, IV. 1945. borbe za Okinavu)
- Projekt Manhattan Amerikanci su nakon pet godina istrazivanja s ulozenih dvije milijarde dolara u
najvecoj tajnosti razvili novo razorno oruzje nuklearnu bombu (voa projekta bio je Robert
Oppenheimer)
- nuklearno bombardiranje japanskih gradova bilo je ujedno demonstracija snage pred Staljinom
- 6. VIII. 1945. udar na Hiroimu (uranska bomba, 50,000 100,000 civilnih zrtava)
- 9. VIII. udar na Nagasaki (plutonijska bomba, vece razorne snage, ljudski gubitci bili su manji
36,000, ali je unitena vazna podmornika baza)
- istoga dana, rat Japanu objavio je SSSR, koji je zauzeo Sahalin i Kurile
- 2. IX. na palubi bojnog broda *issouri potpisana je bezuvjetna kapitulacija Japana, car Hirohito ostao
je na vlasti, ali je podreen amerikom vojnom guverneru MacArthuru (Amerikanci nisu htjeli ukinuti
Carstvo jer su ga smatrali jamcem stabilnosti i branom protiv irenja komunizma)
2ATNI Z9O;INI * 72*1O0 SVJETS8O0 2AT*
- borbenim djelovanjima po pozadini i civilnom stanovnitvu protivnika se trebalo to prije slomiti
(totalni rat), takav stav nisu imale samo snage Osovine vec i Saveznici
- nacisti su odreene kategorije ljudi odredili kao rasno bezvrijedne i namijenili im, prema potrebi,
istrebljenje ili robovski rad, rasistiki je motivirano bilo i postupanje japanske vojske spram pripadnika
ostalih azijskih naroda
- holokaust (gr. zrtva paljenica) nacistiki genocid europskih Zidova
- sijeanj 1942. na konferenciji nacistikih voa u Wanseeu SS-ovci Heydrich i Eichmann izlozili su plan
o konanom rjeenju zidovskog pitanja, Hitler nije bio nazoan niti tko od njegovih uzih suradnika
nego je on lanovima sastanka izdao usmenu naredbu da tehniki osmisle masovne likvidacije,
provodit ce se u plinskim komorama u logorima smrti (najveci je bio Auschwitz-Birkenau)
- nacisti su bili toliko opsjednuti konanim rjeenjem da im je ono ak bilo prioritet pred ratnim
operacijama, procjenjuje se da je ubijeno blizu 6 milijuna Zidova (ukupan broj Zidova u Europi bio je
oko 10 milijuna), a s njima i vie milijuna pripadnika drugih naroda (Romi, Poljaci, Rusi itd.)
- saveznika bombardiranja zloinakog karaktera: Dresden (135.000), Hiroima i Nagasaki
POS9JE7IAE II# SVJETS8O1 2ATA
96
- totalni rat: zahvatio 61 drzavu i 22 % svjetskog teritorija, razaranja na bojitu i u pozadini, potpuna
podreenost svih sfera zivota ratu, 80 milijuna mobiliziranih i stotine milijuna ljudi pod radnom
obvezom
- ukupan broj ubijenih iznosi oko 35 milijuna, a ako se tome pribroje umrli od gladi i bolesti dolazi se do
brojke od oko 50 milijuna, neki govore i o vie od 60 milijuna jer toan broj zrtava u Kini nije poznat
- gospodarska teta i opcenito trokovi rata izrazavaju se u trilijunima dolara
- preseljenja puanstva divovskih razmjera tijekom i poslije rata (narodi Sovjetskog Saveza, Poljaci,
Nijemci, Zidovi)
- novi svjetski poredak: dvije supersile SAD i SSSR
- pobjeda dvaju politiko-ekonomskih sustava: liberalne demokracije s kapitalizmom slobodnog trzita i
socijalistike drzave s planskim gospodarstvom
%2VATS8A NA 82AJ* 2ATA
Saveznika opskrba NOP-u ila je iz Italije preko otoka Visa (od svibnja 1944. tamo je i Vrhovni tab s
Titom)
Partizansko napre"ovanje(
- juzni pravac: Dalmacija, uz obalu prema sjeveru sve do Trsta
- srednji pravac: preko Bosne i Hercegovine
- sjeverni pravac: srijemski front titio je njemako povlaenje iz Grke, u borbama sudjeluje i Crvena
armija, probijen je u proljece 1945, nakon ega partizani napreduju prema Zagrebu i Mariboru
Nova ju&os!avenska v!a"a(
- Saveznici su ustrajali da Tito, u ime NOP-a, i Subaic, u ime kraljevske vlade, stvore zajedniku vladu
- sastali su se na Visu (VI. 1944) i u Beogradu (XI. 1944) i dogovorili se da ce se nova Jugoslavija u
svakom sluaju biti federacija, dok se povratak kralja i odluka o monarhistikom ili republikanskom
ureenju odgaaju do zavretka rata
- zajednika vlada stvorena je tek u ozujku 1945. s Titom kao premijerom, a Subaicem kao ministrom
vanjskih poslova
Prva v!a"a Ie"era!ne 7rave %rvatske: Split, travanj 1945, predsjednik vlade je Vladimir Bakaric,
jedan od vodecih hrvatskih komunista, etiri ministra lanovi su HSS-a
S!om N7%(
- u rujnu 1944. partizani su pozvali pripadnike osovinskih postrojbi da, bez sankcija, prijeu u NOV, to
je osobito oslabilo domobranske redove, zato su ustaka i domobranska vojska ujedinjene u
jedinstvene oruzane snage (partizani ce na kraju rata jednako okrutno postupati s mobiliziranima i
dragovoljcima u vojsci NDH)
- Pavelic ne priznaje poraz do samog kraja, naputa Zagreb dva dana prije ulaska partizana (8. V. 1945,
tj. na dan njemake kapitulacije)
- vojska NDH neorganizirano se sa zbjegovima civila povlai prema Austriji, Pavelic i dio ustakog
vodstva uspio je pobjeci u zapadne zemlje, izbjegliku kolonu su zaustavili Britanci i izruili je
partizanima kod Bleiburga (15. svibnja)
Partizanski z!oini(
- vie od 100,000 zarobljenika koji su se predali kod Bleiburga odvedeno je na krizni put (marevi
smrti), toan broj zrtava je nepoznat, procjenjuje se da ih je oko polovice ubijeno dok su ostali osueni
na zatvorske kazne, osim vojske NDH, tu su ubijani i slovenski domobrani, 1olksdeutscheri te srpski i
crnogorski etnici
- u obraunu s klasnim neprijateljima i suradnicima okupatora zatvoreno je i strijeljano vie tisuca
ljudi, revolucionarni teror potrajao je do 1947. god.
Ukupan broj zrtava II. svjetskog rata na prostoru Hrvatske procjenjuje se na oko 290,000 (istrazivanje
Vladimira Zerjavica)

SVIJET NA8ON 2ATA
Or&aniza<ija *je"injeni3 Naro"a o stvaranju meunarodne sigurnosne organizacije Saveznici su
odluili jo 1942. god, OUN utemeljena je 24. X. 1945. u San Franciscu
- 1945. 50 lanica, 1999. 186 lanica, sjedite je u New Yorku
- zadaca OUN-a: briga oko ljudskih prava, gospodarskog napretka, atomske energije, dekolonizacije i
mirnog rjeavanja nesuglasica izmeu lanica
- najvazniji dio OUN-a je Vijece sigurnosti koje ima moc rjeavati meunarodne probleme, ak i vojnom
intervencijom, meutim, svaka od pet stalnih lanica (UK, SAD, SSSR-Rusija, Francuska, Kina) ima
pravo veta, ostalih deset lanica bira se meu svim zemljama svijeta na razdoblje od dvije godine
- OUN je krovna organizacija tijela kao to su UNICEF, UNESCO, MMF, Svjetska banka, Svjetska
zdravstvena organizacija itd.
97
- sve zemlje lanice financiraju OUN prema vlastitoj gospodarskoj moci (SAD bi trebale pokrivati 25 %
trokova, ali su i najveci duznik jer redovito kasne s uplatama)
0e:unaro"ni vojni su" u NPrnber&u +D./B.?# sudio je 21 nacistikom voi za genocid i ratne zloine
(10 ih je osueno na smrt, ostali na zatvorske kazne), slian sud je formiran u Tokiju za japanske
militariste
- prema meunarodnom pravu zloini protiv ovjenosti ne mogu zastarjeti, a ako ih ne procesuiraju
pojedine drzave procesuirat ce ih meunarodni sudovi
0irovna kon'eren<ija u Parizu (zavrila s radom poetkom 1947) odreene su nove europske granice,
ugovore su potpisale sve zemlje koje su sudjelovale u ratu na strani Osovine osim same Njemake koja je
privremeno izgubila suverenitet
- Italija se morala odreci afrikih kolonija i Istre, koju je predala Jugoslaviji, pitanje Trsta rijeeno je tek
1954. kada je povucena konana granica, a sam grad ostao je u sastavu Italije
- Njemaka je podijeljena na 4 okupacijske zone (sovjetsku, ameriku, britansku i francusku), Austrija
te glavni gradovi Berlin i Be takoer su podijeljeni na 4 zone
- Poljska je premjetena prema zapadu, SSSR je dobio istone dijelove predratne Poljske, a ona je
obetecena na raun njemakih podruja u Pruskoj
- ostale granice u srednjoj i jugoistonoj Europi uglavnom su vracene na stanje iz 1938.
- Austrija je obnovljena kao samostalna i neutralna drzava, okupacijske snage potpuno su se povukle
1955. god.
- Japan je potpisao mirovni ugovor u San Franciscu, odrekao se svih posjeda u Aziji i pristao na
amerike okupacijske snage, Carstvo je, ipak, opstalo iz politikih razloga
Nove "rave(
- Izrae! planom OUN predvieno je stvaranje zidovske nacionalne drzave na prostoru britanskog
protektorata Palestine, Arapima je trebala pripasti polovica Palestine, Drzava Izrael proglaena je u
svibnju 1948. god (premijer David Ben Gurion), a odmah potom je uslijedio napad susjednih arapskih
drzava na Izrael, Izraelci su pobijedili i zauzeli jo vie od predvienog teritorija, 1967. i 1973. god.
izbili su novi izraelsko-arapski ratovi, Izrael je tada okupirao Gazu, Zapadnu Obalu, Golansku
visoravan i Sinaj, osim Sinaja koji je 1981. vracen Egiptu, ostala podruja su i danas pod izraelskom
okupacijom i predstavljaju krizno zarite, OUN planira stvaranje neovisne drzave Palestine, ali se
zidovska i palestinska strana ne mogu dogovoriti oko konanih granica
- Savezna 2epub!ika Njemaka 1947. god. britanska i amerika zona ujedinile su se u jedinstveno
gospodarsko i upravno podruje, ubrzo im se pridruzila i francuska zona, u trima zapadnim zonama u
ljeto 1948. uvedena je nova valuta (DM), Saveznici su omogucili odrzavanje demokratskih izbora, pa
su se izabrani zastupnici okupili u Bonnu u rujnu 1949. i proglasili ustav Savezne Republike Njemake
- Njemaka 7emokratska 2epub!ika kada su Saveznici poeli integrirati tri zapadne zone, Staljin je
odustao od nagodbe oko obnove jedinstvene Njemake, a na uvoenje nove marke na Zapadu,
sovjetska strana reagirala je blokadom Zapadnog Berlina, nakon proglaenja Savezne Republike,
zastupnici u sovjetskoj zoni proglasili su drzavu pod nazivom Njemaka Demokratska Republika (DDR),
Istona Njemaka imala je socijalistiki model gospodarstva i drzavnog ureenja, sjedite vlade bilo je
u Istonom Berlinu, zapadni dio grada ostao je enklava povezana sa Zapadom zranim mostom
(privremeni glavni grad Zapadne Njemake bio je Bonn)
- Naro"na 2epub!ika 8ina nakon japanskog poraza, u Kini se nastavio rat izmeu Chiang Kai-
shekove vlade i komunistikog pokreta Mao Zedonga, komunisti su do 1949. zauzeli cijelu drzavu i
proglasili Narodnu Republiku Kinu, porazena strana povukla se na otok Tajvan (do tada, japanska
kolonija) koji je proglaen teritorijem Nacionalne Republike Kine, NR Kina dobila je mjesto u OUN tek
1971, tajvansko pitanje nije rijeeno do danas
- Demokratska Narodna Republika $Sjeverna) 8oreja i Republika $Juna) 8oreja slino kao i u
sluaju Njemake, Rusi i Amerikanci okupirali su bivu japansku koloniju Koreju i uspostavili dva
rezima, korejsko pitanje nije rijeio ni rat 1950-53. god, pa je 38. paralela i danas drzavna granica
- +D./BE/# pro<es "eko!oniza<ije zahvatio je Aziju i Afriku, gdje je nastalo na desetine neovisnih
drzava, npr. Indija i Pakistan (1947), Indonezija (1945-49), Gana (prva britanska afrika kolonija koja
se sama izborila za samostalnost, 1957), Libija (1951), meu zadnjima, portugalske kolonije Angola i
Mozambik (1975), najvie drzava dobilo je samostalnost 1960. god. kada je rasputen francuski
imperij u Africi
%9A7NI 2AT
razdoblje od 1945. do oko 1990. godine koje je obiljezilo suparnitvo dviju supersila, SAD-a i SSSR-a,
saveznice ovih sila okupljene su u dva velika bloka drzava, a sam sukob nije nikad prerastao u totalni rat
(ravnoteza straha), Zapad i Istok utrkivali su se u naoruzanju, svemirskim istrazivanjima i znanosti te su
pokuavali proiriti utjecaj mijeanjem u razliite lokalne ratove i krize
- prve vece nesuglasice pojavile su se vec u doba Potsdamske konferencije, zajednika okupacija
Njemake nije krenula u zeljenom pravcu
- u zemljama istone Europe SSSR je postavio komuniste na vlast, nakon ega je uslijedio razvoj tih
drzava prema sovjetskom uzoru vladavina jedne stranke i planska privreda: Poljska, Istona
98
Njemaka, Cehoslovaka, Maarska, Rumunjska, Bugarska (Jugoslavija i Albanija imale su, takoer,
socijalistiki sustav, ali su se nakon 1948. oslobodile sovjetskog utjecaja)
- 1949. SSSR je detonirao vlastitu atomsku bombu, SAD poinju ubrzano raditi na izradi hidrogenske
bombe (danas nuklearno oruzje imaju SAD, Rusija i jo neke bive sovjetske drzave, Ujedinjeno
Kraljevstvo, Francuska, Kina, Indija, Pakistan i Izrael)
- nakon stvaranja dviju njemakih drzava, u Europi je povuena zeljezna zavjesa
- Marshallov plan: SAD su odluile financijski pomoci obnovu europskih drzava i njihov razvoj u smislu
slobodnog trzita i demokracije, zemlje istonog bloka odbile su pomoc
- vojni savezi: 1949. god. SAD i zemlje zapadne Europe povezuju se u Organizaciju sjevernoatlantskog
ugovora (NATO), 1955. SSSR i njegovi saveznici stvorili su Organizaciju varavskog ugovora
(Varavski pakt)
- gospodarske integracije: 1950. Europska zajednica za ugljen i elik (Belgija, Nizozemska, Luksemburg,
Francuska, Zapadna Njemaka, Italija), 1957. ta zajednica prerasla je u Europsku ekonomsku
zajednicu, preteu dananje Europske unije; 1949. zemlje istone Europe povezale su se u Savjet za
uzajamnu gospodarsku pomoc (SEV) koji je trebao usklaivati njihove privredne planove s planovima
SSSR-a
- u doba Kubanske krize (1962) svijet je bio vrlo blizu Trecem svjetskom ratu, pa nakon rjeenja krize u
odnosima velesila dolazi do stanovitog poputanja (politika detanta)
9O8A9NI 2ATOVI I PO9ITI;8E 82IZE
- 1rki &ra:anski rat, +D./B.?, probritanski monarhisti pobijedili su komuniste (to je bilo u skladu s
dogovorom u Jalti jer je Grka spadala u britansku interesnu sferu, pa je Staljin odustao od pomaganja
komunistima)
- 4er!in( 1948. sovjetska blokada, 1961. Istona Njemaka gradi Berlinski zid
- Sovjetske interven<ije( 1956. Maarska, 1968. Cehoslovaka, u oba sluaja rukovodstva tih drzava
su se pokuala odvojiti od Moskve, uslijedila je intervencija Crvene armije i krvoprolica, a Zapad se
zaustavio na diplomatskim prosvjedima
- Izrae! vs# E&ipat, Jor"an i Sirija: 1948, 1968, 1973
- 1947-48. u razgraniavanju Indije i Pakistana poginulo je oko pola milijuna ljudi, dok ih je ak 15
milijuna preseljeno, kasnije se od Pakistana odvojila drzava Banglade (tada Istoni Pakistan, 1971),
sukob Indije i Pakistana latentan je i danas, a obje drzave posjeduju nuklearno oruzje
- 1945-49. u Indoneziji (biva nizozemska kolonija) traje graanski rat koji zavrava pobjedom Ahmeda
Sukarna
- +D/>B/-# 8orejski rat( Sjeverna Koreja napada Juznu, slijedi protuudar juznjakih i amerikih snaga,
zatim novi udar Sjevernjaka potpomognutih Kinezima, granica je vracena na 38. paralelu
- Vijetnam( dio francuske Indokine, trebao je postati samostalan jo 1945, ali zbog izbijanja
graanskog rata Francuzi se povlae tek 1954, uspostavljene su dvije drzave Sjeverni i Juzni
Vijetnam (prosovjetski i proameriki rezim), Juzni Vijetnam ugrozavaju gerilci (Vietkong), pa 60-ih
godina dolazi do amerike intervencije, izbija rat Sjevera i Juga, Amerikanci imaju velike gubitke, pa se
moraju povuci, 1976. stvorena je jedinstvena Demokratska Republika Vijetnam (Juzni je pripojen
Sjevernom)
- +D/CB?,# A!irska kriza( francuski doseljenici u Alziru odbijaju dekolonizaciju, pa izbija graanski
rat, francuski predsjednik Charles de Gaulle dao je, ipak, za pravo pristaama alzirske neovisnosti i
priznao Alzir 1962, to je izazvalo zestoke reakcije alzirskih Francuza i francuske desnice, to je ak ilo
do teroristikih napada
- 8ubanska kriza( Kuba ima velike socijalne razlike i nalazi se u polozaju amerike polukolonije,
Castrova revolucija 1959. predstavlja logian slijed dogaaja, Castro trazi pomoc od SSSR-a, a nakon
to su na Kubi, navodno, otkriveni sovjetski nuklearni projektili, zamalo izbija otvoreni sukob SAD-a i
SSSR-a, ipak, Kennedy i Hruov postigli su sporazum, Rusi odustaju od uvlaenja Kube u Istoni blok,
a Amerikanci od kontrarevolucije, predsjednik Fidel Castro vlada
Po!itika "etanta( traje od rjeavanja Kubanske krize 1962. god. do sovjetske intervencije u Afganistanu
1979, i amerika i sovjetska strana poele su poputati u svim politikim pitanjima
- ameriki predsjednik Richard Nixon prekinuo je izolaciju NR Kine i potpisao sporazum s Leonidom
Breznjevom o ograniavanju interkontinentalnih projektila
zapadnonjemaki kancelar Willy Brandt normalizirao je odnose sa Sovjetskim Savezom, Poljskom, ali i
DDR-om
PO82ET NESV2STANI%
- bive kolonije, tj. Treci svijet, uglavnom ostaju izvan blokova
- 1956. na Brijunima su se sastali Tito, indijski premijer Nehru i egipatski predsjednik Naser, pokrenuta
je inicijativa za Pokret nesvrstanih
- 1961. Prva konferencija nesvrstanih u Beogradu (25 zemalja)
- sluzbeni ciljevi Pokreta nesvrstanih su ograniiti utjecaj velesila u malim zemljama, odrzati njihovu
neovisnost izvan blokova te politika miroljubive aktivne koegzistencije
- Tito je kroz taj pokret pokuao afirmirati Jugoslaviju kao vodecu zemlju Trecega svijeta
- Pokret nesvrstanih politiki je bio blizi Istonom bloku (otra kritika Zapada, socijalistiki sustav u
vecini zemalja-lanica), pa su ga mnogi smatrali produzenom rukom Rusije, meutim, nakon 1979.
god. potisnuta je struja onih zemalja koje su bile bliske sovjetskom bloku
99
- s druge strane, Titova Jugoslavija i jo neke socijalistike zemlje predstavljale su u tadanjoj ravnotezi
snaga amerike komunistike saveznike
8ATO9I;8A A28VA
1962. god. Crkva je uinila veliki korak u modernizaciji odlukama Drugoga vatikanskog koncila (papa Ivan
XXIII. Dobri Papa)
- uvedeni su narodni jezici u bogosluzje (umjesto latinskog), ekumenizam (krcansko jedinstvo i suradnja s
ostalim vjeroispovijestima) postaje jedan od glavnih ciljeva
%2VATS8A * IN2 J*1OS9AVIJI $+D./B+D?-)
Nova v!ast
- 8omunistika Partija Ju&os!avije nadzire sve organe privremene vlasti u DFJ pa moze utjecati i na
provoenje izbora za Ustavotvornu skuptinu u prosincu 1945.
- istaknuta je samo jedna izborna lista - Naro"na 'ronta, koja je dobila podrku 90 % biraa,
preostalih 10 % izjasnilo se za kutiju bez liste, u meuvremenu, Subaic i graanski politiari
napustili su vladu jer u njoj nisu mogli odluivati samostalno
- od kraja rata provodi se obraun sa svim Lneprijate!jima naro"a i "raveM koji dostize vrhunac
1946, zatvaranja i fizike likvidacije obavljaju se ponekad bez suenja a ponekad nakon namjetenih
sudskih procesa, progoni se provode u svim dijelovima Jugoslavije, postoje izvori koji tvrde da je
pogubljeno oko 200,000 ljudi u cijeloj drzavi, a u Hrvatskoj priblizno trecina tog broja
- kao neprijatelji su oznaeni ne samo pripadnici satelitskih vlasti iz doba okupacije (npr. strijeljani su
Mile Budak i Slavko Kvaternik te etniki voa Draza Mihailovic), nego i dio svecenika, meu njima i
nadbiskup Alojzije Stepinac (dobio 16 godina zatvora), HSS-ovci koji se nisu prikljuili Partiji (npr.
Tomo Janikovic, ubijen u zatvoru), bogatai kao klasni neprijatelji te, naposljetku, lanovi
Komunistike partije koji su proglaeni krivovjernima (npr. Andrija Hebrang, navodno samoubojstvo u
zatvoru)
Ie"erativna Naro"na 2epub!ika Ju&os!avija $IN2J)( ustav istoimene drzave proglaen je u sijenju 1946. i
bio je napisan po uzoru na sovjetski ustav iz 1934, drzava je definirana kao federacija est narodnih republika
(Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija) i demokracija u kojoj graani
politiki djeluju preko Narodne fronte, granice izmeu republika odreene su koncem 1945, Hrvatska je dobila
uglavnom teritorij povijesne Hrvatske-Slavonije- Dalmacije (bez Srijema i Boke ali s Baranjom i Istrom), u
nadleznosti republika ostavljeni su prosvjeta, kultura, zdravstvo i komunalije, a svi vazniji resori pripali su
saveznim vlastima u Beogradu, ureenje je u stvarnosti bilo centralistiko i jednostranako a samo formalno
federativno i demokratsko, Narodna Republika Hrvatska (kao i druge republike) imala je vlastiti ustav, usklaen
sa saveznim ustavom, te Sabor i vladu
*vo:enje so<ija!izma
- KPJ i predsjednik Tito postupno ovladavaju svim razinama javnog zivota, od politike i uprave preko
gospodarstva do kulture i prosvjete, do 1950. suzbijena je svaka ozbiljnija oporba i svi nepocudni su
izolirani ili protjerani u inozemstvo
- do 1950-ih godina uspostavljen je kult Titove linosti, predsjednik se prikazuje kao svestrani i
nepogreivi voa, istodobno Tito je koncentrirao svu vlast u Jugoslaviji, vazniji suradnici su mu Edvard
Kardelj i Milovan ilas (kao ideolozi), Vladimir Bakaric (najvazniji ovjek za Hrvatsku), Aleksandar
Rankovic (ef Sluzbe bezbednosti / sigurnosti)
- uzor za drutveni i gospodarski razvoj bio je Staljinov SSSR pa je vec 1946. uvedena drzavna planska
privreda
- provedena je nacionalizacija (podrzavljenje vlasnitva) industrije, rudnika i svih vecih poduzeca, a
zatim i manjih obrta i trgovine
- takoer je provedena i agrarna reforma, seljacima je podijeljena zemlja po naelu jednaki posjedi za
sve, od 1948. seljake se prisiljavalo da ulaze u zadruge
- slijede velike migracije, protjerani su pripadnici njemake i talijanske manjine, stanovnitvo pasivnih
krajeva seli se u Slavoniju i Vojvodinu, a viak stanovnitva sa sela slio se u gradove gdje se planira
izgraditi nova industrija
- obnova poruenih mjesta i gradnja prometnica izvodila se dobrovoljnim radnim akcijama (radnici
rade bez nadnica za dobro drzave)
-
2az!az sa Sovjetskim Savezom
- Staljinu se nije svialo to Tito gradi socijalizam na svoju ruku pa je odluio smijeniti njega i
njegove suradnike u KPJ kako bi si postavio pouzdanije ljude
- u lipnju 1948. Informacijski biro komunistikih partija (Informbiro, IB) objavio je proglas zdravim
snagama u KPJ da prisile Tita na popravljanje pogreaka
- Tito je sazvao 5. kongres KPJ na kojem su se lanovi trebali izjasniti za podrku Titu ili Informbirou
(zapravo Staljinu), velika vecina se izjasnila za Tita
- sve drzave Istonog bloka (od njih 4 granii s Jugoslavijom) prekinule su sve veze i suradnju i ak se
oekivala vojna intervencija
100
- intervencija nije uslijedila jer se Staljin nije usudio izazivati SAD i europske drzave, prema nepisanom
pravilu, jo od Jalte, utjecaj Zapada i Istoka u Jugoslaviji trebao je biti podjednak, a Zapad je
posjedovao nuklearno oruzje dok SSSR jo nije
- Tito je iskoristio razlaz da se obrauna sa svim nepouzdanim lanovima vlastite partije kojima su
organizirana namjetena suenja, IB-ovci su uglavnom osuivani na zatvorske kazne na ozloglaenom
Golom Otoku, tada je likvidiran i Hebrang
- posljedica razlaza sa Staljinom znait ce mogucnost Titove Jugoslavije da se razvija bez pritiska iz
Moskve za razliku od drugih socijalistikih drzava te da iskoristi ulogu neutralnog teritorija za vlastiti
gospodarski probitak
-
2a"niko samouprav!janje( buduci da je nakon razlaza s IB-om nastupila blokada istonog trzita za
Jugoslaviju ona se morala nekako povezati sa zapadnim trzitem, a to nije mogla naglo zbog preslabe
proizvodnje i kakvoce robe, bile su nuzne promjene u gospodarstvu, kako bi se povecala motivacija seljaka
prekinuta je kolektivizacija, a razvoj industrije trebalo je ubrzati davanjem samouprave tvornicama putem
radnikih savjeta, od 1950. uveden je sustav radnikog samoupravljanja i postupna decentralizacija privrede
Vanjska po!itika( razlaz sa Staljinom omogucio je Jugoslaviji da pone dobivati financijsku pomoc sa Zapada,
tj. nuzne zajmove za industrijalizaciju, poboljanje odnosa sa Istonim blokom nastupilo je nakon Staljinove
smrti i dolaska na vlast novog sovjetskog voe Nikite Hruova, od sredine pedesetih Jugoslavija pokuava
imati dobre odnose i s Istokom i sa Zapadom, a ezdesetih godina pokuava imati vodecu ulogu u pokretu
nesvrstanih (tzv. treci svijet)
%2VATS8A * SI2 J*1OS9AVIJI $+D?-B+DD>)
So<ija!istika Ie"erativna 2epub!ika Ju&os!avija $SI2J)( novi naziv drzave od ustava iz 1963. do raspada
iste 1991. god, prema ustavu iz 1963. drzavno ureenje definirano je kao samoupravni socijalizam a
republikama je dana neto vece autonomija u gospodarstvu, Hrvatska ce dobiti naziv Socijalistika Republika
(SRH), Partija je promijenila naziv u Savez Komunista Jugoslavije (SKJ odnosno SKH)
Privre"na re'orma +D?/( gospodarske potekoce poput visoke inflacije dinara, nestaica neke vrste robe i
spori rast zivotnog standarda Tito je odluio rijeiti daljnjom liberalizacijom u privredi i djelomino u politici,
buduci da se pojavio otpor reformama unutar same Partije, Tito je 1966. morao smijeniti drugog ovjeka u
drzavi efa %lu+e dravne +e.+ednosti Aleksandra Rankovica (dotini je bio na elu tvrdolinijaa, moguci
Titov nasljednik, poznat po drzavnom teroru na Kosovu), reforma je trebala orijentirati proizvodnju prema
trzinim potrebama i uveden je novi stabilni dinar (100 starih za jedan novi), reforma je bila djelomino
uspjena a za njenu provedbu SFRJ je uzela velike zajmove od zapadnih banaka, rastao je zivotni standard ali i
vanjski dug
Otvaranje &rani<a( u doba privredne reforme, SFRJ je olakala svojim graanima dobivanje putovnice i
izlazak iz drzave (to nije bilo doputeno u vecini socijalistikih zemalja) tako se rjeavala politikih
protivnika, a omogucila je i siromanijem stanovnitvu da odlazi u ekonomsku emigraciju na Zapad ime su se
smanjivali socijalni problemi (gastarbajteri), osim toga, olakan je i ulazak stranaca u zemlju to pogoduje
razvoju turizma
%rvatsko pitanje i L3rvatsko pro!je5eM
- u Titovoj Jugoslaviji Hrvatska je sluzbeno imala zajamenu kulturnu i gospodarsku autonomiju te
ravnopravnost s drugim republikama u okviru federacije
- socijalistiko (samoupravno) ureenje prikazivano je kao jedino ispravno, tj. jedino koje ce Hrvatskoj i
Jugoslaviji donijeti napredak, cilj razvoja bila je Marxova utopija
- Bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti, tj. takva jugoslavenska zajednica, trebalo je biti najbolje
rjeenje za antagonizme meu narodima
- u stvarnosti, Titova Jugoslavija bila je centralizirana partijska drzava u kojoj su se narodi drzali u
pokornosti as strahovladom as socijalnim mjerama
- hrvatsko pitanje u SFRJ ima gospodarsku i kulturno-politiku dimenziju, od 1960-ih Hrvatska ima
znaajan priljev deviza (strane stabilne valute) od turizma i gastarbajtera, prema zakonu devize mora
otkupiti sredinja banka u Beogradu, osim toga, razvoj razvijenijih republika poput Slovenije i Hrvatske
esto se zanemarivao na raun razvoja siromanijeg istonog dijela drzave i ulaganja u Beograd kao
glavni grad, u kulturnom pogledu, postajalo je nezadovoljstvo nametnutim rjeenjima kao to je
srpskohrvatski jezik
- nakon smjenjivanja Rankovica, u Savezu Komunista prevladali su mlai i liberalniji kadrovi koji su
preuzeli polozaje u republikama dok je sam drzavni vrh i dalje ostao ideoloki tvrd
- 1967. skupina intelektualaca okupljenih oko Matice hrvatske objavila je Deklaraciju o nazivu i
polozaju hrvatskoga knjizevnog jezika u kojoj se upozorava na neravnopravnost jezika u Jugoslaviji
(ustavom je bila obecana ravnopravnost slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika) i trazi
101
dosljedna primjena hrvatskog jezinog standarda u SRH, vlast je osudila Deklaraciju kao politiki
tetnu
- 1971. na elu Centralnog komiteta SK Hrvatske bila je Savka Dabebic-Kuar, a u Predsjednitvu
Jugoslavije Miko Tripalo, oboje pripadnici reformistike struje, predlozili su amandmane na savezni
ustav u cilju daljnje decentralizacije i mogucnosti da republike vie upravljaju vlastitim financijama,
Tito ih je u poetku ohrabrivao i podrzavao
- pokret pod neformalnim nazivom Hrvatsko proljece (po uzoru na Prako proljece 1968.) okupljao je
sve koji su se ponadali da se u Hrvatskoj moze razviti demokracija i veca samouprava u odnosu na
Beograd, od komunista koji su podrzavali Savku i Tripala preko liberala i nacionalista do studenata
- te godine, poinje se javno govoriti i pisati o problemima i zahtijevaju se promjene u drzavi i drutvu,
poput uvoenja viestranakog sustava, nacionalne suverenosti Hrvatske i trzinog gospodarstva,
odrzavaju se i javni skupovi
- 1. prosinca 1971. Tito je sazvao predsjednitvo SKJ na imanju u Karaorevu, gdje je iskritizirao
hrvatsko vodstvo da nije sprijeilo pojavu nacionalizma i kontrarevolucionarnih akcija
- Savka, Tripalo i drugi ubrzo su podnijeli ostavke, a u hrvatskom savezu komunista ponovo su nadzor
preuzeli tvrdolinijai poput Bakarica, vodstvo Matice hrvatske i studentskog pokreta osueni su na
zatvorske kazne
*stavne promjene +DE-BE.( Tito je odluio stabilizirati drzavu novim kompromisima, potvren je novi ustav
SFRJ 1973. te SR Hrvatske 1974, prema njemu SFRJ je sluzbeno ustrojena kao labavija federacija est
republika i dviju pokrajina (Vojvodina i Kosovo), koje su u teoriji suverene i ak imaju pravo na odcjepljenje,
monopol na vlast ostavljen je Savezu komunista, Tito kao dozivotni predsjednik nadreen je Predsjednitvu
SFRJ od osam lanova (iz svake federalne jedinice po jedan), predviena je i nova reforma samoupravljanja
Stanje se"am"eseti3 &o"ina( unato liberalnijem ustavu, prevladava politika apatija, ponovo se povecala
drzavna represija i slijedi novi val emigracije, u gospodarstvu se nastavlja rast, gradi se industrija, turistiki
sadrzaji, stanovi u drutvenom vlasnitvu, raste vrijednost placa, postoji besplatno zdravstvo i kolstvo, ima
ak i sitnog privatnog poduzetnitva, meutim za takav privredni rast SFRJ se morala dalje zaduzivati, njezin
vanjski dug ce od 1980. nadmaiti dvadeset milijardi dolara (tada visok stupanj zaduzenosti)
Titova smrt +DC># oznaila je kraj jedne epohe, Savez komunista izgubio je autoritarnu linost koja je mogla
osigurati njegovo jedinstvo, pa su se meu republikim savezima pojavile prve nesuglasice, istodobno izbila je
gospodarska kriza i socijalizam se poeo uruavati iznutra
102